Sie sind auf Seite 1von 23

1

Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu


Osnove uzgoja
aromatinog i ljekovitog bilja
Dr. sc. Ivanka uti
Porodica Asteraceae - glavoike
2
Buha
Pyrethrum cinerariaefolium
(syn. Tanacetum cinerariaefolium,
Chrysanthemum cinerariaefolium)
Viegodinja zeljasta, busenasta biljka
(8 10 god.)
Porijeklo:
Obale Jadrana i Balkanski poluotok
Glavni proizvoai:
Kenija, Tanzanija, Uganda, Japan,
Indija, Pakistan, zemlje Sr. i J. Amerike
Prednosti:
- nisu toksini za toplokrvne organizme
- irokog spektra, brzog djelovanja
- nema pojave rezistentnosti
Upotreba
Droga
suhi cvat (Pyrethri flos)
Djelatne tvari
piretrini - prirodni insekticidi:
- suhi cvat: 0.5 2.5 %
(plodnica 2.2-4.5 % latice 0.2-0.4 %)
- suha stabljika: 0.1 0.15 %
- listovi: u tragovima
- esteri monokarbonske kiseline: 30-70 % (piretrin I 40 65 %, cinerin, jazmolin)
- esteri dikarbonskih kiselina
Primjena:
- domainstva, skladita hrane i itarica, staje, ekoloka polj. proizvodnja
- u obliku praha, tekuine, aerosola, nestabilan na svjetlu
(ekspanzija od sr. 19. st. do 1940. sintetiziran DDT,
i od 1970.-ih dalje zabranjen DDT)
3
Morfoloke i bioloke karakteristike
buhaa
Korijen
- brojni, cilindrini, tamnosmei korjenovi,
dubina 15 20 cm
- iz podanka debljine prsta
Stabljika
reducirana
Listovi
- u rozeti; na cvjetnoj stabljici nasuprotni,
- dvostruko do trostruko razdijeljeni
- tupog vrha, dlakavi s nalija
Cvjetovi
oblikuju cvat - glavicu na vrhovima stabljiki, 2.5 - 5 cm,
- u sreditu - uti cjevasti, hermafroditni cvjetovi
- uz rub - bijeli jeziasti, enski
(selekcija u cilju krupnijih cvjetova tetraploidne sorte)
- cvjetne stabljike pojedinane ili slabo razgranate pri vrhu (3 - 5 cvjetova)
(100 - 200, ak 400/biljci)
Cvatnja - kr. V do po. VI mj. (u kont. uvjetima)
- traje oko 2 tjedna
Plod
ahenija (roka),
klijavost 3 - 4 god.
a.t. = 1 - 1.2 g
Buha
4
Ekoloki uvjeti
Svjetlost
Vana jer zasjenjivanje smanjuje:
- krupnou cvjetova,
- udio i prinos djel. tvari do 50 %
Toplina
Umjerene potrebe,
dobro podnosi zime u kontinent. klimatu
jarovizacija potrebna za cvatnju
Vlaga i tlo
- dobro podnosi suu
- uspijeva na svim laganim tlima:
plitka, neplodna, vapnenasta,
skeletna, pjeskovita, alkalna
- moe u humidnoj klimi ali na laganom tlu
Buha
Tehnologija uzgoja
Ne nalazi mjesto u plodoredu
usjev se iskoritava 4 6 godina
na istu povrinu nakon 2 godine
povrine bez viegod. korova
Gnojidba
- osnovna gnojidba, kg/ha: 70 - 80 N, 100 - 120 P
2
O
5
i 90 - 100 K
2
O
(NPK 8-26-26)
- od 2. god. dalje: proljee: 60 - 70 kg/ha N
jesen: 60 - 70 kg/ha P
2
O
5
i 70 - 80 kg/ha K
2
O
Priprema tla
- u jesen duboko oranje
- u proljee priprema za sadnju:
- fini povrinski sloj tla
kratak iliast korijen
Buha
5
Naini uzgoja buhaa a) uzgoj iz presadnica
b) dioba biljke
a) Uzgoj iz presadnica
Sjetva: - u II - III mj. u negrijanom zatienom prostoru, moe i VIII - IX mj.
- razmak redova 30 - 40 cm, dubina 0.5 - 1 cm
- za 1 ha potrebno 1 - 1.5 kg sjemena
Buha
a) Uzgoj buhaa iz presadnica
Sadnja: - rok: IX - po. X mj.
ili III - IV mj. oba: obavezno navodnjavanje
- razmak: 60 cm 20 - 30 cm (sklop: 60 80 tisua biljaka/ha)
Buha
6
b) Dijeljenje starih biljaka
- jesen (IX - X mj.) ili proljee (III mjesec)
- biljke stare 3 - 4 god podijele se na 5 - 10 dijelova
- razmak: 60 cm 20 - 30 cm
Buha
Njega usjeva buhaa
Suzbijanje korova
Prije kretanja vegetacije:
a.t. linuron
(Afalon 4 5 kg/ha)
ili
a.t. prometrin
(Prohelan 4 5 l/ha)
Meuredna kultivacija
Nakon prihrane u proljee
Rezidba cvjetnih stabljika
Nakon rune berbe
Usjev buhaa
Prihrana
60 - 70 kg/ha N
(200 250 kg/ha KAN)
Buha
7
Tehnoloka zrelost
- poetak otvaranja
cjevastih cvjetova
(sredinji, uti dio cvata
jo je uleknut)
- zavrava kad jeziasti
cvjetovi poinju venuti
(8 10 dana)
Nain - raznim tipovima kosilica,
- kombajnom za ito
- runo (eljevima) u nekoliko podbiranja
dobiva se najkvalitetnija droga
Berba cvata
Buha
Dorada buhaa (odmah nakon berbe)
suenje - u suarama pri 50 60
o
C, na 10 12 % vlage (drobi se pod prstima)
- ili 12 sati na suncu, ostalo u sjeni; u sloju debljine 3 4 cm
usitnjavanje i prosijavanje sadre 20 50 % vie a. t.
uvanje - u dobro zatvorenoj ambalai
sklona oksidaciji gubitak a.t.
Prinos suhe droge buhaa
u 1. godini: 100 200 kg/ha
u ostalim godinama: 700 1200 kg/ha
Odnos svjee:suhe mase = 4:1
Ekonomski opravdan prinos piretrina: 20 kg/ha
(npr. 1200 kg suhe droge s 1.7 % piretrina)
Buha
8
Neven Calendula officinalis L.
Jednogodinja biljna vrsta
U Europi kao ukrasna vrsta poznat od 12. st.
Porijeklo Mediteran i Z. Azija
(Egipat)
Kod nas uglavnom kao ukrasna,
rijetko kao ljekovita vrsta
Glavni proizvoai
Rusija, CZ, SLO, CH, A, ET
Upotreba
Droga cvijet nevena (Calendulae flos)
Djelatne tvari flavonoidi, karotenoidi (3 %),
triterpeni, saponini
eterino ulje (0.02 %)
Primjena:
- farmacija: antiflogistik (triterpeni),
dijaforetik, blagi spazmolitik, diuretik
- mast za zacjeljivanje epitela
- boja proizvodima
- prehrambena industrija:
- boja proizvodima (curry), napitcima
- kulinarstvo bojadiser sira, maslaca,
zamjena za afran, kao zain
- oblikovanje pejzaa ukrasna
9
Morfoloke i bioloke
karakteristike
Korijen
vretenast, dubok
Stabljika
uspravna, bridasta, 0.5 m, krhka,
razgranjena u gornjem dijelu,
posuta kratkim dlaicama
Listovi
izdueni, sjedei, naizmjenini,
glatkog ili slabo nazubljenog ruba,
posuti dlaicama, svijetlozeleni
Neven
Cvjetovi
oblikuju cvat - glavicu na vrhu stabljiki
5 10 cm, blijedo uti do naranasti
- u sreditu cjevasti, plodni cvjetovi
- uz rub (2-3 reda) jeziasti, neplodni
(selekcija u cilju veeg broja
jeziastih cvjetova = latica)
Cvatnja
- 40 - 50 dana nakon nicanja,
- traje do jaih mrazeva
- intenzivira se sukcesivnom berbom
Plod
- ahenija (roka), krem boje, grube povrine
- heterokarpija:
srpasto ili prstenasto
savijen, krilat
klijavost 5 6 godina
a.t. = 4 10 g
Neven
10
Kultivari i srodne vrste
Calendula arvensis
Hranidbeni domain sovicama: Mamestra brassicae,
Autographa gamma
Neven
Ekoloki uvjeti i bioloke karakteristike
Fotofilna
- osunana stanita
Toplina
- srednjih zahtjeva
- sjeme klija ve pri 8 - 10
o
C (4 5 dana)
- mlade biljke nisu osjetljive na mraz
- optimalna temp. rasta i razvoja
u vegetaciji: 17- 20
o
C
Vlaga
- nije osjetljiv na suu
- u humidnim uvjetima - pepelnica
Tlo
- rastresita, topla tla bogata humusom
(ernozemi, smea tla i crnice)
Neven
11
Tehnologija uzgoja
Plodored - dobro se uklapa (jednogodinja kultura)
- na isto mjesto nakon dvije godine
Priprema tla i gnojidba
U jesen:
- duboka obrada tla + osnovna gnojidba, kg/ha:
40 50 N, 60 80 P
2
O
5
i 80 - 100 K
2
O (NPK 8-26-26)
U proljee:
- priprema tla za sjetvu, fini povrinski sloj
- na srednje opskrbljenim tlima ne treba startna gnojidba
(N negativno utjee na cvatnju, P i K ju stimuliraju)
Neven
Nain uzgoja nevena
Izravna sjetva sjemena
Rok
u proljee veljaa - oujak, za to raniji poetak berbe cvatova
(cvatnja 40-50 dana nakon nicanja)
Nain
- sijaica za sjetvu penice stalna provjera savinuto sjeme!!
- meuredni razmak 50 cm, dubina 2 - 3 cm
- sjetvena norma: 5 - 6 kg sjemena / ha
Prorjeivanje u stadiju 3 - 5 pravih listova na razmak 6 - 8 cm
12
Njega usjeva nevena
Suzbijanje korova
- nakon sjetve, prije nicanja: a.t. metolaklor + prometrin
(Dual + Prohelan 3 l/ha + 1.5 kg/ha)
- u vegetaciji: graminicidi, esteri AOFAK
(Fusilade, Targa, Bastional (1 1.5 l/ha)
Prorjeivanje pregustog usjeva
- drljaom okomito na usjev razmak izmeu biljaka 6 8 cm
Meuredna kultivacija 2 3 puta u vegetaciji
Osjetljiv na niz virusa: alfalfa mozaik, CMV, TRSV,
pjegavo venue rajice,
mozaik repe... suzbijati domaine i vektore
Neven
Berba i dorada cvijeta
Razdoblje
travanj do pojave jesenskog mraza
Nain
runo, sukcesivno 2 tjedno
- bere se cijela glavica, potom se
istrgaju latice
ekonominije suenje samo latica
- odmah se vozi na suenje
zadravanje boje i kvalitete
- suenje u tankom sloju - prirodno,
vee koliine u suari 35 - 40
o
C
- droga vrlo higroskopna,
odmah nakon suenja uskladititi
u suhoj prostoriji
Neven
13
Prinosi
Svjee cvjetne glavice: 4 - 6 (13) t/ha
iz viekratne rune berbe
Odnos svjei cvat : suhi cvat = 7.5 : 1
Odnos svjei cvat : suhe latice = 20 : 1
Suhe cvjetne glavice: 0.5 - 0.8 (1-1.7) t /ha
Suhe latice: 0.2 - 0.3 (0.5-1) t/ha
Neven
Porodica Caparidaceae
srodna s por. Brassicaceae i Cleomaceae
14
Kapare
Capparis spinosa
poznate od davnina
stare civilizacije Grka i Rimljana:
pepeo korijena kao izvor soli
Porijeklo: 1. Mediteranski bazen
2. suhi predjeli Zapadne
i Centralne Azije
Rasprostranjenost
od Kanarskih otoka i Maroka,
do Crnog mora, Kaspijskog jezera, Irana
Glavni proizvoai
E (2600 ha), I (1000 ha), F, GR, zemlje Sj. Afrike i Male Azije, Iran
- kod nas sakupljanje
Upotreba
Cvjetni pupovi (uglavnom)
Mladi izboji (rjee)
Poluzreli plodovi (rijetko)
Glavni sastojci cvj. pupova
- goruiino ulje (metilizotiocijanat)
- daje pikantan, otar okus sl. goruici i c. papru
- bioflavonoid rutin (antioksidant)
Primjena
- kulinarstvo: - plodovi ukiseljeni ili usoljeni,
kao zain umacima, ribi, mesu, salatama, pizzi,
slau se s maslinama, rukolom, artiokom
- mladi izboji i plodovi kao povre
- tradicionalna medicina
karminativ
antireumatski uinak
Mogua preosjetljivost (kontaktni dermatitis)
15
Morfoloke karakteristike
Viegodinji grm (> 30 god.)
Korijen
- dubok, dobro razvijen
Stabljike
- duge do 1m, uspravne ili polegle
- prekrivaju tlo uvanje vlage
- glatke, s rijetlim kukastim trnjem
(metamorfozirani lisni zalisci)
Listovi
- okruglasti, glatkog ruba
- mesnati
- sivo-zeleni, goli
Cvjetovi
- pojedinani, u pazucima listova,
- na jednogodinjim izbojima
- 4 latice (bjelkaste, njeno ruiaste)
- velik broj pranika
Cvatnja
V IX mj.
Cvijet je otvoren samo 1 dan
Plod
- boba
Sjeme
- okruglasto, s nosiem na strani hiluma
- smee, ljuskasto
- dormantno
a.t. 10 g
16
Srodstvo
Niski ukrasni
kultivar
Kultivar bez trnja
- rod obuhvaa 350 vrsta, ugl. tropskog porijekla
- C. ovata iz Mediteranskog bazena
- lit. navodi 10-ak sorti, ugl. talijanske selekcije
C.spinosa
var. inermis
Ekoloki uvjeti
- podruja s puno sunca,
suha i vrua
- ljetne temp. > 40
o
C,
zimi do 8
o
C (kao maslina)
- oborina 350 mm/god.
(zimi i u proljee)
- tlo slabo hranivo, skeletoidno,
jako propusno
- podnosi posolicu
17
Tehnologija uzgoja
Usjev se iskoritava 20 30 god.
- uzimaju se s bazalnog dijela stabljike, > 1 cm, du. 8 cm (6 10 pupova)
- rok: II, III ili IV mj.
- ravan rez, uroniti u hormon za zakorjenjivanje drvenastih reznica
- supstrat siromaan hranivima, jako propustan
- uz grijanje odozdo 70 % se zakorijeni
Sadnja
- razmak: 2.5 m 2 m
- sklop: 2000 biljaka/ha
Nain uzgoja
Mogue iz presadnica
problem: dormantno sjeme
Stabljine reznice (jednostavnije)
Otklanjanje dormantnosti sjemena
- moiti u toploj vodi (40
o
C) kroz 24 h
- umotati u vlanu krpu, staviti u staklenku i dobro zatvoriti
- odloiti u hladnjak na 2 3 mj.
- prije sjetve ponovno moiti
18
Njega usjeva
Rezidba zimi suho drvo i vodopije
povratni rez (vaan jer cvatu na jednogodinjim izbojima,
kao vinova loza)
Bolesti uglavnom na kultiviranim sortama:
- siva plijesan (Botrytis cinerea)
- bijela ra (Albugo capparidis)
- pjegavost lista (Septoria capparidis, Cercospora capparidis, Ascochyta capparidis)
- trule korijena (Phoma capparidis)
Berba
Puni urod: 3 4 god. nakon sadnje
Runo sakupljanje svakih 8 12 dana
9 12 berbi u sezoni
Kalibriranje:
- Italija:
I kl. 7 16 mm
- Francuska:
I kl. < 10 mm
II kl. 10 15 mm
Prinos
1 3 kg pupova / biljci
2 6 t/ha
19
Porodica rutvice - Rutaceae
Ruta
Ruta graveolens L.
Poznata od davnina,
smatrana ljekovitom u antiko doba
Porijeklo: Istono Sredozemlje
Rasprostranjenost:
Italija, Sj. Afrika, Balkan
Stanite - sunano i toplo,
kamenjari s vapnenastim tlom
Glavni proizvoai: E, F, I
20
Droga nadzemni dio biljke poetkom cvatnje
(Rutae herba)
list (Rutae folium)
Djelatne tvari
- flavonoidi (rutin, 1-2 % spazmolitiko djelovanje)
- kumarini 0.1- 0.9 %, furanokumarini
- toksini alkaloidi, 0.2 % (akridon, kvinolin...)
Toksina u velikim dozama !!!
- eterino ulje (0.3 - 0.7 % opor, prodoran miris):
- metil heptil keton 70 %, metil nonil keton 20 %)
Vano !!!!!! Moe izazvati dugotrajni dermatitis
Upotreba
Primjena
- farmaceutska industrija i humana medicina
bolesti unog mjehura
regulacija sranog ritma, tlaka
- ind. likera, vino, rakija (grappa con ruta), ocat
- zain svjea (talijanska i etiopska kuhinja)
Morfoloke i bioloke
karakteristike
Viegod. grmolika biljka (>20 god.)
Korijen
- razgranat, drvenast, uto-smei
- dubok
Stabljika
- uspravna, visine 0.5 - 1 m,
- gusto razgranata od baze
- pri dnu odrvenjela
- jednogod. izboji sivo-zeleni, goli, sjajni
Listovi
- jako usjeeni dvostruko-trostruko perasti
- du. 15 cm, sivo-zeleni, goli, sjajni
- nasuprotni
21
Cvjetovi
- u cvatovima na vrhu grana
- krunica zeleno-uta
- dihogamija (razl. vrijeme sazrijevanja tuka
i pranika nemogue samoopraivanje)
Cvatnja
- V VI mj.
- druga mogua kr. ljeta
Plod
- tobolac, prekriven ljezdastim dlakama
- dozrijeva kr. VII / po. VIII mj.
Sjeme
- bubreasto, tamno
- klijavo 2 3 god.
a.t. 2.1 2.2 g
Ekoloki uvjeti
Toplina / svjetlost
- srednji / veliki zahtjevi
- za klijanje opt. temp. 12 - 15
o
C
(nie za 17 25 dana)
- u proljee kree rano (II - III mj.)
Tlo
- umjereno suha i topla tla,
- june ekspozicije
- najbolje: vapnenasta, srednje bogata,
dobar vodo-zrani reim
22
Tehnologija uzgoja
Gnojidba
- organska gnojidba na slabo strukturnim pjeanim tlima:
(15 20 t/ha)
- osnovna gnojidba u jesen, kg/ha:
30 - 40 P
2
O
5
20 - 25 K
2
O
- prihrana u proljee : 40 - 50 kg/ha N
U proizvodnji do 6 godina opada proizvodni kapacitet
Nain uzgoja
Iz presadnica sigurnije dugo nicanje, spori poetni rast
Rok
- po. IV do kr. V mj. za sadnju kr. ljeta / jesen
- VII ili VIII mj. za sadnju idueg proljea
- dobro pripremljene gredice na otvorenom
- razmak redova 25 35 cm, dubina 1.5 2 cm
- za 1 ha nasada: 200 250 m
2
gredica, 1 1.5 kg sjemena
- uzgoj u polistirenskim kontejnerima
Sadnja
- mehanizirana sadilica za povre
- razmak: 60 cm 20 cm ili 50 cm 30 cm
- sklop 70 90 tisua biljaka / ha
- ljetno-jesenska sadnja:
obavezno navodnjavanje
23
Njega usjeva
Suzbijanje korova - mehaniko
Navodnjavanje - u sluaju jae sue
Gnojidba - osnovna gnojidba u jesen (P, K)
- prihrana u proljee (N)
Berba
Rok - poetkom cvatnje najvie djelatnih tvari
Rez - iznad odrvenjelog dijela
Nain
- kosilicom ili runo
VANO !!! zatititi izloene dijelove tijela
kontaktni dermatitis
- ostaviti da se prosui
- pokupiti sakupljaem sijena
- kod drugog otkosa odmah u suaru
Dorada
- suenje u suari na temp. do 40
o
C
Prinos
3.5 4.0 t/ha suhe herbe
(odnos svjee : suhe = 5 : 1)