Sie sind auf Seite 1von 13

Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika

Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

1. Akuzativ s infinitivom
• služi za izricanje hrvatskih izričnih rečenica
• tvori se tako da iza glavnog glagola dolaze subjekt u akuzativu i glagol u infinitivu
• za izricanje radnje istovremene s radnjom glavnog glagola koristi se infinitiv prezenta, za
prošlu perfekta, a za buduću futura
• ACI dolazi uz:
◦ glagole govorenja (verba dicendi): dico 3, narro 1., trado 3. pričati, scribo 3., doceo 2.
◦ glagole osjećanja (verba sentiendi): sentio 4. osjećati; video 2. vidjeti; audio 4. čuti
◦ glagole htijenja (verba voluntatis): volo, nolo, malo, cupio 3.
◦ glagole čuvstva (verba affectuum): gaudeo 2. veseliti se, doleo 2. žalostiti se
◦ bezlične glagole: constat poznato je; decet dolikuje, dedecet ne dolikuje, oportet treba
◦ neke izraze: verum est istina je, fama est priča se, fas est pravo je, nefas est grijeh je
• dolazi uz glagole u aktivnom značenju
• ako je gl. gl. u 3. l., a subjekt je isti kao subjekt glavne rečenice, upotrebljava se
povratna zamjenica se, inače se koriste eum, eam, eos, eas
2. Nominativ s infinitivom
• isto kao i ACI, osim što glavni glagol ima pasivno značenje, a subjekt je u nominativu
• NCI dolazi uz:
◦ videor čini se da ja
◦ iubeor, vetor, sinor
◦ dicor, putor, existimor, iudicor
◦ fertur, feruntur, traditur, traduntur
3. Perifrastična konjugacija aktivna
• sastoji se od ptct. fut. Akt. i oblika glagola esse
• prevodi se sa hoću, kanim, namjeravam u onom licu i vremenu u kojem je glagol biti, a
particip futura infinitivom
4. Perifrastična konjugacija pasivna
• sastoji se od gerundiva i glagola biti
• prevodi se sa treba, valja, mora (ne smije se) u vremenu glagola esse, a glagol u gerundivu
infinitivom
• subjekt u hrvatskom prelazi u akuzativ
• vršitelj radnje je u latinskom u dativu
5. Ablativ apsolutni
• sastoji se od imenice ili zamjenice u ablativu i participa koji se s njom slaže rodom, brojem i
padežom
• umjesto participa mogu stajati imenice ili pridjevi (vivus, invitus, ignarus)
• prevodi se:

-1-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

◦ sastavnom rečenicom (i, pa, te, ni, niti)


◦ jednom od zavisnih rečenica (vremenskom, uzročnom, dopusnom ili pogodbenom)
◦ glagolskim pridjevom svršenim na -vši
◦ prijedložnim izrazima (Cesare duce pod vodstvom Cezara)
• ako se sastoji od imenice i imena, prevodi se izrazom za vrijeme (vladavine)...
6. Consecutio temporum
• Kad je u glavnoj rečenici glavno vrijeme (prezent, futur I. i II.) ili imperativ, u zavisnoj stoji
◦ konjunktiv prezenta ako je radnja zavisne rečenice istovremena radnji glavne
▪ Interrogo quid faciat. Pitam što radi.
▪ Interrogabo quid faciat. Pitaj što radi.
▪ Interroga quid faciat. Pitaj što radi.
◦ konjunktiv perfekta ako je radnja zavisne rečenice prethodna radnji glavne
▪ Interrogo quid fecerit. Pitam što je radio.
▪ Interrogabo quid fecerit. Pitat ću što je radio.
▪ Interroga quid fecerit. Pitaj što je radio.
◦ Konjunktiv prezenta PCA-a (-urus sim) ako radnja zavisne rečenice slijedi nakon
radnje glavne
▪ Interrogo quid facturus sit. Pitam što će raditi.
▪ Interrogabo quid facturus sit. Pitat ću što će raditi.
▪ Interroga quid facturus sit. Pitaj što će raditi.
• Kad je u glavnoj rečenici historijsko vrijeme (imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt), u
zavisnoj stoji:
◦ konjunktiv imperfekta ako je radnja zavisne rečenice istovremena radnji glavne
▪ Interrogabam quid faceret. Pitah što radi.
▪ Interrogabo quid faceret. Pitao sam što radi.
▪ Interrogaveram quid faceret. Bijah pitao što radi.
◦ Konjunktiv pluskvamperfekta ako je radnja zavisne rečenice prethodna radnji glavne
▪ Interrogabam quid fecisset. Pitah što je radio.
▪ Interrogabo quid fecisset. Pitao sam što je radio.
▪ Interrogaveram quid fecisset. Bijah pitao što je radio.
◦ Konjunktiv imperfekta PCA-a (-urus essem) ako je radnja zavisne rečenice slijedeća
radnji glavne rečenice
▪ Interrogabam quid facturus esset. Pitah što će raditi.
▪ Interrogabo quid facturus esset. Pitao sam što će raditi.
▪ Interrogaveram quid facturus esset. Bijah pitao što će raditi.
7. Vremenske rečenice
• u njima može stajati indikativ ili konjunktiv
• Vremenske rečenice s indikativom:
◦ ut, ut primum, ubi, ubi primum, simul, simulac, simulatque čim, kako, kad

-2-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

• Hostes, ubi primum Romanorum equites conspexerunt, in castra sua revenerunt.


◦ Čim su neprijatelji ugledali rimske konjanike, vratili su se u svoj tabor.
▪ uz te veznike stoji indikativ perfekta za radnju koja se dogodila jedamput u prošlosti
▪ on se prevodi hrvatskim aoristom ili svršenim perfektom
▪ za radnju koja će se dogoditi jednom u budućnosti stoji futur II.
• Ad te scribam, ut filiam Iuliam eius videro.
◦ Pisat ću ti čim vidim njegovu kćer Juliju.
◦ dum, donec, quoad dok, dokgod (s indikativom svih vremena)
• Dum puer eram, cogitabam ut puer.
◦ Dok bijah dječak, razmišljah kao dječak.
▪ uz ove veznike može stajati i konjunktiv prezenta ili imperfekta, ali samo u slučaju
kad se ne ističe samo vrijeme radnje nego i namjera ili očekivanje subjekta glavne
rečenice
• Thraces nihil se moverunt, donec Romani flumen transirent.
◦ Tračani se ništa nisu pomakli, dokgod Rimljani nisu prešli rijeku.
◦ antequam, priusquam prije nego
▪ dolazi s indikativom prezenta, perfekta i futura II – kod izricanja samo vremena:
• Nunc, antequam ad causam redeo, de me pauca dicam.
◦ A sada, prije nego se vratim na stvar, reći ću nešto o sebi.
▪ s konjunktivom po CT-u kad se izriče misao subjekta glavne rečenice:
• Antequam illi de meo adventu audire potuissent, in Macedonium perrexi.
◦ Prije nego bi oni mogli čuti za moj dolazak, požurio sam u Makedoniju.
◦ Cum kad
▪ Cum temporale (kad)
• označuje samo vrijeme, stoji s indikativom svih vremena
• u glavnoj rečenici često stoje ili se mogu zamisliti neki izrazi koji pokazuju
vrijeme kao npr: tum, tunc, eo tempore, nunc, eo die, hodie...
◦ Cum Caesar in Galliam venit, duae ibi factiones erant.
▪ Kad je Cezar došao u Galiju, bijahu ovdje dvije stranke.
▪ Cum iterativum (kadgod)
• u vremenskim rečenicama u kojima se ponavlja glagolska radnja
◦ Galli, cum superaverunt, animalia capta immolant.
▪ Kadgod Gali pobijede, žrtvuju zatvorene životinje.
▪ Cum inversum (kad eto, kadli)
• često uz cum inversum dolaze izrazi repente, subito (iznenada) s ind. Perfekta
• u glavnoj rečenici često nalazimo izraze vix, iam, modo, nondum s
imperfektom ili pluskvamperfektom
◦ Vix epistulam tuam legerem, cum ad me Marcus venit.
▪ Jedva sam bio pročitao tvoje pismo, kad eto k meni dođe Marko.
▪ Cum explicativum (kad, time što)
• vremenska rečenica tumači kako se vrši radnja glavne rečenice
• u glavnoj i zavisnoj rečenici stoji isto vrijeme

-3-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

◦ Cum tacent, clamant.


▪ Kad šute, viču. (Time što šute, viču.)
• vremenske rečenice s konjunktivom
◦ Cum (kad) cum historicum ili narrativum
▪ nalazi se u rečenicama kojima se pripovijedaju prošli događaji
▪ uvijek dolazi s konjunktivom imperfekta ili pluskvapmerfekta prema CT-u, jer se u
glavnoj rečenici uvijek nalazi historijsko vrijeme
▪ Konjunktiv impervekta prevodi se našim nesvršenim glagolskim oblikom, a
konjunktiv pluskvamperfekta svršenim
• Xerxes, cum Thermopylas expugnavisset, Athenas incendio delevit.
◦ Kad je Kserkso osvojio Termopile, požarom je uništio Atenu.

8. Uzročne rečenice
• Uzročne rečenice s indikativom:
◦ quia (jer), quoniam, quando, quandoquidem (kad već), quod [faktično] (jer, zato što)
▪ ako stoji indikativ, uzrok je stvaran
• Uzročne rečenice s konjunktivom:
◦ cum causale (jer, zato što, budući da), quod [uzročno] (jer, zato što)
▪ ako u njima stoji konjunktiv, one označavaju nestvaran uzrok. Faktično quod dolazi
iza:
• pokaznih zamjenica i priloga
• iza izraza: bene/male fit
• iza accedit
• u inverziji
▪ konjunktiv se ravna po CT-u
9. Namjerne rečenice
• koriste samo konjunktiv prema CT-u
• radnja zavisne rečenice je uvijek istovremena radnji glavne, pa prema CT-u u namjernoj
rečenici može stajati samo konjunktiv prezenta ili konjunktiv imperfekta
• u glavnoj rečenici vrlo često stoje izrazi (ili se mogu zamisliti/umetnuti):
◦ ideo, idcirco, propterea zato, stoga
◦ ea condicione, ea lege pod tim uvjetom
◦ eo consilio, ea mente s tom namjerom
• veznici:
◦ ut da
◦ ne da ne
◦ neve ili neu i da ne (kad se namjerna rečenica negativno nastavlja)
◦ quo da što (ako je u namjernoj rečenici komparativ)
• Gaudeo discere, ut doceam.
◦ Veselim se učenju da podčavam.

-4-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

• Ut ameris, ama!
◦ Da budeš voljen, voli!

10. Hipotetički period


• nalazi se u zavisnim pogodbenim rečenicama
◦ pogodbene rečenice dolaze s indikativom i s konjunktivom
• sastoji se od dva dijela:
◦ protoze (zavisna pogodbena rečenica)
◦ apodoze (glavna rečenica)
• veznici:
◦ si ako, kad, da
◦ nisi ako ne, kad ne, da ne
• Realno pogodbene rečenice
◦ s indikativom
▪ Si discimus, scimus.
• Ako učimo, znamo.
▪ Si didiscimus, scivimus.
• Ako smo naučili, znali smo.
▪ Si discimus, sciemus. ili Si didicerimus, sciemus.
• Ako budemo učili, znat ćemo.
• Irealno pogodbene rečenice
◦ u protazi i apodozi mogu stajati samo dva konjunktiva, ovisno o tome radi li se o
sadašnjosti ili prošlosti
◦ latinski hrvatski (prijevod)
protaza apodoza

za sadašnjost konj. impf. Da + prez. Kond. I


Kad + kond I

za prošlost konj. plpft. Da + perf. Kond. II

▪ Si discerem, scirem.
• Da učim, znao bih.
• Kad bih učio, znao bih.
▪ Si didicissem, scivissem.
• Da sam učio, bio bih znao.
• Potencijalno pogodbene rečenice
◦ TODO
11. Načini izricanja namjere u latinskom jeziku
• postoji ih 7:
1. namjernom rečenicom (konjunktiv)
2. odnosnom rečenicom namjernog smisla (u konjunktivu)

-5-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

3. akuzativom gerunda ili gerundiva s prijedlogom ad


4. akuzativom gerunda ili gerundiva s prijedlogom causa
5. participom futura aktivnog
6. participom prezenta aktivnog
7. supinom na -um
• prijevod na svih sedam načina:
◦ Poslanici su došli k Cezaru da traže mir. (peto, 3, petivi, petitum)
▪ Namjerna rečenica: Legati ad Caesarem venierunt, ut pacem peterent.
▪ Odnosna rečenica: Legati ad Caesarem venierunt, qui pacem peterent.
▪ Akuzativ gerunda/iva s prijedlogom ad: Legati ad Caesarem venierunt, ad pacem petendam.
▪ Genitiv gerunda/iva s prijedlogom causa: Legati ad Caesarem venierunt, pacis petendae causa.
▪ Particip futura aktivnog: Legati ad Caesarem venierunt, pacem petituri.
▪ Particip prezenta aktivnog: Legati ad Caesarem venierunt, pacem petentes.
▪ Supin na -um: Legati ad Caesarem venierunt, pacem petitum.

12. Veznik cum


• s indikativom (u vremenskim rečenicama)
• s konjunktivom (u vremenskim, dopusnim i uzročnim rečenicama)
• za ostatak vidi pitanje 7
13. Veznik ut
• s indikativom (u vremenskim rečenicama i poredbenim rečenicama)
• s konjunktivom (u namjernim, posljedičnim i dopusnim rečenicama)
• ostatak u 9 pitanju
14. Gerund i gerundiv.
• Gerund
◦ glagolska imenica koja ima samo G, D, A i AB sg.
◦ Umjesto nominativa upotrebljava se infinitiv
◦ Tvori se tako da se na prezentsku osnovu doda -ndi za I. i II. konjugaciju, a -endi za III.
i IV.
◦ Deklinira se po II. Deklinaciji
◦ na hrvatski se prevodi glagolskom imenicom na -nje
▪ laudandi (G sg.)
• hvaljenja
• Gerundiv
◦ glagolski pridjev
◦ prevodi se opisno
▪ laudandus, -a, -um
• onaj kojeg treba hvaliti

-6-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

15. Tvorba konjunktiva


• ne postoji u futuru
• prezent:
◦ za prvu konjugaciju prezentskoj osnovi se završno -a zamijeni -e-, a u ostalim
konjugacijama se na prezentsku osnovu doda -a-, na što se dodaju lični nastavci (-m, -s,
-t, -mus, -tis, -nt za aktiv ili -r, -ris, -tur, -mur, -mini, -ntur za pasiv)
▪ laude-m..., laude-r...
▪ doce-a-m.., doce-a-r...
▪ leg-a-m..., leg-a-r...
▪ capi-a-m..., capi-a-r...
▪ puni-a-m..., puni-a-r...
• imperfekt:
◦ na infinitiv prezenta aktivnog dodaju se lični nastavci
▪ laudare-m..., laudare-r
▪ docere-m..., docere-r
▪ legere-m..., legere-r
▪ capere-m..., capere-r
▪ punire-m..., punire-r
• perfekt aktivni:
◦ na perfektnu osnovu doda se formant -eri-, na što se dodaju aktivni lični nastavci
▪ laudav-eri-m...
• perfekt pasivni:
◦ tvori se od participa perfekta pasivnog i konjunktiva prezenta glagola biti
▪ sim
laudatus, -a, -um sis
sit
simus
laudati, -ae, -a sitis
sint
• pluskvamperfekt aktivni:
◦ na perfektnu osnovu doda se formant -isse- i lični nastavci
▪ laudav-isse-m...
• pluskvamperfekt pasivni:
◦ tvori se od participa perfekta pasivnog i konjunktiva imperfekta glagola biti
▪ essem
laudatus, -a, -um esses
esset
essemus
laudati, -ae, -a essetis
essent

16. vrste konjunktiva u nezavisnim rečenicama


• postoji pet vrsta konjunktiva u nezavisnim rečenicama:

-7-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

◦ adhortativni (konj. poticanja)


▪ postoji samo u 1. l. pl. konj. prez.
▪ Na hrvatski se prevodi ipmerativom
• Gaudeamus!
◦ Radujmo se!.
◦ Jusivni (zapovijed)
▪ postoji u 2. i 3. l. sg. i pl. prez.
▪ prevodi se imperativom
• Dicant vertitatem!
◦ Neka govore istinu!
◦ Prohibitivni (zabrana; negacija je ne)
▪ za blažu zabranu koristi se konj. prez. i prevodi se imperativom
• Amicum ne deseras!
◦ Ne napuštaj prijatelja!
▪ za strogu zabranu koristi se konj. perfekta i prevodi se izrazom da nisi, nije...
• Amicum ne deserueris!
◦ Da nisi napustio prijatelja!
◦ potencijalni (mogućnost; negacija je non)
▪ koristi se konjunktiv prezenta ili perfekta
• Dicat quis. Dixerit quis.
◦ Mogao bi tko reći.
◦ optativni (želja; negacija je ne)
▪ za ispunjivu želju koristi se konj. prezenta
• Vivat patria nostra!
◦ Živjela naša domovina!
▪ za neispunjivu želju u sadašnjosti koristi se konj. imperfekta
• Utinam librum haberem!
◦ O da imam knjgu!
▪ za neispunjivu želju za prošlost koristi se konj. pluskvamperfekta
• Utinam librum legissem!
◦ Kamo sreće da sam pročitao knjgu!

17. Pravilna komparacija pridjeva


• komparativ pridjeva se tvori tako da se obliku u G sg. odbaci završetak -i ili -is i doda -ior
za m. i ž. rod, ili -ius za srednji rod
• komparativi se dekliniraju kao pridjevi III. deklinacije:
◦ clarior, clarius; clarioris; clariori; clariorem, clarius; ...
• superlativ pridjeva:
◦ ako je pridjev na -er (neki pridjevi II. i III. deklinacije), superlativ tvori tako da se na
N sg. m. r. dodaju nastavaci -rimus, -rima, -rimum
◦ ostali pridjevi tvore superlativ tako da im se u G sg. odbaci završetak -i ili -is i zamijeni
se završetcima -issimus, -issima, -issimum

-8-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

◦ postoji 6 pridjeva koji tvore superlativ tako da u G sg. odbace završetak -is i dodaju
-limus, -lima, -limum. To su :
▪ similis, -e; dissimilis, -e; facilis, -e; difficilis, -e; gracilis, -e i humilis, -e

18. Tzv. nepravilna komparacija pridjeva


• postoji 5 pridjeva nepravilne komparacije. To su:
◦ bonus 3 dobar melior, -ius bolji optimus 3 najbolji
◦ malus 3 zao peior, -ius gori pessimus 3 najgori
◦ magnus 3 velik maior, -ius veći maximus 3 najveći
◦ parvus 3 malen minor, -ius manji minimus 3 najmanji
◦ multus 3 mnogi plus više plurimus 3 najviše
• opisno se kompariraju pridjevi koji ispred završnog -us imaju vokal
◦ komparativ tvore tako da se ispred njih stavi prilog magis više
▪ magis idoneus
• prikladniji [više prilkadan]
◦ superlativ tvore pomoću priloga maxime najviše
▪ maxime idoneus
• najprikladniji [najviše prikladan]

19. Tvorba i komparacija priloga


• prilozi se od pridjeva I. i II. deklinacije tvore tako da se u G sg. m.r. odbaci završetak -i i
doda -e
◦ clarus => clar-e
• od pridjeva III. deklinacje tvore se tako da se odbaci genitivni završetak -is i doda -iter
◦ felix => felic-iter
• od pridjeva na -ens i -ans tvore se tako da se odbaci genitivni završetak -is i doda -er
◦ sapiens => sapient-er
• komparacija priloga:
◦ komparativ priloga jedanka je srednjem rodu komparativa pridjeva
◦ superlativ se tvori tako da se superlativu pridjeva odbaci -us i doda -e
▪ clare clarius clarissime
▪ libere liberius liberrime
▪ feliciter felicius felicissime
▪ pulchre pulchrius pulcherrime
▪ bene melius optime

20. Sintaksa padeža – genitiv


• prisvojni genitiv – pokazje lice kojemu nešto pripada
◦ liber magistri
▪ učiteljeva knjiga
◦ Magistri est docere.
▪ Učiteljeva je dužnost podučavati.

-9-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

• subjektni genitiv – izražava vršioca radnje iskazane imenicom


◦ amor matris
▪ ljubav majke = majčina ljubav
• objektni genitiv – izražava objekt radnje iskazane imenicom
◦ amor matris
▪ ljubav majke = ljubav prema majci
• genitiv svojstva
◦ homo magnae fortitudinis
▪ čovjek velike hrabrosti
• dijelni (partitivni) genitiv – njime se ozačava cjelina od koje se uzima neki dio
◦ pars corporis
▪ dio tijela
◦ multitudo hominum
▪ mnoštvo ljudi
◦ quis vestrum
▪ tko od vas
• genitiv krivnje – njime se uz glagole kao što su optužiti, osloboditi, osuditi iskazje nečija
krivica
◦ accusare criminis
▪ optužiti zbog zločina

21. Sintaksa padeža – ablativ


• pravi ablativ – služi za označavanje ishodišta od kojeg radnja polazi ili se odvija
◦ ablativ odvajanja (separations) – stoji uz glagole koji znače neko odvajanje
▪ privare pecunia
• lišti novca
▪ proficisci Roma
• krenuti iz Rima
◦ ablativ porijekla – uz participe natus, genitus, ortus... (rođen)
▪ claro patre natus
• rođen od slavnog oca
◦ ablativ uspoređivanja – uz komparative (umjesto nominativa s quam)
▪ melior Marco
• bolji od Marka
• lokativni ablativ – označava mjesto ili vrijeme gdje ili kada se nešto događa
◦ ablativ mjesta – za imena gradova i manjih otoka ili u oznakama mjesta s imenicom
locus ili s pridjevom totus
▪ terra marique
• na kopnu i na moru
▪ Athenis
• u Ateni
▪ eo loco
• na tom mjetu

- 10 -
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

◦ ablativ vremena – za imenice koje označavaju vrijeme


▪ nocte
• noću
• instrumentalni ablativ – sredstvo kojim se neka radnja obavlja
◦ ablativ sredstva (čime?)
▪ ingenio uti
• služiti se pameću
◦ ablativ uzroka (zbog čega?)
▪ amore
• iz ljubavi
◦ ablativ načina (kako?)
▪ modo
• na način; poput
◦ ablativ obzira (s obzirom na što?)
▪ nomine
• po imenu
◦ ablativ svojstva – kao i genitiv svojstva
▪ homo magna fortitudine
• čovjek velike hrabrosti

22. Tvorba i funkcija participa


◦ ne znam di je to i ne da mi se tražiti
23. Tvorba i upotreba infinitiva
◦ također
24. Verba anomala
• sum, esse, fui, - - to valjda već svi znaju
• edo, edere, edi, essum jesti
◦ ind. prez.: edo, edis, edit ili est, edimus, editis ili estis, edunt
◦ konj. impf.: ederem/essem, ederes/esses, ederet/esset, ederemus/essemus,
ederetis/essetis, ederent/essent
◦ imp. I.: ede/es, edite/este
◦ imp. II.: edito/esto, edito/esto, editote/estote, edunto
◦ inf. prez. akt.: edere ili esse
• fero, ferre, tuli, latum nositi
◦ ind. prez.: fero, fers, fert, ferimu, fertis, ferunt
◦ prez. pas.: feror, feris....
◦ konj. impf. akt.: ferrem, ferres.... pas: ferrer, ferreris....
◦ inf. prez.: ferre (akt), ferri (pas)
◦ imp. I.: fer, ferte
◦ imp. II: ferto, ferto, fertote, ferunto
◦ ostali oblici su normalni

- 11 -
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

• volo, velle, volui; nollo, nolle, nolui; malo, malle, malui


◦ ind. prez:
▪ volo, vis, vult, volumus, vultis, volunt
▪ nolo, non vis, non vult, nolumus, non vultis, nolunt
▪ malo, mavis, mavult, malumus, mavultis, malunt
◦ ind. impf.: volebam, volebas...; nolebam...; malebam...
◦ konj. prez.: velim, velis...; nolim...; malim...
◦ konj. impf.: vellem, velles...; nollem...; mallem...
◦ fut. I.: volam, voles...; nolam...; malam...
◦ imp. I.: noli, nolite
◦ imp. II.: nolito, nolito, nolitote, -
• eo, ire, ii, itum ići
◦ indikativ:
▪ prez: eo, is, it, imus, itis, eunt
▪ perf: ii, isti, iit, iimus, istis, ierunt
▪ plpft: ieram, ieras...
▪ fut. I.: ibo, ibis, ibit, ibimus, ibitis, ibunt
▪ fut. II.: iero, ieris...
◦ konjunktiva:
▪ prez.: eam, eas, eat, eamus, eatis, eant
▪ perf.: ierim, ieris, ierit, ierimus, ieritis, ierint
▪ impf.: irem, ires...
▪ plpft.: issem, isses...
▪ imp. I.: i, ite
▪ imp. II.: ito, ito, itote, eunt
◦ gerund: eundi, eundo, eundum, eundo
◦ ptcp. prez.: iens, euntis
◦ ptcp. fut.: iturus, -a, -um
◦ supin: itum, itu
◦ gerundiv: eundus, -a, -um
• fio, fieri, factus sum postati, dogoditi se
◦ indikativ:
▪ prez.: fio, fis, fit, - - fiunt
▪ impf.: fiebam, fiebas...
▪ fut. I.: fiam, fias...
▪ perf.: factus sum, es...
◦ konjunktiv:
▪ prez.: fiam, fias, fiat, fiamus, fiatis, fiant
▪ impf.:fierem, fieres...
▪ perf.: factus sim...

- 12 -
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika
Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)

◦ infinitv:
▪ prez.: fieri
▪ perf.: factum, -am, -um esse
▪ fut.: futurum, -am, -um esse ili fore
◦ gerundiv: faciendus, -a, -um
25. Deponentni i semideponentni glagoli
◦ deponentni glagoli su oni koji imaju samo pasivne oblike (osim ptcp. prez. i fut. akt.), ali
aktivno značenje
▪ sequor, 3 (sequi), secutus sum
◦ semideponentni glagoli su oni glagoli koji imaju oblike prezentske osnove u aktivnom
obliku, a perfekne u pasivnom obliku
▪ gaudero, gaudere, gavisus sum

26. Vrste stihova i strofa u rimskoj metrici

27. Objasni pojmove: hijat, hiperbola, anastrofa, elipsa, anafora


◦ hijat ili zijev – pojava da se unutar riječi ili na kraju jedne i početku druge nađu dva
samoglasnika jedan do drugoga
◦ hiperbola – upotreba pretjeranih izraza; preuveličavanje, pretjerivanje
◦ anastrofa – neuobičajen poredak riječi
◦ elipsa – ispuštanje jedne ili više riječi u rečenici (najčešće esse)
◦ anafora – ponavljanje neke riječi ili istih riječi na početku više uzastopnih stihova ili
rečenica

- 13 -