BIO PESTICIDI

Sredstvo za prskanje od Koprive

Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost i
gnoji ih.
Priprema:
1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako
nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. osljiej 24 sata tekucinu treba
procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica
za vocke. ostupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.
Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv
nametnika. osto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim
pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.
Sredstvo za prskanje od Pelina
!oristi se protiv lisnih usi, hr"e, grinja, gusjenica i mrava.
Priprema:
#00 gr svjezih listova cvjetova palina $ili #0 gr osusenih% potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2&# dana. rocijediti i
nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.
Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavia!
'va biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. !oristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hr"a, protiv
raznih vrsta grinja i crvenog pauka.
Priprema:
1 kg svjeze preslice $ili 1(0 gr osusene% potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. )rugi dan preslicu izvadimo i u
manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno #0 min. 'stavimo poklopljeno da
se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. *edna litra ovog caja razrijediti u ( lit vode,
procijediti i upotrijebiti.
+iljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. ,eoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo
prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec koristiti.
Sredstvo za prskanje od "rati#a $ cvjet$ (tanacet$m v$l%are!
)jeluje protiv -teto.ina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hr"e na biljkama i pljesni.
Priprema:
(00 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vrati.a ili #0 gr osusene biljke potopiti u 10 lit vode. /oze se skuhati
kao preslica. 0imi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.
Pa&nja: ova tek$cina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za lj$de'
Sredstvo za prskanje od listova Ra(ar(are
)jeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.
Priprema:
1 kg svje1ih listova rabarbare preliti sa 2 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. rocijediti i upotrijebiti. /o1e se i
zalijevati.
Sredstvo za prskanje od crno% i (ijelo% l$ka
!oristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane sme"e. 'd kuhanih ljuski crnog luka moze
se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.
Priprema :
(00 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. !ada tekucina prestane pjeniti, razrijediti sa
desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.
Bijeli l$k
+ijeli luk ustvari nije pesticid, ali odbija mnoge napasti. 3o .ini svojim intenzivnim mirisom i ukusom. +ijeli
luk mo1ete iskoristiti kao 4pesticid4 na dva na.ina.
& ako se sadi u blizini ostalih biljaka odbija5e napasti.
& mo1ete napraviti sprej tako da bijeli luk sameljete s vodom ili uljem. 3akvu mje-avinu koristite tako da je
direktno prskate po bilju kako biste otjerali ze.eve i ostale 1ivotinje koje dolaze 4omastiti brk4 va-im biljkama.
3ako"e, takav sprej mo1ete prskati po bilo kakvoj povr-ini staja5e vode, kako bi se stvorio za-titni 6ilm koji 5e
-tititi od komaraca.
Sredstvo za prskanje od B$)a#a
1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100& 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti
pokriveno 20&#0 min. 3ekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.
Sredstvo za prskanje od listova paradajza
!oristi se za prskanje povr5a iz porodice kupusa kao za-tita od leptira kupusara, a djeluje i protiv leptira i
gusjenica. 2. -ake listova paradajza i odlomljenih sporednih izdanaka zgnje.iti i potopiti u 2. litre vode u # .asa.
rocjediti i prskat
Bijele m$*ice
+ijele mu-ice su mali bijeli insekti s krilima, sli.ni moljcima. ojavljuju se u rano ljeto i sredinom ljeta i
napadaju vrtne i ku5ne biljke. 7epr-aju od jedne do druge biljke i si-u sok, uglavnom s donje strane li-5a, -to
oslabljuje biljku. 'sim toga, bijele mu-ice lu.e medljiku koja uzrokuje 1u5kasto -arenjenje listova, a kasnije i
pojavu .a"ave plijesni
Insekticid od lim$nove kore
!oru od 4&2 limunova sitno narezati i preliti s 1 litrom kipu5e vode. okriveno ostaviti da se teku5ina ohladi.
rocijediti i prskati biljke napadnute bijelim mu-icama.
Biljke koje mozemo $potrije(iti kao (iljni pesticid+ %nojivo ili kao sredstvo za ljecenje neki) (olesti na
(iljkama,
Baz%a $sambucus nigra% 8list& protiv biljnih usi, vrtne mu-ice i muhe
Bora&ina $borago o66icinalis% 8cijela biljka& protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca
Bosiljak $achilea mille6olium% 8list& protiv biljnih u-i, vrtne mu-ice, muhe i moljci
B$)a# $8cvijet& protiv komaraca, u-i i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica
-e*njak $8lukovica& protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet
Dra%olj$( $tropaeolum majus% 8list& protiv biljnih usi
.avez $8list& gnojivo koje sadrzi dusik, 6os6or, kalij, minerali, laijev karbonat $6ermentacija%
/ren $armoracia rusticana% 8list& protiv trulezi
Kadi0ica $tagetes patula% 8cijela biljka& protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi
Kamilica8cvjetna glavica& lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca
Kopar $cijela biljka& protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv
vrtnih kukaca, raznih nametnika
Kopriva cijela biljka& kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. /inerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Tako1er
odli#an kao pesticid,
2avanda $lavandula angusti6olia% 8cvijet i list& protiv muha i moljaca
2ovor $laurus nobilis% 8list& protiv 1i"aca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca
3asla#ak $tara9acum o66icinale% 8cijela biljka& kao gnojivo sadrzi bakar
3etvica4 3enta $mentha piperita% 8list& protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca
Odoljen $valeriana o66icinalis% 8cijela biljka& kao gnojivo sadrzi 6os6or i minerale
Pelin $list& protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica,biljnih usi, gusjenica.
Sve ove (iljke mozete pripremiti kao %nojivo ili pesticid+ namakanjem (iljke 56 sata ili k$)anjem (iljno%
#aja,
Sap$n
3e.ni deterd1ent i ostale sapunice mogu biti u.inkovite, ukoliko se prskaju po ru1ama i ostalom cvije5u koje je
napadnuto od strane mu-ica i ostalih lete5ih insekata. 0a dodatnu za-titu, koristite jednake udjele ljutih chili
papri.ica, hrena $korijen i listovi%, nane i luka u vodi sa sapunicom.
.nojivo od listova .aveza
:avez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, 6os6or i mangan, pa i +& vitamine. 'd njegovih listova i stabljika moze
se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.
Priprema:
:nojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. oslje nekoliko dana,
kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva $sadrzi i bjelancevine%.
Upotrebljava se samo razrijedeno vodom; na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. 'vim gnojivom
moze da se gnoji jednom na tjedan
<6ikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim
dodate desetostruku kolicinu vode.
3akoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.
.avez je savr*en za raj#ice
:avez je bogat mineralima koji hrane biljke. :nojivo od gaveza pravi se jednako kao i teku5e gnojivo od
kopriva te razrje"uje u omjeru 1;10. =toga ove dvije biljke mo1ete i mije-ati. :nojivo od gaveza prikladnije je
za plodovito povr5e $npr. raj.ice%, a koprivino za lisnato povr5e $kupusnja.e%.
.nojivo od Koprive
1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne prestane da pjeni $oko 2&#
tjedna%.
0a to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. oslje nekoliko dana gnojivo od koprive dobija
jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku
mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata.
!ada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom kolicinom vode
$napomena;u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom%, a zatim time zaljevati biljke. 'cito ako
razrijedimo mozemo gnojiti .e-5e tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna.
3akoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno
djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. =amo treba obratiti paznju da kopriva
nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka.
Biljne j$)e za za*tit$ (iljaka
!ad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. ,rijedi pravilo; 1 kg svje1e biljke
na 10 l vode. !ao posudu koristite drvenu ba.vu ili sli.nu drvenu, posudu, ali 5e i plasti.ne posude poslu1iti ako
pripremate manje koli.ine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. =vje1e biljke pokrijte $ako radite s
osu-enim biljem koristite 1(0 & 120 g na 10 l vode%. !i-nica je dakako puno je6tinija od vode iz vodovoda.
okrijte posudu s rupi.astim poklopcem ili mre1om, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale
1ivotinje. +iljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogu5nosti s dosta sunca, ne-to dalje od ku5e>stana
kako vam ne bi smetao neugodan miris koji 5e se razviti prilikom vrenja. Ako 1elite izbjegnuti neugodne mirise
dodajte ne-to kamenog bra-na. !ako 5e se teku5ina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha
vodom. =vaki dan temeljito je promije-ajte. otrajat 5e izme"u ? i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna
za upotrebu, a tada 5e prestati i vrenje. rocijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za
prskanje. Nerazrije"ena juha suvi-e je jaka jer sadr1ava puno du-ika i kalija. =toga ju je potrebno razrijediti
vodom u omjeru; 1;10. reporu.uje se gnojiti za vla1nog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom
izbjegavajte prskanje po li-5u.
+iljke koje su osim koprive pogodne za juhu; paprat, masla.ak, gavez, pelin, luk i .e-njak. /o1ete ih i mije-ati.
Biljne j$)e $z kompost spadaju u jedno od va1nijih gnojiva u biovrtu. @ jedno i drugo sadr1ava sve glavne
hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. )ok je kompost
potrebno pomije-ati sa zemljom, biljke 5emo politi biljnim juhama ili 5emo poprskati njihove listove. !orijenje
i listovi za.as 5e upiti biljnu juhu i brzo 5e djelovati. riprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u
svim vrtovima nadohvat ruke. =vi u vrtu imamo koprive, koje .esto upotrebljavamo a sadr1avaju puno du-ika.
)o ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, mo1emo ih vi-e puta brati. 0adnji dan za kosidbu kopriva je 2?. srpnja,
nakon toga koristite gavez, bora., neven, ciklu ili masla.ak.
/nogi biovrtlari spremaju biljne juhe od razli.itih biljaka. !rupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te
prelijte hladnom vodom. 3ijekom vrenja biljke 5e se raspasti u tvari koje 5e korijenje lako upiti.
P78E"I su .esti ne1eljeni gosti u na-em vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja je1eva i 1aba sve je manje.
u1evi se uvijek okome na najljep-e zelene lisnate biljke kao -to je hosta ili one tek presa"ene. Arane se no5u, i
tada ih treba skupljati uz pomo5 lampi i stavljati u posude s pepelom kako ne bi pobjegli. ostoje jo- neke
metode za suzbijanje. & /etoda s pivom & .a-e od jogurta ukopaju se u zemlju i do 1># visine naliju pivom, iznad
.a-e napravi se za-tita od ki-e pomo5u drvenih da-.ica. /iris piva privla.i pu1eve, koji se nakraju utope u .a-i.
Ba-e treba prazniti svaki drugi dan i ponovno nadolijevati pivo. & /etoda s da-.icama & na kriti.na mjesta u vrtu
stave se da-.ice ispod kojih se pu1evi zavuku tjekom dana, kada ih treba pokupiti i ubaciti u posudu s vrelom
vodom. = tom teku5inom, kada se ohladi, valja po-pricati ostale biljke jer taj miris odbija pu1eve.3lo oko
biljaka koje pu1evi napadaju treba posuti pepelom ili kamenim bra-nom, a ove postupke treba ponavljati nakon
svake ki-e. u1eve odbijaju i neke biljke kao -to su dragoljub $3ropeolum majus%, kadulja $=alvia o66icinalis%,
timijan $3imus serpilum%, ricinus $Cicinus communis% pa te biljke valja saditi uz rub gredice.
RO"9C je jedan od u.estalih zemnih -tetnika. 'miljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Njegov rov nije
duboko u zemlji, pa ga je najlak-e uhvatiti ako u tlo ukopamo posudu s vodom, a sa strane postavimo da-.ice
koje ga usmjeravaju u posudu.
KRTIC9 je korisna 1ivotinja jer uni-tava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krti.njake koji
naru-avaju estetski izgled vrta, najlak-e 5emo je otjerati ako u tlo ukopamo praznu bocu, a zvukove koje
proizvodi vjetar krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.
2IS:E 7;I najlak-e 5emo odbiti od biljaka ako u blizini posadimo lavandu $7avandula angusti6olia% ili .ubar
$=aturea hortensis%. /o1emo ih odstraniti s biljaka mlazom vode. 3o treba raditi ujutro kako bi se biljke -to prije
osu-ile. Ako to ne pomogne, mo1e se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
<9 S7<BI=9:=E .2=I"I-:I/ BO2ESTI, kao -to je hr"a u blizini nasada, mo1e se zasaditi pelin, a za
ostale mogu se primijeniti neka od prirodnih sredstava.
-e*njak tjera k$kce+ a stolisnik poma&e protiv plijesni i )r1e
=prej protiv kukaca priprema se tako da se glavica .e-njaka lagano nagnje.i, prelije biljnim uljem i ostavi da
odstoji dva dana. Ulju se doda nekoliko kapi deterd1enta. Dlica koncentrata dovoljna je za litru vode. =tolisnik
poma1e protiv plijesni i hr"e & E00 g suhe biljke usitni se i prelije kipu5om vodom. )olije se 10 litara vode i
pusti da stoji #2 sati ili klju.a #0 min.
Kad ma#ke nema+ (az%a mi*eve tjera
0a preparat protiv krtica, voluharica, mi-eva i rovki #>4 posude napunite listovima bazge, dolijte vodu i ostavite
nekoliko dana na suncu da Fzakipi4. rocijedite i razrijedite vodom u omjeru 1;( te zalijevajte tlo prema potrebi.
Njime mo1ete i prskati protiv u-i i gusjenica.
K7PKE <9 S=E3E PRI=E S=ET"E
0elimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bolestima i stetnicima, umjesto
kemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom kupkom.
@deja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Aildegard von +ingen.
!oristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Aildegard je eksperimentirala s kupkama od
razlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima.
Namo5ene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje
pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. 'sim toga zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste
posve mladu biljku.
Priprema K$pke
0a pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koriste
=tolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. 'd stolisnika i maslacka koriste
se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. 0a pripremu
kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba
pomijesati u jednakom omjeru.
Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se ne bi medusobno
zaljepile. =jemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je
najbolje odmah ukloniti.
Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuse na
upijajucem papiru. ,ec nakon 2&4 sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je
posaditi nakon 2&# dana, jer ce tada brze proklijati. =jemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati,
pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica.
Recepti (iljni) k$pki
,ecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice i kore hrasta.
'sim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. 3ako npr. !upka od stolisnika i kore hrasta
sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice.
3je*ovita k$pka
1 1li5ica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolje kisnicom ili prokuhanom vodom.
Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu procijediti u plitku posudu te umociti sjeme.
K$pka od odoljena
ospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema bolestima, akod
odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova.
U manju plasticnu bocu uliti ( dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati ( kapi soka iscijedenog iz cvijetova
odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 1( min. Namocite sjeme.
K$pka od kamilice
ospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpornost i brzi rast.
1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. !ipuce vode, pokriveno pustiti 2&# sata i procijediti.
Namocite sjeme.
K$pka od preslice
ovecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucvrscuje biljno tkivo te otezava
urascivanje gljivica.
2 1lice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. hladne vode, zakipiti te lagano kuhati 1 sat. 3ekucinu procijediti te
razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Namocite sjeme.
3lijecna k$pka
ospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke.
Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka.
)a napi-em svoje iskustvo. 7isne u-i mi napravile invaziju na jabuku, i izmiksao sam u plasti.noj boci $2 litre%
10 .ikova, duhan od nepopu-ene cigarete, 2 lista kadulje, gran.ica ru1marina i 2 .esna .e-njaka. Nalio vode,
za.epio i pustio vani na suncu 2 dana.
Procijedio nakon 2 dana i popricao jabuku i to dobro, i nakon 3 dana popricao ponovo jabuku sa vodom u
koju je nadodano malo arlija. arli moe i odmah staviti on slui zato da bi se sredstva bolje "prikeljila"
na list.
Biljke koje $(rzavaj$ rast, o(o%a$j$ i %noje tlo;!opriva,gavez,sjeme i cvijet komora.a,volovski
jezik,mladice i li-5e paradajza, li-5e cikle
Biljke koje djel$j$ protiv nametnika:!opriva,hrastov list skupljen ujesen,list rabarbare,vrati5,neem,list
bazge,ljup.ac,pelin,kamilica,i sve biljke koje sadr1e mnogo tanina $hrastova kora, orahovo li-5eG%
Biljke koje spre#avaj$ (olesti:reslica,brezov list skupljen u jesen,paprat,orlovska
paprat,.e-njak,poriluk,luk.=ve navedene biljke mo1ete koristiti svje1e ili osu-ene. +erite ih neposredno prije
cvatnje na sun.anim mjestima i po sun.anom vremenu.Usitnite ih i su-ite na .istom, provjetrenom i
sjenovitom mjestu.
Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocin.anu mre1u i povremeno ih okretati.
'su-ene biljke .uvajte u platnenim vre5ama ili u drvenim sanducima.
>, 9ktivirajte tlo
!oristite biljke iz prve grupe kao teku5e gnojivo da biste aktivirali 1ivot u tlu.
+iljke usitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, mo1e i plasti.ne, ali nikako metalne.
Napunite posudu do pola i nalijte do vrha ki-nicu ili vodu iz rijeke ili jezera. ,oda iz vodovoda zbog
prisutnosti klora nije dobra.
osude stavite na sunce, pokrijte mre1icom ili da-.icama i dvaput dnevno promije-ajte.
!ada se teku5ina po.ne pjeniti ubacite 1 -aku kamenog bra-na $na 10 litara vode%, da sprije.ite neugodne
mirise.
Nakon #&4 dana sun.anog vremena, gnojnica je gotova $kad se vi-e ne pjeni%.!oristite je za zalijevanje tla oko
biljaka razrije"enu 1;10 za lisnato ili 1;2 za plodovito povr5e.
5, Sprije#ite nametnike
+iljke iz druge grupe usitnite i nama.ite u ki-nici 1&# dana, procijedite i njima prskajte povr5ei vo5e.
'vaj pripravak trebate primijeniti prije nego zapo.ne 6ermentacija, zna.i prije nego se na povr-ini pojavi pjena.

?, <a*titite od (olesti
+iljke iz tre5e grupe 24 sata nama.ite u ki-nici, a zatim u istoj vodi kuhajte #0 minuta.'stavite pokriveno da se
ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboraviteH
3emelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. )okazano je da
na zdravom tlu raste manje korova.
Ako u va-em vrtu ne vlada prirodna ravnote1a, mogu se pojaviti razne -teto.ine i bolesti koje vam mogu
uni-titi urod.
;to jo* mo&e pomoi
:even koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlu.uje sok koji poma1e tlu pri osloba"anju od -tetnih
tvari.
Korijen kadi0ice izlu.uje 6itotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uni-tavaju korijen.
Na mjestima gdje rastu kadi6ice i neven, u tlu nema zemlji-nih -tetnika, ni gljivica.
7eptira kupusara najbolje 5ete otjerati iz zelja ako izme"u zeljarica zasadite raj.ice. 7eptiri kupusari ne vole
miris paradajza.
ostoje biljke koje su u-ima naro.ito privla.ne. 3e biljke mo1ete saditi me"u druge biljke da biste ih za-titili od
u-iju.Na primjer, sadite salatu i bob me"u jagode. U-i 5e se preseliti na salatu i bob, a jagode 5e ostati
neo-te5ene.
K$ni pripravci za za*tit$ (ilja
Protiv plamenja#e:
@ bordo-ka juha je perevntivni 6ungicid,a za njenu pripremu je potrebno ; 10 litara vode, 400 grama 1ivog
vapna, 100 grama modre galice
Na.in pripreme; dan prije tretiranja u jednu ba.vu staviti ( litara vode i preko ba.ve staviti neki -tap na kojem
5e visiti vre5ica $ gaza % s modrom galicom, tako da je uronjena u vodu. reko no5i 5e se galica otopiti, a u gazi
5e ostati sva ne.isto5a.
=utradan u drugih ( litara razmutiti 1ivo vapno, pa u tu otopinu umje-ati rastopinu modre galice uz stalno
mije-anje. ripravak se koristi svje1e pripremljen jer stajanjem gubi na kvaliteti.
Ako zbog ki-e, ili bilo kojeg drugog razloga morate prekinuti s prskanjem, juha ne5e izgubiti na kvaliteti i do 14
dana, ako joj dodate 1 dcl prokuhanog mlijeka ili 1 dag -e5era na 10 l otopine.
Protiv kr$mpirove zlatice; 8 juha od koprive i preslice. U ve5u ba.vu ili kacu nato.iti vodu, najbolje ki-nicu.
Na 10 litara vode se stavi ugrubo oko 1 kg bilja. Neka preno5i ili stoji do 24 sata, ne du1e. 3eku5inu procijediti
i zaljevati krompir, grah, raj.icu i sve na -to idu zlatice. !ako ova juha ima izrazito neugodan miris, on 5e
odbijati kukce. Ako koja i ostane, lako 5ete je uo.iti i skinuti. 'vime se mo1e prskati i cijela biljka protiv
nametnika.
ad ova juha odstoji vie od 2! sata ona postaje odlino prirodno "nojivo #
<a*tita mlado% l$ka od l$kove m$)e ; na 20 l vode ide otprilike dvadesetak dag -e5era. romije-ati i politi po
luku .im nikne iz zemlje, a zatim to ponoviti jo- par puta u toku rasta.
& /o1e se i prilikom sadnje zemlja dobro posuti vapnom u prahuotiv k$p$sno% ($)a#a; posuti biljke
pepelom, rastvor od pelina.
Do(ri i lo*i s$sjedi $ vrt$;Do(ri 8 rana mrkva 8 luk, kasna mrkva 8 poriluk, grah&cikla&.ubar, celer 8 poriluk,
mrkva&salata&vlasac, raj.ica&per-in, raj.ica&celer, salata&rotkvica&korabica, kupusnja.e&grah, krastavac&
kopar.2o*i 8 salata&per-in, komora.&raj.ica, grah&luk, kupusnja.e&luk, raj.ica&gra-ak, gra-ak&grah, krumpir&
suncokret, krumpir&raj.ica, kupusnja.e&goru-ica.
3al#iranje tla; 8 prekrivanje tla prirodnim putem, travom, korovima, li-5em. /al.iranje sprije.ava
prekomjerni rast korova, isu-ivanje zemlje te zadr1ava vlagu i jednaku temperaturu tla. 'sim toga se raspada u
prirodni organski otpad 8 gnojivo. )a bi sprije.ili preveliki razvoj buba ispod toga, osobito pu1eva u vla1no
vrijeme, tlo se prekriva u tankom sloju, i obnavlja kad nestane.
Or%ansko sjeme; bilo bi jako dobro na5i izvor za kupnju starinskog sjemena, genetski netretiranog. Na netu
imate i za to rije-enje, ako ga ne prona"ete sami negdje na selu ili u prodavaonicama zdrave hrane. Ukoliko
uop5e niste u mogu5nosti uzgajati svoje vo5e i povr5e, tada mo1ete na tr1nicama i prodavaonicama kupovati to
-to tra1ite, samo treba obratiti pozornost na doma5e, izgledom mo1da neuglednije proizvode. 3ako"er i na
internetu imate dostupne in6ormacije o raznim eko 6armama koje vam po va-oj narud1bi dostavljaju potrebne
namirnice. 0apamtite pravilo; uvijek koristite sezonsko povr5e i vo5e, time smanjujete mogu5nost genetski
manipulirane hrane $raj.ice ne rastu zimi, na primjer%.
ISK7ST"9
<ksperiment sa ekolo-kom proizvodnjom, zapo.eo sam na vo5kama& breskvama. !od breskvi, najve5i je
problem kovr.avost li-5a, naj.e-5e je to Taphrina deformans. ojava je vrlo lako uo.ljiva po crvenim listovima
koji se kovr.aju. 3ad sam jako malo znao o za-titi ekolo-kim sredstvima, pa je to bio skok u vatru. Negdje sam
na.uo da je dobra za-tita protiv gljivi.nih bolesti obi.no mlijeko. 3ako sam i po.eo. Cezultati su bili impresivni
pogotovo stoga jer su bile u pitanju mlade breskve koje su osjetljivije od starijih. 3okom cijele sezone, na 2(
breskvi koje su bile u pokusu, bolest se je pojavila na doslovno nekoliko listova. U vo5njaku su bile i stare
breskve $oko (0 kom% i nekoliko nektarina koje su se tretirale kemijskim za-titnim sredstvima. ,o5ke tretirane
mlijekom i kemijskim sredstvima, bile su odvojene sa nekoliko redova vinove loze. @ dok su mlade breskve bile
potpuno zdrave, stare su u potpunosti oboljele. :otovo svaki list je bio zara1en i to je o.ito bilo da je vo5njak
bolestan, da kemijska sredstva nisu dovoljno u.inkovita i prizor je bio doista grozan. 3ad se je krenulo sa
tretiranjem cijelog vo5njaka sa mlije.nim preparatom. Cezultati su ponovno bili 6enomenalni. Ne samo da su se
sve breskve oporavile, nego su se uspjele oporaviti i nektarine koju su jako osjetljive.
=vo bolesno li-5e je otpalo i narasli su novi koji zbog tretiranja mlijekom vi-e nisu oboljeli. 3im
eksperimentom, shvatio sam da je mlijeko vrlo mo5an 6ungicid. Uo.io sam da nije kasno sa tretiranjem ako se
bolest i pojavi. 0nanstvenici jo- nisu objasnili za-to je mlijeko toliko u.inkovito, vjerojatno im i nije ba- u
interesu. /o1da mlijeko uni-tava gljivice zbog 6ermentacije. /lijekom sam tretirao i kupine u vrtu. lijesan se
je smanjila u velikoj mjeri prve godine. )ruge godine, pojavila se u smije-no malim razmjerima, gotovo da je i
nije bilo. U samom startu, imao sam i manjih problema sa u-ima. Njih sam tretirao sa preparatom od koprive
koji se nije pokazao tako mo5an, pa sam po u-ima posipao ljutu mljevenu papriku nakon -pricanja sa mlijekom i
koprivom. 3o je donekle smanjilo njihov broj. No tokom vremena, saznao sam za jo- neke preparate protiv
insekata koje mo1ete pro.itati dolje ni1e. Njihovu u.inkovitost 5u provjeriti ove godine. /oram napomenuti da
su kod po.etnika u eko proizvodnji, najve5i problem insekti. 3reba pro5i bar 2&# godine da se uravnote1i broj
predatora i InametnikaF. Nametnika mislim uvjetno re.eno jer sve ima svoj smisao. 'brambeni mehanizam
protiv insekata mo1ete poja.ati ako kupite li.inke njihovih predatora. !od nas ve5 postoje 6irme koje prodaju
li.inke i mo1ete ih na5i preko neta. @li mo1ete kupiti ljepljive plo.e. Ujedno, one su i jedino sredstvo koje 5u
ovdje navesti, koje ubija kukce. =vi ostali preparati samo ih tjeraju i smanjuju njihov broj. )akle, nemojte
o.ekivati da uop5e ne5ete imati u-i ili drugih insekata koji se hrane va-im vo5em ili povr5em. 3u su i mravi. 'ni
su korisni jer unose organske tvari u tlo. !ad se penju po vo5ki, oni joj ne5e na-tetiti, samo se penju do u-i, da
bi se hranili njihovim slatkim sokom. )akle, treba tretirati u-i.
"rt
/islim da oni koji se bave vrtlarenjem, da ve5 znaju koja je tajna pravog ekolo-kog vrtlarenja& a to je cvije5e. U
vrtu treba imati -to vi-e raznog cvije5a jer ono svojim mirisom tjeraju i smanjuju broj kukaca koji se hrane
va-im povr5em.
Prepor$keA
2avanda&nju je lako nabaviti a ima vrlo intenzivan miris koji 5e svakako smanjiti broj kukaca i pove5ati broj
p.ela u vrtu.
:even i kadi0ica&njihovo korijenje izlu.uje tvari koje smetaju nematodama i ostalim kukcima koji 1ive u tlu i
hrane se gomoljastim povr5em. a zato ovo cvije5e sadite uz krumpir, batat i sl.
Stevija@za nju je pokazano da tako"er odbija neke kukce. Na1alost, uskoro 5e biti zabranjena zbog propisa <U.
B$)a#&buha.a nema ba- na kopnu, pa 5e njega puno lak-e nabaviti oni koji 1ive uz obalu.
D$)an !akvo god cvije5e da posadite ne5ete proma-iti.
P$&evi oni doista ponekad znaju biti doista prava dosada. rotiv njih se mo1ete boriti na slijede5e na.ine.
Kad$lja&odbija ih. osadite ju uz rubove gredica i samog vrta. 7istove isto tako mo1ete potrgati i ostaviti ih na
tlo.
Ora)ovo li*e@ostavite ga na tlo isto kao i sa kaduljom.
Piva@pu1evi su poznate pivopije. @zre1ite plasti.nu bocu, zakopajte ju u tlo tako da se pu1evi bez problema
mogu popeti po njoj, i u bocu nalijte pivu.
/alko o-trije metode su&pepeo, piljevina ili vapno&isu-uju pu1evo IstopaloF i smanjuju izlu.ivanje sluzi.
preparat od mlijekaA (7 vode i 17 mlijeka. reporu.am da mlijeko stavite i na 2 mo1da i ? litara vode. =ami
morate provjeriti koji je najbolji omjer i najbolja u.inkovitost. +itan je i termin -pricanja. Najbolje je podve.er
kada sun.eve zrake slabe a ne ujutro kada su sve ja.e i kapljice br1e isparavaju. @ naravno&tretirati uvijek nakon
ki-e jer je tada velika vlaga u zraku -to je pogodno za razvoj gljivica. Namjena; za-tita od gljivi.nih bolesti.