REPORTAA

Oslanjajui se na izvorno, odnosno polazno znaenje, filmska ili televizijska reportaa jest izvjetaj -
izvjetavanje o neemu to se doista zbilo. Dakle, reportaa je, poput vijesti, tipino dokumentaristika vrsta.
Reportaa pripada onoj vrsti filmova i video-uradaka koja prikazuju zbivanja u stvarnome ivotu i za iji se
prikaz podrazumijeva da odgovara stvarnim injenicama.

Reportaa treba biti relevantna i aktualna, istraiti/prenijeti neko novu informaciju/novo znanje ili novi pogled
na neku temu (u protivnom postaje dokumentarni film).

Reportaa treba odgovoriti na pet postulata vijesti: to, gdje, kada, zato, tko?

Reportaa bi dakle, trebala prikazivati nekakvu relevantnu obavijest. Primjerice:
Standardna civilizacijska vanost nekih podruja - npr. o politikim, gospodarskim, kulturnim,
sportskim dogaajima, znanstvenim otrkiima..
Ugroavajua zbivanja, dogaaji s drastinim posljedicama - ratovi, prirodne katastrofe, ekonomski
slomovi, raznovrsne nesree, epidemije, kriminal i sl.
Neobina zbivanja.
Reportae iz svakodnevnog ivota.

Za reportau je kljuno da bude deskriptivna (opisna), predoavanje injenica, dokumentaristinost. Uz opis,
reportaa moe ukljuiti i drukije tipove izlaganja - naraciju, argumentaciju.

Narativna razraenost: reportae su i narativno razraene, donekle nalik igranoj sceni ili igranom filmu.
Pokuava se 'uhvatiti' neko potencijalno (ili aktualno) dramatino zbivanje to je u tijeku, nastoji se
usredotoiti na jednu osobu, obitelj ili malu skupinu osoba da se ih se prati u njihovu djelovanju kako bi
reportaa imala 'ljudsko arite', a pri tome se opisno ocrtavaju razliiti aspekti toga tijeka.
Tumaenje: reportaa najee nudi i tumaenje nekoga zbivanja, osobito onoga za ije je shvaanje potrebno
posebno tek verbalno raspoloivo tumaenje, posebno objanjenje. Npr. teko emo razumjeti slom na burzi
ako nam neki strunjak ne objasni njegovo znaenje, uzroke i posljedice.

Izraavanje u reportai:
Neprizorni komentar. Verbalni je iskaz najee prisutan u obliku tzv. off-komentara (off-naracije), tj.
uje se neprizorni glas koji nas izvjetava o zbivanjima i njihovu znaenju dok za to vrijeme gledamo niz
vizualno predoenih prizora (sa ili bez prizornih zvukova).
Reporterov izvjetaj 'u kameru'. Ponekad izravno gledamo reportera u predoavanim prizorima: kako
nam se govorno obraa komentarom u kadru, dok intervjuira druge sudionike, pokazuje nam mjesto i
tragove dogaaja uz govorno komentiranje prizora to je u tijeku (ali, naravno, i neverbalno upuivanje
i komentiranje pogledom, mimikom i gestama).
Rekonstruktivni slijed izjava 'u kameru'. Izlagaki vezan komentar ne mora davati jedan komentator,
nego se moe graditi od niza osobito montano povezanih ulomaka 'anketnih' iskaza oevidaca i
protagonista zbivanja.
Temeljni je zadatak da se u televizijskoj/filmskoj reportai ono to se izlae maksimalno vizualno ilustrira,
odnosno da se verbalno izlaganje to izdanije i blie povee s audio-vizualno predoenim prizorima.

Reportani pristup ovisi i o glavnom podruju u koje se uputa autor reportae da bi dobio 'grau' za
reportau. Tako se tipino razlikuje:
a) Situacijska reportaa - reportae u kojima se prevladavajue koriste snimke (a ponekad i govorni komentar,
izjave) 's mjesta dogaaja' za vrijeme dok se odvija kljuan dogaaj.
b) Istraivaka reportaa - obrauje neki kompleksan dogaaj koji ima dulje korijene u prolosti, a povezan je s
nizom istodobnih zbivanja. Reportaa se moe, s jedne strane, koristiti tzv. 'arhivskom graom' (snimkama
uraenim za drugaije svrhe), a s druge razgovorima sa svjedocima, odnosno 'informatorima'.