PREGLED SADRZAJA (brojevi znace stranice)

Uvodni podaci: Matematika 13, Iedinice 33, Mehanika 50, Elektro-

tehnika 59, Meh. vibracije 79, Akustika 81, Meh. zastita 86
El. rotacioni strojevi: Sinhroni generatori 91, Agregati 103, Elektro-
motorni pogoni 108, Elektromotori 121
Transformatori i prigusnice 157
Sklopni aparati: Aparati visokog napona 179, aparati niskog napona
197, Izvedbe prikljucaka 214
El. postrojenja: Koordinacija izolacije 219, Kratki spoj 225, Zastita
od dodirnog napona (do 1 kV 255, iznad 1 kV 276), Protuekspl. el.
urei.laji 286, Graficki simboli 305, El. sheme 312, Skiopna postroje-
nja iznad 1 kV 317, Komprimirani zrak 338, Niskonaponski blokovi
343, Sinhronizacija 346, Blokiranje 348, Oznacavanje vodica 350,
Mjerenja u elektrotehnici 351, Mjerni transformatori 387, Pregled za-
Stite 396, Trajne struje golih vodica406, Akumulatori 414
Kabeli i nadzemni vodovi: El. kabeli 421, Energetski nadzemni vodo-
vi 466
Industrijska elektronika i automatsko upravljanje
Osnovi sistema automatske regulacije 507, Poluvodicke komponente
529, Sklopovi 542, Pojacala 545, Digitalna tehnika 564, Teorija i
obrada informacije 564, Programi 572, Boole-ova algebra 577, Digit.
skiopovi i sistemi 581, Regulirani elektromot. pogoni (istosmjerni
596; izmjenicni 620), Sistemi uzbude 633, Besprekidno napajanje
648, Ispravljaci 654, Informacijski sustavi u proizv. procesima i po-
strojenjima 655, Pouzdanost 672, El. magn. smetnje 676
Oprema za domaCinstva i grad. objekte: El. grijanje 681, Kucanski
aparati 689, Oprema za ugostiteljstvo 703, Ind. rashladni urei.laji 707,
EI. rasvjeta 711, Pumpe i hidrofori 725, Ventilacija i klimatizacija
730, Dizala 733, Pomicne stepenice 740
Transportna oprema: EI. vuca 743, Dizal. postrojenja 751, EI. urei.laji
na brodovima 760, Tovarni zeljeznicki profIli, kontejneri, dozvoljene
mjere cestovnih vozila 776
Materijali i tehnologija: Metali, nemetali, izolacije 778, Navoji 814,
Zavarivanje 823, Grai.l. podaci 827
Razno: Standardno pismo 832, Formati 833, Rimske brojke 833,
Grcka i ruska abeceda 834, Prva pomoc 834
KazaIo 839
--- ~ .. . ~ ~ - - - - - , ,
SOUR RADE KONCAR
TEHNICKI . PRIRUCNIK
CETVRTO IZDANJE
Znak:8012P
I zdanje:
TEHNICKI PRIRUCNIK
Izdavac:
SOUR RADE KONCAR
ZAGREB, Bastijanova bb
i
IRO TEHNICKA KNJIGA
OOUR IZDAVACKA DJELATNOST
ZAGREB, Jurisiceva 10
Za izdavaca":
ZVONIMIR VISTRICKA, inz.
Urednici:
VI KTOR PLAVEC, dipi. inz.
VLADIMIR JURJEVIC, dipi. inz.
Clanovi urednickog odbora:
DRAZEN HOHSINGER,dipi. inz.
Dr BORIVOJE RAJKOVI C, dipi. inz.
Dr. NEVEN SRB, dipi. inz.
Tehnicki urednik:
IVAN UREMOVIC, inz.
Lektor:
DRAGICA ZOVKO
Crteze izradio:
LADISLAV KOVACIC, inz.
Tisak:
BI ROGRAFI KA, Subotica
Tisak dovrsen:
U KOLOVOZU 1980.
Sva prava za izvorne sastavke priddavamo!
Ovo izdanje Tehnickog prirucnika posveCujemo uspo-
meni pok. Viktora Plaveca koji je bio njegov inicijator,
glavni urednik i autor velikog dijela teksta ovog i svih
dosadanjih izdanja.
1
5
Ovim cetvrtim izdanjem Slozena organizacija udruzenog rada RADE
KONCAR nastavlja tradiciju svog Tehnickog prirucnika. Ono je
odraz daljnjih uspjeha u razvoju vlastite tehnike i jacanju tehnoloske
samostalnosti. Oko 85 posto vrijednosti obavljenih poslova RADE
KONCAR zasniva na potpuno samostalnim tehnickim i tehnoloskim
rjesenjima, konkurentnim na svjetskoj razini, sto nam vee sada osi-
gurava znacajno mjesto na medunarodnom trzistu, s perspektivom
daljnjeg snaznog napretka.
Narocit je razvoj u novije vrijeme ostvaren u opremanju slozenih
objekata i postrojenja, paje to naslo odraza i u ovom izdanju. Danas
je RADE KONCAR spreman za najveee pothvate u kompletnim po-
strojenjima, s najviSim stupnjem automatizacije, na osnovu vlastitih
istrazivanja, razvojnih rjesenja i projekata.
Ovaj je prirucnik izrastao iz svakodnevnog rada tisuca strucnjaka
i znanstvenih radnika RADE KONCARA. sirokoj stru-
cnoj javnosti, napose nasim partnerima i studentima. Posebno nas
raduje sto ovo djelo moze korisno posluziti i nasim prijateljima si-
rom svijeta, kao pomagalo u njihovom razvoju. To je jedan od pute-
va kojim nalazimo svoje pravo mjesto u medunarodnoj suradnji.
Lipanj 1980.
Ante MARKOVIC
Predsjednik Poslovodnog odbora
8
Prirucnik je namijenjen prvenstveno praksi inzenjera i ostalih strucnih
radnika kao osnovna informacija iz pojedinih podrucja energetske
elektrotehnike.
Pri izradi 4. izdanja Tehnickog prirucnika sudjelovalo je 76 autora,
velikom vecinom iz SOUR RADE KONCAR, sperijalista za pojedina
uza podrucja. Sadrzaj prirucnika i smjernice za obradu tekstova
priredeni su u OOUR Elektrotehnicki institut RADE KONCAR, ko-
ji je preuzeo i cjelokupnu redakciju. Prirucnik je uredivao redakcijski
odbor na celu s glavnim urednikom Viktorom PLA VECOM dip!. inz.
koji je naZalost umro llO. 1. 1978.) pa ga je u daljnjem radu na
dovrsenju Prirucnika zamijenio Vladimir JURJEVIC, dip!. inz. .
Redakcijski odbor su sacinjavali:
HOHSINGER Drazen, dip!. inz.
dr RAJKOVIC Borivoje, dip!. inz.-
dr SRB Neven, dip!. inz.
PLAVEC Viktor, dip!. inz.
JURJEVIC Vladimir, dip!. inz.
za podrucja e!. sklopnih aparata
i e!. postrojenja;
za podrucja industrijske elek-
tronike i automat. upravljanja
za podrucja e!. rotacionih stro-
jeva i nereguliranih elektromo-
tornih pogona
za ostala podrucja
Vjerujemo, da ce i 4. izdanje Tehnickog prirucnika naici na dobar
prijem i popuniti prazninu, koja se vee dulje vrijeme osjeea za ovim
prirucnikom.
U Zagrebu, prosinca 1979.
Glavni urednik
Molimo korisnike, da eventualne primjedbe i sugestije u vezi sa sadr-
zajem, opsegom i formatom Prirucnika salju na adfesu:
OOUR Elektrotehnicki institut RADE KONCAR
(Redakcija Tehn. prirucnika) 41001 Zagreb, Bastijanova bb.
'I
N
N
S
M
"" g
"
~
0
>
8
~
if
.6
"

~
N
?;;
" '0'
J::;
~
'2
0
'0
g
0
..:
~
.13
"
~
"
-0
.li!
,
0
..:
'i.
.13
"

"
-0
.li!
,
..:
::>
0
til
~
" :E'
0
'2
>
0
-;;;
0
p..
PROGRAM PROIZVODNJE
ASINHRONI ROTACIONI STROJEVI
Trofazni asinhroni motori
Motori po IEC standardima, snaga od 0,25 kW-1100 kW,
380V
Motori velikih snaga nazivnog napona 3000 V, 6000 V i
10000 V
Motori velikh snaga, prilagodeni za posebne elektromotor-
ne pogone
Motori s vise brzina
Motori zasticeni od eksplozije za rudarstvo i industriju
Motori za isprekidani rad (intermitirani pogon i sl.)
Motori za tekstilnu industriju
Motori za kotrljace
Motori za brodarstvo
Motori za specijalnu namjenu
Motori za osobna i teretna dizala, transportne trake i sl.
Motori za teske uvjete rada
Jednofazni asinhroni motori
Motori snage do 2,5 kW za opcu namjenu
Motori za kucanske aparate
Asinhroni generatori
SINHRONI ROTACIONI STROJEVI
.Generatori za pogon vodnim turbinama
Sinhroni kompenzatori hladeni vodikom iii zrakom
Generatori za pOgon parnim iii plinskim turbinama, hladeni
vodikom iii zrakom
Cijevni generatori
Generatori i motori srednje i visokefrekvencije (do 5000 Hz)
Generatori s permanentnim magnetima
Trofazni i jednofazni samouzbudni generatori
'I
Brodski samouzbudni generatori
Sinhroni motori II III
ISTOSMJERNI ROTACIONI STROJEVI
Normalni istosmjerni strojevi (motori i generatori)
Specijalni istosmjerni strojevi (motori i generatori)
Istosmjerni strojevi za regulacijsku tehniku
Motori za tramvaje i trolejbuse
Motori za elektrokolica i vilicare
Motori za dizel-elektricne i elektricne lokomotive
Generatori za dizel-elektricne lokomotive
Generatori za vagonsku rasvjetu
Motori za rudnicke lokomotive
Motori za rudarske izvozne strojeve
Motori za metalurska postrojenja
Motori za brodarstvo
Brodski generatori
Elektrodinamicka pojacala
AGREGATI
Kompletni dizelski elektroagregati izmjenicne struje sa iii
bez automatskog starta
Kompletni dizelski elektroagregati istosmjerne struje
Prijevozni dizelski elektroagregati
Prijenosni benzinski agregati izmjenicne iii istosmjerne
struje
Razni specijalni agregati (Leonard-agregati, pretvaraci
frekvencije i sl.)
E lektroagregati za besprekidni rad
TRANSFORMATORI
Regulacijski transformatori svih snaga, za napone do420kV
Generatorski transformatori svih snaga
Distributivni transformatori za snage do 1600 kVA i napo-
na do 24 kV_
Distributivni transformatori za snage do 40 MVA i napone
do 38 kV
Distributivni transformatori za snage do 40 MVA i napona
do 123 kV
Suhi transformatori za snage do 2000 kVA i napona do
24 kV
,.
Mjerni strujni transformatori za napone do 420 kV
Mjerni naponski transformatori za napone do 420 kV
Transformatori za potrebe elektrovuce
Transformatori za metalurske peci
Transformatori za ispravljacke uredaje
Transformatori i transformatorske podstanice za rudnike
Prigusnice za metalurska postrojenja
Prigusnice za ispravljacke pogone
Prigusnice za ogranicenje struja kratkog spoja i struja
zemnog spoja
Transformatori i prigusnice za posebne namjene
Zakretni transformatori
SKLOPNI APARATII PRIBOR ZA VISOKI NAPON
Pneumatski prekidaci do 420 kV
Prekidaci SF. do 765 kV
Malouljni prekidaci do 38 kV
Okretni i pantografski rastavljaci do 420 kV
Rastavljaci do 38 kV za unutarnju montazu
Linijski rastavljaci do 38 kV
Rastavne sklopke do 38 kV
Nosaci osiguraca do 38 kV
Osiguraci-rastavljaci
Transformatorske preklopke
Kompresorski uredaji za sklopna postrojenja
Potporni izolatori do 765 kV
Linijski visokonaponski porculan
Aparatni visokonaponski porculan
Provodni i potporni izolatori od epoksidnih smola za unu-
tarnju montazu za napon od 1-38 kV
Pribor za rastavljace i rastavne sklopke
Otpornici za uzemljenje zvjezdista u mrezama do 35 kV
SKLOPNI APARATII PRIBOR ZA NISKI NAPON
Grebenaste sklopke do 1200 A
Sklopke za pomocne krugove
Sklopnici sa i bez termicke zastite
Prekidaci 5 termickom i magnetskom zastitom do 4500 A IV
,
Tipkala
Signalne svjetiljke
Krajnje sklopke
Signalne sklopke
Upravljacke sklopke
Osiguraci velike prekidne moci
Osiguraci-sklopke
Otkocni magneti
Grebenasti kontroleri
Pokretaci za asinhrone i istosmjerne motore do 2500 kW
Limeni, zicani i lijevani otpornici za regulaciju brzine
vrtnje i terecenja
Rucni regulatori napona
Plinski releji (sistem Buchholz)
Redne stezaljke
Elektroinstalacijski materijal za brodska i industrijska
postrojenja
Nepromocive armature i reflektori
Provodni i potporni izolatori od epoksidne smole za unu-
tarnju montazu
Linijski niskonaponski porculanski izolatori
Aparatni niskonaponski porculan
Provodni izolatori za rudarstvo
SKLOPNI UREDAJI
Oklopljena SF. postrojenja do 170 kV
Komandne ploce, ormari i pultovi za elektroprivredu
industriju
Upravljacki uredaji za alatne strojeve, dizalice, bag ere
ostale primjene
Razvodne ploce, stalci i ormari za elektroprivredu
industriju
Brodske razvodne ploce i ormari
Niskonaponski sklopni blokovi 5 fiksnim i izvlacivim
elementima
Niskonaponske razvodne baterije za industriju i rudarstvo
Niskonaponske razvodne baterije i kontrolni uredaji zasti-
V ceni od eksplozije, za rudarstvo i industriju
Stabilne i pokretne transformatorske stanice za vanjsku
montazu do 12 kV i stabilne do 38 kV
Transformatorske stan ice zasticeneod eksplgzije za rudnike
Stupne transformatorske stan ice
Sklopni blokovi za napon od 7,2 kV do 38 kV s fiksnom i
izvlacivom opremom za industriju i elektroprivredu
Svestrano izolirani sklopni blokovi za napon od 12 kV
do 38 kV
Sklopni blokovi zasticeni od eksplozije za rudarstvo, za
napone do 7,2 kV
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I MJERNA TEHNIKA
Postrojenja (projektiranje i isporuka) enegretske elektro-
Uredaji
nike u energetici, industriji i transportu:
postrojenja za besprekidno napajanje istosmjernim
i izmjenicnim naponom,
postrojenja uzbude sinhronih strojeva,
elektromotorni pogoni s reguliranim izmjenic"nim
i istosmjernim strojevima
informacijski sistemi u: energetici, procesnoj indu-
striji, metalurgiji, transportu i vodoopskrbi,
elektricka zastita postrojenja,
oprema za ispitivanje elektricnih proizvoda.
Usmjerivaci za pretvorbu izmjenicne energlje u istosmjernu,
za slijedece namjene:
punjenje stacionarnih i vucnih aku-baterija,
napajanje mreze gradske, zeljeznicke i rudnicke
vuce,
galvanizaciju i elektrolize,
za istosmjerne elektromotorne pogone sa i bez rever-
ziranja,
napajanje uzbuda sinhronih strojeva,
postrojenja besprekidnog napajanja.
Izmjenjivaci za pretvorbu istosmjerne energije u izmjeni-
cnu, za:
regulaciju brzine vrtnje izmjenicnih strojeva,
- uredaje za indukcijsko grijanjei mijesanje, VI
,
,
VII
- industrijske peci,
- postrojenja besprekidnog napajanja.
Pretvaraci za pretvorbu istosmjernog napona jednog nivoa
u istosmjerni napon drugog nivoa, za:
- postrojenja energetske elektronike,
- informacijske sisteme.
Elektronicki regulatori izmjenicne struje za:
regulaciju rasvjete,
- regulaciju otpornih peci,
- unldaje za korekciju faktora snage kondenzatorom.
Elektronicki regulatori napona sinhronih strojeva
Elektronicki stabilizatori napona
Elektronicki uredaji zastite postrojenja, elektrana, trans-
formatorskih stanica i elektromotornih pogona:
- uredaji za zastitu,
- releji.
Elektronicki uredaji za mjerenje u postrojenjima:
mjerni pretvaraci,
- mjerni uredaji.
Ispitna oprema:
precizni mjerni i visokonaponski ispitni transformatori,
uredaji za mjerenje elektrickih i neelektrickih velicina,
specijalni mjerni uredaji.
Digitalni uredaji za upravljanje, nadzor i obradu podataka:
digitalni sistem na bazi mikro- iii mini-1"acunala
primjenjiv kao:
visenamjenski adresno-ciklicki uredaj daljinskog
prijenosa,
uredaji za kronolosku registraciju pogonskih doga-
daja,
integrirani sistem kronoloske registracije i i signali-
zacije,
integrirani sistem registracije i daljinskog prijenosa,
ulazno-izlazni podsistem za vece kompjuterske si-
steme,
digitalni sistem za programsko sekventno upravljanje.
NUKLEARNA OPREMA
Elektromagneti za nuklearne akceleratore
Elektromagneti za transport nuklearnih cestica
E lektromagneti za spektrometre
Elektromagneti za analizu nuklearnih cestica
Uredaji za napajanje elektromagneta
ELEKTROTERMIJA
Elektricne sUSare u normalnoj izvedbi
Elektricne susare u izvedbi s poveeanom sigurnoscu (Sn)
Peei za gradevnu, sanitarnu i elektrotehnicku keramiku i
porculan
I ndukcijske peei svih vrsta
Lucne peei
Peci za kalionice alata (solne kupke i ostale peej)
Elektrotehnicka postrojenja za termicku obradu u crnoj
i obojenoj metalurgiji
Grijaci zraka
Cijevni grijaci za industrijske potrebe
Cijevni grijaci za kueanske aparate
Grijace ploce za stednjake i kuhala
Savitljivi grijaci za zagrijavanje cjevovoda
BRODARSTVO
Trofazni i istosmjerni generatori
Elektromotorni pogoni za pomoene strojeve
Elektromotorni pogoni za palubne strojeve
Specijalni strojevi
Automatski kormilarski uredaji
Automatika za brodska postrojenja
Razvodne ploce, razdjelnici i sklopni uredaji
Sklopnici sa i bez termicke zastite
Transformatori
Prekidaci s magnetskom i termickom zastitom
Nepromocivi elektromaterijal u brodskoj izvedbi
Nepromocive rasvjetne armature
Reflektori
Rashladni uredaji
Oprema za brodske kuhinje
.,
VIII IX
ELEKTROOPREMA ZA EKSPLOATACIJU NAFTE I
PUNA za eksploataciju iz podmorja (Offshore)
za bUSace garniture za dubinska busenja (Onshore)
dizelske elektricne centrale
OPREMA ZA DIZALICE
Asinhroni kliznokolutni i kavezni motori
Asinhroni dvo- iii trobrzinski motori sa iii bez prigradene
kocnice
Istosmjerni motori i pretvaracke grupe
Otpornici za pokretanje i regulaciju brzine vrtnje motora
Upravljacki i razvodni ormari za sve dizalicne spojeve
Tiristorski usmjerivaci za regulaciju dizalickih pogona
Uredaji za blagi zalet kaveznih motora
Uredaj za upravljanje kliznokolutnim motorom frekvenci-
jom rotora
ELEKTROVUCA
Elektricne lokomotive
Elektromotorni vlakovi
Elektricna oprema za tramvaje
Elektricna oprema za dizelske motorne vlakove
SREDSTVA UNUTARNJEG TRANSPORTA
Teretna dizala
Osobna dizala
Maloteretna dizala
Specijalna dizala
Hidraulicka dizala
Pokretne stepenice
Prometne trake
Elektrokolica
Elektrokolica u izvedbi 5 povecanom
sigurnosti (Sn)
Elektroviljuskari
Prikolice
OPREMA ZA ZAVARIVANJE
Prenosivi transformatori za zavarivanje
Transformatori za zavarivanje
Ispravljaci za zavarivanje
Uredaji za zavarivanje pod C02, argonom, praskom
mjeSavinama
Pribor za zavarivanje
Uredaji za navarivanje svornika
Uredaji za elektrootporno zavarivanje
Specijalna postrojenja za zavarivanje za primjenu u veliko-
serijskoj proizvodnji (MIG-MAG, TIG, EPP)
UGOSTITELJSKA OPREMA
Termicka oprema
Elektricki i plinski stednjaci
Stednjaci na kruto i tekuce gorivo
Elektricka i plinska kuhala, rostilji i raznjevi
Elektricke friteze
Elektricka i plinska okretna pecenjara
Elektricke i plinske etazne pecenjare
Pecenjara -konvektomat
Elektricni, plinski i parni kotlovi
Elektricki i parni topli stolovi
Elektricke i parne tople vodene kupke
Neutralna oprema
Ostava za tepsije i police
Neutralni 5tolovi
Radni stolovi
Stolovi za otpatke
Stolovi za cijedenje
Linija za samoposluzivanje
Sudoper-praonici
Panjevi za meso
Kolica
Termos lonci
linijski stolovi za posluzavnike
linijski topli stolovi
linijski radni stolovi zatvoreni
linijske rashladne vitrine
Stolovi za blok-blagajne
Klizaci s prednjom fasadom i ograde
Zalltitna staklena vitrina
Rashladna oprema
Niski rashladni pultovi
Salatjere
Konzervatori
Sankovi, pultovi za pice
' ..
..
x
XI
Strojevi
Komercijalni hladnjaci
Rashladne vitrine
Montazne i rashladne komore
Montazne prodavaonice
Elektricki mlinovi za kavu
Elektricki mlinovi za mak
Elektricke gravitacijske mesoreznice
E lektri c ke pi Ie za kosti
Kuhinjski univerzalni stroj
Stroj za pranje posuda
Plinske stanice
Projektiranje, proizvodnja i montaza
OPREMA ZA INDUSTRIJSKE HLADNJACE
Kompresori
Hladnjaci
Kondenzatori
Sudovi
Armature
Oprema za industrijsku
KUC:ANSKI APARATI
Strojevi za pranje rublja
Hladnjaci od-12 c do-26C
Elektricki stednjaci
Elektricko-plinski stednjaci
Elektricke grijalice vode
Mali kucanski aparati
OPSKRBA VODOM
i stambenu klimatizaciju
(air conditioning)
Hidrofori od 90-HlO I 5 jednofaznim i trofaznim crpnim
agregatom
Tlacni kotlovi od 90-5000 I
Crpni agregati 5 jednofaznim iii trofaznim elektromotorom
Injektori za usisnu visinu od 10 do 40 m
ODLJEVI SIVOG LlJEVA I OBOJENIH METALA
Odljevi u pijesku
Kokilni odljev
Tlacni odljev
OPREMANJE TEHNOLOSKIH PROCESA
Alati za tlacni lijev, plastiku, smolaste mase, rezanje
savijanje
Sve vrste naprava
Specijalni strojevi i uredaji
Popravci alata, strojeva i uredaja
OBJEKTI I POSTROJENJA
Dobava objekata, odnosno elektrickog dijela postrojenja
(projekti, oprema, montaza) za:
hidroelektrane,
termoelektrane,
dizelske elektrane,
nuklearne elektrane,
plinske elektrane,
transformatorske i sklopne stanice,
metalurgiju, rudarstvo, naftu, kemijsku industriju,
cementnu industriju, poljoprivredu, vodoprivredu,
drvnu, papirnu i tekstilnu industriju:
valjaonicke i druge razne motorne pogone, ispravlja-
eke stanice i elektrolize;
elektrotermieka postrojenja,
transportne uredaje i bagere,
dizalice, prenosila i dizala svih vrsta,
postrojenja za elektrieku vueu i lokomotive,
proizvodnju i razdiobu elektrieke energije i motor-
ne pogone na brodovima,
bUSace garniture za naftu,
za gradevinarstvo, stambenu izgradnju, ugostitelj-
stvo, trgovinu, turistieku izgradnju i jayne objekte
(skole, bolnice, hotelil;
kompleksni tra.nsportni sistemi integralnog transpor-
ta, npr. u postanskim centrima, robnim kucama,
bolnicama, regalnim skladistima itd.
Svi proizvodi odgovaraju standardima JUS i I EC, a na zahtjev se
izraduju i u skladu s drugim standardima (VDE, BS, ASA, Lloyds
registar i dr.) .
,
.I
)
XII
UVODNI PODACI
Matematika ..
Mjerne jedinice
SADRZAJ
Osnovne form ule mehanike
Cvrstoca .......... .
Osnovne formule elektrotehnike
Kompenzacija jalove snage ...
Odredivanje faktora snage ) pomocu vatmetra
iii brojila ................... .
Podrucja frekvencija ............. .
Termicka postojanost izolacijskih materijala
Korozija metala ............ .
Stupanj kiselosti otopina ...... .
Klimatska zastita elektricnih uredaja
Mehanicke vibracije ......... .
Osnovni pojmovi i podaci iz akustike
Stupnjevi mehanicke zastite elektricnih uredaja
ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
Konstrukcija elektricnih rotacionih strojeva
Trofazni sinhroni genera tori ...
Sinhroni samouzbudni generatori
Elektricni agregati ...
Elektromotorni pogoni .
Elektromotori ....
TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE
Energetski transformatori ....
Prigusnice za ogranicenje struja ..
ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Sklopni aparati visokog napona ..
Sklopni aparati niskog napona ..
Izvedbe prikljucaka na aparatima
9
13
33
SO
53
59
67
71
72
74
75
76
78
79
81
86
89
91
98
103
108
121
157
176
179
197
"
214
10
ELEKTRICNA POSTROJENJA
Koordinacija izolacije ................. .
Kratki spoj u elektrienim postrojenjima ....... .
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV
Dimenzioniranje zemljovoda i uzemljivaea
Protueksplozijski el. uredaji ........... .
Grafieki simboli za elektriene sheme ..... .
Oznaeavanje elemenata elektrienih postrojenja .
Elektricne sheme, dijagrami i tab lice ...... .
Vrste sklopnih postrojenja iznad 1 kV ..... .
Otvorena sklopna postrojenja srednjeg napona za
unutarnju montazu RADE KONCAR ..... .
Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona za
unutarnju montazu RADE KONCAR ....
Transformatorske stan ice tvornieke izrade za
vanjsku montazu . . . . . . . . . . . . . . . .
Sklopna postrojenja visokog napona ;;. 110 kV .
Generatorski odvod s metalnim plastem .....
Komprimirani zrak u sklopnim postrojenjima .
Niskonaponski sklopni blokovi sistema "Kon-kompakt" .
U pravljanje i signalizacija .. . . . . . . . . , . . '.' . .
Sinhronizacija ....................... .
Blokiranje pogresnog upravljanja aparatima u sklopnim
postrojenjirna visokog napona ............ .
Oznaeavanje vodiea u elektroenergetskim postrojenjima
Mjerenja u elektrotehnici . . . . . . . . . . . .
Mjerni transformatori . . . . . . . . . . . . . .
Pregled primjene zaStite u elektroenergetskim
postrojenjima ........... .
Trajne struje golih vodiea ..... .
Raspored vijaka za plosnatespojeve
Akumulatori ............ .
KABELI I NADZEMNI VODOVI
Elektrieni kabeli . . . . . . .
Energetski nadzemni vodovi .
"
219
225
255
276
282
286
305
309
312
317
319
322
331
335
337
338
343
345
346
348
350
351
387
396
406
413
.414
421
466
r
INDUSTRIJSKA ELEKTRONlKA I AUTOMATSKO
UPRA VLJAN JE
Osnovi sistema automatske regulacije
. Poluvodieke komponente ....
Sklopovi energetske elektronike .
. Operaciona pojaeala '.' .... .
Magnetska pojaeala ...... .
Rotirajuca elektrodinamieka ,pojaeala
Mjerni elanovi u sistemima regulacije
Osnovi informacijskih sistema i digitalni sklopovi
Osnovi teorije informacije
Osnovi obrade informacije ..
Program, struktura programa,
program ski sistem i rae unala
Boole-ova algebra ....... .
Digitalni elektronieki sklopovi i sistemi .
Mehanieki sistemi elektroniekih sklopova . .. '.
,Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni
Regulirani izmjenieni elektromotorni pogoni
Sistemi uzbude sinhronih strojeva .. , .....
Postrojenja za besprekidno napajanjeizmjenienim
naponom .................
Punjaei akumulatorskih baterija ........
Ispravljaei za istosmjernu elektrienu vueu ...
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i
postrojenjima ........... .
Pouzdanost postrojenja i elemenata
Elektromagnetske smetnje .....
.'
OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Elektrieno grijanje ............... .
Kucanski aparati ................ .
Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu prehranu
Industrijski rashladni uredaji
Elektriena rasvjeta ......... .
Pumpe i hidrofori ......... .
Ventilacija i klimatizacija prostorija
Dizala (liftovi) ........... .
Pomiene stepenice i prometne trake
11
507
529
542
545
558
559
559
564
564
568
572
577
581
594
596
620
633
648
651
654
655
672
,676
681
689
703
707
711
725
730
733
740
12
TRANSPORTNA OPREMA
Elektricna vuca ..... .
Dizalicna postrojenja ..
Elektricni uredaji na brodovima
Tovarni profit zeljeznickih pruga uskog i normalnog
kolosijeka ............ , ..
Tovarni prostor teretnih vagona J Z ... .
ISO-transportni sanduci (kontejneri) .. .
N ajvece dozvoljene mjere eestovnih vozila
MATERIJALI I TEHNOLOGIJA
Metali za elektrotehniku .
Topline taljenja ........ .
Nemetali ............ .
Ulja, tekucine, plinovi i pare
Izolacijski materijali ..
Lijevano zeljezo i celik
Konstrukcijski celiei ..
Bakar za elektrotehniku
Aluminij za elektrotehniku
Mase proizvoda od kovina i slitina
N avoji i elementi za spajanje ...
Dopustena opteretivost transportne uzadi .
Magnetski limovi . . . . . . . .
Boje za oznacavanje ejevovoda
Lemovi i topitelji oksida .
Zavarivanje .. . . .
Gradevinski podaci .
RAZNO
Standardni brojevi
Standardno pismo
Crteii za mikrofitm
Standardni formati papira .
Rimske brojke
Grc ka slova . .'. . . . . . .
R uska slova . . . . . . . . .
Pruzanje prve pomoci kod udara elektricne struje
KAZALO ........................
r
I
743
751
760
775
776
776
777
778
782
782
786
788
795
798
805
808
812
814
819
820
821
822
823
827
831
832
832
833
833
834
834
834
839
UVODNI PODACI
MATEMATIKA
Vaznije konstante
n 2" Oznaka Iznos Oznaka Iznos
1 2 Ig2 0,301 03
9
9,80665'
2 4 J2 1,41421 Igg 0,991 52
3 8 IgJ2 0,15052
g2
96,17038
4 16 ~
1,73205 l/g 0,101 97
5 32 IgJ3 0,23856
J9
3.131 56
6 64 /5 2.23607 J2g 4,42869
7 128 n 3,141 59 e 2,71828
8 256 Ig n 0,49715 Ig e 0,43429
9 512 2n 6,283 19 e
2
7,38906
10 1024 n/2 1,57080 e' 20,08520
11 2048 ,,/4 0,78540 l/e 0,36788
12 4096
,,2
9,869,60 ~ 1,648 72
13 8 192
4,,2 39,47842 In2 0,693 15
14 1638,4 180/n 57,29578 In 10 2,302 59
15 32768
16 65536 19 X=IOglO x In x=log
e
x * mjs2, standardizirano
Jedinice za mjerenje kutova
I stupanj = 1 = 1/90 pravoga kuta
1 radijan=kut kome pripada luk duljine 1 na kruznici polumjera r= 1.
@
Xl
a'
r
luena mjera:
X= Ijr=arc tX=a'arc 1
arc 1=,,/180=0,0174533
arc l' =arc 1:60=0,000 291
arc 1"=arc 1':60=0,00000485
1 radijan=arc 180/,,=
=arc 5717'45"=arc 57,295 78
I
14 _______________ UVODNI PODACI
Konacni redovi
Sn=al +a2+'" +an
Aritmeticki red: ak=ak_t+d=at+(k-l),d,
S
= a1 +.a
ll
, n
Qk-ak-t=d; n 2
Geometrijski red: ak=ak-l'lJ=al 'qk-l,
q"_1 I-q"
S =a,' --=a1'--
" q_1 I-q
1
Beskonacni geometrijski red: -l<q<l, SOO=a1-1-;
-q
, _ 1
l+q+q + ... --.
I-q
n(n+I)
Zbroj poteocija 1 +2+3+ ... +n '2 ;
, " , n(n+l)'(2n+l) 1'+2'+ .. , +n'
1 +2 +3 + ... +n 6 ;
n'(n+l)'
4
Faktorijele, binomna formula, rastavljanje Da faktore
Faktorijele 01 = I, 11 = 1, 21 = I 2, 31= 1 2 3, .. nl =(n-l)I' n
n nl
Binomni koeficijenti
0 1
(:)=n, (:)=1,
1 1

2 2
(:)=
n(n-l) ... (n-k+l)
nl
3 6
I 2 ... ' k
kl (n-k)1
'4 24
Pascalo!) trokut:
5 120
Binomni koeficijenti cine
6 720
4+ 6=10
7 5040
1 2 1
8 40320
3 3 1
5+10=15
9 362880
4 6 4
10 3628 800
5 10 10 5
C)+(k: 1)=(:::)
... 15 ...
(:). r' b'
k=O
(a bl' =a' 2ab +b'
(a b)' =a' 3a'b +3ab' b'
Rastavljanje binoma oa faktore
a'-b'=(a+b).(a-b), a'+b'=(a+.bj)(a-bj), j'= -I;
r Matematika ______________________
15
a' b' =(a+b)' (a' +ab+b')
a
4
_b
4
=(a -b) (a +b)' (a' +b')
a
4
+b
4
=(a' +v'2 ab+b')' (a' -J2 ab+b
2
).
Potencije
a"=a' a ... a, (n faktora)
_ 1
a' =a; a'= I, (a;"O); a "=-, (a;"O).
a"
Logaritmi
log, p=a zoae; b'=p, (b>O), dakle log, b= 1, log, bm=m.
Za svaku bazu: log(ab)=loga+logb; logam=m'loga;
a-I
log-=Ioga-Iogb; log{'la=-Ioga; logl=O; log,O=-co, (c>I).
b . m
Veza logaritama raznih baza: 10gb P = 10& p' 10gb C
Dekadski logaritmi log,. p=lg p; 10'gp=p.
Ig 1=0; IglO=l; IgI00=2; Ig 1 000=3; ....
IgO,I=-I; Ig.0,01=-2; IgO,001=-3; ...
Upotreba tablice: iz tablice Da str. 17 i 18 uzima se "mantisa", tj, dio logaritma
desno od" decimalnog zareza. Tome treba dodati "karakteristiku", tj. cijeli broj
prema shemi: .
N IgN N IgN
8460 3,9274 0,846 0,9274-1
Pri'mjer: N =8,46
1
,6;
846 2,9274 0,0846 0,9274-2 IgN=I,6'lg8,46
84,6 1,9274 0,00846 0,9274-3 = 1,6 . 0,9274
8,46 0,9274 0,000846 0,9274-4 = 1,4838.
Za mantisu 4838 nalazimo iz tablice da je N = 305, odnosno tocnije prema razlici
. d . d 'h . k' . 14 N 304' 4838 - 4829 3046 K k "k
Izme u SUSJC TIl mantlsa, OJa JC , = I ----= . ara tensh a
14
je I, pa prema gornjoj shemi ima N dva cijela mjesta: N = 30,46.
Prirodni logaritmi loge p; e=2,71828 = lim (1 + lin)" za n-+oo. Vrijedi el"p= p.
1 1
In e=l, 10'20",3, In -= -I, In -'=10 0,05'" -3.
e 20
14 _______________ UVODNI PODACI
redovi
Sn=al +a2 + ... +a"
Aritmeticki red: Qk=ak_l+ d =al+(k-l)d,
S
__ al + all , n
Qk- ak-l=d; n 2
Geometrijski red: ak = ak _ 1 . iJ = a 1 . qk -1 ,
qn_l l-qll
S =a
1
' --=01'--
" q-I I-q
aJak-t =q;
I
Beskonacni geometrijski red: -l<q<l, Sw=a1 l-q;
, I
I+q+q + ... =--.
. I-q
n(n+I)
Zbroj poteocija 1+2+3+ ... +n '2 ;
, , n(n+I)'(2n+I) 1'+2'+ .. ,+n' n'(n+I)'
I' + 2' + 3 + ... + n 6; 4
Faktorijele, binomna formula, rastavljanje Da faktore
Faktorijele 01 = I, 11= I, 21= I 2, 31= 12 3, .. nl =(n"':I)I' n
n nl
Binomni koeficijenti
G)=n, (:)=1,
0
I I
nl
C:k)
2 2
(:)
n(n-I) ... (r.-k+l)
3 6
12 ... ' k
kl (n-k)1
4 24
Pascalov trokut:
5 120
Binomni koeficijenti cine
6 720
4+ 6= 10
7 5040
I 2 I
8 40320
3 3 I
5+10=15
9 362880
4 6 4
to 3628800
5 10 10 5
(:)+C:I)=(:::)
... IS ...
Binomna fonnula n
-I n(n-I) "-, b' +b"-I (nk)a"-'.b'
(a+ht=a"+n-a" 'b+---a . + .. ' - -
I 2
k=O
(a bl' =a' 2ab +b'
(a b)' =a' 3a'b + 3ab' b'
Rastavljanje binoma oa faktore
a'-b'=(a+b).(a-b), a'+b'=(a+.bj)(a-bj), j'= -I;
r Matematika-'-_____________________ 15
a' b' =(a +b)' (a' =t=ab+b')
a
4
-b
4
=(a-b)' (a+b) (a' +b')
a
4
+b
4
=(a' +J2 ab +b')' (a' -J2 ab+ b').
Potencije
a" = a . a ..... a. (n faktora)
_ I
al=a; a'=I, (a,.O); a "=-, (a,.O).
a"
Logaritmi
log, p=a zoaCi b'=p, (b>O), dakle log, b= I, log, b
m
=m.
Za svaku bazu: log(ab)=loga+logb; logam=m'loga;
a mr I
log-=Ioga-Iogb; log::;'a=-Ioga; logl=O; log,O=-oo, (c>I).
b . m
Veza iogaritama raznih baza: 10gb p=lo& P . 10gb C
Dekadski logaritmi loglO p=lg p; 10
1
,,=p.
Ig 1=0; IglO=l; IglOO=2; Ig I 000=3; ...
Ig 0,1 = -I; Ig.O,OI = -2; Ig 0,001 = -3; ...
Upotreba tablice: iz tablice na str. 17 i 18 uzima se "mantisa", tj, diD logaritma
desno od" decimalnog zareza. Tome treba' dodati "karakteristiku", tj. cijeli broj
prema shemi:
N IgN N IgN
8460 3,9274 0,846 0,9274-1 Primjer: N=8,46
1
,6;
846 2,9274 0,0846 0,9274-2 IgN=I,6lg8,46
84,6 1,9274 0,00846 0,9274-3 = 1,6' 0,9274
8,46 0,9274 0,000846 0,9274-4 = 1,4838.
Za mantisu 4838 nalazimo iz tablice da je N = 305, odnosno tocnije prema razIici
. d d . k' . 4 N 304' 4838 - 4829 3046 K k . 'k
lzme u susje nih mantIsa, oJa Je 1. = , 1 . ara tenstt a
14
je I, pa prema gornjoj shemi ima N dva cijela mjesta: N = 30,46.
Prirodni logaritmi logo: p =10 p; e=2,71828 =.lim (1 + lint za n--+ 00. Vrijedi e'np= p,
. I I
10e=l, 10'20",3, 10-=-1, 10-'=100,05"'-3.
e 20
16 _______________ UVODNI PODACI
Veza prirodnih i dekadskih logaritama:
In p 2,30259 . Ig P, odnosno, Ig P 0,43429 . In p
Pravokutni trokut
Trokut, trigonometrijske funkcije
c hipotenuza sin a.=a/c, cos a=bjc.
a, b katete tan cot
J --Z---b2 a
c=ya + =-.-
a =J c
2
- b
2
= C cos [3 = c . sin ex
sm 0:
+2 cofa
cofa lana
cota
iii IV
sin
cos -sin"
tan -cot"
cot -tan"
+/
-/
-1
cot a
sin (-a)= -sin a
cos (-a)= +cos a
/una
tan -tan"
cot -cot"
Osnovni odnosi medu trigonometrijskim funkcijama
sin C(= cos 0: = tan IX =
cot a=
sin IX ,,}1_sin
2
"
,,}1-cos
2
"
,,}1_sin
2
" ---
sin IX
,,}1-sln
2
"
tan a ,,}1-cos
2
"
cos 0:
,,}1 +tan
2
" ,,}1 +tan
2
"
cos IX
,,}1-cos
2
"
cot ex
,,}1 +cot
2
" ,,}I +cot
2
"
cot IX
tan
1 1
cos
2
a+sin
2
0:=1
cos
2
a-sin
2
a=COS 20:
cos
2
a=-+-COS 20:
2 2
r
Matematika ______________________ 17
Mantise dekadskih logaritama od 100 do 549
N 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
10 0000 0043 0086 0128 0170 0212 0253 0294 0334 0374
11 0414 0453 0492 0531 0569 0607 0645 0682 0719 0755
12' 0792 0828 0864 0899 0934 0969 1004 1038 1072 1106
13 1139 1173 1206 1239 1271 1303 1335 1367 1399 1430
14 1461 1492 1523 1553 1584 1614 1644 1673 1703 1732
15 1761 1790 1818 1847 1875 1903 1931 1959 1987 2014
16 2041 2068 2095 2122 2148 2175 2201 2227 2253 2279
17 2304 2330 2355 2380 2405 2430 2455 2480 2504 2529
18 2553 2577 2601 2625 2648 2672 2695 2718 2742 2765
19 2788 2810 2833 28$ 2878 2900 2923 2945 2967 2989
20 3010 3032 3054 3075 3096 3118 3139 3160 3181 3201
21 3222 3243 3263 3284 3304 3324 3345 3365 3385 3404
22 3424 3444 3464 3483 3502 .3522 3541 3560 3579 3598
23 .
3617 3636 3655 3674 3692 3711 3729 3747 3766 3784
24 3802 3820 3838 3856 3874 3692 3909 3927 3945 3962
25 3979 3997 4014 4031 4048 4065 4082 4{)99 4116 4133
26 4150 4166 4183 4200 4216 4232 4249 4265 4281 4298
27 4314 4330 4346 4362 4378 4393 4409 4425 4440 4456
28 4472 4487 4502 4518 4533 4548 4564 4579 4594 4609
29 4624 4639 4654 4669 4683 4698 4713 4728 4742 4757
30 4771 4786 4800 4814 4829 4843 4857 4871 4886 4900
31 4914 4928 4942 4955 4969 4983 4997 5011 5024 5038
32 5051 5065 5079 5092 5105 5119 5132 5145 5159 5172
33 5185 5198 5211 5224 5237 5250 5263 5276 5289 5302
34 5315 5328 5340 5353 5366 5378 5391 5403 5416 5428
35 5441 5453 5465 5478 5490 5502 5514 5527 5539 5551
36 5563 5575 5587 5599 5611 5623 5635 5647 5658 5670
37 5682 5694 5705 5717 5729 5740. 5752 5763 5775 5786
38 5798 5809 5821 5832 5843 5855 5866 5877 5888 5899
39 5911 5922 5933 5944 5955 5966 5977 5988 5999 6010
40 6021 6031 6042 6053 6064 6075 6085 6096 6107 6117
41 6128 6138 6149 6160 6170 6180 6191 6201 6212 6222
42 6232 6243 6253 6263 6274 6284 6294 6304 6314 6325
43 6335 6345 6355 6365 6375 6385 6395 6405 6415 6425
44 6435 6444 6454 6464 6474 6484 6493 6503 6513 6522
45 6532 6542 6551 6561 6571 6580 6590 6599 6609 6618
46 6628 6637 6646 6656 6665 6675 6684 6693 6702 6712
47 6721 6730 6739 6749 6758 6767 6776 6785 6794 6803
48 6812 6821 6830 6839 6848 6857 6866 6875 6884 6893
49 6902 6911 6920 6928 6937 6946 6955 6964 6972 6981
50 6990 6998 7007 7016 7024 7033 7042 7050 7059 7067
51 7076 7084 7093 7101 7110 7118 7126 7135 7143 7152
52 7160 7168 7177 7185 7193 7202 7210 7218 7226 7235
53 7243 7251 7259 7267 7275 7284 7292 7300 7308 7316
54 7324 7332 7340 7348 735ti 736i 7372 7380 7388 7396
2 Koncarev prirucnik
18 ________________ UVODNI PODACI
N
55
56
5'(
58
59
00
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
1
2
3
9
9
9
94
5
6
7
8
9
9
9
9
99
0
7404
7482
7559
7634
7709
7782
7853
7924
7993
8062
8129
8195
8261
8325
8388
8451
8513
8573
8633
8692
8751
8808
6865
8921
8976
9031
9085
9138
9191
9243
9294
9345
9395
9445
9494
9542
9590
9638
9685
9731
9777
9823
9868
9912
9956
Mantise dekadskib logaritama od 550 do 999
1 2 3 4 5 6 7 3 9
7412 7419 7427 7435 7443 7451 7459 7466 7474
7490 7497 7505 7513 7520 7528 7536 7543 7551
7566 7574 7582 7589 7597 7604 7612 7619 7627
7642 7649 7657 7664 7672 7679 7686 7694 7701
7716 7723 7731 7738 7745 7752 7760 7767 7774
7789 7796 7803 7810 7818 7825 7832 7839 7846
7860 7868 7875 7882 7889 7896 7903 7910 7917
7931 7938 7945 7952 7959 'i966 7973 7980 7987
8000 8007 8014 8021 8028 8035 8041 8043 8055
8069 8075 8082 8089 8096 8102 8109 8116 8122
8136 8142
8149 8156 8162 8169 8176 8182 8189
8202 8209
8215 8222 8228 8235 8241 8248 8254
8267 8274
8280 8287 8293 8299 8306 8312 8319
8331 8338
8344 8351 8357 8363 8370 8376 8382
8395 8401
8407 8414 8420 8426 8432 8439 8445
8457 8463
8470
8476 8482 8488 8494 8500 8506
8519 8525
8531 8537 8543 8549 8555 8561 8587
8579 8585
8591 8597 8603 8609 8615 8621 862'
8639 8645
8651 8657 8663 8669 8675 8681 8686
8698 8704
8710 8716 8722 8727 8733 8739 8745
8756 8762
8768 8774 8779 8785 8791 8797 8802
8814 8820
8825 8831 8837 8842 8848 8854 8659
8871 8876
8882 8887 8893 8899 8904 8910 891.
8927 8932
8938 8943 8949 8954 8960 8965 8971
8982 8987
8993
8998 9004 9009 9015 9020 9025
9036 9042
9047 9053 9058 9063 9069 9074 9079
9090 9096
9101 9106 9112 9117 9122 9128 9133
9143 9149
9154 9159 9165 9170 9175 9180 9186
9196 9201
9206 9212 9217 9222 9227 9232
9238
9248 9253
9258 9263 9269 9274 9279 9284
9289
9299 9304
9309 9315 9320 9325 9330 9335
9340
9350 9355
9360 9365 9370 9375 9380 9385
9390
940D 9405
9410 9415 9420 9425 9430 9435
9440
9450 9455
9460 9465 9469 9474 9479 9484
9489
9499 9504
9509 9513 9518 9523 9528 9533
9538
9547 9552
9557 9562 9566 9571 9576 9581
9586
9595 9600
9605 9609 9614 9619 9624 9628
9633
9643 9647
9652 9657 9661 9666 9671 9675
9680
9689 9594
0999 9703 9708 9713 9717 9722
9727
9736 9741
9745 9750 9754 9759 9763 9768
9773
9782 9786 9791 9795 9800 9805 9809 9814 9818
9827 9832 9836 9841 9845 9850 9854 9859 9863
9872 9877 9881 9886 9890 9894 9899 9903 9908
9917 9921 9926 9930 9934 9939 9943 9948 9952
9961 9965 9969 9974 9978 9983 9987 9991 9996
Matematika ___________________________________________ _
19
tan-a'cot a=l; tan
cos a
., I 1
SID a=--- cos 20:
2 2
tan (.pj= tan .+tan P
I + tan .tanp
cot(.P) cot.cotP+1
cot .cot P
sin (. P)=sin . cos Pcos . sin P;
cos (.P)=cos . cos P +sin . sin P;
cos.+cosP=2cos +P . cos .-p
2 2
2 sin. cos p=sin (.+pj+sin (._P);
2 cos. 'cos P=cos (.+P)+cos (._pj;
2 sin. sin P=cos (.- PJ-cos (. + Pi;
sin 21X = 2 sin a cos IX
cosa-cos/1=-2sin a+/1 . sin a-p
2 2
sin asin /1=2 sin aP . cos a!1
2 tan IX
2 2
cot
2
a-l
2 cot 0:
cos 2a=cos
2
lX-sin
1
0:
tan 20:
cot 2a
I-tan
2
a
Kosokulni Irokul + P + y = 180"
Sinusov pOllcak:
a:b:c=sin o::sin p:sin y.
Kosinusov poucak:
a
2
=b1+c
2
_2bccos a.
h=.b 'sin lX=a' sin p c =b cos a+a' cos-/1
. ah
Povrsllla A =-2-=Js' (s-a)' (s-b) (s-c),
A
2s=a+h+c; p=_;
s

Geometrijski likovi
. a abc
r=----=_
2 sin. 4A'
Trokul

A =c' h/2=Js (s -a) (s- b) (s-c), 2s= p=a +b+c
s=poia opsega; e=h/3
h b .. __ .
,} e konstrukclJa tezista: a 1 raspoloviti i spojiti sa suprotnim vrhovima.
c lednakostranicni trokut: a=b=c, A=a
2
Ji'
A povr.sina, p opseg, T teziste, e udaljenost tezista. 2 4
Kvadrat
A=a
2
, p=4a, e=aj2,
dijagonala d =J"i a.
2*
Pravokutnik
A=ab, p=2 (a + b), e=a/2 odn. b/2
dijagonaia d=Ja'+b'
f
20 ________________________________ UVODNI PODACI Matematika ______________________ 21
Sinus 0
0
do 4:;0
,
0' 10' 20' 30' 40'
I
50'
I
60'
0' 0,00000 0,00291 0,00582 0,00873 I 0,01164
0;01454 0,01745 8Q
1 01745 02036 02327 02618 02908 03199 03490 88
2 03490 03781 04071 04362 04653 04943 05234 87
3 05234 05524 058.14 06105 06395 06685 06976 86
4 06976 07266 07556 07846 08136 08426 08716 85
5 0,08716 0,09005 0,09295 009585 0,09874 0,10164 0,10453 84
6 10453 10742 11031 11320 11609 11898 12187 83
7 12187 12476 12764 13053 13341 13629 13317 82
8 13917 14205 14493 14781 15069 15356 15643 81
9 15643 15931 16218 16505 16792 17078 17365 80
10 0,17365 0,17651 0,17937 0,18224 0,18509 0,18795 0,19081 79
11 19081 19366 19652 19937 20222 20507 20791 78
12 20791 21076 21360 21644 21928 22212 22495 77
13 22495 22778 23062 23345 23627 23910 76
14 24192 24474 24756 25038 25320 25601 25882 75
15 0,25882 0,26163 0,26443 0,26724 0,27004 0,27284 0,27564 74
16 27564 27843 28123 284b2 28680 28959 29237 73
17 29237 29515 29793 30071 30348 30625 30902 72
18 30902 31178 31454 31730 32006 32282 32557 71
19 32557 32832 33106 33381 33655 33929 34202 .70
20 0,34202 0,34475 0,34748 0,35021 0,35293 0,35565 0,35837 69
21 35837 36108 36379 36650 36921 37191 37461 68
22 37461 37730 37999 38268 38537 38805 39073 67
23 39073 39341 39608 39875 40141 40408 40674 66
24 40674 40939 41204 41469 41734 41998 65
25 0,42262 0,42525 0,42788 0,43051 0,43313 0,43575 0,43837 64
26 43837 44098 44359 44620 44880 45140 45399 63
27 45399 45658 45917 46175 46433 46690 46947 62
28 46947 47204 47460 47716 47971 48226 48481 61
29 48481 48735 48989 49242 49495 49748 50000 60
30 0,50000 0,50252 0.50503 0,50754 0,51004 0,51254 0,51504 59
. :i1
51504 51753 52002 52250 52498 52745 52992 58
32 52992 53238 53484 53730 53975 54220 54464 57
33 54464 54708 54951 55194 55436 55678 55919 56
34 55919 56160 56401 56641 56880 57119 57358 55
35 0,57358 0,57596 0,57833 0,58070 0,58307 0,58543 0,58779 54
36 58779 59014 59248 59482 59716 59949 60182 53
37 60182 60414 60645 60876 61107 61337 61566 52
38 61566 61795 62024 62251 62479 62706 62932 51
39 62932 63158 63383 63608 63832 64056 64279 50
40 0,64279 0,64501 0,64723 0,64945 0,65166 0,65386 0,65606 49
41 65606 65825 66044 66262 66480 66697 66913 48
42 66913 67129 67344 67559 67773 67987 68200 47
43 68200 68412 68624 68835 69046 69256 69466 46
44 69466 69675 69833 70091 70293 70505 70711 45'
60'
I
50' 40' 30' 20'
I
10'
I
0'
f
Kosinus 45' do 90"
+ Sinus 45" do 90
0
0' I 10' 20'
I
30'
I

50'
I
60'
45' 0,70711 I 0,70916 0,71121 0,71325 0,71529 0,71732 0,71934 44
46 71934 72136 72337 72537 72'137 72937 73135 43
47 73135 73333 73531 73728 73924 74120 74314 42
48 74314 74509 74703 74896 75088 75280 75471 41
49 75471 75661 75851 76041 76229 76417 76604 40
50 0,76604 0,76791 0,76977 0,77162 0,77347 0,77531 0,77715 39
51 77715 77897 78079 78261 78442 78622 78801 38
52 78801 78980 79158 79335 79512 79688 79864 37
53 79864 80038 80212 80386 80558 80130 80902 36
54 80902 81072 81242 81412 81580 81748 81915 35
55 0,81915 0,82082 0,82248 0,82413 0,82577 0,82741 0,82904 34
56 82904 83066 83228 83389 83549 83708 83867 33
57 83867 84025 84182 84339 84495 84650 84805 32
58 84005 84959 85112 85264 85416 85567 85717 31
59 85717 85866 86015 86163 86310 86457 86603 30
60 O,e5603 0,86748 0,86892 0,87036 0,87178 0,87321 0,87462 29
61 87462 87603 87743 87882 88020 88158 88295 28
62 88295 88431 88566 88701 88835 88968 89101 27
63 89101 89232 89363 89493 89623 89752 89879 26
64 89879 90007 90133 98259 90383 llO507 90631 25
65 0,90631 0,90753 0,90875 0,90996 0,91116. 0,91236 0,91355 24
66 91355 91472 91590 91706 91822 91936 92050 23
67 92050 92164 92276 92338 92499 ; 92609 92718 22
68 92718 92827 92935
fl3113 I 93253 93358 21
69 93358 93462 93565 93667 9.769 93869 93969 20
70 0,93969 0,94068 0,94167
0,94264 0,94361 0,94457 0,94552 19
71 94552 94646 94740
94832 94924 95015 95106 18
72 95106 95195 5284
95372 95459 95545 95630 17
73 95630 95715 95799
95882 95964 96046 96126 16
74 96126 96206 96285
96363 96440 96517 96593 15
75 0,96593 0,96667 0,96742
0,96815 0,96887 0,96959 0,97030 14
76 97030 97100 97169 97237 97304 97371 97437 13
77 97437 97582 97566
97630 97692 97754 97815 12
78 97815 97875 97934
97992 98050 98107 98163 11
79 98163 98218 98272
98325 98378 98430 98481 10
80 0,98481 0,98531 0,98500 0,98629 0,98676 0,98723 0,98769 9
81 98769 98814 98902 98944 98986 99027 8
82 99027 99067 99106 99144 99182 99219 99255 7
83 99255 99290 99324 99357 99390 99421 99452 6
84 99452 99482 99511 99540 99567 99594 99619 5
85 0,99619 0,99644 0,99668 0,99692 0,99714 0,99736 0,99756 4
86 99756 99776 99795 99813 99831 99847 99863 3
87 99863 99878 99892 99905 99917 99929 99939 2
88 99939 99949 99958 99966 99973 99979 99985 1
89 99985 99989 99993 99996 99998 100000 1,00000 O'
60' 50' 40' 30' 20' 10' 0'
,
Kosinus 0 do 45
22 _______________ UVODNI PODACI
Matematika ---------_____________ 23
~ Tangens 0" do 45'
0' 10' I 20' I
30'
I
40;
59' 60'
~ Tangens 45' do 90'
0' 10' I 20'
I
30'
I
40'
I
50'
I
60'
O' 0,00000 0,00291 0,00582 0,00873 0,01164 0,01455 0,01746 89
1 01746 02036 02328 02619 02910 03201 03492 88
2 03492, 03783 04075 04366 04658 04949 05241 87
3 05241 05533 05824 06116 06408 06700 06993 86
4 06993 07285 07578 07870 08163 08456 08749 85
5 0,08749 0,09042 0,09335 0,09629 0,09923 0,10216 0,10510 84
6 10510 10805 11099 11394 11688 11983 12278 83
7 12278 12574 12869 13165 13461 13758 14054 82
8 14054 14351 14648 14945 15243 15540 15838 81
9 15838 16137 16435 16734 17033 17333 17633 80
10 0,17633 0,17933 0,18233 0,18534 0,18835 0,19136 0,19438 79
11 19438 19740 20042 20345 20648 20952 21256 78
12 21256 21560 21864 22169 22475 22781 23087 77
13 23087 23393 23700 24008 24316 24624 24933 78
14 24933 25242 25552 25862 26172 26483 26795 75
15 0,26795 0,27107 0,27419 0,27732 0,28046 0,28360 0,28675 74
16 28675 28990 29305 29621 29938 30255 30573 73
17 30573 30891 31210 31530 31850 32171 32492 72
18 32492 32814 33136 33460 33783 34108 34433 71
19 34433 34758' 35085 35412 35740 36068 36397 70
20 0,36397 0,36727 0,37057 0,37388 0,37720 0,38053 0,38386 69
21 38386 38721 39055 39391 39727 40065 40403 68
22 40403 40741 41081 41421 41763 42105 42447 67
23 42447 42791 43136 43481 43828 44175 44523 66
24 44523 44872 45222 45573 45924 46277 46631 65
25 0,46631 0,46985 0,47341 0,47698 0,48055 0,48414 0,48773 64
26 48773 49134 49495 49858 50222 50587 50953 63
27 50953 51319 51688 52057 52427 52798 ' 53171 62
28 53171 53545 53920 54296 54673 55051 55431 61
29 55431 55812 56194 56577 56962 57348 57735 60
30
~ 7 7 3 5
0,58124 0,58513 0,58905 0,59297 0,59691 0,60086 59
31 0086 '60483 ' 60881 61280 61681 62083 62487 58
32 62487 62892 63299 63707 64117 64528 64941 57
33 64941 65355 65771 66189 66608 67028 67451 56
34 67451 67875 68301 68728 69157 69588 70021 55
35 0,70021 0,70455 0,70891 0,71329 0,71769 0,72211 0,72654 54
36 72654 73100 73547 73996 74447 74900 75355 53
37 75355 75812 76272 76733 77196 77661 78129 52
38 78129 78598 79070 79544 80020 80498 80978 51
39 80978 81461 81946 82434 82923 83415 83910 50
40 0,83910 0,84407 0,84906 0,85408 ,0,85912 0,86419 0,86929 49
41 86929 87441 87955 88473 88992 89515 90040 48
42 90040 90569 91099 91633 921VO 92709 93252 47
43 93252 93797 94345 94896 95451 96008 96560 46
44 96569 97133 97700 98270 98843 99420 1,00000 49,
45" 1,00000
1,005831 1,01170 1,01761 1,02355 1,02952 1,03553 44
46 1,03553 1,04158 1,04766 1,05378 1,05994 1,06613 1,07237 43
47 1,07237 1,07864 1,08196 1,09131 1,09770 1,10414 1,11061 42
48 1,11061 l,ll713 1,12369 1,13029 1,13694 1,14363 1,15037 41
49 1,15037 1,15715 1,16398 1,17085 1,17777 1,18474 1,19175 40
50 1,19175 1,19882 1,20593 1,21310 1,22031 1,22758 1,23490 39
51 1,23490 1,24227 1,24969 1,25717 1,26471 1,27230 1,27994 38
52 1,27994 1,28764 1,29541 1,30323 1,31110 1,31904 1,32704 37
53 1,32704 1,33511 1,343!3 1,35142 1,35968 1,36800 1,37638 36
54 1,37638 1,3848'4 1,39336 1,40195 1,41061 1,41934 1,42815 35
55 1,42815 1.43703 1,44598 1,45501 1,46411 1,47330 1,48256 34
56 1,48256 1,49190 1,50133 1,51084 1,52043 1,53010 1,53987 33
57 1,53987 1,54972 1,55966 1,56969 1,57981 1,59002 1,60033 32
58 1,60033 1,61074 1,62125 1,63185 1,64256 1,65337 1,66428 31
59 1,66428 1,67530 1,68643 1,69766 1,70901 1,72047 1,73205 30
60 1,73205 1,74375 1,75556 1,76749 1,77955 1;79174 1,80405 29
61 1,80405 1,81649 1,82906 1,84177 1,85462 1,86760 1,88073 28
62 1,88073 1,89400 1,90741 1,92098 1,93470, 1,94858 1,96261 27
63 1,9.6261 1,97680 1,99116 2,00569 2,02039 2,03526 2,05030 26
64 2,05030 2,06553 2,08094 2,09654 2,1l233 2,12832 2,14451 25
65 2,14451 2,16090 2,17749 2,19430 2,21132 2,22857 2,24604
' 24
66 2,21604 2,26374 2,28167 2,29984 2,31826 2,33693 2,35585 23
67 2,35585 2,37504 2,39449 2,41421 2,43422 2,45151 2,47509 22
68 2,47509 2,49597 2,51715 2,53865 2,56046 2,58261 2,60509 21
69 2,60509 2,62791 2,65109 2,67462 2,69853 2,72281 2,74748 20
70 2,74748 2.77254 2,79832 2,82391 2,85023 2,87700 2,90421 19
71 2,90421 2,93189 2,96004 2,98869 3,01783 3,04749 3,07768 18
72 3,07768 3,10842 3,13972 3,17159 3,20406 3,23714 3,27085 17
73 3,27085 3,30521 ,3,34023 3,37594 3,41236 3,44951 3,48741 16
74 3,48741 3,52609 3,56557 3,60588 3,64705 3,68909 3,73235 15
75 3,73205 3,77595 3,82083 3,86671 3,91364 3,96165 4,01078 14
76 4,01078 4,06107 4,1l256 4,16530 4;21933 4,27471 4,33148 13
77 4,33148 4,38969 . 4,44942 4,51071 4,57363 4,63825 4,70463 12
78 4,70463 4,77286 4,84300 4,91516 4,98940 5,06584 5,14455 11
79 5,14455 5,22566 5,30928 5,39552 5,48451 5,57638 5,67128 10
80 5,67128 5,76937 5,87030 5.97576 6,08444 6,19703 6,31375 9
81 6,31375 6,43484 6,56055 6,69116 6,82694 6,96823 7,1l537 8
82 7,11537 7,26873 7,42871 7,59575 7,77035 7,95302 8,14435 7
83 8,14435 8,34496 8,55555 8,77689 9,00983 9,25530 9,51436 6
84 9,51436 9,78817 10,0780 10,3854 10,7119 11,0594 11,4301 5
85 11.4301 11,8262 12,2505 12,7062 13,1969 13,7267 14,3007 4
86 14,3007 14,9244 15,6048 16,3499 17,1693 18,0750 19,0811 3
87 19,08ll 20,2056 21,4704 22,9038 24,5418 26,4316 28,6363 2
88 28,6363 31,2416 34,3678 38,188& 42,9641 49,1039 57,2900 J
89 57.2900 687501 85,9398 114,589 171,885 343,774
co
O'
60' , 50' 40' 30' 20' 10' O' t
." Kolangens 45" do 90"
60' I 50' 0'
I
30' I 20'
I
10'
I
0'
f
Kotangens 0 do 45

24 ________________ UVODNI PODACI
Pravilni visekut
(poligon) b
- - I- - k'-2 360' 2-
n rOJ stramca, rpo umJer opisane rUZnIce, cp =--, a= r sm cp
n
a r'
A=n '-' r' cos cp=n' -' sin 2cp
2 2
p=n' a = 2nr sin rp; polumjer upisane kruznice
a
p=r' cos rp=-' cot cp
2
d'
Krug: r polumjer. d promjer, d=2r; A=r
2
n=-n, p=2rn=dn.
4
Kruzni
Kock.

-i- I
A a
1t
sin (/(J12) 180'
I =r' cpo. --=r' arc cpo
180
0

e=-r' .
cpO r' I
A=r
2
n'-"-=-
360' 2'

3 cpo 11:
Kruzni vijenac
I=r' cpo. arc ({J0
180
0
'
t 2 sin (/(J12)
rl rt
(/(J12)-
2 2 -
@)
IA=(r
t
-r
i
)1t=
- r: n_
(rl +r,) 1t
A = abn tocno
J ' b'
p=2n a + priblifno za
2
Priblizne formule za povrsine pomoC:D integrala vidi str. 32.
Geometrijska tijela
dijagon.la pobocke a; prostorna
dijagon.l. a
V volumen, S opJosje
(ab+ae + be)
prostorna dijagonala

- A-h - " -
S = A + povrsina plasta
3
A = povrsina baze, h = visina
Prizma
V= A h, .A = povrsina baze
h+2A, baze
T
I
Matematika ___ _________________
Stozac uspravni kruzni
A = r
1
n povrsina baze
A h r
2
1th

3 3
S = A + povrsina plasta = r
2
n + 2rns,
izvodnica s=Jr2+h
2
Kuglin odsjecak (kalota)
Kuglin isjecak h
2 . r

3
S = povrsina kruga + povrsina na kugli
(2rh-h')+21trh

Valjak uspravni kruzni
Koso odrezani valjak
V=r
2
nh
S 2r'1t + 2mh

tEf
Suplji valj.k V (rl- rl) 1th
(rl-ri) 1t+2 (rl +r,) 1th
B.cv.
/

f_
- - "
\
Rotaciono tijelo
Primjer: torus
-/- (2D' + Dd d') priblizno
15 4
S
1t d' D+d I -bl-'
=- +---n" pn lzno
2 2
Guldinova pravila:
A = povrSina presjeka, p = udaljenost tezista presjeka do osi,
(21tp je put tdista) presjeka,
G = udaljenost tezista presjecne k rivulje do osi,
(21t11 je put tdista)
Kruznica polumjera r rotira oka osi udaljene za R od
sredista kruznice (autoguma)
- r'1t, - 2m_
26 ________________ UVODNI PODACI
j
Kompleksni brojevi
Kompleksni broj z=a+bj=r(cosip+jsinip)=re; realni dio Re(z)=a
imaginarni dio 1m (z) = b
'I'
r=v' a' + b' = Izl =apsolutna vrijednost
b
a
b
tancp=-
a
Imaginarna jedinica "j. j2 = -1.
ejq>=cos <p+j'sin cp; a=r'coscp, b=r'sincp
y=a'sin(wt+cp)=imag. dio od a'ej(wt+q
/
/
I
(ala, +blb,)+ j (- alb, +bla,)
ai+g
az -b2i= az -bzj e- j q>2
Zz ai +bi Izl2 rz
Zll=,.n. e
j

n
I
I
I
--
-1
2
6-
Jednadzb. prave. u kompleksnoj r.vnini
Z=ZO+),Zl
(l realJ?a varijabla, parametar)
Posebni polozaji kruznice u kompleksnoj ravnini
1
a
/
).<0
1 1
z=--; z=b+--
a-Aj a-Aj
a, b realne konstante
), realna varijabla (parametar)
b
Matematika ______________________ 27
a=ai+a.,i+azk
apsolutna vrijednost
lal=a=Ja;+a;+a;
kut IX S osi x: cos a= ax
a
Vektori
a

.,
x
'lb' a ).a
A rea an rOJ: ....
Aa = Aa) + Aa,j + Aa,k
a+b =(a
x
+b
x
) i+(a,+b,)j+(a,+bJ k
a-b=a+( -b)=a+( -1) b
=(ax-b
x
) i+(a,-b,lj+(a, -b,) k
fZ]
b ... l! I
I
I
a
b
Skalarni produkt a' b = a . b . cos cp
=ax'bx+ay'by+az'bz L
Primjena: radnja site F na putu s je
L=F.s 'I' a
Vektorski produkt c=a x b, c okomit na a i na b,
a x b I.el = ab cp, smisao od. c jednak je smislu napredovanja
desnog vlJka, ako se a pomice prema .b.
axb=-bxa
Primjena: moment sHe F s obzirom na tocku T:
Udaljenost tofaka TI
d=v'(x, -x,)' +(Y2 - Yl)2
M=rxF.
geometrija u ravnini
y
T,
x

28 ________________ UVODNI PODACI
Pravac, implicitni oblik: Ax + By+ C =0,
eksplicitni oblik: y=ax+b,
dirnenzije: [aJ= [y]:[xJ, [bJ=[yJ.
Ako su jedinice na osima jednake, ooda je
a=tan rJ..
Pravac kroz tocku T, (Xl> yd:y - YI = tan a' (x - xd
Pravac kroz tocke Tl (x). yd. T2 (X2. yz):
Y
Kruznica
+ y2 =r2
+_-rL------'f..2x
(x - xo)' +(y- Yo)' =r',
srediste S (xo. Yo)
Y
Parabola, os paralelna S osi y: y=ax
2
+bx+c
D=b
2
-4ac; D<O: ne sijece os x
D =0:-- dodiruje os x
D>O: sijece os x
Pose ban polozaj hiperbole
c
y=ax+b+-
x x
asimptote: os y, pravac y'=ax+b
xm=.jcja,
y=ox+b
Vaznije funkcije
Potcncija y = x"
Y
Y,
x,

n<O
11=2,4,6, ... 11=3,5,7, ... n real an, x>O
x
x
x
r
Matematika ________________________ 29
PoliDom y=aIlX"+an_lX
n
-
1
+ ... +
+al x +aO
ima najvise II nultocaka,
ima najvise n -1 ekstremnih vrijednosti.
Razlomljena racionalna funkcija
y
Primjer algebarske funkcije:
y=Ja+bx za pozitivne a, b
y
parabola
Vii
x
Eksponencijaina funkcija y=bX=eXolnb,
baza 'b>O, bid.
y
0>1
x
I
I
I
Primjer:
Y=
(x+2) (x-I)' (X-5)3
(x - 4)3 . (x + 3)6
Sinusoida y=a sin (wx+cp)
dirnenzije: [wJ = Ij[xJ
Primjena: harmonicko titra-
nje, elektricki krug sa L i C.
Cesti slucajevi: y = Ymaks (1- e -If
a
), Z = zmaks e -tfa
dirnenzije: [aJ=[IJ;
If a 0,2 0,4 0,6 0,8 1,5 2 2,5 3 4 5
Y/Ymak5
0,18 0,33 0,45 0,55 0,632 0,78 0,865 0,918 0,95 0,982 0,993
30
UVODNI PODACI
Primjena: y za krivulju za-
grijavanja, zaIet liZ eksponenci-
jalno padajuci moment, porast
struje u krugu sa L i R, (a = LI R),
odnosno sa C i R, (a=RC). z za
krivulju ohladivanja, izbijanje
kondenzatora kroz R, (a=RC).
y
z
3a
Derivacije, integrali, Laplaceova transformacija
y
Derivacija funkcije y = y (x) je y' (x) lim 8
y
,
dx 8x
Diferencijal nezavisne varijable: dx=l:1x
Diferencijal zavisne varijable: dy= y"
y
y
x
x
Neodredeni integral Iy (x) dx = F (x) + C znaci F' (x)= y (x).
'a
y':fan a
Odredeni integral I y (x) dx =
1,
a b x
lim (Yl'8,X'+Y2'8,X2+ .. ' +
, '00
maks '''i -0
+ y,' 8x,) = F (b)- F (a).
5a
Primjene: brzina je derivacija pUla po vremenu; put je integral brzine po
vremenu; radnja L je integral sHe F po putu s: L= SFds, aka sila iroa smjer pula;
b
povrsina ispod krivulje y = y (x) od a do b je J y (x) dx; inducirani napoD je deri-
vacija magnetskog taka po vremenu; elektricki nagoj kondenzatora je integral
struje po vremenu,
T
Matematika ______________________ 31
Laplaceova transformacija Ie if (x)) = I e -'x. f (x) dx = f (s).
o
Y(y"'(x))=s".y-s,,-I' y (+0)-S,,-2.y'(+0)- ... _/'-1'(+0)
f(x) f' (x) Jj(x) dx Ie (f(x))
k'y k y' kIy dx k'y
),+z y' +z' Iy dx+ Iz dx y+z
y' y" y (x)+C sy-y(+O)
I 0 x+C lis
x I x
2
/2+C
I/s2
x" k'x"-'
Xk-+I
k!
-+c --
k+1
sk-+ I
I/x
-llx2 Inx+C
ln x I/x
x (In x-I)+C
1
k
sin kx k cos kx --cos kx+C --
s2+k
2
-k sin kx ! sin kx+C
s
cos kx
--
k
S2 +k2
e'"
kek-x
I kx
I
-e ---
k s-k
N umericki postupci
b
Lincarne jednadzbe ax + b = 0, x = - - ako je a 1: 0,
a
allxl+a12x2=bl}
Q21XI +a22x2 =b2
Sustav od It linearnih jednadzbi sa n ncpoznanica XI>' .. x,,:
a11x\ + a 12'X2 + ... +a1"x,,=b1
a21xl +a22x2+ ,., +a2I1x/I=b 2
k, C konstante
dy dy du
-=-'-
dx du dx
(u' o)'=u'o+u' v'
Iu dv=u' v- Iv du
Dimenzije:
[y'] = [y]:[ x]
[dy]=[y]
[Jydx]=[y][x]
[Ie (y)] = [y]. [x]
= [y]:[s]
[s] = I/[x]
32 ________________ UVODNI PODACI
Sustav se najbde rjesava sustavnom elirninacijom: prvo se eliminira ;X:1 iz 2 ..
3., ... l1-te jednadzbe, zatim Xl iz 3., ... l1-te jednadzbe itd.
K"adratna jcdnadzba (IX
2
+bx +c=O.
Diskriminanta D=b
2
-4ac; ako D>O, rjesenja su realna: x
D<O, rjesenja su kompleksna: x

2a
Rijesenja jednadzbe! (x) 0, metoda se-
kante. Neka su x 1> X
z
takve priblizne vrijed-
nosti rjesenja, da su y, !(x,) i y, !(x,)
suprotnih predznaka. Tada je nova priblizna
vrijednost
x,
Y2Xt - y.x1
Y2-Y1
y
-b+../ D ako
2a
Izracunava se Y3 =f(X3), pa se postupak ponavlja sa Xl> XJ iii sa Xz. X
J

Primjer: Y=XJ_2Xl-5x+6=O.
Prema crtezu odabiremo Xl =0, x2=2.
Dobivamo )'1=6, Y2=-4. Odatle
x,
-4,0-6,2
-4-6
1,2. Pripadni y, 1,024 je >0, dok je y, >0, pa postupak ponav-
Pribli:i.no izracunavanje odrcdcnog integral a
b b-a [ (a+b) ]
I y (x) y (a)+4' y -2- +y (b)
tocno za y= y (x) poliDom do 3. stupnja uklju-
civo.
yla}
a
1.,1
ylb)
a+b b
T
Simpsonova fonnula: interval [a, b] se dijeli na paran broj dijelova: n paran,
It (b - a)/Il,
+4 (y, +)" + ... )]
T
Mjerne jedinice ______________________ 33
MJERNE JEDINICE
dopustene u javnom prometu
Zakon 0 mjernim jedinicama i mjerilima (Sluzbeni list SFRJ 'br. 13/1976)
propisuje da se u Jugoslaviji u javnom prometu mogu opotrebljavati sarno jedinice
Medunarodnog sistema". (SI) i to osnO.vne jedinice i jedinice izvedene iz osnoynih,
mnozenjem i dijeljenjem.
Javni promet znaci poslovanje izmedu organizacija udruzenog rada i drugih
samoupravnih i drustveno-politickih organizacija i zajednica, ali takoder u njihovom
unutarnjem poslovanju.
Osnovne jedinice sistema SI jesu:
VeliCina jedinica oznaka
duljina metar m
masa kilogram kg
vrijeme
sekunda s
jakost elektricne struje amper A
termodinamicka temperatura kelvin K
svjetlosna jakost kandela cd
kolicina tvari
mol mol
Definicije tih osnovnih veliCina dane su U cltiranom zakonu i bit ce vjero
jatno i u standardu JUS A.A1.020 koji je u toku usvajanja.
Tablice na str. 34 do 44 daju pregled jedinica SI za vaznije fizikalne velicine,
ali takoder i pregled drugih jedinica izvan sistema SI koje su dopustene, iIi trajno,
iii sarno jos do 31. 12. 1980. god. Oznake tih jedinica ogranicene trajnosti nalaze
se u koloni oznacenoj sa ,jos 1980". (npr. kp, KS, cal, atm). Zabranjene jedinice
su takoder navedene radi citanja starije literature, a navedeni su i medusobni
odnosi jedinica. Simboli fizikalnih velicina su u skladu s lEe publikacijom 27-1,
izd. 1971. Masno tiskani krajnji brojevi su konacni.
. DecimalDe jediDice su decimalni mnogokratnici iIi dijelovi jedinica. One se
oznacavaju stavljanjem medunarodno prihvacenih predmetaka (str. 45) ispred OZriake
jedinice SI. Kod drugih jedinica izvan SI moze se predmetak stavljati sarno ispred I,
bar, Wh, VA, var i eV.
3 Koncarev prirucnik
Velicina
I
. naziv simbol
Duljina
I
Povrsina, oplosje A
Volumen
V
Kut(u ravnini)
., P
Ugao' (prostorni n
kut)
Vrijeme t
V rem. konst. <
Brzina u, v
w
Kutna brzina w
Linearno ubrzanje a
Trajanje periode T
Frekvencija f
Brzina vrtnje iii
frekvencija vrtnje n
Kruzna frekv. w
Masa m
Gustoca p
Spec. masa
Sila F
lediniea SI
Druge jediniee
,
dopu- jos
naziv oznaka naziv
steno 1980.
1. Prostorno-vremenske i periodicne velicine
metar m mikron

mikrometar I'm
ongstrem
A
internac. mor- int.
ska milja nauL
mile
kvadratni m
2
ar
a
metar
hektar ha
kubni metar m' litar
I
regist. tona
reg. t
radijan rad stupanj
,
...
minuta
...
sekunda
" ...
pravi kut
L
gradus=gon
g
...
steradijan Sf
sekunda s minuta
min
sat
h
dan
d
sekunda s
metar u sekundi mjs kilometar po satu kmjh
evor
brzina svjetl. Co
I
radijan u sekundi radjs
metar u sek na mjs2 stand. ubrzanje
9
kvadrat slobodnog pada
sekunda s
here Hz
rjs okreta na minutu rjmin
(ISO okreta u sekundi rjs
R 1000)
here Hz
2. Mehanicke velicine
kilogram kg gram g
tona t
metro karat Kt
kilogram po kgjm'
kubnom metru
njutn N kilopond kp
Medusobni odnosi
zabra-
jediniea
njeno.
(vidi i str. 45)
I 10-
6
m
m
lint. n. 1852 m

1 ha= 10
4
m
2
11= 1 dml= 10-
3
m
3
I reg. m'
I 180j,,"
rad
Ij60'
I L rad
IL
rad
. 100
1 min=60 s
I s
I s
I mjs 3,6 kmjh
I <v. naut. miljajh
Co 2,997 925 . 10' mjs
9 9,80665 mjs2

I S-1
ttf
j:
w
...
----.I
w
'"
VeliCina
ledinica SI
Druge jedinice
dopu- jos zabra-
naziv
simbal
naziv
oznaka
naziv
stena 1980. njena
megapond
Mp
din
dyn
Moment sile
M
njunt metar
Nm
kilopond metar
kpm
Zakretni mom.
T I ojutn metar
Nm
kilopond metar
kpm
Tlak P
paskal
Pa
Pritisak
(specif. pritisak)
bar
bar
leho. atmosfera
at
fizik. atmosf.
atm
torr = 1 mm Hg
Torr
met. vod. stupca
m v. st.
Na,prezanje.
"
paskal
Pa
njutn po kvadr.
N/mm'
milimetru
~ ...
CVfstoca
"rn
Pa I kilopond po
I kp
kvadr. milimetru
mm'
kilopond po
kp
kvadr. centimo
em'
Modul elasticnostil E Pa I njutn po kvadr. N/mm'
mi,limetru
Geometr. moment I metar oa cetvrtu m
4
centimo oa cetvrtu em
4
tromosti
Geometr. moment W metar na trecu m' centimo na trecu em'
alpoca
Dinam. moment J kilogram puta kgm' tona kvadr. tm'
tromosti kvadr. metar metar
Zamasni moment GD'
kilopond kvadr. kpm
2
rnetar
Rad, energija
I
w, A I dzul J
vatsekunda Ws
njutn metar Nm
kilovatsat kWh
kilopondmetar kpm
kilokalorija keal
erg
I erg I
Medusobni odnosi
jedinica
(vidi i str. 45)
I N _0,10197 kp",O,1 kp
I kp = 9,806 6 N
I Mp= 10' kp
I dyn= 10-' N
1 kpm=9,806 65 Nm
I Nm=0,101 97 kpm
I Pa=1 N/m' = 10-' bar
=Ws/m'=kg/s'm
I bar=IO' N/m2=
=0,1 N/mm'
I bar-I,0197 at'" I at
I at=1 kp/em'-0,981
bar = 98066,5 Pa-
-735,5 Torr
I atm = 760 Torr=
=1,033227 at=
= 1,01325 bar
I Torr=133,3224 Pa-
-1,333 mbar
10 m vod.st.-I at-
-I bar
I mm v. st.-9,81 Pa
I Pa=1 N/m'
w
'"
~
.- -,_ .. " .
- -"1
1 Njmm
2
= 10
6
Pa=
= I MPa-0,102
kp/mm'
I kp/mm' -9,81-
-10 N/mm'
I kp/em' -0,1 N/mm'
1 m
4
= 10
8
cm
4
, 1 cm
4
=
=10
4
mm
4
1 m
3
=10
6
em
3
,
1 em
3
= 10
3
mm
3
J=mr' [kgm'=kgm']
1 tm
2
= 10
3
kgrn
2
GD' =4 gJ [kpm']
1 J=I Nm=1 Ws=
= 10
7
erg
I kJ -101,972 kpm-
-0,238846 keal
I kWh=3600 kJ-
- 367098 kpm-
-859,845 keal;
II kpm = 9,80665 J-
- 2,342279 kJ =
I 1 keal=4,1868 kJ =
=1,163'10-
3
kWh-
-427 kpm;
w
I erg=dynem= 10-
7
J;
"

naziv
simbol
Snaga
p
)
I
lje J, S
Q
'P
, D
p'
Elektr. protjecanje I
e
Magnet. napon U
m
EI. napon, razli- U
ka potencijala
El. mot. sila E
Jakost elek. polja E, K
El. kapaeitet C
Dielektr. kon-
,
stanta.
Permitivnost
Konstanta eJ.
'0
polja
Rela!. dielektric-
"
nost
Djelatni el. otpor R
Reiistencija
lalovi otpor, X
Reaktancija
Prividni otp., Z
1m pcdancija
ledinica SI
Druge jedinice
dopu- jos
naziv oznaka
naziv
steno 1980.
elektronvolt
eV
I vat
W
kilovat
kW
konjska snaga
KS
kilopondmetar
u sekundi
kpm/s
erg po sekundi
erg/s
3. Elektromagnetske velicine
amper
A
am per po kvadr. A/m'
amper po kvadr. A/mm'
metru
milimetru
kulon
C
kulon C
kulon po kvadr. C/m'
metru
--------_. --",. ----
.. -..
I amper
A
I apmer-zavoj
amper A gilbert (zilber)
volt V
volt V
volt po metru Vim
farad F
I farad po metru I F/m I
farad po metru F/m
om 0
om 0
1
0m 0
zabra-
njeno
IA-zav
Gb
Medusobni odnosi
jedinica
(vidi i str. 45)
I eV-I,602192' 10-
19
J
I W=I J/s=1 Nm/s;
I kW = 1,35962 KS;
I KS=75 kpm/s-
-735,5 W;
I kpm/s-9,81 W
I ergjs= 10-
7
W
I A=I Cis
I A/mm'= 10
6
A/m'
I C= I As; naboj elek-
trona
eo=I,6021921O-
19
C
w
<Xl
----i
11 A-zav= 1 A
11 A =4 n/IO Gb
A Gb= 10/4 n A=
= I Oe/em
11 V=I W/A=1 Ml=
= I kgm'/As'
II F=I CjV=1 H/O'=
= I Ss=l s/o
II F/m= I c/(v m)
'0=8,8541843' 10-
12
F/m
8
r
= 8/80
II O=I/S=I V/A=
=1 W/A'=I Nm/sA'
I
w
'"

I
Velicina
Jedinica SI
Druge jedinice
Medusobni odnosi
!
I

dopu- jos zabra-
jedinica
naziv simbal
naziv oznaka naziv
stene 1980. njeno
(vidi i str. 45)
Djelat. vodlj. G
simens (Siemens) S
I S=ljQ=1 AjV=
vrijedn.
=IWjV'=1 CjWb=
Konduktancija
= I A'/W
J.lova vodlj.
B siroens S
vri.;f'dnost,

Prividna vodljiva
y
simens S
vrijed.,
Admitancija
EI. atpornost, p
ommetar
Qm omcentimetar
Qem
I Qm= 10' Qem=
spec. ctpor
= 10
6
Qmm' /m;
Oxmm
2
/m
nmm
2
1 Qmm'/m= 1O-
6
Qm=
om kvadratni
---
= 10-
4
.oem;
m
milimetar po
metru
EI. (specif.)
y ... simens po S/m
1 S/m=I/Qrn
vodljivost
metru
Induktivitet, sa- L henri
H
1 H=1 Vs/A=I Wb/A=
moinduktivnost
=1 Qs=1 FQ'
Meduinduktivnost M,L12 henri H
... - -
_ .. ,----_.,,-._---
-..
Aktivna (djelatna) I
p
I vat
W
1 W = 1 J Is, vidi "fad,
snaga
kilovat kW
energija" pod .,Mehan.
velicine"
Jalova snaga Q, P
q
var var
1 var = 1 W jalove snage
Prividna snaga S, P
s
voltamper VA
1 VA=I W priv. snage
EI. energija W vatsekunda Ws kilovatsat kWh
1 kWh=3600kJ=
= 859,845 keal, vidi
"snaga" pod "Mehan.
velicine"
Jakost magn. polja I H I amper po metru I Ajm I ersted (Oersted) I
I
Oe 1 A/m = 0,01 A/em =
=4,, 10-
3
Oe;
1 Oe-79,61 A/m-
-0,8 A/em
Magnetski tok C/J I veber
Wb I voItsekunda Vs
1 Wb=1 Vs=1 AH=
maksvel =1 Tm'
M
IM=IO-'Wb
Magnetska B
I tesla
T
I
1 T=I Wb/m'=10
4
G=
indukcija
=1 Vs/m'
gaus (Gauss) G
1 G=IO-
4
T=1 M/em'
Penneabilnost

henri po metru H/m
1 H/m= 1 Vs/Am
Magnetska

henri po metru H/m
10-
7
H/m=
konstanta
= 1,256 637 .10-
6
H/m
I
ReI. permeabilnost
1
...

Velicina
ledinica SI
Druge jediniee
dopu- jo! zabra-
naziv simbol naziv oznaka naziv
steno 1980. njeno
Magn. olpor,
R".
amper po veberu AfWb
Reluklancija
Magn. vodljiv., A henri H
Permeancija
4. Toplinske velicine
Kolicina topline Q
dzul 1
kilodiul kl
kilokalorija
kcal
T oplinski 10k <P val W
kilokalorija u kcal
sekundi
-s-
kilokalorijanasat kcal/h
Termodinamicka T kelvin K
temper.
Celzijeva 8
stupanj eelzija C
temperatura
r-' -----.--.... _ ....
Razlika temp.,
zagrijanje
Toplina po kg:
!aljenja
isparivanja
kalor. vrijedn.
Toplinski
kapaeitet
Specifiena lopli
Toplinska
vodljivost
Koefie. prijelaza
lOp!.
Koefic. loplin.
produzen ja:
linearni
volumenski
AS
ql2
q"
H
C
c
).
a
a
p
kelvin
diul pO
kilogramu
dzul po kelvinu
diul po kilo-
gramu i kelvinu
vat po kelvinu i
metru
vat po kelvinu i
kvadr. metru
Ifkelvin
Ifkelvin
K
Ifkg
kilodzul pO klfkg
kilogramu
Ifkg
kilokalorija pO
kcal
kilogramu kg
Ifkg
I/K
kilokalorija po
kcal
kelvinu K
1
kilokalor. po ki-
kcal
kg-K
logramu i kel- kg-K
vinu
W
kilokalorija na
kcal
--
K-m
sat kelvin i metar
h-K'm
W
kilokal. na sat,
kcal
Km
2 kelvin i kvadr.
hKm'
metar
K-
I
K-
I
;e;
Medusobni odnosi
jediniea
(vidi i sIr. 45)
1 AfWb=1 H-
I
1 H= 1 Wb/A= lOs
11=1 Ws=1 Nm
1 kl = 0,238 864 kcal
1 kcal=4,1868 kl =
=0,001163 kWh
1 kWh = 3600 kl-
-859,845 kcal
1 kW=1 kl/s=
= 0,238 846 kcalfs-
- 859,845 kcalfh
1 kcal/s=4,1868 kW
1 kcalfh= 1,163 W
1 K= 1 C
o C=273,15 K
. ~ - -......... ---------;1
prvenstveno u K;
89=9
2
-9
1
uK,iznimno
u C gdje je zamjena
iskljucena
1 kl - 0,238 864 kcal
1 kcal=4,1868 kl
1 kcalfK=4,1868 kl/K
1 kcal/K=4,1868 kl/K
1 kcal/h'K-m=
= 1,163 W /K' m
1 W - 0,86 kcalfh
1 kcalfh-I):.m'=
= 1,163 W/K - m'
a=bl/l-M
p-3a
....
w
44 ________________________________________ _

0
on

-0
" 0
;:
.- .::!

00
::
::I '-'"0
<0
:E-
"
::E
.. 0

.0
"
Wl c:i
0
00
8
.
2
:.
0
:;:;
p.
"
.'l
0
!h
-0

"

Q
.

"

'"


0
-
<n



.....


"0
.0
.s
0.,
00


"il
>


Preracunavanje jedinica 45
Predmetak Mnozi Predmetak Mnozi'
oznaka naziv jedinicu sa oznaka naziv
E eksa 10
18
d deci 10-
1

P peta
1015
c centi
T tera 10
12
m mili 10-
3

G giga 10
9

rnikro
10-
M mega 10 n nanD
10-
k kilo 10' p piko
10-
12
h hekto 10'
I
f ferntD
10-
15
da deka 10 a ato
10-
18
npr.:
Eksponent oz. decimalnu jedinicu obuhvaca i predmetak. npr. km
2
znaci (km)2 .
U Evropi i Engleskoj se 10
6
naziva rnilijun, 10
9
milijarda i 10
12
bilijun.
U USA je 10 million, 10
9
billion i 10
"
trillion. U Francuskoj je I 0
9
milliard
10
12
= trillion.
PRERACUNA V ANJE ANGLOAMERICKIH I DRUGIH JEDINICA
U zagradama su navedene kratice. masno tiskani krajnji brojevi su konacni .
Predmetak UK oznacuje britanske, -US americke jedinice.
J edinice za duljinu
mil 0,001 inch 0,0254 mm
I I inch I" mm 1/12 ft 1/36 yd 1000 mils
I 1 l' m 12" 1/3 yd
I yard m 36" 3 feet (ft)
I statute
1 medunar. morska milja = 1. iot. o. mile = 1852 m
I fathom 2 yd 6 ft 1,8288 m
I ft
I 1,0936133 yd
I n. mile
I evropski hvat 1,8965 m
J edinice za povrsinu
1 mil (CM) = 0,000 506 707 mm
2
=povrs. kruga promjera 1 mil, sluzi kao
jed. za presjeke u USA.
I kvadr. palac=; I square inch mm'
I kvadr. I square foot 144 in' m'
I. square yard (yd') 1296 in' = 9 m'
I ha
I kvadr. milja = 1 sq mi = 640 acres 2.59 km 2
I mm'-1973,5 in'
I m' 1550 in' - 10,674 ft' 1,196 yd'
I hvati
46 _________________ UVODNI PODACI
1 sqmi
1 cetvarni hvat = 3,5967 m'
1 1600 cetv. m'
Jedinice za volumen.
kub. palac= 1 cubic inch (in')= 16,387064 cm'
kub. stopa = 1 cubicfoot(ft')= 28,3168 dm' = 1728 in' =0,037 yd' =6,2288 UKgal
cubic yard (yd')=0,764 555 m' = 27 ft' USgal 168,2 UKgal
Britaoske (UK) 'uplje mjere
I UK gallon (UKgal) = 4,656087 dm' (=1)=4 UKqt=8 UKpt= 160 UK
1,201 US gal 153,7 US 110z = 227,42 in'
I UK quart (UKqt)= 1,136 52 dm' (1)=2 UKpt=40 UK l1oz=0,25 UKgal
I UK pint (UKpt)=0,568261 dm' (1)=0,5 UKqt=20 UK in',
I teku';. unca (UK 110z) = 0,02841 30 dm' (1)=0,960754 US 110z= 1,7339 in
uplje mjere
US gallon (USgal) = 3,78541 ldm' (1)=4 US liq qt=8 US liq pt=128 US floz=
=0,832675 UKgal = 231 in' ft'
I US quart (US liq qt) = 0,94635 dm' (1)=2 US liq pt=0,25 USgal=32 US floz
1 US pint (US liq pt) = 0,4731764 dm' (I) = 0,5 US liq qt
1 teku';inska unca (US 110z) =0,0295736 dm' 1,04085 UK 1,805 in'
Mjere za nafto
US petrol gallon = 3,7799 dm' = 516 UK petrol gal
US petrol barrel =42 US petrol gal = 158,76 dm'
UK petrol gallon =4,5339 dm' = 615 US petrol gal
UK petrol barrel=35 UK petrol gal = 158,76 dm'
Mctritke jedinice za volumen
I dm' (1)=61,0236 in'-0,035315 ft'=0,219969 UKgal=0,26417 USgal
1 m'-35,3147 ft'=1,30795 yd'=264,17 USgal=219,969 UKgal
Brodske mjere
1 into registarska tooa=2,832 in
3
I registar tona = 100 ft' = 2,83168 m'
1 US shipping ton (utovarna tona)=40 ft' = 1,13267 m'
1 UK shipping ton=42 ft'= 1,1893m'
.Jedinice za masu
1 funta (pound, lb) =0,45359237 kg= 7000 grains (gr) = 256 drams (dr) = 16 ounces (oz)
1 unca (oz) = 28,3495 g= 16 drams = 1/161b
I dram (dr) = 1,771845 g
I grain (gr) =0,064799 g
1 stone=141b-6,35 kg
1 quarter = 12,7 kg=2 stones=28Ib= 1/4 UKcwt
UK hundredweight (UKcwt)=50,8023 kg= 112 Ib=0,05 UKton=4 quarters=
=8 stones
Prer'aeunavanje jedinica __________________ 47
I UKton (long ton)= 1016,047 kg=20 UKcwt = 160 stones = 2240 Ib= 1,12 USton
I US hundred weight (UScwt) =45,3592 kg=100 Ib
I USton (sh ton)=907,185 kg=20 UScwt = 2000 Ib=0,892857 UKton
I kg =2,204 62 Ib = 35,274 oz
I metricka tona (t) = 0,9842 UKton = 1,10231 USton =2204,62Ib
I karat dragog kamenja=4 grains =0,2053 g; I internac. karat =0,2 g
I karat zlata = 1/24 tezinskih dijelova legure = 41,667/1000
Oznake u karatima 22 20 18 14 8
fino';a u 1/1000 (zigosano) 917 833 750 583 333
Deplasman broda = tei.ina broda u UK (long) tons
Dead weight = tezina tereta i -goriva u UK tons.
Jedinice za silu
Ifunta sile (IbO=4,44822 N kp
I kp = 2,204623 Ibf = 9,80665 N
I N",0,101972 kp=0,224809Ibf
J edinice za energiju i rad
I British Thermal Unit (Btu)-0,2520 kcal=I,055056
107,6 kpm 778,2 Ibf x ft
I pound-force foot (Ibfx ft)= 1,35582 J kpm
I horsepower-hour (hph)=0,7457 kWh=273 745 kpm=2684,52 kJ=641,186 kcal=
=2544,43 1,014 KSh
I kWh = 3600 kJ -367098 kpm =3412,14 Btu=859,845 kcal= 1,34102 hph
'" 1.35962 KSh
I J =0,7375621bf x ft = 8,850751bfx in =0,947817' 10-' Btu= 1 Nm ",0,101972 kpm'"
10-' kcal
I kcal =3,96832 Btu =4,1868 kJ = 1,163 10-
3
kWh kpm
I kpm =7,2330 Ibfx ft 10-
3
Btu =9,80665 J
Nm, kprn i Ibfx ft sluze takoder za mjerenje zakretnog momenta.
Jedinice za snagu
I horsepower (hp) =0,745 700 kW = 550 Ibfx ft/s = 76,0402 kpm/s = 1,01387 KS
I kcal/s", 1,055 kW 107,6 kpm/s",778,2Ibfx 1,415 hp
I kbfx ft/s= 1,35582 W",0,138255 kpm/s=I,81818'1O-
3
hp
I kW", 1,4310 102 kcal/h 1,36 KS
I Ibfx ft/s kW kpm/s
Jedinice za tlak (specificrii pritisak)
I funta sile po kvadr. palcu (pound per sqin=psi=lbf/in')=0,0689476 bar",
",0,0703071 at (kp/cm') = 6,89476 . 10-
3
(MPa)-0,7031 m V. sl.
Pa Torr = 144lb/ft' Hg
I funta sile po kvadr. stopi (Ibf/ft') = in
Torr .
I in Hg=0,491l74 mm V. st.=3386,39 Pa",0,034531 at
I Pa= I N/m' = 10-
5
mm v. sl. 1,02' 10-
5
at",
psi
48 _______ ---------UVODNI PODACI
I bar= 100 000 Pa(N/m')=O,1 N/mm' '" 1,019716 al (kp/cm')", 14,5038 psi '"
'" 29,53 in Hg '" 750,062 Torr (mm Hg)
lehn. almosfera(al)= I kp/cm' = 10 m v. st. ",735,559 Torr (mm Hg)=
=0,967841 aim =98066,5 Pa (N/m')=0,980665 bar= 14,2233 psi ",2048,2 Ibf/ft' '"
'" 28,9595 in Hg
fizikalna almosfera (aim) = 760 Torr= 1,033227 al = 14,69595 psi = 101325 Pa=
=1,01325 bar ",29,9217 in Hg
I Torr", I mm Hg= 133,3234 Pa'" 1,3332 mbar",O,OOI 35951 al", 13,5951 rom v. sl.'"
",0,039370 in Hg",0,0193368 psi
Jedinice za mehanicko naprezanje
brit. lona sile/in' (UKlonf/in') = 2240 psi = 15,443 N/mm' (MPa)'"
'" 1,57488 kp/mm' = 144 lonf/ft'
I UKlonf/fl' ",0,1072522 N/mm' = 1,07522 bar", 1,093664 kp/cm' (sl)", 15,5556 psi
I N/mm' = I MPa",0,IOI97 kp/mm' '" 145,038 psi ",9,32386 UKlonf/fl' = 10 bar
I kp/mm' '" 1422,33 psi =9,80665 N/mm' (MPa)'" 10 N/mm' = 100 kp/cm'
I kp/mm' '" 1422,33 psi =9,80665 N/mm' (MPa)'" 10 N/mm' = 100 kp/cm' '"
",0,63497 UKlonf/in'
Jedinice za gustocu
I funla/in' (Ib/in') '" 27,6799 (kg/dm' = g/cm')", 1728 Ib/ft'
I funla/ft' (lb/ft') ",0,01602 kg/dm' ",0,5787 '10-' Ib/in'
I kg/dm' = I g/cm' ",0,03613 Ib/in' ",62,428 Ib/fl'
Jedinice za brzinu
1ft/min =0,3048 m/min ",0,00508 m/s
I fl/s=0,3048 m/s", 1,097 km/h
I yd/s = 0,9144 m/s '" 3,292 km/h
I mile/h'" 1,609 km/h ",0,447 m/s
I int.naut.mile/h = 1,852 km/h
I m/s", 3,28 fl/s = 3,6 km/h
I km/h",6214 mile/h=0,2778 m/s
Jedinice ~ ubrzanje
I [1/s'=0,3048 mis', I m/s' = 3,2808 fl/s'
Jedinice za protuk
I fl'/s=28,3211/s=16991/min-373,7 UKgaljmin",448,8 USgaljm n
I fl' /min '" 0,4721 ljs '" 6,229 UKgaljmin
I UKgal/s '" 9,632 ft' /min '" 4,546 ljs
I I/s", 13,2 UKgaljmin", 15,85 USgal/min
I l/min",0,22 UKgaljmin",0,2642 USgaljmin
m'/min'" 16,67ljs", 1,3078 yd'/min
I 1b/s= 1,6329 I/h
I UKlon/h ",0,28224 kg/s
II/h=0,6124Ib/s
I kg/s", 3,5431 UKlon/h
Preracunavanje temperature ________________ 49
J edinice za potrosnju goriva
UKgaljmile=2,8247ljkm
I USgal/mile = 2,353 I/km
I Ijkm",0,3540 UKgaljmile",0,4252 USgaljmile
J edinice za gustoeu struje
I micro ohm-inch (J-lrlin)=36'1O-' rlin'/yd=0,0254 rlmm'/m=0,0254'1O-' rim
I ohm-mIi/ft (rlmiljfl)= 1,662' 10-' rlmm'/m
I rlmm'/m=39,37 J-lnin=6017 rlmiljft
I rim = 10' rlcm= 10' rlmm'/m=3,937' 10' J-lnin =6,017' 10' rlmiljft
Jedinice za rasvjetljenost
I luks (Ix) = Ilumen/m' (Im/m')-0,0929Imjfl' (ranije foot-candle, ft-c)
I ft-c= Ilmjft' = 10,76391 Ix
I foot (ph) = I Imjcm' = 10' Ix
Jedinice za luminanciju
I kandelajm' (cdjm') = I nit (nl) =0,0001 slilb (sb)-3,14159 aposlilb (asb)-
-0,291864 fool-Iamberl (fL)-3,14159 'IO'lamberl (L)
I stilb (sb) = 10000 cdjm' = 10' nt_10' n asb - 2918,64 fL -n lamberl (L)
I apostIib (asb) = IjIO' n sb -0,31831 cdjm' -0,09290 fL=O,OOOI L
I fool-lambert(fIL)= 3,426259 cdjm' = 10,7639 asb = 1,07639' 10-' L
I lamberl (L)-0,31831O sb-3183,IOO cdjm'= 10000 asb-929,03 fL
PRERACUNAV ANJE TEMPERATURE
u razlicitim jedinicama
Velicina
Celzij
C
temperatura 9
c
termodinamicka
temperatura
-
vreliste vode +100
trojna tocka vode +0,01
lediste vade
OF -17.78
apsoiutna nula - 273,15
9
c
= TK -273,15
5
9
c
= -(9
F
-32)
9
9
F
= 1,89
c
+32
9
F
= TR -459,67
4 Koncarev prirucnik
Kelvin Fahrenheit
K
OK
- 9
F
TK
-
373,15 +212
273,16 -
273,15 32
255,37


-459,67
TK = 9
c
+273,15
5
TK = - TR
9
TR = TF + 459,67
TR = 1,8 TK
Rankine
OR
-
TR
671,67
-
491,67
459,67

70
60
50
.0
30
20
10
0
-10
-20
-30
170
160
158
140
130
120
110
100
90
00
70
60
50
ill
30
20
10
0
-10
,20
50 UVODNI PODACI
Razlika temperature oznacuje se prvenstveno u K i sarno iznimno u "C,
gdje je mogucnost nesporazuma iskljucena.
Oznake po ISO: deg za C, K; deg F i deg R za of, oR.
ledinica Reamur je zastarjela.
OSNOVNE FORMULE MEHANIKE
Skica velicina U SI sustavu mjera U tehnickom sustavu mjera
G
Sila F F =m' a F =m'a=-'a
9
Masa m FuN, m u kg. F u kp, m u kg
Ubrzanje a
au mjs2 G u kp, 9=9,81 m/s2
Tezina G au rn/5
2
~ F
F=G !,.,
I,
Zakon F=G-
poluge
12 12
I,
FiGuN
FiG u kp
6
I, ii, urn
II i 12 u m
Kruino gibanje Obodna v=6,28r'n v=r'w=0,105'r'n
brzina v u mis, ru m, vurn/s, wus-
1
~
v
n U 8-
1
rum; numin-
1
Kutoa w=2,1t'n "'n
brzina
(Ous-
I
, nus-
1
W=--
30
w oollS-
1
, numin-
1
p. 0,318
P'1948 P'102
Obodna F= F ---
sila
d'n d'n v
F
F
FuN, d u tn,
Fukp, dum, numin-I,
v
Pu W, nus-
1
v u mis, P u kW
'-E(3
l.t
1 kW = 1,36 KS;
1 KS=0,736 kW
~
T=; p. 0,159
~
Zakretni
P'974
II
T=F'r=---
. , moment II
T
TuNm, Pu W.
Tu kpm, F u kp
nus-I,
r u tn, P u kW, n U 5-
1
F r' n T'n
Snaga P=6,28' F r' n= P=--=-
P =6,28' T' II
974 974
Pu W, Fu N,
P u kW, F u kp, r u tn,
rum, nus-I,
nus-I, Tukpm
TuNm,
.
r
I
i
!
o snovne f ormu e me h 'k ani e
Energija
J'w
2
w=--
W.
' 2
w.. u J, /u kgm
2
,
OJ us-
1
,
F
v
e
lt
Centrifugalna F
c
=mr(02
sila Fell N, mukg,
~
Fe
rum, wus-
1
~
Zamasni mD
2
=4j
moment mukg,Dum
J u kgm
2
(Vrijeme zaleta vidi str. 116)
Moment lz=m' j2
m'R
2
=
--
'I
'I
tromosti oko
2
'R
m-
asi z
m'(R
2
+r
2
)
J =.----
~
, 2
,
lz u kgm
2
, m u kg,
i = polumjer tfO-
mosti u m,
Pravocrtno
gibanje
[3--;
Korisnost f1
R i ru m
Snaga P P=Fv
Pu W, v u mls
FuN
Rad W
rn'v
2
W=FI=--
2
WuJ, Fu N,
mukg, vum/s
korisna (predana) snaga' 100 %
primljena (utrosena) snaga
Snaga za dizanje tereta p = ~ . m' V' 9,81' _1_. sin 0:
~ 1000
P u kW. In U kg, v brzina dizanja u mis,
G=m9,81; F=G'sin"
51
J'w
2
~ =
2
yv,. u kpm, J u kpms
2

WllS-t,
G'r'w
2
F
c
=mr(J)2
9,81
Fcukp, mukg, rum,
G u kp, {JJ U S-1
GD
2
=4 9,81J
G u kp, Dum
J u kpms
2
m'R
2
GR
2
J =--=--
' 2 9,81'2
m(R2+r2) G(R2+r2)
J,
2 9,81' 2
Jz u kpms
2
, m u kg,
R ir u m
F v
P=--
102
P u kW, F u kp,
v u mls
G v
2
W=FI=--
9,81' 2
W u kpm, F u kp, iu.m,
G u kp, v u mls
GuN, m u kg, FuN, ~ je oko 0,8 (kod puznog prijenosa ~ = 0,4).
4*
52 _______________ UVODNI PODACI
Momenti otpora i tromosti
Moment olpora Moment tromosti
Presjek
na torziju na savijanje polarnil) aksijalni')
If; Wx J.,
J
mm' mm' mm
4
mm
4
x
'ilj'
0,196 d'",0,2 d' 0,098 d'",O,1 d' d
4
",0,1 d
4
0,049 d
4
'" 0,05 d
0,196 e
4
;d
4
)
0,098 (D4;d
4
)
0,098 (D4 _ d
4
) 0,049 (D
4
_ d
4
)
(D4_d
4
)
'"

20
x x 0,208 a' 0,018 a' 0,167 a
4
0,083 a'
'IJ
bll
2
bh bh
2
0,208 kb
2
h ') -=0,167 bh'
_(b
2
+h2) -=0083 bh'
6 12
12 '
b
0,183 d' 0,104 d' 0,120 d
4
0,060 d
4

0,183 d' 0,120 d' 0,120 <14 0,060 d
4
b
x!t++
b 11
3

(h' _II') ----
6 h
12 0
Q

;LL.
bll
3
bh' - boh!
. - Ih
----
ft111
I/:
bl m
6h
12
'" I b,


Ih
bh
3
-
bh' - boh!
x 611
12
b b, I b
1) U odnesu na teziste plohe
2) U odnesu na naznacenu as x - X
') Yrijednosti za k: __ _ ___'3::.....__ .:.4_
iznosik=1 1,11 1,18 1,27 1,36
Momente otpora i tromosti za standardne celicne profile vidi str. 801 do 804.
T
I
4
Cvrstoca _______________________ 53
CVRSTOCA
Opcenito
Vanjske site F, koje djeluju na konstrukcijski diD, magu u njemu izazvati
naprezanja na vlak, tlak, savijanje, smik ili tOfziju. Djeluje Ii istodobno vise
naprezanja, tada imamo slozeno naprezanje i diD cerna proracunati prema for-
mulama za slozena naprezanja. Pri tome se mora pripaziti na slijedeca pravila.
Aritrneticki se zbrajaju naprezanja na:
- vlak, tlak i savijanje;
- smik i torziju.
Vrst
Shema
Stvarno
opterecenja
naprezanje
Vlak E.....j

,r--E
F
(J=-
A
Tlak
Y3J-L
Smicanje
A
F
F
F
(odrez)
t=-
A
M

(J-=
Savijanje
W
F'a
=--
W

T
Torzija
r=-=
(uvijanje)
If;
F'a
=--
I I
If;
Oznake:
Geometri.iski se zbrajaju naprezanja na
savijanje s naprezanjima na:
- smik,
- torziju.
.
Nosivost Potreban
presjek
F
Fmaks=A (Jdop
A=-
O'dop

Fmaks=A' t dop
tdop
M
maks
=
moment otpora
w= M
maks
= ltV O'dop
(Jdop
T
maks
=
w.= T
maks
,
t
dop

(J U Njmm
2
stvarno naprezanje, mora bili manje od O'dop
O"dop u N/mm2 dopusteno naprezanje vidi str.
54 ________________ UVODNI PODACI
r u N/mm2
A u mrn
2
a, b, I u mm
E u N/mm'
FuN
Ju mm
J u mm
4
M u N mm
FA,F
B
u N
Tu Nmm
W u mm
3
J.t; u mm
3
tangencijalno (posmicno) naprezanje
najrnanji presjek opterecenog dijela
razmaci' iIi duljina
modul elasticnosti:
ceHei, celicni lijev 210000
sivi lijev 100000
bakar (E-Cu), AI-slitina s 5% Al valjan. 110000
mjed 90000
slit ina E - Al Mg Si 0,5 75 000
aluminij E - Al 65 000
slitina magnezija 4S 000
drvo 10 000
pojedinacni teret, odD. ukupna vrijednost jednoliko po duzini raspo-
redenog terela
elasticni progib (deformacija)
moment tromosti vidi str. 52)
moment savijanja
protusile (reakcije) U osloncima
moment torzije
moment atpofa oa savijanje vidi str. 52
moment alpOfa oa torziju vidi str. 52.
Dopustena sila Da izvijanje i v1ak za cijevne motke
Celicne cijevi za cijevni navoj prema JUS C.B5.225 -1968
1
) vidi str.
F = 10 E .}= 10 E. D4_d
4
V J :::::;D
4
_d
4
vidi str_ 57 F.",=A - ad"
IZY V 12 V 12 20 x 20
pri cemu je F sila A presjek
E modul elasticnosti = D vanjski ptomjer
=210000 N/mm' d unutarnji promjer
J moment tromosti u cm
4
/ duljina
v sigurnost = 5 b debljina stijenJ<e u mm
adop
dopusteno naprezanje
Naziv. Mjere
Pre- Mom.
F kod duljine motke / '" FY/"k
sjek trom_
pro-
D D b A J 0,5 m 1m 1,5 m 2m 2,5 m 3m
mjer
col mm mm em' N N N N N N N
15 1/2 21,3 2,65 155,3 0,70 11800 2950 1310 740 470 330 9300
20 3/4 26,9 2,65 201,9 1,53 25700 6420 2850 1610 1030 710 12100
25 1 33,7 3,25 310,9 3,71 62300 15600 6920 3900 2490 1730 18650
') bez propisanih mehanickih svojstava ((:.0000)
Cvrstoca __ __________________________________________ 55
Opterecenje
Protusile
Potrebni
moment otpora
Opterecenje
Progib
Moment Dopusteno
savijanja opterecenje

F'/
I
Fl
FA=F
w=-. -
F ./'
adop-
f= 3.EJ
F= adop W
Mmaks=F-l
/
,
Q'/
Ii
I F.t=Q
w=--
a
2 adop
Q'/'
II nn
,
1=8EJ
V/IA
, Q'/ 2 adop W
Mmaks=T
Q
./
I
F
F ./
1:.
FA=F
B
=-
w=--
'Ii)"
r
2 4 O'dOp
F ./'
F'/ 4 O'dop W
1= 48 EJ
M -- F
FA
maks - 4
1
I FA=FB=-g
Q 1
w=--
't-ffID III i " nIOf.
2 8 O'dop
5 Q ./'
QI 8 O'dop W
1= 384' EJ
Mmaks =-8-
Q
/ Fe
Fb . F-a'b
F
A
=-- w=--
I
/ I O'dop
,tf'!;
b2{
F-a
l
'b
2
1
3EJ'/
F'a O'dop W/
F
B
=-- F
FA
/ ab
Mmaks=FA a=F Bb
F'a
I
za Fl=F2=F w=-
,tflr,
rtt.
adop
F'a
FA=FB=F
1=24E/
Mmaks=F-a
F= O'dop W-
. [3 (I+2a')-4a']
IA
a
56 ________________ UVODNI PODACI
Dopustena naprezanja u Njmm
2
Vrsta cvrstoce
Konstrukcijski celici Celicni Ijev Sivi lijev
2
)
JUS CSO.500 JUS C.J3.011 JUS C.J2.020
i opterecenja 1)
C.0361 C.0545 CL.0300 SL 14
od do od do od do
I 90 ISO 120 180 60 120 30
Vlak II 60 100 80 120 40 80 20
III 30 50 40 60 20 50 10
Tlak
I 90 ISO 120 180 90 150 90
II 60 100 80 120 60 100 60
I 90 150 120 180 75 120 .-')
Savijanje II 60 100 80 120 50 80 -
III 30 50 40 60 25 40 -
I 72 120 96 144 48 96 30
Smik II 48 80 64 96 32 64 20
III 24 40 32 48 16 32 10
I 60 120 90 144 48 96
_3)
Torzija II 40 80 60 96 32 64 -
III 20 40 30 48 16 32 -
Graniea
.
plasticnosti G.
.220 250 280 340 180 230 -
Vlacna
cvrstoca (J M 370 450 500 600 380 450 120
1) 1= stalno opterecenje, II = promjenljivQ od 0 do -+ (1, III = izmjenicno od - (J do + (J
2) za visokovrijedni sivi lijev (aM> 260 N/mml) magu se udvostruciti vrijednosti
3) dozvoljena naprezanja za sivi lijev uzimamo za:
kruini presjek l"dop = (Tdop
kruzni prstenast presjek 't'dop={O,8 do 1,0) O"dop
IZVIJANJE
Sila izvijaoja
Granien'a iii kriticna sila kad koje postoji opasnost od izvijanja tlaeno optere-
cenih vitkih stapova, kad datna sila F = (J A preraste u silu izvijanja Fizv = Crizv . A.
Primjenom koeficijenta sigurnosti v slijedi: '
Cvrstoea ________________________ 57
F. G A
dopustena tlaena sila F=-----.!!!= a A =_K_
V V
faktor sigurnosti
Fizv aK
v=-=-
F G
Naprezanje izvijanja odreduje se u elastienom podrueju prerna Euler-u, u pla-
sticnom podrucju prema Tetmajer-u, a za stapove resetkastih nosaea w-postupkom.
Vitkost
pri cemu je 10 u mm slobodna duljina izvijanja, i u mm =..j J / A polumjer tromosti, a
J u mm
4
najmanji aksijalni moment tromosti presjeka A u mml.
Slobodnu duljinu izvijanja 1
0
, ovisno 0 uevrscivanju krajeva stapa, odredujerno
iz duljine stapa prema slici.
Slucajl) I II III
F
F
Prikaz
nacina
opterecenja
21 0,71
I) _ jedan kraj upet, a drugi slobodan;
II - oba kraja slobodna i vodena u osi stapa,
III - jedan kraj upet, a drugi slobodan i voden u osi stapa;
IV - oba kraja upeta i vodena u o.si stapa.
Za standardizirane profile vrijednosti za velieine A i J vidi str.
Elastifno izvijanje
IV
F
0,51
Ako je al
zv
manji od granice proporcionalnosti apr> tada imamo elasticno izvijanje
slapa, pa vrijedi Euler-ova formula:
F Fizv n
2
EJ.
v ~ v
Naprezanje izvijanja je proporcionalno modulu elasticnosti E u N/mm2 i neza-
visno od cvrstoce materijala. Znamo Ii E i apr materijaia, tada slijedi najrnanja vitkost ...1._za
koji jos vrijedi Euler-ova formula. Ovi odnosi su prikazani u tablici 1.
58 ________________ UVODNI PODACI
Tablica 1. Naprezanja izvijanja
Naprezanje izvijanja U
izv
U Njmm
2
E
Materijal N/mm2 Euler-ova formula Vrijedi Za manje vrijednosti ),
n
2
. E/).2 prema Tetmajer-u
Sivi lijev 100000 987000: ).2 80 776-12,0' ,1+0,053,12
Celik 200000 1974000:,1' 112 303 -1,29' ),
210 000 2073000: ,12 105 310-1,14 A
220000 2171000:,12 89 335 - 0,62, A
Drvo 10000 98 700: ,2
-
100 293-0,194' ),
Faktor sigurnosti v odabire se v = 3 . . . 6, ukoliko ne uzimamo U obzir dopunska
opterecenja keoz yeti v.
Neelasticno izvijanje
Aka je vitkost .4 manja od navedene u tablici I, tj. (]izv> up" tada cerna umjesto
Euler-ave primijeniti Tetmajer-ove farmule iz iste tablice.
Faktor sigurnosti v za ovo podrucje je niii od onaga za elasticno izvijanje i iznosi od 4
do 1,75 i pada s opadanjem A.
Postupak CiJ
Ovaj je postupak proracuna propisan za drvene i celicne 'konstrukcije. npr.
tehnickim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (81. list
SFRJ 51/1973), a provodi se uvodenjem koeficijenta izvijanja w, pa je naprezanje
u stapu:
pri cemuje: A u mm
2
povrSina neoslabljenog presjeka; FuN tlacna sila; O"doe U Njmm2
dopusteno napre'zanje na vlak i savijanje za drvene stupove, str. 501, za celicne
stupove, str. 503; 'co koeficijent izvijanja ovisan 0 vitkosti l I materijalu 'i dan je u
tablici 2.
Tablica 2. Koeficijent izvijanja w
Mate-
A
rijal 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
-
C.0361
- - 1,04 1,08 1.14 1,21 1,30 1,41 1,55 1,71 1,90
C.0561 - - 1,06 1,11 1,19 1,28 1,41 1,58 1,79 2,05 2,53
.Sivi I}Jev,' 1,00 1,01 1,05 1,11 1,22 1,39 1,67 2,21 3,50 4,43 5,45
-Drvo
1,00 1,01 1,03 1,08 1,14 1,24 1,42 1,64 2,07 2,62 3,22
.. . -
o snovne f I k t h 'k ormu e e e tro e nJ e
Mate-
A
rijal
no 120 130 .140 160 180 200 220 240 250
(:.0361 2,11 2,43 2,85 3,31 4,32 5,47 6,75 8,17 9,73 10,55
(:.0561 3,06 3,65 4,28 4,96 6,48 8,21 10,13 12,26 14,59 15,83
Drvo 3,90 4,64 5,45 6,31 8,25 - - - - -
Prora'cun_ celicnih stupova za elektr. nadzemne vodove vidi str. 503.
OSNOVNE FORMULE ELEKTROTEHNIKE
Ohmov zakon: U=IR, z.a izmjenicnu struju U=IZ
Otpor vodica:
radni (omski) u Q
jalovi u Q
l....rvY"\....
c-ll-
...fY"V'-J1-

prividni u n
p'l U

A I
U.

I

1 1

2nJC wC
1

wC
wL
X
1_w
2
C L
z""J
X
'r
R R
X
Fazni pomak: tan cp =
z
Faktor snage: cos cp = Z
Jil.2+X2
Snaga istosmjerne struje: P=UI=I
2
R=U
2
jR
Snaga izmjenicne struje:
za jednofaznu
djelatna u W P U I . cosq>
jalova u var UI sin q>
prividna u VA S UI
Snaga motora u W:
za trofaznu
UI 'cos q>
UI sin q>
UI
P cos q>
59

-,.
60 ________________ UVODNI PODACI
Struja motora u A:
P

qU-cosq>
P
1
.J3 qU-cosq>
Toplinska encrgija strujc u Ws: W=12Rt
Pad napona u u V pri presjeku voda A u mm
2
:
p 21P P
za istosmjernu struju u=2lJ -=--
za izmjenicnu struju
jednofaznu
trofaznu
A U A
p 21P P
-cos
A U A
- P IP P
-cos
A U A
Presjek voda A u mm
2
uz pad napona u u V:
za istosmjernu struju
za izmjenicnu struju
jednofaznu
trofaznu
Za I do 100 m
A 2 IIp 2 IPp
lJ uU
A 21Pp
u uU
Ji IIp -cos q> IPp
A
u uU
IPp 100
pU
2
cos
2
cp
Znacenje oznaka:
U
1
I
p
A
cos cp
w
f
L
C
P

W
u
(:)
p
pogonski linijski napon u V
struja u A
duzina pruge (trase, ne zice!) u m
specificni otpor vodica u mm2/m (bakar: 0,0175, alum.: 0,029, drugi po tablici
str_ 778)
presjek vodica u mm
2
(mini'm. presjeci str. 435 iii 481)
Caktor snage (vidi str. 71)
kruzna frekvencija za Hz
Crekvencija u Hz
induktivitet, koef. samoindukcije u H
kapacitet u F
snaga (djelatna) u W, predana na kraju voda
korisnost _ snaga. 'za motore vidi str.
primljena snaga '
energija u WS (WS ='J)
pad napona 2;a rasvjetu u V: do brojila 1% od U na kraju voda, od brojila
do rasvjetnog. mjesta 2%. za motore do 5% od U
otpor po tekucem metru (uzeti iz tabl. str_ 433 iii 807)
gubitak snage (5 do 8% od P)
vrijeme u s ..
Osnovne formule elektrotehnike ______________ 61
Navedeni proracun pada napona, odn. presjeka, vrijedi za niskonaponske vodove
bezznacajne induktivnosti (npr. polozene u cijevi, kabele) pri cos cp = 1. Kod nadzemnih
niskonaponskih trofaznih i jednofaznih vodova (razmak vodica oKo 500 mm) je pad
napona uslijed induktivnosti voda veci; vrijednosti za u i za A treba tada pomnoziti
r+xtancp
faktorom k = iz slijedece tablice:
r
Presjek vodica u mm
2
10 16 25 35 50 70 95
cos cp
Faktor k za bakre- 0,9 1,1 1,15 1,22 1,3 1,42 1,55 1,73
ne yodice pri 0,8 1,15 1,24 1,34 1,47 1,66 1,85 2,13
0,7 1,21 1,32 1,46 1,64 1,90 2,15 2,54
cos cp
Faktor k za alumi- 0,9 - 1,1 1,14 1,19 1,27 1,34 1,45
nijske yodice pri 0,8 - 1.\5 1,21 1,30 1,41 1,60 1,70
0,7 - 1,20 1,29 1,40 1,56 1,72 1.96
Za cos q> 1 je k 1.
Nadomjesni otpori R, Z i kapacitet C
Spojeni
Elementi u seriju paralelno
-c::::r-c:::J-
-61-
1 1 1 1
Radni otpori
___

R R, R, R,
Kapaciteti
1 1 1 1

+C,+C,+ ___
C C, C, C,
Radni otpor R Z
RX
.JR'+X'
i jalovi otpor X
X R
tan cp=- tan cp=-
R X
R
X
cos cp=-
cos cp=-
Z
Z

62
UVODNI PODACI
Spojeni
Elementi
paralelno

u seriju
prividni otpori Z + R,)' +(X, +X ,)'
costp
)(1+X 2
R, +R,
R,+R
z
Z
lalovi ctpor X vidi str. 59.
Kirchhoffovi zakoni:
U svakom cvoristu mreze mora biti:
I, + 12 + ... +1/1 =I:./ =0 za istosmjernu struju
1: (I . cos tp) 0 i 1: (I . sin tp) 0 za izmjenicnu struju
Za napone: u svakoj petlji mreze je
Ij.
E je elektromotorna sila u V, u je pad napona u V.
Pretvorb. spoj. omskih otpora
Trakut u zvijezdu
R,R
2
r
l
=-----
R, +R,+R,
r 2 = __ R=':c
R
", __
R, +R,+R,
R3R ,
" R, +R2+R3
Pretvorba spoja prh'idnih otpora
Z,(R,.x,!AZ,IR,.X
z
)
z,ir"x
Z,IR, .X,)
Zvijezda u trokut
"
rtr
Z
+1'21"3 +r31"1
"
R,
1'11"2 +1"2'3 +1"31",
"
Trakut u zvijezdu
"
(R,R,-X,X,) R+(X,R,+R,X,) X
R'+X'
(R,R,-X,X,) R+(X,R,+R,X,1 X
R2+X2
(X,R,+R,X,) R-(R,R,-X,X,1 X
R'+X'
Osnovne formule elektrotehnike _____________ 63
(R,R,-X,Xd R+(X,R, +R,X,) X (X,R, +R,X,) R-(R,R,-X,X,IX
, x,-
J R2+X2 - Rl+X2

Zvijezda u trokut
r
1
Xl
COS <PI =- ... tan CPt =- ...
X,
tan CPl=-
R,
z, r1
Porast otpoca R, na R2 kad povecanja temperature od 8 1 na 82
a iz tablice na str. 778.
Zagrijanjc bakrcnog namota,,92 iznad 8
a
u K iz mjerenih otpora Rl prije i R2-poslije
zagrijavanja
8
1
= temperatura hladnog namota (otpor R1)
9
2
= temperatura namota na kraju zagrijavanja (otpor R2)
9:1 = temperatura okolnog zraka na kraju zagrijavanja
Za aluminijske namote 230 umjesto 235; za druge materijale: umJesto 235: 1/(1.
(str. 778).
Da se namot zagrije na temperaturu potrebno je vrijeme :::::::3 do 4 r. (rje
vremenska konstanta, tj. vrijeme zagrijavanja narnota do konacne temperature.
Zagrijanje raste eksponencijalno prema krivulji na str. 30.
64 ________________ ,UVODNI PODACI
Efektivna vrijednost struje
Kruzna frekvencija (J)=2 n/T=2 nf Efektivna
vrijednost struje (kg:vadr.Tsred. vrrjedn.)
:1
f i' dt
o
daje jednaku toplinu kao i istosmjerna struja I u A. Efektivnu vrijednost mjere svi
instrumenti Kojima je otklon kazaIfke ovisan 0 kvadratu trenutne vrijednosiT struje
j2, tj. el. magnetski, s vrucom zicom, sa zakretnim zeljezom, dinamometricki i in-
dukcijski instrumenti.
Za sinusnu struju 1= i
maks
=10 7071
- , maks
.)2
srednja vrijednost
1 T
fidt
To
Tu vrijednost mjeri instrument sa zakretnim svitkom i isprav!Jacem u Graetzovom
mosnom spoju. Za sinusnu struju: la I
maks
=0,637 i
maks
n
Kondenzatori
u F
Naboj kondenzatora Q C' U u
Energija nabijenog kondenzatora
As. 1 As 1 C (ku1on)
C Q' u Ws.
2 2C
A
Kapaeitet plocastog kondenzatora: C = eo e
r
d u F.
A =povrsina jedne ploce u m
2
, d=razmak ploca u m,
',= 8,854 148 . 10-" F/m
e, = reI. dielektr. konstanta, (str. 39 i 788).
Kapaeitet cilindrickog kondenzatora u F s vanjskim radiusom rv unutarnjim ru
u m, visine hum:
2n h
C=e
o
e
r
---
In rJr
u
lzmjenicna struja kroz kondenzator
I=UwC=U2nJC A, w=2Jn,J=frekv. u Hz
Kod 50 Hz je w=314,159
Snaga jednofaznog kondenzatora Q = U
2
cpC var
Osnovne formule elektrotehnike -------_______ 65
Izmjenicni otpor kondenzatora X = __ 1_ Q
wC
lalova snaga Q u var trofaznog kondenzatora na linijskom (spregnutom) naponu
U u V pri frekvenciji f u Hz:
Q =.j3 U' 2nfC 1 Q = 3 U' 2nJC, var
iz toga se moze racunati kapaeitet C 1 odn. 92 po grani.
Induciran8 elektromotorna sila
U svitku s N zavoja uslijed promjene magnetskog toka <P u Wb nastaje
elektromotorna sila trenutne vrijednosti
e= _N'd<P V
dt
U vodicu s koeficijentom samoindukeije L u H nastaje, uslijed promjene struje
. A 1'1 di
I u ,e. mot. Sl a e u V = -L-.
Ju
dt
UsJijed izmjenicn9g, polj'.l s _maks. tokom <P u Wb i frekvencijom
Hz nastaje u vodicu s N zavoja elektromotorna sila efektivne vrijedriosti
E=4,44J<P
m
N <Pm=BmA
Bm je maks. indukeija u T, A presjek jezgre u m
2

Elektromotrna sila u vodicu duljine I u m, koji se krece u homogenom polju
s indukcijom B brzinom" v u m/s
E=Blv
B
Indukcija B = T, H je magn. po1je u Aim, = -'- = Him,
Hi'
B\ uTi HI u A/m su vrijednosti koje pripadaju jednoj tocci krivulje magnetiziranja.
= 1,256 637 . 10 - 6 Him je permeabi1nost vakuuma, prakticki i zraka.
8
H
je relativni permeabilnost prema zraku; u zraku Jlr=l.
JloH 1
R je remanencija: R>O,4 T - permanentni magneti.
K je koercitivna sila:
K> 16 A/em - permanentni magneti
K <4 A/em - magnetski mekano zeljezo.
66 ______________ -'-'-UVODNI PODACI
Sklopne i prijelazne pojave _J.
R i L spojeni u seriju. Uklop: i=1
1
(l-e r.')
_l
Isklbp: i = It e t
_l
C j R spojeni u seriju. Uklop: i=10 e t ..I..
Isklop: i=-Ioe-:
II je trajna struja u A, 10 je pocetna struja u A, l je" vrijeme u s,
't" je vremenska konstanta: za L i R r=LjR, za C i R -r=RC.
Kod prelaznih pojava, npr. kod uklapanja iii isklapanja, kod putujuCih valova
ili udarnih napona oa vodovima iii namotima je:
I -
kruzna frekvencija kruga (J) = -.-.. :. valni ctpar Z
.jLc
v' R Jf [). < 1 periodsko priguseno
stupan] pnguseoJ3 9=- -; .. :-,
2 L 9> I nepcrlodsko. t,tranje
titranje
vremenska konstanta l' jednaka je kao kad ,uklopa.
Sila F (u N) ilJlledu 2 paralelna vodifa u ralJllaku a (u m) uslijed elektrodinamifkog
djelovanjn struje / (u A) na duljinu I (u m):
F=2,0 /2i 10-
7
N.
a
Nosivost F (u N) istosmjemog magneta:
F = 397 887 B2 A N, B je magnetska indukcija u T,
F = 40573 B2 A kp, A jepresjek pola u m
2
Moment vrtnje T (u Nm) motora koji daje oa osovini snagu P (u kW) .pri brzini
vrtnje n (5-
1
odn. min-I):
T=9549,7 PIn za n u min-'
T=159,161 PIn za n u s-'
za T u kpm T=973.8 P/11 za 11 u min-I
Sinhroma brzina vrtnje stroja sa 2p polova (odn. p pari polova):
n,=60/lpmin-', n,=/Ips-', (fu Hz)
Tablica na str.
Trofazni sistem: U =J3 U f
J.J8012 0
11
2'--If""---1
31--'-01--.../'0-.-/
N
--f --nuTvod
Rasvjefa'
220 V
U je linijski (spregnuti) napon
U f je fazni nap
3.2201127V
.
2 H
3 .
N-- ---

3.500/291
.
2 H
3
N- --
.U,,z90 V
Kompenz.tij. j.love sn.ge. _________________ 67
KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE
Motori, transformatori i elektricni vodovi uzimaju za stvaranje magnetskog
polja potrebnu jalovu energiju iz mreze. Veti dio jalove energije se moze dobiti
ekonomicnije iz kondenzatora kompenzacijom. Kondenzatori trebaju biti postavljeni
neposredno uz velika trosila jalove energije. Na taj nacin se rasterecuju generatori,
transrormatori i vodovi iii se potpunije koriste prikljucivanjem dodatnih trosila.
Znatno se smanjuju troskovi za elektricnu energiju. Kompenzacija se najcesce provodi
do cos tp=0,9 ... 0,95. PrekoIf!.jerna kompenzacija povecava troskove, uzrokuje dodat-
no kapacitivno opterecenje vodova i nezeljene poraste napona na induktivim
otporima.
Odredivanje kompenzacijskc snage
1. Sa Q I = Pl' tan rp I prikazana je na slici 1 jalova snaga prije kompenziranja, a
sa Q2=P
I
. tan CP2 nakon .kompenziranja. Za navedeni primjer kompenzacije pot-
rebna je snaga kondenzatora: 0,
Qkmd=P,' (tan '1', -tan '1'2) kvar, (P u kW)
S1. 1. Kompenzacija jalove snage
Racunsku pomoc pri odredivanju snage kondenzatora pruza tablica 1. U njoj
su za pojedine vrijednosti cos cP pripadne vrijednosti tan .cp. Pri tom
treba paziti da se radna snaga odredi kao snaga koju motor uzima iz mre.i:e.

PI snaga uzeta iz mreze u k W
P nazivna (kataloska) s-naga motora u kW

korisno5f" motora (vidi 5tr. iii katalog motora)
Tablica I. tan rp u ovisnosti o cos cP
cos tp

2 3 4 5 6 7 8 9
0,4 2,291 2,225 2,161 2,100 2,041 1,985 1,930 1,878 1,828 1,779
0,5 1,732 1,687 1,643 1,600 1,559 1,518 1,479 1,441 1,405 1,368
0,6 1,333 1,299 1,265 1,233 1,201 1,169 1,138 1,108 1,078 1,049
0,7 1,020 0,992 0,964 0,936 0,909 0,882 0,855 0,829 0,802 0,776
0,8 0,750 0,724 0,698 0,672 0,546 0,620 0,593 0,567 0,540 0,512
0,9 0,484 0,456 0,426 0,395 0,363 0,329 0,292 0,251 0,203 0,192
npr. cos rp=0,78 pripadni tan 'I' = 0,802
Primjer 1: Asinhronom motoru nazivne sna_ge 7?5 kW i korisnosti !]=84
%
treba pop!avi"ti raktor snage od 0,8 na 0,9. Snaga Pi koju motor uzima iz mreze
iznosi 7,5/0,84=8,95 kW. iz tabliee 1 se ocita za cos '1', =0,8 tan '1', =0,750 za
cos '1'2 =0,9 tan '1', =0,484. Prema tome, potrebna je snaga kondenzatora Qkond = 8,95
(0,750-0,484)=2,38 kvar. Treba, dakle, uzeti Iwndenzator standardne snage 2,5 kvar.
68 ________________ UVODNI PODACI
2. Snaga kondenzatora se moze odrediti i prema potrosenoj energiji pojedinih
trosila. Jugoslavenska elektroprivredna poduzeca napJacuju SVll potrosenu
energiju Eq iznad one za cos cp=O,9 tj. cnu jalovu energiju koja je veca od 48%
djelatne energije E.
Ako neko trosile trosi mjesecno djelatnu energiju E (kWhjmj.) i jalovu energiju
E (kvarhjmj.) a radi kroz vrijeme t (hjmj.) tada se njegov cos 'P, moze popraviti
0,9 prikljuCivanjem centrale kondenzatorske baterije snage:
E
q
-0,48 E k E2 u kvar hjmj, t u hjmj
Q
var'
k,," t ' E u k Whjmj,
Ako I ostoji brojilo koje mjeri ukll:pnu J?rividnu E1' i brqjilo koje mjeri
djelatnu energiju E moze se potrebna snaga kondenzatorske baterije ,Qkond odrediti
iz izraza:
Q"ond,
E k
var;
t
Ep u kVAhjmj, t u hjmj
E u kWhjmj,
Kondenzatorsku bateriju treba podijeliti na vise stupnjeva npr. 6 i spojiti je s
automatski upravljanim uredajem koji ukljucuje i iskljucuje kondenzatore ovisno 0
promjeni opterecenja, da bi se sprijecila prekomjerna kompenzacija sa svim nedo-
stacima koji iz toga proizlaze.
Pojedinacna kompenzacija
Kondenzator za popravljanje faktora snage prikljucen je neposredno na stezaljke
trosila, a uklapa se i isklapa zajedno s njim. Na taj naCin se usteduje dodatna
sklopka za kondenzator. Prednost pojedimicne kompenzacije je da jalovu energiju
kornpenzira vee na sarnom mjestu nastajanja. Time se od jalove struje ,rasterecuju
svi dovodi i svi prijenosni uredaji. Instalacija za pojedinacnu kompenzaciju je
jedriostavna i jeftina. Otpornici za praznjenje kondenzatora nisu potrebni. Trosilo .i
kondenzator nadziru se zajednickim zastitnim uredajem.
1. Pojedinacna, kompenzacija.,ltrofaznih asinhronih motora
prikazana je na slici 2. Prikladna je prvenstveno za motore
s trajnim pogonom, kao sto su pumpe, kompresori, ventila-
tori i s1.
Potrebna'snaga kondenzatora odreduje se kao u primjeru
L Vrijednosti za cos ({Jl treba uzeti sa natpisne plocice motora
iii iz kataloga. Priblizna snaga kondenzatora prikljucenih
motora J!loze se izracunati i prema jednadzbi:
09/1Uj
Q
",' 0 kvar; U u v, 1 u A
kond'" 1 000
Sl. 2 Pojedinacna kompenzacija
trofaznog asinhronog motora
III
I
1
00
T
H
Struju asinhronog motora u praznom hodu 10 (linijska vrijednost) treba izmjeriti.
Kompenzacija jalove snage ________________ 69
Kod pojedinacne kompenzacije trofaznih asinhronih motora treba pripaziti na
sJijedece:
nadstrujn.a iii bimetalna zastita na sklopki motora mora,-biti'podesena na kompen-
ziranu, dakle, smanjenu stniju;
kod pogona s velikim zamasnim momentom, treba kondenzatore isklopiti vee
priJe isklapanja motora, jer u protivnom moze zbog samouzbude nastati pre-
napon;
na motore za dizalice, kranove i sl. treba primijeniti spoj koji osigurava odvajanje
kondenzatora od motora pri isklapanju motora sa mreze. Ne uCini Ii se to,
motor bi se nastojao vrtiti i nakon sto je isklopljen sa mreze, koristenjem
energije sakupljene u kondenzatoru.
Pojedinacna kompenzacija transformatora moguea je i dopustena je na visokona-
ponskoj iii niskonaponskoj strani. Za prikljucak kondenzatora na niskonaponskoj
strani preporucuju se snage iz tablice 2.
Tablica 2. Prikljucak kondenzatora na niskonaponskoj strani transfonnatora
Nazivna
Transformator s gornjim naponom
snaga
5 ... 10 kV 15 ... 20kV 25 ... 20 kV
transformatora
kVA
snaga snaga s!1aga
kondenzatora kondenzatora kondenzatora
.
25 2 2,5 3
50 3,5 5 6
75 5 6 7
100 6 8 10
160 10 12,5 15
250 15 18 22
315 18 20 24
400 20 22,5 28
630 28 32,5 40
Upotreba kondenzatora vecih snaga od navedenih moze kod mreze s jako
izrazenim visim harmonicima (najcesce 5. i 7.) dovesti do naponske rezonancije
izmedu kapaciteta kondenzatora i rasipnog induktiviteta transformatora. Ako pak
dode do pojave -naponske "rezonancije, treba smanjiti kapacitet kondenzatora.
Prikljuceni kondenzator povecava napon. To kod malih apterecenja-- maze
uzrokovati nezeljena povecanje napona, ako je snaga kondenzatora veca od jalove
snage transformatora. Na kapacitivno opterecenom transformatoru jaylja se tada
povecanje napona. Ono iznosi priblizno:

N S '
NT
U
kN
napan kratko.g spoja transformatora u V. QkOlJd sna_ga kondenzatora u kvar.
SNT snaga transformatora u kVA.
Snaga kondenzatora za kompenzaciju jalove energije transformatora za zava-
rivanje treba iznostiti 30 ... 50
%
nazivne snage transformatora.
70 ___ -'----____________ UVODNI PODACI
Grupna kompenzacija
Za kompenzaciju elektromotornih pagona s vise
-jlt---j""l--lIIIt-1 -1...--...... 1- mbanjdih motkora, npr. pogonki za
J J
0 ra u 1 pa ovaoJe 1 S . pnIDJeOJUJe se ,grupna orn-
penzacija, stika 3. Malori i kondenzatori uklapaju
se zasebnim prekidacima odnosno sklopkama i
nadziru odvojenim zastitnim uredajima. Kondenza-
tori se mogu prema potrebi sklapati grupno Hi poje-
o
1
I I

diI'!acno. Za to su potrebne sklopke s predotporni-
_ _ kom i otpornikom za praznjenje. narocito kad vecih
-::' 50aga iii paralelnog spajanja kondenzatora.
T T T
Sl. 3. Grupna kompenzaciJa
elektromotornog pagona
III
1 1
1 I I I
00
Za kompenzaciju postrojenja niskog iIi visokog
napona primjenjuje se takoder grupna kompenzacija,
slika 4. Kondenzatori se zajednicki uklapaju motor-
nim zastitnim prekidacem iii visokonaponskim pre-
kidacem. Zastita od kratkog spoja izvodi se s osi-
guracima velike prekidne Za praznjenje nakon
isklapanja, predvideni su naponski transformatori
u V-spoju.
Sl. 4. Grupna kompenzacija
postrojenja
Grupna kompenzacija s moguenoseu regulacije prikazana je na slid 5. Automat-
sko uklapanje i isklapanJe kondenzatora obavlja se pomoeu vremenskog regulatora
(sklopni satovi). iii pomoeu
.. regulatorajalove snage (stru}
no brojilo bez zapora-povrat-
nog hoda). Kondenzatorske
sk10pke oprem1jene Su pred.
otpornicima i otpornicima
za praznjenje. Osiguraci ve-
like prekidne moei su predvi-
deni kao zastita od kratkog
spoja za kondenzator.
Za praznjenje nakon iskla-
panja potrebni su naponski
u V -spoju.
-=- Sl. 5. Grupna kompenzacija 5
mogucnoseu regulacije
Odredivanje faktora snage ____ --_____ - ___ -71
Centraloa kompeozacija
U velikim postrojenjima s mnogo malih i srednjih trosila (motori i dr.), koji
najcesee nisu istodobno u pogonu, prikljucuju se kondenzatori na glavnu sabirnicu.
To pri regulaciji omogueuje dobro podesavanje soage koodenzatora trazenoj jalovoj
snazi, tj. trajoo odrzavanje zahtijevane vrijednosti cos CP2' Vodovi izmedu sabirnice
i troma nisu rastereeeni od jalove struje. To je nedostatak centralne kompenzacije.
Kondeozatori
Prividna snaga koodenzatora odredena je ojegovim kapaciteto[D, efektivnom
vrijednoseu pogonskog napona i frekvencijom
QkGnd=_C' U
2
w kvar; C u F, U u V, w U S-1
Snage su standardizirane prema DIN 48500;jan. 74. Za frekyenciju Hz,
i nazivni napon ispod 1 k V pretdno se upolrebIjavaju sIijedeee nazivne snage
1,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; 8; 10; 12,5; 15; 20; 25;30; 50 kYar.
Nazlvoi naponl kondenzatora koj"i se prikljutuju neposredno oa trofaznu mrezu
jesu: 220/380; 380; 500 V i 3; 5; 6 i 10 kV.
Snaga kondenzatora navedena na natpisnoj plocici odnosi se uvijek na nazivni
napon UN i oazivnu frekvenciju iN'
U trofaznim mrdama se po tIi" jednaka kondenzatora spajaju u zviJezdu iii
trokut. (Vidi str. 64/65).
Ako je:
C
1
kapaCitet u jednom kraku spoja zvijezda
C 12 kapadtet u jednom kraku spoja trokut
tada mora biti za istu jalovu snagu C 1 = 3C 12' Pritom, kondenzatori spojeni u /
trokut imaju za . ../3 puta veei napon. Temperaturno podrucje kondenzatora pro pisano
je temperaturnim k1asama (VDE 0560 Teil 4/4.73). ..
Kondenzatori su U svom radu vrlo Gubici su im zanemarivi, a ne
zahtijevaju posluzivanje i odrzavanje.
ODREDIVANJE FAKTORA SNAGE cos,!, POMOCU
VATMETRA ILl BROJILA
Faktor snage cos cP mozemo' u pogonu jednostavno odrediti ria osnovu poka-
zivanja dvaju vatmetra iii jednofaznih brojila u Aronovom. iii trofaznog
sistemskog vatmetra--ili brojiia-(str. -361 i 365).
Vatmetri daju trenutne vrijedoosti, a brojila prosjecoe vrijednosti' u vrenieriu
izmedu dva ocitanja.
a) Dva jednofazna vatmetra iii brojila
Ako su ocitanja vatmetra iIi razlike ocitanja brojila P 1 i P 2 ooda je
P, U I cos snaga u kW.
PI - P, U I sin '!' Q_, Q je ja1oya snaga u kyar
J3
. Q J3 (PI-P,)
paJetan cP=-=
P PI +P,
72 ________________ UVODNI PODACI
a odatle cos q> =
JI +tan' rp
iii pak mozeino direktno ocitati faktor Sllage iz tablice.
PI PI
- cos q> sin <p - cos cp sin cp
P, P,
1 1 0 -0,1 0,427 0,904
0,9 0,996 0,090 -0,2 0,359 0,934
0,8 0,982 0,189 -0,3 0,297 0,955
0,7 0,956 0,292 -0,4 0,241 0,971
0,6 0,917 0,398 -0,5 0,190 0,982
0,5 0,866 0,500 -0,6 0,143 0,990
0,4 0,803 0,596 -0,7 0,102 0,995
0,3 0,731 0,682 -0,8 0,064 0,998
0,2 0,655 0,756 -0,9 0,0304 0,999
0,1 0,577 0,817 -0,95 0,0148 0,9999
0 0,500 0,866 -1 0 1
b) Kad trofaznog dvosistemskog vatmetra ili brojila dobivaju se vrijednosti PI i P
z
na taj nacin, da se vatmetru iii brojilu iskljucijedan sistemski napon i izvrsi oci-
tanje, a odmah zatim se isto ponovi s drugim sistemom. Time dobivamo podatke
za gornje formule i tablicu, ali je mogucnost pogreske veca, jer su oba ocitanja
vremenski razmaknuta, pa lako moze dO'ci do promjene opterecenja.
PODRUC;JA FREKV.ENCIJA
Odnos frekvencije i duljine vala: /=c/;', ;'=c/.!
c je brzine sirenja vala u mis, za elektromagnetske valove 3 10
8
mis,
f je frekvencija u Hz, A je valna (talasna) duljina u m.
1 m 10-' m= 1000 ~ m lOA
1 A=1O-
7
mm=lQ-lo m=O,l nrn'
Podrucje
Tehnicka izmjenicna struja
upravljacka struja
Zvucne frekvencije
infrazvuk
ultrazvuk
glavno govorno podrucje
glazba
Zicni prijenos:
teleprinter
telegrafija istosmjerna
tclegrafija izmjenicna
16'/, do 100
50 do 3000
16 do 210'
<16
>210'
300 ... 2500
30 do 1610'
do 25
do 60
400 .. 3220
Valna duljina
1
\
,
I

Podrucja frekvencija
Podrucje
prijenos stika
telefonija zicna
putem v. n. vodova
Radiofonija: vidi pos. tablicu
Brodski radio
A vionski radio
SOS
Televizija
Industrija:
indukcione peCi
ultrazvuk
visokofrekv. grijanje
infracrveno grijanje
ultraljubicasto zracenje
Vidljiva svjetlost izmedu
crveno
svijetlocrveno
narancasto
zoto
zeleno
svijetloplavo
tamnoplavo
ljubicasto
Medicina:
v. fro kirurgija (kaustika)
kratkovalna terapija
rentgen
Kozmicke zrake ,
Frekvencija Hz
750 ... 1800
100 ... 10'
5 10' ... 3,5 10'
(3 ... 6)10'
5,5310'
5 10' i 2,182 10'
(0,4 ... 0,68; 1,7 ... 2,2;
4,7 ... 7,9) X 10'
50 do 10'
2 10' ... 2 10'
10' ... 2.10
10
3.10" ... 3 10
14
10
15
. 3 10
16
3,7 10
14
i 8,3 10
14
3,95 10
14
4,37 10
14
.
4,58 10
14
5,09 10
14
5,70 10
14
6,16 10
14
6,95. 10
14
7,56 10
14
10' ... 510'
10' ... 3.. 10'
10
16
. 10'0
3 10
18
... 1,5 10"
Valna duljina
3 10' ... 3 10' m
6000 ... 860 m
1000 ... 500 m
",542,5 m
600 m i 137 m
73
7,3 ... 4,4; 1,7 ... 1,35;
0,64 ... 0,38 m
610' ... 300m
15000 ... <15 m
3000 ... 0,Q15 m
lmm ... l ~ m
30 ... 0,01 ~ m
810 ... 360 nm
760 nm
687 nm
656 nm
589 nm
527 nm
486 nm
431 nm
397nm
6 ... 300m
0,1 ... 30 m
30nm ... 3pm
0,1 nm ... 20 am
Radiofonija, valna podrucja
Oznake valnih podrucja
Valna duljina
urn
Frekvencij'a
CCIR Oslo 1966 amer. ranije uobicajene .
-
VLF - 10' ... 10' 3 ... 30kHz
kilometarsko LF dugi val 10' ... 10' 30 ... 300 kHz
hektometarsko MF sred. val 10' ... 10' 300 ... 3000 kHz
dekametarsko HF kr. val 10' ... 10 3 ... 30 MHz
metarsko VHF UKV=FM') 10 ... 1 30 ... 300 MHz
74 _____________ ---UVODNI PODACI
Oznake valnih podrucja
Valna duljina
Frekvencija
CCIR Oslo 1966 arner. ranije uobicajene
urn
decimetarsko UHF I ... 0,1 300 ... 3000 MHz
centimetarsko SHF 0,1 .. . O,QI 3 ... 30GHz
milimetarsko EHF 0,01 ... 0,001 30 ... 300 GHz
- - . 10-
3
10-
4
300 ... 3000 G Hz
.
') sarno za podrucje 88 do 108 MHz
TERMICKA POSTOJANOST IZOLACIJSKIH MATERIJALA
za strojeve, i aparate
Izvod iz klasifikacije prema JUS N.A8.005 (odgovara IEC, Pub!. 85/1957)
(Elektricna svojstva: str. 788) .
Klasa
Izolacijski materijal
i maks. Primjena
temp.
(* nisu u toj klasi opcenito prihvaceni)
y
pam uk, papir, prespan, svita, drva, neimpregnirano,
90C najion, perlon
A pam uk, papir, prespan, svita, drva, namoti impregnirani uljriim
105C najlon, perlon
..
lakovima iii uronjeni u ulje
E * lakirana fica sa sintetskim lakom. I ' namoti impregnirani -umj.
120C * presani materijali oa bazi otvrdi- smolnim lakovima iIi
vih umj. smola, slojaste ploCe (per- undirani epoksidnim i
tinaks, tekstolit), poliesferne smole ternim smolama i materijama
iz -visih term. klasa
.
B anorganski materijali: staklena namoti impregnirani sintet-
130C vlakna, azbest, mika (slojasti i skim lakovima ili kompaun-
sani) dirani epoksidnim i
nim smolama .
F staklena vlakna, azbest, tinjac namoti impregnirani
155C nim i poliesternim smolama
klase F
H staklena i azbestna vlakna, tinjac namoti irnpregnirani silikon-
180C skim smolama ..
Korozija metala ____________________ 75
C
preko
180C
tinjac, porculan, kerarnicki rnaterljali, 'staklo, kvarc.
Maksimalna temp, ogranicena sarno fizik. i elektr. svojstvima pri radnoj
temperaturi
Navedene maks. temperature znace dopustene granicne temperature najtoplije
tocke (koje se najcesce i ne mogu direk no mjeriti) u najnepovoljnijim predvidenim
pogonskirn uvjetima .
Navedena klasifikacija izolacijskih materijala prema IEC, pub!. 85/1957 vrijedi jos
sarno za izolacijske sisteme (IEC, pub!. 505/1975). Za pojedinacne izolacijske mate-
rij.le je pub!, 85 zamijenjena novom pub!. 216/1974 koja preporuca klasifikaciju
izolacijskih materijala pomocu temperaturnog indeksa T 1 i profila toplinske
vosti TEP. Nove oznake uvodit. ce se postupno u kataloge proizvodaea izolacijskih
materijala.
KOROZIJA METALA
Najobicnije vrste korozije su elektrolitifka, uzrokovana prolazom struje*, te
elektrokemijska iii galvanska, uzrokovana razlikom potencijala dvaju metala koji su
u istom elektrolitu, iii istog metala u razlicitim elektrolitima.
Drugim rijeeima, gdje se dodiruju dva razlicita metala uz pristup vlage, nastaje
lokalni element i rastvara se (korodira) onaj metal koji u tablici galvanskog niza ima
manji reani broj. Trosenje. tj. korozija je tim intenzivnija sto je veca udaljenost u
galvanskom nizu.
Navedeni galvanski niz utvrden je stvarnim terenskim i laboratorijskim
u fazllim elektrolitima, ukljucivo i morsku vodu, kloride itd. Ne smije se
zamijeniti sa elektrokemijskim nizom cistih metalnih elemenata kojeg upotrebljavaju
kemicari,gdjeje potencijal odreden u odnosu na vodik, uz uvjet daje metal uronjen u nor-
malou otopinu svojih iona.
Najrnanje "plemeniti''- iIi anodni metali nahize se na vrhu niza, a 'katodni iIi
nnajpiemenitiji" metali su na dnu niza.
Zeljezo nepotpuno prevuceno niklom, kositrom iii bakrom, korodira, a presvJaka
ostaje. Kod nepotpuno pocincanog zeljeza raspada se cink, .a zeljezo je. zasticeno .
na vlaznom mjestu ne smije bit} u dodiru sa feljezom Hi bakrom. Za
vanjsku su, za prijelaz, specijalne. dvokovinske spojnice iIi
bimetalne medupodloge (Cupal). (vidi str.216). Bez pristupa vlage nema lokalnog
elementa nitLkorozije.
Aluminij oksidira na zraku i premjesta se time u plemenitije podrucje galv.
niza, pa moze biti u dodiru sa pocincanim i kadmiranim celicnim vijcima. ali ne s
sticenima koji djeluju na alurninij. Neke galvanske prevlake. kao cink, kadmij,
.aluminij, kositar i srebro mogu, se pasivirati i time znatno popraviti svoju zastitnu
Napr. ukopane i metalne konstrukcije se razaraju lutajucim strujama,
sto su "procurile" iz elektricnih distribucionih vodova, kabela, podstanica,
skih!ina itd.
// .
76------___________________________ UVODNI PODACI
mac. Pasiviranje se obavlja -uglavnorn krornnorn kiselinorn iii Na-krornatorn (kio-
rnatiranje).
Mnogi nerdajuci celici dobivaju nerdajuca svojstva tek nakon pasiviranja koje se
obavlja u kone. dusicnoj kiselini.
Korozijski kraj (anodni
iii rnanje plernenit)
1) Magnezij
2) Magnezijeve slitine
3) Cink
4) Aluminij 25
5) Kadmij
6) Aluminij 17 St
7) Celik
8) Lijevano zeljezo
9) Krornirano zeljezo
10) 18/8 kromnikal celik
11) 18/8/3 kromnikal-
rnolibden celik
12) Olovo kositar (lem)
13) Olovo
14) Kositar
15) Nikal
16) Inconel
17) Hasteloy
18) Mjed
19) Bakar
20) Bronza
21) Slitine bakar/nikal
22) Monel metal
23) Srebrni lem
24) Nikal (pasiviran)
25) Inconel (pasiviran)
26) Krornirano zeljezo
27) 18/8 kromnikal celik
(pasiviran)
28) 18/8/3 kromnikal-
molibden celik (pasiviran)
29) Hasteloy (pasiviran)
30) Srebro
31) Grafit
32) Zlato
33) Platina
Kraj zastite (katodni,
odnosno najplernenitiji)
STUPANJ KISELOSTI OTOPINA
Vrijednost pH je negativni dekadski logaritam koneentracije vodikovih iona
a (broj gramekvivalenta iona) u jednoj litri otopine, kod 20C. . pH -log H'
pH < 7 kisela reakeija
pH = 7 neutralna reakeija
pH> 7 alkalicna reakcija
Vrijednost za pH se mjere pH-metrom iii pH papirom, sto je za praksu obicno
dovoljno tocno. Univerzalnim (npr. Merck-ovim) pH papirom, mogu se mjetiti
vrijednosti pH na eijelom podrucju, od pH = 1 do pH = 13, a nekim drugiina se
mjere sasvim uska podruCja. Usporeduju se boje komadica pH-papira sa etalonom
na koricama kompleta tog papira.
Primjeri:
4% solna kiselina (HC1)
Ocat (5
%
octena kiselina)
Destilirana voda
Rijecna voda
pH
o
2,5
6,5 ... 7
7,0
Pitka voda
Morska voda
An'lonijacna voda
0,4% natdjeva luzina
(Na OH)
pH
7 ... 8
8,0
11,0
13,0
_______________________________________ 77
1 1 1
1 1 1
000
a-a-2,
00 00 00
~ ~ ~
+++
",,,,.,
NN
1 1 1
z
1 1 1
1 1 ,.,
,., 1 1
,., 1 1
~ ~
1 1 1
---
--
-
1 1
1 1 1
000
---
0""""
... "''''
+++
+++
---
-:::
1 1 1
1 1 1
,., 1 1
000
... "'-
~ ~ ~
+++
--- -:::
,., 1 1
~ ~ ~
+++
9<r'1v)
1 1 +
--- -:::
~ ~ ~
+++
~ ~ 9
1 1 1
78 ________________ UVODNI PODACI
KLiMATSKA ZASTITA ELEKTRICNIH UREDAJA
Klima koja vlada na mjestu upotrebe elektricnog postrojenja utjece na trajnost
izolacijskih i metal nih materijaia, na povrsinsku zastitu, na funkcioniranje opreme
itd. Klimatski uvjeti se odreduju na razoe nacine (npr. standardlma JUS, lEe, DIN,
DEF, te jugoslavenskim. LLoyd-ovim, sovjetskim i drugim regis-trima brodova).
Standardi TGL 6351 (Technische Gtite- und Lieferbedingungen, DDR) oznacuju
klime pomocll pocetnih slova latinskih naziva: N (normalis) normaina, F (frigjdus)
hladna, T (tropicus) vruca, A (asidus) suha i H (humidus) vlazna. Tablica 1 navodi
karakteristicne uvjete za vaznije klime:
N - umjerena (normalna)
F - hladna
TH - tropska vla.ina
TA - tropska suha
Postrojenja i oprema, koja se koristi u nekoj klimi, treba imati odgovarajucu
(istoimenu) klimatsku zastitu; ana koja povremeno djeluje u uvjetima ra7 ,ih klima
(promjenljiva klima na istom mjestu iii mijenjanje mjesta - npr. oprema broda)
radi se za kombiniranu klimatsku zastitu npr.:
THA = TH + TA (za . svaku tropsku klimu)
TF =TH+TA+N+F (za svaku klimu - vrucu i hladnu)
Kategorije klimatske zastite:
I za vanjske prostore (vanjska montaza)
II - za vanjske natkrivene prostore
III - za unutrasnje prostorije (unutrasnja montaza)
Znacenje oznaka u tablici (vidi str. 77)
x utjecaj opcenit i dje,lotvoran,
y _ utjecaj povremen i mjestimican (uzima se u obzir sarno na zahtjev narucioca),
- utjecaj tehnicki neznatan.
Za klimatska ispitivanja elektronickih uredaja i njihovih komponenata postoje
standardi lEe 68-2-1/1964 (hladnooa), 68-2-2/1974 (suha vrucina), 68-2-3/1969i
68-2-4/1960 (vlazna vruCina).
Elektricnu energetsku opremu redovno proizvodimo za upotrebu u normalnim
klimatskim uvjetima, prema standardima IEC i JUS koji odgovaraju tablici 1, s tim
5to se dozvoljava najniza temperatura _'30C u .vanjskoj montazi (NI), a najvisa
svugdje +40C. Po potrebi i zahtjevu izraduje se za druge klimatske uvjete (kao
i za vecu nadmorsku visinu od 1000 m).
Djeiomicni popis zemalja s drugacijom klimom
od mnjerene
Zemlja
Klima Zemlja
Klima
Afganistan TA
Egipat TA
Alzir
TA Etiopija
TA
Angola
TH, TA Ekvador TH
Australija
TH, TA Filipini
TH
Bolivija
TH Gana
TH
Brazil
TH Gvatemala TH
Dominikanska republika TH Gvajana TH
Mehanicke vibracije __________ ______ 79
Zemlja
Grcka
Haiti
Havajski otoci
Honduras
Indonezija
Irak
lrim
It.lija
.' Izrael
Jamaika
Jemen
. Jugoslavija, Jadranska obala
Kampucia
Kanada (djelomicno)
Kolumbija
Kong" .
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Laos
Libanon
Liberija
Klima
TA
TH
'TH
TH
TH
TA
TA
TA
TA
TH
TA
TA
TH
'F
TH
TH
TH
TH
TA
TH
TA
TH
Zemlja
Libija
_
Nepal
Nikaragva
Nigerija (sjeverna)
Nova Gvineja
Oman
Panama
Paragvaj
Portugal' .
SAD (djelomicno)
Sirija
Sovjetski Savez
Sri Lanka
Tajland
Tanganika
Tunis
Turska
Uganda
Urugvaj
Venezuela
Vijetnam
Zambija
MEHANICKE VIBRAClJE
Klima
TA
TA
TH
TH
TA
TH
TA
TH
TH
TA
F
TA
F
TH
TH
TH
TA
TA
TH
:TH
TH
TH
TH
Oscilatorno gibanje elasticnih sustava nazivamo mehanicke vibracije. U prirodi
razlikujemo deterministicke vibracije, koje periodicki zavise od vremena, pa se-mogu
rastaviti na harmonicke funkcije i slucajne (random) vibracije cije se amplitude i
spektar frekvencija mijenjaju kao -slucajne velicine, a analiziraju se metodama mate-
maticke Vibracije elektricnih strojeva vecinom su deterministickog karak-
tera i osnovni parametri, ukoliko-se radi 0 cisto harmonickim vibracijama, jesu:
amplituda pomaka A U J.lm je maksimalni pomak iIi deformacija,
frekvencija f u Hz iii kruzna frekvencija W = 2 n/ u s - 1,
amplituda titrajne brzine Aco u
amplituda ubrzanja Aw
2
U J.1mjs.
Ako je vibracijska pojava sastavljena od vise harmonika razlicitih frekvencija i
amplituda, tada kao parametre za ocjenu intenziteta vibracija - uzimamo slijedece
velicine:
efektivna brzina Ve f =
I" 2 2
- L,..Aj Wi U J.1mjs,
2
efektivna brzina hannonika Ve f = Aco u J.1mjs.
. . -/2
Efektivna brzina je usvojena kao mjera dozvoljenih vibracija od ISO VDI.
80 ________________ UVODNI PODACI
1(J} zoo I,(() 1l1JHz
i9J ; 1500 :11XJ &in IlfJD lW 6f11l)
oscillrrin
Dijagram I: Za malestrojeve do 15 kW
(grupa strojeva K prema VDI 2056).
I"" '"

--
,
vI
51
J
O
""0j"'''
--
'"
0': ""0
0 '?o
"00",
$ '"
<;>- ""0
8
6...... "";f

o "
-&
I'\.

o >
" "


2
I
5 m 20
3lIJ1 ml io I fIii
3756Q)UXJ ""
W f1} 150 lJ1JiIz
:ff1J iill7 .&1i ,,1m
oscil/min
Dijagram 3: Za velike strojeve s visoko-
frekventnim temeljenjem (grupa stro-
jeva G prema VDI 2056).
75J 81J liD rJI1J 11111l l<im 6Iim
ascii/min
Dijagram 2: Za srednje strojeve od 15
do 300 kW (grupa strojeva M prema
VDI
15 m 20 Q) Ell till
3lIJ I sinlw I lim liD rJI1J lim zWJlIz
375 ff1J (X1J ascii/min
Dijagram 4: Za velike strojeve, npr.
turbine, turbogeneratore s nisko-
frekventnim temeljenjem (grupa stro-
jova T prema VDI 2056).
Osnovni pojmovi i podaci iz akustike _____________ 81
U dijagramima 1 do 4 dane suo dozvoljene velicine vibracija, prema' preporukama
VOl 2056/196.4 za rolacione strojeve. U tim preporukama podijeljeni Sll strojevi u -2
grupe: s visokofrekventnim i s niskofrekventnim temeljenjem. Strojevi 5 niskofrekven,t-
nim terneijenjem 5U oni. kod kojih je kriticna brzina iIi bar jedna rezonantna frekvencija
sistema stroj - temelj lspod frekvencije. 1coja odgovara nominalnoj brzini "vrtnje
(turbogeneratori, turbirie, strojevi s vrlo elasticnim temeljenjem). Ostali strojevi su
s visokofrekventnim temeljenjem. Navedene osnovne velicine vibracija 'mjere se na
lezajima ili, ako su lezaji ugradeni u kuciste mjere se na kuCistu blizu.lezaja.
Osim ovih opcenitih preporuka postoje i specijalne preporuke DIN 45665/1968,
koje se odnose na strojeve do snage cca 200 kW, a suglasne su navedenim VDI prepo-
rukama. U donjoj tablici dane su osnovne velicine za ocjenu vibracija prema DIN
preporukama.
Stup.nj Brzina vrtnje
Granicna vrijednost ve f u mmjs
za visinu osovine u mm:
dobrote
min-
1
80 do 132 160 do 225 250 do 315
N
600 do 1800
(normalno)
preko 1800 1,8 2,8 4,5
do 3600
.
R
600 do 1800 0,71 1,12 1,8
(reducirane
preko 1800
vibracije)
do 3600
1,12 1,8 2,8
S
600 do 1800 0,45 0,71 1,12
(specijalno
preko .1800
redue: vibr.)
do 3600
0,71 1,12 1,8
OSNOVNI POJMOVI I PODACI IZ AKUSTIKE
Osnovni pojmovi
Apsorpcija zvuka je pojava pretvaranja zvucne energije, pri prolazu kroz neki medij
iii prijelazu preko neke povrsine, u koju drugu vrstu energije'j konacno u toplinu.
Buka okoline je ona buka mjestu ispitivanja koja nije predmet neposrednog
promatranja.
Razina neke velicine definirana je kao Iogaritam odnosa te veliCine referentne
velicine iste vrste. Pri tome treba da budu odredeni baza .logaritma referentna
velicina.
Decibel (dB) je jediniea razine.
Koeficijent zvucne apsorpcije neke plohe odnos je apsorbirane i propustane zvucne
energije prema upadnoj.
6 Koncarev prirucnik
82-_______________ UVODNI PODACI
Gluhs komora je prostorija cije stijene apsorbiraju prakticki svu zvucnu energiju u
sirem frekvencijskom podrueju.
Odjekje privremeno trajanje zvuka u prostoriji nakon sto je izvor prestao isijavati zvuk.
Razina glasnoee (fon) je velicina jednaka razini zvucnog tlaka cistog tona
od 1000 Hz koji se kao ravan val siri prema slusaoeu a po ocjeni nOfma1nog slusaoca
jednako je glasan kao "ispitivani zvuk.
Razina soage (u dB) je definirana kao:
P
10 log-
Po
gdjeje P promatrana zvucna snaga, a referentna zvucna snaga Po = 10-
12
W.
Razina tlaka (u dB) je definirana kao:
20 log.!'....
Po
gdje je p efektivna vrijednost promatranog zvucnog tlaka, a referentni zvucni tlak
Po = 2 10 - 5 N/m2 (prag cujnosti pri 1000 Hz).
Razina zvuka buke, imna (u dBA, dBB, dBC, dBD) je velicina izmjerena zvukomjerom
koji ima ukljucen jedan od medunarodno standardiziranih (ISO. IEC) filtara: A. B.
C iii D.
Sum je zvuk, koji ima kontinuirani spektar.
Vrijeme odjeka (u s) jest vrijeme kroz koje se razina zvucnog tlaka u prostoriji smanji
za 60. dB. nakon sto je izvor prestao zraciti zvuk.
tlak u nekoj tocki medija jest izmjenicni tlak, sto se prilikom sirenja zvucnog
vala superponira statickom tIaku.
Zvuk je titranje iii poremecaj. koje se u obliku vala siri u elasticnom mediju. U uzem
smislu zvukom se smatra one titranje, koje se zamjecuje 'sluhom.
Zvulno izoliranje je sprecavanje sirenja zvuka pregradama iii pokrovima.
Djelovanje zvuka na
Bukoro se naziva nezeljeni zvuk. U uzem smislu se bukom smatra zvuk koji utjece
na razgovijetnost govora, ometa sporazumijevanje zvucnim signalima, razdrazuje,
smeta u radu iii na odrooru, djeluje stetno na ljudsko uho iii cijeli organizam.
Ako dva zvuka izazovu jednaki osjet u uhu, njihova je .. razina glasnoee" jednaka.
Izmedu razine zvucnog tlaka cistog tona, njegove frekvencije i razine glasnoce postoje
odnosi prikazani na s1. 1. ' . .
Buduci da frekvencijska karakteristika Ijudskog uha nije linearna, lDstrumentI
za mjerenje zvuka imaju u sebi ugradene i narocite filtre.
teristike instrumenta prilagoduju karakteristici uha. Tako JzmJerena vehcma naZJva
se "razina zvuka iii buke".
Razina zvuka od 90. dBA - ako djeluje vise od 8 sati u toku dana - izaziva trajna
T
j pod,aci iz .. ..
Osj,e.Caj; Q, apS,0)u,m9m buke .. v,e,c
q, PrQmjeni k:.oju, neki. u Pl;osjC;;CJ)..oj ok.olip.e ... razi,Il,e
q,4 In dB. Q,si,eca, ka.o .. IJa, cQ.vjek,a. tl.e. Qv.isi sam,l? q, I.1ie.nirn
Qbjekti.vIJi.JIJ. i 0. I)jegov,QItI; s.u.bj,e:ktiYIlOJl1 ..
Hazina . zvutnoQ flaka
1
dO
Razina .Q{asnoce,
Jokos t zYU.ka:
13Q
120.
110
lOa
90
00
70
60

.0
30
20
10
a
i-
,



......
t:::
t-.
r\

i.......
r-
t'-. '
1-...
"
I--
1'..'"
l'-.
I'
t--

........
t-...
'"
i'..
I'-...

120,
,,;;-;
, "
P.I I"-.....
100
r;...::..'

-
90 /1
80 1- l..7
70 r-
V.
50
V
50
P
.0
I""-
l./
30
.7
20
./. . ,
;/
)0
a
I-...
r-
1".:
..
20 50 lOa 21K! SOO 1000 2Q!Jf) 5000 10fJJq ijz
,,- ,
SI. 1 Razin,a zvucnog tlaka i glasnoce: u ovisnQsti 0 frekvenC:ij( .
Mjerenje buke
W r'
,
10-""0,
IQ,-12
Aku.sticka su mjerenja slozenija o.d je:.r: bitno. ovise. Q buc:i i 0. utjecaju.
okoline (pros,lQrija, p.r:edmeti u bIizini) na sirenje zvucnog vala od J?romatr.anog
izv()ra. Metode: mjerenja buke vecinom su reguJirane propisi'm,a iii p.r:eporukaIl,la ..
Razlikujemo. elva tipa, zvucnih mjere-n,ja:: na mjesiu . .r:a,di. c;Jcjenji-
vanja djelovanja toga zvuka na co.vJe:ka_ i mjerenje buke nekog izvora radi llspoie:dbe
s propisiin,a iii s nekim drugim izvorom iii radi istrazivanja. - .
Nacin mjerenja, te dozvoljene graniee buke s obzirom na rea,kcije stanovnistva
regulirane su s ISO/R 1996-1971. Preporuke ISO/R 1999 1975 i .. Pravilnik o,opcim
mjerama i normativima zastit,e I\a radu od buke u .r:adnim prostorijama'" (Sluzben_i
Jist SFRJ 29/71) reguliraju nacin mjerenja i dozvoljene r-azine, s obzirom na zasti,tu
Qq ostece:nja i raznin vrsta, Za Q,,"U se buka
izrazava u dBA, a Q Qb:?;ix u.zjma. vren.lenski odnosno imp4
i
sni
ter buke, i to tako da ra,e;u.na tzv., e:kvivahmtna razin,a buke.
Opca prc;;poruka za me:tod.u n;aje:tellja buke uredaja i a,parata daJ).a je. u
ISO/DIS 3744 1975. Osim te oPee preporuke postoje i specijalizirane. koje $0 Q,dnose
6*
84 ___________ ---' ____ UVODNI PODACI
na posebne vrste strojeva. Zajednicko je svim tim prepofukama, da predvidaju mjerenja u
nizu toeaka prostorna rasporedenih aka stroja na temelju kojih se faeuna srednja
razina. Da bi mjerenja bila koliko-toliko objektivna, mjerni r:-ostor mora imati
odredene akusticke kvalitete. Apsolutno tacna mjerenja se mogu provestijedino iJ tzv.
"gluhim komorama",
Buka elektricnih strojeva
Buka elektriq,nih strojeva je magnetskog, aerodinamickog i mehanickog podrijetla.
Magnetsku buku uzrokuju radijalne vibracije paketa i kucista, izazvane prostorno i
vremenski promjenjivim harmonicima indukcije u zracnom .rasporu. Aerodinamicka
buka nastaje zbog periodickog stvaranja vrtloga zraka, izazvanog vrtnjom ventila-
tora iii rotora. Mehanicka buka nastaje zbog vibracija lezajeva, leZajnih stitova i
eetkica, koje su izazvane vrtnjom stroja. Buka opterecenog stroja obieno je veca od
buke praznog hoda.
Tablica 1.
Dozvoljena sredoja vrijednost razine buke L u dBA
na udaljenosti 1,0 m od povrsine stroja prema IEC 34-9/1972
Brzina vrtnje n 1900<r'; 360<"'; 3150<"';
min-
1
';960 .; 1320 .; 1900 .; 2360 ';3150 0750
Mehanieka IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP
zastita 22 44 22 44 22 44 22 44 22 44 22 44
Snag. P
kW
L L L L L L L L L L L L
1,1 - 67 - 70 - 71 - 74 - 75 - 79
1,1 <P2,2 - 69 - 70 - 73 - 78 - 80 - 82
2,2<P5,5 - 72 - 74 - 77 - 82 - 83 - 85
5,5<P';1l 72 75 75 78 78 81 81 86 84 87 87 90
11 <P';22 75 78 78 82 81 85 83 87 87 .91 90 93
22<P';37 78 80 81 84 83 86 85 89 88 92. 92 95
37<P';55 79 81 83 86 86 88 88 92 90 94 93 97
55<P';110 82 84 85 89 88 92 90 93 92 96 95 98
110<P';220 85 87 . 87 91 90 94 93 96 95 98 96 100
220<P';400 86 88 90 92 92 96 94 98 95 99 98 102
400<P';800 87 88 97 93 94 98 95 99 96 100
I
800< P'; 1400 88 89 94 94 96 100 96 100 96 101
1 400<P';2 500 89 90 96 95 98 102 97 101 96 102
Metode mjerenja buke elektricnih ,trojeva odredene ,u ISO/R 1680 -1970 i DIN
45635/1974 BI. 10. IEC 34-9/1972 (tab. 1) daje preporuke za razinu buke 'trojeva u
praznom hodu, a VDE 0530, dio 1, * 54 A za razinu buke opterecenih strojeva.
Znacajnije smanjenje buke strojeva od vrijednosti danih propisima moze se postici
specijalnim konstrukcijama (strojevi sa smanjenom razinom -buke) iIi akusticki!l1
..
r
Osnovni pojmovi i podaci iz akustike ____________ 85
izoliranjem, odnosno prigusenjem buke motora opr. pomocll specijalnih oklopa iii
prigusiva':a.
Buka transformatora
Osnovni uzroci buke transformatora su vibracije jezgre izazvane pojavom magne-
tostrikcije. Sekundarni izvori buke mogu bili konstrukcijski elementi, rashladni ven-
tilatori, pumpe i sl. Metoda mjerenja buke transformatora odredenaje s VDE 0432/8.64.
Dozvoljena razina buke prema DIN 42540/1966 dana je u tab. 2 i 3. Vrijednosti iz
tablica mogu se smanjiti do 10 dP posebnim konstrukcijama transformatora. Daljnja
su smanjenja razine moguca zvucnom izolacijom traosformatora. opr. pomocu spe-
cijalnih oklopa iii
Tablica 2.
Dozvoljeoa razina buke u dBA oa udaljenosti 1,0 m za A-uljDe transformatore prema
DIN 42500, 42503 i 42511 i B_suh. transfonnatore, prema DIN 42524.
Nazivna 30 75 125 200 315 500 800 1250
snaga i i i i
u.kVA 50 100 160 250 400 630 1000 1600
A dBA 45 46 47 48 50 52 54 56
B dBA' 54 56 58 60 62 64
Talica 3.
Dozvoljeoa razina huke u dBA Da udaljenosti 3,0 m za transfonnatore 2 - 10 MV A
prema DIN 42504 i transformatore 12,5 -40 MVA, preDl3 DIN 42508.
Nazivna
snaga 2 2,5 3,15 4 5 6,3 8' 10 12,5 16 20 25 31,5 40
u MVA
dBA 52 53 55 56 57 59 60 62 63 65 66 67 69 70
Osoovni zakoni
,Ako'u prostoriji postoji n izvora zvuka njihova 'se razina L u nekoj tocki raeuna
geometrijskim zbrajanjem:
L = 10 log I antilog L. dB
1 10.
Npr. 100 dB+100 dB=103 dB
Sre<\,nja razina zvucnog tlaka L racuna se iz pojedinaenih mjerenja L po relaciji:
L I I
1 L.
= 0 og - L... antllog- dB.
" I. 10
..:if
pod WOpOA pod
00
ptU trZ 'af
U!wO po
'nfuefBil n wI .....
n. .. .,
"(nopoh
""

ll!AS z!
"
nZBlw n po '"
'8
, .. - "
>

"" i!
..,.
0
1l!i\S
'S
--
po
..
N ,,09 op WduO[){lO
s nfunJ(j;ad
hf"B?'Olod 'WOUIBWJOU
os
UWQJd
N
'or
'clop zn gbuIBJ(!lJM os
0.
os
""
.",

-
0
"
... --
Z'Qq
<::>
qfOlll
os

,:-5 ,..c::
4 e ';
Q)0f;l.I-<I-<";:">
:vi'..!::o!:-
'8
lS

'" os 'EiEi N
8 0 '::::;., 8
i
S,a.
,>
,.0,_ .... 0 [0
'0 "0 : ..g. C g :8::03
'"0 '=-0 ''ti :::s P- .:.::;>
'0 '<Jl .f;l.''"tZ;I
,
,
I I I I
'I
'I I I
'I 'I I I
"
,
'"
I - I I
"-
-
.""
I I I

"-
-
en
::l

N
I
"-
',,-
"-
- - -
en
N 'N N
f:'l 0
-

"- "- "- "-
'- - - -
en

-
N

I
-
"- "-
"-
- -
-
8 '8
g
0

"- "- "- "-
- - - -
0
-
N

e
e
e
e e
Ei
0


'"
60
,A
A
,A
1:1
N
-il
"
'"
,
,-
!
i'! 'OS
'5 ! ,;' Ei
'0
!
..

'0
'"


M '0.
I
I
I
I ,
::J
e:

..,.
"-
-

e:
:;>
e: ,
'f
"-
-
..,.
e
e
I
'- iA
}
...:.
00
'''-
'8
:
,
>N
----------------------------_____________ 87
;:mpoAz!oJd Qf
;;,foJ( pod WOpOA pod
pBJ !UfBJl nz uBqosods Qf
U!W Ot po
nfunfB1l n pods! W I
n QPOA B10poJd
-eAOZ-ejW llPI-ef! WOpOA
wOJ(SJOW -efu-eAp[snfId-ez
lJ!AS Z!
nz-elw n po
-eAOJQfws
ll!AS Z!
po
,09 op
S BfUB){SJd
woul-eWJOU
oS-I op
'or
N
q!ji-eu 'dop zn

""
""
o

o
o
'"
e:
os
c
=
S-
o
0.
os
I
aa UVODNI POD,ACI
STUPNJEVI MEHANICKE ZASTITE ELEKTRICNIH UREDAJA
(elektrifnih rotacionih strojeva i aparata)
IEC standardom, Pub!. 529/1976 (str. 86/87) definirani su stupnjevi mehanicke
zastite elektricnih ufedaja, ciji unutarnji radni oapon 'ne prelazi 72,5 kV. Prcporuke
lEe, Pub!. 34-5/1968 odreduju mehanicku zastitu elektricnih rotacionih strojeva,
a Pub!. 144/1963 mehanicku zastitu elektricnih sklopnih aparata niskog napona.
Patpuna ozoaka mehanicke zastite sastoji se od osnovne 'oznake i dviju brojki:
IP osnovt;,ta ozoaka (International Protection),
prva brojka stupanj zastite osoba od dodira s dijelovima pod naponom iii s
tarnjim pomicnim dije10vima i zastitu elektricnog uredaja od prodora
stranih krutih tijela,
druga brojka stupanj zastite od stetnog prodora vade.
Pojedini elektricni uredaji izraduju se najcesce sa slijedecim stupnjevima meha-
nicke zastite:
Elektricni rotacioni strojevi: IP liS, IP 21S, IP 22S, IP 23S, IP 44, IP 54 i IP 55.
Sklopni apar.ti: IP 00, IP 10, IP II, IP 12, IP 20, IP 21, IP 22, IP 23, IP 30,
IP 31, IP 32, IP 33, IP 34, IP 40, IP 41, IP 42, IP 43, IP 44, IP 50, IP 54, IP 55,
IP 60, IP 65, IP 66, IP 67, IP 68.
Transformatori: IP 00, IP II, IP 20, IP 21, IP 23, IP 41, IP 54 i IP 65.
Instalacijski aparati: IP 00, IP 20, IP 21, IP 40, IP 41, IP 55, IP 66.
Suhi uredaji: IP 00, IP 20, IP 21, IP 54.
(S oznacava da su ispitivanja izvrsena na uredaju koji ne cadi - nepokretan stroj,
a M da su ispitivanja izvrsena na uredajn koji mehanicki radi.)
Oznaka zastite odnosi se na stanje pri isporuci i na normalni polozaj uredaja.
Promjenom polozaja maze se promijeniti vesta zastite. Visi stupanj zastite ukljucuje
i opseg zastite nizih stupnjeva. Dijelovi elektricnih rotacionih strojeva i transformatora
mogu biti izradeni u drugom stupnju zastite.
Primjeri: elektromotor IP 44, prikIjucna kutija IP 55;
transformator IP 54, prikljucak IP 00:
1
ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
KONSTRUKCIJA ELEKTRICNIH ROTACIONIH STROJEVA
Osnovni nacini konstrukcije elektricnih rotacionih strojeva obuhvaceni su prepo-
nikama lEe i raznim nacionalnim standardima, 510 omogucuje bolje sporazumijevanje
proizvodaca s korisnikom. .
Izvedbeni oblici strojeva
Prema preporukama IEC, Pub!. 34-7/1972, izvedbeni oblici elektricnih strojev.
podijeljeni su u dva kada, od kojih prvi sadrii smanjeni broj izvedbi, tablica I, a
drugi je opci kad.
Tablica I.
. Izvedbeni oblici elektricnih rotacionih strojeva s Idajnim stitovima
i jednim krajem osovine (IEC publ. 34-7/1972, ked I.)
Strojevi 5 horizontalnom osovinom
mB.ffiIDftffi$ffi
IMB3' I IM100l IMB35 I tM2001 IMB34 I IM2tOl IMB5 I 1M 3001

1M B 6 I 1M 1051 1M B 1 I 1M 106t 1M 8 B I 1M 1011 tM 89 I 1M 9tOl 1M 8 10 I tM 400t
1M 8 14 I tM 3601 1M 8 15 I 1M 1201
1M 820 I 1M 1101
1M 8 30 I 1M 920t
* Oznake lijevo ispod slike su pre"rna kadu 1, a oznake" desno ispod slike su pre
m. kedu 2.
90
ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
Vertikalni strojevi
m
I
---i---
I V-"
1M V2 11M 3231 1M V 311M 3031 1M V 36 11M 2031

1M V 111M 3011 1M V 15 11M 2011
irffim.m
1M V 4 11M 3211 1M. V 5 11M lOll 1M V 6 11M 1031 1M V a 11M 9111 1M V 9 11M 9131
mmBwm
"- ' - " " -:. ".: -" ' . -: '" "-f-
iMV101lM4011 IMV14 11M 4031 IMV1611M 4131 IMVlallM 3611 IMV19 11M 3631
.L
ijJru
1M V 301 1M 9211 1M V3l 11M 9231
Potpuna ozoaka izvedbenog oblika (tip i oacin monlaze) prema
k&du 2 (vidi primjere u tablici 1) sastoji se od osnovne oznake i triju brojaka:
1M osndvna ozoaka (biternational Mounting)
Prva brojka ozoaka tipa (vrste) konstrukcije
Druga ;j "treea :brojka ozoaka nacina montaze
Cetvrta brojka ozoaka slobodnog kraja osovine.
Tipovi konstrukcija i slobodnih krajeva osovine podijeljeni su prema kodu 2
u 9 -kategor'ija .. Mnogobrojni moguci nacin'i montaze kodirani su pritom dtugom i
trecom -brojkorn.
Vrste :hladenja :rotacionih 'strojev8
:PrepdrUkama lEe, iptibl. .34-6/1969,definirane su vrsle "hladenjaeleklricnih rola-
cionih strojeva. Pot puna. oznala sastoji se od:
Trofalni sinhronigeneratori
_______________________ 91
dva slova Ie (lnternat"iooal Cooling),
jednog sic-va i dva broja za svaki rashla'dni krug.
Slovo ozn.cuje rashladnosred'slvo": A-zrak, W-voda, III.-vodik, U-ulje (oznaka
za zrak moze se ispustiti), Prvi hroj oznacava naciD strujanja rashladnog sredstva, a
drugi bra] 'oacin dovodenja energije potrebne za strujanje rashladnog sredstva.
Tablica 2.
, Ie 26
NajceSCe vrste hladenja elektricnih rotacionih strojeva,
prema IECpubl. 34'6/1969
Ie 03
IC.OO 41

IC"1 Ie 13
Ie 0141
Ie 37_ ICW37A11 ICWOBU-40
TROFAZNI SINHRONI GENERATORI
ManJi hO'rizontalrii strojev"i (do 1 m vanJskog ,promjera) izraduju -se obic'iie -sa
sthnim lezajhna, (obllk 1M tOOl) 'a -srednji 1 veci :strojevi, sodvoJ_en'imlezajima (o"blici
1M nOli 1M 7221). Za "dizelskimolorn.jpiiklaiIriiji je oblik 1M '701'1 kod ve6ihi
obiik 1M 1201kdd -manjih slrojeva (obIici 'eleklricnih ,lrojeYa vid"istr.89).
Verti'kaJJii :hirlrogeneratCiri 'iztadeIii:su -o'bicno s piirubnom :osQvinom -prema dblje,
:s {no'se6im) :le'Zijem 'goreTcesto :kombinitanim :S 'gbrnjim :radljalriim
eim) lsdonjim -rallijalllim 'Iezajem. Ponekad "se 'aksijalni '(noseci) ilezij
stavlja '-neposrednb 'tuibine, !pa <mira generator -samb -(tva ta"dijalna lez.aja tii
:sarno 'd6hji :radijaln:i ;lezaj :(gljivasta :izvedba) iii :pak sarno gotrtji radiJahli lezij.
"Yeti zatvoreni '-strojevi :najbolje.tle -Cia :imaju :ki'u-zno :hlaoenje,"3. 'De :fihre, jer :Uik'o
'Ostaju 'u'nutra :cisti "j tade ;piibiizno :pii ;konstaiitilOJ ;temperaturi, bez o'biira ;na -tem-
Cetkice za strojeve
Oznaka proizvodaca
Vrsta Primjena
eetkica
Rings- Lichten-
TVP
Lessing Morgan
dorf berg
.
...
VG 1
A
RV 10
stari tramvaj-
GR 10
K4
Vgljene
ski motori
VI
1033 C3 WP K5
Gl GR 10 HM3 RV 10 G5 istosmjerni
strojevi bez
Grafitne EGG 1 ELO
HM5H RV5 G 12
pomocnih
polova
EGG 2 GW19 HM5
- Gll
Bakelitno GBI 74 V
1M 3 ..
2065 G4 trofazni
grafitne
Schrage
GB2 - - -
G 18 motori
.
EGOI ELl EGO RP3 E3
istosmjerni
strojevi
EG02 E22x -
- - industrijskog
napona do
EG03 EL 1 V
- HK6 E5
750 V, strojevi
za ispravljenu
EG04 EL28 EG 6749 8618 W
- stiuju i vucni
izmjenicni
EG 10 V
EG3 REI E9
strojevi
.
Elektro- EG 11
. ,E33x EG3F 8618 -
grafitne
istosmjerni
EG21 E 55x EG 14 RE59N Ell
strojevi
D/lO
industrijskog
EG 31 EL4 EG 12D 8618 W
napona do
-
750 Y, strojevi
EG 32 EL5 EG 14 RE59W
za ispravljenu
-
struju i vucni
EG33 MM23 RE59 E13
izmjenicni
-
strojevi
EG34 - EG 16 - E 15
BG65 1442 CM6 EN 60 M 17
BG 75 PN25 CM5H EN 1350 MIO
BG82 P 15 CM2 EN 12 M 15
Metalo
BG85 PN 11 CMIS CL 10 Mll istosmjerni
sinhroni i
grafitne
asinhroni
BG88 PN9 CM - M6
strojevi niskog
napona
BG92 PN27 CMO EN 12 -
BZG 1 P13KO - CLlI -
BZG2 P 12KO - CL 19 -
.
Dopust.
Spec.
gustoca Koefic. el.
struje trenja otpor
A/cm'
Qmm'/m
8 0,2 15
6 0,2
. 60
8 0,2 15
10 0,15 11
10 0,15 8,5
7 0,15 80
6 0,15 300
12
0,12 10
12 0,1 10
12 0,12 12
12 0,12 15
12 0,12 20
12 0,15 25
12 0,18 35
.
12 0,2 45
12 0,2 50
12 0,2 50
12 0,15 33
15 0,15 2,5
18 0,18 0,75
20 0,2 0,12
25 0,2 0,08
.
25 0,2 0,08
30 0,2 0,05
20 0,15 0,3
23 0,15 0,05
Dopust.
obodna
brzina
m/s
15
15
45
.
60
75
30
35
60
50
40
30
40
50
50
50
35
45
45
35
40
35
30
30
25
25
20
Pad
napona
Y
2,5
3,5
2,5
2
2
2,2
2,6
2,8
2,9
2,8
2,6
2,6
2,9
3,0
2,5
2,6
2,65
2,5
0,8
0,5
0,3
0,2
0,2
0,15
0,2
0,2
'"
'"
'"
w

Dopu'teni porast temperature rOlacionih strojeva (prema lEe pub!. 34-1/1969)
Klasa izolacije A E B F H
Dio s1roja
Metoda mjerenja T 0 TE T 0 TE T 0 TE T 0 TE T 0 TE
I Izmjenicni namoti
(kVA) iii paketi duljine ;,,1 m - 60 60 - 70 70 - 80 80 - 100 100 - 125 125
Izmjenicni namoli za <500Q,kW
(kVA) iii paketi duljine <I m
2
Uzbudni namoti istosmj. i izmj.
50 60 - 65 75 - 70 80 - 85 100 -
105 125 -
strojeva osim onih pod 3 i 4
Annaturni namoti koji imaju ko-
lektor
3 Uzbudni namoti tur-borotora -
-
-
-
-
-
- 90
- - 110 -
-
-
-
Viseslojni uzbudni nameli malog. I
otpora i kompenzacijski narnoti 60 60 - 75 75 - 80 80 - 100 100 - 125 125 -
4 Jednoslojni namoti s neizoliranom
iii lakiranom povrsinom 65 65 - 80 80 - 90 90
.-
110 110 - 135 135 -
5 Staloo neizolirani
narnoli 60 -
-
75
- - 80 -
- 100 -
- 125
-
-
6 Staloo kratko-spojeni neizolirani
namofi
pO,rast temperature ovih dijelova oi u kojem sluc_aju De ,smije dostii takvu vrijed-
7 Magnetske jezgre i ostaIi dijelovi
nost da bi se ugi'ozila izolacija iIi drugi materijai na susjednirn dijelovima
koji nisu u dodiru s ,namotima
8 Magnetske jezgre i drug'idijelovi
u dodiru s namo,tom .60. -
- 75 - - 80 -
- 100 -
- 125 -
-
.-0
...
K
9 Kolektori i klizni prsteni, otvoreni
iii zatvoreni 60
- - 70
- - 80 - -
90 - - 100 - -
Navedeni porasti temperatura dopusteni su uz temp. okoline, odn. rashladnog sredstva do 4O?C, i nadmorske
visine do 1000 m. Ako je temp. rashl. sredstva uvijek manja od 40C, moze se za temp. iznad 30C dopusteni porast
povecati za iznos smanjenja temp. rashl. sredstva. Adekvatno tome treba za temp. izmedu 40 i 60 C smanjiti dopusteni porast
temp. za iznos povecanja temp. rashl. sredstva iznad 40 0c., Kod nadmorskih visina izmedu 1000 i 4000 m, i temp. rashl.
sredstva 40 C treba za svakih 100 rn iznad 1000 m smanjiti dopusteni porast temp. za 1 %. Oznake metoda mjerenja:
T - tennometrom, 0 - iz porasta otpora, TE - termoelementom.
.-0
In
96 __________________ ___
ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI
peraturu okoline i na opterecenje. Yeci strojevi, posebno ani s vecim obodnim brzinama
izraduju se zatvoreni iii poluzatvoreni cadi prigusenja buke (sistemi hladenja elektricnih
strojeva vidi str. 90).
Relativna brzina vitlanja (omjer prema nazivnoj brzini vrtnje), koja se propisuje
zbog ev. rnoguceg "pobjega" turbine OdD. motora iznosi kad Kaplan-turbina 2 do 2,9,
kad Francis-turbina 1,8 do 2, kad Pelton-turbina obicno' 1,8, kad parnih turbina
1,25, a kod svih ostalih strojeva 1,2. . .
J"JUI
Prividna snaga: S
1000
P kVA
cos cp
gdje su: U je linijski oapon u V, J je linijska struja u A, cos cp je faktor snage.
J3 . U . I . cos 'P
Scos'PkW(S u kVA).
1000
b
100PkW d .
Mehanicka snaga potre oa za pogan generatora P meh =--- g Je Je '1 u %
n
korisnost generatora.
Nazivna snaga generatora opada, ako je temperatura okciline iznad 40C iii
nadmorska visina iznad 1000 m, vidi str. 95. Djelatna snaga opada i sa smanjenjem
induktivnog faktora snage cos q>.
Sinhrona brzina vrtnje: n= 60f min-
1
(fje frekvencija i.J. Hz, a p
p
je broj pari polo va).
U tablici su navedeni najcesce upotrebljavani brojevi polova za trofazne i jedDO-
fazne, siDhrone i asinhrone generatore i motore s pripadnim siDhronim brzinama
vrtnje pri 50 Hz.
2p 2 4 6 8 10 12 16 18 20 24 32 36 40 48 64 72 80
"
3000 1500 1000 750 600 500 375 333 300 250 188 167 ISO 125 94 83 75
-
Generatorski naponi su standardizirani i 5% su veci od adekvatnih mreznih
napona.
Opseg podesavanja pogonskog napona siri od 5% uvjetuje redukciju riazivne
snage iii veci generator.
Moment tromosti J u kgm
2
i konstanta tromosti H u kWs/kVA medusobno su
vezani jednadzbom: .
kgm' (S u kVA," u min-I).
, ,,'
Konstanta tromosti H predstavlja iznos kineticke energije rotora generatora na
jedan kVA prividne nazivne snage generatora. "Prirodni" iznos konstante tromosti
odreden je s obzirom na najekonomicniju izvedbu stroja, ,narocito sto se tice Djegovih
proporcija. On se dobije iz dijagrama za H u zavisnosti od S/n2 (kVA' min
2
).
Primjel': generator snage 16.000 kVA i brzine vrtnje 600 min--
1
ima S/n
z
=0,045
cernu odgovara iz dijagrama H = 2,2 kWs/kVA; dakle prirodrii moment tromosti
iznosi J 182,50,045' 2,2' 18, 10' kgm'.
Trofazni sinhroni generatori '-----------------___ - ______ 97
Utjecaj. 'mr2 ,od prirodnog iznosa Da maso generatora:
povecanJe momenta tromosti J
I
H
kWs/kill
prema prirodnom -iznosu za 20 50 100 150
poveeanje tezine generatora
prema prirodnom iznosu za 5 15 30 50
10
8
6
5
,\I!l

3
2
;0;
.. ,
1

:;:
10" 2
- -J -J -/
6810 2 5810 2
6810 2
Reaktancije 'sinhronih strojeva
2
SIn2_
200%
100%
:;::
1;.
2 5810
1. Sinhrone uzdufna Xrj i poprema X
q
, mjerodavoe su za
pogoosko staoJe. .
2. Uzduzna mjerodavne su za pocetak
iaznog staoJa, npr. kratkog spoJa Ih nagle promjene tereta. .
3. Prolazne uzdu.fna i poprdna mjerodavne su u dr.ugoj fazi
laznog slanja, kOja naslupa nekoIiko slolinki sekunde nakon
pOjave, a Iraje nekoliko sekunda. '
4. reaktancija, X.z je za inverzni trofazni sistem pri-
IIlJenJuJe se u stanJa kod opterecenja.
S. 0, je za Dultu kon;tponentu struje, to se pojavljuje
kod stroJeva, kOJlma Je zVJezdIte strujno optereceno.
Relatimi iznosi reaktancija odredeni su prema Dazivnom naponu i nazivnoj struji
In - X % Un .
X % X . 100 J3 odn. X (Ojfazi).
Un 100 In J3
Tablica reaktancija
Vrsta stroja
x. x,
x.. x;. x"

x"
q
X, x
2 poIa
Hidrogeneratori bez
180 170 25 170 12 14 13 8
prigmnog namola
120 65 33
Hidrogeneratori s
65 25 50 38 14
prigunim namotom
120 65 33 _
65 22 24 23 14
Kompenzatori
200 120 45 120 28 28 28 8
Sinhroni motori s izrazitim
polovima
100 60 42 60 27 27 27 14
98 __________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEYI
U tablici su srednje vrijednosti reaktancija u %, koje'se najcesce- susrecu. Moguca
su odstupanja prema gore. odnosno prema dolje i za 25%. Narocito veliko snizavanje
reaktancija zbog povecanja stabilnosti mreze poskupljuje stroj, te -se mora posebno
dogovoriti s dobavljacem generatora.
Podaci potrebni za ponudu sinhronih strojeva
Snaga u kVA Konstrukcijska izvedba(oblik - vidi
Nazivna brzina vrtrije u min-
1
Nazivni . napon u V i njegov opseg
str.89)
Nacin hladenja
podesavanja
Frekvencija u Hz
Faktor snage cos lp
Nacin uzbude (vlastita, strana, staticka)
Potrebni moment tromosti J
Za velike vertikalne generatore treba dati i potreban promjer jame ispod generatora
i provrt generatora za eventualno provlacenje turbinskih diJelova.
SINHRONI SAMOUZBUDNI GENERATORI
Sinhroni samouzbudni generatori se grade prosjeeno do snage 2000 kVA, obicno
niskog napona. Razvijen je eitav niz sistema za samouz.budu'. Zajednieka znaeajka
tih generatora je da nemaju rotacijskog uzbudnika. Uzbudni namot se napaja preko
siliCijskog ispravljaea, iz posebnog uzbudnog sklopa, koji ima i uIogu regulatora. To
su, dakle, generatori statiekog sistema uzbude.
Opeenito je u'zbudna struja generatora sastavljena od dvije komponente: od
struje praznog hoda, koja odreduje napon praznog hoda' generatora. i od 'dodatne
komponente, koja je potrebna za oddavanje konstantnog napona generatora uz razli-
Cite faktore snage i opterecenja.
Y,
1> 10 >1 Struja praznog hoda io je odredena naponom ge-
Y, f------/'7f':
neratora U g i impedancijom Zo u uzbudnom krugu,
sto ovakvom generatoru daje samouzbudoi (poredni)
karakter (sl. I). U,=k' Zo' i
o
, a: :Zo.
iuzb S1. 1 Krivulja praznog hoda i pravac samouzbude
Dodatnu uzbudnu struju osiguravamo na razoe naeine, po eemu razlikujemo
tri vrste samouzbudnih generatora:
a) samouzbudni kompaundirani genera tori;
b) samouzbudni generatori s automatskim regulatorom napona.
c) samouzbudni kompaundirani genera tori s dodatnim automatskirp regulatorom
napona.
Sinhroni samouzbudni generatori _______________ 99
svojstva navedenih vrsta'generatora (s1. 2a, b, c):'
U U U
6 6 6
U
uzb
U
UZb
0)
51. 2 Shernatski prikaz. regulacije
a) Generator je obieno kompaundiran iznosom struje optereeenja I i faktorom -snage
cos cp, a u iznimnim prilikama sarno iznosom struje.
Tocnost n.apona u stacionarnom radu moze se -postici do 2 % uz promjenu
frekvencije (tj. statiku dizelskog motora) do 5 %. Veea tocnost bi zahtijevala pove-
eanje dimenzija generatora. Prednost ovih kompaundiranih generatora je velika
brzina korekcije napona kod naglih promjena opterecenja. Pad naporra, koji
nastaje usJijed naglog uklapanja nazivne struje uz cos tp ispravlja se za pri-
blizno do 0,2 s. Zagrijavanje rotorskog namota 'moze utjecati na napon, no
postoje rezonantni sistemi s kondenzatorima, kad kojih je taJ utjecaj izbjegnut.
Paralelni rad slienih generatora je mogue. Kod toga se uzbudni sklopovi
spajaju paralelno. Ako genera tori imaju razlieite nazivne uzbudne napone, potrebno.
je ugraditi posebne_ stedne transformatore. Paralelni rad s krutom., mrezom niJe
mogue.
b) Tocnost napona u stacionarnom radu je obieno do 1 %. Postoje sistemi kod kojihje
napon nezavisan od frekvenciJe. Brzina reguiacije' je manja nego kod kompaundi-
ranih generatora. Pad napona uslijed uklapanja nazivne struje uz cos ispravlja
se za vise od 0,2 s. Napon generatora ne zavisi od zagrijavanja uzbudnog rramota.
Paralelni je rad generatora mogue bez ogranic_enja, ako su automatski regulatori
odgovarajuee opremljeni.
c) Generator moze biti kompaundiran i strujom i faktorQm snage .. Ovakav sistem
sjedinjuje prednosti sistema a) i b).
Poduzeze "Rade Krin'ear" proizvodi samouzbudne kompaundirane generatore
bez i sa automatskim regulatorbm napona, tj. sa svojstvima koja su opisana pod
a) i c), i to pretezno s dva sistema samouzbude i kompaundacije: jedan sistem se
upotrebljava za generatore veCih snaga, od 100 do 2250 kVA (a i preko 2250 kVA u
slucaju potrebe), a drugi za generatore manjih snaga, od 1,5 do 250 kVA. I jedni i
drugi generatori se agregatiraju najtesee s dizelskim motorima, a genera tori veeih
snaga i veeih brzina eesto se veZu s parnim i plinskim turbinama. I druge vrste po-
gonskih strojeva, u slucaju potrebe, dolaze u obzir (npr. elektricki motori raznih vrsta
prikljuteni na pretvarace, vodne turbine kod veeih jedinica i benzinski motod kod
manjih).
100 _________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI
Uzbudni uredaji prema a) dopunjeni odgovarajucim regulatorima. popnt onih
pod c). mogu se upotrijebiti gotovo neizmijenjeni i za regulaciju uzbude izmjenicnih
uzbudnika malih i srednjih beskontaktnih generatora. tj. generatora koji u svom
uzbudnom sistemu nemaju kliznih kontakata - utkica i koluta. lako -, ovakvi
uzbudni sistemi, zbog prisustva rotacijskog uzbudnika, nisu staticki,
oni su ipak pravi samouzbudni kompaundni sistemi, vrlo srodni -onima pod c), jer
cni soagu potrebnu za uzbudu uzbudnika uzimaju sa stezaljki samog generatora,
a za kompaundaciju slufi struja opterecenja tog generatora ..
Veliki samouzbudni genera lori, 100 do 2500 k V A
Ovi generatori, uglavnom sa 4 do 14 polova, frekvencije 5'0 i 60 Hz, pokazali su se
kao idealni izvori za snabdijevanje brodske niskonaponske mreze
nom energijom i kod najtdih uvjeta terecenja, odnosno kod direktnog upustaoja
velikih kayezoih asinhronih motora za pogon pumpU dr.,te kod primjene,modernih
visebrzinskih kaveznih motora. za pogon brodskih teretnih i drugih vitia itd.
redna regulaqijska svojstva ovih generatora mogu se iskoristiti i, u kopne-
nim uvjetima za napajanje elektromotprnih pogona s velikim i ucestalim strujnim
udarnim opterecenjima [vrsta uzbude pod a), sl. 2a]. Dopunjeni adekvatnim regula-
torima, [vrsta uzbude pod ,e), sl. 2e],. ovi generatori mogu raditi na krutu mrdu.
Pogodno ih je primijeniti takoder i u slucajevima kad nema nekih velikih
na dinamiku regulacije. Njihov je staticki sistem. uzbude jeftiniji od klasicnog s isto-
smjernim uzbudnikom i automatskim, regulatorom napona, a mu je sigur-
nost veca, rukovanje.i odrfavanje je9.nostavnije jeftinije.
Prineipna shema samo'uzbudnog kompaundiranog,generatora prikazana je na
slici 3: Elementi uzbudnog'sklopa smjeSteni su u zajednickom okviru, koji se ugraduje
u rasklopnu iii se prigraduje na generator. Prigradnjom uzbudnog .sklopa na
generator postiZu se znatlie ustede u prostoru strojarniee. U obje varijante, .generatori
se izraduju prema raznim propisima (najcesce prema LRS, JRB, IEC i Reg. SSSR), u
raznim mehanickim zastilama (najeesce 1M 1305, 1M B 3 i 1M "7005). Izolacija je
vecinom tripska, klase B i F.
Stavlja'nje generatora u pogon je vrto jedriostavno. Prilikom pokretanja pogon-
skog stroja mora glavna sklopka biti otvorena. Pocetna uzbuda, odnosno samouzbuda
nastaje na osnovi remanentnog magnetizma, a pojaeana je rezonancijom, koja nastaje
u uzbudnom krugu kada se generator priblizi nazivnoj brzini vrtnje. Kod .oazivne
brzine vrtnje ,generator postigl,1e .nazivni napon i moZe se opteretiti. Rezonaneija
izmedu induktiviteta kompaundnog transformatora mz i kapaciteta
baterije k, kod nazivne frekvencije, omoguquje prakticki' potpunu utjecaja
promjene otpora uzbudnog namo,ta, na napolJ, uzbude. .
Generatori s uzbudnim sklopovima, podeseni su, u_ tvornici, tako, da ne
nikakvo posluzivanje u toku rada. ;N,apon se oddava nazivnom. nivou. s
ranom 2,5 % ,u podrucju od praznog hoda go nazivnog tereta'
faktore snage od cos '1'=0 (ind.) do cos '1'=1. Za neki odabrani cos '1', npr. naiiyni,
moze se garantirati i veca napona. U slueaju potrebe mogu se vanjske
teristike napona mijenjati i naknadno u eksploataciji.
Sinhroni samouzbudni generatori ______________ 101
1I---r--------


b
m,
n
Promjenom mjesta napajanja na kom-
paundnom transformatoru. mz iii promje-
nom njegovog zracnog raspora postizu
se promjene napona generatora; biranjem
prikljucka preklopkom b moze se postici
paralelno pomieanje vanjske karakteristike
U =f(J).
}e
ml - sinhroni generator (SN - sta-
torski armaturni namol, UN - uz-
budni namot); m
z
- kompaundni
transformator; k - kondenzatorska
baterija za' rezonaneiju s induktivi-
. tetom komp. transformatora; n -
"silicijski ispravljac; b - sklopka za
. rueno podesavanje; Z - prenapon-
ska RC-zastita ispravljaca; e-
povezivanjeuzbudnih sklopova, u slu-
caju varijante a}, u paralelnom radu;
Sl. 3. Prineipna shem;:a. velikog samouz-
budnog kompaundiranog .generatora
Za varijantu uzbude pod e), sl. 2e, zavrsno pode3.vanje regulacije uzbude pro-
vodi se ruenim podesavanjem nivoa napona na automatskom reguhiloru.
Sinhronizaeija generatora. opremljenih istovrsnim uzbudnim sklopovima prema
a}, sl. 2a, izvodi se iii poluautnmatski preko prigusnice. Poluaut9matska
sinhronizacija dopusta uklapanje na rilrezu i u trenq,tkifkad se, frekveneije
generatora i mreze medusobno razlikuju za odredene "granicneiznose.
Uzbudni sklopovi geneiatora u: paralelnom radu moraju biti medusobno para-
lelno spojeni na izmjenicnoj strani,. u, :syrhu' izjedriacenja potencijala: izmjenienih
strana uzbudnih sklopova. Ti se spojevi izvode pomocu posebnih. sklopnika, koji
u sinhronizaeije. tocnije reCeno: istodobno s uklapanjem glavne sklopke, 'zatva-
raju kontakte i. paralelno povezuju uzbudne sklopove. U vodove za izjednacenje
potencijala ugrac!uju se olpornici, da bi se- poboljsale. prilike kod sinhronizacije i
paralelnog rada, Paralelnim spajanjem uzbudnih sklopova "poslize se" pravil"a
iaspodjela jalovih snaga medu generalorima. :Raspodjela djelalnih snaga ovisi isklju-
fivo 0 "regulalorima pogonskih Kad se poredvic!a paralelni rad dizelskih
agregata: yodi' se' racuna 0 broju cilindara i broju taktova' dizelskog motora,.
Dim masama dizelskog motora sa i rotorom geheratora (mR
Z
, odn.
J teo stupnju nejednolikosti vrtnje i odnosu snaga pojedinih agregala cenlrale.
Kada: se primijeni uzbudni uredaj prema e1 2c, oema paralelnog povezivanja
uzbudnih sklopova, ali su pri tome automatski regulatori opremljeni za -paralelni rad.
I'; Generatori i 'uzbudni sklopovi su tako da mogu i.tdtfati direktni
kratki spoj bild koje vrste' u do 3 s. Time je omogucen sirok raspon selektivne
zaAtite.Posebna je prednost ovih generalora danakon uklanjanja kratkog spoja tre-
'postizu napon,koji odgovara brzini vrtnje agregata u kratkog
spoja.
,
Ii
,
I
Ii
1o2 _________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEYI
U narudzbi .samouzbudnog 'generatora potrehno je, osim .uobicajenih podataka
za -sirihronI stroj, navesti joll slijedece:
1-. 'trazenu tocnost napona u % za 'bdredene intervale cos cp i opterecenja,
2. tocnn brzinu 'vrtnje pogonskog motora u praznom hodo,
3. promjenu briine vrtnje pogonskog motora u % od praznog hoda do nazivnog
'opterecenja (statika dizelskog motora),
4. po mogucnosti i velicinumaksimalnog strujnog udarea koji se ocekuje oa generatoru.
Mali samouzbudni generatori 0.6 do 250 k V A
Cetveropolni generatori
Trofazni generatori (2,5 do 250 kVA) i jednofazni generatori (1,6 do 32 kVA) su
samouzbudni kompaundirani strojevi s vanjskirn polovima na statoru. Armaturni
namot je na rotoro, a energija se odvodi preko cetiri klizna koluta (U. V, W. N).
Upotrebljavaju se u malim centralama'kao samostalni iii rezervni izvori elektricne
'energije, u agregatima za nuzdu. prijevoznim i prijenosnim agregatima, automatskim
agregatima iii specijalnim rotacionim pretvaracima napona .. Nil manjim brodovima
mogu 'biti glavni izvor el. energije. a na vecima pomocni izvori. .
Za uzbudu i regulaciju sluH Maticki uzbudni sklop prema principnoj shemi na
slid 4.
Osnovna izvedba tih generatora je s uzbudnim sklopom prigradenim generatoru.
'Svi sklopa, zajedno s izlaznim generatorskim stezaljkama. konstrukcijski
su povezani u jednu 'cjelinu i montirani u gornji dio lezajnog 5tita.
.
I
i
,
I,
i!
, I
I,
, I
! '
F,
Fz
u uzbudni, sklop; ffi
1
- sin-
hroni generator; m2 - kom-
paundni transformator; k 1 -
kondenzatorska . baterija za
rezonanciju s induktivitet_om
komp. transformatora; n .. -
silicijski ispravljac; b-sklop-
ka za rueno podesavanje napo-
na; L - redne stezaljke; k2 -
zastitni kondenzator; e - po-
vezivanje uzbudnih sklopova 'U
paralelnom -radu;
Sl. 4. Principna shema rna-
log samouzbudnog :kompa-
undiranog generatora
,.
I
Elektricni agregati ___________
Generatori se normalno izraduju za frekvenciju 50 Hz i nazivni napon 400/231 V
trofazno. odnosno 230 V jednofazno. Moguei su i drugi niski naponi.
Uzbudni sklop se normalno podesava u tvornici, tako da u stacionarnom pogonu
oddava napon gerieratora s toenoseu 2 % u podrueju od praznog hoda do nazivnog
tereta za sve faktore snage od cos IP =0,8 (ind.) do cos cp = 1. Medutim, po potrebi
sejednostavnom promjenom podesenja uzbudnog sklopa mogu vanjske karakteristike
U = f (l) j naknadno korigirati.
Okretanjem rucice grebenaste sklopke b moguee je i paralelno pornicanje vanjske
karakteristike napona.
U pogledu dinarnickih karakteristika, paralelnog rada, narudzbenih podataka,
te zadovoljavanja raznih propisa klasifikacijskih drustava, vrijedi sve sto je receno
kod velikih samouzbudnih generatora, s napomenom da se uzbudni sklopovi u para-
lelnom radu povezuju na istosmjernoj strani (stezaljke F 1, F 2), a ne na izmjenicnoj.
Posebne su izvedbe malih sinhronih strojeva: genera tori za rad s krutom mre-
zorn, sinroni motori sa stranom iIi kompaundiranom uzbudom.
Dvopolni generatori
Sinhroni samouzbudni generatori imaju cilindricni rotor: trofazni (1 ... 32 kVA)
i jednofazni (0,6 ... 20 kV A). Prvenstveno su namijenjeni za male prijenosne iIi
vozne benzinske iii dizelske agregate. Normalna izvedba je MBS/MB20, s prirubnicom
prilagodenom pogonskom stroju i zastitom IP 22. Regulacija napona ostvarena je
takoder pomoeu statickih samouzbudnih sklopova, trofazne iIi jednofazne izvedbe.
Tolerancija vanjske karakteristike' napona ovih generatol;a krece. se od 4 %
za najrnanje generatore, pa do 2 % za vece .
ELEKTRICNI AGREGATI
Agregati za napajanje trosila
U okviru pro'izvodnje rezervnih izvora energije, poduzece "Rade Koncar" proiz-
vodi osim statickih pretvaraca (str. 542) i rotacione elektro-agregate, cija je osnovna
namjena napajanje trosila. Oni se najcesce proizvode s dizelskim motorom, kao
pogonskirn strojern (vidi tablicu 1).
Izvedbe
Agregatsko postrojenje sastoji se od dizelskog elektro-agregata
opreme, sve montirano u prikladnu strojarnicu.
Dizelski elektro-agregat sastavljen je od:
pripadne
dizelskog motara, posebno opremljenog za ovakvu vrstu pogona. Ovi motori pored
standardne opreme imaju jos centrifugalni regulator hrzine vrtnje. pa kod raznih
promjenljivih optereeenja oddavaju brzinu vrtnje u utvrdenim 'granicama. Naj-
104 __________________________________________ __
T
,
I;
"
j
Elektricni agregati ---__________ ----' _____ 1 05
cesca brzina vrtnje je 1500 min -I, cime se dobiva veca specificna snaga po tezini
motara, a ujedno je prilagodena brzini cetveropolnog sinhronog
Dizelski motori predvideni za automatski rad opremljeni su i odgovarajucim
elementima automatike, ovisno 0 -stupnju automatizacije i namjeni agregatskog
postrojenja;
sinhronog samouzbudnog generatora, proizvod "Rade Kootar" (vidi str. 98),
Posebna odlika ovih generatora je brzD uzbudivanje i brza regulacija kad
udarnih opterecenja. U postrojenjima koja zahtijevaju veliku pouzctanost, manje
radio smetnje i lakse odrzavanje upotrebljavaju se takozvani beskontaktni
(lirushless) genera tori.
Dizelski motor i generator obicno su smjesteni na eelicno postolje i medu-
sobno spojeni odgovarajucom spojkom. Prikljueak energetskih kabela izveden je
na generatoru, a signalno-upravljackih vodova preko posebne prikljucne kutije
smjestene na -postolju motor-generatora;
komandne place koja sluzi za nadzor, upravljanje" zastitu, signalizaciju i razvod
energije agregatskog postrojenja. U tu svrhu komaQ.dna ploca ima mjerne instru-
mente, opticke signale stanja i kvarova, sklopke za rueno upravljanje, a kod auto-
matskih rezervnih agregata imajos i uredaje za nadzor mreznog i generatorskog
napona i frekvencije, davanje impulsa za pokretanje, i, zaustavljanje motor-gene-
ratora, te za iskljucivanje i ukljucivanje mreznog i generatorskog napona na trosila.
Kod agregata, predvidenih' ,za paralelni rad, pl6ea ima i uredaje za ruenu _ i
automatsku sinhronizaciju iraspodjelu radnog tereta. Komandne_ploce sU.pred-
videne za smjdtaj na zid i1i su samostojece, to ovisi 0 velicini- agregata. Prikljucak
svih energetskih i signalno-upravljackih kabela izveden je 'sa donje strane ploce,
odgovarajucim stezaljkama iii ,
opreme agregatskog postrojenja, sastavljene od sistema za ispuh plinova, napajanje
gorivom, hladenje i ventila.ciju te sistema za istosmjerno napajanje automatike i
signalizacije (24 V - ).
Kod nekih izvedbi agregata, komandna ploca i oprema smjesteni su na zajed-
Dicko postolje motor-generatora, te tako eine kompletnu cjelinu (prenosivi agregat).
Time je omogucena laUa i bria montaia agregatskog postrojenja. .
Prlncip rada rezervnih izvora
Automatski agregat (sl. la) je za samostalni rad, bez posluge.
Pojavi Ii se, kod primarnog napajanja ii: mreze mro losa kvaliteta energije iIi dode
do prekida:- u napajanju, inotor-generator ce automatski startati. NakoD postignufih
nazivnih velieina napona i frekvencije, ukljueit ce se kriticni potrosaei' (p) na napon
generatora Vremenski period od "impulsa za start do ukljueivanja punog tereta krece
se od 4 do 15 s, sto ovisi o'prethodnoj pripremi dizelskog motora i velicini agregatske
jedinice. ' . -
Po normalizaciji stanja primarnog izvora postrojenje se automatski zaustavlja,
ui prethodno prebacivanje trosila na primarno napajanje (sl.'la).
Ako start ne uspije iii nastane kvar u toku rada agregatska jedinica automatski
prekida rad i optieki signalizira uzrok,kvara.
'/
106 ____ _____ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
Paraleloj cad. U potrebi za YcCim, rezervnim iii pomoc,nim energetskim iz-vorima,
pribjegava se rjesenju povezivanja dvaju iii vise agregatskih jedinica odredene snage
u paralelni fad. Na taj naein, U uspoTcdbi s jednom jedinicom vece snage, postizu se
slijedece prednosti: veca pouzrlanost, elasticnost u pogonu i ekonomicnost u eksploa-
taciji.
Pri tom su moguci:
paralelni rad dvaju iii vise agregata za sam os tal no napajanje trosila.
paralelni fad jednog iii vise agregata s distributivnom mrezom.
Kod svih izvedbi maze se automatski i rueno sinhronizirati, automatski nadzirati
rad, te ukljuCivati i iskljucivati pojedine jedinice prema potrebi potrosaca i zaustav-
Ijati kompletno postrojenje.
Stupanj automatizacije ovisi 0 'optimalnim potrebama i zahtjevima korisnika.
Brza rezerva (short-break, s1. '1 b) ima pored dizelskog motara i generatora na zajed-
nickom postolju smjesten asinhroni motor, zamasnjak i el. magnetsku spojkJl.
U normalnoj situaciji se trasila napajaju iz mreze preko mreznag sklopnika K
m1
, a
istodobno se napaja i vrti sistem asinhroni motor, sinhroni generator i zamasnjak.
Dode Ii do kvara na primarnom izvoru, iskljucitcese mrezni sklopnici Kml i Km2 i ukljuciti
generatorski Kg. Istodabno ce d. magnetska spojka (y) ukljuciti dizelski motor na
rotirajuci sistem. Zamasnjak pokrece- dizelski motor koji pceuzima. daljnji pogon
sistema, a potrosaCi se sad napajaju iz generatora. NormalizaCijom stanja primarnog
izvora, trosila se ponovno pr"ebacuju na primarno napajanje, a el. magnetska spojka
odvaja dizelski motor koji automatski prekida rad.
Besprekidni agregati (no-break) ovisno,o cezimu cada i potrebnoj kvaliteti energije
koju zahtijevaju kriticna trosita, imaju vise izvedbi:
. Moguce izvedbe su:
'sl. Ie: dizelski motor, el. magnetska spojka, zamasnjak, asinhroni iii sinhroni motor
i sinhroni generator;
sl. Id: slicno izvedbi c), sarno s istosmjernim pogonskim motorom koji se napaja
preko posebno reguliranog ispravljal:a;
sl. Ie: izvedba sa sinhronim motor-generatorom;
sl. If: umjesto dizelskog motoraje aku-baterija.
Princip rada kod izvedbe c) i d) je slican kao kod brzih rezervi b), sarno sto ovdje
pogonski elektromotori za vrijeme rada pokrecu generatore koji, za razliku od prije
navedenog, napajaju kriticna trosila. Pojavom kvara na primarnom izvoru, pogon
sistema preuzima dizelski motor pokrenut zamasnjakom, s time da nema nikakvog
prekida u napajanju. Razlika izmedu izvedbe c) i d) je u tome, sto se kod d) moze
rotirati agregat u normal nom pogonu na gornjoj granici frekvencije i napona, a to
smanjuje odstupanja tih velicina u prijelazu s el. motornog fla pogon dizelskim
motorom. Kod izvedbe e) se kriticna trosila u normalnoj situaciji napajaju izravno
s primarnog izvora, a kod kvara preuzima napajanje sinhroni generator, koji se prije
toga vrtio kao sinhroni motor. Staticke promjene frekvencije izlaznog napona mogu
kod izvedbi d) i f) biti manje od 0,5%. a dinamicke promjene manje od 1%.
Da bi se odabralajedna od prethodno navedenih agregatskihjedinica, u citju opti-
malizacije sistema, pored namjene, mora se .voditi racuna jos 0 nizu faktora kao npr.:
uvjetima okoline. rezimu rada, te vrsti i karakteristikama trosila;
izlaznim karakteristikama agregata i funkcionalnim zahtjevima;
Elektricni agrega1:i ____________________ 107
zahtjevima na kvalitetu energije, koja je definirana aopustenim tolerancijama
napona i frekvencije u prijelaznim pojavama kao i faktorom distorzije (Klirrfaktor);
mogucnosti preopterecenja, predvidenog zbog eventualnog buduceg povecanja
instalirane snage iii zbog manje osjetljivosti na zalet asinhronih kaveznih motora;
stupnju automatizacije i signalizacije;
eventualnim drugim uvjetima.
Strojarnice
Vrlo je' vazno pri projektiranju agregatskih postrojenja uzeti u obzir sve faktore
koji bi mogli utjecati na pravilnu namjenu i rad postrojenja u eksploataciji. Pri tom
treba nastojati da, prostorija bude dovoljno velika za smjestaj opreme i
njihovo posluzivanje. Svi ulazi i izlazi moraju biti dimenzionirani tako, da se lako
mogu unositi i iznositi pojedini elementi postrojenja. S obzirom na hladenje i ventilaciju
najpovoljnije je imati dva slobodna -zida prema okolnom prostoru, a o!vori moraju
biti tako dimenzionirani, da se izbjegnu velike brzine strujanja zraka koje povecava
otpore. Za ventilaciju strojarnice tteba predvidjeti poseban ventilator. koji moze raditi
dok agregat miruje. ISPUSIJ:i cjevovod mora biti pravilno dimenzioniran s obzirom na
otpore -koji mogu nastati -j -smanjiti snagu agregata. Pored faktora koji utjecu na nor-
malni rad agregata, 'mora -se voditi racuna jos i 0 faktorima koji utjetu na sigurnost

m,_..-" I p m, I m, I
Kg Km2 Kg Kmi K9
o
G
01 bl

m,""'\..T"..-'jp
K,
m,----.........
II
,Km - mrezni sklopn'ik:; KI; - generatorski sklopnik; D - dizelski motor; G - 'gene-
rator; L - prigusnica'; M _- el. motor; mr - .mreza ,napajanja; p - trosila;
Y _ et.-magn. spojka; Z - ,zamasnjak
SI. 1. Vrste'Tezerv.nih :izvora': 'a) samostalni automatski agregat, b) brza rezerva
(shott'break), c) do besprekidni agregati
108 _________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
i pouzdanost-osoblja koje posluzuje agregat kao npr.: nuzni izlaz, zastita od dodirnog
napona, zastita od rotirajucih masa, toplinska' izolacija ispusnog sistema, zastita od
buke i pozara, postavljanje potrebnih upozorenja; uputa "itd ..
Reverzibilni agregati
Za potrebe akumulacije energije grade se tzv. reverzibilni agregati vecih snaga.
Sinhronistroj akumuIira energiju kao motor preko pumpe-turbine. Kod iskoristavanja
akumulirane energije, sinhroni stroj radi kao normalni generator gonjen turbinom.
Stroj se vrti u generatorskorn cadu u jednom, a u motorskom fadu u drugom smjeru.
Zrakom hladeni reverzibilni sinhroni strojevi imaju obieno posebne vanjske ventilatore.
Leiaji su konstruirani za oba smisla vrtnje.
Zalet u motorskom radu mogucje na vise nacina:
1. Asinhroni zalet direktno na mreZu Hi snizenim naponom prigusnice, iii
transformatora, 'sto ovisi 0 _dopustenoj struji zaleta (100 do 500% nazivne) r padu
napoDa mreze. Ta vrsta zaleta postavlja i najvece zahtjeve Da- stroj, jer se
pokrece kao asinhroni motor preko prigusnog kaveza iIi masivnih polova posebno
vezanih medupolnim spojeviIl1a. Obicno se strojevi s tromosti H. vecom
od eea 1,3 kWsjkVA, moraju-izraditi s masivnim polovima.
2. Asinhroni zalet pomocu posebnog prigradenog asinhronog motora, tzv. Pony-mo-
tora. Glavni stroj je pri tome graden kao obicni generator i nema posebnih zahtjeva
na konstrukciju, osim ventilacije i dvosIl.1jernog lezaja.
3. Frekventni zalet drugim generatorom iii konverterom, koji omogucuje prakticki
sinhrono pokretanje stroja bez posebnih termodinamickih naprezanja.
4 .. Zalet pomocu posebne prigradene manje turbine sarno za zalet, sto obicno kompli-
. cira turbinsko-pumpni dio.
Izbor vrste zaleta motora ovisi, osim 0 -mogucnostima mreze, jos 0 snazi jediniea
zatim 0 brzini potrebnoj za prijelaz iz motorskog u generatorski rad i obratno i na
kraju 0 brojujediniea u postrojenju.
ELEKTROMOTORNI POGONI
Elektromotorni pogoni trebaju zajedno sa sistemom opskrbe elektricnom ener-
gijom, sistemom informaeija, sistemom odrzavanja kao i sa sistemom zastite covjekove
okoline sacinja-vati harmonicnu cjelinu.
St.rukture pogonskih
Razlikuju se dvije osnovne strukture:
neregulirani (klasicni) sistemi za pogon vise iii manje- slozenih meha-
nizarna, vidi str. 109 do 144;
regulirani pogoni s odredenim funkcijama upravljanja i regulacije, vidi str. do
Osnovna kom'ponenta elektricnih pogonskih sistema (elektromotornih pogoDa)
je motor. On se s'-ulazne strane napaja preko -prekidaca.j elektricnog upravljackog
uredaja elektricnom energijom jz mreze, slika 1-.
Na izlaznoj strani je povezan prekoodgovarajuceg prijenosnog.elementa s rad-
nim mehanizmom. Zastitni uredaji imaju ulogu da -sprijece dovod energije pri ne-
Elektromotorni pogoni _________________ 109
uredaji za napajanje elektricnom energijom
I
:-
f---
prekidac
1--
zastitni
iii
urerJaj
osigurac
tit
, ____ ..1 I L-----
T
-------,
! i I !
f--..
upravljacki , e/ektro-
prijenosni radni
-
uredaj 10-
motor
!=
,
elementi
mehanizam
jx
davaci mjerne velicine
IX,
pokazni dojavni i 'registrirajuci
instrumenti
Sl. . 1. Struktura elektromotornog pogona
- tok elektricne energije; x mjerene veJicine;
- tok mehanicke energije; y zahtijevane velicine;
:: tok signala;
pojedinjh elemenata elektromotornih pogona. Neregu-
slsteml, shka 1, sluze za pogon radnih mehanizama koji ne postav-
IJaJu posebne zahtjeve u pogledu pokretanja, -podesavanja, briine -vrtnje--i koci:mja
kao ni na tocno odrZavanje definiranih iznosa elektricnih 'ili"niehanickih veliciria iii
na provodenje odredenih -uriapdjed postavljenih Takvi su pogoni malih
ventilatora, pumpi, -mlinova, pila, transportnih traka, mjesaliea betoria, kosiliea,
elektroalata i dr. Prekidac (y 1 na sl. I) se u pravilu rucno namje.ta a upravljacki
uredaj (y,) rucno iIi automatski. . .
Takoder se, 0 nivou izvedbe -mogu predvidjeti injerni, pokazni, nadzorni
i elementi.
Napajanje energijom
Elektrorriotorni pogoni napajaju se iz elektricnih mreza standardnih -napona
(JUS N.A2.001/1978). Najce.ce se primjenjuju naponi 220V jednofaznoi 380 V,
500 V, 660 V, 3000 V,6000 Vi 10000 V trofazno. Sinhroni i asinhroni motori napajaju se
najcesce direktno izmreze, a u novije doba sve vise i iz po!uvodickih naponskih i frekvent-
nih pretvaraca (vidi str .. 542). .
Istosmjerni se motori napajaju preko ispravljackih sklopova.
110 __________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI
Iz njih se dobiju slijedeCi valoviti naponi:
170 V i 290 V, jednofazni ispravljac u rnosnorn spoju,
440 V, trofazni ispravljac u mosnom spoju,
420 V, ispravljacki sklap za reverziranje.
Zbog pojave iskrenja na kolektoru potrebno je ograniCiti valovitost struje anna-.
ture w
i
% na dopustene vrijednosti Wid navedene' u tablici 1.
Imaks-Imin .100 0/ (I i I . Sll amplitude valovite struje prema slici 2.)
10 mm
Imaks+ Imin
Dopustena valovitost struje ovisi 0 vrsti poluvodickog ispravljackog sklopa, nazi v-
nim podacima motora i konstrukciji magnetskog motara.. .
Da bi se valovitost struje ogranicila na dopustenu vnJednost Wid lZ tabhce 1, potreb-
no je u seriju s armaturom molora ukljuciti prigusnicu odgovarajuceg induktiviteta.
U
di
k
w
l00
L,
gdje su:
U
di
u V - idealni napon ispravljaca (cx=O; potpuno otvoreni tiristori, str. 544).
A
In U A - nazivna struja motora; kw' u mH V -
faktor valovitosti napona;
Wid U % - dopustena valovitost struje; La U mH - induktivitet armature motora.
Tablica 1.
Idealni napon ispravljaca, faktor valovitosti napona i dopustene valovitosti strujc anna-
ture za masivnu izvcdbu janna statora. istosmjernih motora
Vrsta ispravljackog sklopa Udi u Y kw Wid U %
Trofazni punoupravljivi most
2,34 [I _
.
0,319 \0
.
Trofazni poluupravljivi most
2,34 U _ 1,05
15
Trofazna upravljiva zvijezda
1,17[1_ \,3
lednofazni poluupravljivi most
2,97
0,9 U _ 20
lednofazni punoupravljivi most
3,51
v _ u V _ efektivna vrijednost izmjenicnog napona, na koji je prikljucen isprav-
ljacki sklop.
Elektrc5motorni pogoni __________________ 111
1-
Standardni istosmjerni napolll Istosmjer-
na mreza, Ward-Leonard) su 110 V i 220 V,
a za baterijski napajane mol ore 24 V i 48 V.
81. 2. Valovita struja
Radni mehanizmi iii
Radni.mehariiz!pi iii strojevi uglavnom sluze za preradu materijala iii za transport
!judi i. materijala. lskijuce Ii se iz razmatranja translatorni uredaji 5 npr. linearnim
motorom, tad a se potrebna energija dovodi preko rotirajuce osovine, a radni je meha-
nizam karakteriziran kutnom brzinom vrtnje ulazne osovine W
r
, promjenom momenta
s promjenom brzine vrtnje i tokom vremena M rizamasnim momentom Jr' Sve tri velicine,
tj. COr. M r i J r mogu medusobno zavisiti na razne nacine, ovisno 0 konstrukcijskim
svojstvima radnog mehanizma. Zavisnost se moze mijenjati ovisno 0 vremenu iii
nekoj drugoj velicini. RazIikuju se dvije grupe radnih mehanizama, i to oni koji se u
pravilu vrte-u jednom smjeru, npr. ventilatori, pumpe, centrifuge, brusilice. uredaji za
namatanje i takvi kod kojih se tokom radnog ciklusa brze iii sporije mijenja smjer vrtnje,
npr. dizalice, reverzijski valjni pogoni i sl. Radni mehanizmi mogu se, kao sto je prika-
zano na slici 3 podijeIiti, prema svojim stacionarn.im momentnim krivuljarna (mo-
ment - brzina vrtnje). Moment Mr neovisan 0 brzini vrtnje (krivulja 1) imaju dizalice,
!iftovi, tiskarski strojevi i sl. Krivulju 2 s vrlo velikim momentom otpora u stanju
mirovanja imaju miinovi, bageri, kranovi, neke vrste alatnih strojeva, zasloni, ventili,
tekuce trake i dr. Proporcionalno s brzinom vrtnje, moment raste kod strojeva za gla- .
denje i postizavanje sjaja papira i umjetnih folija, kocnica na principu vrtloznih
struja i generatora pri konstantnom otporu tereta (krivulja 3). NajcesCi su uredaji kod
kojih je protumoment proporcionaian kvadratu brzine vrtnje (krivulja 4). To su:
I
H,
3



n-
ventilatori, centrifugalne pumpe, turbokompre-
sori i dr. Pri malim brzinama vrtnje povecava
se moment otpora zbog trenja u lezajima. Mo-
mentou krivulju 5. gdje moment opada s po-
rastorn brzine. vrtnje, imaju radni mehaoizmi
koji zahtijevaju konstantnu snagu, kao opr.
strojevi za namatanje traka papira, liinova i s1.
Sl. 3. Stacionarne momentne krivulje radnih
mehanizama iii strojeva
Promatra Ii se promjena protumomenta radnog mehanizma u ovisnosti 0 vre-
menu, dobiju se takoder'tipicne ovisnosti. One se u veeini slucajeva podudaraju
s vrstania pogona elektricnih strojeva, tablica 2. Pogon ventilatora, pumpi i s1. odgovara
trajnom pogonu Sl, pogon presa, stanci, skara i sl. odgovara stalnom pogonu S6
7
112 _________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEYI
s intermitiranim opterecenjem, pogon. dizalica, liftova i sl. odgovara intermitiranom
paganu 85 s utjecajem zaleta i kocenja oa temperaturu itd. Snage potrebne za pogon
pojedinih radnih strojeva navedene Sll U tablici 3.
Tabliea 2.
Vrste pogona strojeva (lEe 34-1, sedmo izd. 1969.)
1- /-
Trajni pogon 81 Kratkotrajni pogon 82
1-
Intermitirani pogon 84 s utjecajem zalela oa
temperaturu
1-
Intermhirani pogon 83 b'ez
utjecaja zaleta oa temp,era,
turu
Intermitirani pogon 85, s utjeca
jem zaleta i k()cenja na tempera
turu
Elektromotorni pogoni __________________ 113
/,
j
/p
p
j
"''-----
1-
Stalni pogon 86 s in-
termitiranim opterece-
njem
t
Pg
t
"'L-____ _
t-
Neprekinuti pogon S7
sa zaletom i kocenjem
I
p
I
Pg
t
'1J>'-______ _
t-
Neprekinuti pogon S8 s pre-
klapanjem polova
Tabliea 3.
80aga potrebna za pogon radnih strojeva
Transportni strojevi (fcrmule za dizala: str.
Mosni kran 3 ... 10 tona
dizanje (6,2 ... 3,8 m/min) ..
voznja vitia (32 ... 25 m/min)
voznja krana (100 ... 50 m/min)
Okretni kran 1 ... 5 tona
5 ... 9 kW
0,8 ... 1,7
5 ... 9
"
dizanje (20 ... 8 m/min) ..... . . . . . .
okrelanje (120 ... 80 m/min na maks. polumjeru).
Dlzalo: osobno, 4 do 6 osoba, 0,4 ... 0,6 mls
lerelno, 100 ... 1500 kg. 0,2 ... 0,45 mls .
Pumpe (propracun str. 728):
4,5 ... 9
0,8 ... 2
2 ... 4,5
0,4 ... 10
kW= 1/". 0,000164 (lit. vode/min), manometr. vis ina (m yodel 11 je za male centri-
fugalne pumpe 0,5 a za velike pumpe 0.7.
Ventilatori (proracun str. 733):
kW = 'I,' 0,01 . (m
3
zraka/s). slat. Ilak (mm vod. slupea)
... 0,5
Alatni (za obradu melaJa)
Tokarilice snaga kW' '" visina siljaka u mm
, u. - 150 odn.:
s vodecim vreteriom,
razmak siljaka 500 ... 5000 mm
vis ina siljaka 150 ... 300 mm
za teino tokarenje (u ravnini),
o place 900 ... 4000 mm ........ .
vertikalne (karusel), promjer 1300 ... 4000 mm
revolverske, visina siljaka 140 ... 260 mm
8 Koncarev prirucnik
0,8 ... 2,2 kW
1,5 ... 8
1,5 ... II
0,8 ... 2,2
7
114 _________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
Glodalice: snaga u kW 15 x povrsina stoIa u m
2
za glodanje
zupcanika, 0 500 ... 2000 mm . . . . . . . . . . . . .
8usilice, snaga u kW x promjer svrdla u rom
Blanjalice, snaga u kW: :::::;2 x duljina stoia u m
hod u mm
Shaping, snaga U kW: "'--i5()"
Kruzne pile (cirkulari) (hladno),
promjer place u mm
snaga u kW: '" 150
hod u mm
Lisne pile (hladno), snaga u kW "'-lsO--
Kruzne brusilice, snaga u kW::::::: 20 x 0 place u m
Skare, snaga u kW x debljina lima u mm
Ekscentarske prese, pritisak 100 ... 600 kN jednostupne
iste 100 ... 2000 kN dvostupne
Zracni bat
.............
Gradevinski strojevi
Mjesalice za beton . . . . . . .
Drobilice za kamen sa sitorn 2 ... 4,5 m
3
jh
Strojevi za obradu dna'
Pile: vertikalne jarmace, sirina 40 ... 120 em
. horizontalne jar mace, sir ina 60 ... 150 em
'kruzne pile (cirkulari), 0 place 60 ... 120 cm
pojasne (tracne) pile, 0 kotaca 80 ... 100 cm
Blanjalice, s 1 reznim valjkom, 30 ... 100 em
s 2 fezna valjka, sir. 40 ... 60 em
T okariliee za drvo :
Glodaliee za drvo
Busiliee za drvo
Tiskarski strojevi
Zaklopni strojevi . . . . .
Brzotiskarski strojevi
Tiskarski strojevi s 2 brzine
lednostavni rotaeioni strojevi
Poljoprivredni strojevi
Vrsilice (cca 350 kg/h, sa cistacem) . . . . . . . . . . . .
Siroke vrSiliee (eea 550 kg/h, s dvostrukim ciscenjem)
Siroke vrsiHce (cca 1000 ... 4000 kg/h), s automatskim ulaganjem,
s presom za slamu i cistacem .
CistaCi za fito (ventilatori)
Pumpa za gnoj . . .
Prese za dugu slamu
1,1 ... 4
0,8 ... 2,5 kW
4,5 ... 10
1 ... 8
2 ... 4,5 kW
15 ... 25 "
8 ... 25 kW
4;5 ... 11
4 ... 10
2 4"
3 7"
4 6
1 4
0,7 ... 4 "
0,3 ... 3
0,4 ... 0,8 kW
0,8 ... 2
1,5 ... 3,7 "
4,4 ... 5,1
2 ... 3
"
4,4 ... 6
18 ... 35
0,8 ... 2,5"
1 1,5 "
1,5 ... 7
T
Elektromotorni pogoni __________________ 11S
Elevatori za sijeno i slamu (eea 3000 kg dnevno)
Trijer (180 ... 1200 kg/h) . . . . . .
Rezalice za repu (1000 ... 4000 kg/h)
Rezalice za krmu 400 ... 4000 kg/h)
MHn na valjke (350 ... 1500 kg/h) grubi
MHn na valjke (350 ... 1500 kg/h) fini
Mlin s kamenima (100 ... 500 kg/h)
Mjekarski strojevi
Male centrifuge (60 ... 800 1)
Velike centrifuge (1200 ... 3000 I)
Gnjecilo za maslac (150 kg/h)
Razni strojevi
Rezalice za meso (100 ... 1200 kg/h)
Pile za kosti . . . . . . . . .
Mjesilice za tijesto (50 ... 200 kg)
Brusiliee za nozeve
Sivaci strojevi
Knjigoveski strojevi
Mehanika elektromotarnih pagona
0,8 ... 1,5"
0,5 ... 1,1"
0,5 ... 1,5"
1 6
1,1 ... 6,5 "
4 ... 10
1,5 ... 7
"
0,1 ... 0,6"
0,9 ... 2
aka 0,3"
0,8 ... 4,5kW
0,2 ... 0,3 "
0,8 ... 3
0,4 ... 0,8"
0,1 ... 0,4"
0,4 ... 0,8"
Elektromotorni pogoni imaju cesto vise osovina koje se vrte s razlicitim brzi-
nama iii mehanizme, ciji elementi dijelom rotiraju, a dijelom se krecu Iinearno.
Za dimenzioniranje elernenata pogona kao i za proracun gibanja (zaIet, kocenje,
promjena brzine vrtnje, zamasni momenti i dr.) potrebno je djelovanje sila i za-
masnih momenata reducirati na jednu vrst gibanja, odnosno na jednu brzinu vrtnje
opr. brzinu vrtnje osovine mot ora.
gdje so: J u kgm
2
- zbroj zamasnih mornenata reduciranih na brzinu vrtnje
motora: J
m
u kgm
2
- zamasni moment motora: J1> J
2
u kgm
2
- zamasni mo-
21m
menti ostalih rotirajucih dijelova; (J) u S-1 - kutna brzina vrtnje, (J)=-, n u min-I;
60
wm u s - 1 - kutna brzina vrtnje motora; m, u kg - masa tereta; VI u ms - 1 - brzina
linearnog gibanja tereta.
Zamasni moment (moment inereije) iznosi:
d
2
za puni homogeni valjak mase m u kg i promjera dum je J =m - u kgm
2
,
8
za homogeni cilindricni prsten (kolut) mase m u kg, vanjskog promjera d
v
u m i
m
unutarnjeg promjera dum je J=-(4+d') u kgm' (vidi str. 51).
8
8*
:i
116 __________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
K pogona s konstantnom kutnom brzinom vrtnje, w = konst; fadna tocka
natazi u sjecistu momentne krivulje fadoog mehanizma (str. Ill) I momentne kn-
vulje elektromotora (str. 122) dakle M r = M m' avo stanje je stabilno, aka pri susjed:
nim vec':im brzinama protumornent Mr postaje veci od momenta motara Mm. ,a
manjim brzinama manji od momenta motora. Na slici 4 prikazane su I
nestabilne radne tocke pogona s ashinhronim motorom. Kad pogona sa smhromrn
motorom, serijskirn i paralelnirn istosmjernim motOfom postize se za iSle momentne
krivulje stabilna brzina vrtnje (vidi str. 122). sfabifne rodne locke
Potrebna snaga matora iznosi: nesfabilna
radna locka
"m u min-i) l' ___ __ --:;Jf::::...._""2
to H"
SI. 4. Staticki odnosi stabilnosti kod pogona
s asinhronim motorom
If
n_
Prijelazne pojave nastaju uslijed promjene opterecenja mot?ra,
isklapanja, reverziranja, koeenja, promjene brzine vrtnje, gresaka pn upravlJanJu lil
promjena napona i frekvencije napa-
janja. Njihove vremenske konstante
elekfrilne
mehanicke
lerm;cke
priblizno su U podrucjima navedenim
na slici 5. U pravilu su dakle, elektric-
ne i mehanicke pojave vee zavrsene,
a tek tada nastaju primjetne tempe-
raturne promjene u elektromotoru.
NajveCi broj pokretanja, kocenja i
10-' 10-3 10-
2
10- 1 10 10
1
10
1
10
3
10' reverziranja odvija se u vremenu iz-
sekunde __ medu 0,1 i 10 sekundi. Pri prijelaz-
SI. 5. Podrucje elektricnih, mehanickih i
termickih vremenskih konstanti elektro-
mehanickih elemenata
tora i radnog mehanizrna. Npr. trajanje
grafo-analitickim postupkorn, slika 6:
nim pojavama interesantno je, prije
svega, trajanje pojave i vremenska pro-
mjena kutne brzine. Racunski rezul-
tati dobiju se koristenjem stacionar-
nih momentnih krivulja elektromo-
zaleta moze se tad a odrediti slijedcCim
s 1
1/
SI. 6. Odredivanje vremena zaleta
fln,
Elektromotorni pogoni - _________________ 117
Prijenosni clementi
Prijenosni elementi su uredaji koji rade sa iii bez pomocne energije (elektrika,
pneumatika, hidraulika). Oni su postavljeni kao spojni elementi iii kao upravljacki
za prenosenje, odnosno za odredeno utjecanje oa tok mehanieke energije
izmedu motora i radnog mehanizma. Pritom se uglavnom radi 0 spojkama, reme-
nicama, reduktorima, pojaealima momenta i kocnicama. Izvedbe i kombinacije za
ispunjenje vrlo razlicitih zadataka su mnogobrojne.
Remenski pogon
Proraeun pogona klinastim remenima prema JUS G.E2.053/1964 s dvije reme-
nice, prema JUS M.C1.253/1964 ovisi 0 nizu faktora i uvjeta okoline, koji se u cjelosti
ne mogu obuhvatiti proracunom, pa je stoga u slozenim slucajevima preporucljivo
koristiti se iskustvom proizvodaca klinastih remena i pogona.
Uobicajeni su prijenosni omjeri i:::;OO ... 15) i obodne brzine ... 25) m/s
Profil klinastih remena je trapez, sirine dulje osnovice (l i visine II, pri cemu
bocne stranice zatvaraju kut ad x::::::40 (sl. 7).
SI. 7. ProfiI klinastog
remena
Proracnn pogona
Tablic. 4.
Oznaka
profila
y
Z
A
B
C
0
E
Klinasti remeni za industrijske svrhe
(prem. JUS G E 2 053/1964)1)
Mjere u mm
Racunska duljina
a
"
b Ip
L 2)
remena
p
6 4 1,6 5,3 200 ... 1250
10 6 2,4 8,5 400 ... 2800
13 8 3,1 II 560 ... 4000
17 II 4,1 14 800 ... 6300
22 14 5,6 19 1400 ... 9000
32 19 8,2 27 2240 ... 18000
38 25 9,7 32 3150 ... 18000
1) Izraduju se i uski klinasti remeni, prema JUS G.E2.063/1964
2) Odabrati iz niza R 20 (izuzetno R 40) standardnih brojeva
(str. 831).
I. Brzina remcna v u m/s:
Brzinu remena i piijenosni omjer (brzine vrtnje) odredit cerna prema srednjim
promjerima remenice tip i Dp, vidi s1. 8. Promjere remenica Dp i d
p
treba tako
odabrati, da je brzina remena sto veea, ali se preporucuje ne prekoraCiti v=25 m/s.

19100 19100
(n
l
, n
2
brzine vrtnje u min -I,
d
p
, Dp srednji promjeri remenica u mm)
118 __________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
Tablica 5.
Izbor proma remena (smjernice)
Snaga koja Obodna brzina remena
se prenosi
u kW do 5 od 5 do 10
;:;; 0,75 Z,A Z
0,8 ... 2 Z,A,B Z,A
2,1 ... 4 A,B Z,A,B
4,1 ... 7,4 B,C A,B
7,5 ... 15 C B,C
15,1 ... 30 - C,D
31 ... 60 - E
2. Obuhvatni kut p:
a) tacna formula: cos Dp-d
p
2 2 C
b) priblizna formula: 1800-60 D,-d,
e
(upotrebljiva za 180 do 110, za manje
preporucuje se formula 2a).
v u mls
iznad 10
Z
Z,A
Z,A
A,B
B,C
C,D
D,E
SI. 8. Remenski prijenos
3. Snago
a) Snago Po beskonocnog klinastog remena:
Tablica 6.
-
Po u kW
Oznaka d
min
profila mm v u mls
2 4 6 8 10 14
18 24
Y 32 0,037 0,074 0,11 0,14 0,16 0,19 0,19 0,1
Z 63 0,14 0,27 0,41 0,53 0,64 0,81 0,88 0,81
A 90 0,27 0,55 0,81 1,03 1,25 1,6 1,9 1,9
B 125 0,51 0,96 1,4 1,8 2,3 2,9 3,4 3,4
C 212 0,81 1,7 2,5 3,2 3,9 5,2 5,9 6,0
D 355 1,8 3,4 5,2 6,8 8,2 10,6 12,2 12,5
E 500 2,6 5,2 7,7 10,3 11,9 15,4 18,1 18,1
Elektromotorni pogoni __________________ 119
Tablica 7.
Koeficijent pogoDa C
2
(vidi str. 120).
Primjeri pogonskih strojeva
1)
2)
Koeficijent C2
Primjeri radnih strojeva
za dnevno trajanje pagoDa u satirna
<10 10<16 >16 <10 10< 16 >16
Laki pogoni
Centrifugalne pumpe i
kompresori, tfacni tran- 1 1,1 1,2 1,1 1,2 1,3
sporteri, ventilatori i
pumpe do 7,5 kW
Srednje tdki pogoni
Skare za limove, prese,lan-
cani I tfacni transporteri,
vi bracijska si ta, genera tori
i uzbudnici, alatni strojevi
1,1 1,2 1,3 1,2 1,3 1,4
(tokarilice i brusilice), stro-
jevi za pranje, tiskarski
strojevi, ventilatori i pum-
pe iznad 7,5 kW
Teski pogoni
Mlinovi, klipni kompre-
sori,opterecenipuzniipul-
zirajuCi transporteri, di-
zala (liftovi), preSe za bri- 1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6
ketiranje, tekstilni stroje-
vi, klipne i muljne pumpe,
pile jarmace, mlinovi ce-
kicari
Vrlo teski pogoni
Visoko optereceni mlino-
vi, drobilice kamena, ka- 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,8
landeri, mjesaiice, vitia,
kranovi, bageri
1) Izmjenicni i trofazni elektromotori s normalnim zakretnim momentom (do dvo-
strukog nazivnog momenta), motori s unut. s;lgorijevanjem i s n>60q min-I
2) Izmjenicni i trofazni elektromotori s visoJdm zakretnhn mOlllentom (iznad dvo-
strukog nazivnog momenta), motori s unut. sagorijevanjem i turbine s n -< 600 JIlin - 1
120 _________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
b) Stvarna snaga koju prenosi jedan femen
(koeficijent ('2 vidi na str. 119)
Koeficijent ck kod obuhvatnog kuta p < 180:
Obuhvatni
kut f!
180 170 160' 150 140' 130 120' 110 100' 90 80 70
c, 0,98 0,95 0,92 0,89 0,86 0,82 0,78 0,73 0,68 0,63 0,58
Kocficijent c
3
:
Moramo Ii u posebnim slucajevima minimalni promjer remenice d
p
odabrati
manji od daTIog u 3a), to moramo smanjiti snagu koju prenosi femen i to
c
J
odabrani promjer remenice d
p
minimalni promjer remenice d
min
(d
min
prema tablici 6).
, . '
Odaberemo Ii manji prornjer remenice d p veCi od ooog u 3a), to ce vrijednost
C3 lezati iznad 1. Vece vrijednosti od c
3
= 1,3 oe dolaze U obzir, iako ih racunski
utvrdimo.
4. duljina remena Lp u rom:
aftocn. formula: -d \
2 p 2 180 p P'
n (Dp_dp)l
b) priblizna formula: L +d )+2C+----
p 2 P P 4C
(upotrebljava se za /3= 180
0
do priblizno 140, kod manjih kutova preporucuje
se tocna formula 4a).
5. Razmak osovine C u mm:
Preporuceni razmak osovine: 0,7 (Dp+d
p
_)<C<2 (Dp+d
p
)
Iz poznate racunske duljine remena L
p
' razrnak osovine se izracuna po formuli:
C 2 L, - n (Dp +d,)-trJ[2 Lp -1t (Dp +dp)]' -8 (Dp -'-dp)l
8
Razmak osovina mora biti podesiv, da se remen moze montirati i nakon toga
pravilno zategnuti. Ova podesivost razmaka osovine iznosi najmanje 3 % od L .
Da je remen u pagonu' pravilno zategnut treba razmak osovina tako podesiti,
da je remen 0,5 do 1 % dulji od svoje stvarne duljine.
l
I
Elektromotori ______________________ 121
6. Klinaste remenice prema JUS M.-C1.253j1964
Tablica 8-. Mjere klinastih rernenica u mm
Oznaka
y
Z A B C D E
profila
Ip 5,3 8,5 II 14 19 27 32
b 1,6 2,5 3,3 4,2 5,7 8,1 9,6
h 4.7 7 8,7 10,8 14,3 19,9 23,4
,
I
12 15 19 25,5 37 44,5
f
./
8 10 12,5 17 24 29
f--
za pramjer remenice

32 20
W 50 75 125

W 63 200 355 500
38 90 125 200 300 500 630
Standardizirani pramjeri remenica tip o.dn. Dp _u mm
20 22,4 25 28 31,5 40 45
50 63 71 80 90 100
112 125 140 160 180 200 224
250 280 315 355 400 450
500 560 630 710 800 900 1000
1120 1250 1400 1600 1800 2000
SL 9 Klinasta remenica
Elektromotori
Elektromotore kao i radne mehanizme karakterizira kutna brzina vrtnje 050-
vine W
m
promjena momenta 5 promjenom brzine vrtnje i tokom'vremena AIm i
zamasni moment J
m
Kod elektromotora sc razlikuju cetiri prirodne stacionarne
momentne krivulje, slika 10. One su uvjetovane posebnim svojstvima statora i rotora
pojedinih motora. Vrijede naravno za nazivne ulazne velicine (napon, frekvencija).
Stacionarni zakretni moment je vremenski konstantan, osim kod jednofaznih asinhro-
nih motora, gdje pulzira oko vremenske srednje vrijednosti. Moment neovisan 0
brzini vrtnje, tj. krutu momentnu krivulju (krivulja 1) imaju trofazni i jednofazni
sinhroni motori 5 istosmjernom uzbudom iIi permanentnirn magnetima, zatim reI uk-
tantni i histerezni motori. Pri prekoracenju M maks ispada motor iz koraka i ostaje
stajatL Tvrdu momentnu krivulju (krivulja 2) imaju istosmjerni poredni motori,
istosmjerni motori sa stranom uzbudom, istosmjerni motori s elektronickom kornu-
'tacijom. Pri prekoracenju Mmaks nije vise osigurana stabilnost brzine vrtnje. Mo-
mentnu krivulju 3 imaju trofazni i jednofazni asinhroni kavezni motori, asinhroni
,kolutni motori i rotorski napajni trorazni kolektorski-motori. Povecanjem otpora rotora
postaje momentna krivulja, kod asinhronih motora, sve mekS (krivulja 3),
w-
n_
ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
Pri prekoracenju M maks motor se zaustaf-
Ija i uzima pritom veliku struju iz mreze.
Istosmjerni serijski motori, univerzalni mo-
tori i repulzioni malori imaju vrlo meku
momentnu krivulju (krivulja 4). Pri preko-
racenju M maks komutacija nije vise besprije-
korna.
Sl. 10. Stacionarne momentne krivulje
elektromotora
Odnosom momenata Mmaks/Mn odredena je momentna preopteretivDst eleklro-
motara (termicka naprezanja, vidi str. 94). Dornaci proizvodaci se pritom pridrZa-
vaju preporuka lEe, Publ. 34-1, sedmo izdanje 1969. i propisa VDE 0530-1/1972. iz
kojih slijedi: "Istosmjerni malori i visefazni indukcioni motori norrnalne izvedbe
moraju ncovisno 0 (svojoj) vrsti pagona i izvedbi bili 15 s dugo preopteretivi s mo-
men tom do 1,6 strukog nazivnog momenta, bez da kod jednolicnog porasta mo
menta nastupi prekretanje iIi nenadana promjena brzine vrtnje. Indukcioni kavezni
motori sa strujom kratkog spoja manjom od 4,5 struke nazivne struje, npr. jedno-
fazni asinhroni motori s pogonskim kondenzatorom, moraju biti 15 s preopteretivi
sa 1,5 strukim nazivnim momentom".
Preopteretivost istosmjernih motora ogranicena je pogonskom stabilnoseu (mo-
tori sa stranom uzbudom) i komutacijom (serijski motori). Dozvoljena preopteretivost
se 'moze poveeati kompenzacijskim namotom. Preopteretivost indukcionih motora
ogranicena je prekretnim momentom M koji je kao parametar -inotora ovisan
o kvadratu mreznog napona. Snizenje napona od 10 % uzrokuje, dakle, snizenje
prekfetnog momenta za oko 20 %. Da bi se sprijecila osteeenja uslijed padova
napona, uobicajeno je pri postavljanju motora racunati s oko 80 ... 90% iznosa
prekretnih momenata, navedenih u katalozima proizvodaca.
Razni sistemi napajanja elektricnom energijom s ohzirom na vrstu struje, broj
faza, frekvenciju i napon, a s druge strane radni mehanizmi s vrlo razlicitim mehanic-
kim parametrima kao sto su snaga, brzina vrtnje, zakretni moment, sila i brzina uvje-
toyaH su relativno veliki broj specijalnih izvedbi elektromolora.
Istosmjerni motori s paralelnom uzbudom
Na statoru se nalaze glavni polovi s uzbudnim namotom. Pomoeni poJoyj
smjesteni su izmedu glavnih polova -i omogueuju komutaciju--bez iskrenja. Veliki
motori opremaju se i s kompenzacijskim namotom. -Na roto.ru se nalazi namot
armature i kolektor. Kompenzacijski namot i namot pomoenih polova spojeni su
u seriju 5 armaturnim namotom, a uzbudni namot spojen je paralelno s armatur-
nim namotom, stika 14c. Kod porednih motora ,namot armature i uzbudni namot
napajaju se zajedno, dok se kod nezavisnih motora uzbudni namot napaja posebno.
Zbog znatna boljih svojstava u pogonima koji zahtijevaju promjenu brzine vrtnje, da-
nas se uglavnom koriste nezavisni motori. Potezni moment motora s paralelnom
uzbudom iznosi do 200 % nazivnog, a prekretni oko 300 % nazivnog. Motori imaju
tvrdu momentnu karakteristiku, krivulja 2 na 51. 10. Opseg promjene brzine vrtnje iznosi
i do 10: 1.
f
I
,
Elektromotori _____________________ 123
Brzina vrtnje mijenja se promjenom napona armature' preko otpornika iii uprav-
Ijivog ispravljaca za brzine vrtnje manje od nazivne, a promjenom uzbudne struje
pomoeu regulacijskog otpornika za brzine vrtnje veee od .' . .
Ako se pri konstantnom protumomentu radnog mehamzma zeh smanjltI brzma
vrtnje u trajnom pogonu, treba odabrati motor s veeom nazivnom snagom; vidi str.
124. Kad protumomenta radnog mehanizma koji opada s kvadratom brzine vrtnje,
opcenito nije potrebno poveeanje snage motora.
Da bi se smanjili udarci struje i naprezanja u motoru pri pokretanju motor se
prikljucuje na snizeni napon, koji se moze mijenjati ..
1 t, (vidi i str. 201), upravljivim ispravljacima, slika 12 1 neupraVljlVlm IspravljaClma
s regulacijskim transformatorom, stika 13. Struja pokretanja iznosi 65 do 75 % nazivne
l+ l-
82 01 02
SI. 11. Pokretanje istosmjernog motora pomoeu pokretackog otpornika
l1 l2 1
A1 A2
81 82 D1 02
SI. 12. Pokretanje istosmjernog motora pomoeu upravljivog ispravljaca
SI. 13.
11 l2 l3
AI
82 D1
Pokretanje istosmjernog motora pomoeu neupravljivog ispravljaca i
cijskog transformatora
02
regula-
/
124 ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
za s pola",tereta, 130 do 150 % za pokretanje s punim teretom i 170 do
naZlvne struJe za tesko P?kretanje. Koci se taka .Ia se motor odspoji od mreze
1 rad! kao generator na otpofmk za kocenje iIi u protuspoju, taka da se motor pre-
klop! za obratni smisao vrtnje.
Promjena srnisla postize stezaljki E I - E2 za poredni od-
nOSTIa FI-F2 za nezavism motor Ih zamJenom stezaljki AI-A2 slika 14. Matori
s paralelnom .se za tiskarskih, alatnih i papirnih strojeva
za .pogon dlzahca. U labllel 9 pnkazani su osnovni tehnicki podaci motora
IstosmJerne struje (katalog 66119 (1) VI 76 - Rade Konear) ..
Tehnicki podaci motora istosmjerne struje s nezavisnom uzbudom
Tablica 9. I 100 .. 280, mehanicka zaSlita IP 23
Tip Napon
Brzina Snaga Koris- Moment
vrtnje
Struja Masa
motora V A
nost inercije
kg
min-I
kW KS
11%
kgm
2
I 100S
170 1500 1,0 1,36 9.5 67
440 3000 2,5 3.5 7,5 75
0,051 32
I 100L
170 1500 2,0 2,7 15.0 71
440 3000 3,5 4.75 10.0 78
0,068 38
I 132S
170 1500 4.0 5.5 31,5 79
440 3250 8.0 11,0 21,0 85
0,23 58
I 132L
170 1500 6,0 8,15 46,5 82
440 2500 9,25 12,5 24,5 86
0,35 75
I 160S
170 1500 8,35 11,5 62,0 81
440 2500 14,5 19,5 38.5 86
0,41 115
I 160L
170 1500 11.5 15,0 81,0 83.5
440 3000 24,5 33.0 63,0 88
0,45 125
1200S
220 1600 19,5 26,5 103,0 85
440 3000 35 47,5 89,0 89
0,81 200
1200L
220 1500 27 37 139,5 87
440 3000 55.5 75 139 91
0,97 230
I 225S
220 1500 32,5 44 173 85
440 2000 42.5 57,5 110 88
1,5 280
1225M
220 1500 44 60 229 87
440 2500 71,5 97,5 183 89
1,9 350
EI k e tromotorJ
125
Tip Napon
Brzina Snaga
Struja
Koris- Moment
Masa
vrtnje
nost inercije
motora V
min -\ kW KS
A
'1%
kgm'
kg
I 225L
220 1100 36,5 48,5 191 87,5
2,5 430
440 2300 86 115 215 90
I 280S
220 1350 55 75 287 87
4.5 510
440 2000 89.5 120 227 89.5
I 280M
220 1000 49.5 67 257 87
6,3 670
440 2000 121 165 303 91
I 280L
220 720 45,5 62 236.5 87
9,5 820
440 1500 121 165 303 91
Navedene snage motora kao i one u katalozima iii oa natpisnoj plocici adnose
se sarno oa nazivno pogonsko stanje. ana je definirano klasom izolacije (str. 74),
nazivnorn brzinom vrtnje (str. 96), nazivnim naponom (str. 109), temperaturom oko-
line do 40'C (str. 136), nadmorskom visinom do 1000 m (str. 136) uz napajanje
istosmjernom strujom. Za svako odstupanje od nazivnog stanja potrebno je kata-
lasku snagu reducirati mnozenjem odgovarajuCim faktorima. Snaga kojom se motor
moze opteretiti kad napajanja valovitom strujom iznosi:
P=kj P
n
gdje su:
k
j
- korekcijski faktor pri napajanju valovitom strujom (iz poluvodickih isprav-
Ijackih sklopova)
0,97 0,95 0,93 0,91
Wj % 5 10 15 20
P
n
nazivna snaga iz kataloga iii natpisne plocice,
w
i
% valovitost struje u % (str. 110)
Istosmjerni motori sa serijskom uzbudom
Ovi su motori izradeni u osnovi jednako kao i istosmjerni motori s paralelnom
uzbudom. Posebnost se sastoji u serijskom spoju namota armature i uzbudnog namota,
slika 14. Potezni moment ujedno je i maksimalni te iznosi do 350 % nazivnog
momenta.
Momentna karakteristika je meka, krivulja 4 na sl. 10. Opseg promjene brzine
vrtnje iznosi 10: 1. Brzina vrtnje mijenja se promjenom napona armature iii promje-
nom rotorskih otpornika. Da bi se smanjili udarci struje i naprezanja u motoru pri
pokretanju postupa se analogno kao kod motora s paralcinom uzbudom. Koci se,
u principu, kao i kod motora s paralelnom uzbudom, motor radi kao generator na
126
-.---.-.-. ____ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI
otpormk za kocenJe lIt u protuspoju S obratnim s . 1 '.
se zamjenom stezaljki AI-A2 armaturno mlS vrtnje mijenja
narnota, slika 14. g namota tIl stezalJkl DI-D2 uzbudnog
Matori sa serijskom uzbudom narocito d . .
nica, tramvaj, elektrokolica i sl.}. su pogo nI za elektlcnu vueu (zeIjez-
Istosmjerni motori magu se izraditi i s d .
cijom paraieine i serijske uzbude n r kad va 1 I VIse, uzhudlllh namota. Kombina-
karakteristika, slika 10, podesiti 'ol maze se momentna
se istosmjerni motori kompenzacijskim a reverzlJske pogone opremaju
lEI) lOll
OIE2
021

:: 1021


1811 1821 1[11 1[21
1821 1[11 1[21
01
AIEl
bl
AI E2
olE2
olEl
f
::
01)
f
:::
1821 1[11 ([21
WI 1[21
AIEl
cl
AIE2
dl

2[lEl
el
',1E21
__ rv'----1I'AJlJA111 ...... \rAJI
IICI) ffClI (181) 11821 V (281) 12821 12[11 12m

S1. 14. Istosmjerni stroj sporn " -I' .
zenom uzbudom: a) generator .po o.vlma, ko.mpenzacijskirn narnotorn i slo
vrtnje; c) motor za desni vrtnJe; za smisao
s razdijeljenirn namotirna kompenzacije t hJevd
1
, e) stroj
po ova ra I smanjenJa radIO smetnji
I Elektromotori _____________________ 127
Sinhroni motori
Stator sinhronih rnotora namotan je trofazno. Rotor iroa manje iii vise izra-
iene polove s uzbudnim namotom protjecanim istosrnjernom strujom. Za asinhroni
zalet, sinhroni motori su oprernljeni prigusnim kavezom (stapovi male vodljivosti
ulozeni u poine papuce i medusobno povezani s kratkospojnim prstenom). Pri
upus.tanju, uzbudni namot se kratko spaja preko otpora, koji ima lO-struki iznos
otpora uzbudnog namota. Otvaranje kratkospojenog uzbudnog namota i prikljucak
na njegov istosrnjerni napon obavlja se _vrlo jednostavno pomocu preklopke, slika
15 ito: ,kod lakog zaleta (pretvaraci, centrifugalni kompresori) prije nego se stator
preklopi od pocetnog na puni napon, a kod srednjeg teskog i teskog zaleta (stapni
kompresori) tek posJije preklapanja statora na puni napon.
Pokretanje pomocu zagonskog rnotora primjenjuje se praticki sarno kod kom-
penzatora. Sinhroni motori primjenjuju se svuda gdje je potrebna konstantna brzina
vrtnje i kompenzacija jalove snage, vidi str. 67. Karakteristicna momentna krivulja
je krivulja 1 na sl. 10. Njihova korisnost (stupanj djelovanja) veta je za 1 do 2 %
nego kod usporedivih asinhranih motora. Lakse se i ekanomicnije izraduju od asinhro-
nih motora za vise napone i velike snage. Najcesce se upotrebJjavaju za pogon
raca, ventilatora, pumpi i kompresora.
Na slikama 15 do 19 prikazani su spojevi za pokretanje, a u tablici 10 usporedeni
su pajedini nacini pokretanja sinhronih mat ora.
Tablica 10.
Pregled nacina pokretanja sinhronih motora
Uklopna Potezni
Nacin asinhranog
struja moment
Primjena.
pokretanja
nazivna nazivni
struja moment
Direktno uklapanje
4 ... 6
0,5 ... 1,0 ako mreza podnosi veli-
(sl. 15)
ke strujne udare
Pokretanje s dianim
2
0,2 ... 0,35
kad velikih snaga i sred-
namotom (sl. 16)
nje teskag pokretanja
Pokretanje
Y 11 (sl. 17) 1,5 ... 2,0 0,2 ... 0,5
kod srednje te!kog pokre-
tanja
Pokretanje pornacu atpor-
1,5 ... 2,5 0,1 sarno kod lakog pokre-
nika (Prigu!nice) (s. 18)
i malih snaga
Pokretanje pomocu trans-
ovisi a pri- ovisi 0 pri-
za sve napane i snage
formatora (sl. 19)
jenosnom jenasnom
omjeru amjeru
128
-EI--.'-------ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI
ektrlcna snaga potrebna d' ....
osovini mehanicku snagu P u ra smhromh lIt asmhronih motara koji daju oa
100 p
u kW iii IOOP u kVA
1J cos <p
(11 je korisnost elektromotora u 0
%; cos cp je faktor snage).
11---r--_


l'l l-
,SI. 15. Direkt uklj,
. Pokret.: polozaj a
Pogon: poloiaj b
U--......,.-__
12----+"T"--
L3----+-I-..-_
L1-r---_
==
I I
A
/r.

(
)
/'-.. l7
I I' I

B
SI. 16. Dioni namot
Pokret.: Pogon:
A-ukljue. Aukljue.
B-otvor. B-ukljue.
SI. 18. Predotpor
Pokretanje: Pagan:
A-ukljuceno A-ukljuceno
B-otvoreno B-ukljuceno
Z je otpornik
SI. 19.
Traro za pokretanje T
Pokretanje: Pogon:
A-ukljuceno A-ukljuceno
B-ukIjuceno B-otvoreno
C-otvoreno C-ukljuceno
Slike 15 do 19. Pokretanje sinhronih motora
T
11-__ -_

SI. 17. YL'<
Pokretanje Y: Pogon 6.:
A-ukljuceno A-ukljuceno
B-otvoreno B-ukljuceno
C-ukljuceno C-otvoreno
Lt---
l
----
12'---1_--
L3-l--I-1 -1



de
B
(!
'----:::::
Elektromotori _____________________ 129
Trofazni asinhroni kolutni rnotori
Stator kolutnih motora namotan je trofazno, sliena kao kod sinhronih matora.
Rotor ima takoder trofazni namot, Ciji su krajevi spojeni na tri klizna koluta.
Trofazni namot rotora spojen je kod manjih motora u zvijezdu, a kod veCih, da bi
se smanjio napon u stanju miravanja, u trokut. Ratorski namot se pri promjeni
brzine vrtnje, pokretanju i kaeenju spaja preka kliznih koluta s vanjskim struj-
nim krugovima. Kolutni motori se pokrecu ukljueivanjem otpornika U rotorski
krug, slika 24. To omogucuje da se postignu veliki rnomenti pokretanja.
Potezni moment iznasi preka 200% nazivnog, uz relativno malu struju pokre-
tanja, ispod 250 % nazivne struje. Prekretni mament iznosi obieno 250 da 300 %
nazivnog momenta. Motori imaju tvrdu momentnu karakteristiku, krivuIja 3 na s1.
lO, koja ukapcanjem otpornika u rotorski krug postaje mekana, krivulja 3'. Ako
postoji podizae cetkica, mogu se nakon zaleta klizni koluti kratko spojiti i cetkice
podici. Motor radi tada kao kavezni asinhroni motor.
Brzina vrtnje mijenja se najeesce ukljucivanjem otpornika u rotorski struJlll
krug. Od mogucnosti podesavanja brzine vrtnje bez gubitaka: preklapanje polova.
frekventno upravljanje, upravljanje rotors kim naponom koristi se u praksi sarno
avo posljednje kod podsinhronih i nadsinhronih kaskada. Kaskadni spojevi su
ekonomicni (zbog visoke cijene potrebnih dodatnih uredaja) sarno za uska podrucja
promjene brzine vrtnje (1: 1,5 do 1 :2). Primjenjuju se za pogen pumpi, ventilatora
i mlinova sa snagama iznad 200 kW za kontinuirano podesavanje brzine vrtnje.
Ukapeanjem otpornika u rotorski krug motora povecava se, pri nepromijenje-
nom prekretnom momentu Mmab prekretno klizanje Sk (usporedi momentne krivulje
3 i 3' na sl. 10) i time smanjuje pogonska 'brzina vrtnje opterecenog motora.
Brzinu vrtnje u praznom hodu se ne moze smanjiti na ovaj naein. Potrebni dodatni
otpor R
2
<J kojim se postize odredeno klizanje s moze se odrediti priblizno pomocu
karakteristicnog rotorskog broja, odnosno tzv. rotorskog prividnog otpora k (vidi
str., 201). Navedeni pojednostavijeni racun daje dovoljno tocne vrijednosti do 1,5
struke vrijednosti nazivne struje, odnosno nazivnog momenta. Ako se pri kon-
stant nom protumomcntu radnog mehanizma zeli smanjiti brzina vrtnje u trajnom
pogonu, treba odabrati motor s uveeanom nazivnom snagom (vidi str. 136). Kod
protumomenta radnog mehanizma koji opada s kvadratom brzine vrtnje, opce-
nito nije potrebno povecanje snage motora.
Gubici pri smanjenoj brzini vrtnje kao i oni nastali za vrijeme zaleta raspore-
duju se U omjeru otpora na namot rotora i rotorske otpornike. BuduCi da je
otpar rotorskih otpornika nekoliko puta veci, pretezni dio gubitaka ostaje izvan
motara. Kolutni matori ne zahtijevaju, stoga, tako veliko povecanje snage motora
za pogone s padesavanjem brzine vrtnje te mogu zadovoljiti i najteze uvjete zaleta,
kao npr. zalet velikih zamasnih masa.
Za kocenje pogona s kolutnim motorima koristi se nadsinhrono kocenje,
protustrujno kocenje, istosmjerno kocenje, jednorazni kocni spoj i trofazni nesi-
metricni spoj.
Promjena smisla vrtnje postize se zamjenom dviju faza statorskog namota. Ko-
lutni motori upotrebljavaju se gdje mreza ne podnosi velike struje ukiapanja
kaveznih motora, gdje treba pokretati vel ike zamasne mase i gdje treba pode-
130 __________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
savati brzinu vrtnje. To su npr. mlinovi, kompresori. napojne pumpe i dr.
cito siroku primjenu su kolutni motori nasH u dizalicnim p()gonima (str.
Naro
).
Trofazni kavczni motori
Statorski namot trofaznih asinhronih kaveznih motara De razlikuje se u prin-
cipu od statorskog oamola kolutnih motora. Nasuprot tome, rotorski je namot
bitDa razliCit. Ked rnalih i srednjih motora, kavezni je namot izliven od alum i-
nija, a ked vecih motora izraden je od bakrenih stapova. U aba slucaja kavezni
je namot vrlo robustan i maze zadovoljiti visoka mehanicka i termicka' napre-
zanja. Da hi se smanjila struja pri pokretanju, matori iznad 20 kW izraduju se
s dubokim utorima. Struje kratkog spoja lk navedene su u katalozima. Kod
2-polnih motora krecu se obicno u granicama 500 do 700 % nazivne struje, kod
4-polnih 400 do 600% I" a kod 6 i 8-polnih 300 do 600% I . Omjer I,ll.
raste, u pravilu, s veliCinom mot ora. Potezni moment iznosi preko 200/;" nazivnog
kod malih motora do 30 kW, preko 150% nazivnog kod srednjih motora do 300 kW
i preko 100% nazivnog kod motora do 1000 kW. NajveCi motori do 5000 kW
imaju potezni moment 70 do 100% nazivnog. Prekretni rnomenti kod motora .svih
velicina iznose 200 do 250% nazivnog. Tipicnu momentnu krivulju prikazuje kri-
vulja 3 na sl. 10. Na oblik momentne krivulje moze se utjecati raznim izvedbama
rotorskog kaveza, p':a se sa specijalnim konstrukcijama rotora mogu ostvariti 1
mekane momentne karakteristike.
Brzina vrtnje mijenja se najcesce preklapanjem polova, medutim u novije vrijeme
sve se vise primjenjuje naponsko podesavanje brzine vrtnje te naponska i frekventna
'Tegulacija. brzine vrtnje. Kavezni asinhroni motori uklapaju se najcesce direktno na
mrdu. Kod slabih mreza koristi se niz zahvata za smanjenje relativno velikih
struja pokretanja. To su kod.srednjih motora zvijezda-trokut pokretanje, a kod
velikih motora pokretanje s transformatorom za pokretanje. Osim toga se koriste
jos pojacano pokretanje zvijezda-trokut, pokretanje 5 dijelom namota, pokretanje
s jednofaznim statorskim predotporom i dr.
Za kocenje pogona s kaveznim asinhronim motorima koriste se nadsinhrono
kocenje. protustrujno kocenje r istosmjerno kocenje. Pritom. se 'primjenjuju . razni
spojevi statorskog namota. Manji i srednji motod mogu se kociti i prikljuckom
na kondenzatorsku bateriju. Za pogone sa strozim zahtjevima zaustavljanja i pozi-
cioniranja koriste se kocni motori - asinhroni kavezni motori 5 prigradenotn
mehanickom kocnicom.
I K
E B
SI. 20. Oznacavanje prigradnih
i vanjskih mjera elektricnih stro-
jeva'
(Prigradne mjere standardizirarte
su prema JUS N.GO.020. Vanj-
ske mjere su ovisne 0 konstruk-
ciji motora)
T
!
Elektromotori _____________________ 131
Promjcna smisla vrtnje postize se zamjenom dviju faza statorskog namota. Ka-
vezni motori nasli su najsiru primjenu. U svojim osnovnim i specijalnim izvedbama
primjenjuju se prakticki svuda u industriji, poljoprivredi. rudarstvu, transportu
i dr. U tablici II prikazani su osnovni tehnicki podaci kaveznih asinhronih
motora standardne izvedbe.
Jcdnofazni asinhroni motori i trofazni asinhroni motori na jednofaznoj mrezi
lednofazni asinhroni motori imaju jednake mehanicke dijelove kao i trofazni
motori. U statoru se nalazi namot od dva dijela - glavna i pomocna faza. Po-
mocna faza sluzi za stvaranje oki-etne komponente magnetskog polja. Ona moze
biti ukljueena sarno za vrijeme zaleta, Ued-nofazni asinhroni motori sa zaletnim
kondenzatorom) iii trajno Uednofazni asinhroni motori 5 pogonskim kondenzatorom
i jednofazni asinhroni motori 5 pogonskim i zaletnim kondenzatorom). Za isklju-
civanje zaletnog kondenzatora koriste se najcesce q:ntrifugalne sklopke. Kod jedno-
faznih asinhronih motora s pogollskim kondenzatorom krecu se struje kratkog
spoja lk u granicama- 200 do 400?1o nazivne struje, a kod motora 5 pogonskim i zalet-
Rim kondenzatorom u granicama 400 do 550 % nazivne -struje. lednofazni asinhroni
motori 5 pogonskim kondenzatorom tip 5AZe odlikuju se mirnim radom, dobrom
korisnoscu i visokim faktorom snage (cos cp::::::: 1). Potezni moment je' malen i iznosi
40 do 60% nazivnog. Prekretni moment je takoder malen i iznosi 150 do 180%
nazivnog. Jednofazni asinhroni motori 5 pogonskim i zaletnim. kondenzatorom imaju
znatno vece potezne momente, 180 do 250 % nazivnog momenta.
Za ventilatorske pagone, koji zahtijevaju promjenu brzine vrtnje, izraduju se
motori 5 vise brzina i mogucnosti finog podesavanja brzine vrtnje. Jednofazni. asin-
hroni motori uklapaju se direktno na mrdu. Promjena smisla vrtnje postize se
zamjenom pocetka i kraja glavne iii pomocne -faze. Jednofazni asinhroni motori
proizvode se u velikirn serijarna, a koriste se u kucanskim aparatima, poljoprivred-
nim &trojevima, obrtnickim strojevima i dr. Izraduju se sa snagama do 3 kW.
VV"""l AA )",U
s


Trofazni asinhroni motori malih snaga do 1 kW mogu
se u spoju trokut pri,kljuciti na jednofaznu mrezu napona
220 V, sl. 21. Pritom se dobiju sliene karakteristike kao
kod jednofaznih asinhronih motora 5 pogonskim kon-
denzatorom.
S1. 21. Prikljucak trofaznog motora na jednofaznu mrdu
Kondenzator treba biti metalno-papirnati za trajni rad i napon 250 V. Kapa-
citet kondenzatora odreduje se taka, da se za svakih 100 W snage motara uzme
po 8 J,lF. Smisao vrtnje rriijenja se prikljuckom kondenzatora na drugu mreinu
stezaljku.
Tablica II.
Snage prigradne mjere zatvorenih kaveznih asinhronih motora IP 44, oblik 1M B 3 (premaDIN 42 673/april 1964)
Snaga motora u kW pri 50 Hz
Prigradne i vanjske mjere motora u mm (51. 20).
Priblizna
Tip
i sinhronoj brzini vrtnje
masa
rnotora
3000 1500 1000 750
motora
min-I min-I min-I min-I
A AC B C D E H HD K L kg
5 AZ 71 A 0,37 0,25 0;18* - 112 140 90 45 14 30 71 176 7 237 5,4
5 AZ 71 B 0,55 0,37 0,25* - 112 140 90 45 14 30 71 176 7 237 6,3
5 AZ 80 A 0,75 0,55 0,37 0,25* 125 157 100 50 19 40 80 193 9 272 9
5 AZ 80 B 1,1 0,75 0,55 - 125 157 100 50 19 40 80 193 9 272 10
5 AZ 90 S 1,5 1,1 0,75 0,37* 140 180 100 56 24 50 90 216 9 300 12
5 AZ 90 L 2,2 1,5 1,1 0,55* 140 180 125 56 24 50 90 216 9 325 15
5 AZ 100 L (A) 3 2,2 1,5 0,75 160 200 140 63 28 60 100 236 13 365 20
5AZ 100LB - 3 - 1,1 160 200 140 63 28 60 100 236 13 365 23
5 AZ 112 M 4 4 2,2 1,5 190 224 140 70 28 60 112 260 13 385 29
4 AZ 132 S (A) 5,5 5,5 3 2,2 216 140 89 38 80 132 305 13 437 56

-
4 AZ 132 SB 7,5 216
0
140 89 38 80 132 305 13 437 64 - - -
'0
S
4AZ 132 M(A) - 7,5 4 3 216 178 89 38 80 132 305 13 475 70

w
...,
i'l
\
1--- -. -----,-
----------------. ----- -..,j
4AZ 132 MB - -
5,5 - 216 178 89 38 80 132 305
4 AZ 160 M (A) 11 11 7,5 4 254 210 108 42 110 160 364
4AZ 160MB 15 - - 5,5 254 210 108 42 110 160 364
..
4AZ 160L 18,5 15 11 7,5 254 254 108 42 110 160 364
4 AZ 180 M 22 18,5 - - 279
"
241 121 48 110 180 404
"
'"
-
4 AZ 180 L
- 22 15 11 279
1;;
279 121 48 110 180 404
'"

4 AZ 200 La 30 30 18,5 15 318
"
305 133 55 110 200 460

'N
4AZ200 Lb 37 - 22 - 318
'"
305 133 55 110 200 460
-;;;
"
4AZ225S
- 37
- 18,5 356
'"
::-
286 149 60 140 225 505
'5
4AZ225 M 45 45 30 22 356 -'" 311 149 60** 140** 225 505
'"
"
4AZ250M 55 55 37 30 406
'"
349 168 65** 140 250 565
"
=
-'"
4AZ280S 75 75 45 37 457
.<:
368 190 75** 140 280 645
"-
4AZ280M 90 90 55 45 457 419 190 75** 140 280 645
4AZ315S 110 110 75 55 508 406 216 80** 170** 315 705
4 AZ 315 M(a) 132 132 90 75 508 457 216 80** 170** 315 705
4AZ315 Mb - - 110* 90* 508 457 216 80** 170** 315 705
* Prema DIN 42 673 snage nisu definirane ** Dvopolni motori imaju rnanje dirnenzije
13 475
15 587
15 587
15 631
15 660
15 698
18 760
18 760
18 810
18 835**
22 920
22 995
22 1045
27 1100
27 1150
27 1150
75
100
108
130
150
175
235
255
320
360
410
520
580
780
900
960

w
w
134 __________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
Zagrijavanje clektromotora
Zagrijavanje elektromotora u poganu uzrokovano je gubicima nastalim pri
pretvorbi elektricne energije u mehanicku. Gubici su ovisni 0 velicini i obliku
napona s kojim se napaja elektromotor, 0 velicini opterecenja, 0 vrsti pogona, 0
broju uklapanja, reverziranja i kocenja. Osim gubitaka, na zagrijavanje zrakom
hladenih elektrornotora utjece brzina vftnje elektrornotora, temperatura i gus toea
rashladnog zraka. Dopusteno zagrijanje narnola odredeno je klasom primijenjene
izolacije, str. 74, a dopusteno zagrijanje Jeiaja odredeno je vrstom masti za podma-
zivanje. Danas se kad elektricnih strojeva primjenjuju preteino izolacijski materi-
jali klase B i F. Prekomjerno zagrijavanje zoatno ubrzava kemijski proces sta-
renja ;zolacijskog sistema. Za svakih .8 iii 10 K prekomjernog zagrijavanja smanjuje
se vijek trajanja namota na polovicu.
Snage motora navedene u katalozima vrijede uz slijedece pretpostavke:
1. napajanje motora iz izvora istosmjernog napona a sinhronih i. asin-
hrooih motora iz izvora sinusnog napona Cije efektivnc vrijednosti ne odstupaju
vise od 5 % od nazivnog napona;
2. velicina optereeenja jednaka iii manja od nazivne snage,
3. vrsta pogona Sl - trajni rad, (vidi str. 112)
4. uklapanja, reverziranja i kocenja povecavaju zagrijavanje i smanjuju snagu elektro-
motora, pa je u nekim katalozima naveden dopusteni broj uklapanja u jednom
satu;
5. brzina vrtnje elektromotora treba biti jednaka iii veea od nazivne,
6. maksimalno dopustena temperatura rashladnog zraka je 40C,
7. motori su postavljeni na nadmorskim visinama do 1000 m.
Ukoliko navedeni uvjeti nisu ispunjeni, treba uzeti u obzir stvarne uvjete rada
. elektromotora i njegovu katalosku snagu korigirati prema jednadzbi:
P = ki . kp . ku . kb . k, . kh . P
ka
,
Stvarni uvjeti rada:
I. Povecanje efektivne vrijednosti napona za vise od 5 % od nazivnog napona znaci
nedopusteno povecanje gubitaka u zeljezu i nedopusteno zagrijavanje elektromo-
tora. Pri smanjenju napona za vise od 5% od nazivnog napona, proporcionalno
se smanjuje snaga elektromotora. Cijela momentna krivulja (osim kod iSlosmjer-
nih motora s para lei nom uzbudom) mijenja se proporcionalno s kvadratom
napona napajanja. Vrijednosti korekcijskog faktora ki' koji uzima u obzir sma-
njenje snage istosmjernih molora pri napajanju valovitim (a ne istosmjernim)
naponom navedene su na 110. Pri napajanju sinhronih i asinhronih motora
s nesinusnim naponom potrebno je, takoder, smanjiti snagu motora. Buduci da
je ovo podrucje u elektromotornim pogonima novo, nisu jos utvrdene adekvatne
vrijednosti faktora k
i

2. Ako se elektromotor optereti snagom vecom od nazivne, on se pregrijava i
smanjuje mu se vijek trajanja. Kod veCih dolazi do brzog pre-
garanja motora. Elektromotor se moze opteretiti snagom manjom od nazivne. Pri
tom se smanjuje zagrijavanje elektromotora, ali takoder i korisnost fI, a kod mo-
tora izmjenicne struje i faktor snage cos cp. lzuzetak su jednofazni asinhroni motori
s pogonskim kondenzatorom, koji se pri malim opterecenjima, a posebno u
praznom hodu zbog povecanih gubitaka inverzne komponente; zagrijavaju jednako
"'lI".
I
,
I
Elektromotori __ --=-__________________ 135
iii vise nego pri nazivnom opterecenju. Kod istosmjernih motora sa serijskom
uzbudom postoji opasnosl da pri malim opterecenjima, a posebno u praznom
hodu motor "pobjegne", tj. postigne nedopusteno veliku brzinu vrtnje, sto moze
uzrokovati unistenje elektromotora, a i velike stete na ostalim dijelovima elektro-
motornog pogona.
3. Za ostale vrste pogona, (vidi str. 112), koje se r<;tzlikllju od trajnog pogona Sl,
potrebno je katalosku snagu motora mnoziti faktorom k. p Za vrste pog.ona.
S2 S3 S4 S5 S6 i S8 ovaj faklor je veti od jedinice, dok je za pogone SI 1 S7
jednak jedinic'i. Za elektromotore koji se pretezno koriste u intermitiranim po-
gonima, npr. dizalicni motod nalaze se u katalozima i snage za vrstu
S3 (SIr. 112). Snaga eleklromolora u inlermiliranom radu (vrsla pogona S3), kOla
je usporedivasa snagom u trajnom radu (vrsta pogona Sl) moze se odredltl pomocu
efektivne vrijednosti momenta opterecenja.
P=0,1047' T,,n
J
Ti' tl t3+ ...
Tr=
, t
uz t=ll +t2+t3+ ...
(P u kW snaga motora: Tef u Nm efektivna vrijednos.l mo.menta
T
I
, T
2
, T
3
,.,. u Nm pojedini momenti opterecenja u clklusu
tIl [2' t
3
, U S trajanje pojedinih momenata .opterecenja; t u s ukupno traJanJe
ciklusa opterecenja).
4. lzracunavanje korekcijskog fakt.ora .ku za pogone s cestim uklapanjim,a, koce-
njima, reverziranjima, promjenama broja polova za vrste po.gona S4, I vrla.
je slozeno te cesto osim racuna zahtijeva i opsezna KorekclJ.skl faktor
ku za spomenute pogone uvijek je manji od jedinice, dok Je kod ostahh pogona
prakticki jednak jedinici.
5. Ako je brzina vrtnje motora veea od nazivne, npr. kod prikljucka.
motora za 50 Hz na mreZu frekvencije 60 Hz, moze se snaga povecatl za oko
10 %. Istodobno se kod nepromijenjenog namota smanjuje cijela momentna kri-
vulj; obrnuto proporcionalno s kvadratom frekvencije .. . traj,no. wmanjim qrzi-
. nama vrtnje od nazivne, je motora smanJlt! pnbhzno u omJeru
s korekcijskim faktororri kb (vidi str. 136).
Izbor elektromotora
Optimalna izrada iraq pogonskog sistema zahtijevaju prilagodenje motora
radnom mehanizmu. To se, osim na vee spomenute fizikalne .velicine kao sto su
potezni moment, kocni moment, nazivI?a snaga, ovisnost, brzine optere:
cenju, zamasne rnase, ponasanje u nestacionarnom pogoJ.1u I dr. odnosl
oblik elektromolora (sIr. 89) sislem hladenja eleklromolora (sIr. 90) 1 meha-
nicku zastitl.l e1ektromotora (str .. 86), Veliku vaz.nost imaju i ekonomska p!tallJ<l
kao sto su cijena elektromotora, troskoyi energije, sigurnost i pouzdanost
pogona, troskovi odrzavanj3:, potreban prostor i dr.
136 _________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
Postotak nazivne
brzine vrtnje 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Elektromotor i vrsta korekcijski faktor kb
ventilacije
Istosmjerni motor s
vlastitorn ventilacijorn - 0,12 0,22 0,35 0,45 0,56 0,68 0,79 0,9 1
Istosmjerni motor, sa
stranom ventilacijom 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1
Asinhroni kolutni mo-
tor s vIas tit om venti-
lacijom - 0,06 0,15 0,25 0,35 0,48 0,6 0,75 0,85' 1
Asinhroni kolutni mo-
tor sa stranom ven-
tilacijom 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1
6. Ako je maksimalna temperatura rashladnog zraka razlicita od 40C, treba snagu
motora iz kataloga pomnoiiti korekcijskim faktorom k
t
prema tablici.
. Maksirnalna temperatura
30 35 40 45 50 55 60
rashladnog zraka. u C
Korekcijski faktor k, (kl. B) 1,06 1,03 1,00 0,96 0,91 0,86 0,80
Korekcijski faktor k, (kl. F) 1,05 1,03 1,00 0,97 0,93 0,88 0,82
7. Aka elektromotori hladeni zrakom cade na nadmorskim visinama iznad toaD Ill,
treba snagu motora iz kataloga pomnoiiti korekcijskim faktorom kh"
,
Nadrnorska visina U III 2000 3000 4000
Korekcijski faktor kh (kl. B i F) 0,93 0,84 0,75
Upravljanje elektromotornim pogonima
Upravljanje elektromotornim pogonima treba u prvom redu osigurati pravilno
uklapanje i isklapanje. odnosno pokretanje i kocenje. podesavanje brzine vrtnje i
promjenu smisla vrtnje elektromotora.
'.,.
! Elektromotori __ _________________ 137
Oznake prikljucaka
Tablica 12.
Vrsta
elektricnog stroja
1
Istosmjerni
kolektorski
strojevi
Izmjenicni
kolektorski
strojevi
Trofazni sinhroni
strojevi
Trofazni asinhroni
kolutni motori
Omake prikljucaka (stezaljki) elektricnih rotacionih strojcva
(prema preporukama IEC, publikacija 34-8, 1. izdanje 1972)
i stare oznake (prema ranijim propisima VDE 0570/7,57 8)
Oznake stezaljki (pocetak
i zavrsetak namota)
Vrsta namota nove stare
IEC pub!. 34-8 VDE 0570
2 3 4
Namot armature AI, A2 A, B
Namot pomocnih
polova Bl, B2 G,H
Kompemzacijski namotl Cl, C2
Uzbudni namot
(serijski spoj) Dl, D2 E, F
Uzbudni namot
(poredni spoj) El, E2 C, D
Uzbudni na'mot
(strana uzbuda) Fl, F2
"
Pomocni namot
u' uzduznoj osi HI, H2
Pomocni namot
u' poprecnoj osi 11, J2
Vzbudni istosmjerni
namot Fl, F2 1, K
Izmjenicni 1) 3) VI, V2 V, X
trofazni namot VI, V2 V, Y
WI, W2 W, Z
Primarni1) 3) VI, V2 V, X
(statorski) trofazni VI, V2 V, Y
namot WI, W2 W, Z
Sekundarni
2
) (rotorskit Kl, K2 u, x
trofazni namot Ll, L2 v, y
Ml, M2 w, z
138 _________ _
ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
I 2 3 4
Trofazni asinhroni Primarni
l13
) trofazni VI, V2 V, X
kavezni matori namot VI, V2 V, Y
WI, W2 W, Z
Jednofazni asinhroni Glavni narnot
3
) VI, V2 V, V
kavezni metod Pomocni namat ZI, Z2 W, Z
1) Za izvedeno zvjezdiste primarnog namota treba primijeniti slovo N. (Qznaka
Mp prema VDE 0570).
2) Za izvedeno zvjezdiste sekundarnog namota treba primijeniti slovo Q. (Oznaka
mp prema VDE 0570).
3) Aka oe postoji mogucnost nesporazuma, mogu se ispustiti brojevi. U, V, W
je npr. dovoljna oznaka za trofazni asinhroni kavezni motor s -neizvedenim
zvjezdistern. Odvojeni namoli se razlikuju pomocu predbroja. Poceci namola
'polnopreklopivih trofaznih motora oznacuju se prema tome 1 U, 1 Y, 1 W za
nizu brzinu vrtnje i 2U, 2V, 2W za visu brzinu vrtnje.
Prikljucke treba oznaciti tako,da abecedni redoslijed oznacnih slova (npr. Ul,
VI, WI) odgovara vremenskom redoslijedu faznih napona pri desnom smislu
vrtnje elektricnog stroja.
Osnovni spojevi
11lZ 13

1:------.1
Spomenute osnovne funkcije
upravljanja elektromotornim pogo-
nima (MCC) realizirane su pomocu
tipiziranih. spojeva izvedenih u mo-
dularnom sistemu KON-KOM-
,PAKT (vidi sIr. 343). Slijedece slruj-
ine sheme na sl. 22 do 27 prikazuju
najcesce slucajeve upravljanja elek-
pogonom. Tumacenje
, oznaka u she mama dane je na str.
310.
F1
XI
FJ
, I
I 4
so
I r-"
'u
-1
XI
r XI i
L.",.",.,.. ______ __ . __ J.J

SI. 22. Direktno pokretanje trofaznih asinhronih motonl
Elektromotori _____________________ 139
lrf?
-------t2Jl

i
,

I '
XI XJ XI I
XI
Fl
Xl XJ
X5
FJ
, KJ Kt. I

r L H J I S1. 23. Y 6. pokretanje trofaznih asinhronih kaveznih rnotora
IIR'iY,V2
1
WZ
L_ 3"-' _..1 S vremenskim relejem
11
II
13
,
Fl
FIll .1
XL....'
,.
'1J KLJ7.TI
X2
.,.
J..-L..

Q\
-I
I
)}
. SI. 24. 'Pokretanje trofaznih asinhronih kolutnih motora
R
l
T
140 _________ _
ELEKTRI<::NI ROTACIONI STROJEVI
II 12l]
1'-' -I
i F5 1 1 i
I
I
, 1+0
I Fl I'
. I I
I
' ? I -y I
LJ
I I I
, , ,
i ,', M''\K2
I" '::, rrl

(jf;) SI. 25. PromJena smisla vrtnje trofaznih asinhronih kaveznih motora
11l21f
r" -------;;------n
! _ i
I
, F2 F1
I 1 Kl
-,
I
! ___ -1- 1
, K2
I : Kl K2 1Kl KllK2 K2!
! FI,. FJ Kl I
X6 .
________ " ___________ u
F L M J V:IW Sl. 26. Promjena brzi.ne vrtnje trofaznih asinhronih polnopreklo-
L __ ...... __ J pivih motara s jednim namotom (Dahlanderov iii PAM namot)
Elektromotori _____________________ 141
/1-.._--
12-+-,,--
LJ-+-HI--
Fl
Kl
11-,.-------------""'"
F2
r-----------
I Ue-2TJ
I, B
2
1 1
so
L ____________ J
SI
Kl
E1
N
Sl. 27. Ternperaturna (termicka) zastita trofaznih asinhronih
motara, uredaj tipa Ue-ZT 3
SI. 22, 23, 25 26 ad nose se na sheme odgovarajucih standardiziranih aparatnih
grupa u sistemu KON-KOMPAKT.
Elektricna i temperaturna zastita elektromotora
Od svih dijelova elektromotornog pagODa, najveca paznja se posvecuje zastiti
elektromotora, posebno njegovih namota. Zastitni uredaji moraju zastititi elektro-
motor od pregrijavanja i rada na nedopusteno niskom naponu. U slucaju kratkog
spoja moraju isklopiti motor u sto kraeem vremenu i sprijeCiti daljnja oste-
cenja. Najcesee koristeni zastitni uredaji su: osiguraCi, sklopnici s bimetalnim rele-
jima, motorni zastitni prekidaCi i uredaji za temperaturnu zastitu elektromotora.
Svrha je osiguraca da u slucaju kratkog spoja, sto prije prekinu napajanje
elektromotora elektricnom energijom. Rastalne uloske (patrone) osiguraca u dovodu
treba odmjeriti tako, da izdrze uklopnu struju: za direktno uklapanje kaveznih
motora treba odabrati trome uloske za 1,31
n
(/n=nazivna struja elektromotora). Pri
uklapanju kaveznih motora pomocu preklopke Y 11 (lagani zalet) i za kolutnc
matare, odgovaraju tromi ulosci za 1,0 In' vidi tabl. 13.
Vrijednosti navedene u tablici 13. vrijede za kraee trajanje zaleta, do 5 s kod
kaveznih odnosno do 15 s kod kolutnih motora.
Zastita od preopterecenja, time se osigurava ispravna komutacija kod istosrnjer-
nih elektromotora i zagrijavanje u dopustenim granicama kod istosmjernih i izmje-
nicnih elektromotora, postize se pomocu bimetalnih releja. U trajnom r'adu (S1)
se podesavaju na nazivnu struju elektromotora. Pri 1,05 strukoj podesenoj struji
ne smiju proraditi unutar 2h. Od njih se zahtijeva s obzirom na vlastite toleran-
cije u proradnim vrijednostima kao i s obzirom na dopustenu preopteretivost
Tabliea 13.
Nazivna
snaga
motora
kW
0,18
0,25
0,37
0,55
0,8
1,1
1,5
2,2
3,0
4,0
5,5
7,5
11,0
15,0
22,0
30,0
38,0'
Nazivria
snaga
motora
kW
50,0
63,0
80,0
100,0
160,0
Nazivne struje trofaznih asinhronih motora, nazivne struje tromih osiguraca
i orijentacioni presjeci dovoda (4-polni matori, pad napana do 80 m
udaljenosti manji ad 2%)
Uklapanje direktno Uklapanje Y/Ll-preklopkom iii
(/k=61"; 1,=5 s)* pokretacem (Ik=2In; t
z
= 15 s)*
Nazivna struja
motora In U A struje presjeci vodova struje presjeci vodova
pri napanu osiguraca u A mm
2
eu osiguraca u A mm
2
Cu
za napen za napen za napan za napon
220 V 380V 500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 380V 500 V 220 V 380 V 500 V
0,95 0,55 0,42 2 2 2 1,5 1,5 1,5
- - - - - -
1,28 0,74 0,56 2 2 2 1:5 1,5
1,5 -
- - - - -
1,82 1,05 0,80 4 2 2 1,5 1,5 1,5 - - - - - -
2,6 1,48 1,13 4 4 2 1,5 1,5 1,5 4 2 2 1,5 1,5 1,5
3,6 2,1 1,6 6 4 4 1,5 1,5 1,5 4 4 2 1,5 1,5 1,5
4,7 2,7 2,1 10 6 4 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
6,2 3,6 2,7 10 6 6 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
8,7 5,0 3,8 16 10 6 2.5 1,5 1,5 10 6 4 1,5 1,5 1,5
11,6 6,7 5,1 20 io 10 4 1,5 1,5 16 10 6 2,5 1,5 1,5
15,1 8,7 6,6 25 16 10 6 2,5 1,5 16 10 10 2,5 1,5 1,5
21 12 9,1 35 20 .16 10 4 2,5 25 16 10 4 2,5 1,5
28 16 12,2 50 25 20 16 6 4 35 20 16 10 4 2,5
40 23 17,5 63 35 25 25 10 6 50 25 20 16 6 4
53 31 23 80 50 35 35 16 10 63 35 25 25 10 6
76 44 33 100 63 50 50 25 16 80 50 35 35 16 10
100 59 45 125 80 63 50 35 25 125 80 50 50 25 16
130 74 56 160 100 80 70 50 35 160 80 63 70 35 25
,
Uklapanje direktno
Uklapanje. Yj.6.-preklopkom iii
(Ik=6I
n
; t
z
=5 s)*
(lk=2In; t",= 15 s)* .
Nazivna struja
motora In U A
struje
presjeci vodova
struje
presjeci vodova
pei naponu
osiguraca u A
mm
2
Cu
osiguraca
mm
2
Cu
za napon
za napon
za napon u A
za napon
220 V 380 V 500 V 220 V 380V 500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 380 V
500 V
165 95 72 200 125 JOO 95 50 50 200 125 80 95 50 35
200 120 89 260 160 125 120 70 50 225
125 100 120 50 50
255 150 110 300 200 160 150 95 70 300 160 125 150 70 50
325 190 140 400 225 200 240 120 95 350 200 160
240 95 i 70
515 300 230 -
- - -
- -
500 300 225
* Ik je struja uklapanja. t
z
je trajanje zaleta. Tocnije odredivanje presjeka pre
ma
padu napona 439) _kon
tro1a zagrijanja po tabl. 7 (str. 436),

....
tv
"
j
.....,

....
w
Tablica 13.
Nazivna
50aga
motara
kW
O,IS
0,25
0,37
0,55
0,8
1,1
1,5
2,2
3,0
4,0
5,5
7,5
11,0
15,0
22,0
30,0
38,0'
Nazivria
snaga
motora
kW
50,0
63,0
80,0
100,0
160,0
Nazivne struje trofaznih asinhron'ih motora, nazivne struje tromih
i orijentacioni presjeci dovoda (4-polni motori, pad napona do 80 m
udaijenosti manji od 2%)
Uklapanje direktno Uklapanje Y/Ll-preklapkam iii
(/k=61,; 1,=5 s)* pokretacem (Ik=2In; lz= 15 s)*
Nazivna struja
motora In U A struje presjeci vodova struje presjeci vodova
pri naponu osiguraca u A mm
2
eu osiguraca u A mm
2
Cu
za napon za napon za napOD za napOD
220 V 3S0V 500 V 220 V 3S0V 500 V 220 V 3S0 V 500 V 220 V 3S0V 500 V 220 V 3S0V 500 V
0,95 0,55 0,42 2 2 2 1,5 1,5 1,5 -
- - - - -
1,28 0,74 0,56 2 2 2 1:5 1,5 1,5 -
- - - - -
1,82 1,05 0,80 4 2 2 1,5 1,5 1,5 - - - - - -
2,6 1,48 1,13 4 4 2 1,5 1,5 1,5 4 2 2 1,5" 1,5 1,5
3,6 2,1 1,6 6 4 4 1,5 1,5 1,5 4 4 2 1,5 1,5 1,5
4,7 2,7 2,1 10 6 4 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
6,2 3,6 2,7 10 6 6 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
8,7 5,0 3,8 16 10 6 2,5 1,5 1,5 10 6 4 1,5 1,5 1,5
11,6 6,7 5,1 20 10 10 4 1,5 1,5 16 10 6 2,5 1,5 1,5
15,1 S,7 6,6 25 16 10 6 2,5 1,5 16 10 10 2,5 1,5 1,5
21 12 9,1 35 20 .16 10 4 2,5 25 16 10 4 2,5 1,5
28 16 12,2 50 25 20 16 6 4 35 20 16 10 4 2,5
40 23 17,5 63 35 25 25 10 6 50 25 20 16 6 4
53 31 23 80 50 35 35 16 10 63 35 25 25 10 6
76 44 33 100 63 50 50 25 16 80 50 35 35 16 10
100 59 45 125 80 63 50 35 25 125 80 50 50 25 16
130 74 56 160 100 80 70 50 35 160 SO 63 70 35 25
.
.
Uklapanje direktno
Uklapanje Y/8.-preklopkom iii
(/,=61,; 1,=5 s)*
(lk=2/n: t ... = 15 5)*
Nazivna struja
motora In U A
struje
presjeci vodova
struje
presjeci vodova
pri naponu
osiguraea u A
mm
2
Cu
osiguraca
mm
2
Cu
za napon
za napon
za napon u A
za napon
220 V 380 V 500 V 220 V 380V 500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 3S0 V 500 V 220 V 380 V 500 V
165 95 72 200
125 100 95 50 50 200 125 80 95 50 35
200 120 89 260 160 125 120 70 50 225 125 100 120 50 50
255 150 110 300 200 160 150 95 70 300 160 125 150 70 50
325 190 140 400 225 200 240 120 95 350 200 160
240 95 70
515 300 230 - -
- - - -
500 300 225
* Ik je struja uklapanja. t
z
je trajanje zaleta. Tocnije odredivanje presjeka pre
ma
padu napona (stl.". 439) kon
trala zagrijanja po tabl. 7 (str. 436).

....
tv

....
w
11
....
144-________ ElEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
elektromotora (str. 122) i jos i slijedece: pri 1,5 strukoj podesenoj struji moraju
isklopiti za manje od 2 min. (vidi karakteristiku oa str. 200). Osim toga mora biti
zajamcen siguran zalet elektromotora. Posebni problemi se javljaju pei zaletu tro-
faznih asinhronih kaveznih motara, cije struje uklapanja odgovaraju 6 do 8 strukim
nazivnim strujama. Pritom se za iagane zalete dopusta, da pri 6 strukoj nazivnoj
struji zastita proradi tek nakan 2 s, a za teske zalete tek naken 5 s. BimetalnVreleji
trebaju, osim toga, sprijeciti jednofazni cad trofaznih elektromotora i omoguciti
sto potpunije iskoristenje elektromotora u intermitiranorn cadu.
Sklopnici s bimetalnim relejima osiguraCima pruzaju zastitu elektromotora u
kratkom spoju i pri preopterecenju u trajnom radu (SI). U dovode treba ugraditi
trome osigurace prema tablici 13, (vidi sl. 22 do 27). Sklopnik s tipkalom stiti
motor i radni mehanizam i protiv iznenadnog povratka napona, jer ostaje nakon
nestanka napona otvoren.
Za zastitu elektromotora koriste se najcesce motorni zastitni prekidaci. Oni
imaju ugradene bimetalne okidace protiv nedopustenog pn!opterecenja i brze nad-
strujne okidace za slucaj kratkog spoja, koji djeluju ako struja naraste na 12 do IS-struke
nazivne struje (krivulje str. 200). Motorski zastitni prekidaci mogu se opremiti jos
podnaponskkm okidacem, koji iskljuci prilikom nestanka napona iIi opadanja za
SO'/" (vidi sIr. 200).
U intermitiranom pogonu se mogu elektromotori zastititi od pregrijavanja,
a da se pritom istodobno i potpuno iskoriste, sarno pomocu temperaturne zastite.
Ova se zastita kod malih, naroCito jednofaznih elektromotora ostvaruje pomocu ma-
lih bimetal nih sklopki okruglog iii duguljastog oblika koje se pri izradi iii popravku
elektromotora ugraduju u njegov statorski namot. Buduci da su ove sklopk.e, u
p"ravilu, ukljucene u glavni strujni krug, osim na temperaturu namota u kome se
nalaze, reagiraju i na struju koju motor uzima iz mreZe. Pri prekoracenju dopu-
stene velicine struje. iii temperature namota, neposredno isklapaju elektromotor s
mreze. Kad se namot ohladi, automatski ponovno uklapaju elektromotor. Kad
pogona gdje nenadano pokretanje radnog mehanizma maze uzrokovati ozljede
iii nesrece pri radu, smiju se upotrijebiti sarno bimetalne sklopke s rucnim ponov-
nim uklapanjem. One se tada ugraduju na prikljucnu kutiju elektromotora. Za
zastitu vecih elektromotora koristi se temperaturna zastita s poluvodickim tempe-
raturnim osjetilima (tzv. terrnosonde). Pri izradi iii popravku elektromotora ugraduju
se u topliju glavu namota. Preko tranzistorskog uredaja za upravljanje, (s1. 27),
djeluju na glavnu sklopku elektrornotora i pri nedopustenorn zagrijanju iskljucuju
motor. Daljnja prednost ternperaturne zastite je, da se identicni elementi koriste za
zastitu raznih motora bez obzira na njihovu velicinu, polaritet, vrstu pogona i dr. Za
razna dopustena zagrijanja (ovisno 0 izolacijskom sistemu i vrsti elektrornotora)
potrebno je ugraditi sarno druga temperaturna osjetila. Kod istosrnjernih elektro-
motora, temperaturna osjetila se ugraduju u uzbudni namot za zastitu poredne
uzbude, a u namot po moe nih polo va za zastitu svih namota koji su serijski spojeni
s armaturom motora.
lstosmjerni elektromotori zasticuju se od pobjega s podstrujnim relejom, Ciji je
mjerni clan spojen serijski s namotom uzbude, a radni clan djeluje na isklapanje
glavne sklopke elektromotora u slucaju prekomjernog smanjenja uzbudne struje.
___________________ 145
<:

"' 0
E-
0

0
"'
E-
'"
.,.
..
.,
<:
z
;..
0
"'
<:
;..
'"
.,
..,
Z
E-
.,
::E
rn
"
>
-=
N
" E
."

E
.5
E
0
.S'

Q
.;
" =

Q



'"
"
0

N
0
Q
's
:13
0
Q
E
'" 0
rn
::E
oi
" '2

" 0.
0
.-
" '2
"
6
;Il

::"j .8
5 0
'0 6
0.._

t:: .;:::
u _
o c
6 8
o 0
c.>
'0 0
o C
0.0
0.
-
E
0
-u
0
N
" :a
0 0
u
" .-
=;:
u u
'"
S Q

'" .-
- .Q
10 Koncarev prirucnik
c
"
'" 5
'"
.;3
0

c
0
0.
6
" :G
Q
C
u

? >
'0
"
-;;
6 >

'"
.n

" "
'0 U
0
"'"
u
"'-
:.;;
oJ
28
"
'2 0. >u
"
0
"
U
C Q
"
.-



u
"
:;;;
a
u
'"
u Q
0 :.;; Q
"
0.
"
U
0

Q

>u
'"

'c

"

" " " " >N ."l
>u
>
0
0
""-
.-::::'=
""
0 0
0.
0.

'0
.- 0

:2

'0

"
O!.l t:: .0..0
"
"O'"O"OC';I
6

M .;-
"
U
:.;;
"
'U
.;?
"
>N >U
0
" '0
>N

0.'0
.s;
'" e
0
c
0.

Q
"
'
"
U


Q
"
.-
>U
'"
>u
"
"
6 >N
N
'0
"

.s;
';';;
"
'"
"
'0
0 0
0. 0.
"
ou
"
'0
0
>
N
'0


>
"


"


"
u
:.;;
"
>u
"

>

"
::::;->
6
0

0.
6

2
0.
"
>u
"
>N

'0
t

*
Sml:tnj;l iii opazanje
Zelcnc iglicastc
iskrc
PromjcnlJin) iskrcnje
koje putujc oko
kolcktora
Jako zagrijanjc
kolcktora
Jaku zagrijanjc
cetkica i dri.aca
cetkica
Bakrcno uie cetkicc
nagorjclo iii
promijcnilo boju
trosenje cctkica
iako jc komutacija
iskrcnja
Ncjednoliko troscnjc
cctkica
Nejednoliko troscnjc
kolektora, pOHsina
s\'ijetla
Za\'lacenjc bakra
na kolektoru
.
Prctjcrano troscnjc
kolcktora, povrsina
pocrnjela
Br.
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
126
27
28
29
30


Moguci uzrok Zahvat
...
'"
1, 7, 8, 9
prekinuti spojevi kolektorskih zalemiti panovo spojeve
zastavica
dodirni luk cetkica nedovoljan ostvariti pogodan tangencijaini pomak, konzultirati proiz-
voaaca
4, 13
greske u nal110tu rolora iIi spojka- pronaCi i otkloniti gresku, konzultirati proizvodaca
ma izjcdnaccnja
'.
isturena izolacija lamela izglodati izolaciju lamela
3
preslab pritisak opruge povccati pritisak opruge taka da odgovara klasi cetkice
bakrcno uzc cctkice prekratko iii upotrijebiti cetkice s duzim bakrenim uzetom veee savillji-
prekinuto vosti
nedovoljno ubrusene cetkice ubrusiti cetkice
radijalni driac cetkica lagano nag- postaviti driace cetkica u radijalni poloiaj i na pravilnu
nut U smislu vrtnje udaljenost od kolektora
spoj kabla cetkica olabavljen iii oCistiti stopice, stegnuti vijke
pr1jav
3, 15, 17, 18
otpor izmedu cetkica i nosaca ocistiti i ucvrstiti spojeve
driaca cetkica nije jednolican
prejak pritisak opruge smanjiti pritisak opruge tako da odgovara klasi cetkice
--'
"',
3,4, 17, 22
17
vibracije uslijed vanjskih utjecaja pronaCi i odstraniti uzrok vibracija motora iii motor
posta viti na podlogu koja prigusuje vibracije
vibracijc uslijcd unutarnjih uzroka motor i kontrolirati trosenje lezaja
neuravnotcz.cnost i eksccntricl10st
uljc iii prljavstina na kolektoru oCistiti kolektor
niska vlainost koristiti rashladni zrak normalne vlaznosti
2, 3, 22, 24, 25, 26
zrnca oijustenja u kontaktnoj ponovo, izbrusiti i ocistiti povrsinu celkica
povrsini cClkica
( 17, 28
1, 14, 24, 25
plosnata mjesta na kolektoru petokariti iii prcbrusiti kolektor
16
segmenti kolektora istureni iii pretokariti iii prebrusiti kolektor
uVllceni


Smctnja iii opazanjc Br.
31
Stvaranje kanala i
zubaca oa kolcktoru
Prijenos bakra na
povrsinu cetkica
Poslmkivanje cctkica
32
Prugasta povrSina
kolektora
33
Kolektor ima
nesimetricna nagorjcla

Kolektor ima
simctricna nagorjela
mjesta
KoIektor ima
valovit izglcd
Rupicasta kontaktna
povrsina cetkica
Lorn bridova iii
cijelc cetkice
Nemogucnost da se
razvije zastitna patina
se ne 'pokrece 34
iii se tesko pokrccc
35
36
Svi namoti se previsc
zagrijavaju
Motor uzima prcvcliku 37
struju, armatura se
pregrijava
Motor uzima preveliku 38
struju i tcsko se
pokrece
Moguci uzrok Zahvi.lt
kolcktor olabavljcn stcgnuti, pretokariti iii prebrusiti kolektor, izglodati
izolaciju lamela
20, 23, 24, 25, 26, 28
1, 2. 3. 9. 17, 24, 25, 31
16, 17, 24, 29, 30, 31
celkica je prelabava u driacu .uzeti cetkicu pravilnih dimenzija, ostecene ddace
cetkica iii drzac ostecen zamijeniti novima
4. 17, 26, 31
drZac cetkica montiran predaleko posta viti dd:ac na 2 mm od kolektora
od kolektora
15, 16, 20, 26, 30, 31
1, 2, 5, 9, 15, 22, 24, 25
3. 24, 25. 31
2. 3. 4. 9, 15. 16. 17, 22
11, 16, 24, 25, 31
4, 5, 16, 19, 24, 25, 26, 28
\
prekid u dovodu pregledati i izmijeniti pregorjeli osigurac, pregledati i
uklopiti sklopku, ispitati dovode i otkloniti prekid.
prekid u rotorskom krugu, u po- pregledati dovode, oCistiti cetkice, kontrolirati namot
kretacu, spojnim vodovima iii armature, u slucaju prekida namota motor poslati na
namotu rotora, istrosenost iii izli- prematanje
zanost cetkica
prekid u uzbudnom krugu preglcdati dovode do uzbudnih namota, ispitati uzbudni
namot, u slucaju prekida namota motor poslati na pre-
matanje
4
pojedini svici kratko spojeni na oCistiti kolektor, izglodati izolaciju lameJa
na kolektoru
spoj medu svicima armaturnog podignuti cetkice, uzbuditi stroj i vrtiti ga drugim strojem;
namota ako se armaturni namot zagrijava, nuzno je prematanje
armature

...
00



Smetnja ... oli opazanje
Leiaji se previse
griju
Motor vibrira
Smetnja iii opazanje
Motor ne krece,
nema buke
Kod uklapanja
pregore osiguraci
iii isklapa zastitna
sklopka
Motor ne krece,
jako bruji
Motor ne krece pod
teretom
* Motor se grije u
praznom hodu
Sam motor vrti se
nemirno
Br. Moguci uzrok Zahvat
40 prijenosni remen jc previse zateg- popustiti remen, poravnati osi spojenih strojeva
nut iIi se osi spojenih strojcva ne
poklapaju
41 previse iii premalo uija u leza- izmijeniti ulje u lezajevima
jevima
42. nepravilna montaza leZajeva lezajeve i osovinu poravnali, blazinicc postrugati (tusirati)
43 motor nije dobro pricvrscen izraditi nove temelje. kontrolirati temcljnc vijke
44 istroseni lefuji izmijeniti blazinice
45 savin uta osovina _izravnati osovinu i smanjiti zatezanje
Smetnje kvarovi na asinhronim motorima
MoguCi uzrok Zahvat
prekid u najmanje dva dovoda, izostanak napona kontrolirati osigurace, vodove, sklopku, a naro-
Cito stezaljke
kodjednofaznih motora: ostecena iii neukljucena uklopiti tcrmicku zastitu (klixon) iii je zamijeniti
termicka zastita
vodovi za napajanje Imaju medusobni spoj odvojiti vodove i medusobno ih izolirati
-dvije faze statora imaju medusobni spoj iii obnoviti statorski namot
spoj sa zeljezom
preslabo odabrana elektricna zastita odabrati odgovarajucu zastitu
vodovi od retora do pokretaca iii dva drfuca odvojiti pokretac, podloziti cctkicu izoIacijom i
cetkica imaju medusobni spoj ispitati
jedan dovod prekinut (nakon pokretanja rukom, kontrolirati dovode, osigurace i sklopku. Oste-
motor se moze vrtjeti u oba smjera) cene dijelove zamijeniti
kod jednofaznih motora: ostecena centrifugalna zamijeniti iii popraviti centrifuga:lnu sklopku
sklopka iii kondenzator zamijeniti kondenZ'J.tor
previsok protumoment
urediti pogon - motor odspojiti i ispitati u
praznom hodu
prenizak napon mreze
izmjeriti napon mrezc (izabrati drugi odvojak na
transformatoru iii premotati motor)
prevelik pad napona u dovodima
provjeriti presjeke dovoda
motor je predviden za spoj a spojen je u Y
promijeniti spoj
prekid u rotorskom strujnom krugu kod kolut-
kontrolirati nije Ii prekinut rotorski krug, istro-
nih motora (cetkice ne nalijezu dobro, losi kon-
senost i prikljucak cetkiea. zagaravljenost kon-
takti za kratko spajanje)
takta 7.:a kratko spajanje
kod jednofaznih motora: zamijenjen glavni i
glavni namot spojiti direktno, pomocni preko
pomocni namot
kondenzatora na mrezu
motor je prcdvidcn za spoj Ya spojen u promijeniti spoj
previsok napon mreze
izmjeriti napon mreze i struju praznog hoda. Po-
visenje napona ne smije biti vece od 5 % iznad
nazivne vrijednosti
nedovoljno hladenjc zbog zacepljenih zracnih oCistiti motor
puteva
krivi smisao vrtllje motom za sarno jcdan smisao kontrolirati velltilatorsko kolo smisao vrtn.
vrtnje
ostecenje lezaja
vidi str. 155
vijci za pricvrscenje labavi
vijke zatcgnuti i osigurati
spoj medu zavojima
obnoviti statorski namot
montirani prijenosni dijelovi (spojka iii reme-
rotor motora izbalansirati zajedno s montiranom
niea) pogorsavaju izbalansiranost rotora
spojkom iii rernenico!ll
strana tijela u zracnom rasporu slrana tijela odstraniti
zracni raspor ocistiti
c.

'"
o

'"


152 ______________
.S!,
1;
(3
E

Elektromotori ______________________ 153
Montaza, instalacija i odriavanje elektromotora
Priprcma montaZc. Prispjeli motor treba pregledati i utvrditi eventualni gubitak,
popustanje iii ostecenje dijelova, do cega je maglo 90ci za vrijcme transporta. Aka
se montazi ne pristupa odmah, motor treba uskladistiti u suhoj prostoriji na ravnoj
podlozi. Motaru koji jc bie duljc uskladisten iii je vlazan, treba izmjeriti izolacijski
otpor namota. Ako je otpor ispod I MQ kod motora do 500 V iIi 1000 Q za
svaki volt kad visih napona iznad 500 V, treba motor sushi stavljanjcm na toplo,
suho, provjetravano mjesta iii propustanjem istosmjerne struje 50% nazivnog iznosa
iii prikljuckom na izmjenicni napon 7 do 20 % od riazivnog iIi stavljanjem pod
pokrov s izvorom tapline. Antikorozivni premaz s kraja osovine, dosjednih povrsina
stopala i prirubniea treba odstraniti trikloretilenom a ociscene povrsine premazati
uljem. Nakon toga se llJotor kompletira sa spojkom, remenieom iii zupcanikom,
Ciji provrti moraju biti uskladeni s osovinom. Ovi prijenosni elementi moraju biti
dinamicki izbalansirani, a montiraju se prikladnim napravama, koristeCi navojne rupe
oa ceonoj strani osovine iIi eventualno udareima drvenog cekica oslonivsi drugi kraj
osovine na cvrsti oslonae, da se izbjegne ostecenje lezaja. Ovisno 0 obliku (vidi
str. 89). motori se pricvrscuju pomocu nogu iii prirubniee. Kod motora s nogama,
u slucaju rcmenskog prijenosa, obicno se koriste pritezniee, a kod drugih prijcnosa
te veCih motora (visina osovine iznad 500 mm) i motora s treCim lezajem, redovito
se primjenjuje temeljna ploea koja se postavlja na temclj.
Tcmelji moraju biti projektirani i izradeni prema mjernim skicama motora. Te-
melje za velike i teske mOlore s ventilacijskim i kabelskim kanalima moraju
izraditi gradevinska poduzeca prerna posebnom nacrtu temelja. Prema svojstvima
B
'
:3
-$-' -
i. 8 .i
Sl. 28. Betonski temelj za ve- .
like motore
razlikuju se dvije vrste temelja: kruti i elasticni.
Kruti temelji mogu bili betonski iii zidani,
prema slici 28. Temelj treba dopirati do cvr-
stog tla, a iznad pod a 'strsati oko 20 em. da se
motor ne bi ostetio pri ciscenju i da bi se zasti-
tio od prskanja vade. Na cvrsto tlo se najpdje
nazida 2 do 3 sloja kamena, a na nasuto tlo
4 do 8 slojeva. Zatim se upotrijebi beton iii
opeka. Beton je mjesavina jednog dijela ce-
menta, dva dijela pijeska i cetiri dijela sljunka
(vidi str. 828). Skrucivanje betona ovisno je 0
uvjetima susenja i marki betona. Za zidani
temelj treba po 1 m
3
oko 400 tvrdo peccnih
klinker-opeka i ako 0,3 m
3
zbuke. Upusti za
temeljne vijkc. se n:lprave prigadom gradnje,
stavljanjem drvenih ictvi u raimacima A i B
prema mjernoj skici.
Montazom molora moze se zapoceti tek nakon sto otvrdnu ternelji. Kod strojeva
spojenih spojkom treba osovine uravnati tako, da njihove osi Ide u istom pravcu.
To se moze kontrolirati mjerenjem radijalnog i bocnog udara prirubniee spojke
pomocu indikatora. Potrebno je uzeti U' obzir pogonske uvjete, kao sto su ter-
micka dilatacija osovina, pomak osovine radnog stroja U odnosu na polozaj miro-
154 __________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
klizni lezaj itd. Motor za remenski pogon mora se uravnati prije
On se priCvfsti vijcima na slobodne priteznice polozene na
.. PntezOIce se podmetanjem zelJeznih klinova moraju dovesti u horizontalan
Nakao toga se osovina motora poravna,prema postavljenoj osovini radriog
stroJa I motorska rernenica prema proturernenici. Obje osovine moraju lel-ati para-
a simetrale obiju remenica padati zajedno. U slucaju primjene zupcanika za
treba osovina i njihov toean razmak. Ozubljenje mora
tOCO?, da bl nedozvoljena opterecenja lezaja. Ispravan fad zupca-
se prOVJC:ltI pregledom tragova zuba na -papirnatoj traci) koja se pro-
Nakon sto se postigne zadovoljavajuci polozaj, pristupa se
fikslranJu motora. Zalijevaju se temeljni vijci i prileznice, odn. temeljne ploce teku-
cim, .. dobro mortom od jednog dijela cementa i jednog dijela fino
proslJunog Pntezunje temeljnih vijaka dopusteno je tek nakon potpunog
stvr.d.nyCa zalJevne rnase, nakon kojih 14 dana. Pri postavljanju motora za direktan
spOJ IiI za pogon zupcanicima, noge kucista treba spojiti s podnozjem pomocu prizon-
-zatika. Konacno se stavlja glazura temelja.
Elcktricni prikljucak treba obaviti prema spojnoj shemi, na kojoj je naznacen
pr.ik.ljucak elektricne. i zastite, a. kod kolutnih motora i rotorskog pokrctaca
(vld., .str. 201). motora obavlJa se prema podacima s natpisne ploCice,
u kutiji statora. Uvod kabcla 1I prikljucnu kutiju mora biti
zabrtvlJen, da bl prostor stezaljki ostao odijeljen prema vani. Motor i pripadne
.treba Za uzemljenje motora sluzi vijak za uzemljenje u prikljucnoj
kuttJl lit na nozi kucista. Taj je vijak ozoacen znakom za uzemljenje Prije
prvog uklapanja treba jos jednom provjeriti valjanost montaze i prikljucka mo-
tora u skladu s uputama 0 montazi i odrZavanju, koje pripadaju doticnom mo-
toru. Upute spremiti. Treba utvrditi prisutnost napona mreze u svim
provJefltl pntegnutost kontaktnih i pricvrsnih vijaka, zasticenost protiv
dodtra rotirajucih dijelova i dijelova pod naponom, kontrolirati pravilno udesavanje
nadstrujne zastite, najcesce na nazivnu struju motora, a kod kolutnih motora jos
i polozaj cetkica. rucicc uredaja za kratko spajanje i poluge pokretaca. Treba se
okretanjem rotora rukom, da rotirajuCi dijelovi ne struzu i ne zapinju. Ako
.sve moze .se. uklopiti neoptereceni motor. Nakon toga treba jos provje-
nt! da It Je smJer vrtnJe lspravan i imaju Ii sve faze napon.
Oddavanje l11?tora se sastoji ;(j nadzora zagrijavanja. ciscenja puteva
rashladnog zraka 1 podmazlvanJa. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva treba nad-
zirati jos klizne kolute, uredaj za kratko spajanje, kolektor, ddac cetkica i cetkice.
Putove rashladnog zraka elektricnih strojeva treba u odredenim vremenskim razma-
.ovisno ? okoIine, cistiti, da se ne pogorsa hladenje. U tu svrhu
konstt se SUhI kompnmlram zrak. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva treba kroz
postojece otvore redovito ispuhavati i unutrasnjost da se otkloni prasina nastala
zatvorenih strojeva (lP 44 i vise) dovoljno je Cistiti
pnltkom zbog podmazivanja lezaja. Povremeno treba kontrolirati pri-
tegnutost sVlh spoJnth elemenata, narocito kontaktnih dijelova. Kod kolutnih i ko-
lektorskih strojeva, treba redovito pregledati kliznu povrsinu prstena, odn. kolektora
kontrolirati istrosenost i pritisak cetkica, slobodno pomicanje cetkica u
elma, kontaktne elemente uredaja za kratko spajanje i funkcioniranje uredaja za
Elektromotori ______________________ 155
podizanje cetkiea. Uocena eventualna ostecenja treba odmah otkloniti. Elektricni
strojevi se izraduju s valjnim iii kliznim lezajima. Klizni Iez.aji koriste se sarno kod
velikih i specijalnih elektricnin strojeva. Odrz.avanje lezaja sastoji se od povremene
kontrole zagrijavanja i buke te od redovitog podmazivanja. Manji elektromotori
obicno imaju trajno podmazane valjne Iez.aje, pa je zavisno od pogonskih uvjeta
dovoJjno podmazivanje priblizno svake 2 godine. Kod najmanjih motora ovi razmaei
mogu biti jos i veci. Motori srednjih snaga, od priblizno 30 kW na dalje, redovito su
snabdjeveni s mazalicom za naknadno podmazivanje. Podmazivanje tih motora moze
se izvrsiti bez rastavljanja i za vrijeme pogona. Rokovi naknadnog podmazivanja
kao j kolicine maziva redovito su navedeni na posebnim natpisnim plocicama vecih
elektricnih strojeva. Naknadno podmazivanje treba izvrsiti svakih 50 do 200 miliona
okretaja. Donja graniea se odnosi na strojeve s vecom brzinom vrtnje i vecim leZa-
jima kao i za slucaj rada u jako oneciscenoj okolini. Nakon nekoliko naknadnih
podmazivanja, ali barem svake 2 godine, odn. na pocetku sezonskog rada, pozeljno
je ipak izvaditi lezaje, pri cemu kuglicne lezaje i unutrasnje prstene vaJjkastih
lezaja ne treba skidati s osovine. Citavi lezajni sklop treba temeljito ocistiti odstra-
njenjem stare masti, ispiranjem benzolom iIi benzin om. Za ciscenje se ne smiju
upotrijebiti ostri i tvrdi predmeti, vee sarno komadici mekog drva i cetke. Nakon
susenja, lezaj treba odmah namazati svjezom mascu, ispunivsi Citavi slobodni prostor
izmedu kuglica, odn. valjaka Iez.aja. Slobodni prostor lezajnih poklopaea se smije
ispuniti sarno do polo vice, jer prekomjerno punjenje uzrokuje pregrijavanje lezaja.
Citav postupak podmazivanja iziskuje najvecu Cistocu, jer prodiranje necistoca u
lezaj lako moze dovesti do .njegovog unistenja. Zbag toga i pri naknadnom podma-
zivanju treba svaki put pazljivo acistiti glave mazalica. Za podmazivanje treba
upotrijebiti propisane iii prikladne vrste masti za valjne lez.aje, kao S10 su npr.
Shell Alvania 2 i INA-LIS 2. Pri ostecenju, Ciji su znaci prekomjerno zagrijavanje
i buka, treba zamijeniti lezaje. Lezaje treba skidati prikladnom napravom da se
izbjegne ostecenje dosjeda na osovini. Originalno pakavanje novog lezaja otvara se
tek neposredno prije montaze. Lezaje, osim onih za najmanje matore, treba prije
ugradnje zagrijati u vrucem ulju na temperaturu 80 do 90C. Oslanjajuci prikladnu
napravu u obliku cijevi na unutrasnji prsten, laganim udarcima se leZaj montira na
osovinu, vodeci racuna da sjedne do kraja dosjeda. Prilikom svakog rastavljanja
stroja u svrhu podmazivanja iii eventualne zamjene leiaja, potrebno je pregledati
i brtve lezaja. Dotrajale iIi ostecene treba zamijeniti. Brtvene prstene od vunenog
pusta treba prije ugradnje natopiti toplim uljem. Brtveni prsteni ne smiju biti niti
labavi niti tijesni. U prvom slucaju ne brtve dovoljno, u drugom izazivaju zagrija-
vanje lezaja.
\hI
v

0

C'i
TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE
ENERGETSKI TRANSFORMATORI
(prema standardima lEe u stanju od 1976. g.)
Energetski transformatori prenose energiju s mreZe jednog napona na mreZu
drugog iii jednakog napona, posredstvom izmjenienog magnetskog toka. Taj tok
jezgra slozena ad transformatorskog lima.
Transfonnatorski lim je od zeljeza koje je legirano silicijem, sa svrhom da mu
se poveca elektrieki otpor, kako bi ad magnetskog toka u limu inducirana struja
bila mala. Iz istog razloga je debljina lima obieno 0,3 mm. Posebnim postupkom
valjanja donekle se usmjeruju kristali zeljeza, te se taka smanjuju gubici zbog
izmjenicnog magnetiziranja. Magnetska svojstva ovise i 0 unutarnjim napetostirna,
pa je eesto potrebno zariti na temperaturi eea 810 0c.
Primarni i sekundarni namoti obuhvacaju izmjenieni magnetski tok voden
jezgrom. Radi boljeg magnetskog vezivanja, namoti se nalaze sto tjesnjije jedan oko
drugoga. Glavna izolacija dijeli namote i izolira ih prema jezgri i ostalim dijelo-
virna. Namoti mogu biti gradeni od okrugle zice, profilnih vodiea, trake iIi folije,
a materijal im je elektrolitski bakar iii Cisti alurninij. Pojedini zavoji su medusobno
izolirani.
Izolacija je kombinacija celuloze (papir, prespan itd.) i izolacijskog uljo, pa
govorirno 0 uljnim transfonnatorima, iii su to krute izolacije, odnosno kombinacije
krutih izolacija i zraka, pa govorimo 0 suhim transfonnatorima.
lzolacijska ulja (vidi str. 786) imaju, osim izvrsnih izolacijskih svojstava, i veliku
specificnu toplinu pa mnogo bolje ad zraka prenose toplinu s namota i jezgre oa
kotao i hladila. To je jedan od razloga da se suhi energetski transformatori rade za
napone sarno do -- 20 kV i snage do -- 2 MV A.
Izolacijska ulja su higroskopna, a s vlagom im pada izolacijska vrijednost pa
su potrebni posebni uredaji za njihova priredivanje i susenje. Sintetieka ulja (ask a-
reI) za razliku od mineral nih ulja ne gore. ali se zbog zagadivanja' okoline sve
manje upotrebljavaju.
Aktivnim dijclom transformatora nazivamo jezgru s ugradenim namotima i izo-
lacijom. Kod uljnih transformatora se taj aktivni dio nalazi u kotlu koji je ispunjen
uljem. Povrsina kotla i na njemu prigradena posebna hladila sluze za odvodenje
gubitaka. Transformatorsko ulje zagrijavanjem inijenja volumen, zbog eega transfor-
mator mora imati posebno predviden proster u. kotlu iii konzcnator.
Primarna (ulazoa) straDa je strana sa koje se transformator napaja.
Sckundarna (izlazna) straDa je strana sa koje se transformator tereti.
(/
158, __________ TRANSFORMATORI I PRIGU5NICE
Nazivni napon U", je napon na koji se transformator prikIjucuje iIi koji nastaje
u praznom hodu, a oznacen je na natpisnoj plocici.
Nazivna soaga Sn je dogovorna vrijednost prividne snage u kVA iii MVA
koja je osnova za projekt transforrnatora, ispitivanje, garancije proizvodaca i odre-
divanje nazivne struje.
Nazivoa struja In' je struja kroz linijsku stezaljku transforrnatora, cija vrijednost
je odredena nazivnorn snagom i nazivnim naponom. Za jednofazne transformatore je
S.
In = SnlUn, a za trofazne transformatore In = -=--.
J3 U.
Gubici praznog hoda Po. Transformator prikljucen na napon grije se i kad
nije opterecen. Izvor topline su gubici u jezgri (vidi transformatorski lim). Zato
se ovi gubici cesto zovu gubici u zcljczu. Oni se mjere u praznom hodu, tj. na
neopterecenom transformatoru kojemu je primarni namot prikIjucen na mrezu. Gu-
bici praznog hoda prakticki se ne mijenjaju s opterecenjem transformatora.
Gubici zbog tereta P
T
nastaju u opterecenom transformatoru zbog prolaza
struja kroz namote. Nazivaju se jos gubici u bakru iii gubici kratkog spoja, jer se
mjere kod nazivne struje u pokusu kratkog spoja (vidi napon kratkog spoja). Mije-
njaju se priblizno_ s kvadratom opterecenja i s temperaturom namota pa se dekIa-
riraju kod referentne temperature (vidi dalje).
Napoo kratkog spoja Uk je dio nazivnog napona, koji prikljucen na jedan od
narnota transformatora tjera u njemu nazivnu struju, dok je drugi namot transfor-
matora kratko spojen. Ovaj pokus sluzi za mjerenje gubitaka zbog tereta i zove se
pokus kratkog spoja, pa otuda ime napon kratkog spoja. Napon kratkog spoja se
obicno izrazava u postotku nazivnog napona. On sluzi za proracun padova napona
u transformatoru kod razlicitih opterecenja (vidi str. 162) i odredivanje velicine struja
stvarnog kratkog spoja. Deklarira se kod referentne temperature.
Spoj (sprega) trofaznih transfonnatora. Fazni namoti jedne naponske strane
mogu biti medusobno spojeni u zvijezdu iIi trokut. Ovi nazivi potjecu od slike
koju u tim spojevima cine vektori faznih napona. Za njihovo oznacavanje odabrana
su toi slici slicna slova, "yo. za zvijezdu i "DO. za trokut. Spoj namota viseg napona
se velikim, a spoj namota nizeg napona malim slovom. Ako fazni namoli
nisu spojenL oznaka je III, odnosno iii. Postoji jos i spoj cik-cak (slomljena zvijez,da)
koji se upotrebljava sarno za sekundarne namote niskog napona (400/231 V) i jedino
u transformatorima manjih snaga. Oznacava se slovom "z", Kod kombinacija razli-
titih spojeva visenaponskog i nizenaponskog namota naponi iste faze mogu biti
medusobno fazno pomaknuti (vidi sliku). Taj fazni pomak se oznacuje satoim
10
9
8
a brojem (ozoakom pomaka faze), tj. brojkom na satu
koju prikazuje vektor nizeg napona kad je vektor iSle
faze viseg napona u polozaju velike kazaljke kod punog
sata. Kut faznog pomaka je satni broj pomnozen s 30.
U primjeru na slici, namot viSeg napona spojen je u
zvijezdu, a narnot nizeg napona u trokut. Fazni pomak
je 150'. Njcgova ozoakaspoja je Yd5.
J
7
5
Energetski transformatori ____ ____________ 159
Satni broj se katkada naziva grupa spoja (spreZna grupa) zato sto svi transfor-
matori iste grupe, bez obzira na spojeve namota mogu, ako su ispunjeni i ostali
uvjeti. raditi paralelno. (Paralelni rad vidi str. 169). U istoj kombinaeiji spojeva
namota, npr. Yd, mogu se prema nacinu spajanja namota dobiti razliciti pomaei
faza. U tablie! na strani 160 su oznake spoja, 'sheme spoja faznih namola i vektorske
slike najcesce upotrebljavanih grupa spoja,
Fazne stezaljke (provodni izolatori) su oznacene na visokonapo'nskoj strani
velikim slovima ABC, a u jednakom redoslijedu faza na niskonaponskoj strani
malim slovima abc.
Transformator s tri namota ima odgovarajuce stezaljke srednjeg napona oz-
nacene rnA mB mC. U spoju zvijezda i cik-cak su sva tri fazna namota zajedno
n a

4
b

c
-$-
$$$$
N A 8 C
spojena u tzv. nultocku. Nultocka moze biti
spojena na posebnu siezaljku (provodni izo-
lator), Takva izvedena nultocka oznacena je
s N, odnosno n ili m N. Nultocka na sekun-
darnom namotu transformatora omogucuje ko-
ristenje faznih napona i optereCivanje nultocke
(nesimetricni trofazni teret). U mrezama ni-
skog napona 400/231 V nultocka transforma-
tora je uzemljena, a nulti vod, osim za ko-
ristenje faznog napona, sluzi jos i za zastitu aparata i uredaja od dodira (nulo-
vanje vidi str.. 255 i
Referentna temperatura je srednja vrijednost temperature namota transformatora,
pri kojoj se garantiraju gubici zbog tereta i napon kratkog spoja. Za toplinske
klase' A, E i B (vidi str. 163) ona je 75"'C. Za dirigirano strujanje ulja referentna
temperat.ura je 80C, a za ostale toplinske klase je lIS dc.
Opteretivost nultocke. Transforrnatori u noju Dy s izvedenom nultockom mogu
se 'nesimetricno opteretiti do te mjere, da im struja nulvoda -bude velicine nazivne
struje In. Jednako nesimetricno mogu se opteretiti i transformatori u spoju Yz. Buduci
da spoj cik-eak zahtijeva 15,5% viSe zavoja od spoja u zvijezdu uz jednaki presjek
vodica, on se upotrebljava umjesto spoja Dy sarno tamo, gdje je izvedba visoko-
naponskog namota u spoju trokut vise od 16 % skuplja od izvedbe tog namota u
spoju zvijezda. Nairne, vodic manjeg presjeka je skuplji, a vodic namota spojenog u
trokut ima J3 puta manji presjek. Transforrnatori u spoju Yy redovito nemaju
nulvoda na visokonaponskoj strani, pa im se nultocka smije opteretiti s najvise
10% In. Veliki transformatori u spoju Yy se cesto izvode s trecim, kompenzaeijskim
namotom (tercijarom) spojenim u trokut koji, ako je graden za 1/3 nazivne snage,
ornogucuje optereCivanje nultocke nazivnom strujom. Ovaj treCi namot se moze
ujedno i opterecivati, ako je za to dimenzioniran.
Spoj trofaznog tra,\sformatora s tri narnota oznacava se tako, da se iza oznake
spoja namota viseg i srednjeg napona (npr. doda zarez, pa zatirn simbol
spoja p.arnota nizeg napona (npr. d) i satni broj koji pokazuje fazni pornak (npr. 5) tog
napon'a prema najvisem naponu. Npr. YyO.dS.
Uobicajeni spojevi ,trofaznih transformatora. U nasim distributivnim mrez.ama je
uohicajena grupa spoja 5. Transformatori s niskirn naponom 400/231 V imaju obicno
160 __________ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE
Trofazni transfonnatori
Grupa
spoja
Pregled oznaka spoja, vektorskih polozaja
(sprezna
napona i slike spoja
grupa)
'Jl Jtt
,
OdO m OzO m
A!O
1
r -5
k
0 1AGeCc.
o 'fff
C ebB "MlJ'
c b 1.1 - - ...
C B
ebB
N
OyS
YdS m YzS lm
AI W
A ro- - e-
I
A r. - -
5
e I
e,

b e ill...]
b "-lll c bOB
C 0\ B
C a, 8
5 5 N 5 N
Od6
Y
Y
6} JldUl
Oz6 W
AI
&rn -5 f'
6
* a be I
c b e
c
C I B
COB
C I 8
6
6 N 6
n
YzII m
Oyll m
Ydll m
1\ AI
-
11\ \
A r - -,
11 ro c1
a 1
Ei e ,
b L[iIDf
b -
b "_Arp-"
C e 8 C e 8
C e 8
lI/yO to m
fIIdS
IIldll m
-'"
I r- --" 11} rii-1 - -,



c

0.
0
"0
,
C 8 C a'5 8
C e B
.
Y I
iaprr
1

LE-B_C.J
Autotransformatori
I
N
C R
Energetski transformatori, ___________________ 161
spoj DyS, iznimno Yz5. Transrormatori koji imaju nIZl napon 6, 10, 20 i 35 kV
u spoju su YdS. Transformatori koji povezuju mreZe Ito, 220 i 380 kV redovito
imaju kompenzacijski namat i spoj YyO.d5.
Autotransformator je vrsta transformatora u kojem se energija, osim zajednickim
magnetskim tokom, prenosi jos i vodljivim spojem izmedu namota. Namot auto-
transformatora se sastoji od zajednickog i serijskog namota. Na zajednicki namot se
prikljucuje niii napon, a na serijski spoj zajcdnickog i serijskog namota se pri-
kljucuje visi napon. Zajednickim namotom teee razlika sekundarne i primarne
struje. Nazivna snaga autotransformatora nazi va se testo prolazna snaga, za razliku
od manje tipske snage koju bi, olprilike, imao obicni dvonamotni transformator
jednakih dimenzija.
liO
I:
I:
obicni
Jednofazni transformatori
autotransfonnatori
rdA,
I
I:


.
I
Podesavanje napona. Na pojedinim mjestima u mrdi je napon visi iii OIZI
ad nazivnog pa distribucioni transformatori imaju prcklopku (premjestac) kojom
se prim ami namot moze prilagoditi naponu mrde oa mjestu ugradnje, obicno u stup-
njevima do nazi\'nog !lapona. Ovo podesavanje se obavlja u beznapon-
skarn stanju pomaeu rucice na kotlu iii poklopcu transformatora. Dnevno variranje
napona kao i ostale promjene naponskih prilika u mrezi kompenzira se pomoeu
transformatora s rcgulacijskom prcklopkom. Ovo podcsavanjc napona je bez prekida
pogona (pod optereeenjem) najceSee u stupnjc\'ima od 1,5 u ukupnom opscgu -ad
nazivnog napona. Regulacijska prcklopka za veee transformatorc se sastoji
ad teretne preklopke, (koja preklapa pod teretom), od biraca i motomog pogon-
skog mehanizma. Manje regulacijske preklopke imaju urnjesto teretne preklopke i
biraca sarno teretni birac.
Stupanj izolacije (Si) oznacuje izolacijsku cvrstocu transformatora. Odreduje
se u skladu s izolacijskom cvrstoeorn cijelog poslrojenja, ovisno 0 odabranorn
najvisem naponll opremc. Yidi: "Koordinacija izolacije", strana 219.
Izolacijska cvrstoca provjerava se ispitivanjem transformatora naponima kojima
je definiran stupanj izolacije. To su nazivni podnosivi kratkotrajni napon 50 Hz
i nazivni podnosivi atmosferski udarni napon. Njihove vrijednosti za pojedine
stupnjeve izolacije navedcni Sll L1 tablici na str. 162.
Za najvisi napon opreme do 38 kY mogu se odabrati po listi 1 i po listi 2
dva razlicita nazivna podnosiva atmosferska udarna napona. Kriterije za izbor po
listi 1. vidi "Koordinacija izolacije" na str. 220. Za napone iznad 38 k Y mogu
se za jednaki najvisi napon opreme odabrati dva razlicita stupnja izolacije.
Transformatori za najvisi napon oprerne 420 kY mogu se ugovoriti i s drugaCije
definiranim ispitivanjima koja lIkljucuju sklopne udame napone.
11 Koncarev prirucnik
162 __________ TRANSFORMATORI I PRIGU5NICE
Najvisi napon
opreme
kVef
1,1
3,6
7,2
12
24
38
123
245
420
Stupnjcvi izolacije transformatora
(IEC)
Nazivni podnosivi napon
Atrnosferski udarni
Kratkotrajni
(tjemena vrijednost kV)
50 Hz
kVcf
lista 1 !ista
3 - -
10 20 40
20 40 60
28 60 75
50 95 125
70 145 170
185 450
230
-
550
360 850
395 950
570 1300
630 1425
2
Nultocka transform at ora, ako je uzemljena direktno iIi preko male impedan
cije, ne mora biti izolirana za jednaki stupanj izolacije kao i krajevi namota na
strani mreze. Stupanj izolacije nultocke treba biti odabran izmedu navedenih
u tablici. Aka to prilike u mrezi dozvoljavaju, suhi transformatori ne moraju biti
ispitivani nazivnirn podnosivim atmosferskim udarnim naponima.
Promjena (pad) sekundarnog napona transforrnatora opterecenog teretom S u
kVA i cos cp iznosi u postotku nazivnog napona:
S
u=s [u
r
cos <p + "x sin cp +0,05 (u
x
sin qJ +u
r
cos tp)2J%:
"
Sn je nazivna snaga transformatora u kV A, u
r
= toO PT/S
n
%, P
T
su gubici zbog
tereta, %. Uk je napon kratkog spoja u %.
Promjena sekundarnog napona moze se naci i pomocll monogram a na str. 163.
Ocitani pad napona vrijedi za nazivnu snagu Sn. pri opterecenju S treba ga
pomnoziti sa S/Sn' '
100
Trajna struja kratkog spoja I
k
=- In A.
Uk
.-,v.
Energetski transformatori __________________ _
163
U
U
x
U
0 U,

'"

"if
'" .".
Ur
1;
0



"
I 0,5
2
2
2
2 2
2
3
'-
--
3
1 "

--
J
3

--
- 3 2
J
_--z


,
,
5
5
J
5
3
5
6
6
5
5
6
6
7
6
7
7
6
Granicna zagrijanja transfonnatora je najveci dozvoljeni porast temperature
dijelova transformatora prema rashladnom sredstvu (Temperatura zraka maks.
40 'C, rashladne vode 25 'c).
Toplinska klasa Granicno
Suhi transfonnatori zagrijanje
JUS N.A8.005/1958 [K]
Namoti hladeni zrakom prirodno A 60
iii prisilno (mjeri se metodom pro- E 75
promjene otpora) B 80
F 100
H 125
150'
Jezgra i drugi dijelovi -
a) u dodiru s namotima a) lednake vrijed-
nosti kao gore
11*
T
164 ___________ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE I Energetski transformatori _______________ 165
Toplinska klasa Granicno
Suhi transformatori
izolacije zagrijanje
JUS N.A8.005j1958 [KJ
b) nisu u dodiru s namotima b) zagrijanja koja
ne stete izolira-
nim dijelovima
u dodiru s na-
motam.
* Za ncke materijale mogu kupac i proizvodac sporazumno dozvoliti i zagrijanja
vcea ad 150
c
C
Uljni transfonnatori Granicno zagrijanje u K
Namoti 65, aka je strujanje ulja prirodno iii
(mjeri se metodom promjene otpora) prisilno
Toplinska klasa izolacijc A 70, aka je strujanje ulja dirigirano*
Ulje u najvisem sloju 60, aka transformator ima konzerva-
(mjereno termometrom) tor iii je ulje zasticeno od dodiea
sa zrakom
55, aka transformator nerna konzer-
vator iii ulje nije zasticeno od pri-
stupa zraka
Jezgra, metalni i ostali dijelovi Zagrijanje ne smije nikada biti toliko
da moze ostetiti jezgru iIi. s!lsjedne
dijelove.
Oznake naeina hladcnja transfonnatora
Nacin hladcnja transformatora oznaeava se s cctiri oznake, Cije znacenje je
u tablici.
Vrst rashladnog sredstva Oznaka
Mineralno ulje iii ekvivalentna zapaljiva sintetska izolacijska
tekueina 0
Nezapaljiva sintctska izolacijska tckueina L
Plin G
Voda W
Zrak A
Naein strujanja rashladnog sredstva Oznaka
Prirodno N
Prisilno F
Dirigirano* D
* DmgJrano slrujanJe Je onda, kad se izvjesna koliCina prisilno strujanog ulja usmjeri
kroz kanale namola.
Porcdak oznaka
I. oznaka
I
2. oznaka 3, oznaka
I
4. oznaka
Sredstvo koje hladi Sredstvo koje odvodi
namot toplinu iz hiadila
Vrst sredstva .J NaCin strujanja Vrst sredstva 1_ NaCin strujanja
Ako je predvideno da se isti transformator hladi na dva naeina, na primjer
prirodnim hladenjem uljem i zrakom, ali sa i bez ventilatora, oznakaje ONAN/ONAF.
Oznaka suhog transformatora prirodno hladenog zrakom bez zastitnog plasta
je AN, a sa zastitnim plastem ANAN.
Preoptcnicnje uljnih transfonnatora (lEe publikacije 354/1972) je iii svakodnev-
no ciklicko iii je to pogon u nuzdi. Zbog svakodnevnog cikliekog preopterecenja ne
bi smjelo doci do ubrzanog starenja transformatora. Kod pogona u nuzdi treba
utvrditi da Ii je preopterecenje jos dopustivo i ekonomski cipravdano tj. da Ii
steta od ubrzanog starenja transformatora nije veea od stete zbog prekida pogona.
Pojednostavljeni dijagram dnevnog ciklusa s preoptereeenjem
K I i K 2 su omjeri opterecenja S liS 2 K1
prema nazivnoj snazi transformatora Sn.
S,
K
1
=-,
S,
o
K
Ako se preoptcrecenje K
2
Sn pojavljuje vise puta u danu, njegova se trajanja
mogu zbrojiti u ukupno trajanje 1.
Struja preoptereeenja ne smije prijeci 1,5' In, osim u pogonu iz nuzde. ako to
dozvoljavaju ostali dijelovi transformatora (provodni izolatori, preklopka itd.). Naj-
toplije mjesto namota ne smije nikada prijeei tcmperaturu od 140C, a ulje u
gornjem sloju 115 "C.
Upozorenje
Zbog velike vremenske konstante zagrijavanja ulja (1,5 do 3 h) i male vre-
menske konstante zagrijavanja namota prema ulju (3 do 15 min) pogresno je, i moze
biti kobno, zakljucivanje 0 temperaturi namota sarno na temelju temperature ulja.
166 __________ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE
Dozvoljena trajanja ciklickih preopterecenja liZ normalno starcnje izolacije nalazc
sc u ta belama na slr. 167 i 168.
Proracun najtoplijcg mjesta u narnotu 9
nl
nakan preopterecenja K Sn koje
traje t sati pri temperaturi okoline ,9
0
-
da
U1
(u K) je zagrijanje ulja u gornjem sloju nakan sto je preopterecenje KS
n
trajalo
t sali.
Da izracunamo 6,9
u1
treba najprije naci krajnje zagrijanje ulja kad dugotrajnog
preopterecenja A9
u
>
t.9 --
(
1+K
2
d)"
U uO I +d
.609"0 je zagrijanje ulja u gornjem sIoju oa pocetku preopterecenja.
Za K = I vidi granicne vrijednosti .19 0 u tablici na str. 164.
Za neku drugu pocetnu vrijednost K izracunaj najprije A9
uo
po izrazu za .6.9
u

d je omjer gubitaka zbog tcreta i gubitaka praznog hoda.
x ovisi 0 naCinu hladenja. Za 0 NA N je x = 0,8, a za sve ostale nacine hladenja x = 1.
Zagrijanje ulja u gornjem sloju je nakon preopterecenja
1'.9., 1'.9.
0
+ (1'.9. - 1'.9,,0) . (1 -e -'iT).
t je vremenska konstanta zagrijavanja ulja (,..., 3 h za ONAN
za OFAF i OFWF)
ONAF. -2h
,1.9
u
je krajnje zagrijanje namota prema ulju. Namot vrlo brzo poprimi ovo krajnje
zagrijanje pa je
,1.9
n
=,1.9
no
K1.6.
Za dirigirano hladenje je u gornjoj formuli eksponent 2 umjesto 1,6.
,1.9nQ je zagrijanje namota iznad ulja na pocetku preopterecenja. Pri K = 1 tj. kod .
trajnog nazivnog tereta ,1.81)0'::;;;; 23 K. Za K:p 1 racuna se ,1.9
no
po izrazu za
881)'
Starenjc izolacijc. Kako ce dugo transformator raditi, OVISI 0 starenju njegove
izolacije. Starenje izolacije ovisi 0 temperaturi kojoj je izolacija izlozena. U uljnim
transformatorima se ulje regenerira iIi zamjenjuje novim, ali celuloza se fizikalno
i kemijski mijenja. Svako povisenje temperature od 6C skracuje vijek izolacije
na polo vi cu. Normalno starenje izolacije uljnog transformatora je kod 98C sto
odgovara temperaturi najtoplijeg mjesta u namotu kod okoline 20 C i srednjeg
zag.rijanja namota ad 65 K. Relativno izolacije V kod neke temperature
9
nl
u odnosu na one kod 98 "C racuna se po izrazu:
____________________________________________ 167
u
"
o
00
<5
00
<5
00
<5
00
<5
00
<5
-. -.
00
4 n I
L)/ d[U-e[lU.L
168 ______________________________________ ___

-<
z
o
z

o
u
o
o
N
00
ci
00
ci
00
ci
00
ci
! I I I I
-. -.
-
I
00
L{ II I
L)J JfU13ftU.L
N
00
ci

00
ci
'" ci
'"
ci
Energetski transformatori _________________ 169
U tablici se vidi kako s temperaturom naglo raste relativno starenje izolacije.
Temperatura ReI. starenje Temperatura ReI. starenje
8
m
! U C
V 8m, U C V
80 0,125 116 8,0
86 0,25 122 16
92 0,5 128 32
98 1 134 64
104 2,0 140 128
110 4,0
Relativno dnevno starenje izolacije. Aka s VI oznacirno relativno starenje
Jacije oa temperaturi najtoplije locke u namotu nakon tereta K 1 ' Sn i S V2 iSla
takvo relativno starenje izolacije na ternperaturi najloplije locke nakon preoptere-
cenja K2 i Sn mozemo priblizno odrediti relativno dnevno starenje izolacije
prema izrazu:
V, (24 - t)+ V,t
.
24
Pri dnevnorn ciklickom preopterecenju anD De bi smjeio biti vece od 1. Kad
pagona u nuzdi ova vrijednost pokazuje za koliko smo dana otprilike skratili
iivotnu dob transformatora.
Tcnnoslika. Veliki transformatori su redo vito snabdjeveni posebnim aparatom
"termoslikom" koji pomocu temperature ulja u gornjem sloju i struje opterecenja
simulira temperaturu najtoplijeg mjesta u namotu.
Paralelni rad. Dva (iii vise) transformatora rade paralelno ako su primarno.
i sekundarno spojeni na zajednicke sabirnice. Paralelno mogu raditi transformatori
gradeni za iSle nazivne napone ako imaju:
a) lednaki pomak faze izmedu primarnog i sekundarnog namota. tj. istu grupu spoja.
Vidi str. 158 i 159.
b) Odnos transfoimacije u granicama tolerancije (0.5
0
/ 0).
e) Napon kratkog spoja u granicama tolerancije (10
0
/0)
d) Odnos nazivnih snaga ne veci od 1: 2.
I pored ispunjenih navedenih uvjeta izmedu transformatora u paralelnom radu
teku struje izjednacenja koje se ocituju u dodatnbm zagrijanju transformatora i u
nejednolikoj podjeli tereta. Radi toga treba, gdje je to moguce, izbjegavati paralel-
ni rad.
Transformatori mogu paralelno raditi i ako im grupe spoja nisu iste, ali se
nalaze unutar slijedeCih skupina:
Skupina I
II
III
IV
o
2
7
4
6
5
11
8
10
170-_________ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE
Napon
Gubici, glavne dimenzijc i mase trofaznih suhih transfonnatora
u toplinskoj klasi. izolacije F
Gubici Mjere
Snaga Spoj u,
visi nizi prazni zbog dulj. sir. vis.
hod tereta
V V kVA W W
%
mm mm mm
250 810 3500 1150 620 955
0
0
-
._ 0
N
400 1050 5400 1215 620 1040 N
.-
0._ 0
Dy5 6
0:-: 0
00
.".
630 1500 8500 1390 620 1155
"'0
0
'" 1000 1960 10350 1520 620 1310
Gubici, glavne dimenzije i mase trofaznih uljnih transformatora
Masa
kg
800
1100
1530
2100
. Napon Gubici Mjere Masa
Snaga Spoj u,
visi nizi prazni zbog duz. sir. vis. ulja .ukup.
hod tereta
V V kVA W W 0/0 mm mm mm kg kg
50 190 1050 1080 560 1260 135" 450
100 320 1750 Yz5 1150 670 1370 175 655
=-=0 -
160 460 2350 4 1250 720 1530 220 895 ..,
250 650 3250
J--
1320 880 1600 280 . 1270 00 N
00

0
400 930 4600
1000
00
0 1450 1730 380 1680 ON
.".
630 1300 6500 Dy5 1620 1050 1910 490 2290
1000 1750 13500 6 1800 1390 2060
685 ..
3155 ,

1600 2550 19800 2500 150U 2280 4310
0
1000 1950 11200 2100 1550 2380 920 3490 0
..,
1600 2700 17500 2280 1680 2490 1230 4800
'" 0
2500 3800 24000 Yd5 6 2330 1850 2550 1605 6400
0
.- 0
4000
'"
0
5500 33000 2800 2070 2760 2060 8910
..,
0
6300 7800 46000 3050 2300 3020 2900 12500
'"

0
8000 9400 54000
- 3440 2420 3200 3270 14500
Energetski transformatori -'-________________ 171
IJ
IZ
(1
13
IZ
I 1
IJ
12
II
LJ
12
I 1
IJ
12
II
13
12
1 1

A

Oy1
..1
b c

Grupa spoja
iii
I

b f A
Grupa spoja
iIi
b
A g
Yz5
I
7
1
a
A
9
5
8
4-
o
c
C
b c
A ?
5
7
I
7
7
5
Za me-usobno spajanje stezaljki unutar
navedenih skupina vazi: aka stezaljke vi-
seg napona oznaCimo pored oznaka faza
jos i sa satnim brojevima koje vrhovi vek-
tara pokazuju na satu. tj. A s 0, B s 4,
C s 8 i tim satnim brojevima pribrojimo
grupu spoja, dobivamo satne brojeve ste-
zaljki nizeg napona. Na primjer transforma-
tor u spoju Dyl ce imati oznacene stezaljke ni-
zeg napona: a s 1, b s 5, c s 9, a transfor-
motor u spoju Yz5 a s 5, b s 9 i c s I.
Za ispravni paralelni spoj treba na iste sabir-
nice spojiti stezaljke oznacene s istim satnim
brojem. Taj primjer je prikazan u slici.
Mogue je medutim i paralelni rad tran-
sformatora s grupama spoja III i IV skupina.
Spojevi su prikazani na slici.
IJ
12
11
I
I
I
J
2
1
IJ
12
11
LJ
12
I
I

A
I

A
b
I
II
b c
B i
5
11
1
I
b c
A
11
I
a b
A C
11
5
1
172 __________ TRANSFORMATORI I PRIG USN ICE
Aka su transformatori nazivnih snaga Snl' Sll2 itd. (u kVA) s naponima kratkog
spoja Uk!. U
k2
itd. (u %) paralelno spojeni i optereceni sa snagom S (u kYA),
imati ce zajedno rezultirajuci oapon kratkog spoja:
S
a opterecenje S ce se podijeliti na pojedine transformatore:
. Uk
5,=5,,1-
tiki
Uk
S2=5,,2-
U"
Ovaj caClln maze pokazati da je jedan od transformatora preopterecen dok
ostali rade S opterecenjem manjim od nazivnog. Snaga Sd koju mogu zajedno
prenijeti paralelno spojeni transformatori, a da nijedan ne bude preopterecen je:
Uk" je najrnanji od svih oapana kratkog spoja pojedinih transformatora.
Aka transformatori nemaju jednak smjer transformacije pa postoji razlika u
sekundarnim naponima D..u (u 0/0)' ta ce razlika tjerati izmedu transforrnatora struju
izJednacenja:
Uk1 + Uk 2
Inl In2 (In 1 i In2 SU nazivne struje pojedinih transformatora).
Ova struja izjednacenja se pribraja struji onog transformatora koji ima visi
napon u praznom hodu i znaci dodatno opterecenje tog transforrnatora.
Plinski relej (Buchholz relej). Energetski transformatori s konzervatorom za
ugradnju u transformatorske stanice koje imaju na primarnoj strani prekidae, opre-
maju se s plinskim relejem (obieno od 400 kVA na vise). Relej se ugracluje u
uljovod izmedu poklopca transformatora i konzervatora, a reagira na sakupljanje
plina iii nestanak ulja te na burna strujanje ulja prerna konzervatoru. Ima dva
plovka sa signalnim kontaktima. Pri manjoj kolicini plina sakupljenog u releju prvi
kontakt daje uzbunu. Kad je kolicina plina veca iii ako poCinje naglo strujanje
uIja, drugi plovak daje impuls za isklapanje transformatora. lako plinski relej ne
sprjecava kvar osim kod gubitka ulja, on efikasno ogranicuje prosirenje kvara i sprjecava
stete koje mogu nastati u transforrnatoru i u transformatorskoj stanici.
Transfonnator u pogonu mora biti uzemljen pomocu vijka za uzemljenje na
nozistu iIi kotlu transforrnatora (nastavak na str. 174).
l'
I
I
,
Energetski transformatori _________________ 173
Hladenje transformatora
Odredivanje presjeka zracnog kanala
P,
o P A h
kW
80
50
20
15
10
---
mmin
8111
5111
200
100
50
---
--
/
m'
10
5
/'
/'
2
/'
/'
l5
/'
/'
/'
1/
/
/
2,5
------
5
2
Oznakc:
2f}
15
10
5
0,2
0,15
0,1
0,05
P
g
Ukupni gubici transforrnatora u kW
Q Kolicina rashladnog zraka u m3/rnin
A Presjek zracnog kanala u rn
2
m
2
/
5
/'
10
15--__
20
]0
40
h Vis ina izl. otvora iznad srcdine transformatora u rn
9, Temperatura dolaznog zraka u C
9
2
Temperatura odlaznog zraka u C
Primjer: Danoje:
10
A
4
15
h

20

Trazi se: A, Q
Rjcsenje: Sjcciste pravca kroz P
y
= 10 kW i 9
2
-9
1
= 15 K daje ria skali za Q iznos
od 35 m
3
/min. a sjeciste pravca koji prolazi kroz 11=5 i sjeciste na pomocnoj
liniji P daje na skali A prcsjek zracnog kanab od 0.78 m
2

Zbog kOllstruktivnih dijdova. koji suzuju prcsjek (okviri. zicane mrezc i zaluzije)
mora se povecati uobivcni prcsjek za 10 do 20
0
/ 0 ,
U transformatoru \reba biti dovoljno ulja sto jc mogllce kontrolirati na uljokazu.
Visina ulja u uljokazu mijenja se s temperaturom ulja.
/
174 __________ TRANSFORl'-lATORI I PRIGU5NICE
Ulje mora hili suho bez vlage tj. mora imati potrebnu elektricnu CVfstoCll i
oSlala svojstva. Vidi izolacijsko ulje str. 786. Za ispitivanje ulja uzima sc uzorak
s donjeg ispusta ulja -taka da se ispusti 10 do 15 Ii tara ulja, a zatim- napuni cista i
. suha boca od cea 1 litre.
Izolatori oa transformatoru (ua suhorn transformatoru glavna izolacija) i rashladne
plahe moraju bili (;iste. ,
Priljucne stczaljke moraju biti stegnute i ne smiju se pregrijavati.
Silkagel u susioniku zraka mora biti madar. Aka pocrveni treba ga susiti.
PrimaTni napon ne smije hili 5 % visi od nazivnog napooa za taj polozaj
preklopke. Potrebno je mjeriti primarni napon i podesiti preklopku odnosno odabrati
odgovarajuCi odcjep namota.
Mjeriti treba struju tereta, kao i temperaturu ulja. Ona se mjeri termometrom
u dzepu na poklopeu koji je napunjen uljem. Temperatura ulja ne smije, osim kod
preopterecenja, biti visa od 100 ~ c . (Vidi granicno zagrijanje str. 164, odnosno
preopterecenje str. 16S)
Transfonnator u pogonu, smctnje, uzroci, i njihovo odstranjcnjc
Smetnje
I a. Pregorili oSlguraci
iii izbaeila zastita
1 b. Osiguraci ponovno
pregoriIi odnosno izba-
eiIa zastita.
Uzrok
lao Kratki spoj iii pre-
opterecenje. Uzrok mo-
ze biti u transformatoru
iii izvan njega.
1 b. Ista kao pod 1 a.
Zahvat
lao Ustanoviti kojaje zastita
reagirala. Pregledati izola-
tore da nisu napukli, a ste-
zaljke provodnika da nisu
zacadene. Demontirati pri-
kljucak s obih strana (tako-
der- neutralne tocke), a zatim
ispitati induktorom izolaeiju
namota medusobno i prema
masi. Pregledati stanje ulja u
konzervatoru. Zatim pregle-
dati instalaciju u transforma-
tC'fskoj- celiji. Ako je sve u
redu, pokusati transformator
opet uklopiti.
1 b. Ako se nakon uklapanja
u transformatoru cuje prska-
nje, grgotanje ulja i sl, iii ako
izbaei prekidac nakon sto je
transformator bio stanovito
vrijeme u praznom hodu,
potreban je popravak. Is-
klopi Ii prekidac transforma-
tor tek pod teretom, transfor-
mator je vjerojatno preopte-
recen (vidi. dalje 2a).
Energetski transformatori __________________ 175
Smetnje Uzrok Zahvat
2. Transformator se pre- 2a. Preopterecen je. 2a . Izmjeriti struju optere-
grijava, temperatura ulja cenja. Ako je prevelika, op-
. u dzepu za termometar terecenje smanjiti.
iznad 90C.
2b. Slab. cirkulacija ulja 2b. Izvaditi transformator iz
zbog oneciscenih uljnih kotia, ocistiti ga i isprati
kanala. uljem namote i radijatore.
Ocistiti i osusiti staro ulje
iii ga zamijeniti no vim.
2c. Nedovoljna venti la- 2c. Ispitati da Ii su otvoreni
cija transformatorske ce- svi kanali za dovod i odvod
lije. zraka iz celije, odnosno da
Ii su dovoljnih dimenzija.
(Vidi str. 173)
3. Transformator se od- 3a. Kratki spoj medu za- 3a. Potreban je popravak.
mah nakon uklapanja vojima.
nagIo grije, odnosno 3b. Kratki spoj medu 3b. Potreban je popravak.
temperatura ulja naglo limovima jezgre iIi izme-
raste. du limova i armature.
4. Transformator ne daje 4a. Prekid u namotu. 4a. Na iskljucenom transfor-
napon n. sekundarnoj matoru ispitali induktorom
strani iii je napon nesi- iii pomocu zaruIje nije Ii pre-
metrican. kinut namot jedne faze.
4b. Los kontakt na pre- 4b. Isto kao pod 4a, a zatim
klopki. Preklopka u me- pomieanjem ruciee preklop-
dupolozaju. ke posti6i kontakt.
4e. Prekinut prikljucak 4c. Ispitati prikljucke i ste-
na trans[ormator. zaljke.
4d. Jedna faza sek undar- 4d. Skin uti sve prikljucke
ne strane ima spoj s transformatora, ispitati izo-
masom. laciju sekundarnog namota
prema masi transformatora.
Kod ponovnog uklapanja
ustanoviti nema Ii kotao na-
pon prema zemlji.
5. Transformator u praz- Sa. Preklopka je u po- Sa .. Posta viti ru(':jeu preklop-
nom hodudajenasekun- gresnom polozaju. ke u ispravni polozaj (ali
darnoj strani previsoki sarno u beznaponskom sta-
iii preniski napon (u sve nju).
tri faze).
176
TRANSFORMATORI I PRIG USN ICE
Smetnje Uzrok Zahvat
6. Jedan izmedu para- 6a. Uzrok kao pod 2a. 6a. Postupiti kao pod 2.
lelno spojenih transfer- iii 3a.
malOfa se grije. 6b. Nisu ispunjeni uvjeti 6b. Provjeriti uvjete para-
paralelnog cada. lclnog cada (vidi str. 167).
7. U plinskom (Buch- 7a. Uzrok kao pod 3b. 7a. Manje smetnje koje ce
holz) releju se polako se vremenom povecati. Pot-
skuplja plin.
rcboo je transformator alvo-
citi i pregledati.
8. Buchholz-relej daje 8a. Uzrok kao pod 3a. 8a. Provjeriti sastav plina u
uzbunu, iii je iskopcao iii 3b. releju. Ako je plin produkt
transformatof.
sagorjevanja, potreban je po-
pravak.
PRIGUSNICE ZA OGRANICENJE STRUJA
Prigusnicc za ogranicenje struja slufe za:
.ogranicenje struja kratkog spoja,
smanjenje struja pokretanja motera,
izjednacenje nejednakih oapona kratkog spoja transformatora,
Ogranicenje struje kratkog spoja. Ako je trajna struja kratkog spoja u mrezi
nazivnog lin"ijskog napona Un (u V) veta od dozvoljene maksimalne struje kratkog
spaja Ik (u A) patrebno je ugraditi prigusnicu impedancije:
Xp= -Xm a/fazL Xm je impcdancija mreze (Q/fazi).
v 3l
k
Pri nazivnoj struji In (u A) na prigusnici nastaje nazivni pad napona. Taj pad
oapana se abieno izrazava u postocima oazivnog oapona mreze:
lI=i
3l
o
X
p
100%
U
o
Pad faznag napona mreze.1.u u %je manji ad pada naponu 1/ u ;;; na prigusnici, a ovisi 0
kutu cp izmedu faznog napona mreze i strujc. Pri strji I to smanjcnje iznosi:
Padovi oapooa.1.u su za 11=6, 8 i 10% i 1=ln prikazaoi u dijagnimu. Za 1=;:/
n
treba vrijednosti u dijagramu pomnoziti s I/I
n

Prigusnice za ogranicenje struja ____
%
I
6U
9r---..
8
7 ............. <c.",
r--
6 -6'./'
5

i'-.
i
i"'-...
-'"
J
",\\
2
I .
q6 0,8 q9
COSf mreie __
Prigusnice u normalnoj izvedbi su suhe
grad.ene ad aluminijskog uzeta, a pojedini
segmenti su ucvrsceni specijalnim betonom.
Tako izvedene fazne prigusnice pastav-
Ijaju se na potporne izolatore i montiraju
u trofazne grupe, bilo jedna iznad druge iii
jedna pored druge. Na stanovitoj udaljenosti
oka prigusnice ne smije biti feromagnetskih
mate!ijaia.
Prigusnice ove izvedbe se rade za:
nazivne napone mrde 6, 10, 20 i 35 kV
nazivne struje 250, 400, 630, 1000, 1600, 2000 i 2500 A
nazivne napo_na od 6, 8 i 10%
frekvenciju 50 Hz
zagrijavanje vodica 80 K
naksimalnu temperaturu zraka 40C.
12 Koncarev prirucnik
T
..
ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
SKLOPNI APARATI VISOKOG NAPONA
Sklopni aparati sluze za zatvaranje i otvaranje. strujnih krugova. Pri tom
neki mogu uklapati i prekidati odredene struje normalnog iii abitormalnog stanja
pagoDa, dok drugi to De mogu. Po ovim se sposobnostima bira vesta aparata
za odredenu narnjenu. Tablica na stranici 180 prikazuje, koje zadatke, prema standar-
dima lEe i JUS, trebaju savladati u paganu, glavni visokonaponski aparati.
Velicina aparata mora odgovarati parametrima u nekoj tocki mreze, koji odreduju
nazivne karakteristike aparata.
Prekidna moe aparata (izmjenicne struje) je efektivna vrijednost izmjenicne struje
koju on maze prekinuti uz odredeni napeD i pod danim pogonskim uvjetima npr.:
za aktivno optrecenje,
za kondenzatorsku bateriju,
za asinhroni motor
za kratki spoj (na prikljucnicama aparata),
za bliski kratki spoj,
pri opoziciji faza,
za neoptereceni vod, kabel iIi transformator.
Uklopna moe aparata je najvel:a. tjemena vrijednost (kod sklopnika - efektivna
vrijednQst periodske komponente) struje koju on moze uklopiti uz odredeni napon
i pod danim pogonskim uvjetima npr.:
za aktivno optereeenje,
za kondenzatorsku bateriju,
za kratki spoj itd.
Aparat se oznacuje nazivnim karakteristikama za koje je graden i po kojima
se bira pa one' ne smiju biti manje od odgovarajueih najveCih vrijednosti struje.
napomi i sl. kakve se predvidaju u pogonu ria mjestu njegove ugradnje. Nazivne
prekidne i uklopne moei navode se u amperima (A) i utvrduju tipnim'ispitivanjima,
tako da odgovaraju nazivnom naponu aparata. lednake prekidne i uklopne moei
vrijede i kod svakog nizeg napona.
Nazivni napoR Un aparata oznacuje gornju granicu najviseg napona izmedu
faza mreze. On je po vrijednosti redovno jednak "najvisem naponu" iz, stupca 1
tablica A, B' i C. na str. 220, kojima. se odreduje stupanj izolacije. aparata s potreb-
nim podacima 0 pripadnom prenapoou (atmosferskom odo. sklopnorn), Naznacene
napone i prenapone obavezno podnosi izolacija prema zemlji i medu polovima, a kod
mehanickih sklopnih aparata, koji djeluju otvaranjem kontakata, takoder izmedu
ulazne i izlazne prikljucnice otvorenog aparata (vidi zadnja dva retka u tablici
na str. 180).
180 ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Zadaci karakteristike visokonaponskih aparata
Red.
Prekidac
P._astav- Zemljo-
Funkcija aparata broj Ijlle spojnik
nazivne trajne struje I x
nuz. struje pri otvaranju petlje 2 x
kratkog spoja 3 xn
kratkog spoja s pon. uklapanjem 4 0
pri opoziciji faza 5 0
"
neopterecenih vodova 6 0
2
"
neopterecenih kabela 7 0
Co
-"
neopterecenih trasformatora 8 0
"'"
pri evolutivnom kvaru 9 0 .:!:
bliskog kratkog spoja 10 0
dvostrukog zemnog spoja II 0
kondenzatorskih baterija 12 0
asinhronih motora 13 0
peCi 14 0
nazivne trajne struje 15 x
kratkog spoja 16 xn
0
" 2 ncopterecenih vodova 17 x
" neopterecemh kabela 18 Co x
-"
asinhronih motora 19 0
"'" ;:J
peci 20 0
nazivnu trajnu struju 21 xn xn
kratkotrajnu struju 22 x xn xn


vrsnu struju 23 x x x
o " 0
nazivni napon 24 xn xn
, - C
-0-0
25 " , 0 peeoapoD x x
0-
nazivni napon
{ prikl
j
.}
26 x x xn
peeoapoD IstOg paia 27 x x x
lEe Publikacija 56
.
129
x - obavezno savladavanje
y obavezno savlad. uz uvjet naveden u tekstu 0 doticnorn aparatu
o neobavezno savladavanje (pre.rna potrebi i dogovoru)
n - osnovna nazivna karakteristika
Rastavljac, uz to, ostvaruje i potrebnu sigurnost za rad osoblja na odvojenom
dijelu mreZe. Osiguraci (koji su bez kontakata) ni nakon prekida struje ne ostvaruju
Sklopni aparati visokog napona 181
prema standardima lEe JUS
.
Rastavna sklopka za
!
opcu neopt. konden-
opcu
Red.
upotrebu transf. zatore
motore upotrebu Osigurac Sklopnik
broj
S osigur.
xn x x x x I
y
Y
2
x xn 0 3
4
Y Y
5
Y Y
6
7
x xn x 0 8
9
xn 0 10
xn x II
x 12
x x x 13
0 0 x 14
I
15
x 16
x 17
x x 18
.
x 19
20
xn xn xn xn xn xn xn 21
xn xn xn xn 22
x x x x 23
xn xn xn xn xn xn 24
x x x x x
xn
x 25
x .x x x x
x
x 26
x x x x x x 27
265 420 282 470
dovo1jnu izolaciju. Aparat moze provoditi trajno nazivl1u struju, a kroz kratko
vrijeme (l iIi,3 s) kratkotrajflo POdflosivu (lermicku) struju, tj. izmjenicnu komponentu
struje kratkog spoja sa odgovarajucom tjemenoin vrijednosti (dinamicke) struje.
Velicinu aparata, prvenstveno, odreduju njegove osnovne nazivne karakteristike,
koje su. u tablici na str. 180 oznacene sa fl. S ovima su obicno uskladene ostate
182 ___________ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
obavezne karakteristike (5 oznakom X), taka da redovno zadovoljavaju u normalnoj
upotrebi. Po potrebi, treba u narudi:bi navesti i sve posebno trazene karakteristike
odabrane izmedu onih S oznakom O. .

Prekidac sluzi za uklapanje i prekidanje pogonskih struja i struja kvara npr.
kratkog spoja. Bira se po kratkospojnoj prekidnoj mati I pr> koja vrijedi uz
cos cp 0.15. Obicno je kratkospojna uklopna moe I k = 2,5 J pr'
Prema potrebi se maze zahtijevati da prekidac bude sposoban i za automatsko
ponovno uklapanje kratkog spoja nakan kratke bezstrujne pauze t 0,3 s, koliko
je _ dovoljno za prekidanje prolaznog kvara zbog luka na nadzemnom vodu, ali
taliko kratko, da ne smeta pogon i trosila.
U stanovitim uvjetima primjene maze se traziti da prekidac savladava i posebne
pogonske slucajeve: .'
5 isklapanje pri opoziciji faza' (ako spaja dva trofazna izvoraJ,
6 sklapanje neoptereeenih vodova (za nadzemne vodove s Un "?; 72,5 kV),
7 sklapanje neopterecenih kabela (za kabele sa U.>24 kY),
8 sklapanje neoptereeenih transformatora.
U ova cetiri slucaja kriticna je visina povratnog napona, koji nakon prekidanja
nastaje na otvorenim kontaktima. Sklopni prenaponi prema zemlji u posljednja tri
slucaja (6, 7 i 8) ne smiju biti t91iki. da ugroze izolaciju postrojenja i mreza (vidi
koordinaciju izolacije, str. 219). Ako je njihov nivo dovoljno nizak, ne moze ni nastati
tzv. evolutivni kvar (9) koji je problematican sarno za prekidace sa zavisnom
karakteristikom gasenja (npr. uljni, malouljni).
10 - isklapanje bliskog kratkog spoja na vodu (sarno kad prekidac prekidne
moei > 12,5 kA sklapa nadzemne vodove za kV), kad cega je kriticna
pocetna strmina povratnog napona,
11 - isklapanje dvostrukog zemnog spoja (sarno u mrezama s izoliranom neutralnom
tockom); vrlo rijedak slucaj sa.strujom IpT uz pO,vratni !tapen jednak li.nijskom
naponu trofaznog sistema.
Pregled izvedbi prekidaca "Rade Koncar"
Malouljni prekidaci za unutarnju montazu imaju u cilindricnim izolacijskim
polovima ulje kao sredstvo za gasenje luku. Perni mehanizam koji pokreee kontakte
ustaljenom brzinorn napinje se rucno iii pomoeu elektromotora, te omogu6uje
uzastopno otvaranje .- zatvaranje - otvaranje (O-C-O). Upravljanje i oki"danje
se normal no provodi elektricki, a u nuzdi mehanicki direktno na prekidacu.
Nazivni napon
7,2 kY
12 kY
24 kY
38 kY
Prekidna moe kA
25, 31,5, 40
12, 16, 20, 25
12, 16
12,5, 16, 20
Nazivna struja A
800, 1000, 1250, 1600, 2500
400, 630, 800, 1000, 1250, 2500
800, 1250
800, 1250
"!!II'
I
Sklopni aparati
Pnewnatski prek,idaci za vanjsku montazu svoje kontakte i,"gase luk
komprimiranim zrakom od 16 bara, koji se'nalazi u' kugl,astim spremnicinia polova
a dobiva se iz kompresorske stanice redukcijo.m ad viSeg tlaka (vidi str. 338).Upravlja,nje
je elektricki tropolno (za U.,,170 kY) iii jednopolno (U.;;: 123 kY), zracnim
(U",,245 kY) iii uljnim prijenosom komande 123 kY).
Nazivni napon
72,5 kY
123 kY
145 kY
170 kY
245kY
420 kY
Prekidna moc kA Nazivna struja A.
14,5, 34
18, 26, 34, 39
16, 24, 31,5, 36630, 800; 1250, 1600, 2000
23, 29, 39
20, 24, 26, 31,5, 39
23, 30, 38
Prekidaci sa SF6 za vanjsku montazu gase luk pJinovitim sumpornim heksa':
nuoridom, koji je spremljen pod malim ,pritiskom u polovima prekidac.a, a komprimira
se u toku isklapanja. Za komprimiranje plina j pokretanje kontakata, sluZi uljno-
-hidraulicki mehanizarn. Upravljanje jejednopeln.o elektricnom
Nazivni napon '
123 kY
. 245 kY
420 kY
Prekidna moe kA
40
40, .50
40,50
Nazivna struja A
2000, 2500, 3 r 50
2000, 2500,. 3150, 4000
.2000, 2500< 3150, 4000
Kod svih prekidaca moze se daljinski upravljati uklapanje i isklapanje. Ako
su predvideni za automatsko ponovno uklapanje, prekidaci s tropoinim upravljanjem,
ukljuCivo i malouljne, mogu to izvesti sarno tropoIno, dok oni s jednopolnim
upravljanjem mogu izvoditi bilo jednopolRo bilo tropaino ponovn'o uklapanje.
rrimarni (direktni) nadstrujni se na polove maiouljnog preki-
- data i mehanicki" 'izazivaju (poticu) njegovo otvaranje, 'kada struja u' njegovom
. g'iavnom kj-'ugu' pr'ekoracf odabranu vrijednost, koja se moze podesiti bc\ 1.2 do 2 . In
(nazivne struje okidaca). Proradno vrijeme za ove struje moze se podesiti ria 0 iii 0,3
do 6 s, a struja trenutnog okidanja od 3 do 6 In iii na 00.
Sekundarni okidaci prigraduju se na mehanizarn malouljnog prekigaca i priklju-
cuju na krugove niskog napona. .
Naponski (paralelni) okidati okidaju na impuls od pomocnog. izvora nappna;
uklopni sluze za hotimicno uklapanje,. a isklopni za' hotimicno iii automatsko
isklapanje (u svrhu zastite). ,
Podnaponski okidac izaziva isklapanje 'kada' mn napoo' padRe .ispod 50%
nazivne vrijednosti.
Strujni okidac omogueuje okidan,ie pomocu releja u 'sekundarnom krugu'strujnih
transrormatora, tamo gdje kratkospojna .struja prelazi tenriicku. cvrstoeu 'primarnih
okidaca. a gdje ne postoji pomoeni 'izvol', struje '(baterije).' .
'/
184 ___________ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
U 5 komprimiranirn. pHnom (pneumatske" i 86) ugradeni su elektro-
. ventili. Oni pretvaraju primljeni elektril:ni naponski impuls u pneumatski iIi hidra-
ulicki te imaju jednaku funkciju za zastitu i upravljanje kao naponski okidaci kad
malouljnih prekidaca,
i zcmljospojnici
prvenstveno siuzi zastiti osoblja { postrojenja taka, sto u'zduz' strujnog
puta izmedu njegovih prikljucnica U otvorenom polozaju postoji rastavni razmak,
koji zadovoljava posebne uvjete 5 obzirom na naponsku cvrstocll. Taj razmak ne
mogu prijeci oi eventualne odvodne struje te one odlaze u zemlju.
Rastavljac oema posebnog uredaja za gasenje luka i predviden je za otvaranje
i zatvaranje krugova priblizno bez struje. On moze sklapati naponske transformatore
i djelitelje napona, te neoptereeene spojne vodove, sabirnice, dijelove postrojenja i
vrlo kratke kabele. Upotrebljava se i za para lei no premostenje neke impedancije,
gdje moze prekidati i veee struje, ali uz vrlo malu promjenu napona izmedu prikljuc-
nica.
Zemljospojnik, ima zadatak da u svrhu sigurnosti osoblja uzemlji dijelove
elektricnog postrojenja, da bi ostali bez napona pri provodenju radova. Na,lazi se u
sklopnom postrojenju kao zasebni aparat iii u kombinaciji s rastavljacem;rastavnom
sklopkom, naponskim transformatorom i s1. Nije optereeen trajnom strujom,- ali
sigurno provodi eventualnu struju- kratkog spoja u kratkom trajanju.
Zemljospojnik s oznaeenom uklopnom moei, koja odgovara uvjetima zemnog
i kratkog spoja na- mjestu ugradnje, moze tamo uvijek ukIopiti bez obzira -na
polozaj drugih aparata. Radi osiguranja bezstrujnog otvaranja i zatvaranja rastavljaea
i zemljospojnika cesto se izvodi mehanicko iii elektricno blokiranje izmedu prekidaca,
rastavljaea i zemljospojnika, koje utvrduje pravilni redoslijed sklapanja tim aparatima
(slf- 348). Svi raslavljaci RK mogu bili kombinirani sa zemljospojnicima i s njima
medusobno mehanicki blokirani.
Prcgled izvedbi "Rade KORear"
Rastavljaci srednjeg napona za unutarnju montaiu s okretnim paraleiIiim
nim nozevima i epoksidnim .izolatorima izraduju se sa zajedniekim- metalnim postolj:em
i pogonom kao tcopolni (norroatno), dvopolni iii jednopolni.
Nazivni napon
12 kY
24 kY
38 kY
Nazivna struja A
630, 1250, 2500
Kratkotrajno podnosive 'struje kA
25, 30, 50
20, 30, 50
20, 30, 30
Za napORe svaki pol ima posebno postolje.
Rastavljace sa dva okretna. potporna izolatora po polu gradimo za vanjsku
unutarnju montazu sa slijedeeim karakteristikama:
"T
I
Sklopni aparati visokog napona ______________ 185
Nazivni napon kY
72,5, 123, 145, 245, 420
Nazivna struja A
630, 800
1250, 1600, 2000, 2500
Kratkotrajna struja
30 kA
40 kA
Pantografski rastavljac irna sarno jedan potporni izolator s vertikalno pornienim
kontaktom u obliku skara, koje zahvaeaju gornji suprotni kontakt zavjesen na
poprecnom vodu.
Ove rastavljace isporucujemo za nazivne I.lapone 123,245 i 420 kY, nazivne struje
800, 1250 i 2000 A i kralkolrajno podnosive slruje 20 do 40 kk .
, Svi rastavljaCi i pridruzeni zernljospojnici pokreeu se, po izboru. ruen,o. pneumetski
iii elektromotorno. Posljednja dvanacina pokretanja mogu biti upravljana elektricki
iz daijine, a P9 potrebi i ,na mjestu rueno.
Sklopke
Sklopkaje sposobna za sva pogonska skiapanja odredenog opterecenja. Normalno
pcovodi i struje kratkog spoja, koje ne moze prekidati, ali ih moze uklapati, ako se
to posebno trazi.
Sklopka za opeu upotrebu prikladna je svagdje u distributivnoj mrezi, gdje
optereeenje ima cos cp'2::.0,7 pa u takvom krugu i uz napon $ Un moze uklapati i
prekidati struje 5:1
n
, ali i induktivnu struju magnetiziranja odgovarajueeg transfor-
matora. Takva sklopka, za nazivllu struju,ln>200 A i napon Un $38 kY, moze
sklapati i odgovarajuee neoptereeene vodove i 'kabele te otvarati zatvorenu petlju
kojom teee struja In U distrihutivnojmrezi (uz razliku napona $0!25 Un i coscp;:::0,3).
Sklopke za posebnu namjenu pl'ik1<l:dne su za sklapanje stanovite vrste optere_cenja
(neoptereeeni transformatori, asinhroni motori, peei, baterije).
Rastavna sklopka ostvaruje U otvorenom polozaju rastavni razmak kao i rastavljac,
pa-ima ujedno funkcije sklopke i ra:5tavljaca.
Za visoki napon' se pretezno upotrebljavaju rastavne sklopke. One su jedno-
stavnije i -jeftinije od prekidaca i u mnogim slucajevima nadomjestaju prekidace
i raslavljace, Njihovo glavno podrucje primjene je srednji napon do 38 kY, gdje
dolaze najvise kao rastavne sklopke za opeu upotrebu.
Kombinacija rastavne sklopke: 5 osiguracima moze dobro zamijeniti prekidac. za
.nazivne struje trajnog optereeenja do 250 A. Za tu kombinaciju vrijedi prekidna moe
ugradenih osigura6a. Pregaranje. osiguraca automatski izaziva tropolno isklapanje
-sklopke. Pogonska sklapanja pl'euzima sarna sklopka. "Rade Konear" ima ovakve
kombjnacije za unutarnju i vanjs:ku montazu.
Nase rastavne sklopke sred.njeg napona, za prekidanje iznad 30 A,)maju
plinotvorne lucne komore, eije stijenke pri pojavi luka otpustaju plinove po.trebne
za gasenje. Za unutarnju rnonfiafu imamo rastavne sklopke
s plosnatim komorama, koje su dogradene na normalni rastavljac s' kruznim
kretanjem kontakata,
s cijevnim komorama i linearnim krefanjem kontakata.
186--_________ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Rastavne sklopkeza opcu upotrebu za unutrasnju montazu irnaju nazivne karakteristike
Nazivni napon
12 kV
24 kV
Nazivna struja
Prekidna moe
630 A
400 A
Uklopna moe
50 kA
40 kA
Kratkotrajno
podnosiva struja
20 kA
16 kA
Rastavne sklopke za vanjsku montaiu upotrebljavaju se za isklapanje vodova
srednjih napona i njihovih opterecenja. Obicno se postavljaju oa stup nadzernnog
voda. Upravljaju se i pokrecu fUCllO sa zemlje. Jednostavnija izvedba poznata pod
"ranijim nazivom "linijski rastavljac" maze sklapati sarno ogranicena opterecenja i
neopterecene vodove. lzvedbe s Iucnim komorarnaj vecom prekidnom moei jesu
za opcu upotrebu, sklapanje vodova i transrormatora (stupnih stanica).
Nazivni napon
12 kV
24 kV
38 kV
Nazivna struja A
200, 400, 630
Prekidna moe A Kratkotrajna struja kA
26, 480, 600
26, 480
15, 400
10, 14, '20
Sklopnici (kontal,lori)
Sklopnici visokog napona sluie za cesta- pOjgonska sklapanja asi-nhronih'motora,
peti i drugih trosila na naponu izmedu 1 j 12 kV, a omogucuju i njiliovu zastitu
od preoptereeenja, ali ne od kratkog spoja. Biraj-u'se prema nazivnoj struji, 6dnosno
snazi trosila te odgovarajueoj kategoriji .upotrebe kao i sklopnici. .nisk,og napona
(v. tablicu str. 198). Kao i kod ovih (StL 198), u:pravlianie ie daliinsko,a pokretanie
pomoeu elektromagneta. U skladu s njihovom namjenom i kategorijom upotrebe.
mogu izdriati veei broj sklapanja nego ostali apar'ati v. n., no manji od sklopnika n. n.
Izvode se obicno s komorama za gasenje luka u zraku iii u vakuumu.
Osiguraci
OsiguraCi visokog napona velike -prekidne moeP) sluze u' m'reiama srednjeg
napona kao zastita od spoja, time vel.ike str'uje prekidaju jos u po'rastu.
Pouzdano prekidaju u podrucju od najmanje prekidne slruje [min (2,5 d'o do pre-
kidne moei J pr" Dulje vodenje manjih struja (izmeau In i [min) moze ih ostetiti i
promijeniti njihove karakteristike. Stoga obicno nisu prikladni za iastitu od preop-
tereeenja. "
1) ... "velike prekidne moti" je komercijalni naziv za osigurace v. n. koji,og,ra,nicavaju
porast kratkospoine struie (lEe 282,1/1974).
I
I
I
i
I
I
I
,
Sklopni aparati vise k og napona
187
Osigurac Prekidna moe (kA) osfguraca nazivnog napona
Proiz- Nazivna
vodac struja 3,6 kV 7,2kV 12 kV 24 kV 36 kV
tip I, (A)
do 25 96 98 86 67
do 50 87 87 56 48
63 67 69 43 38
Mehanika 75 48 52 35 29
VV 100 38 40 26 21
125 34 29 22 18
do 160 24 20 14 13,5
200 19 17 11.5 11,5
do 63 80. 80 63 40 31,5
Sie'mens 100 80 80 40, 63 31,5
HH do 250 63 63 40
-YEM-
-DDR do 160 40 31,5 35 20 16
HWsF-B
Izbor Dazivne struje In rastalnog uloska s obzirom na sticeDi uredaj
Ispred naponskih' mjernih transformatora doiaze ulosci najrnanje In (ev. -6,3 Ar
Za visokonaponske motore osigurac ne smije proraditi pri struji pokretanja
(pribl. 6 X 'nazivna struja motora) u vremenu pokretanja (pribJ. 5s): Iznad tocke M.
odredene tim vrijednostima, bira se odgovarajuca: karakteristika vrijeme/struja I za
odnosni tip osiguraca (vidi dijagram na str. 188). . ,
Kod kondenzatora, s, obzirom -na' veliku uklopnu struJu u mnogo kracem
vremenu obii;no je [' = I,S do 2 x nazivna struja
Za 'zastitu energ;tskih transformatora "Rade Koncar" osiguraCi
prema ta :
Napo'n ' Za' snage transformatora "(kV A)'
, , "
20 30 50 80 100 125 160
200 .. 250
315 400 500 630
pogo naz.
kY kV je flazivna struja' In osiguraca (A)
3 3,6 10 16 25 40 63 63 100 100 160 160 200
5 6,3 10 16 25 40 40 63 63 80 lob 160 160 160
6 7,2 6,3 10 16 25 25 40 40 63 63 100 100 160 160
to 12 6,3 6,3 10 16 16 25 25 40 40 63 63 lOp 100
20 24 6,3 6,3 10 10 16 16 25 25 40 40 40 40 40
30 . 36 6,3 6,3 6,3 6,3 10 10 16 16 25 25 25
35 38 6,3 6,3 6,3 6,3 10 10 16 16 25 25 25
188 __________ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Kod provodenja selektivne zastite, mogu nazivne struje ovih ulozaka biti i do
3 put a vece od vrijednosti iz tablice.
Selektivnorn zastitom isklapa se sarno nuzni ograniceni. odsjek mrefe, odnosno
voda koji je u kvaru, dok zdravi dijelovi ostaju u pogonu. Vrernena prorade
serijski spojenih zastitnih" uredaja (osiguraci, prekidaci, zastitne sklopke) moraju
biti to veca, sto je uredaj blizi izvoru energije. Selektivnost se postize, kada se
karakteristike vrijeme/struja lib uredaja, uracunavsi i rasipanje, De dOlicu i imaju
dovoljni medusobni razmak (v. u dijagramu karakteristike I, 2, 3 odnosno 1, 2, 4
za pripadne aparate lijeve sherne). Pri tom struje aparata treba reducirati na jednaki
naponski nivo pomocu prijenosnog omjera transformatora (kao sto su isprekidane
krivulje 3 i 4).
2
n.n.
v.n.
J
600
s
IIJ)
10
0,1
MIlO
2
Za serijski spojene osiguraee, po-
red spomenutog uvjeta, potrebno je
takoder da Joule-ov integral1
2
t tokom
taljenja i gasenja bude veci za osi-
gurac blizi izvoru. To je obieno slueaj
kod osiguraca jednakog tipa, a ra'zli-
citih I. (npr. I i 2).
50 1IJJ 2IJJ sao IIlJO A 5000
Koordjnacija karakteristika '?astftnih uredaja
Pomocni kontakti za signalizaciju
za signalizaciju, koji se obicn'o nalaze u pomocnoj sklopki, javljaju
polozaj sklopnog aparata, a sluze i za blokiranje protiv njegovog nepravHnog rada.
Prilikom uklapanja smiju javljati zatvoreni polozaj tek tada, kada su glavni" po-
kretni kontakti svih polova stigH u polozaj u kojem mogu sigurno voditi nazivnu
kao i podnosivu J.;:ratkotrajnu i tjemenu vrijedno,st
Konr
Okfi
glovni pomocni
\1
1
,
r
u
I
Kod rastavljaca, rastavnih sklopki i zemljospojnika
smije se javiti otvoreni polozaj tek onda, kada se u toku
isklapanja izmedu glavnih kontakata postigne barem
80010 konacnog otvorenog razmaka. odnosno, umjesto to-
ga, kada je sigurno da ce pokretni kontakti stici u otvoreni
polozaj.
Pomocne (signaule, 'k
1
uiJE.e sa 3, 6, 9
i 13 polova s uklopnim a-kontaktima (oznaka u), isklop-
nim b-kontaktima (oznaka i) i trenutnim kontaktima
(oznaka t).
Sklopni aparati visokog napona 189
Elektricni potroSak pomocnih organa visokonaponskih sklopnih aparata RK
Mjesto
Potrosak po
ugradnje
Po-rnocni organ 1 aparatu
-w -VA
.'
32
naponski 250 650


N
;U . naponski 250 (100) 650
'c
"

:.:;>
""
podnaponski
o 0.
0
.
s uk!. 15
-;;
""-
zaporom
E
"""
,;!!
strujni 30 (125)
.-
>0
"
motorni pogon 550 550
'0
.-
:.;;
"
'"
'2
0
elektroventili za 400
"
;;;
0.
-
E
uklapanje iIi isklapanje
"-
> .
-
"
_ 0
1250
"
0.0.
0. ,J.,
elektroventili za
"
uklapanje 900

'20
""

" <Il =='0 elektroventili

> 0.
za isklapanje
,
1800
a'"

elektrohidraulicki pagan 750 1100
E
elektroventili za
"

"
uklapanje iIi 100 100
" "
isklapanje
'"
0.
C.
.2
okidac za uklapanje
" 250 650

iii isklapanje
"
c
>
E
"
:538
;;;
0
550 550
"
"
0 E
kV
-
'"
'c
---
.- 0
0.
-
123
<l
0
motorni pogon 700
"
0
;:0
E
>
"
;;'245
;;;
kV
2100
"
'"
od
uklopni zapor 65
-
190 ___________ SKLOPNI APARATI
Standardne dimenzije potpornih izolatora srednjeg napODa' za unutamju montazu
(prema IEC Publ. 273/79)
Podnos.
Naziv.
3
)
Visina
Promjer Gornji Donji
Oznaka 1)
p 2)
udar.
napoD h
d centro centro
0
kN
napon
kY
maks. navoj navoj
kY
mm
d, d, mm
J 2-60 2 60 MI2 MI2
J 4-60 4
60
7,2
95
75 MI2 MI6
J 8-60 8 (12) 85 MI6 MI6
J 16-60 16 125 MI6 M20
J 2-75 2 60 MI2 MI2
J 4-75 4
75
12
130
75 MI2 MI6
J 8-75 8 (17,5) 100 MI6 M20
J 16-75 16 125 MI6 M20
J 2-95 2 60 MI2 MI2
J 4-95 4
95
17,5
175
80 MI2 M16
J 8-95 8 (24) 110 MI6 M20
J 16-95 16 130 MI6 M20
J 2-125 2 75 MI2 MI2
j 4-125 4
125 -24 210
-85 M12 MI6
J 8-125 8 125 MI6 M20
J 16-125 16 140 M16- M24
J 2-170 2 75 MI2 MI2
J 4-170 4
170 38 300
105 MI2 MI6
J8-170 8 130 MI6 M24
J 16-170 16 160 MI6 M24
1) Navedene oznake vrijede za porculanske potporne izolatore. Za izolatore od
organskog materijala (kao araldit) dodaje se slovo 0 iza J (npr. JO 4-60).
2) Cvrstoca Po je prekidna sila na savijanje s hvatitem na vrhu izolatora. Kada je
hvatiste za x mm -iznad ruba izolatora moze se priblizno raeunali prekidna sila
h
p=p-
.x 0 h+x
3) Nazivni naponi u zagradi vrijede za izolatore u postrojenjima koja nisu izlozena_
atmosferskim i sklopnim prenaponima u skladu s uvjetima za Iistu 1 u pogJavlju
.. koordinacija izolacije" (str. 219).
T
Sklopni aparati, visokog napona _______________ 191
Dopustene temperature i zagrijanja za visokonaponske sklopne aparate i postrojenja
(Prema standardima IEC Pub!. 56-2/71, 129/75, 265/68, 282-1/74, 298/69, 420/1974,
466/74 i 470/1974 te JUS N.E 5.508/72 i N.K3.010)
Dio aparata
Temperatura Zagrijanje
C C (I)
1. Bakreni kontakti u zraku
- posrebreni (2) 105 65 (3)
- neposrebreni 75 35
2. Bakreni kontakti u ulju
- posrebreni (2) 90 50
- neposrebreni 80 40
3. Prikljucnice aparata za prikljqcak vanjskih
vodica vijcima i maticama
- posrebrene 105 65 (3)
- neposrebrene 90 50
4. Glavni vodovi u sklopnom postrojenju
- posrebreni 105 65 (3)
- neposrebreni 90 50
5. Metalni dijelovi koji djeluju kao pero (4)
6. Metalni dijelovi u zraku u dodiru s izolacijom
slijedecih klasa (5):
klase Y (neimpregnirani materijal) 90 50
klase A 100 60
klase E 120 80
klase B 130 90
klase F 155 115
lak na bazi ulja 100 60
lak sintetski 120 80
klase H 180 140
7. Svi metalni iii izolacijski dijelovi izuzev
kontakata u dodiru s uljem 100 60
8. Vlje za uljne prekidace, sklopke i s!. (6) 90 50
9. Uzemljeni metalni dijelovi, koje osoblje moze
dodirivati pri normalnom poslu 30
Primjedbe:
(I) Temperatura okoline ne smije prekoraCiti 40 'c. a njena srednja vrijednost kroz
24 sata 35
(2) Kontakti se smatraju posrebrenima, ako na njima ostane sloj srebra nakon
192 ___________ ELEKTRICNISKLOPNI APARATI
ispitivanja mehaQ.icke trajnosti .(a kod prekidaca i nakon ispitivanja prekidne.
moei).
(3) Pri upotrebi ovako visokog zagrijanja, paziti da se ne ugroze susjedne izolacije
(vidi t. 6 i 7).
(4) Temperatura ne, smije biti tako visoka, da bi smanjila elasticnost matefijala.
Za cisti bakar je ova granica 75 0C,
(5) Pregled termickih klasa izolacije vidi na slr.
U slucaju upotrebe drugih materijala, koji nisu navedeni u tablici, treba uzeti
U obzi! njihova svojstva.
(6) Ove vrijednosti mogu biti nize pri upotrebi ulja niskog plarnista (za }11adne
klimatske uvjete).
Dozvol.iena zagrijanja za niskonaponske aparate vidi str. 74.
Aparati za zastitu od prenapona
elektroenergetskih postrojenja nazivnih napona iznad 1 kV
Prenaponi u rnrezama su jedan od uzroka ostecenja opreme u elektroener-
getskim postrojenjima i prekida snabdijevanja elektricnom Svrha j.e
aparata za zastitu od prenapona da amplitude prenapona ogramce na lznose kOje
elektricna oprema moze izddati bez preskoka iii proboja kao i da sa sigurnoseu
odrfe kontinuitet dobave elektricne energije, prekidanjem izmjenicne struje iz mreze
koja potece kroz aparat za zastitu od prenapona tijekom odvodenja.
Postoje tri vrste aparata za zastitu od prenapona: iskrista. cijevni odvodnici i
ventilni odvodnici s nelinearnim otpornicima.
. Sve tri vrste odvodnika prenapona ne osiguravaju jednaku kvalitetu zastite, pa
izbor vrste odvodnika oVlsi ovise uvjeta, od kojih su najznacajniji: vaznost postrojenja
i opreme te posljedice prekida snabdijevanja elektricnom energijom.
Iskrista i cijevni odvodnici imaju ograniceno podrucje primjene. Kao osnovni
aparati za zastitu od prenapona sluze, za i
manje znacajnih postrojenja s niskom ucestaloscu .lzbljanja
ka razina ispod 20) iii za dopunsku zastitu opreme kOJa Ima osnovnu zashtnu
razinu vee osiguranu ventilnim odvodnicima.
U usporedbi s ventilnim odvodnicima, iskrista i cijevni odvodnici imaju slijedeee
znacajne nedostatke: znatno vremensko zatezanje prorade, te ogranicenu moe
(osobito iskrista) prekidanja popratne struje mreze.
Zbog svojih znatno povoljnijih svojstava i pouzdanosti, ventilni odvodnici s
nelinearnim otpornicima upotrebljavaju se kao osnovni aparati za oddavanje zastitne
razine utvrdene standardom 0 koordinaciji izolacije.
Ventilni odvodnici
Ventilni odvodnici (51. 1) se sastoje od dva osnovna elementa: serijskih iskrista
i serijskih otpornika s nelinearnom, naponski ovisnom,
iskrista izolira,iu Ilclinearne otpornike ad pogonskog napona 1 djeluJU kao vent Ii
ukapcanje nelinearnih otpornika u trenutku nadolaska prenapona. anakon odvodell.13
Sklopni aparati visokog napona _______________ 193
udarne struje prekidaju popratnu struju iz mreze i ponovno izoliraju ugrozeni 1
vod. 1
Radi povoljnije razdiobe napona za siroki raspon strmina eela prena-
pona, paralelno serijskim iskristima prikljuceni su jos i otpornici. Svi ele-
menti odvodnika su hermeticki zatvoreni u porculanskom kueistu s osiguracem
ad pretlaka koji stili odvodnik od eksplozije u slucaju preoptereeenja.
Nacin djelovanja ventilnog odvodnika prikazan je na sl. 2a i ib (s
nejednakim mjerilima za prenapon i pogonski napon).
Neposredno nakon prorade odvodnika, tj. kada prenapon U na njegovim -
stezaljkama naraste do amplitude U
pr
, nastaje preskok serijskog is krista, SI. 1
u"
u,
a zatim potece udarna struja odvodenja 10 koja na serijskim otpor-
nicima stvara pad napona U
o
nazvan preostali napon. Nakon zavrse-
nog procesa odvodenja prenapona, izmjenicni napon na stezaljkama
odvodnika jos poddava popratne struje Ip_ pogonske frek-
vencije. Zadaca serijskih otpornika je da i struju I p ogranice na
iznos koji serijska iskrista mogu prekinuti kod njenog 'prvog prolaza
kroz nulu, ako izmjenicni napon na stezaljkama nije veti od nazivnog
napona odvodnika.
oj
Osnovne karakteristike ventilnog
odvodnika su (prema lEe pub!,
99-1/1970 i JUS N, 82.050/1966):
.
odvodnika . f
nazivni napon, je utvrdena naj-
visa dozvoljena efektivna vri-
jednost izmjenicnog napona
industrijske frekvencije na nje-
goyim stezaljkama, koji moze
biti trajno prikljucen i pri
kojem odvodnik radi isprav-
no. 'Standardni nazivni napo-
ni su navegeni u
tablici 2;
S!. 2 Djelovanje
proradni napon industrijske frekvencije, je izmjerena tjemena vrijednost
podijeljena sa -J2, kojapri povecavanju napona na stezaljkama odvodnika uzrokuje
preskok njegovih serijskih iskrista. Za sve klase odvodnika, osim za klasu 10 kA
za vrio teske uvjete rada. proradni izmjenicni napon ne smije biti nizi od 1,5 puta
nazivni napon odvodnika;
100 postotni proradni atmosferski udarni napon, je najniza tjemena vrijednost
atmosferskog udarnog napona standardnog oblika 1,2/50, kod kojeg odvodnik
proradi ,pri svakom udaru. Granicne vrijednosti su navedene u tablici 2;
.100 postotni proradni sklopni udarni napon, je najniza tjemena vrijednost sklopnog
. udarnog napona, kojeg trajanje cela iznosi: a) 30 liS do 60 liS, b) 150 liS do 300 liS,
c) 1000 liS do 2000 liS (uz trajanje hrpta barem dva puta duzem od cela),
194 ___________ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
kad kojeg odvodnik proradi pri svakorn udaru. Primjenjuje se sarno za odvodnike
nazivnih napona iznad 100 kV, ali granicnc vrijednosti nisu jos standardizirane;
proradni udarni napon oa cclu vala, je najvisa dozvoljcna vrijednost udarnog napona
koji tokom trajanja eela caste, s prakticki konstantnom, propisanom strminom.
Propisane strmine i granicne vrijednosti su navedene u tablici 2;
nazivna struja odvodenja, je tjemena vrijednost udarne struje propisanog oblika
8/20, koja nakan prorade protjece kroz odvodnik i prema kojoj se odvodnici
razvrstavaju u klase (vidi tablicu' 1); .
podnosiva udarna struja, je ispitna udarna struja oblika 4/10, koju odvodnik mora
izdrzati uzastopno dva puta bez ostecenja. Standardne vrijednosti su n'avedene
u tablici 1; .
dugotrajna podnosiva udarna struja, je udarna struja' koja naglo naraste na pro-
pisanu tjernenu vrijednost i na toj vrijednosti ostaje propisano vrijerne, a zatirn
naglo padne na nulu. Odvodnik mora izdrzati 2,0 uzastbpnih udara takve struje
bez oSt'ecenja. Standardne vrijednosti su navedene u tablici t.
Najvainiji kriteriji za izbor ventilnog odvodnika (za prikljucak izmedu faze i
zemlje) su:
nazivna odvodna struja, odnosno klasa odvodnika, u ovisnosti 0 nazivnom naponu
mrde, vaznosti postrojenja te izlozenosti prenaponirna. Uobicajeni uvjeti za primjenu
su navedeni u tablici 1;
nazivni napon odvodnika u ovisnosti 0 faktoru zemljospoja (vidi str. 196). Napon
mrde ne smije biti nikada veCi od nazivnog napona odvodnika, pa u: tom
pogJedu treba uvijek razmotriti sve nenormalne pogonske uvjete na mjestu ugradnje
odvodnika. U tablici 2 su za nazivne napone odvodnika, u ovisnosti 0 faktoru
.' zemljospoja, navedeni najvisi dopustivi naponi mreze (tijekom zemljos'poja) izmedu
faze i zemlje;
zastitna razina mora biti takva, da faktor sigurnosti, tj. omjer izmedu nazivnog
podnosivog aimosferskog udarnog napona sticene opreme (vidi tablice A, B i C
na str. 220) i zastitne razine ventilnog odvodnika (vidi tablicu 2) bude jednak
iii veCi od 1,4 za U m < 52 kV (tablica A, str. 220), odnosno 1,2 do 1,4 za
U
m
;"52 kV (tablita B na str. 221).
Za zastitu neutralne tocke transformatora, koja je izolirana za jednaki stupanj
izolacije kao i krajevi namota na strani mreze, odabiru se ventilni odvodnici kdjima
nazivni napon iznosi obieno 80 % nazivnog oapona odvodnika prikljucenog izmedu
faznog vodica i zemlje.
Kod transformatora s postepenom izolacijom namota (za mreze s uzemljen'om
neutralnom toekom), izbor odvodnika ovisi 0 stupnju izolacije neutralne tocke transfor-
matora. Zastitna razina odvodnika se- odabire za struju odvodenja 1 kA, vodeci
rae una da zastitna razina mora biti niza od nazivnog podnosivog udarnog napona
neutralne tocke, a nazivni napon odvodnika mora biti veci od izmjenienog napona
koji se tijekom zemljospoja moze pojaviti na neutralnoj tocki promatranog transfor-
matara.
U pogledu smjestaja odvodnika, osnovno je pravilo da moraju biti -sto blize
aparatu kojeg treba zastititi. Prikljucni vodovi od stezaljki odvodnika do voda' pod
naponom kao i do uzemljivaca moraju -- biti sto kraci. a otpor sirenja uzemljivaca
po mogucnosti sto-manji.
T
I
Sklopni aparati visokog napona _______________ 195
Zaslitna zona, tj. najveca udaljcnost 1m od odvodnika do slicenog aparala,
U krajnjem i prolaznom postrojenju (5 jednim -vodom kao najnepovoljnijem uvjetu),
moze se (prema VDE 0675 dio 2/8.75) odrediti prema jednadzbi:
28
m,
gdje su 1m najveca udaljenost od odvodnika do sticenog aparata u m, Una nazivni
podnosivi atmosferski udarni napon sticenog aparata u kY, U
zr
udarna zastitna
razina odvodnika u kV, U
dod
dodatni induktivni pad napona u kV na prikljucnim
vodovima od stezaljki.odvodnika do voda pod naponom i do uzemljivaca (pribliine
vrijednosti vidi u tablici 3), v brzim' sirenja prenapona: za zracni vod oko 300
m/J.1s, a za kabel oko 150 mills. S strmina cela prenapona, 'koja za blize udare
moze iznositi 500 do 1 500 k V ~ s
Preporucene maksimalne udaljenosti od odvodnika do sticenog aparata su nave-
dene u tablici 4.
U postrojenjima treba prvenstveno stititi transformatore. Ako u prostranim
postrojenjima nazivnih napona iznad 45 kV ima vise transformatora, a ne mogu biti
obuhvaceni jednom zastitnorn zonom, onda treba stititi svaki transformator posebice.
Poseban problem predstavlja zastita od direktnih atmosferskih udara. Za zastitu od
direktnih udara treba poduzeti i druge mjere, kao sto su zastitna uzeta iznad
cijelog postrojenja te na vodovima do odredenih udaljenosti prije ulaza u postro-
jenje.
Tablica 1.
Klase odvodnika
(prema JUS N.B2.050, lEe pub!. 99-1/1970 VDE 0675, dio 1/5. 72)
Klasa
Podnosiva
Dugotrajna podn. Uobicajena pnmJCna
udarna
odvodnika
struja 4/10
udarna struja odvodoika faza-zemlja
kA kA
tj
....
r
kA
tj
....
r
~ s ~ s
sarno za mreze do 35 kV i izo-
2,5 25 50 500
keraunicku razinu ispod 30
5 65 75 1000 za mreze do 35 kV, iznimno i vise
10 100 150 2000
za mreze od 110 k Y na vise, a iznimno
i nize
10' 100 500 2000
za mreze od 380 kV na vise, a iznimno
i nife
* Za vrlo teske uvjete rada
196 ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Tablica 2
Standardni nazivni naponi odvodnika
(Pre rna lEe Pub!. 99-i/1970 i djelomice JUS N.B2.050/1966)
Nazivni Strmina Prirodni udarni Maksim. Zastit. Najvisi napOD mreze (kV)
napOD prof. ud. napOD preast. razina u koju se odvodnik
odvod. nap. eela napOD maze ukljuciti
vala 100% na celu
1,2/50 vala Faktor zemljospoja mreze**
U, izol.jli rezon. uzemlj,
kVcr kV/I1S kV
tj
. kVtj. kV
tj
. kV,j. 1,1-./3 -./3 0,8 -./3
I 2 3 4 5 6 7 8 9
-
3 25 13 15 13 13 2,7 3 3,8
4,5 37 17,5 20 17,5 17,5 4,1 4,5 5,6
6 50 22,6 26 22,6 22,6 5,4 6 7,5
7,5
-
62 27 31 27 27 6,8 7,5 9,4
9 75 32,5 38 32,5 32,5 8,2 9 11,3
10,5 87 38 44 38 38 9,5 10,5 13,1
12 100 43 50 43 43 10,9 12 15
15 125 54 62 54 54 13,5 15 18,8
18 150 65 75 65 65 16,4 18 22,5
21 175 76 88 76 76 19,1 21 26,2
24 200 87 100 87 87 21,8 24 30
27 225 97 112 97 97 24,6 27 33,7
30 250 108 125 108 108 27,3 30 37,7
33 275 119 137 119 119 30 33 41,2
36 300 130 150 130 130 32,7 36 45
39 325 141 162 141 141 35,5 39 48,8
42 350 151 174 151 151 38,2 42 52,5
51 425 184 212 184 184 46,4 51 63,7
54 450 195 224 195 195 49 54 67,5
60 500 216 250 216 216 54,5 60 75
75 625 270 310 270 270 68 75 94
84 700 302 347 302 302 76 84 105
96 790 324 371 324 324 87 96 120
102 830 343 394 343 343 93 102 127
108 870 363 418 363 363 98 108 135
120 940 400 463 400 400 109 120 150
126 980 420 485 420 420 115 126 158
138 1030 460 530 460 460 126 138 173
150 1080 500 577 500 500 137 150 188
174 1160 570 660 570 570 158 174 218
."""11"
I
Sklopni aparati niskog napona _______________ 197
1 2 3
)
4 5 6 7 8
186 1180 610 702 610 610 169 186
198 1200 649 746 649 649 180 198
do 225' 1200 3;28 U:* 3,78 U, 3,28 U, 3,28 U,
do 396' 1200 3,26 U, 3,76 U, 3,26 U, 3,26 U,
iznad 396 kV nije standardizirano
* Kao srnjernica, jer iznad 198 k V nije jos standardizirano
.* Un=nazivni napan odvodnika
Tab!ica 3
pad napona Da vodovima odvodnika
(prema VDE 0675 dio 2/8.75)
Nazivna Priblizoa Dodatni pad napona za
struja strmina ukupnu duljinu prikljucnih
odvodenja struje vodova
kA". kA/lls
5m 10m
kV kV
5 0,6 3 6
10 1,2 6 12
20 2,5 12 25
Tab. 4
Maksimalne udaljenosti, odvodnik - ticeni aparat
(prema VDE 0675 dio 2/8.75)
Nazivni napon
mreze
kV
do 35
45 do 110
220 do 380
Maksimalna udaljenost
odvodnik-sticeni aparat
m
10 do 15
15 do 20
20 do 30
SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA
9
232
247
U sklopne aparate niskog napona ubrajaju se, prema-standardima 'lEe, sklopni
aparati izmjenicne struje do nazivnog napona I 000 V i sklopni aparati istosmjerne
slruje do 1200 V.
Rastavljaci i sklopke
Osnovne karakteristike rastavljaca vidi na str. 184, a sklopki i rastavnilt sklopki
na sIr. 185. -
.......
198, ___________ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI I
Teretna sklopka je uobicajeni nazi v za sk!opku, koja uklapa i prekida struje
prema kategorijama upotrebe AC 21, AC 22 i DC 21 (vidi tablicu na str. 203).
Motorska sklopka uklapa i prekida struje elektromotora prema kategorijama
upotrebe AC 23, DC 22, DC 23 (vidi tablicu na str. 203).
Sklopke za upravljacke i pomocne krugove (poIJ1ocne. skiopke) sluze za upravljanje
sklopnicima i reiejirna, za sklapanje krugova zastite, signalizacije i mjerenja.
Grebenaste sklopke "Rade Koncar"
To su visepolne sklopke za izmjenicnu struju do 660 V i istosmjernu struju
do 600 V. Sastavljene su od jednakih sklopnih elemenata nanizanih oa zajednicku
osovinu s grebenima koji zatvaraju i otvaraju kontakte s dvostrukim prekidanjem.
SJuze za uklapanje, isklapanje i reverziranje motara s jednom iii vise brzina, za
pokretanje Y6. (str. 139), za uklapanje i isklapanje raznih trosila kucanskih
aparata i dr.), zatim kao teretne i rastavne sklopke u industriji i distribuciji. Za
upravljacke i pomoene strujne krugove sastavljaju se, sklopke prema trazenoj shemi
spoja.
Nazivna
termicka
struja
Snaga motora
11 kat AC 231)
(30 sklap./h) pri
3 x 380 V, 50 Hz
Nazivna pogonska
struja u AC Ill)
16 20 25
9 12,5 15,5
220 V 82025
380 V 3,5 16 25
A
50 63
kW
24 39
A
40 50
40 45
1) Kategorije upotrebe vidi na str. 203.
125
63
Sklopnici (konlaklori)
200 400 630 800 1200
125 260
Sklopnici su sklopni aparati namijenjeni prvenstveno za daljinsko upravljanje.
Energiju potrebnu za ukiapanje i drZanje sklopnika u ukldpljenom polozaju daJe,
u pravilu, elektromagnet koji je sastavni dio sklopnika. Buduei da su bez zapornog
mehanizma, sklopnici se sami vraeaju u svoj osnovni polozaj (otvoreni kontakti)
kad prestane uzbuda eiektromagneta.
Mehanieka trajnost skiopnika iznosi 10 do 15 milijuna sklapanja, a trajnost
kontakata ovisi 0 kategoriji upotrebe i velieini optereeenja (orijentacijski"do 1500. '.-;
3000 sklapanjajh ako nernaju prigradene bimetalne releje, odnosno prema katalogu).
U kombinaciji s prigradenim bimetalnim relejima mogu se trofazni motori
stititi od preoptere,cenja. Tada je. dozvoljena ucestalost do 15 sklapanja na sat.
Za zastitu od k'ratkog spoja treba predvidjeti trome osigurace prema _katalogu.:
Sklopni. aparati niskog naponal ______________ 199
Tropolni sklopnici .,Rade Koncar" (za izmjenicnu struju do 660 Y, za istosmjernu
'truju do 440)
Katego- Frek-
Napon Nazivna pogonska struja I,
rija vencija,
upotrebe Hz
V A
380 i 500 8 10 16 25 32 63 80 . 110 170 250
50 (200)'
660 6 9 11 12 14 47 66 83 125 180
Graniena snaga kW
AC-2 i 380 4 4,7 7,5 12 15 30 45 55 90 132
AC-3 50 500 4,9 7,5 9 12 15 40 60 75 110 160
660 4,9 7,5 9 10 11 40 60 75 110 160
DC-2 i,
- 220 3,5 6 13,9 24,2
DC-3 440 62)
27,7" 48
2
\ 88"
I) velicine kod pnmJene za istosmjernu struju
') Za pogone s reverziranjem, prema kategoriji DC-3 i DC-5 (vidi sIr, 203), dopuslene
snage motora su ,25% navedenih iznosa.

Niskonaponski prekidaci su -automatski sklopni aparati koji sluze za uklapanje
i -prekidanje struje, te za zastitu' 'elektrienih 'uredaja i vodova od kratkog spoja 'i
preopterecenja. V. pravilu su opremljeni elektromagnetskim i termickim (nadstrujnim)
okidacima, a mogu dobiti jos podnaponski, nulnaponski jli paraleini naponski
okidae. Pogon l'rekidaca moze biti izveden za rueno iii daljinsko upravljanje. '
Ucestalosl je mala (npr. do 10 sklapanja dnevnoj.
Osnovne karakteristike Rade KOResr"
"
prekidna moe
Nazivna struja
A kA" 50Hz kod kA uz vrernen.
500 V 380 V cos cp 220 V- konst. T, ms
63, 100 8 (12) 9 (16) 0,5 45 10
160, 250 10 (16) 12 (22) 0,3 15 10 do 15
320, 500 20 30 0,25 25 10 do 15
630 25 25 0,2 25 10 do 15
800 40 40 0,2 30 15
1000, 1250,1600 50 . 52 0,2 50 15
2000,2500 75 75 0,2 75 15
3000, 4000,4500 100 100 0,2 100 15
Vrijednosti u zagradama odgovaraju izvedbi s poveeanom prekidnom moei.
200----_______ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Okidaci niskonaponskih aparata i releji
Okidaci su naprave mehanicki povezane sa sklopnim aparatom, koje pri preko-
racenju dozvoljene granice kontrolirane elektricne velicine, mehanicki oslobadaju
zaporne organe te taka uzrokuju otvaranje (iii zatvarnje) prekidaca iIi zastitne
sklopke.
Releji su komandne sklopke. koje zbog promjene neke kontrolirane fizikalne
velicine (npr. napona, struje, tlaka, temperature) upravljaju drugim uredajirna iii
aparatima. Nadstrujni termicki (bimetalni) releji prigraduju se uz sklopnike (vidi
str. 198).
Okidaci i releji rnogu djelovati bez iIi sa vremenskim zatezanjem, a
kombinacijom dobiva se kombinirana zastita.
njihovom
Razlikujemo sJijedece vrste mjernih okidaca i releja:
Vrsta i naziv
okidaca i releja
nadstrujni
podstrujni
na povratnu struju
podnaponski
beznaponski
za napon greske
za struju greske
nadstrujni u neutral nom
vodicu
100
U
50
30
,
20
10
min
5
~
3
2
1 ,\
1 s
ifJ
~ %
2O--L
.,.
10--1
o ".'\."1.::
~
~
Sf-+-
~
I" 3
~ :
-"
1"-
1\"-
as
I'.
Djeluje kad nastane:
prekoracenje odredene vrijednosti struje
opadanje struje ispod odredene vrijednosti
promjena smjera struje (sarno za istosmjernu strujti)
opadanje napona ispod odredene vrijednosti
opadanje napona ispod odredene vrijednosti
porast napona greske iznad odredene vrijednosti
porast struje greske iznad odredene vrijednosti
porast struje u neutral nom vodieu iznad o(,:-cdene vrijed-
nosti
I
I
8 ..... .15xln
I
I
Primjeri karakte-
ristika nadstrujnih oki-
daca i releja (za zastitu
od preopterecenja):
43
2 3. 5 10 1520./,
2 5 10xln
-
-
01 bl cl
..".
( Sklopni aparati niskog napona ______________ 201
,
a) Okidaci i reieji s vremenskim zatezanjem za zastitu od preopterecenja imaju
vrijeme djelovanja (odnosno zatezanja) ovisno 0 protjeeanoj struji, koja mora
biti veca od granicne struje Ig (obieno 1,2 In) da bi okidaei, odnosno releji uopce
proradili. Vrijeme djelovanja pada s porastom struje.
b) Okidaci i re1eji bez vremenskog zatezanja (magnetski) djeluju gotovo trenutno
iznad podesene struje (obieno 8 do 15 In) i neovisno 0 njenom iznosu, te su
prikladni za zastitu od kratkog spoja.
c) Kombinacijom prethodnih dviju zastita postize se zastita od preopterecenja i
kratkog spoja. Izmedu 1,2 I, i (8 do 15) I, djeluju sa zatezanjem kao pod a).
Komandni i signalni elementi
U ovu grupu aparata za upravljaeke i pomocne krugove spadaju releji, pomocni
sklopnici, tipkala, mikro-sklopke, upravljaeke, programske i krajnje sklopke, kon-
troloici, signalne svjetiljke i slieno. "Rade Konear" proizvodi kompletni asortiman
cetvrtastih i okruglih tipkala, pomocne sklopnike i signalne svjetiljke razlicitih
izvedbi za nazivni napon do 500 V.
Aparati s otpornicima
Pokretaci (uputnici) s otpornicima sluze za pokretanje elektromotora pomocu
postupnog iskljueivanja otpora, pri eemu se struja mijenja izmedu maksimalne
vrsne struje 12 i sklopne struje 11 .
Srednja struja pokretanja: Is = 11 + 12
2
Snindardizirana strogost pokretanjajza rotorske pokretace asinhronih kolutnih
motora, prema lEe 292-3/1973:
f=!.:.:0,7, 1,4, 2; Ir je nazivna struja tereta rotora u A. Koristi se takoder /= 1.
I,
Pokretaei za asinhrone kolutne motore se odabiru iz kataloga, prema karakte-
U
risticoom broju k = 1,4 ~ (Umje nazivni napon rotora u V). Za zadane vrijednosti
U .. , J3I,r
-.!.!!.., f i snage motora iz tablica u katalogu odabire se karakteristicni broj kp i tip
1,
pokretaca.
Regulacijski pokretaci (rueni), osim za pokretanje, sluze za mijenjanje hrzine
vrtnje motora do odredene graniee.
Kontroleri su sklopke s vise sklopnih polozaja, kojima je funkcija postupno
ukljucivanje i iskljueivanje otpora u strujnom krugu elektromotora, u svrhu pokre-
tanja, mijenjanja brzine vrtnje i kocenja dizalica i el. vozila.
Indirektni kontroleri (upravljacke sklopke) uklapaju i isklapaju otpore preko
sklopnika.
Rueni regulatori uzbude mijenjaju uzbudnu struju el. strojeva postupnim uklju-
civanjem iii iskljueivanjem otpora. Sluze za mijenjanje napona generatora i mije-
njanje brzine vrtnje istosmjernih motora s porednom i nezavisnom uzbudom.
(nastavak na str. 206)
Kategorije upotrebe za aparate niskog napona
t5
'"
Uklap. Prekid. Uklapanje i prekidanje
Vrsta Kategorija
Tipicne primjene
Nazivna
Stan-
aparata upotrebe
pogonska struja
U U
T LIR" dard
Ill, 1,/1 e
U
e
' Ve
cos cp2J
ms
1
2
3
4
5 6 7 8 9 10
AC-1
Neinduktivni iii malo indo tereti,
otporne peci
1,5
0,95
K I' . k .'
Sve vrijednosti
AC-2
o utn! moton: po retanJe, rever-
ziranje
S
)
4
0,65
'"
-
"
AC-3
Kavezni motori: pokretanje, iskla-
17 A
10
0,65
'"
panje u vrtnji
8
0-
;;
17 A<l,"" 100 A
10
7
)
1,1
0
vi
:g
:<:
"
I,> 100 A
6" :i
0.
8
0,35
0
til
:;;;
;:0
til
AC-4
Kavezni motori: pokretanje, rever-
I,"" 17 A
ziranje,5) irnpulsno pokretanje
6
)
12
10 0,65 c5
"
17 A<l,"" 100 A
'"
"'-
I,>100A
109)
8" 0,35
00

U
DC-l
Neinduktivni iii malo indo tereti,

otporne peci
- - - -
- '.
D,C-2
Poredni' motori: pokretanje, iskla..:
Sve vrijednosti 4 4 1,1 -
2.5 panje u vrtnji
----.--.-. -.4
I 2 3 4 5 6 7 8 9 IO
.
DC-3 Porcdni motori: pokretanje, rever-
2,5
'"
0"
ziranje,5) impulsno pokretanje
6
) Sve vrijedn<?sti

-:t.:..
,
;:::0-
U
'c DC-4 Serijski "motori: pokretanje, iskla-
-;<<=!
0.
4 4 1,1
00 ""
0 panje u vrtnji'
-

:;;;

til
15
DC-5 Serijski motori: rever-
III til
-;:0
ziranje,5) impulsno 'pokr'etanje
6
)
,
AC-20l)
Zatvaranje, i otvaranje neopterece ..
"
-- -
nih strujf!ih krugova
12) )2) 12)
.cO
._-
.C':;
AC-21 Uklapanje i prekidanje djelatnih
.- oJ
'O'pterecenja i umjerenih preoptere- Sve vrijednosti
" 5
"" .-
cenja .
1,5 1,5 0,95
o.'U
o e
- "
1,1 -

AC 22 i prekidanje
,
g
'" nih'djelatnih i induktivnih optere-
" ;; 5
'"
-.-
cenja, umjerenih preopterecenja 3 3 0,65
"
00
oJ-
lS
!if
. ...:'
AC23 Uklapailje i prekidanje struja motora 17 A 0,65
U
'i<l
:..:;'1m drugih jako 10 8
:-
cenja
17 A<I,"" 100 A
oJ oJ 0,35
"
I,> 100 A 8"
6
8
)
ar:E .
""5
0,0
,g"" DC-20 Zatvaranje i otvaranje neopterece-
""
Sve vrijednosti
til
nih strujnih krugova
12) 12) 1,1
-
12)
t5
w

C
> <.>-
_ c
Vl'- c:II
",., S
1-0 B.-
..... 0 >u

:=> Q) ::I

t:i ..c 0
t::2 E
v- "2

0."'" '"
o 0.. t:i
- 0 '"
"",--

2
DC-21
DC-22
DC-23
AC-3
1
)2)
3
Uklapanje i prekidanje djelatnih op-
tereeenja i umjerenih preopter.
4
Uklapanje i prekidanje kombinira-I Sve vrijednosti
nih djelatnih i induktivnih opt. "i
umjer. preopterecenja (opr. poredni
motori)
Uklapanje i prekidanje jako induk-
tivnih apter. (ope. serijski moiori)
5 6
1,5 1,5
4 4
Pokretanje, kaveznih motara, iskla- 100 A 10 8
a '2' Ipanje nakon ""leta I,> 100 A 8 6 I
e B r--------r---------------------------+---------------+-----f-----1
S.s AC-4 I
1"\ 0 0 en
0. S-
Pokretanje kaveznih motora uklj.
impulsno pokretanje, a reverziranje
sarno za reverzijske pokretace

I,> 100 A
12
10
9
) 8
7
)
7
8 9
1,1
2,5
1,5
1,1
11)
0,35
IS)
AC_lll)2) Uklapanje i prekidanje izmjenicnih 10 1 I) I
;g ,5 el. magneta (11)13) (1,1)13) (1,1)13) 0,7 I - I
..::.:: 0
0..>5
00
.9 e 2 DC-ii Uklapanje i prekidanje istosmjernih
..::.:: 0.-,.::.::
til ::1'- el. magneta
Ie - nazivna pogonska stcuja
U e - nazivni pogonski napon
AC
DC
struja
istosmjerna struja
I
U
uklopna. struja
napon prije uklopa
p= Ve le
1 I 1 I 1
(1,1)13) (1,1)13) (1,1)13)
I,
U,
prekidna struia
povratni napon
16)
6P
10
N
....
0-
00-

u
:::
;:;-

u"'-
:::
12



'"
'"
1) Za izrnjenicnu struju uvjeti ukhipanja izrazavaju se u efektivnoj vrijednosti, pri cernu se podrazumijeva da tjemena
vrijednost nesimetricne struje. koja odgovara faktoru snage kruga, moze poprimiti veeu vrijednost.
2) Tolerancija za COS cp: 0,05
3) Tolerancija za LIR: 15 % .
4) 0 primjeni aparata za sklapanje rotorskih krugova i kondenzatora iii .zarulja s volframovom niti rnoraju se posebno
sporazurnjeti proizvodac i korisnik.
5) Pod reverziranjem se razumijeva zaustavljanje iii brza promjena smjera vrtnje motora, zarnjenom spojeva napajanja
motora za vrijeme vrtnje.
6) Pod impulsnim pokretanjem se razumijeva jedno iii vise Cestih kratkotrajnih uklapanja motorskog kruga sa svrhom,
da se postignu mali pomaci pogonskogmehanizma.
7) Najrnanje 1000 A.
8) Najmanje 800 A,
9) Najmanje 1200 A.
10) Primjena pokretaca za upravljanje indukcijskim motorima s individualnim popravljanjem faktora snage pomocu kon-
denzatora, predmet je posebnog sporazuma izmedu proizvodaca i korisnika.
11) Za vrijednost 17 A cos cp=0,65.
12) Ako je i prekidna moe veea od vrijednosti struje i faktora snage (vremenske konstante) treba odrediti
proizvodac.
\3) Iznosi u zagradama vrijede za izuzetna naprezanja.
14) Ako su navedeni aparati normalno namiJenjeni za direktno uklapanje i prekidanje struja pojedinacnih motora, moraju
odgovarati posebnim odredbama, koje su uglavnom u skladu sa standardorn za sklopnike, (Publikacija IEC 158-1/1970).
15) Naznaceni faktori snage su konvencionalne vrijednosti i primjenjuju se sarno za ispitne krugove, koji
elektricne karakteristike strujnih krugova svitaka. Za prekidanje: cos cp=O,4; iznimno 0,7.
16) Prema empirickoj relaciji treba za LIR. u ms uvrstiti numericku vrijednost 6 P u vatima, ali najvise LIR=300 ms.


_______ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
(nastavak sa str. 20-1)
"Rade Konear" proizvodi:
a) rotorske uljne pokretace za snage motora 16 do 1600 kW,
b) vodene pokretace inatare do 3000 kW,
c) rotorske regulacijske pokretace do lr = 150 A,
d) grebenaste kontrolere za motore do 33 kW, 500 V.
e) fuene regulatore uzbudc.
Otpornici od okrugle zice
Pro-
rnjer Presjek
d rnm
2
mm
0,1 0,0078
0,2 0,0314
0,3 0,0707
0,4 0,126
0,5 0,196
0,6 0,283
0,7 0,385
0,8 0,503
0,9 0,636
.1,0 0,785
'1,1 0,95
1,2 1,13
1,4 1,54
1,6 2,01
1,8 2,54
2,0 3,14
2,2 3,80
2,5 4,91
2,8 6,15
3,0 7,07
Q/m
63,7
15,9
7,08
3,97
2,55
1,77
1,30
0,995
0,786
0,631
0,526
0,442
0,325
0,249
0,196
0,159
0,131
0,102
0,081
0,071
m/Q
0,16
0,066
0,142
0,25
0,39
0,57
0,77
1,01
1,27
1,56
1,90
2,26
3;08
4,02
5,08
6,28
7,60
9,92
12;3
14,1
Trajna
struja
I, A
0,077
0,24
0,47
0,76
1,1
1,5
1,9
2,4
2,9
3,5
4,1
4,7
6,2
7,6
9,3
11,1
13,0
16,1
19,5
21,3
Vrsta materijala
Naziv djela
P, Q mm2/m (konstantan)
do 200 ."C za iaboratorije islicne svrhe,
npr. spirale hladene zrakom (korak
>4d), namotane na trn 7 do 10
Promjere <0,4 mm treba radi
stabilnosti motati na nosace (cilindre,
jahace) sto ujedno povecava optere-
tivost 1, na cca 1.,7 struko. U slucaju
vibracija treba i vece promjere motati
na nosace; do 0,6 mrn0 raste time
opteretivost za 20 do 30 %, iznad
0,6 vise ne raste.
Opteretivost u intermitiranom
pogonu je 1,7 II iz tabele.
Materijal druge otpornosti P2
je trajno opteretiv s 1
2
:

Granice zagrijanja niskonaponskih
sklopnih aparata i blokova
(lEe Pub!. 157-1/1973, 158,1/1970,
292-1/1969, 292-3/1973, '337-1/1970,
408/1972, 439/19731
Gramc.e zagrijanJa
(mjereno
termoelernentorn)ll
"K
2
Dijelovi kontakata u zraku (glavni, upravljacki
pomocni kontakti):
od bakra za trajni pogon
od bakra za 8 satni. intermitirani iii kratkotrajni
pogon
8
)
45
Sklopni aparati niskog napona
od srebra iii sa srebrenim plocicama
od svih ostalih mctaia iii od, sinteriziranih mctala
Dijelovi kontakata u ulju
9J
Neizolirani vodiCi. ukljucivsi neizolir<1:oe svitke
Metalni dijelovi koji djeluju kao opruge
Metalni u doqiru s izolacijskim matcrijalima
Dijelovi od ili od izolacijskog materijala u dodiru
5 uljem
9
), _ .
Prikljucnice z,,: .prikljucak vanjskih izoliranih vodica'
Dijelovi za nicno
- rnctalni dijelovi
- dijelovi od izolacijskog materijala
Kucista i ploce pristupacne dodiru:
....:. metalne povrsine
- izolirane povrsine
Ulje aparata s prekidanjem u ulju (mjereno u gornjem dijelu ulja)
Izolirani namot svitka u zraku:
klasa A 10)
klasa E
klasa B
klasa F
klasa H
Izolirani namoti svitka . .u ulju, klase A, E, B
207
2
2)
3)
65
9
)
2)
4)
5)
65
9
)
70
6
)
15
25
30
40
60"
85
100
110
135
160
60
lJ Podaci vrijede ako temperatura okoline ne prelazi +40C, a njena srednja
vrijednost, mjerena u toku 24 sata, ne premasuje + 35 "c. Donja granica tempe-
rature okoline je - 5 0c.
2) Ograniceno sarno uv.ietom da se ne ostete susjedni dijelovi.
3l. Odreduje se prema svojstvima upotrijebljenih rnaterijala, a ograniceno je uvjetom
da se ne ostete susjedni dijelovi.
4) Rezultirajuca temperatura ne smije postici vrijednost koja bi umanjila elasticnost
ma"terijaia. Za bakar ukupna temperatura ne srnije prijeci + 75C.
S) Ograniceno sarno uvjetc)m da se ne ostete izolacijski materijali.
6) Granica zagrijanja od 70C je vrijednost koja se osniva na konvencionalnorn
ispitivanju, prema odgovarajucirn odredbama navedenih propisa.
7) Mjerenje se moze obaviti termometrom.
8) Za sklopnike, direktne pokretace motora (startere), sklopke, rastavljace, rastavne
sklopke i kombinacije s rastalnim osiguracima.
9) Za sklopnike, prekidace i direktne pokretace motora (startere).
10) Termicke klase izolacije vidi str. 74.
Osiguraci.
OsiguraNs navojem tipa D za zastitu instalaeija (JUS N.E5.005/10. 62 do 500 V)
1. Upotreba: za zastitu mreza od kratkih spojeva i vodova od preopterecenja.
Ne mogu stititi trofazne motore od preopterecenja i dvora:i.nog rada (za to Sli
208 ___________ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI''T
potrebne zastitne sklopke. Nazivne struje rastalnih ulozaka: za izolirane yodice
i za gole vodove do 50 mm
2
str. 436. Za matare upotrijebiti trame osiguraee
(str, 142).
Prerna propisirna se osiguraci moraju postaviti na svim mjestima gdje se
smanjuje presjek. To nije potrebno aka je duljina vodica s manjim presjekom
manja od 1 m, iii aka osigurac stili takoder manji presjek (prema str. 438).
Moraju se postaviti u blizini pocetka sticenih vodica. Izuzetak: ogranci kabelskih
i vodova za livod u kuce osiguravaju se vecinom pri ulazu iJ zg-iadu.
a na pocetku Osiguraci se oe postavljaju tama gctje ugrozavaju
funkelJu nekog uredaJa (opr. u uzbudnom krugu porednih motora) niti u nulte
vodove (izuzetak: ogranak s 2 zice iste boje, tada se osiguravaju obje, ali je
tamo nulovanje zabranjeno), Ove smjernice ne vaze za spojeve izmedu el..strojeva,
akumulatora niti na razvodnim plocama, ne vaze ni za nadzemne
m za kabelske vodove,
2, i boje rasta,lnih ulozaka (boje odgovaraju i boji kalibarskog prstena,
kOJI sprecava ulaganje rastalnog uloska veee nazivne struje nego sto odgovara
prstenu montiranom u osnovi)
Osnova
Ulozak
Osnova
Ulozak
Osnova
Ulozak
do A
A boja
do A
A boja
do A
A boja
2 ruzic,
25
20 playa 80 srebra
4 smeda 25 zuta
100
100 crvena
25 6 zelena
10 crvena 35 crna 125 zuta
16 siva 63 50 bijela 200 160 bakra
63 bakra 200 plava
3. Prekidanje preopterreenj' (JUS N.E5.005, koji se bazira na CEE, Publ 16/1970)
Nazivna Mnogokratnik od In koji se
struja osig, u roku od
i, (A) jos ne prekida mora prekinuti
2, 4 1,5 2,1 1 sata
6,10 1,5 1,9 1
"
16,,25 1,4 1,75 1
".
35 .. 63 1,3 1,6 1
"
80 .. 125 1,3 1,6 2
"
160,200*) 1,3 1,6 3
"
.
*) Up,ot,rebu !lazivne preko 100 A treba izbjegavati, zbog
vehklh gubltaka 1 zagnJavaOJa, a u nas 1 relativno male prekidne moei. U stan-
dardu DIN 57636 (VDE 0636)/8.76 ispustene su osnove DV i ulosci nazivne
struje veee od 100 A.
Sklopni aparati niskog _____________ 209
Prema brzini djelovanja, osiguraci su Donnalni (brzi) i trond. Normalni i tromi
osiguraci prekidaju preopterecenja u granicama navedenim u tablici; razlikuju se kod
veeih struja. Struju jednaku 7puta nazivna struja (a za uloske 2 i 4 A, 5 puta
nazivna struja) moraju normalni rastalni _ulosci prekinuti u vremenu kraCem, a tromi
ulosci u .vremenu dufem od vrijednosti danih u slijedecoj tablici
Nazivna struja uloska
Vr'ijeme prekidanja
A
s
do 4
0,05
>4 do 10
0,10
>10 do 63 I
0,15
>63 do 100
0,20
> 100 do 200
0,35
Vrijeme ,prekidanja tromih rastalnih ulofaka ne smije biti veee od 6 sekundi
kod peterostruke nazivne struje. Smatra se, da su rastalni ulosci bez oznake vrste
struje predvideni- i za izmjenicnu i za istosmjernu sttuju, Tromi ulosci moraju biti
omaeeni simbolom tromosti (puz, prema JUS N.E5.005). Tromi ulosci su manje
osjetljivi na kratkotrajna preoptereeenja" i' omogucuju . bolje iskoristenje_ vodova.
Zbog togaih treba predvidjeti u veeini slueajeva (iznimka: gdje je potrebno zastitno
uzemljenje ilinulovanje kraj niskih kratkospojnih struja,str. 255).
4. Prekid.nje kratkospojnih slruja:' Prema JUSN.E5.005 (na bazi CEEPubl. 16)
moraju instalacijski osiguraci -kod napona prekidnu' moe najmanje
jednaku vriiednostima navedenim u slijedeeoj lablici. Prekidna moe se daje kao vri-
jednost prirodne (oeekivane) prekidne struie. To je dopustena struia kratkog spoja
na mjestu osiguraca, izrazena kod izmjenicne-struje .. kao efektivna vrijednost
simetricne komponente .
strilja
struja
Nazivna struja
.. prekidna
uloska prekidna faktor
vrem. konst.
A
-moe' Aer snage moe A ms
do 25 4000
0,3 ;;';1600 3,5
35 do 63 8000 .0,3 4000 7
100 do 200 16000 0,3 ' 800O 15
..
Strani pa i domai, proizvodaci daju u katalozima zoatno veee prekidne moei.
Ako kratkospojna struJa na- mjestu ugradnje prekoracuje-vrijednost prekidne moei
dane od proizvodaca, treba predvidjeti" osiguraee velike prekidne moci' s nofastim
kontaktima (prema DIN/V DE, NH-sistem).
14 Konearev priruenik
210 __________ -ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Osiguraci velike prekidne moci za primjenu .u industriji i sliene svrhe (prerna JUS E5.
205 i 210/8.70 i lEe 269/73)
1. Osigurafi za primjenu u induslriji (lEe 269-2/73). ,;Rade Konear" proizvodi oslguraee
nazivnog napona 500 Y s nozastim konlaklima (prema DINfVDE, NH-sistem)
za opeu primjenu u industrijskim i slicnim postrojenjima (oznaka gI, prema
lEe i JUS).
Osnova Nazivne struje
Prekidna moc
Velicina (podnoZje) uloska
500 Y- 440 Y-
do A A
kAer kA
00 125 6 do 125
0 160 25 do 160
I 250 25 do 160 >100 80
2 400 315 do 400 (cos <p;;' 0,2) (T" IS ms) .
3 630 500 i 630
'JI I
10'
10'. __ _
10' ___ _
1

Rastalne karakteristike osiguraca "R. Konear", tip NVO
Sklopni aparati niskog napona ______________ 211
Za konvencionalne struje preopterecenja, taljenja i netaljenja navedene naprijed
pod 3 (za osigurace lipa D), odgovarajuca vremen'a za osigurace do 63 A iznose 1 sat,
od 63 do 160 A 2 sata, od 160 do 400 A 3 sata i preko 400 A 4 sata. Za osigurafe
iznad 200 A konvencionalne struje preopterecenja iznose 1,3 i 1,6 In.
serektivnost ulozaka spojenih u seriju, bez obzira na velicinu struje kratkog
spoja, postize se tako, da se u, pravilu odaberu s omjerom nazivnih struja 1,6.
To su ulosci koji se razlikuju za 2 strujna stufmja.
Ogranicenje kratkospojne struje: proracunana struja Ik (str. 242) raste bez
osiguraca do amplitude lu, koja sadrzi istosmjernu komponentu. Karakteristike
struja prikazuju visinu te amplitude npr. za I
k
=20 kAer s udjelom isto-
smjeroe komponente do 50%, amplituda je 20 kA (tocka A).
Osigur.e od 200A prekida tu struju jos u porastu kod 14 kA (toeka B) i stiti
time postrojenje od dinamickog naprezanja. U niskonaponskim mrezama udio isto-
smjerne komponente obieno je ispod 60 %.
2. Osigurafi za primjenu u doma"instvu i slifn. svrhe (prema JUS N.E5 206 i 211/76,
koji su potpuno u skladu s propisima lEe 269-3/73). Nazivne vrijednosti struje
i napona ovih osiguraca ne prelaze 1.00 A, odnosno 380 V (iii 415 V). Osiguraei
imaju male gubitke i zagrijavanje te znatnu prekidnu moe koja mora biti veca
kA
100
t i
","W
0
0
0 __
jJ
0
r-
11
8
6
5
..
3 /




I/::
V
I?
./
- 17 I--'
....
...-

...-
""
....
V
::::..- I--
L..-
V
...-
I-
....
2 3 .. 5.6 8 10
50% 0% . .
.A
c:.
63
0A
f-'""
I--
SIlJ
A

t.O
OA


3t
SA

k
20
0
f0-
t::
160
A


1Z
SA
lOOA
BOA
63
A
50
A
I--'
36A

I--'
25A
....
20 30 if) 50 /ill 80 100
[k-- kAef
Karakteristike odrezanih (propustenih) struja osiguraca "R. Koncar", tip NVO
(odgovaraju propisima lEe 269-2/73)
14*
Primjena osiguraca niskog napuna za industriju, domacin5tvo 51.
.....
-.....
Oznake Nazivni Nazivna Prekidna
Namjena Upotreba djelovanja prema lzvedba uloska napon do struja do moe Propi5i
JUSjlEC VDE V A kAef
Za industriju opea
3
) gI gL s noiastim kontaktima 1000 JUS N.E 5.205 i
i distribuciju 210/8.70
el; energije
1
) pridruZena
4
) aM aM s cilindr. kapama 1000 1000 >50 lEC 269-1 2/73
s vijkom 1250 VDE 0636
I. i 2. dio/8.76
opea)) normalni tip D i S6)
500 200 4 ... 16 JUS N.E 5.005/62
tromi
5
) tip D 500 (660) 100 (63) >50 VDE 0636.3d/8.77
Za doma- tip D, DO
S6)
JUS N.E 5.206 i
einstvo i >20 211/76 .
sliene svrhe
2
) gl gL s utienim kont. 380 100 >20 IEC 269-3/73
opea
3
) s navojem >25 VDE 0636 4d/8.77 .
normalni
tip D i S6)
500 200 4 ... 16 JUS N.E 5.005/62
tromi
5
) tip 0 500 (660) 100 (63) >50 VDE 0636 3d/8.77
Za zastitu
opea.3) gR gR 1000 >50 IEC 269-4/74
pridruZena
4
aR aR Sve izvedbe 3000 1600 >50 VDE 0636 5d/2.75
(prijedlog)
-

1) Ne moraju biti zaticeni od dodira dijelova pod naponom; sve obavlja upucena osoba. N
2) Moraju biti od dodira dijelova pod napoDom. :
3) Osiguraei za' opeu upotrebu kabele i vodove od kratkog spoja" i preopterecenja; transformatore i motore sarno od g:
kratkog spoja. ,t!)
4) PfidruZeni osiguraCi tite sarno od: struja kratkog Za zastitu .od preopterecenja treba predvidjeti "3.
drugu vrst zastite. '. . :
5) Oznake "normalni" i "ti-omi" ne upotrebljavaju se u novim'standardima; c'
6) Tip ,B ima cilindricne kape. .
.. 7'<'
.!j =
-O-Z-N<-'N


<
o 9 r.f.I I:S ::: 0 <

'g g
ao.::<g OQ)
r.f.I <::
;; :; N
.2 I:S Q)
"0 R" Q) (1)
o < "a (i'
" 0 ,..
" -
:2
'?
"

o il
0.
o

-,--

8::S t;:8
:::::::::::::::::::::::: ___

x x x_x
t-.,)t-.,)t-Jt-.,)
t%1 t%1

t-.J C t-.,) c: IJ';".
VI VI VI
00 _ -....I '"I
t.,)- __
VI\C!VlOOVlW __
t-J-JOOt-Joya0
'"


8:;;
t-.J_,_
::S$J8
. i!;
EI
::::::
::::::::::::::: ::::::
"'-
--OOO'lVl ......
0",
"'0 :t".

(")
(")
"1":::

.J:o. N<--
...
I

"
"
'" ...

"'0 -0
NCo
"
N
"

:;1
!:! ..E.
"
z

a.
:::

2:
e.

a
g
" -
rg
[3
" =
..

z-
... =
"'=
8
-- -
'"

"
:::J
"
."
]

3
"
.....
-w
214 ___________ ELEKTRICNI
KLOPNI APARATI
od 20 kA. Propisane' rastalne karakteristike (oznaka gI- za OpCll upotrebu)
identicne su s karakteristikama osiguraca za primjenu u industriji, sto daje moguc-
nost uskladivanja selektivnosti kad koristenja razlicitih tipava ulozaka. Pro.izvode
se u razlicitim izvedbama: tip- D, tip DO, s cilindricnim kapama (tip B), 5
uticnim kontaktima (.,pin"-tip) i dr. U nas se proizvode osiguraci tipa DO
(prema DINjVDE DO-sistem), koji U odnosu na osigurace lipa D imaju znatno
manje dimenzije, stoga njihova upotreba u zastiti instalacija donosi ustede.
3. Osiguraci za zastitu poluvodickih uredaja (lEe 269-4/74). Poluvodicki ventili, u
usporedbi S ostalim komponentama strujnog kruga, imaju zbog male mase relativno
malu strujnu preopteretivost. Oni se ne mogu stititi pomocu naprijed navedenih
osiguraca. Za zastitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi
koji se najceSce stavljaju u seriju s diodama i tiristorima. Tako se najtocnije
karakteristika pregaranja osiguraca moze prilagoditi karakteristici
preopterecenja ventila. U postrojenju koje sa<}rZi veliki broj ventila, osnovna
zadaea osiguraca je da izolira ventil koji je izgubio blokirna iii zaporna svojstva.
Cinjenica, da osigurac pregara kod odredene vrijednosti ]2 l i da se jednokratna
preopteretivost poluvodicke komponente takoder moze izraziti pomocu vrijednosti
I
2
l, pojednostavljuje dimenzioniranje zastite' od kratkog spoja. Poluvo,dicka kom'-
ponenta je, u pravilu, zadovoljavajuee zasticena, ako je ]2l ukupnog vremena
prekidanja osiguraca manji od I
2
t komponente. Iznos I
2
t osiguraca ovisi 0
konstrukciji uloska, 0 karakteristikama strujnog kruga i narocito 0 pogonskom-
naponu. Kod manjeg pogonskog napona u odnosu na nazivni napon, ]2t ukupnog
vremena prekidanja osiguraca smanjuje (iznos ]2l" rastalnog vremena:za l,<5 ms
je konstantan). Ovo moze biti korisno kad je potrebno smanjiti I
2
l. ali treba
provjeriti da Ii napon luka osiguraca izdde poluvodicke komponente. Osigurac
odabran na temelju vrijednosti I
2
t ne mora stititi od preopterecenja. Za potpunu
zastitu, karakteristika vremena prekidanja osiguraca treba bili ispod krivulje
jednokratnog preopterecenja komponente.
IZVEDBE PRIKLJUtAKA NA APARATIMA
I Prikljucak okruglih vodica
Kraj vodica treba svijetlo ostrugati i prikljuciti. Kod bakrenih vodova nisu
potrebne perne steljke. One su pozeljne jedino tame gdje je kontakt izlozen
vibracijama.
Aluminijske yodice treba nakon ciscenja odmah namazati neutralnom masti
(npr. tehnickim vazelinom bez kiselina i luzina iIi maseu za kuglicne lezaje). Alumi-
nij popusta pod stalnim pritiskom. zato su potrebne perne ste1jke.
Savijanje u usice dopusteno je za masivne vodove do 16 mm
2
, a za
(pouzene) sarno do 6 mm
2
Jace presjeke i visezilne aluminijske yodice treba op-
remiti kabelskim stopicama, odnosno visezicne bakrene pretvoriti u masivni
vodic lemljenjem, a aluminijske zavarivanjem.
tileenje vodica i priljucnih mjesta kao pod II i III.
Izvedbe prikljucaka na aparatima _____________ 215
II Prikljucak plosnih vodica u zatvorenom prostoru
I. OpCenito
Za dobar prijelaz struje potrebne su metalno-ciste i raYne kontaktne plohe.
Za obradu bakra i aluminija treba bezuvjetno upotrijebiti odvojene alate. Zabranjena
je upotreba papira iii platna za- poliranje sa -pijeskom, stakIom, smirkom (smirkov
papir). Ociscene plohe moraju biti vece od dodirnih ploha. Ove Se: nakori ciscenja
ne smiju dodirivati golom rukom.
2. Ciscenje- kontaktnih povdina
a) Spoj aluminij-aluminij
Kontaktne se, plohe snazno ocetkaju uzduz i poprijeko celicnom eetkom, dok
ne budu hrapave: sarno svijetlo cetkanje nije dovoljno. Kod tvrdog materijala iii
tijesnog prostora moze se cistiti i specijalnom turpijom za aluminij (kod tankih
plosnatih vodica eventualno strugalom). Povrsine ociscene pijeskom treba prije
pritezanja jos jednom ocetkati. Odmah nakon ciscenja treba te povrsine pomoeu
kista tanko namazati Ileutralnom masti.
b) Spoj bakar-bakrena legura
,Kontaktna mjesta bez metalne prevlake ocetkati metalno cisto cetkom
i tanko namazati neutralnom masti. Sa kontaktnib _povrsina s metalnom
prevlakom (npr. prevucene srebrom, kositrom iii niklom), treba sarno odstraniti
prljavstinu.
c) Spoj aillmillij-baka,.
Aiuminijske prikljucke OCiSlili kao pod a), bakrene kao pod b). Prevlake od
srebra i kositra potpuno <?dstraniti turpijanjem Hi struganjem. Gdje se to m'oze
ostaviti izmedu kontaktnih ploha tanki ociseeni i podmazani bakreni iii mjedeni
lim. sve ostale metalne prevlake mogu ostati. Prije podmazivanja, odnosno pritezanja
uvijekcistom krpom odstraniti metalnu strugotinu. .
3. Pritezanje vijka
Pod glavu vijka (odnosno pod maticu) staviti pernu'steljku, a'ispod nje obicnu
steljku. Kod pritezanja plosnatih bakrenih vodica na provodne svornike, steljke
nisu potrebne, jer stvaraju sarno nepotrebni prijelazni otpor. Bolji su osiguraci
od bakrenog lima (0,5 do 1 mm). Kod pritezanja plosnatih aluminijskih vodica
treba naprotiv uvijek staviti steljku i pernu 'steljku.
4. Naknadno pritezaoje
. Kod upotrebe aluminija treba, zbog njegove podatljivosti, ponovno pritegnuti
vijtc.e nakon 24 sata, onda jos jednorn nakon 4 tjedna, a kasnije svake godine.
III u otvoreoom iii vlaioom prostoru
Prikljucci'se izvode u skladu s I i II, ali s razlikom, da nije dop'usten direktni
dodir izmedu bakra i aluminija. Najbolje je za prijelaz alumihij-bakar u'potrebljavati
specijalne spojnice (aluminijski dio spojnice montirati iznad bakrenog, ne obratno).
216 __________ _
SKLOPNI APARATI
Ako takvih spojnica nema, se izmedu bakra i aluminija podmetnuti podloge
(steljke) od Cupal-a, tj. bakrenog lima sa jednostrano navarenom aluminijskom
oblogom. Rezane rubove tih dvometalnih podloga treba zastititi premazom boje.
kontaktni vijci 1)
Za okrugle vodice (Cu) Za plosnate vodice (Cu) .
min.
2
) mogucDost prikljucka
sirioa kabela
Vijak
za
Vijak
Broj . do
priklj. krutih do giblji- do vijaka maks.
vodica a do maks. vih do maks. I
mm mm'
A3)
mm'
A3)
A4 ) ..
M3 1,7 1,5 12 1,5 20 M4 1 40
M 3,5 2 2,5 20 2,5 25 M5 1 63
M4 2,7 4 25 4 32 M6 1 100
M5 3,6 6 32 6 40 M8 1 200
M5 4,3 10 50 6 50 M 10. 1 630
M5 5,5 16 63 10 63 M 12 1 1000
M6 7 25 80 16
I
80 M 12 2
,.
1600
M 12 4 6300
1) Kvaliteta 4.8 (vidi str. 815) M 12 6 10000
2) vidi sliku
3) CEE publ. 2 i 13 De d.aju graniene struje. Za: pribliznu ocjenu navedene su siruje za
termicko ispitivanje spojeva 45 K) iz VDE 0609/4,76.
4) Orijentacijski podaci. Detal.ini.ie u DIN 46206/6,71 BI. 2,
i
,
I
f
I
IV vodovi za aparate visokog ,napona
, i
l
Prikljucak oa prekidace visokog napona treba izvesti elasticnim spoJevlma, !
kako se De izolatori i drugidijelovi, uslijed dinamickih naprezanja
rada tih aparata. Elasticni spojevi se izvode: -
Izvedbe prikljucaka na aparatima _____________
217
a) savijanjem plosnatog vodica (do 5 mm debljine) U obliku slova L ako ima zato
dovoljno- mjesta. Pri tom treba duljina kraka, koji je okomit Da smjer site uzrokovane
radom aparata, iznositi oko 400 mm;
b) savijanjem plosnatog vodica (do 5 mm debljine) U obliku sIova n iii n, visine
>200mm;
c) prikljuCivanjem preko gibnih spojnica od bakrenih lamela iii gibivih vodica (pletenica);
d) uzetima u vanjskim postrojenjima > 100 kV za prikljucak na prekidace i na
okretne izoJatore rastavljaca.
ELEKTRICNA POSTROJENJA
KOORDINACIJA IZOLAClJE
u visokona'ponskim postrojenjima
(Prema JUS N.BO.030/78 u skladu s IEC Pub!. 7H/1976)
Svrha koordinacije izolacije je da vjerojatnost izolacije opreme i prekida
pagona zbog naprezanja od prenapona svede ria ekonomsku i pogonski prihvatljivll
razinu. To se postize izborom dielektricke c:vfstoce opreme U odnosu na prenapone
koji se mogu pojaviti u mrezi i uskladtvilnjem s karakteristikama raspolozivih
aparata za zastitu ad prenapona.
. Stupnjeve izolacije opreme kao i naciD" ispitivanja propisuju posebni standardi
za pojedinu opremu. (za transformatore str. 162. za sklopne aparate str. 180), ali u
sklaci.u sa standardom za koordinaciju izolacije. Za opremu koja se tvornicki ne
ispituje, moraju se zadovoljiti jos i propisi 0 minimalnim razmacima R, prema tablici
D. sIr. 223.
stupanj izolacije (Si)'nekog uredaja odreden je'vrijednostima:
nazivnog i nazivnog atmosferskog podnosivog udarnog napona, za
uredaje najviseg napona opreme od 300 kV na vise;
nazivnog atmosferskog podnosivog udarnog napona i nazivnog kratkotrajnog
podnosivog napona industrijske frekvencije za uredaje najviseg napona opreme ispod
300 kV.
Standardizirana oznaka stu'pnja izolacije su: najviseg napona opreme,
Si i dvije vrijednosti riazivnih podnosivih napona. Primjerice: 24 Si 50/125 iIi
420 Si 1050/1425 iii 420 Si 950/1175. .
S obzirom _ na razlicite zahtjeve i vrste dielektrickih ispitivanja, oprema je
razvrstana u tri podrucja, prerria riajvisim naponima opreme:
podrucje A, iZDad 1 kV do ispod 52 kV,
podrucje B, od 52 kV do ispod 300 kV i
podrucje C, od 300 k V na vise.
Za svako od tih podrucja propisani' su -stupnjevi iiolacije._'Najvisi naponi
opreme, standardni u Jugoslaviji, i pripadni nazivni podnosivi naponi navedeni
su u lablicama A, B i C. IEC publikacija 38/1975 definira podnosive napone i
za slijede':e napoDeopreme: 17,5; 52; 72,5; 145, 170,300,362 i525 kV.
U Tablici A su za svaki najvisi napon opreme Urn standardizirani, uz jednu
nazivnog kratkotrajnog podnosivog napona industrijske frekvencije, po
dvije vrijednosti nazivnog podnosivog atmosferskog udarJ.1og napona (u listi 1 i
listi 2). Kod izbora stupnja izolacije, iz liste 1 iii liste 2, treba uzeti u obzir stupanj
izloienosti opreme atmosferskim i sklopnim prenaponima, nacin uzemljenja neutralne
tocke mreie i, kada postoji, vrstu riredaja za zastitu od prenapona.
220 ___________ ELEKTRltNA POSTROJENJA
Tablica A. Standardoi stupnjevi izolacije za 1 kV<U
m
<52kV
Najvisi napan opremel) Nazivni podnosivi Nazivoi kratkotr.
(ef. vrijed.) atm. udarni napoo2) podnosivi napon
U
m
(tjem. vrijed.) industr. frekv.
31
Iista I lista 2 (ef. vrijed.)
kV kV"- kV kV
3,6 20 40 10
7,2 40 60 20
12 60 75 28
24 95 125 50
I
38 ....
145 170 70
1) Najvisi napan opreme U
m
je najvia vrijednost napona .izmedu f3;:za
za koji je oprema. izradena. 5 obzirom Da njenu izolaciju kao i Da ":eke druge
karakteristike koje se odnose Da taj mipon. u skladu sa standardima za pojediilu
opremu. (Za sklopne aparate, skI. postrojenja i izolatore U
m
,= nazivni r,tapon,
vidi str. 179). ... ..
2) Nazivni podnosivi atmosferski udarni napon je_ propisana -tjemena vrijednost
atmosferskog podnosivog udarnog oapona, koja izoiaciju ,5 obzirom
oa ispitivanje podnosivosti. Standardni atmosferski udarni napon im3 trajanje
cela 1,2 mikrosekunde, a trajanje hrpta 50 mikrosekundi.
3) Nazivni kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencijeje propisana efektivna
vrijednost sinusoidnog'napona-industrijske frekvencije, sto ga oprema mora podnije-
ti u toku ispitivanja pod odredenim uYji::tima i u odredenom trajanju, koje obicno
nije duze od 1 minute.
Za podrucje A se preporuca, da faktor sigurnosti (tj. omjer izmedu nazivnog
podnosivog atmosferskog udarnog nappna opreme i zastitne atmosfe,rske razine
odvodnika,prenapona) za listu 1 priblizno 1,4, a za listu 2 moze se u odredenim
uvjetima smanjiti do 1,2 (vidi zastitne razine odvodnika 51r., 194 i 1ablicu 2,
str.196).
Oprema, proizvedena za podnosive udarne napone prema listi 1, je prikladna
za primjenu u slijedecim uvjetfma: '
1. U mrezama i industrijskim instalacijaIlla, koje nisu neposredno prikljucene na
nadzemne vodove, i to:'
1.1 je neutralna toe:ka mreze"uzemljena direktno iii preko impedancije malog
iznosa u usporedbi s iml'eqancijom prigusnice kompenzaciju; aparatL za
zastitu od prenapona (npr. odvodnici) obicno nisu pqtrebni; \
1.2 ako je neutralna tocka mreze uzemljena preko prigusnice za' kompenzaciju,
a predvidena je odgovarajti6a zastita od pr'enapona (npr. kabelska mreZa u kojoj
su odvodnici dimenzionirani za: izbijanja kapaciteta kabela).
2. U mrefama i industrijskim jnstalacijama koje su prikljucene_ na na"dzemne vodove
sarno preko transformatora i ako su dozemtii kabeJa prikljucen'ih
na sekundarnoj strani transformatora, reda velicine barem 0,05 J.1F /fazi. Aka
dozemni kapacitet prikljucenih kabela nije dovoljan, mogu se'prikljuciti 'j posebni
Koordinacija izolacije 221
kondenzatori izmedu transformatora i'-prekidaca- sto blife stezaljkaina
matora, tako da ukupni dozemni kapacitet kabela i koitdenzatora
najmanje 0,5 U ovu gnipu idu 'slijedeci slucajevi: . . .. .
2.1 neutralna tocka mrei:e je uzemljena direktno iii pteko impedancije- malog lznosa
u usporedbi s impedancijom prigusnice za kompenzaciju; zastita od 'prenapona
odvodnikom prenapona moze biti pozeljna;' "
2.2. neutralna tocka mreZe je uzemljena preko prigusnice za kompenzaciju, a -pre-
naponska zastitaje pro,:,edena pomocu prikladno prenapona.
3. U mrezama i industrijskim insialacijama koje su neposredno pnkljucene na nadzem-
ne vodove, pri cemu je: ' .
3.1 neutralna tocka mreze direktno iIi preko' prigusnice za kompenzaclJu,
a .predvidena jl? i odgovaraJuca zastita od prenapona zastitnim iskristima iii
odvodnicima prenapona, u ovisnosti 0 vjerojatnosti nastanka prenapona prema
arnplitudi i ucestalosti;
3.2 neutralna _tocka rnreze uzemljena preko prigusnice za kompenzaciju, a predvidena
je i prikladna zastita od prenapona odvodnikom pr.enapona.
Za sve ostale tj. za instalacije i:ZloZene atmosferskim prenaponima
iii nedovoljno zasticene od prenapona iii, ako se zeli postici veliki stupanj sigurnosti.
treba odabrati opremu proizvedenu za ispitne atmosferske udarne napone prema listi 2.
Tablica B. Standardni stupnjevi iz.lacije za 52kV';Um <300kV
Najvisi napon opreme
1
)
(ef. vrijed.)
U
m
kV
Nazivni podnosivi
atm. udarni napon
2
)
(tjem. vrijed.)
kV
.
Nazivni kratkotr.
podnosivi napon
industr. frekv.
31
(ef. vrijed.)
kV
123--------/
1
4501-----c--....,--185
L 550-------230
650f-------:---275
245'------j-- 850 360

750 325
. 950 395
1050 . 160
I), 2), 3) vidi primjedbe uz tablicu A
Za po'drucje B, osnova za izbor stupnja izolacije su atmosferski prenaponi.
Iz tablice B se vidi, da za najvisi napon opreme 123 kV postoje dva, a za najvisi
napon opreme 245 kV pet stupnjeva izolacije. Kod izbora stupnja 1zolacije treba
uzeti u obzir uvjete uzemljenja neutralne tocke mreze. karakteristike aparata za
zastitu od prenapona i njegovu udaljenost od opreme stiti. U principu se visi
stupnjevi izolacije odabiru u mrezama s kompenzacijom struje .zemljospoja iii kada
222 __ ----,-_____ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
je faktor zemljospoja. 4) veci od 1,4 (vidi i zastitnu razinu odvodnika prenapona
sIr. 194 i lablicu 2 sIr. 196). .-. .
4) Faktor zemljospoja Da odredenom t'rofazne mreze i za odreden,u konfigu-
guraciju mreze je 'omjer najviseg efektivnog napona industrijske frekvencije ispravne
faze prema zemlji Da tom mjestu. u tQku zemljospoja jedne iii vise. faza, prema
efektivnom faznom naponu industrijske frekvencije koji bi bio tom rnjestu da
oema zemljo:spoja.
Tablica C. - Standardni stupnjevi izolacije za Urn> 300 kV
(Pregled mogucnosli izbora)
Najvisi napon opreme1)
(ef. vrijed.)
Urn
kV
Nazivni podnosivi
sklopni udarni napon.5)
(Ijem. vrijed.)
Jedin. vrijedn.6) kV
Nazivni podnosivi
atm. udarni napoo2)
(Ijem. vrijed.)
kV
1050
C
2,76-- 950 !
L 1175
3,06--1050 EI300
1425
-E
2,08--1300 rl550
765 ... 2,28--1425-tk1800
2,48 --.1550 1950
. 2100
2400
1) 2) vidi primjedbe uz Tablicu A
5) Nazivni podnosivi sklopni udarni napon je propisana tjemena vrijednost sklopnog
udarnog napona, koja obiljezava izolaciju opreme s obzirom na ispitivanje podno-
sivosti. Standardn! sklopni udarni napon ima trajanje tela 250 mikrosekundi,
a trajanje hrpta 2500 mikrosekundi.
6) Jedinicna vrijednost je omjer izmedu nazivnog podnosivog skloQ.nog uQarnog
napona i Ijemene vrijedosli faznog napona opreme (J2 U
m
/J3).
Za podrucje C, osnova za izbor stupnja izolacije su sklopni prenaponi. U Tablici C
su navedene preporucene kombinacije najvisih napona opreme s nazivnim podnosivim
sklopnim i atmosferskim udarnim naponirna. Izolacijska cvrstoca opreme za sklopne i
atmosferske prenapone ne mora biti odabrana na temelju ocekivanih prenapona pomocll
statisticke iIi konvencionalne metode, tj. na osnovi proucavanja mreze i postrojenja,
jer izbor utjece u velikoj mjeri na cijenu opreme. Poblize 0 tome vidi JUS N.BO.030j78
i N.BO.031/68.
Ispitivanja napqnima industrijske frekvencije, u podrucju C, propisuju standardi
za pojedinn opremu.
Faktor sigurnosti za podrucje C se obieno uzima za atmosferske napone 1,2
do 1,4, a za sklopne 1,1 do 1,2.
Koordinacija izolacije, .. _________ ---,-,-,-________ 223
Tablica I.
Razmaci u sklopnim postrojenjima
. do I kV u zgradama, prema SI. lisluSFRJ 2/73 cl. 174. Preko I kV, piema SI. lislU 4/74
c1. 39 i 282; vaze i za postrojenja na otvoreno'm (el. 52).
Naj- Najmanji Najmanji razmak zastitnih pregrada od
visi Oznake
1
) razmak dijelova pod naponom
pogo stupnja izm.golih
na- izolacije vodica od krule pd rijelke . od precke
pon pod od mreze, mreze,
naponom lima otvor otvor u iii od
i do $20mm $60rnm zgradama lanca
zemlje (fica 20
na otvo-
renom
kV mm mm mm mm mm mm
1 -
medus.IO
do Z. IS 40 100 100 200 -
R A B C D

3,6 3,6 Si 10/40
60') 80 120 500 600
7,2 7,2 Si 20/60
90') 110 ISO 500 600
12 12 Si 28/75 120" 140 180 500 600
24 24 Si 50/125 220 240 280 500 600
38 38 Si 70/170 320 340 380 500 600
72,S 72,5Si 630 650 .690 730 930
123 123 Si 230/550 1150 1170 1210 1210 1450
123 123 Si 185/450 920 940 980 1020 1220
245 245 Si 460/1050 2300 2320 2360 2600
245 245 Si 395/950 1960 1980 2020 2260
420 420 Si 1050/1425 3300 3320 3360 3600
420 420 Si 950/1175 3050 3070 3110
3350 .
224 ______ ____ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
., oznake u skladu s priiedlogom TO 02S i sa JUS N.BO.030-197S: treca brojka
je efekt. vrijednost napona industrijske, frekvencije, a ked 245 kV
je to tjemena vrijednost sklopnog udarnog napona; ,_ ' "
cetvrta brojka je tjemena vrijednost podnosiyog atrnosferskog napona
(vidi str. 219) .
2) za vanjska postmjenja preporuca se povecanje razmaka R (npr. po VDE
do 10 kV na ISO mm.
Razmaci R vaze do 1000 m nadmorske visil)e. Iznad 1000 m pa do 3000m
treba ih povecati za 1,25% za svakih 100 m. '_.'
Razmake R treba za 20% povecati \zmedu dijelova postrojenj3 U asinhronori1.
paganu. Izmedu dijelova postrojenja razlicitog stu,pnja izolacije Si treba uzeti 1,2 R
(za visi stupanj izolacije). . .
Visioa precke aka 1 m. Visioa zastitnih pregrada od lima iIi mreze mora bitt
najrnanje 1,80 m. Aka je manja. vaze razmaci C.
/
Tabliea 2.
Razmaci pregrada od dijelova pod naponom u
zavisnosti od visine iznad poda:
Razmak u zgradama po tablici 1
Visina dijelova
pod naponom od lima od
I
od
iznad poda i krute rijetke
precke
mreze mreze
do I,SO m A B C
do 2m B B C
H (vidi 0 0 0
dalje)
- Ako je zastitni razmak djelomicno -iii u cijelosti
premosten izolatorima. treb(i staviti mreZe iii lim po
tabliei 2, a ne precke (vidi sliku).
zastitno po-
drucje srafirano
Razmaci po tablicama 1 i 2 nisu obavezni za oprelliu ni za
Ijena postrojenja koja se sva tvornicki ispituju podnosivim' napomma navedemm
na str. 220 ... 222 (vidi str. 31S).
Visina H iznad prolaza
a) unutar zgrade do 1 kV: H;"2000 mm; do nezasticenih dijelova pod naponom
H;"2S00 mm;
Koordinadja izolacije ___________________ 225
unutar zgrade > 1 kV do dijelova pod naponom:

H;" 2200 + R ali najmanje 2S00 mm, R iz tabl. 1
b} na otvorenom:
pod naponom H;"2200+R;"2S00, R iz tabliee 1; ako su nizi: ograditi
po tabliei 1;
ako su neogradeni izolatori sa strane peolaza, mora gornji rub uzemljenog
podnozja izolatora biti 2300 mm iznad tla;
iznad najvise tocke transportirane oprerne do dijelova pod naponom R ali barem
;"SOO mm.
c) Ograda oko postrojenja 1,8 m visine. Unutar te ograde u pojasu 1500+R mm
ne smiju biti dijelovi pod naponom do visine 6 rn. Izvan ograde, prema propisima
za nadzemne vodove (str. 496).
Tablica 3. - 8irine hodnika izmedu uzemljenih dijelova, pregrarla i zida
Najmanje sirine hodnika u mm
Unutar za nadzor za rukovanje
zgrade ako je napon ako je napon
jednostr. ohostran jednostr. ohostran
<1 kV SOO 1000 SOO 1000
> 1 kV
1
) SOO . 1000 SOO 1000
Preporucene sirine:
10 kV 1200 1400 1600 IS00
20kV 1400 1600 IS00 2000
3SkV 1600 IS00 2000 2200
Na otvorenom za nadzor: za rukovanje:
;"1200 mm ;"1200 mm
1) ako postoje precke iii su hodnici dugacki, preporucuje se veca sirina.
KRA TKI SPOJ U ELEKTRICNIM POSTROJENJIMA
1. Opcenito
Od
zida
mm
SOO
-
Prilikom projektiranja elektricnih postrojenja i mreza potrebno je definirati
utjecaj struja kratkog spoja radi pravilnog izbora aparata te elektricnog, mehanickog
i termickog dimenzioniranja pojedinih dijelova postrojenja i zastite. To nije potrebno
jedino kod tvornicki dogotovljenih postrojenja koja su ispitana prema propisima.
Metoda proracuna za visokonaponska postrojenja oslanja se oa propis VDE 0102
dio 1/11.71, jer medunarodnih preporuka jos nema. Gradivo je odabrano vise za
226 _________ __ ELEKTRICNA POSTROJENJA
dimenzioniranje pojedinih postrojenja, ev. napajanih sa' vise strana, a manje za
proracun slozenih mreza.
Trajanje kratkog spoja racuna' se od' momenta nastanka kratkog spoja do
momenta prekida napajanja mjesia kratkog spoja i ovisi 0 vrsti zastite te stupnjevanju
i podesenosti zastitnih releja kao i prekidnim vremenima prekidaca.
I
1\
,
"
,
,
"
"

,
I
Struja kratkog spoja u momentu nastanka kratkog
spoja sastoji se od izmjenicne i istbsmjerne ko'rnpone:nte.
Obje komponente smanjuju se u to'ku trajanja
spoja ovisno 0 velicini djelatnog i jalovog' otpora kratko-
spojnog strujnog kruga kao i 0 jacini izvora dektticne
energije koji napajaju mjesto -kratkog spoja.
r--
SI. I.
-
_..; It
-J-
'c-]7\- -

.,
_.1.1_ _J...J
Stika 1 predstavlja vremenski razvoj struje kratkog spoja i
k
u blizini generatora.
'Ona je sastavljena od istosmjerne komponente i
kj
koja opada na vrijerlnost 0, i od
. izmjenicne komponente, koja tokom trajanja kratkog spoja opada na vrijednost
trajne struje kratkog spoja it.
U mrezi daleko od generatora (definicija pod t. 2 kad opada sarno istosmjerna
komponente i
ki
a trajna struja it irna jednaku vrijednost kao pocetna struja kratkog
spoja.
p
U
I.

2. Objasnjenje osnovnih pojrnova
prividna snaga izvora i.li potrosaca elektricne energije u MV A,
efektivna vrijednost nazivnog linijskog napona rufeze u kV, pogonske frekvencije,
efektivna vrijednost nazivne struje trosila iii izvora elektricne energije u kA"
Kod trofaznog sistema napona i simetricnog 'sistema trosila, odnosno izvora
elektricne energije je In
J3U
pocetna izmjenicna vrijednost struje kratkog spoja, tj. efektivna vrijednost
struje kratkog spoja u trenutku nastanka je:
u
u
z
kod tropolnog
= U
J3Z
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima. ___________ "227
u
u
z
u
u
l
/
kod dvopolnog bez dodira zemlje
U
2Z
kod jednopolnog s dodirom zemlje
J" 1,1 J3 U
k
2Z +Zo+3Z
U
'l:
. 1,1 za izmedu generatorskog napona i pogoilskbg napona U
Sarno u slucaju kada je generatora > 20 % (pocetna
VJdI pO,d 3.1) 1 ako nema transformatora izmedu .j mjesta
greske, mora se umJesto 1,1 U staviti drugi napon 'CUh u 'kV:
U-J-3 [ IG X; sin 'PJ' " ""
C b- UG 1+ U
G
pn cernu Je (pnJe pocetka kratkog spoja): U
G
razni
napen generatora u IG struja tereta -generatora u -kA, pecetna reaktancija
{l/fazi, q> fazni kut lzmedu- U Gil G (pozitivan kod naduzbude, negativan kad
poduzbude).
Ako je > 21 n bar jednog generatora, tada se kratki spoj naziva ,,[1 blizini
generacora",
Ako je f'k<2In, kratki spoj je "daleko od genel'atora". Tada je
Z - etpor kratkospbjnog strujnog kruga (O/fazi) je vektorski zbroj sVlh otpora
kojima tece struja kratkog spoja od izvora elektricne. energije 'do mjesta
kratkog spoja. Kod trofaznih sistema ovaj -otpor' jedilak je otporu strujnih
krugova. pod pretpostavkom simetricnog opterecenja sistema, odnosna za
strojeve stvarnoj impedanciji stroja u momentu nastanka kratkog
spoJa,
Z=R+jX. Z=JR'+X'.
Ako R ?,.3X mogu se djelatni otpori proracun od u pqstrojenju
v. n. zanemantI.
Zo - impedancija kratkospojnog kruga (O/fazi) je vektorski nultih
Impedencija kojima teee struja kratkog spoja. Zo ,treba -racunati sarno za one
dijelove mreze, gdje -postoji put za protok nulte struje: npr. -ad. mjesta
zemnog kratkog spoja do ,direktno iii preko Zuz uzemljene tocke, Kod mreza s
nultockom, nulta reaktancija je beskonacno 'velika.
Zo=Ro+jXo.
ZU'l: - impedancija uzemljenja
Zuz=Ruz+jXuz Zuz=JRuz
2
+ Xuz
2
.
Direktno uzemljenje: ZU'l:=O;
15*
'T.
228 ____________ -'---_ELEKTRICNA POSTROJENJA ' Kratki spoj u elektricnim postrojenjima __________ 229
"
pocetna ,naga kratog 'poja S;' =v'3 U u MY A,
udarna struja kratkog spoja (u kA) mjerodavna za mehanicko naprezanje'tj.
prva tjernena vrijednost struje kratkog spoja Iu = x..)'2 I k' Poslije osiguraca
vazi umjesto lu amplituda propustene struje (str. 211).
faktor koji zavisi od omjera RjX, a odreduje se prema slici 2.
2,0
t
1,8
1,6
1,.
I,Z
\
\
'\.
"-
-
1.0
t q9
'" 0,8
q7
o
I
"

-
I

r:-...::



r-..
t-
I
....
Z 3 567 8 9
ik3pOt/ln--
3456789
1,0 0 az 0.. q6 0.8 1,0 /Z
Sl. 2 R/X- 1;2",,/ln - Sl. 3
t
1,0
0.9
q q8
0, 7
0,6
o,S
0,4'
0)
. o,Z
0.
..-
,/
...-
'I-""
qoz 0,0;.
,/
,....
,.,/
"...
a05s V
"...
V
...
SlY "...
"...
:'O,lSj..
I--"'"
I1T
0.1 0,2 Z MW 10 Sl. 4
"mot1p ----
I pr - prekidna struja kratkog spoja (u kA), tj. efektivna vrijednost struje kratkog
spoja u momentu isklapanja kratkog spoja. Za sinhrone generatore i motore:
s1. 3), zavisno od i minimalnog zatezanja isklapanja
tmin'
Kod uzbude generatora s pomoc:u usmjerivaca je Il = 1.
Za asinhrone motore: I pr = Il' q . 3po', (q po slid 4 u zavisnosti od snage P mOl U MW
po paru polova p), Struju IpT moraju savladati prekidaci i osiguraci.
'm;" =0,25 , za prekidace do 35 kY, 0,05 , do 0,1 , za prekidace <!: 110 kY, ,ve bez
obzira na koje vrijeme su vremenski releji podeseni.
Kod jednopolnog kratkog spoja je I pT 1 pol = 1'" t pol' _
Spr - prekidna snaga (MVA) u momentu isklapanja Spr=J3 U Ipr vise se ne
. upotrebljava kao karakteristika za prekidnu moe prekidaca, nego se upotreb-
Ijava (prema lEe) sarno jos prekidna struja IrlT"
I,
p
8
6

Z
0
8
trajna struja kratkog spoja u kA, tj, efektivna vrijednost struje kratkog
spoja po zavrsetku prijelaznih pojava.
I, 3po! = AIm I, 2po! =J3 A In'
Treba racunati najveeu (pomoeu Amu.J i najmanju trajnu struju kratkog
spoja (pomoeu Kod jednopolnog dozemnog kratkog spoja je I, lpo! =
= 1'" 1 po!; daleko od generatora je I, = I'k' Zastitni organi moraju bili podeSeni
na struju <I,min'
faktor koji zavisi od omjera od reaktancije generatora Xd i uzbude
stroja u momentu nastanka kratkog spoja.
Za turbogeneratore odreduje se A prema slici Sa, a za generatore s
istaknutim polovima prema slici 5b.
),J
Xd
..;..
!l-
..-
p'
U-
h
I--
/,6-
18
2.0

r.--::
l.l
13
:;;.--
(
S
S
5 t
3.0
2,
),
Zp
is
i/
Ie:::::
/
r
Xd
,/
0.6
,/'
v
-
-
0.8

-
1,0-
-
1,2
I,r
z,o
6 I
'-min
:
'-mtn
"
I-"""
iO

,2
q
a
o
I
o Z3.S678
I; 3poyln -----
0:"7"'2"'3

aJ
S I
,,'
00 Z j
Sl. 5. A za turbogeneratore (a) i generatore s istaknutim polovima (b)
3. Otpori kratkospojnog kruga u visokonaponskom postrojenju
3.1. Direktne impedancije
Sinhroni generator:
Djelatni otpor R
G
=0,05X
G
ako SG<!:IOOMYA
=0,07 X G ako SG < 100 MY A
za proracun I'k je zanemariv, a utjece na faktor x i udarnu struju Iu'
___________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
" u'
reaktancija X G = Xd G D/fazi,
100 SG
Pocetna
SG je snaga generatora u MVA, UG_pogonski oapon u kV. x'd pocetoa reaktancija
u % (str. 227); prosjecna vrijednost za turbogeneratore: x:]=12 do 15%; za
hidrogene,ratore_ 17 do 24_%. Umjesto viSe paralelnih generatora snaga PI. P2
s istim moze. se pretposta viti jedan generator ukupne snage PI' P 2' Kad raz-
licitih treba soage preracunati na vece jedinice, npr.: 20 MVA 12 % i
10 MVA 15 %. Umjeslo 10 MVA racuna sesa 10 12=8 MVA, a pretposlavljeni
15
zajednicki generator imao bi 28 MVA i 12 %.
Sinhroni motori i kompenzatori: jednako- kao sinhroni generatori
Asinhroni motor: utjecaj moloea vidi pod 4.5.
1I"ansformator, dvonamotni:
O
I' R _ lI, Aj' .
Je atm ctpar T - --- U laZl.
100 ST
. U
A
.
ReaktancIJa X
r
=--- Q/fazl.
100 ST
ST je snaga .. u- MVA, U T pogonski napon transformatora u kV,
u
r
djelatni pad napona transformatora u %,
Ur = 100 Cu/S
T
; Cu su gubici zbog opterecenja transformatora u MVA
U
X
= induktivni pad Iiapona transformatora =-V ur - u; %
Uk je napon kratkog spoja transformatora u %; aka uk>S %, ux ...... u
k
; R.T ...... O.
Prosjecne vrijednosti:
u, 5 do 20 35 110 220 400kV
"k 4 do 6 6 do 7 10 do 12 11 do 14 10,5 do 16 %
0,63 2,5 6,3 12,5 31,5 MVA
u, 1,25 do 1,5 1 do 1,4 0,9 do 1,1 0,7 do 0,85 0,6 do.0,7 0,4 do 0,55 %
Trans/armator tronamotni (sl. 6):
Djelatni otpor: RT zanemarivo malen
2
Sllk'3
1 S31. u
J1
_ 3.
.x,

lJ
S 12 je proIazna: snaga
u. MVA, u
12
pripadni'
Uk u %.
SI. 6.
,
l
Kratki spoi u elektricnim postrojenjima ______
, Prigusnica:
Ojelatni otpor Rx-O; (Rx/Xx-O,03).
UX U
2
A r: .
ReaktanclJa X
x
=-- u/lazl;
100S
x
Sx Je prolazna snaga prigusnice u MVA, t; pogonski napon u kV, U
x
rasipni
napon- prigusnice u %.
Kabel:
Djelatni otpor R u Q po km i fazi vidi str. 433;
Reaktancija X u Q po km i fazi vidi str. 464; za priblifni proracun X =0,1 Q/km
i fazi.
Nadzem'ni vod:
Ojelalni olpor R u Qjkm i fazi vidi sIr. 433. Reaklancija X u Qjkm i fazi
vidi sIr. 477; za priblizni proracun X =0,35 Q po km i fazi do 35 kV, a
O,4..Q. po km i fazi iznad 35 kV. 00 1 kV: 0,3 Qjlm i fazi.
Sabirnice:
Djelatni otpor R=p!.. Q/m r fazi; 1 je duljina sabirnica u m, A presjek u mm
2

A
za Cu: p=0,018; z", AI: p=0,03.
Reaktancija za priblifni proracun X =0,15 Q/krn i fazi za postrojenja niskog
napona str. 409); za visokonaponska postrojenja R =0, X =0.
3.2. Nulte impedancije
Generator: nultu reaktanciju generatora X 0 a/fazi odreduje proizvodac; priblizne
vrijednosti prema tablici reaktancija generatora- str. 97, sarno ako je zvjezdiste
uzemljeno.
Sinhroni motor: jednako. kao generator.
Asinhroni motor: X 0 = 00 (zvejzdiste izolirano).
Transfonnator:- vodovi priklj"uceni na trokutni namot iii na namot Y iii z sa neuzemlje-
nim zvjezdistem, ne mogu voditi nulte strujc. Zo je 00. Nulta reaktancija
transformatora s uzemljenim zvjezdistem zavise od konstrukcije i sprege transfor-
matora. gledano s mjesta Orijentacijski podaci u tablici 1.
PriguSnica:- Dozemna_ impedancija prigusnica Zuz=Ruz+jXuz izmedu zvjezdis.ta
transformatora i zemlje ulaze u formulu za jednopolni kratki spoj s trostrukom
vrijednosti: 3R
uz
i 3X
uz
'
Kabeli:' Nulti otpori Ro i Xo u Q/fazi defini'rani su sarno za cetverozilne kabele 1 kV,
ako se nulta struja vraca iskljucivo kroz 4. (neutralni) vod: Ro=Rl +3R
N
,
X
o
.=3X l' R1. str. 433. Xl 477. Rl i Xl su otpori u Q/fazi direktnog sistema;
RN otpo'r neutr. voda. Put povratka nulte struje kroz neutralni vod i zemlju,'
iii kroz armaturu. vodljivi plast kabela i zemlju, znatno utjece na odn.ose Ro/Rl
i Xo/X I' 2. dio VDE 0102/11.75 donosi 7' tablica tih odnosa za razlicite vrste
kabela 1 kV i razliCite puteve povratne struje od kojih su navedene sarno neke
(tabl. 3 i 4, str. 233). .
232 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Tablica I. Nulte reaktancije dvonamotnih transformatora
Vrsta Uzemljena
XO/XT
Ro
jezgre
Sprega
tocka
gledano sa strane -
N n
RT
Yd N 0,8 ... 1 eX:> 2
Dy n 00 0,8 ... 1 2
Trostupna Yz N 5 ... 15 00 0,5
Yz n 00 0,1...0,15 0,5
N+n 1 1 -
YyIJ
N 5 ... 15 00 -
n 00 5 ... 15 -
- 00 00 -
Ogrnuta
iii Yy N 40 ... 100 00
5 stupna Yz n 00 0,1...0,15 1
iii 3 jedno- Yd N 1 00
fazne
1) neprikladno za kruto uzemljenje zhog zagrijavanja kotla
TabIica 2. Nulte reaktancije tronamotnih transfonnatora, trostupnih d je porn. namot,
oznake po 51. 6
Sprega Uzem-
Xo
narnota Ijena Gledano sa strane
I 2 3 tocka 1 2 3
N, X,+X, 00 00
Y
Y
(d) N, n, X, +X, X,+X, 00
- 00 00 00
Y d (d) N,
X X,' X,
,+ 00 00
X
1
+X
2
- 00 00 00
"'T'"
I
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________ 233
Tablica 3. Nulte impeda.cije kabel. I kV
Kabel PP 1 kV IPO 13 I kV
Povratak nuIte struje preko
Presjek
4 vodica i zemlje 4 vodica, plasta i zemlje
Ro/R, Xo/X, Ro/R, Xo/X,
mm' Cu Al Cll Al Cll Al Cll Al
16 1,86 - 17,09 - - - - -
25 2,35 - 12,97 - 2,44 1,87 12,73 15,97
35 2,71 2,12 10,02 . 15,47 2,96 2,18 12,68 15,88
50 2,95 2,48 7,61 11,99 3,38 2,61 9,28 12,59
70 3,18 2,84 5,68 8,63 3,97 3,19 7,36 10,32
95 3,29 3,07 4,63 6,51 4,42 3,68 5,76 7,93
120 3,35 3,19 4,21 5,53 4,32 3,79 4,58 5,93
150 3,38 3,26 3,94 4,68 4,96 4,32 4,50 5,65
185 3,41 3,32 3,74 4,35 4,80 4,34 3,87 4,48
Tablica 4. Orijentacijski podaci za unlte impedancije kabela > 1 kV
Povrat
r o ~ i l n l i pojasni
H-kabel
nulte Odnosi 10 kV 20 V 20kV
I
30kV
struje
kroz:
I mm'
50 I 300
1 mm'
50 I 300 50 300 50 300
plast iIi Ro/R, 8 16 5 II 6 12 5 10
zakriljenje Xo/X, 1,3 1,2 1,2 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1
plalt i Ro/R, 2,7 !O 3 9 3 9 3 8
zemlju Xo/X, 16 9 10 5 10 5 7 4
Nadzemni vod
Nulta impedancija nadzemnog voda zavisi od geometrijskog rasporeda vodica,
utjecaja zastitnog meta i vodljivosti terena.
234 ________ POSTRO JENJA
Nulti otpori Rov i X OV nadzemnog voda mogl,l se odre4iti racunski" odnosno.
po tabliei 5. 0,15) Qjkm, R, radni at par voda Qjkm
Tablica 5. Nulte reaktancije nadzemnog voda X ov u Q/krn, bez zastitnih' meta
.
mm' 35 kV 110 kV 220 kV
..
35 1,53 do 1,72 - -
70 1,50 do 1,71 1,40 do 1,60 -
95 1,49 do 1,69 1,39 do 1,59 -
185 1,46 do 1,67 1,36 do 1,57 -
300 - 1,34 do 1,54 1,27 do 1,48
340 - - 1,25 do 1,44
Prva navedena vrijednost vazi za vlaino zemljiste (50 Qm) a druga za suho
(500 Qm).
Celicna zastitna Dzeta smanjuju Kov faktorom 0,85 do 0;95, a ahicelicna faktorom
0,7 do 0;85.
4; Struje tropolnog kratkog spaja D- postrojenju- visokog napona
I, u kA, U u kV, Z u Qjfazi, S u MVA.
4.1. Jednostrano napajani kratki spoj:

I;' U
,)E
ZG Zr
4.2. Visestrano napajani kratki spoj od strane- A i B:
a) prem. sl. 8.
A
Z,Z, .. I,IU.. ..
Z =Zx +Z1'2 + ---;, ikIC,=---=ikIM+lk(D)
Z,+Z, ,)3Z
ZD SI. 7
8
Zre ZGB SL 8
...,
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________ 235
Za odredivanje J.I. (po 51. 3) i ). (po sl. 5a iii b) potrebno je izracunati struju
kratkog spoja koju daje pojedini izvor energije A i B.
4.3. lzvori elektr. energije nisu poznati
Ako je umjesto izvora el. energije poznata sarno pocetna snaga kratkog spoja
(u MVA) n. mjestu A (sl. 10. najcesce prekidn. moe prekidac. na mjestu A),
oDda je otpor nepoznatog dijela mrefe napona V (u kV)
1,1 V
2
r. . ,---
XM=--,Q/lazl; Rm=O,l Xm;
SM
Z.
A
I
_1,1 U kA
klc)- /j Z
Zo SI. 10.
Aka je SM vrlo velik (XM:50,5 X
T
) tj. akojeel. mrez. vrlo jaka, and. nece
napon u tocki A opadati prilikom kratkog spoja ked C. Onda je ZM=O, odnosno
Z=ZT+ZD+Zx te
4.4. naponi D- mreii
Kod mreza s raznim naponima potrebno je pri racunanju--otpora kratkospojnog
strujnog kruga sve otpore, svesti na jedan zajednicki napon _ (najpogodnije je sve
otpere Z I rerlucirati na napon mjesta kratkog spoja V 2), prema relaclji
Z,=Z, (U,),.
VI- .
'. Struja kratkog SPO]3 j 2, koja je na pojedinom mjestu izracunata za napon U 2, bit
ce kod stvarnog napona U I
4.5. Utjeca.i asinhronih- niotora
4.51. Motori > 1 kV daju doprinos uz Iu i Ipr'
U slucaju kratkog spoja na stezaljkama motora je
1,1 U.. ,)3 ..
__ , Ik 2polmOl =- Ik 3poIrno!
,)3 X
mo
, 2
3poIrno!
Xmol .
I pol je potezna struja,
In mOl je nazivna struja motora.
I JI I
po nmOI y 3
Svestruje I u kA; U,. U
nmo
! je'1inijski naponi u kV, X
mo
! u- ,Q/fazi.
Udarna struja lu 3p?imol = x.j2 3polmOl
236 ELEKTRICNA POSTROJENJA
X= 1,65 za motore >1 kV, aka je snaga po paru polova P
mo
Jp<l MW;
x=I,75, ako je
X= 1,4 za niskonaponske motore.
Prekidna struja I pr 3polmot = Jl . q . 3polmot; Jl po 51. 3, q po sl. 4.
I pr 2polmot = 0,6 3polmot'
Utjecaj motora oa jednopolni dozemni kratki spoj je zanemarjv. Matori 1
koji Stl preko transformatora povezani s poremecenom rnrezom mogu se zanemantl,
aka je ispunjeno:
:E P
nmol
> 0,8
---<
1:S,T 11001:S'T I'
0,3
:E P
nmol
je zbroj nazivnih snaga svih mo-
tara > 1 kV u MW koje treba uzeti
U obzir,
:E SnT zbroj nazivnih snaga transformatora koji napajaju te motore (u MVA),
S;: pocetna kratkospojna snaga mreZe u MV A.
4.52. Aka su motori > 1 kV u seriji s impedancijama (transformatori, vodovi),
mijenja se x za proracun I u napram pbdacima u 4.51.
Uz X
mot
po 4.51 pribrojiti dodat-
ne impedancije i Rmo,. racunati iz
R
mot
/ X mOl iz tablice desno.
p je broj parova polova.
Napon
>1 kV
>lkV
<I kV
Pm,Jp RmoJXmol
<IMW 0,15
0,10
0,30
4.53. Motori < 1 kV za vlastite potrebe elektrana i u industrijskim mrezama.
Motore koji napajaju mjesto greske preko 2 iii vise transformatora ne treba
uzeti u obzir. Zanemaruju se takoder motori, ako je uvjet L Pnmot/L SnT iz 4.51
ispunjen. Citava grupa motora se moze zanemariti, ako je suma njihovih nazivnih
struja L In mOl
Grupe motora se mogu sazeti u nadomjesni motor, koji je prikljucen na
sabirnice. Za nadomjesni motor se uvrstava: X
mot
(u Q/fazi) kao pod 4.51. I
nmot
je zbroj nazivnih struja u kA, IpoJ1n=5, RmoJXmot=0,3 tj. x=I,4.
Prekidna struja I pr 3polmot = 3polmot
Za proraeun najmanje struje kratkog spoja. asinhroni motori se ne smiju
uzeti u obzir.
5. Pojednostavljeni proraeun tropolnog kratkog spoja
5.1. Visokonaponsko postrojenje
Kod proraeuna soage kratkog spoja mo
9
u se s:i djelatni otpori
(R =0) i jalovi otpon kratkih kabela, nadzemmh vodova 1 sabtrmca. lalove otpore
genera,tora X 0, transformatora X T, prigusnicaX i dijela mreZe X M poznate kratko-
spojne snage SM (u MVA) treba preraeunati na napon 10 kV pa ce jalovi otpori
X 10 (fl/fazi) biti:
I'
I
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima_ __________
X 010 = Xd Q/fazi;
So
X U%
xlO= S;
p
X
110 (" , 'S S .
Ml0=-' Xd Uk 1 u %. o. T 1 Sp u MVA).
SM
Stvarni otpori pri U u kV bit ce fl/fazi.
110
Snaga jednostrano napajanog kratkog spoja je time Sk = --; gdje je :EX 1 0 zbroj
tx
10
svih jalovih otpora u krugu, izraeunanih za 10 kV. Tako izraeunata snaga Sk vrijedi,
takoder, za pogonske napone razlicite od 10 kV. Struja kratkog spoja kod napona U
Sk
je i.=-_-.
.j3U
5.2. Niskonaponska postrojenja
Niskonaponska postrojenja napajaju se obieno preko transformatora, cija je
visokonaponska strana vecinom prikljueena na jaku mrezu. pa se uz zanemarenje
djelatnog otpora transformatora moze izraeunati struja kratkog spoja na nisko-
naponskoj strani transformatora prema relaciji
" 100
Ik =Ipr= I, =-In; ukje kratkospojni napon u %. In nazivna struja transformatora,
Uk
U postrojenjima niskog napona se djelatni otpor R najcesce ne moze zanemariti.
6. Primjer proraeuna struje kratkog spoja u postrojenju visokog napona
Distributivna transformatorska stanica 35/10 kV u mjestu B napaja se iz
hidroelektrane u mjestu A i transformatorske stanice 110/35 kV u mjestu C. Mreza
sistema 35 kV uzemljena je preko prigusnice spojene na nultu toeku transformatora
u rnjestu B (Slika II), Potrebno je izracunati struje tropolnog, dvopolnog i jedno-
polnog kratkog spoja na sabirniearna 35 kV u TS 35/110 kV u rnjestu C Vrijeme
isklapanja prekidaea u mrezi 35 kV je vece od 0,25 s.
A
35kV
Kabel 5 km
213%95) Cu
B
3.95 AI
..1.14..1.- 35kV
15 !IVA
C
35kV
/0 k V "'T"..!...,-
Sl. I L
110 kV
150'0 !IlIA
238
ELEKTRICNA POSTROJNJA
6.1. Pronlcun otporn kr.:ltkospojnoJ,! stru.inog krug:t
pojedinih dijdov<I postrojenja i mrdc tn::ba I'cducirati 11<1 napon 35 kV
[11<1pOn 11<1 mjcstu kratkog spoja\ i racunati prcma uput<lma pod 4.4.
Olror gCllcratora i transformatora 11 c1cktrani
x . J5!
.\' 1<\)= - =).26 Q fazi
10030
x (; I = X. [6 Q, fazi
Olpor transformatora u mjestll 1-3:
() . 35
2
.
.\' I (U)= =4.9 Q lall.
100 15
Olpor transrormatora u mjcstu C:
10'35' ( ,.
X 11('1 = = 1.1 DiLaZI.
1(1)' 20
OIPOI" vodova:
_ 0.5' 35' _ ) , c .. '
R 1 - -- -(._0 Q"l<lZI
10030
He; r = 0.54 Q/fazi
0.6' 35' 0 Q I' .
R
,,1
))=----- - = A9 .. azi
10015
0.6' 35'
R 1"1('1 = - .- - - = 0.37 n,'fazi
10020
Kabel I PZO I J'= N EH K BA J x 95 mm! Cu. duljinc 5 km im<l R =0.1 Q 'kill kod ..1.0 C
(str. 465): dva paralelna:
0.2
R = -_'.5 = 0,5 Qifazi.
,
0.138 - 34 [ .
,\ = . ,) = O. 0.
1
aZI.
,
Nadzcmni \'od 35 kY. presjck J x 95 111m2 AI. duljinc 10 km. srcdnji razmak faza
mm (str. 480):
x, 0.36' I 0 3.6 Q [azi
Olpor prigusnicc: Ion.
Olpor l1CPO/llalog dijela mrdc 100kY s 1500MYA prckidnc llloci ic
1.1'35' , ..
.\"\1='
1500
R\I=O.I.Y'1=O.09Q"razi.
Nadomjcsni\ shema otpora kratkospojnog strujllog kruga lsI. 12l.
Zbrajanjclll otpora A do C dO'hijcl11o R =4.14 i X = n.lo:
Z ,=,,4.14
2
+ 12.12 = 12J'; Qifazi.
Zbroj otpora od mrc:i:c 110 kY do C:R=0,46. )\=7 or.
Z'I=' f.!:,fazi.
. Z.,L\1 12.8'7 7Q.I'
Z = ... = _ .._._.... = 4.5 .' ,IZI.
Z,+Z'1 12.8+7
Kratkispoj u elektricnim postrojenjima ______ __ 239
A B c
1154 8,]7 3,] 3.6 0)7 5.] 0.09 0.9
Nultu impcdanciju kralko- {9 i
reB
}
spojnog kruga treba racullati
sarno izmedu mje5ta uzem Ijc-
nja nultc tocke mrcz.e (8) i 121 I Ol,[j 7
rnjcsla zemnog kratkog spoja -C::' ::r-iii'_-i-,.-C':::;"--11_>--
(el (SI. 13.).
TransformaLor 1I B. sprcga Dy (ill. tablice I):
X o Hili =0.9' X T = 0.94.9 = 4.4 O/fazi.
R()"1"(1lI = 2 Knill = 20049 = 0.98 Q/fazi.
]28
Slika 12.
10 km nadzcmnog voda 35 kV. 3 x 05 mm
2
Al bez dozcmnog uzeta iz lablicc 5.:
R,,, Q;km
+0.(7)' Q za 10 kill.
16 Q za 10 kill.
EX 0 =4,4 + 16 = 20AQ/fazi. E Ro = 0.98 +4.6 =
5.58 Q.'fazi
Zu =,/10.4
2
+ 5.58
2
= 21 ,2 Q/fazi.
Prigllsnica prcdstavlja dozemnu rcaktanciju X U/. =
= 10 f.!:/fazi.
Nadomjcsna shcma nuhih reakla[l(;ija (sl. 13).
B
4,4
a98
30
-
4,6 ]6
Rov lov
lor
Ror
3X
uz
SI. 13.
6.2. Udio .elektrane u struji kratkog spoja na sabirnicima 35 kV u mjestu C
6.21. Tropolni kratki 5pOj:
P
. k k I" 1.1 U 1.1'35 -_1.74kA
occtna struJil rat og k = :-'- -_. = ,-
,13 Z" 03' 12.8
_. J? " .. R_
Udarna struja lu-% _II..' Z<l - -0.342 Je po 51. 1
X 12.10

Prekidna slruja In generatora 30 MYA reducirana !la' 35 kV je
30
kA:
J3' 35
I; 1.74
-
I"" 0.495
za I> 0.25 s jc iz slike 3:/1 = 0.8: I pr =O.X 1.74= 1.39 kA
C
240 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Trajna struja tropolnog kralkog spoja: It =}.[
za =3,51 i Xu = 1,2 (hidrogenerator x
d
n
= 120 % po str. 97) je prema sl. 5b
I.,na.\" = 2,45; }'min = 0,9
1'""k,=2,45' 0,495= 1,21 kA; 1'00,,=0,9'0,495=0,445 kA.
(Pocetna snaga tropolnog kratkog spoia S;' =J3 U =J3' 35' 1,74= 105 MVA).
6.22. Dvopolni kratki spoi:
Pocetna struja kratkog spoja
.. 1,1 U 1,1' 35
1,53 kA
2Z
A
2'12,8
Udarna struja (vazi % od 3pol kratkog spoja)
I, 2,., =Y. Ii I, "" = 1,37 J2 1,53 = 2,96 kA
Prekidna struja 1 pr2po[ = It Tk' 2pol;
za 2pol 1,53 = 3;b9
I,G 0,495
Y. = I (2-polna skala)
I pr 2pol = = 1,53 kA;
kod t >0,25 s ie iz sl. 3:
t'
T
. I ' I k lpo! 3 09 . . .
raJna struJa 1 lpol = A 11; za --=, I Xd = 1,2 Je 12 51. 5b
I,G
(2-pol skala) I.
maks
= 1,8 ).min = 0,7
II 2pol maks = 1,8' 0,495=0,89 kA,
Il2po' min =0,7' 0,495=0,35 kA.
(Pocetna snaga dvopolnog kratkog spoia S;',,,,,, =J3 U 2,., =J3' 35 1,53 =
=93 MVA).
6.3. Udio mre:le t 10 kV u struji kratkog spoja na sabirnicima 35 kV u rnjestu C
6.31. Tropolni kratki spbj iz mreze 110 kV kroz transforrnator
Najveca pocetha struja kratkog spoja
3pol
1,1 U 1,1' 35
J3 Z" J3' 7,01
Udarna struia (R/X =0,46/7=0,066, Y.= 1,8)
I, = 1,8 J2' 3,16=8,05 kA.
3,16 kA.
BuduCi da su podaci 0 izvorirna el. energije koji napaJaJu rnrezu Ito kV
nepoznati (uvjet XM$0,5 X T{C)), pretpostavlja se da su prekidna struja i trajna
struja jednake struji lk; kA.
(Snaga kratkog spoia =J'5 U I;' =J3' 35 3,16= 191,6 MVA).
Kratki spoj u elekiricnim postrojenjima ___________ 241
6.32, Dvopolni kratki spoj iz rnreze lto'kV
r =1,1 U=I,I'35=274kA
k2pol 2Z
M
2'7,01' '
Udarna. struia (y. od 3-polnog kr. spoia)
1"", =Y. J2/;'"" = 1,8 . J2' 7 kA.
Prekidna struja i trajna struja kratkog spoja: jednake su struji
(; kA.
(Snaga kratkog spoia S;,., =J3 U 1;'"., = J3' 352,74= 166 MVA).
. .... .
6.4. Ukupne struje kratkog spoja na sabirnicima 35 kV postrojenja C jednake su
zbroju struja kratkog spoja koje daje elektrana A i rnreza 110 k V.
Trofazni kratki spoj:
1;'= 1,74+ 3,16=4,90 kA; I, = 3,38 + 8,05 = 11,43 kA
I" = 1,39 +3,16=4,55 kA, I,m,'. = 1,21 + 3,16 =4,37 kA
l,m,,=0,445+3,16=3,605 kA.
(Ukupna pocetna kratkospoina snaga S; =J3 U =J3' 35' 4,9 =297 MV A.
Ukupna prekidna snaga S,,=J3 U 1,,=J3354.55=276 MVA).
Dvopolni kratki spoj:
= 1,53+2,74=4,27kA;
1,,= 1,53 +2,74=4,27 kA;
I,mi, =0,35 + 2,74= 3,09 kA.
I, =2,96 + 7,0=9,96 kA
I,m,k. =0,89 +2,74= 3,63 kA
6.5. Jednop'olni kratki spoj s dodirom zemlje
U slucaju jednopolnog zernnog kratkog spoja na 'sabirnicarna 35 kV u
TS 110/35 kV na mjestu C poteCi ce kroz mjesto kratkog spoja najveca pocetna
struja
J" 1,1 J3 U
k IpoJ 2Z + to + 3Z
uz
1,IJ335
1,1 kA.
2'4,5+21,2+3'10
Uslijed veJike vrernenske konstante pri jednopolnorn kratkom spoju opada' (
zato je I p, ] pol = I pol'
Faktor X za lu moze se uzeti kao za' tropolni kratki spoj. Prilikom napajanja
sa vise'strana, se moze uzeti najrnanji postojeci odnos R/X, tj. od strane rnreze
0,46/7",0,066 i y.=1,8.
Udarna struja
i"",,,,x kA,
kA.
16 Koncarev prirucnik
242 __________ ELEKTRICNA POSTROJNJA
7. Proracun struja kratkog spoja u postrojcnjima niskog napaDa
(Metoda po smjcrnicama VDE 0102. dio 2/11.75)
Trcba racunati maksimalnu slruju kratkog spoja. koja jc mjcrodavila za izbor
aparata i dimcllzioniranje mrd:c. Radi pravilnog djcJovanja urcdaja (osigu-
rata i nadstrujnih okidaca) trcba jos i minimalne slrujc kratkog spoja.
NajveCi broj postrojenja sc napaja it jake mrdc prcko transformatora. Za
taj naCin napajanja 511 dani podaci u 7.1 do 7.4. Utjecaj gcncratorc.t koji direktl1o.
bez transformatara. napaja lokalnu mrCZll sa2eto je prikazan u 7.5.
7.1. Naj"ete i najmanjc struje kratkog spoja
Maksimalna pocctna izmjenicna struja je:
kad tropolnog:
" U'I
/k 3pn] =
Vi3 ",/R
2
+ X
2
kod jcdnopolnog kr. spoja:
.. v 3 (J
[" ] 1'''] =
y'(2R + Ro)- + (2X + X 0)-
Poslije osiguraca iii drugih urcdaja koji ogranicuju struju vazL umjcsto I", za
mchanick-a naprczanja am plit uda propustenc strujc (str. 211 ).
Minirnalne pocctne strujc. mjerodavnc za djelovanjc zastite. su:
kod dvopolnog kratkog spoja:
kod jcdnopolnog kratkog spoja (mjcrodavan za l1ulovanje):
.. 0,95 >/3 U,
[" 'I'll] = __ : ---:::----;---_7;0----'0'.
JI2R + Ro)' +12X + X,;)'
Udarna s,truja [u u kA mjerodavna jc za mchanicko naprezanje (l. S.I):
- -
lu21'''] =% ,/2 3p"I' Ou2p,,1 = % ,/2 21'01' f'l: iI'''' =%v/2 11',,1:
% po slici 1: zavisno od RiX. Za dvopolnu i jednopolnu udarnu struju moze sc %
llzcti kao za tropolnu udarnll struju.
jc pocetna struja izmjcnicnog kratkog spoja II kA, U
T
linijski napon niskonaponske
strane transformalOra 1I kV. R i X slime radnih i jalovih otpora kratkospojnog
kruga u .o./fazi. Ro i Xo nulla rezistcneija i nulta rcaktancija kratkospojnog Kruga
u .o.;fazi.
Otpori R i X obuhvacaju takodcr otpor visokonClponskog dijela mrczc. Reaktancija
tc mrezc X M se moze izracunati iz pocetne kratkospojnc snagc (ryIV A)
isprcd transformatora kao 1.1 tj. vee proracunato na stranll nizcg.
napona. Ako !lema poblizih podataka. moze sc prctpostaviti X
M
Sarno
II slucaju da jc snaga visokon'lponske mrcZc vrlo velika. mogu se otpori RM na
strani visokog napona zanemariti.
Ako je X 'It f::::: 0.5 X \I' smatra se kratki spoj kao "ci(lleki ad {fC'IIerlllara" i ,.ta(hl je
[,,=l
pr
=[I
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________ 243
Prilikom proraclIlla maksimalnih kratkih spojeva se djclatni otpori vo(Jova i
kabela uvrstavaju kod 20 C.
Prilikom prorat::una minimalnih struja dvopolnog i jednopolnog kratkog spoja
sc djclatni otpori R" i R"," vodova i kabcla uvrstavaju kod SO C tj. kao 1.24 puta
\"ct.:i ncgo kod 20 C. Otrorc tmnsronnatora i Ilapojnc mrcz.e nc treba poyisui.
U postrojcnjima gdjc sc trazi naro(:ita sigurnost od kratkog spoja i dodirnog
llapona (npr. u podzcmn,im I"udnicimaj prcporuca sc, da sc minimalnc kratkospojne
strujc racunaju s naponom U umjcsto 0,95 U. Faktor O.S obuhvaca i otpor
visokonaponskc mrczc, ali nc i transformator (VDE 01IS/5.72).
Prcma Tehn. propisima za cl. postrojenja 1I rudnicima sa podzcmnom cksploata-
cijom (Dodal. SllIzb. listu 10/1962) sc minimaille strlljc racunaju kod 0.8 U, ali bez
poviscnja otpom vodova na 1.24 strllko.
Primjcdba: Tchn. Ilormativ za projcktiranjc i izvcdbu cI. prikljucaka i ormara II
zgradama (SI. list 35/1974) dajc u cl. 14 pribliznc izmzc za jcdnopoilli kratki spoj,
bez upolrehe nultih impedancija i bez obzira na utjecaj transrormatom i mreze v. 11.
7.2. Dircktnc impcdancijc
Tablica 5 Imlledancijc clcmcnata kruga od I k V
.
Djelatni otpor Induktivni otpor
n/fazi .o./razl
Mrda R:'1 =0.1 X
M
X
M
= 1.1 n/fazi,
U II kY, Sk II MYA
Transformator' )
S-l 250 400 630 1000 kYA 250 400 630 1000kYA
II, 1,3 1,15 1,03
1,35
"-,.3, 7X JJD 3,X7 5.X5 u"
R, n/fazi X-I n,'fazi
400 Y 0,008 0,006 0,0026 0,0022 0,024 0,015 0,0 I 0,009
525 Y 0,014 O,OOX 0,0045 0,0037 0,042 0,026 0,017 0,016
Nadzt:l1lni vod 1<, II .0.: k III prema str. 433 X, =0,3 .o./km21
Kabel 1<, II .0.; k 111 prema str. 433 X, n,km (str. 464)
Sabirnicc I I u m
R = P _ . .o./km
m n12
X n;km
A A II
(tocnije: str. 409)
bakar:
I
aluminij:
t) standardni str. 2_3o_; 2) vidi tablicu pod 7.3.
16'
244 ______________________ _
ELEKTRICNA POSTROjENA
soage transformatora:
ell A f .
R
r
", ;1' (:u u W, I, u
A), ell str. 170;
,
nazivna struja I, = 1,44 ST A pri 400 V (ST u kVA)
I, = 1,,10 ST A pri 525 Y,
kp4 400 Y:
kod 525 V:
X
1,6 lI, A/r .'
T=--:" aZI
ST
(u., u %, ST u kVA):
X
_ 2,756 "., A/f' .
aZI,
ST
'/ 170' _100 ell "/ (e
/0 str. , U
r
---- /, II
ST
u kW, ST u kVA).
Utjecaj motara: viOl pod 4.53.
7.3. Nulte impedandje
Transformatori:
Spoj Dy: ROT=R
T
, XOT=0,95 X T
?;.1- spoj Dz i Yz: R
OT
=O,4 R
T
X oT=O,1 X T'
la spoj Yy: ROT=R
T
, XOT=7 ... 100 X T'
Kabel I kV: R,k/Rik i X,k/XIk pod 3.2, tabliea 3, str. 233;
RII str. X II str. 464.
. . . , .
Nadzemni vod do I kV:
Omjeri
Za struju
najvecu
R, u O/km str. 433
if, U O/km vidi tab. 6
RoviRv 2
3
Tabliea 6
Srednji ra;?mak X, (O/km)
kratkog spoja
najrnanju
4
4
vodica s za presjeke u mm
2
mm 16 25 35 50 70 95
400 0,35 0,34 0,32 0,31 0,30 0,29
500 0,36 0,34 0,33 0,32 0,31 0,29
600 0,37 0,35 0,34 0,33 0,32 0,31
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima __ ___ - 245
7.4. Proracun stfuje kratkog spoja t kV) pri napajanju iz miefe:
S impedancijama navedenim pod 7.2 i 7.3 mogu se izracunati maksimalne
za tfopolni i kratki spoj prema formulama pod 7.1, uVfstivsi
R(201' R
oI2o
), _ X j' X Q. struja je mjerodavna za dimer,zioniranje postrojenja
na termicku'i ',dinamicku otpornost i za prekidim moe aparata.
struje kratkog spoja racunaju se kod 0,95 U (ev. 0,80 U), uvrstiv;i
vrijednosti x- i X Q. a za vodove otpore kod 80 "C. u formule za jednopolni i dvojJolni
kratki spoj; R(80)= 1,24 R(20)' Najmanja od tih struja mjerodavna je za zastitne
urellaje.
struja osiguraca lpr=k I
n
(str. 2(9) mora biti .ispod te vrijednosti i
magnetski okidaei ne smiju biti p'odesenf na veeu -str'uju od- izracunate--minimalne
struje kratkog spoja. .. .. -
7.5. Utjecaj _kompaundnih generatora koji napajaju lokalnu mreZu
bez transformatora
Niskonaponski generatori imaju uredaj za kompenzaciju upravljan naponom iIi
strujom. Uslijed toga, a takoder zbog kratkih vrernena do isklapanja nlskonaponskih
aprata i osiguraca 0,04 s), prekidna struja je
Pro'racun najveeih i najmanjih struja kratkog spoja
Pod 7.1 navedene su formule za napajanje iz mrde kroz transformator.
Za proraeun maksimalne struje, treba u formule umjesto U T uvrstiti sJijedeci
izra'z za pocetni napon generatora:.
sin cp. gdje je U
NG
nazivni napon generatora u kV, pocetna
reaktancija generatora u Q/fazi racunata po 3.1 iz = 12 - 15 %, I G je struja tereta
generatora, If! fazni kut (/ G i If! prije kratkog spoja), R, X (O/fazi) pri 20C,
Za djelatni otpor generatora va,i R,,=0,15 X;' O/fazi.
Za proraeun minimalnih struja se umjesto uvrstava pogonski napon nisko-
naponske mreze u kY. Otpore vodova R i Ro (ne generatora) treba uvrstiti kod
80'C: R80=1,24Rio. .
Udarna struja: J
u
='KJ2J
k
;, iz sl. 2 zavisno ad 1:Rj"iX. Ova vrijednost Y.
vazi takodet'za dvopolni ijednopolni kratki spoj.
Trajna struja kr. spoja I J prakticki ne dolazi do izrazaja jer se prekida vee za
I do 2 periode. Za J 1 moze se uzeti iii i'{ iIi vrijednost koju daje proizvodae
generatora za kratki spoj na stezaljkama (obicnq 6 do 7-In), tj. koja je
manja.
8.1. Sile
8. Mehanicka naprezanja u kratkom spoju
(Metoda smjernieama VDE 0103/5.74)
Dva paralelna glavna fazna vodiea G, protjeeani udarnom se iii
odbijaju ,silom F (j. U smislu navedenih smjernica mjerodavna je tropolna :'struja
1,3,.1 u kA (vidi pog!. 2 i 7.1): FG =0,2 (0,93' I, 3p,I)' //a N, 1 je razmak potppra u em,
"je razmak izmedu faza u em (si. 14). .
246 __________ -'----'- ELEKTRICNA POSTROJENJA
, , , , , ,
= =
li
fi,
-
Ak.o Sll glavni fazni vodici
. ad t paralclnih vo-
dica (sl. 14. oznaka T) siia r:,
Illcdu njima je
SI. 14
'T je razmak izmeau prikljuccnih odvoda iii mcduulozaka M iii mzmak od M do
potpore, u em; {IT jc djelotvorni razmak izmedu paralclnih vadiea jednog pokrcla
u mm. (IT zavisi ad medusobnog polozaja profila j uzima se iz tab!. 7.
Tablica 7. Djdotmrni razmnk i/ r u em izmcdu vodica jcdnog pakcta
Polozaj d
"
prolila em 4 5 6 10 12cm
0.5 2 2A 2,7 3,3 4,0 -
d A
I 3,1 3A 4.1 4,7 5,4
IA
B
0,5
- 1,3 1.5 2,2
-
I 1,7 1,9 2,0 2,3 2,7 3,0
C
0.5 - IA 1.5 1,8 2.0 -
I 1.74 1,8 2.0 2.2 2.5 2.7
d
JUB
X.2. Naprczanja vodica i potpora
Naprczanja glavnih vodica IT(j
\ F (j I .
F(; II N. I II em.
1.25 10-' ", '/i _. N;mm-. W II cm.l.
d W
ci'll
Naprczrlnjc a, II paralcJnim vodicima T jednog paketa
O"T=o.25 IO-.l rifT
F:,\: -/r
F-i II N. I, II em
"- N-'mm-,
W, II em
J
.
Wr
Rczililirajucc nap-rczanjc u vodicu I!rc" = (J-(, + aT'
.'T.'
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ____ ______ 247
Uz U(j treba kod vclikih raspona / pribrojiti naprczanje od vlastite tdine K uN:
17=
KIIO-
3
- -- ---- N mm
2

4W
Faktore {"".. l:".T' uzeli iz tablice 8, /i iz tablicc 9.
W moment otpora glavnog vodica (iIi paketa) u em"
Wr jcdnog od paralclnih vodica II paketu (vidi 8.3).
Uvjcti za dopustcno naprezanje vodica:
ur,."S, 1.5UO.l: 11"1 <"Uo.?:
17
0
.
2
je donja graniea plasticnosti II N .... mm
2
,
17;).2 jc maksimalna vrijednost graniee plasticnostL oba iz laglice 10.
Naprezanje potpora: Fp= "I" ');. F(j N mora ostati ispod 'garantirane prelomne sile
nakon pribrajanja cv. postojcceg prethodnog opterecenja od tczina itd. Uzeti ll.
obzir visinu hvatista sile iznad glave izolatora str. 190.
Faktor r
l
, iztabliee So faktor 'Y. iz lablice 9.
Tabliea X. Faktori 1'"., r r i l"F
I
Postrojcnjc r".. ['".-, 1"1"
ISlOsmjerno 2 2
lzmjcnicno I ako are,,;::: 0,8 uO.2
i I
trofazno

ako <0.8 a;u
17".,_
8.3. Mornenti otpora za plosnate yodice
Glavni fazni vodici slozcni od dva iii vis'e para lei nih vodica (51. 15):
U slucaju opterccenja
po slid 15:.1, je moment ot-
pora pakela jednak zbroju
mOl11cnala otpora pojedinac-
nih paralelnih vodica po tab-
liei II.
x
Lft=;'1
y y
x d .
a
Kod optcrccenja po sl. 15h. moment otpora paketa je takodcr
jednak Zbrojll momenata otpora paralcJnih vodica. ako se u jed nom
rasponu I .nalazi sarno 1 odvod iii I meduulozak M po fazi (sl. 14.1.
Ako ima dva iii vise ulozaka M. upotrebljavaju sc racunski momenti
tablice I), ali ih treba redllcirali:
na 60 kod 2 paralelna osovljena vcidica,
na 50 'I;, kod 3 i vise paralelnih vodiCa.
a
b
.
otpora i7
248, _________________
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Tabliea 9. Faktori , i Ii
Vrst nosaea
"
p
JS. 6. Prcka
u A: 0,5
jednog
t t
u B: 0,5
1,0
polja
A 8

6.
u A: 0,625
t t u B: 0,375
0,73
A 8

u A: 0,5
t t
u B: 0,5
0,50
A 8
JS. L ZS
u A: 0,375
11=2
I t I
0,73
A 8 A
u B: 1,25
Preka
Ii L ZS ZS
"
11=3
t I I I
u A: 0,5
polja
A 8 8 A
u B: 1,1
unut. polje: 0,5
!i t.
krajnje
ZS zs: ZS
u A: 0,5
polje: 0,73
11>3
t t I t t
A 8 8 8 A
u B: 1,0
Tablica 10. Granice plasticnosti: danja 0'02 gornja 0"02 u N/mm2
Materijal
Cvrstoca Granica p.lasticnosti N/mm2
N/mm' donja 0"0.2 garnja 0'0.2
E-Cu F30 300 250 360
E-Cu F37 370 330 400
E-AI F6,5 65 25 80
E-AI FlO 100 70 120
Primjedba: Proracull sabirnica i potpara po 8;1 i 8.2 daje ponekad nesto
predimenzionirana rjescnja. Alternativ'na kanlrola racuna na bazi frekvencije vlastitih
titranja vodica. po poglavlju 7 u VDE 0103/5.74, maze dovoditi do ekonomicnijih
rjcScllja. narocila kad velikih raspona. jer r" i t: ... mogu kad frekvericija ispod 30 Hz
postati manji ad I. Ta kontrola jc nufna radi kontrolc _petpora, sarno ako je Urc"/;
znalno ispod O.S 0"0,2
I
\
I
\
I
Kratkispoj u elektricnim postrojenjima ___________ 249
Tabliea II.
Momenti otpora i tromosti za vodice
y

Mjere
r.-j? vodica
G ,
d '
X
I1)mxmm
y
W, J, W:,
I
J
x
em' em
4
em' em
4
15 x 3 0;0225 0,0033 0,112 0,084
20x 3 0,030 0,0045 0,200 0,200
25 x 3 . 0,037 0,005 0,312 0,390
30 x 5 0,125 0,031 0,750 1,125
40x 5 0.166 0,042 1,333 2,666
40 x 10 0,666 0,333 2,666 5,333
50x 5 0,208 0,052 .2,080 5,200
50 x 10 0,833
0,416 .
4.160 10,400
60 x 5 0,250 0,063 3,000 9,000
60x 10 1,000 0,500 6,000 18,000
80x 5 0,333 0,0833 5,333 21,330
80x 10 1,333 0,666 10,660 42,600
100 x 10 1,666 0,R33 16,660 83,300
120 x 10 2,000 1,000 24,000 144,000
Tabliea 12.
Racunski. nereducirani momenti otpora paketa paralclnih osovljenili- vodica
. Broj paralelnih- v9dica -u paketu
Presjek dva tri cellri
II III
sa srednjim
razmakom 50 mm
mm w,. em
3
Wi, em
3
H-j. em
3
50 x 5 1,80 4,10 -
50 x 10 7,20 16,5 62,1
60x5 2,16 4,95 -
60 x 10 8,64 19,8 74,5
80 x5 2.88 6,60 -
80xIO 11,52 26,4 99,4.
100 x 5 3,6 8,3 -
100x 10 14,4 33
I
124
120 x 10 17,30 39,6 149
250 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
9. Termicka rmprezanja u kratkom spoju
(Metoda prema smjcrnicama VDE 0103/5.74)
9.1. Mjerodavne struje
koja za vrijeme trajanja kratkog spoja Tk proizvodi jednaku koliCinu tarline. kao
vremenski promjenljiva struia tropolnog kratkog spoja.
J'm+1I kA i traje s.
.0

(9
.5 ,
1,8"
.' "
1,\
2
o ....... ,.5
,

,5 2'-'3

0.
0.
a
1,1
O
i"-
1"\
'"
f'" '"
10

0.01 0!J2
I'
]\
f'\
I"
f\
""
l" !'-
f'..." r-...
1': t-
f'" r-....
1"--=
t--

0,95 0.1 02
Sl. 16.0
I
I'
.....
t-
0.5 s 1,0
Tj,-
jc trajanjc kratkog spoja
u s ad pocctka prof;:icic za-
stite. ukljucivo zatez<1nja. do
prckida strujc. III i II Deilaju
se iz sl. 16 u zavisilosti od
Vfcmcna Tk i % (sl. 2 u
pag!. 2). odnosno ad Tk j
f'", -,pnl//' ,lpnl- J'", Jp"l jc pocel-
na izmjcnicn<l struja tropo!
nog kratkog spoja 1I kA.
II JI''') jc trajna struja tropol-
nog kratkog spoja u kA.
SI jc nazivna kratkotrajna
gustoca st ruje k roz 1 s 1I
A/mm!. a uzima se iz slike
17. u zavisnosti od tempe-
rature '')1 na pocctku krat-
kog spoja i granicne tempe-
raturc na kruju kratkog
SPOJC1.
......... .. ;;.....O ....... ;-....l'-

0,0.1 r---t-t--+-rn-t+t-+++t-H-++l!l.f, D. 1"[::::1--
/01 i,02 0,05 0,1
:0
Sl. 16.b
s
r,_
!
'1
Kratkispoj u elektricnim postrojenjima ___________ 251
U slucaju. brzog ponovnog uklapanja. treba za aba prekida racullati I eb' 1 i
lebo!. Rezultirajuca ckvivalentlla strujejc

I.' . = __
ekv n': ' Tkl + Tk2
9.2. Uvjcti za termicku cvrstocu elcmenata jlOstrojcnja
9.2.1. Aparati i mjerni transformalori:
Ekvivalentna termicka struja I ek\- U kA po 9.1 ne smijc biti veca od garantiranc
koju aparat izdrzi 1 s, po formulama:,
I ck,':::; Ilcrm ako Tk 1 s. odnosno I d,,' < I'crm ako Tk < 1 s.
k I
. 1 z.a Is nave,len'" drl,.ga struJ'<J I.,. za
Ako je u ata ogu aparata umJcsto term -
1>ls, dobiva sc llerl" iz: Ilcrm=I. ... ,j1.
9.2.2. Vodovi i kabcli imaju dovoljllll termicku cvrstocll ako je
IOJ/ch,./Tk , T. t 2
51> --- -- -- A/mm-, Ick\- u kA. k us. " u mm
A
e -'t' I 17. pocetne temperature .9, i granicne 9" navedenc su u tablici 13
')1 SC OCI a 1Z s .
200
920 30 t.O 50 60
za bakar
tcrlkano: za celik)
Sl. 17
I-
-119
I--
t:- =- -
f.-.:.:
t--
t--
F-=
r:::::
t:.:= I-
.......
r-.
70 80'C 90
*,-
20301.05050
za AI. AI-St. A(MgSi
Nazivne kratkotrajne gusloce struje S,
2S0'C
-
200'C
-
7
80'[
E::: 150'C
I'O'C

120'10
r--.....:
'"
.
Ako se faklor.IO'jS, C,
Amin=CliekvJT mm
2
,i"kV u 'tk u s:
Maksimalna struja I k .. d' . k .. .
'w m OJU vo presje a A ponOSI kroz T sekundi bez prekoracenJa
gramcne temperature 81,\' Je
7k 0,5 1,5 2 2,5 3 3,5 4
4,5 5 s
J7k 0,7 1,22 1,41 1,58 1,73 1,87 2
2,12 2,24
Tabliea 13. Faktori C,
Vrsta Do
Temperatura C C,
voda kY
pogonska granicna za
9, ,9, Cu AI
I 2 3 4 5 6
Kabel izoliran 5
cc
.
PYC
10 70 /60 .8,9 13,3
PE
35
.
.
XPE
70 150 9,3 13,7
35 90
EPDM
250 7,2 10,9
35 . 90 250 9,7 15,7
Kabel izoliran papirom
pojasni 6
80 180 8,6 13,3
pojasni
10 65 . 165 8,5
3-oIovni
20 . 65
..
165
12,8
H-kabel
8,7 13,9
35 60 140 9,2 13,9
Instalacijski kabeli
G
60 160
P
8,3 12,8
70 160 8,7 13,5
Sabirnice Cu 65 200 7,4 -
Al 65 180 - 12,0
Kratki spoj Ii elektricnim postrojenjima __________ 253
I
2 3 4 5 6

Goli Cu
60 170 8,0 -
optereceni
50 170 7,6 -
>10 Njmm' Al
60 130 -
14.9
50 130 -
13,7
Alueel
60 160
- 12,8
50 160
12,0
Kompaut:l
dni
kabeli IPO odvode za vrijeme kratkogspoja dio topline u izolaciju.
Uslijed loga se moze njibov presjek A smanjili redukcijskim faklorom J po lablici 14.
Tablica 14
Presjek
Faklor J za '1f: s
mm'
0,5 1 2 3 4 6
35 0.984 0,97 0,94
0,89 0,86
120 0.98
0,975 0,95 0,93 0,92 0,90
Poslije koji ,Iruju kralkog 'poja (,Ir. 211),.ne treba ra6unali
termicku cVfstocu postrojenja.
10. Izbor spsrala S obzirom na slruiu krslkog .poja
10.1. Prekidaci
a) Nazivna prekidna moe prekidaca, tj. nazivna prekidria struja u kA' mora biti
.veta od prekidne struje Ipr u mre.Zi na mjestu ugradnje p'r.ekidaca.
prekidna moe prekidaca u kA vazi Ilapo1;1.a ne' se ,ni kod
nizeg napona. ...
b) Ako je prekidna prekidaca jos u MY A, mora .ooa. b!ti
veea od S., na mjeslu ugradnje, a koja je S.,=J3U 1., MYA, (U ukY, 1., u kA).
e) Nazivna uklopna stiuja prek-idaca mora biti veea od udarn, str\lje Iu mjestu
ugradnje prekidaea. .
10.2. RsstavljaCi
a) Dozvoljena udarna stnija, koja smije pro6i kroz rastavljac, mora . bid veea od
udarne struje Iu na mjestu ugradnje rastavljaca.
p} !tcnn, koju. rastavljac .. podnosi kroz 1 s, biti
ItcFln";!Ickv J1'r. (vidi 9.2.1).
254 _________ -'-__ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
10.3. Osiguraci
Visokonaponski osigurac veJike-prekidne maei prekida struju kratkog spoja prije
nego Dna postigne svoju najvecll vrijednost. Velicina struje koju osig'utac prekida
ovisi 0 nazivnoj struji osiguraca i 0 ocekivanoj struji kratkog spoja l'k .oa mjestu
ugradnje osiguraca. Za dinamicka' naprezanja u tom dijelu eI. postrojenja koje stiti:
osigurac, mjerodavnaje stcuja koju osigurac propusta (str. 211). '
BuduCi da osigurac prekida struju kratkog spaja u vela kratloom vremenu.
(t-O), u el. postrojenju iza osiguraca nema termickih naprezanja.
lOA. Mjerni stfujni transformatori
Termicka CVfstoca struinog transformatora u kratkom spoju ovisi 0 presjeku
vodica prirnarnog namota. Kad' uobicajenih izvedbi je I;erm "';'-100 In.
je najveca dopustena struja u kA prirnarnog -narnota strujndg transformatora
u trajanju od 1 s, kod koje se namot ne ugrije na temperaturu vecu od 200 "c.
Ova vrijednost je obicno navedena na natpisnoj plocid transformatora.
Izraduju se i transformatori pojacane izvedbe sa I
term
= 200 do 1000I
n

S obzirom na terrnicka naprezanja strujnog transformatora mora biti.
l,erm;;?:/ ckv J1k.
I ckv je ekvivalentna struja u kA po 9.1 na mjestu ugPadnje, koja traje 7k.
[term mozemo eventual no izracunati iz presjeka A vodica 'primarnog namota u mm
2
;

Dinamicka cvrstoca strujnog transformatora kod izvedbe iznosi:
[din = 2,5 [term iii [din = 250 In
S obzirom na dinamicka naprezanja strujnog transformatora mora biti
11. Smanjenje struja kratkog spoja
Iz ekonomskih razloga nastoji se da su struje kratkog spoja u postrojenju
sto manje da budu jeftiniji el. aparati i vodovi. Uobicajena. sredstva za smanjenje
struje kratkog spoja su:
izbor sto je moguce viseg pogonskog napona, .
transformatori s velikim naponom kratkog spoja,
osiguraci,
prigusnice za ogranicenje struje kratkog spoja.
ledna prigusnica moze stititi grupu trosila iii posebne prigusnice svakog ttosila.
Obicno se upotrebljava grupna prigusnica, jer zauzima manje prostora, a i
prekidaci mogu biti za manju prekidnu moc.
I
i

i
I
Gdje dva generatora rade na dvije odijeljene
skupine trosila rnogu se generatorske sabirnice pove-
zati prigu.snicom za Ogranice.nje kratko.g (sI.18.).
U slucaju ispadajednoggeneratora prekidac ce kratko
'" IV S1. 18. spojiti prigusnicu, da trosila ne ostaju bei u"apona.
U niskonaponskim postrojenjima prigusnice rijetko upotreblj"avaju. Za ogranicenje
struja kratkog spoja sluze osiguraci velike prekidne moei (str. 210).
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV ______ 255
ZASTITA 00 OODIRNOG NAPONA V POSTROJENJIMA 00 1 kV
Navedene zastitne mjere u odnosu na strujni 'udar, kod dodira s opasnim napo:
nom obradene su prema publikaciji lEe 364 dio 1/72, 2/70 i 3 -1/73*, na
koje ce biti izradeni i odgovarajuci 'JUS, kao zamjena za odredbe u danas JOs
vazeCim propisima: .. ..
I Tehnicki propisi za izvodenje elektroenergetsklh mstalaclJa u zgradama - S1.
list SFRJ br. 43/66 . . .... . . ..
n Pravilnik 0 tehnickirn merama za elektroenergetske mstalaclJe u mdustflJI -
- Sl. list SFRJ br. 2/73 .
III Pravilnik 0 tehnii:kim normativima za zastitu niskonaponskih mreza pri-
padajucih transformatorskih - Sl. list SFRJ br. 20/74 .
IV Pravilnik 0 tehmckim norrnatlvlma za proJektlranJe 1 IzvodenJe elektricnih
prikljucaka i ormara u zgradama - SL listSFRJ br. 35/74:
Zastitne'mjere koje treba provoditi su: ..
a) zastita od direktnog dodira; odnosi se na izolaciju dijelova pod naponom III na
ogtanicenje struje isporl opasnosti.po zivot; .' ... . _ ..
b) zastita od napona 'greske; odnosl se na gresku u IzolaclJI, pn cemu treba
citi prolaz_opasne struje greske kroz tijelo' To .se moze post.ICI
ogranicenjem stnije greske- ispod opasne struJe 111 dovolJno brzlm automatsklm
isklapanjem izvora koji n-apaja strujni krug s greskom.
1. Zastita od eiektricnog udara (previsoki dodirni napon)
1.0. Opeenito
1.01. Osnove zastite
Pod 'zastitom od elektricnog udara smatraju se zastitne mjere od:
direktnog dodira i
napona greske (previsokih napona dodira). .
Medutim _smatra se da je ovim zastitnim mjerama, aka Je pouzdano
provedeno:
.ogranicenje napona iIi
.ogranicenje energije izvora.
1.02. Dohvat ruk.
Poradi provodenja odgovarajucih za-
stitnih mjera, prostor koji se smatra da
covjek moze dohvatiti rukom prikazuje sti-
ka 1.
Sl. 1.
Prostor dohvata ruke s obzirom
na povrsinu kretanja osoba
.' Za vrijeme priprema ovog teksta
je novi standard lEe 364-3/1977 kOJI
se odnosi na klasifikaciju sistema mreze
. i zastite. Mjere sigurnosti uvrstene su u
lEe 364-4, od kojegje izasao standard
lEe 364-4-41/1977, Zastita od struj-
nog udara.
r-:--------..,
I S I
L ________ ..J
256 ______ ____ ELEKTRICNA POSTROJENJA
1.01 Neizolirani podovi i stijenke
Ne smatraju se izolacijskim po.doVima niti stijenkama, ake im je izolacijski
otpor manji od 50 kO prema zemlji, mjereno na povdine 25 em x 25 em.
S obzirom na zastitu od strujnog udara treba ih smatrati vodljivim dijelovima.
1.04. Zastitni vodiCi, nulvodil: i jzjednacenje potencijala
Vodici koji povezuju vodljive dijelove kucista, suglasno primijenjenom sistemu
zastite, predstavljaju zastitne yodice i ake Se; oznacavaju bojom, ooda je to zeleno-
tuta (z). .
Aka vodic povezan 5 nultockom transforrnatqra, onda on postaje nulv9dic,
i ake QZD<lCaVa bojom, to mora biti svijetlo Pri tome pred-
stavlja diD strujnog kruga. Akp je zastitni ,vodic povezan s nultockom' transfor-
:rpatora ne kao dio strujnog kruga vee sarno kao dio zastitn,og sistema, to. .
da nije protjecan pogonskom strujom, onda ga smatramo zastitnim
(boja zeleno-zuta, ZN) za razliku od pogonskog plave boje (N).
Ako je iz posebnog razloga potrebno provesti potencijala vodljivih
dijelova koji nisu pod naponom, onda se to provodi neovisno' 0 mreZi
povezivanjem vodljivih dijelova i ufedaja najkraeim putem,
sto se normal no provodi neizoliranim Wi trakama) koristeei -se i metal-
nim strukturama ostrojenja. Takav na;zivamo vodic za izjednacenje poten-
eijala (IP).
1.
Izbor zatite od dodirnog napona za postrojenja do 1 kV
1
)
.. -
Uzroci 'opasnosti
Zastitne mjere
Dodir dijelova pod naponom
u normalnompogonu u kvara
napona (do 25 y2)
+ +
energije izvora
(+ )"
+
Prepreke iii ku6ista
+ -
Izoliranje dijelova pod naponom
+ -
DodatllQ izoliranje_
-
+
Izolirani prostor -
+
Elektr. odvajanje
- +
Automatsko iskl'panje:
- nulovanje
-
+
- zastitno uzemljenje -
+
- zastitni vodovi
- +
- zastitne naponske sklopke
- ., +
- zastitne strujne sklopke
-( +)" . ,
-+ "
- . -
' .
1) Provesti treba po jednu 0<1 iz svaltog stupea s -+.
2) Ako nije druga zastitna mjera.
J) sarno, ak9 zastita moze provesti prema 3.3.
,
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 257
Moguenosti primjene pojedinih vrsta mogu se razabrati iz tablice 1.
1.1. Zastita ogranicenjem napona (mali "naponi)
Nije potrebno provoditi nikakve zastitne mjere, ako najveei
kruga ne prelazi efektivnu vrijednost od 25 V u pogonu mU u
greske, pri cemu izvor napajanja strujnog kruga moze blU:
a) sigurnosni izolacijski, traosformator, s posebno visokim izolacije
primara i sekundara, pri cemu primarni napon ne prelazl 1000 V, a moze bItt
izveden prema s1. 2.:
s fizicki odvojenim namotima oa raznim okvirima (tip 1),
s izolacijom'ispitanom poseboo visokim ispitnim nap?nom i
sekundarnog namota, iii s uzernljenim zaslonom kOJl odvaJa pnmarm namot
od sekundarnog (tip 2);
Tip la Tip Ib Tip Za Tip Z6
00]" 0
Sl. 2. Sigurnosni transformator
b) izvor struje IstOg stupnja sigurnosti kao sigurnosni transformator, npr. motor-
-generator s izoliranim namotima;
c) elektrokemijski lzvori (akumulatori) iIi .drugi. od strujnih krugova
ve6eg napona npr. agregati (generatorl gonJem neelektncOlID
Smalra se da je udovoljeno zastitnim mjerama u vezi s opasnosti
udara za stnijne krugove, u kojima ni u korn slucaju normalnog pogona Ih greske
najveci napon ne prelazi 50 V (efektivno), ako je:
provedena zastita da ljudi iii zivotinje ne .rnogu d?Ci u dodir dijeIovima pod
naponom, odnosno ako je provedena zastlta od dlfektnog dodtra,
.,provedena zastita malim
Zastita malim naponom smatra se da je' provedena, ako je udovdljeno zahtje-
virna navedenim pod a), b) i c) u potpunostl odnosno ako to slucaj, je
izvedena na naCin kao sto prikazuje stika 3, suglasno standardlma lEe (OlJe u
skladu s postojecim citiranim propisima).
17 Konca'rev prirucnik
258 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
--I
---_ I
------ -r-"
z: _
SI. 3. Izvedba zastite "mali napon"; a, b - napajanje iz mrei:e oapona veceg od
50 V prim arne strane; z - zastitni vod koji osigurava djelovanje zastite na pri-
marnoj strani
N apomena: Nesklad nasih propisa i sl. 3. prema lEe se sastoji u zabrani
uzemljenja kruga malih napona odnosno spoja sa zastitnim vodom u CI. 6.2
naseg propisa pod IV U livodu.
Uredaj s transformatorom s izoliranirn namotima prema sl. 2. napajan s veCim
naponom od 50 V osigurava ,da se opasni oapon dodira ne moze odrZatj u slucaju
greske izmedu primarnog i sekundarnog namota i to:
d) spajanjem dijela pod naponom sekundarnog kruga oa zastitni sistem primarnog
kruga, iIi
e) spajanjem pristupacnih vodljivih dijelova (kuCista) uredaja sekundarnog kruga oa
zastilni sis tern prirnarnog kruga, iIi
f) kombinacijom zastitnih rnjera pod d) i e).
Dijelovi pod naponorn sekundarnog kruga ne smiju bili u galvanskoj vezi
s dijelovirna pod naponom primarnog kruga, osim ako zastitni vodic, prema slici 2,
predslavlja i nulvodic sistema zaslite primarnog kruga. Sve ostale komponente:
sklopnici, releji. pomocne sklopke moraju odgovarati uvjetima izolacije, kao sto je
navedeno za sigurnosni transformator izmedu strujnog kruga malih oapona i kruga
veceg napona. Uticoice i utikaci ne smiju biti zamjenjivi s onima viseg napona, a u
sJucaju izvedbe prema d). e) i 0, moraju imati posebni zastitni (z) kontakt, s tim
da je onemogucena upotreba utikaca bez zastitnog kontakta. Vodovi i vodici
trebaju bili vodeni odvojeno od drugih strujnih krugova. Ako to nije moguce,
onda moraju bili zasticeni: izolaeijskom pregradom, iii uzemljenim vodljivim zaslo-
nom, odnosno pojedinacno iii grupno dodatno izolirani.
Napomena: Granicna vrijednost malih napona prema lEe je 50 V, medutim,
suglasno postojecim u uvodu eitiranim propisima je ta graniea 42 V, dok je
graniea opasnog napona dodira 65 V, a prema Propisima za elektricna postrojenja
u rudnicima s podzemnom eksploatacijom SI. list SFRJ br. 10(62 i 16(67 je granica
za male napone i opasni napon dodira 50 V.
1.2. Zastita. ogranicenjem encrgije izvora
Ova vrsta zastite od elektricnog udara je u svom pocetnom razvoju i s obzirom
na propise nalazi se u razradi, pa se ne mogu dati pouzdane osnove ove zastite.
Zastita se moze bazirati na dva osnovna principa ito:
a) ogranicenje struje greske na vrijednost bezopasnu za ljude i zivotinje npr. do
25 - 50 rnA, odgovarajuCim unutarnjirn otpororn izvora,
b) ogranicenje vremena trajanja greske kao funkcije velicine struje greske.
Princip a) moze se realizirati sarno kad ogranicenog broja slucajeva kod izvora
s ogranicenorn energijorn, a ne rnoze se provesti kod energetskih strujnih krugova,
dok se princip pod b) veoma intenzivno razvija i nalazi u upotrebi pod nazivom sistem
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 259
ASZK, proizvod .,Rade Koncar" - Institut. lake sistem ASZK predstavlja korn-
pleksnu i selektivnu zastitu od zernljospoja i kratkog spoja, u osnovi je zastita
bazirana na kratkorn trajanju greske, koje 0:
velicini otpora izolaeije u odnosu na napon rnreZe,
brzini opadanja izolaeije rnreze.
2. Zastita od dodira (direktni dodir u normalnom pogonu)
Ova zastita se odnosi na zastitu od dodira dijelova pod naponom, a sastoji
se od:
zastite preprekama iii zatvaranjern u kuciste iii ormare,
zaStite izoliranjem dijelova pod naponorn. . .
Drugi sistemi zastite. koji osiguravaju automatsko isklapanJe napona kod
!judi i iivotinja s dijelovirna pod naponom (nP.L sistem gr:ske za struJe
30 rnA), ne srnatraju se zastitnom mjerorn od duektnog dodlra, vee sarno
nom mjerorn, koja ne oslobada obaveze da -se primjenjuju jedna od navedeOlh
zastitnih mjera.
2.1. Zastita preprekama iii kucistem
Potrebno je dijelove pod naponorn zastititi ito:
.otvore za posluzivanje iii otvore neophodne za funkeioniranje uredaja najrnanje
stupnja IP 20, (vidi str. 86)
poklopae kucista iii prepreke najrnanje stupnja IP 40.
2.2. Dodatne zastitne mjere (blokiranje)
Dodatne zastitne rnjere (blokiranje) osiguravaju da otvaranje kucista iIi skidanje
prepreke
a) nije moguce bez posebnog kljuca (brave) iIi alata,
b) bude moguce sarno kod isklopljenognapona, . .. ..
e) bez upotrebe kljuca iii alata u sarnorn pocetku autornatskl lsklopl napon dlJelova
u kucistu iii iza prepreke, . y.....
d) kod uredaja do 500 V bez kljuca iii alata, radi zamjene lit
bude moguce bez isklapanja napona, ako dijelovi pod-naponom IrnaJu unutarnJu
pregradu koja onernogucuje slucajan dodir dije10va pod naponom.
Za b)'i e) ponovno uklapanje napona treba biti omoguceno sarno nakon uspo-
stavljanja odgovarajuce zastite.
2.3. Zastita dijelova pod naponom izoliranjern
Svi dijelovi pod naponorn su . rnaterijalo.rn, koji se ne
moie skin uti bez razbijanja, a treba ImatI IzoIacIJska svoJstva proplsana standar-
dima.
3. Zastita od napona greske (indirektni dodir)
Nacini zastite su: dodatno izoliranje, izolirani prostori, odvajanje
i automatsko isklapanje (sistemi zastite).
260 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
3.1. Dodatno izoliranje
Dodatno izoliranje se sastoji od:
pojacane (dvostruke) izoiacije dijelova pod naponom,
potpuno izoliranog elektricnog uredaja (kuciste od izolacijskog materijala).
Ovakvi uredaji moraju biti posebuo ispitani i oznaceni. Prekrivanje bojom, lakom,
emajiom iIi slicnim proizvodima De smatra se dodatnom izolacijom. U odnosu
na zastitu od direktnog dodira, za kuci1ha ad izoiacijskog materijala vrijedi ista
sto je navedeno pod 2.2. Vodljivi dijelovi u kucistu ne moraju biti spojeni na
zastitni vod. Aka je zastitni vodic uveden u kuciste, mora biti posebno oznacen.
Kad primjene kucista od izolacijskog materijala treba voditi racuna 0 klimatskim
uvjetima upotrebe, da materijal odgovara mehanickom, elektricnom i termickom
opterecenju. Ako uredaj -nije namijenjen za vanjsku upotrebu, smatra se dovoljnim
da potrebna svojstva zadrii kod - 5C.
Napomena: u odnosu na izoliranje jednog elektricnog uredaja treba ,smatrati:
r:-,
a) Funkcionalno izolirani: Iml Uredaj s izolacijom suglasno nazivnom naponu

b) Zasti6eni:
c) Dodatno izoliran:
4) Zasti6en
izoliran:
dodatno
3.2. Izolirani prostor
Osim elektricke .izolacije zaSticen vodljivim i
uzemljenim oklopom
Osim izolacije pod a) oblozen dodatnom elek-
trickom izolacijom s mehanickim svojstvima u
odnosu na uvjete upotrebe
Pored dodatne izolacije pod c) uredaj zasti-
teR. vodljivim uzemljenim oklopom.,
Namjena ove zastitne mjere je sprecavanje istodobnog dodira dijelova razli-
citog potencijala ako nastanu greske na funkcionalnoj izolaciji elektricnih uredaja,
tj. izmedu:
dva dohvatljiva vodljiva dijela elektricnog uredaja,
jednog dohvatijivog vodljivog dijela elektricnog uredaja i 'bilo kojeg drugog
vodljivog dijela.
Na ovakvim mjestima ne smiju biti primjenjivani uzemljeni zastitni vodici.
Smatra se udovoljeno ovim zahtjevima (prema slici 4), ako:
mjesto ima izolirane podove i zidove, sto znaci da im izolacijski otpor prema
zemlji u bilo kojoj tocki iznosi vise od 50 kn (vidi 1.4.) i
izmedu dohvatljivih vodljivih dijelova ima vise od 2 m.
3.3. odvajanje
Radi zastite od strujnog udara, kada se pojavi greska na funkcionalnoj izola-
ciji elektricnog uredaja, moze se provoditi elektricko odvajanje prema slijedecim
uvjetima:
svaki strujni krug mora biti namijenjen, za napajanje sarno jednog elektricnog
uredaja struje, ne vece od 16 A (te. 12.3 propisa pod I);
"'T ....
ZaStita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 261
>2m '>2m
SI. 4. Elektrieni uredaji u
izoliranim prostorima
Postavljeni elektricni
uredaji moraju hiti stalno
ucvrsceni kao i svi vodljivi
dijelovi u prostoru. Pos,eb-
ne mjere treba poduzeti, da
se nikakav napon greske n'a
moze vodljivim dijelovima
prosiriti na druga mjesta-iz-
izoliranih prostora, npr.
izoliranjem iii uzemljenjem
izlazecih dijelova.
strujni krug se mora napajati preko izolacijskog transformatora, iii motor-gene-
ratora s medusobno izoliranim namotima i visokim strupnjem izolacije izmedu
primara i sekundara (sigurnosni transformator prema 1.1 udovoljava ovim zahtje-
virna), a prijenosni sigurnosni transformator mora ,biti dodatno izoliran prema
3.1 (zastitno izoliran prema te. 12.43. propisa pod I);
nazivni napon izvora napajanja smije biti do 500 V, a na sekundarnoj strani
do 380 V (te. 12.2. propisa pod I);
vodljivi dijelovi odvojenog strujnog kruga ne smiju ni u jednoj tocki biti spojeni
s drugim strujnim krugovima iii sa zemljom, izolacija odvoje'nog kruga mora
hiti kvalitetna, a prikljucci moraju biti izradeni posebno gibljivim kabelom;
Napomena: zemljospoj (vidi sl. 5.) u odvojenom strujnom krugu cini ovu vrst
zastite neefikasnom, radi cega su neophodne mjere za sprecavanje zemljospoja;
a
b ....t-J.4-,
'--1-./ I .""\
c ----
,---_ ... '
SI. 5. Zemljospoj kod
elektrickog odvajanja
dohvatljivi dijelovi odvojenog kruga ne smi-
ju biti spojeni sa zastitnim vodom niti s
dohvatJjivini vodljivim dijelovima drugih kru-
gova;
.. gibljivi prikljucni kabeli moraju biti vidljivi
po cijeloj svojoj duljini i mehanicki izvana
neosteceni
svi kabeli i vodici odvojenog kruga moraju
biti odvojeno postavljeni od ostalih strujnih
krugova;
kod rada u metalnim kotlovima, transformator (iii izvor) treba posta viti izvan
kotia, a sticeno trosilo povezati posebnim vodom s metalnim stajalistem (tc. 12.6.
propis. pod I).
3.4. Sistemi. zatite automatskim iskIapanjem izvora ,greke
Namjena ovih sistema zastite je da neposredno nakon nastale greske auto:..
matski izazovu isklapanje izvora napona, radi sprecavanja previsokih napona dodira
u tako kratkom vremenu koje jos ne predstavlja opasnost za Ijude. Odnose se sarno
na izvore izmjenicne struje.
Zastitni uredaji navedeni u tablici 5 trebaju automatski isklopiti napon mreze iIi
dijela instalacije, ako je greskom uzrokovan napon dodira efektivne vrijednosti:
262 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
s
5,0
1,0
1,0
0,1
0,0
0,03
1lfl
,0
Z
20
T.blic. 2.
\
\
\
50
1\
\
1\
\
2IJJ 300 V
.50 V (iii veci) za dije10ve instala-
cije s ucvrscenim uredajima s do-
hvatljivirn vodljivim dijelovima ko-
ji se normalno oe drze u ruei;
25 V (iii ve6i) za dijelove instala-
cije s uredajima ciji su vodljivi dije-
lovi predvideni da se .drze rukorn
(npr. uredaji, koji se Qapajaju pre-
ko utik.c.). Aka se to ne maze
osigurati, onda vrijerne isklapanja
zastitnim uredajem mora odgova-
rati diagramu na s1. 6 i tablici 2.
Sl. 6. Maksimalno dozvoljeno vrijeme
djelovanja zastite
Maksimalno dozvoIjcno vrijeme djelovanja zastite U odnosu Da napon dodira
Napon dodir. 25 50 70 80 110 150 220 280 Y
Vrijeme djelovanja 5 0,5 0,4 0,2 0,1 0,05 0,03 s
Za uredaje kod kojih je dozvoljeni napon dodira 50 V, vrijeme djelovanja zastite
hi trebalo biti u skladu sa sl. 7, ali mora biti i u skladu sa zahtjevima navedenim
u tablicama 3 i 4 za svaki sistem posebno.
Na slici 7 je prikazana zavisnost struje i vremena djelovanja struje greSke suglasno
s lEe REPORT prema publik.ciji lEe 479 ad 1974. god., pojedin. podrucj.
na slici znace: 1 - nema posljedica; 2 - obieno nema patofizoloskih opasnih
efekata; 3 - obieno nema opasne fibrilacije srca; 4 - fibrilacija moguca
jatnost do 50 %); 5 - opasnost fibrilacije (vjerojatnost vise od 50 %).
Krivulje u slici 7 se odnose na efektivne -vrijednosti izmjenicne struje
cije 50/60 Hz, za osobe tete od 50 kg i na strujnu stazu kroz ekstremitete. Pri
tome granica podrucja 2 i 3 se moze izraziti i izrazom opasne struje
10

t
gdje je: 11 komponenta nezavisna 0 trajanju, uzima se 10 rnA; t vrijeme djelovanja
struje u s.
r
i
I
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kY _____ 263
ms
! 'Il11l
\1
a b c
t
21111
\

\
\ \
I
'"
1\
\
\
CD
(j) \ (j)
1\
0
1\

z
I\.
I
"\

'\
\

z
'\ 1\

\
la
o,z Q5 2 5 10 20 50 100 2fl1 50IJ 1000 2OI1J 51111 IIl11J
Jef- rnA
SI. 7. Opasnosti od elektricne struje za Ijude u odnosu na njeno trajanje
Kod istosmjerne struje se moze djelovanje izmjenicne struje smatrati ekviv<t!""l1tno
istosmjerno.j
gdje je: 1 efektivna vrijednost izmjenicne struje; vrijeme djelovanja (ograniceno
n. podrucje 10 do 10 000 ms).
Da apasnu struju mozemo pavezati s opasnim naponom, treba atpor covjecjeg
tijela kad uabicajenog dodira smatrati za:
25V 2500 Q,
50Y 2000 Q,
250Y
asimptotska
vrijednost
1000 Q,
650Q.
Uabicajeni dadir se smatra na ekstremitete, pod uobicajenim okolnostima. Ovi
sistemi zastite moraju obuhvatiti mjere zastite medusobno ovisne 0:
sistemu uzemljenja i mreze prema tablici 4,
svajstvima zastitnog uredaja prema tablici 5.
U odnosu na sistem mreze
premo lEe pub!. 364-3-1/73.
1= I
1. slovo
TROSILO
2. slovo
i uzemljenja koristit cemo slova za oznacavanje
SI. 8. Nacin oznacavanja sistema mreze
i uzemljenja
264 _____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA .1'. Za.tita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV ____ 265
Prvo slovo
T:::;:;neposredno uzemljeno
I = izolirano iIi posredno uzemljeno
Prvo slovo se odnosi na mreze i
Drngo slovo
T = uzemljeno .
N=Dulovano
T - direktno povezivanje jedne tocke mreze na zemlju (nultocka
I - svi dijelovi mreze izolirani od zemlje iii u jednoj tocki spojeni sa zemljom
preko impedancije.
Drogo slovo se odnosi na uzemljenje dohvatljivih vodljivih dijelova elektricnog
uredaja i znaci:
T - direktno elektricno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kucista) na zemlju,
neovisno _ 0 sistemu uzemljenja mrde;
N - direktno elektricko spajanje dohvatijivih vodljivih dijelova (kucista) na uzem-
ljenu tocku sistema mreze (na nultocku transformatora).
Kako sistem mreze TN moze imati vise varijanti U odnosu na zastitni vod, to
je dodatna oznaka uvedena kako slijedi:
TN-S znaei da je zastitni vodie ZN u cijeloj mrezi odvojen od nulvodiea N,
sto znaei da pogonska struja ne protiee kroz zasiitni nulvodic ZN
(5-vodno nulovanje);
TN-C znaei da su nulvodie N i zastitni nulvodic ZN kombinirani u jednom
vodieu, kroz koji prbtiee i pogonska struja i struja greske (4-vodno
nulovanje);
TN-e-S - znaei da je na dijelu mreze blize transformatoru proveden sistem TN-C,
a u pojedinim ograncima TN-S (mjesoviti 4(5 vodno nulovanje).
Napomena: Suglasno VDE 0100(5. 73 sistem TN-C se moze primjenjivati sarno
za mreze s presjecima vodova 10 mm
2
. Za" mreze iii dio mreze s presjecima vodova
ispod 10 mm' treba primijeniti sistem TN-S (odnosno TN-C-S).
Iz ove klasifikacije i oznacavanja proizlaze sistemi mreza u odnosu na uzem-
Ijenje kao i njihova upotrebljivost prema tablici 4. primjenjivi uz pojedine sisteme
zastitnih uredaja prikazanih i objasnjenih u tablici 5. Prema tome, kombinacijom
sistema iz tablice 4 sa zastitom. iz tablice 5 nastaju "sistemi zastite mreza". Do
sada kod nas uobieajeni sistemi su prikazani u tablici 3, a posebni zahtjevi ObjM-
njeni su ute. 4 na osnovi propisa pod I.
Tablica 3
uzemljenja i zatitnih uredaja
Naziv sistema
Odgovara prema
Tablici 4 Tablici 5
l. nulovanje TN PZ
2. zastitno uzemljenje TT PZ
3. zastitni vodovi (izolirani
sistem) IT KI
4. zastitna naponska sklopka TT, TN ZN
5. zastitna strujna sklopka TT, TN, IT ZS
,
l
i
Znacenje simbola u tablicama 4 i 5
A, B,.C faze mreze, napona U medu
fazama
N nulvodic
ZN zastitni nulvodic
Z zaslitni vodic
RT otpor uzemljenja nultocke
transformatora
R
z
otpor uzemljenja (zastitno
uzemljenje)
RN otpor nulvodica do mjesta

RN otpor nulvodiea do mjesta
spajanja N i ZN
RZN . otpor zastitnog nulvodica
ZT
Z,
I,
otpor izolacije faznog vodiea
prema zemlji
impedancija uzemljenja nul-
toeke transformatora
suma impedancija petlje stru-
je greske od izvora do mjesta
greske (mjerena iii racunata),
uz zanemarenja
slruja greske
la struja djelovanja zastite, stru-
ja iskljucenja
I nazivna struja (naz. struja osi-
guraca)
Ie kapacitivna struja mreze kod
spoja jedne faze. sa zemljom
U g napon greske .
U a napon djelovanja zastite
U d dozvoljeni dodirni napon
prema 3.4.
Co kapacitet faze prema. zemlji
ta vrijeme djelovanja zastite opr.
kod osiguraca ovisno 0 struji
greske. U pravilu ovisno-o ve-
lieini greske, odnosoo
o struji dodira. v. 3.4.
I. maks maksimalna struja kratkog
spoja koja se ocekuje
lk min minimalna struja kratkog spoja
koja maze nastati uz moguCe
utjecaje impedancije mrefe,
napona, zagrijanih vodova,
prijelaznih otpora, el. luka,
itd.
Tablica 4.
Sistemi uzemljenj8 mref8 i uredaja
=
Zastitni
"'" Sistem mreze uredaj U vjeli za upotrebu
=
0
N
(Tabl. 5)
0
IU
dozvoljeno do 1$ 25 A
U
d
U
PZ
R'=T;
la <II;
I:
N

, 3(R
T
+RJ
je ovisail 0 ta
,\Nr J -
ZS I,}I,(-5A).
-------_ ....
ZN Ug=Ig' R
z

,
iU
/O:10mm' struja greske treba biti
U
U
Z
N
PZ I. =-_--;,; k . I -:;';1,
f-<
lJ..:_JJ::.k
.j3Z,
k - (tabl. 7) ovisan 0 t,
L.
.
266 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Sistem mreze
IU
!U
Zastitni
uredaj
(Tab!. 5)
ZN
ZS
KI
Uvjeti za upotrebu
napon greoke je uvijek
U
U,"'----=/>Ud
J3
struja greske treba biti:
I''''J-
U
>1.; 0,03A<I.<IA
3 ZT
U,"" U/J3/>U
d
R, "'- ZT;"200 U
,
1,=dr",U'w'C
o
za R,>1000jV
uDutarnji otpor KI, mora biti
. ;"200 U
KI
R
z
Ud.
1 '
,
za R,;"IOOO/V: 1,=U'w'C
o
granicni olpor R,;" 20 OjV
Napomena: Vrijeme dJe)ovanJ3 zashte za sve sisteme vidi ute. 3.4.
4. Sistemi mreZa i zastitne mjere od previsokog napona dodira (u slucaju kvara)
postojecim propisima pod I postoje: izo-
hranje, mah. DapOnt, 1 zastttm transformator za galvansko odvajanje, koje su opi-
sane u 2 1 3.1 do 3.3 dok su ostale zastitne mjere:
.. . zastitne naponske sklopke, \
zastitne strujne sklopke,
slstem zastttnog voda (izolirani sistem)
obradene u 3.4, kao sistemi mreza i zastitnih uredaja, sto je rezimirano
tabl: 3 l! cerna obraditi zastitne mjere predvidene propisima, a odnose
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 267
Tablica 5. Sistemi zastite zastite automatskim isklapanjem izvora grdke

Sistem.
""
Zastitni uredaj uzemlj. Uvjeti upotrebe
c
N
0 Tab!. 4
1 2 3 4
PZ Nadstrujna g+fz: 1. prekidna struja
zastita okidacima TT do Ir>] kmaks
1 U
25 A
2. struja okidanja:
..fTl
TN
I, "'-1,/1,25-1,5
J
T
3. struja greske

J
1m
71,
Nadstrujna g+fz: 1. prekidna struja osiguraca
zastita osiguraCima IT do Ir > lkmaks
.Itth.
25 A 2. slruja djelovanja I, = / (t,)
TN
k - odredeno propisima
.
t.=/(U,)
ZS Zaotilna strujna sklopka g+fz+d: l. isklapanje u svim polovima u
1.1,1 J J
IT vremenu -ta 0,2 5, kad je
...... g+fz:
'-'-' IT teznja je da ta -dO ms
U
d
TN

2. za IT: U,=-

If-
R.
l'f 3. za IT: 1 A>I,>30 rnA
r

KI Kontrolnik izolacije g+fz+d: 1. unutarnji otpor kontrolnika
,1.1 1
IT(K) R
imin

2. vrijeme djelovanja zastite
L.l.J t. =/(U,)-> U,=I,' R,
3. minimalni otpor izolac. mreze
IJ
-,
4,
za ta<O,l s
4. R," 100 Q/V (,,4 kQ)
R
-Hz
f-. --C::J-,
fl. .....
'---'
268 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
1 2 3 4
ZN Zastitna naponska g: I. vrijeme djelovarija ta 0,1 s
sklopka TT 2. Napon .. osjetljivi element A
.
TN priklj ui::en izmedu:
J 1 1

(N, ZN, Z iIi RJ i (PS)
3. otpor uzemljivaca
Rps::::;SOO V
J

4; otpor elementa A:
r-----.J U
d

I
i
(N,l#,Hz'
PS
Napomena: Zastita kad sistema prema tabl. 4 znaci: g greska na uredaju; fz spoj
faza zemlja; d previsoki dodirni napon
4.1. Nulovanje (Ie. 7 propisa pod I) (Tab!. 4: TN-C, TN-C-S, TN-S)+(TabJ: 5: PZ)
Nulovanje je zastitna mjera pri kojoj svi metalni dijelovi elektricnog uredaja
koje treba zastititi od previsokog napona' dodira, moraju biti spojeni na nulvod.
Osnova zastitnih mjera kad nulovanja je ta, da kad greske 'U izolaciji nastali
jednopolni kratki spoj prekinemo bila osiguracima, bila zastithim prekidacima,
bila naponskim iii strujnim zastitnim sklopkama.
4.1.1. Opseg prirnjene
, Trofazne mreze do 3 x 500 V izmj. u spoju' zvijezda. iii 3 x 220 V u spoju
trokut, u kojemu je jedan fazni vodic uzemljen, a za jednofazne mreZe do 220 V;
te za istosmjerne mreze do 440 V.
4.1.2. Uvjeti primjene
Zabranjeno je zastitno uzemljenje bez spoja- na nulvodic, osim ako su jedan i
drugi prikljucak pouzdano spojeni preko izjednacenja potencijala, npr. vodovodne
mreZe.
Nulvodic lJlora biti izoliran kao i fazoi vodic i po cijeloj duljini ozoacen svijetlo
pl.avom bojom*) polozen u istom kabelu s faznim vodicima. jednakog presjeka
kao fazni vodic do 16 mm
2
iii 50 mm
2
za nadzemne vodove. Za vece presjeke
mora imati presjek najmanje tablici 6.;
Nulvodic se elektricki ne zasticuje niti prekida. Ako se ipak prekida. uklapa se
. prije, a isklapa poslije faznih vodica. dok se visepolnom sklopkom moze isto-
dobno sklapali;
Gibljivi kabeli za pokretne uredaje moraju imati posebni zastitni vodic (2:uto-
zelene -boje) i posebni nulvodic*). u kabelu izolirani kao, i fazni vodici;
prikljucak nultog vodica na uzemljivac mora biti najmanje 16 mm
2
Cu.
*) Prema zaslarjelim propisima pod I Irebao bi bili sive boje, ali prema IEC 446/73
i JUS N.CO. 010/761reba bili svijetlo plave boje.
Zastita od dodirnog napon. u postrojenjim. do J kV _____ 269
Tabliea 6.
Najmanji presjek
Nazivni presjek nulvodica
Nazivni presjek glavnih
(faznih) vodica mm' izoliranih vodica i kabela neizoliranih vodica
mm' mm'
25 16 25
35 16 35
50
.
25 50
70 35 50
95 50 50
120
,
70 70
150 70 70
185 95 95
240 120 120
300 150 150
400
\85
185
Tabliea 7.
Faktor k za nadstrujnu ,zastitu (prema Tehn. propisima za instalacije u zgradama)
Nazivna struja osiguraca
V rst zastite
A Molorska Zastita
zastita mreze
do 25 do 50 vise
od 50
Osiguraci brzi 3,5
Osiguraci tromi 3,5 5
1)
Glavni razvodi nadzemnih
vodova i kucni prikljucci 2',5 - -
Okidaci zast. prekidaca - 1,25 2,5
lednofazni automatski osiguraci
s kod 2,5 - - - -
Jednofazni automatski osiguraci
s t .. kod 3,5 - - - -
I) Izbor osiguraca vidi na sIr. 436.
270 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
4.1.3. Uzemljenje
Nulvodic mora biti uzemljen u blizini transformatora iii izvora, a u
noj mrezi na kraju svakog ogranka duljeg od 200 m. Uzemljivac mora imati otpor
manji od 5 Q. Ukupni otpor svih pogonskih uzernljenja ne smije biti veCi od 4,5 Q
za 3 x 500 V - i 440 V -; odnosno 2 Q za 3 x 380 V - i 220 V -. .
Otpor petlje (mjeren) iii racunat kao impedancije mora biti R,,5: Vila,_ gdje Je:
U
z
napon prema zemlji u V, 13 struja isklapanja u A.
Struja isklapanja je la=k' In. gdje je In nazivna struja osiguraca, podesena'
struja okidaca zastitnog prekidaca. Minimalan faktor k je odreden tabhcom 7.
4.2. Zastilno uzemljenje (II. 8. propisa I) (Tab. 4.: TT)+(Tab. 5.: PZ)
Zastitno uzemljenje je mjera zastite od previsokih napona dodira na
dijelovima elektricnog uredaja, a provodi se spajanjem zastitnih vodljivih dijelova
na zastitni uzemljivac (RJ. Maze biti pojedinacno za svaki uredaj iii grupno za
viSe uredaja. Predstavlja sistem mreze TT prema tablici 4.
4.2.1. Opseg primjene
lako mnogi propisi ogranicavaju primjenu ovog sistema zastite, npr. do
25 A (Propisi za elektriena postrojenja u rudnicima SI. list SFRJ br. 10/62 1 16/67
pot puna zabranjuju), ipak po propisima pod I nema nikakvih ogranicenja, OSlm
u vezi s primjenom i preporukama za upotrebu do nazivne struje osiguraca 10 A.
T bl"c 8 a 1 a
Nazivni
Najmanji presjek zastitnog vodica
presjek
izo-liranog go I og
.glavnih
(faznih)
u izoliranom mehanicki mehanicki
vodica
vodu
u kabelu
zasticenog nezasticenog
mm'
mm'
mm'
mm' mm'
I I
1,5 1,5 1,5 1,5 4
2,5 2,5 2,5 1,5 4
4 4 4 2,5 4
6 6 6 4 4
10 10 10 6 6
16 16 16 10 10
.
25 16 16 16 16
35 16 16 16 16
50 25 25 25 25
70 35 35 35 35
95 50 50 50 50
120 70 70 50 50
150 70 70 50 50
185 95 95 50 50
240 120 120 50 50
300 150 150 50 50 ..
400 185 185 50 50
Zastita od dodirnog naponau postrojenjiina do 1 kV _____ 271
4.2.2. Uvjeti primjene
Struja greske mora biti jednaka iii veca od struje isklapanja odgovarajuceg zastit-
nog uredaja, sto znaCi osiguraca iii okidaca. Za struju isklapanja vrijedi isto
kao pod 4.1.3, a to znaci da otpar petlje Rp u n, ukljucujuCi pogonsko (R
T
) i
zastitno (Rz) uzemljenje, dovode i prijelazne otpore, mora biti Rp$", UJ/
a
, gdje je:
Uz napon prema zemlji u V, la struja isklapanja (prema 4.2.3) u A.
vod treba na sto je moguce vise rnjesta spojiti s izjednacenjem potenci-
Jala, a to su metalne strukture iIi vodovodne instalacije. ako nema izolacijskih
umetaka.
Olovni pIast -kabela moze pos!uziti kao zastitni vod kao i posebno polozena
pocincana traka.
Presjek zastitnog vodica od Cu mora biti najmanje prema tablici 8 (rstr. 270).
4.2.3. U zemljellje
Napon dodira ne smije biti veci od (i5 v. sto znaci da otpor zastitnog uzemljenja
mora biti (suho doba): n, gdje je: la struja isklapanja u A, koja
iznosi la=k In A, (In je nazivna struja zastitnog uredaja, sto znaCi osiguraca
iii podesena struja okidaca zastitnog prekidaca, a k - minimalni faktor odreden
.
pogonskog uzemljenja transformatora iii izvora mora biti: n,
gdJe Je: 19maks maksimalna struja isklapanja koja moze nastati kod greske;
ukupni otpor uzemljenja grupnog uzemljivaca ne smije biti veci od 2 n.
Za zastitne vodice od drugog materijala otpor mora biti manji iIi jednak otporu
iz 8. Ovo vrijedi i za prikljucak na zastitni vodic. Za AJ yodice naj-
manJI presJek mehaoicki zasticenog vodica je 2,5 mm
2
.
Zastitni vodic od pocincane trake mora imati najmanje 50 mm
2
i debljinu
2,5 mm. Izolirani zastitni vodic mora biti zeleno-zute boje.
Zastjtni vod se ne smije prekidati niti saddavati zastitne uredaje, a ako se
prekida, prikIjucuje se prije, a isklapa poslije faznih vodica (uticne spojke).
Kod uredaja koji se pomicu, prikljucak mora biti izveden s gibljivim kabelom
koji ima i zastitni vodic (zeleno-zute boje).
4.3. Sislem zaslilnog vodics (Ie. 9. propisa pod I) (Tabl. 4: IT)+(Tabl. 5: KI, ZS)
Ovoj mjeri zastite bolje odgovara naziv izolirani sistem mreie, -prema propi-
sima za rudnieke elektriene instalacije (SI. list SFRJ br. 10/62 i 16/67). Predstavlja
sistem mreze IT prema tabl. 4. Zastitna mjera se sastoji u tome da se na pristupac-
nim vodljivim dijelovima elektricnih i neelektricnih uredaja provodi izjednacenje
potencijala i spoji oa jedno iii vise zajednickih uzemljenja.
4.3.1. Opseg primjene
. Moguca primjena u svim mrezama kod kojih niti nultocka, niti bilo koja tocka
(faza) mreze nije uzemljena, iIi je uzemljena: preko 'velikog otpora. Primjena je
usmjerena oa samostalne potrosacke mreZe, koje se napajajii iz vlastitih trafostanica
iii izvora (agregata), a prednosti dolaze do izrazaja kod nerazgramitih mreza s ogra-
nitenom kapacitivnom strujom zemljospoja. Za pokretne agreate do 25 kVA, maksi-
malno dozvoljeni napon je 380 V.
272 _____ -'--______ ELEKTRIC:NA POSTROJENJA
4.3.2. Uv;eti prmuene
Treba trajno kontrolirati izolacijski otpor mreze prerna zemlji, a tu ulogu ima
kontrolni uredaj (mrezni kontrolnik), koji mora:
- imati veliki unutarnji 'otpor, da sam ne unosi hitna smanjenje izolacije za
podrucje djelovanja, ali ne manje od 15 kO;
SignahZ
t
' ati (opticki i zVllcno) aka izolacija mreze padne Ispod granice od
50 QjV nazivnog napona za vlazne prostorije i na otvorenom, dok je za
ostale rostorije granica 1000 a/v nazivnog napona.
Za pokret agregate do 25 kVA, uredaj za kontrolu izolacije se ne mora posta-
viti, aka s u slucaju dvostrukog zemljospoja (faza-zastitni 'vodic), postrojenje
automatsk' iskljucuje najkasnije unutar 1 s.
Napotena: Ovo ne omogucuje efik,asnu zastitu, ako se u strujnom .krugu
greske na e covjek iii ako postoji povecani otpor u krugu struje greske, pri
cemu zast ta od kratkog spoja nece biti aktivirana.
Napon uslijed struje greske ne smije biti ni u kojem slucaju 'veci od
.65 V (za instalacije je ova granica 50 V); napon greske se racuna iz
U
g
=I
g
R'7. gdje je: R7. otpor uzemljenja zastitnog voda u n, Ig struja greske
zernljospoja u A.
Kod vis'okog otpora izolacije je kapacitivna struja Ic= U' 2 nf Cp::::::::Ig A,
gdje je: U napon mreze u V, C
p
kapacitet faze prema zemlji u F, f frekvencija
mreze u Hz.
Ako je mreza kabelska, mozemo struju. zemljospoja f11cunati priblizno:
1,,,,0,2' Uf rnA, gdje je: U napon rnreite u V, f k duljine rnreze u krn.
Ako je ugraden probojni osigurac izmedu nultocke -j zemlje, on mora biti
kljucen na posebni uzemljivac. .
Zaititni vodic moze biti izoliran iii neizoliran, u kabelu iIi posebno polozen;
ako je izoliran mora bili oznacen
Presjek zastitnog vodica mora biti u skladu s tablicom 8.
Za gibljive,'kabele i prikljucak uredaja koji se pomicu, zastitni vodic mora biti
. u kabelu i' oznacen (ako je izoliran)
Ako je plast kabela koristen kao zastitni vodic, onda presjek zastitnog vodiea
moze ,biti za jedan stupanj manji od vrijednosti prema tablici 8, ako presjek
faznih vodica nije manji od 16 mm
2
4.3.3. U zemfjenje
Otpor uzemljenja sistema zastitnog voda ne smije biti veci od 20 n, a ako se
ovo ne moze postici, potreban je dodatni zastitni uredaj koji ce iskljuciti napon
mrde, ako zastitni vod dode pod napon prema zemlji veci od 65 V.
Za pokretne agregate snage do 25 kVA, otpor uzemljenja zastitnog voda ne smije
biti veci od 100 n.
Napomena: Prema instalacijskim propisima za, podzemne rudnike nema ove
granice od 20 n i ona u sustini nema opravdanja, ako se osiguraju uvjeti prema 4.3.2.
4.4. Zastitne naponsk. sklopke (tc.10. propisa pod I) (Tab!. 4: TT, TN) + (Tabl.5: ZN)
I Zastita se sastoji u trajnoj kontroIi previsokog napona dodira na zastitIioni'
vodljivom dijelu elektricnog uredaja i to tako, da' kod pojave previsokog napona
.ZaStita .od dodirnog .napona u postrojenjima do 1 kV 273
dodira sklopni uredaj isklapa napon na ostecenom dijelu mreze. Osnovni elementi
su: pomocno uzemljenje PS, tj. IJosebna sonda za uzemljenje i mjerni
uredaJ A za napon dodira visokog unutarnjeg otpora (barem 10 puta veci od
otpora pomocnog uzemljenja).
4.4.1. Opseg primjene
Prvenstveno predstavlja dopunsku zastitnu mjeru drugim sistemima zastite
kod kojih se ne moze sprijeciti pojava previsokog napona dodira. To se
n? na uzemljenje i nulovanje, ako se ne moze udovoljiti traze-
mm uVJetlma. ZastIta moze biti prirnijenjena i sarna za sebe kao jedina zastita
iako kao takva nije uobicajena. '
Ako se kao mjera u nulovanirn mrezama, onda w-jerni
element A zastItne sklopke mora bltl spojen na nulvod ciji napoil kontrolira. U tom
slucaju prekidati i nulvod, a odvajanje nulvoda od zastitnog
nulvoda (ako Je pnrnlJenJen Slstern TN-C-S) rnoze usfijediti iza sklopke (slika 9).
Ako je polazeno posebno zastitno uzemljenje, mjernim krugom se kontrolira
napon zastitnag uzernljenja prerna nulvodu, s tim, da mjerni krug zastitne
sklopke mora bm pnlagoden za prikljucak na nulvod. (slika 10).
KP 310-SOHz 380/220V

Jill: : l2
I_I. c 13
r- TN
, A K , i
I ,R ill'
!! H W n pi

He PS Oobar uzemljivac
npr. vodovod .
SI. 9. Zastitna naponska sklopka
kod nulovanja '.
Oobar uzemljivac
npr. vodovod
S!. 10. Zastitna naponska sklopka
kod nulovanja i zastitnog uzemljenja
Kad prinijene zastitne sklapke uz zastitno uzemljenje mora se vaditi racuna
da zastitni uzemljivac ne utjece na pomocno uzemljenje zastitne napanske skloke.
4.4.2. U vjeti primjene
krug zastitne naponske sklopke se prikljucuje izmedu
dlJela, se ocekuje previsoki dodirni napon, i pornacnog uzem-
IJenJa PS. Aka se umJesto na pornocno uzemljenje prikljucuje na nuItocku izvora
transfarmatora, mora biti u seriju njernog kruga dodan atpor od 200 do 800 n.
.Same zasti.tne naponske sklapke, ugradene u prostor u kojem treba provaditi
zaStlttJ. od prevlsokog napona dodira, moraju biti zastitno izolirane. Zastitne gklopke
.moraju djelovati kod, napana greske:
24 V uz otpor (pornocnog uzernljenja) 200 n,
65 V - uz otpor (pornocnog uzernljenja) 800 n.
18 Koncarev prirucnik
274 ___________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Vrijeme isklapanja u aba slucaja mora hiti manje od 0,1 s, i to u svim
virna. Svaka sklopka mora imati ispitni krug i to za uzemljene sisteme (TT i TN)
jednopolni, a za neuzemljene sisteme (IT) dvopolni.
Zastitni vodic koji povezuje zasticene dijelove i zastitnu sklopku mora hiti izo-
liran i mehanicki zasticen kao i ostali fazni vodici, presjeka najrnanje 1,5 mml.
Neizolirani zastitni vodici su dozvoljeni sarno, aka je onemoguceno da premoscuju
djelov.nje mjernog krug. z.stitne n.ponske sklopke. Ako jedn. sklopka stiti grupu
uredaja, presjek zastitnog voda mora biti barem polovica presjeka glavnog voda
najveceg trosila. 2a zastitni vodic u gibljivim kabelima vrijede isti zahtjevi kao i
kod drugih z.stita prema 4.1 do 4.3.
4.4.3. U zemljenje
Uzemljenje YaZDO za ispravno funkcioniranje naponske zastitne sklopke je
ljenje mjernog kruga preko pomocnog uzemljivaca PS, koji mora biti nezavisan
od drugih uzemljiv.c., tj. najm.nje 10 m udaljen od drugih uzemljivac. iIi bilo
kakvih dijelova metalnih struktura ukopanih u zemlju, koji mogu ciniti dio strujnog
kruga greSke.
Kao pomocni uzemljivac moze posluziti i vodovodna mre.za, ako zasticeni ure-
daji nisu u bilo kojoj galvanskoj vezi s vodovodnom mrezom.
Pomocni uzemljivac moze biti:
stapni: cijev 1/2", duljine 3 m iii vece, ukopana najmanje 1,5 m i iznad zemlje "1,5 m,
plocasti: 0,50 x 0,50 m s celicnom trakom iznad zemlje najmanje 1,5 m,
trakasti: 10 m trake iii vise ukopane 0,5 m iii vise u zemlju i iznad zemlje naj-
manje 1,5 m.
Prikljucak uzemljivaca treba biti 1,5 m iznad zemlje iIi vise (osim kod vodo-
vodne mre.ze, prikljucka u zgradi, iii prikljucka na pomocni uzemljivac udaljen
ad zgrade). Otpor rasprostiranja pomocnog uzemljenja ne smije, u pravilu, biti veci
od 200 n osim u suhom i pjeskovitom terenu, ali nikako veci od 800 n, mjeren u
suho godisnje doba.
min 10m
Svitak premoSten
Isprol'OO
Svilok nije {reOOfIen
Prikljucak na pomocni uzemljivac mo-
ra biti izoliran prema zastitnom vodu i
metalnim strukturama, koji su u galvan-
skoj vezi sa zasticenim uredajima radi opa-
snosti premjestanja naponskog svitka
stitne naponske sklopke (vidi sliku 11)
i ne smije biti presjeka manjeg od 1,5 mm
2
Cu, mehanicki zasticen u cijevi iii u obliku
kabela. Ako se polaze u zemlju, mora
imati kvalitet kabela za polaganje u zemlju.
Sl. 11. Opasnost premostenja djelovanja naponske zastitne sklopke
4.5. Zastitne slrujne sklopke (ZS sklopka) (Tab!. 4: TT, TN, IT).+(Tab!. 5: ZS)
Temelji se na principu da struja greske kao struja odvoda remeti ravnotezu
trenutnih vrijednosti struja. Stoga se naziva jos i diferencijalna zastita. Sastoji se u
provodenju struje kroz obuhvatnu magnetsku jezgru (Tablica 5, ozn. ZS) iii sumi-
ranjem struja preko strujnih transformatora (prema slici 12). Prema tome, kod
'S!. 12. Zatita z,stitilbm .stnijnom ,,'k'lop'kom
pojave ludllciraDognapboa-llslijea :gresk" n. lj;,'kllt'Ptitije >Sk!IoPke 'Ciste-
'Conog ogrank. -mreZe. Medu:tim, .strllja ;gres"'e \je itlltl ;jeiIlIOtnkcna "e 'OsNl&Mm
-agranku -sarno kod llzemijenih sistema m-reZe ;ili :rT, kG<liIrojtn '1l'iIltolJlOa
transformatora 'uzemljena.
z.sfitaodptevisokog h'p6ha '<lodiN! 'ire 'teme'iji 'Fill !l>fZ<>'l!l
hug,s gteskom i 'to nan.tindase 'smijhi 'hug _m!Ile"lI',h <iijjek>'W! <et
tired'j. preko .-istema uZerh1jen'ja !z.lvdt.i 'iZVO"dm, 'a ltf""x-iisdkii llilt'P/>"lI <&iilr.a -0
sto kracem vtemenueIimitiira bez -obiita 'nll !hjegeVU 'Yeiili.nll. :WaG'i i!ctga'S\'i 'V01fijJ'W
dijelovi elektricnog ilredilja kQji se stite motaju "bid 'uzettrljenl
4.5.1. Opseg prim}ehe
Mo'ze se prirrtijehiti kod sistema mreza 'tt ;i 'it ibilo
stainisistem zastitelIi ho ilddatna mjeT. !zal1iite zasiirnom NtrJoVilnjl:
nije dozvoljeno.
4.5.2. "OiJ)eti primjene
'Zastitne strujhe -sklopke :iI lc-<l}irna 'Mh'ila -dd
previsokog -napotta "dodira 'moraju :hid .zadrn<> ;izohra:ne, :a aio :tnFteu 'Ill'O'-
raju isklapati u sviIh polovima i1kljucivo -i ne-utra:in) vdd.
isklapanje ostecenog dijela IilreZe mora uslijed'iti \ih'ul;arr
Mor.imaii ugradeD 'ureaa] P iZa 'ispiiivan'jedjelovall]a,
gtaniChom sU'ujom osjet1jivosti 'sklopke.
Za!lita se -moze ptovoditigrupn-o iii ;po'jedihacho. Ak" !uklIJnOIJ!je _"Ioi voilii;,
taj nigdje ne smije -biti uzemljen, tihi -blt:i 'u vezi -s uzemijetd"1n Itfijelev.iwia.
_ Z.z.slitno uzemljenje kodured'jli 'koJi se glbtJiV/m k",bei'il'lla wi]edi
isto kao i kod zastita prema 4.1. do -4.4.
45.3. U zem/jen)e
Otpor uzemIjenja ,zas'iiteno'g uredaja iii dijela inslala<c"iJc lJ'nO'i!a b"i'ti
gdje je I,struja djelovanja '(iskl.panj.) ;:.stitne stnijne ,klopke lU ')'_.
Zastitni vodovi za uzem"ljenje m'ogu bili goli i izo1ira:tii, .presje:k'8. ifle .rnaiijeg od
1,5 mm
2
Cu uZ inehan'icku 'zastitu, m 4 min
2
) odhosno -zeije-Zll'a p"O'd'FID'ana traka
20x3 mm, ako je mehanicki nezasticen.
18*
276 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
ZASTITA OD DODIRNOG NAPONA U POSTROJENJIMA IZNAD.l kV
(prema Pravilniku za postrojenja iznad 1000 V - SI. list 4/74)
I. Zastita od dodira
Svi dijelovi postrojenja koji se nalaze pod. moraju bili zasticeni:
u pogonskim prostorijama (str. 317) - od dodua sa sVlh strana,
u el. pogo prostorijama - od dodira na doh vat cuke (min. 2000 mm na gore;
min. 1250 mm horizontal no i na dolje), te od siucajnog dodira izvan dohvata ruke,
u zatvorenim el. - od slucajnog dodira.
Dijelovi el. strojeva koji su pod naponom moraju biti zasti6eno ?d slucajnog
dodira.
Zastita od dodira se izvodi npr. zatvorenim kuCistima, i limovima,
a zastita od slucajnog dodira: resetkom, ogradom, preckorn, lancern (stupnjeve zastite
vidi str. 86). Zastita se ne moze ukloniti bez upotrebe alata odn. kljuceva.
2. Zastita od napona dodira (po. nastanku kvara)
Zastita se provodi 'uzemljenjem, a po potrebi i automatskom zastitom, koja
mora u najkracem vremenu odvojiti mjesto kvara od izvora. Iako)e
tisticki utvrdeno, da je mala mogucnost istodobnog kvara 1 dodlIa, ushJCd. sve
vecih ulaznih snaga, a time i struja kvara, djelotvornoj zastiti uzemljenjem treba
obratiti veliku pozornost.
Zbog razlicitih odredbi i cestog dopunjavanja odredbi, potrebno je uvijek upo-
trijebiti vazece propise za teritorij na kojem se primjenjuju. .
Odvodnici prSRBpUfla Sfrui;:., Naponski
ijJ
" "" ttl I
. I kl I U Il-polno 1
, Lu W -.I: izoliron .'
1 L ___ -==:=:--4

/hl
i1
r12
131
,.______ ___ ____ -, i
I VI I VI I VI ' II 1 13 ,Pogonsko 1
I X J XI.I X.J V V- vii V- VI J!!emljenje
o I I I I I I II I I - 'I
-- JK,1\nx, I I II II I
ll---+.J II Iu II lU, ,IJedfrJ(XJlno I +11 Till Til-poino
(1 . 'II I u II U I 1
13 . I izoIiron L _ . L _.jl lID Iron
I I I ,
----t=_:-::i:::-:. . .!._ 1--__ 1
JedfrJ(XJ1ro izolirani nopr;nski Mjerenje zemljospojo '"Stitno
tronsforfftlfori s fXJnx:inim uzemljenje -=-
namofomfe-n) spojenim u
otvrreni frokul za dojJvu
Imjeren;,J zemljospojo SI. I.
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV ____ --:-__ 277
2.1. Primjena zastitnog uzemljenja
Uzemljiti treba dijelove uredaja koji ne pripadaju strujnom krugu, ali prilikom
kvara mogu doci pod napon izravno iIi preko el. luka, kao sto su: kuCista el.
strojeva, metalni dijelovi celija, prirubnice izolatora, okviri provodnih ploca, zidne
kuke, vanjska postoija, stupovi, metalni plastevi i armature kabela (na oba kraja),
kabelske glave i sl. Ako postoji pouzdan galvanski spoj, sarniri i vjesalice se smatraju
vodljivim 'spojem okretnih i zavjesenih vrata mreza. Neposredno treba uzemljiti se-
kundarne strujne krugove mjernih transformatora, kao i odvodnike prenapona (sl. 1).
Veza izmedu sekundarne i uzemne stezaljke mjernih transformatora treba imati
presjek od min. 4 mm
2
Cu.
Treba uzemljiti izvana pristupacne metalne dijelove (okviri. vrata, prozori. nji-
hove kvake, stepenice, ljestve, resetke i s1.) armirano betonskih i metal nih zgrada.
Ovi dijelovi se u praviiu ne smiju uzemljiti na zidanim, drvenim i nearmiranim zgra-
dama, ali se moraju uzemljiti. ako prilikom zemljospoja iii eI. luka mogu doci pod
napon. U slucaju zemljospoja, met. dijelovi ne smiju dobiti napon visi od 125 V,
odn. napon dodira ne smije biti iznad 65 V. To se postize prikladnim rasporedom
uzemljivaca i oblikovanjem potencijala prema sl. 2 i 3 na kojima je sa b
o
oznaceD.
dozemni napon bez oblikovanja, sa 0 napon s oblikovanjem pomocu uzemljivaca u,
sa d napon d6dira, sa k napon koraka.
o
zemlja
uzemljivot
/,u" U U'{..
U U
uuuuuuuu
-i-jj .. l",m uzemljival
SI. 2.
SI. 3.
Ne treba posebno uzemljiti metalna rOcna kolka, poluge i rucke aparata, ako
su 'dobro vodljivo V"ezani s uzemljenim aparatom. Medutim treba ih uzemljiti, ako
je prijenos preko lanca, uzeta, vratila iIi zupcanika koji su na dohvatu el. luka.
Prilikom izvlac.enja prekidackih kolica .. kontakt za uzemljeje smije prek.inuti
vezu sa zemljom tek nakon sto .s:e odvoje kontakti za pogonsku siruju, a priIi-
korn uvlacenja kolica, redoslijed mora biti obrnut. Kao dopunska zastita preporuca
se izolacija.
2.2. Dimenzioniranje uzemljenja
U mrezama s izoliranom neuer. totkom, zastitno uzemljenje svakog dijela mreze
treba dimenzionirati za cjelokupnu struju zemljospoja.
U mreiama s neuer. tockom uzemljenom preko otpora i s medusobno poveza-
nim zastitnim i pogonskim uzemljenjem, zastitno uzemljenje se dimenzionira za
struju zemijospoja.
U s: k.ompenz.ru:ijOI1l
a) u: s: (Q9:t;eJr/.,Q)m} Q.tppx:i1p,<;1., t
ii pogol)skim :t;QI:,o} i.l).p ... Qtp-Qr,(l.
u, ,
b), u, siii'lli))) s, 4aml,I);)l1. f -
l(l1e(}Sp,al).!i SiAllaU: tt
0), u, ugrc .. 4e:Qih, ;Ild
o
. slruN. ze)l1ijospoja
U'. sju(:ajl.I' . ' .
Q;ve: n-(!.PQn: lJdc:j.ljltne;
vaca). ne. smije veCi' od' 125: V, Ak,o tom zahtjeVtl ne, 1.!q,.Qvoljj.ti, treb(l
PPQ Q,a, se: (,(j.$pr:ost:iral)ja. ne bi
po.vec:ap, ijZ- ijzemJjivaca. 04. 12 y" struj(,l sl;tJije;
boz uze;mJjlvac u t.raj.anj,1J 4, t.a,qI.ic( 1. '
TaNka t,
. . ,
Sl'e<;if. olpqr
lJ.: m..inutama
.
Ita
uzemljiva,G t,rak,!sti
rim
m
100, )l1)l12
.
5Q 100 30
100 200 60
200 400 120
300 (j00 150
.
Kod, napo,IU.I: uzt;mljivaca e. t:azI.i.Citpg- od 125 v,. navt;q,t;m-t t.r:ajanja treb(l mnp.,
zili faklorO)l1 . .
Pdlikom u pqst,rojenju, izvan. PQstrojenja, odn. ograd,e smije
se pojaviti napon. dodi((,l visi o.d V. Qvome se: I;JJqz;e; udoyoljiti prikladnim izvo:-
denjem uzemlji,vaca i ograde kao, i. oQlikqvanjem pote.ncijala. .
Ak,o preq,vid,en.o. al.!t.omatsko dionice mreze:, za dimen-
zioniranje: zastitnih u. s :n.eIfV\ ilJ:
preko ind.: otp,ol'q tt:t;Qa q;zeti u, qbzh:' st.rt.Jju zt;mljpsp.oj:a. za.
tr:ajanje' od' 1 st;k1Jnde. -
(f mrezama s lfz,emlielJom toGkpm, uze,m.i1e:nje. di.me:n-
zionila za struju zemijosl'oja. kqja s
nastanku. . 4: txaja;ojp. od' 1: s"
Za, zajednil:ko; u'z_emlie,l)je, s Q.a.-.
pona,. d:ovqlj,nQ je.- Urt;e.ti: U. obz;ir sarno, mrdu, s najv.ecqm stt;uJom zemlj:o&l?Qjfi,.
2.J., tdJ5.4n, uvjetimll
Ako se te!)n. Q\PQl' D&
1111Q!<4iin!!" Q.4i <!:Qpun*,iJj, .
aj, Qitp.Q1l! 4i.i!<iQ,v.'l: Qili

Zastita od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV' ____ 279
b) mjesta za rukovanje izraditi od metala i povezati s ostalim vodljivim dijelovima,
a pristup do ovih mjesta treba biti moguc: sarno preko izoliranog .pojasa sirokog
1250 mm (u zgradama - guma iii linoleum, na otvorenom - sljunak i asfalt);
c) u manjim unutarnjim postrojenjima do 35 kV, sve rucke i vodljive dijelove na
dohvatu izolirati od ostalih vodljivih dijelova za dozemni napon;
d) u vanjskim postrojenjima na dohvatu el. uredaja i konstrukcija, pad napona na
povrsini zemlje se moze oblikovati trakastim uzemljivacima iii resetkom.
2.4. Posebne zastitne mjere
Ograde posta viti tako da se pri zemljospoju ne pojave izvan ograde naponi
koraka i dodira visi od vrijednosti na sl. 4 i 5.
700
V
6I1J
5I1J

-ll
am




\
,
,
,
1\
l\..
1'-..
c
,...
I--..
b
a
0
o D,l 0.6 0,8 IP s 12
Ukupno isklOfY/O vrijeme
Sl. 4. Krivulje za dopusteni napon
koraka: a na prometnicama izvan
ograde" b uo.utar i izvan ograde osim
prometnica, c uoutar ograde uz upo-
trebu izolacijske obuce za min. 3 kV
,
"
...
t-....
e
d
D,l IJ,6 as IP s 1,Z
Ukupno iskb{YIo vrt7eme
Sl. 5. Krivulje za dopusteni napon
dodira: d izvan ograde, e unutar ograde
Ako se na ogradi pojavi previsoki napon dodira, polozi se s vanjske strane
ograde s njom povezani trakasti uzemljivac. Ako napon dodira ne zahtijeva ovakav
dovoljno je upotrijebiti manje stapne iii trakaste uzemljivace za odvo-
denje induciranih struja.
Koiosjeke, cjevovode i metalne plasteve kabela koji izlaze iz postrojenja, elektricki
se odvaja pomoc:u umetaka koji sprecavaju prijeoos opasnih potencijala izvan po-
strojenja.
Posebne zastitne mjere u pogledu napona koraka i napona dodira ne treba
provoditi u podrucju opseznije kabelske mreze napona iznad 1 kV uz slijedece
uvjete: kabeli s metalnim plastem polozeni su u zemlji, duljina kab. mreze je
najmanje 10 kni, struja zemljospoja ogranicena je na najvise 1500 A, a vrijeme isklju-
tenja dionice u kvaru je ispod 3 sekunde.
Stupove- za nadz.emne vodove (celicne i armirano-betonske), kao i gromobransku
zastitu drvenih treba uzemljitL Vidi. str. 505.
280 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Stupovi s linijskim transformatorirna i kabelskim glavama
Na drvenim stupovima sa iii bez zastitnog u.zeta nisu uzemljeni nosaci rastav-
Ijaca. U posluzne poiuge treba ugraditi mehanicki cvrste izolatore barem jednake
izolacijske sposobnosti kao izolator voda. Dio poluge ispod iz.olatora se niora uzem-
Ijiti i zastititi stajaliste za rukovanje.
Na metalnim, arrnirano-betonskim i drvenim stupovima s' metalnim premostenjem
teeha uzemljiti metalne nosaee rastavljaca, kabelske glave i metalne .. piasteve kabela.
Ukopanim uzemljivacem oko metalnog i armirano-betonskog stupa treba osigurati
da oa_pon dodira bude ispod 65 V. Na stajalistu za rukovapje polugarna na drvenom
stupu treba na dubini od 10 em ukopati mrezasti uzemljivac vezan s polugama.
Nosace transformatora, kondenzator.e i metalne konstrukcije (postolja, aparata)
na stupovima treba zastitno uzemljiti. Oko stupova s transformatorima treba po-
staviti uzemljivac za oblikovanje potencijala povezan s uzemljivacem stupa.,
Pokretna transformatorska postrojenja treba uzemljiti prema 2.2 i glavi Dimen-
zioniranje zemljovoda i uzemljivaca (str. 282). Vozila s transformatorom (npr. u poljo-
privredi) treba tako ograditi, da se onemoguCi slucajan dodir vozila, prikljucnog
stupa i zemljovoda. Stajaliste za poslugu mora biti izolirano .. vozila
za prikljucak na nadzemne vodove treba uzemljiti na dovoljnoj udaljenosti, npr.
na susjednom stupu. Zemljovod treba izolirano od zemlje dovesti na uzemljivac;
ako ga se polaze na prikljucni stup, mora bili udaljen min. 100 mm od nosaca
rastavljaca i konzola.
Za linijske rastavljace vrijedi naprijed receno.
Za zastitu niskonaponskog dijela postrojenja vrijede Propisi 0 instalacijama u
zgrada",a (SI. I. 43/66) i postrojenjima u po/joprivredi (SI..1. 33/70) (vidi str. 255).
Uklopna klijeSta, uklopne i mjerne motke ne smije se uzemljiti. Dok su izvan
upotrebe, treba ih zastiti od stetnog utjecaja vlage
2.5. Naprave za povremeno uzemljenje i kratko spajanje
Za vrijeme rada na nadzemnom vodu, vod treba na svim isklopnim mjestima
isklopiti, uzemljiti i kratko spojiti u smislu Propisa za pogon i odriavimje postrojenja
(SI. I. 19/68). Rastavljace za uzemljenje treba ugraditi na ulazu vodova u sklopno
postrojenje, ako se u blizini ne nalaze linijski rastavljaci i, prekidaci.
Prijenosne naprave za 'uzemljenje moraju imati kontakte za najmanje 200 A j ,sa-
vitljivo bakreno uze od najmanje 25 mm
2
(vidi tablicu). i uze, moraju
izdrzati kratkospojnu struju na tom mjestu mreze barem 1 sekundu.
Najveca dopustena struja kr. spoja u trajanju od
Presjek Cu uzeta
mm' lOs 5 s I s
kA kA kA
25 1,5 2,0 4,0
35 2,0 2,5 5,5
50 3,0 4,0 8,0
70 4;0 5,5 lliS
Zastita.od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV ____ 281
3. Pogonska uzemljenja
3.1. Podjela pogonskih uzemljenja
U pogonska uzemljenja ubrajaju se:
a) uzemljenja v.n. namota .mjernih naponskih transformatora,
h) uzemljenja kondenzatora,
c), uzemljenja otpornika za direktno uzemljenje neutralne tocke generatora i transfor-
. matora,
d) uzemljenJe neutralne tocke transformatora direktno iIi preko malih otpora,
e) uzemljenje usmjerivaca
3.2. Dimenzioniranje pogonskog uzemljenja
Dimenzioniranje se provodi za najvecu struju zemljospoja. U postrojenju s vise
mreznih napona, zajednicko pogo uze'mljenje se dimenzionira za iznos najvece. poje-
dinacne struje zemljospoja.
3.3. Uvjeti za pogonsko uzemljenje
3.3.1. Pogo uzemljenja pod 3.1 a) i b) u elektranama, transformatorskim i razvodnim
stanicama prikljucuju se na zastitno uzemljenje.
13.2. Uzemljenja pod 3.1 c) mogu se prikljuciti na zast. uzemijenje, s time, da
DapoD.uzemljivaca ostane <12;5 V. Ako ovaj uvjet nije ispunjen, postavlja se pog.
uzemljenje na takvoj udaljenosti, da se na zast. uzemljenju ne pojavi napon > 125 V.
Medutim, i uz napon > 125 V izuzetno se u OYQm slucaju mogu spojiti pogo i
rut. uzemljenje uz primjenu, pod 2.3. .-
1.3.3: Ako se na pogo uzemljenju moze pojaviti napon > 125 V, zemljovodi moraju
hiti izolirani i zasticeni od dodira, napon koraka mora biti < 80 V. (ograde,
oblikovanje potencijala).
3.3.4. Uzemljenje pod 3.1. d) treba povezati sa svim uzemljenjima u postrojenju,
pri cemu napon uzemljivaca nije ogranicen sa -125 V, ali napon dodira i kotaka
mora hiti u granicama prema sl. 4 i 5.
3.3.5. Oko .el. uredaja treba oblikovati potencijal, tako da se udovolji iznosima
prema 5. '
3.3.6. U vanjskim postrojenjima previsoki ,napon koraka treba na granice
prema sl. 4 izoliranjem prolaza (sljunak, asfalt).
3.3.7. U zgradama se. umjesto oblikovanja potencijala dopusta postavljanje izoli-
ranih stajalista za dvostruki napon uzemljivaca, ali min. 2 kV. Mogucn'ost dohvata
vodljivih dijelova smije biti sarno sa -izoliranog stajalista, a dijelove treba medu-
sohoo povezati.
3.3.8. Unutar zgrada, opasni napon dodira i napon'koraka moze se sprijeciti uzemlje-
Dim armaturama u temeljima zgrade, iii uzemljenim trakama pricvrScenim klino-
'virna na zidove uz tIo (svakih 1 m), iii trakastim 'uzemljivacem polozenim uz same
teinelje i spojenim s uzemljenjem.
POSTRO JENJA
4. Spajanje zastitnih i p_o.gonskih uzemljenja
4.1. transC. stanice s postrojenjem do 1 kV samo za vlastite potrebe-
4.1.1. Zastitno uzemljenJe postrojenja > 1 kV uvijek treba spojiti sa zast. uzemlje-
njem postrojenja < 1 kV. Ovako spojena zast.itna uzemIJenja se mogu povezati
s pogonskim uzemljffnjem vlastite potrosnje < 1 kV (Da podrucju jedinstvenog
sustava uze:mljenja).
4.1.2. Pogo uzemljenja mj'ernih nap. transformatora i kondenzatora iznad 1 kV, (3.3.1),
kao i uzemljenja odvodnjka prenapona, treba. "ezati Da zastitn.o uz_emljenje > 1 kV.
4.1.3. Pogo uzemljenj'a pod 3.1. c) mogu se spojtti sa zastitnim uzemljenjem uz
uvjete pod 3 ..3 ..2.
4.1.4. Pogo uzemljenja > 1 kV mogu se spajati s pogo uzemljenjem < 1 kV, aka su
ispunjeni i uvjeti pod. 3.3.2.
4..l.5 .. U PQstrojenjitl)3 >-1 kV s. direktno uzemljenom neutralnom teckem, medu-
sobne tre,ba $,Va uzemljenja u postrejenju, uz primjenu 2.3 i 3.3.4. Gro.-
mobransku uzad nadzemnih vodeva treba vezati na pogo uzeIIJ,ijenje.
4.2. Elektrane i transf. stanice s postr:ojenjem do 1 kV za vlastite p.otrebe i za dobavu
potrosacima.
4.2..1. Ako se postrojenje iznad 1 kV i postrojenje do 1 kV iii nJlhove Qosece kODstruk-
cije nalaze zajedne, njiheva zaStitna t,reba slJojiti.
4.,2.2. Za zastitno uzemijenje razvednih. ormara < 1 kV pristupacnih s vanjske strane
transforrnaterske stanice, vaze peselme edre,dbe i egranicenja.
4.2.3.. Sva uzemljeDja postrojenja iznad 1 kV i postrojenja do 1 kV, u p(avilu, treba
sa zaJednickim uzemijivacem.
, Ako u slucaJu zemljospeja nije predvidene brzo iskljucenje mreze > 1 kV.
napon zajednickog uzemljiva.ca ne smije premasiti 65 V, a ako je predvideno. takvo
(skljucenje, DapOl( zajednickog uzemljivaca smije dos.ect iznose prema sl. 5.
. Ake evi'm uvjetima nije pegonska uz:emljenja pestrojenja iznad
1 kV ide 1 kV treba izvesti edveJeno. razmaknute barem 20 m.
I Q.dje (ijedi "e pod 4..1 ..2 ..
5. Uzemljenje za zastitu od groma
UzeI1)ijenje stupeva nadzemnih vQdeva i' zastitnih. uzeta vidi str. 505. Iste
i za. kenstrukcije vanjskih pestrejenja. Zastitna uiad vanjskih vo.dova
se. spaja sa uzemljenjem postreJenja. Ako su odvodi piistu-
izva.n ogr:acle p.ostrojenJa, treba izvesti posebne. uzemljenje. ako to. nije
meguce. onda odvede treba za.stititi. od dodira.
OIMENZlONI{tANJE ZEMLJOVODA I UZEMLJIV ACA
(prema:. Pravilnlku .,. post(. tznad 1000 V - Sl. I. 4/74 t Tehn. propisima. za el. energ.
instalacUe u zgradama - Sl. 1. 43/66)
1 ..
1..1.. Zel)).ijo.ode. Ixeba. v,(dliiv,Q; llQ!agatilznad zemlje. Ako suo p(ekrient, trebaju
biti pristupacnl I za!tiCenl od mehanickih i kemijskib o!tecenja. P(ovode kroz
zer;1)ljo,voq.a i. uze[1)ljiyaca __ - __ ___
il.i: ",i.l...!. n,c, sm.ijG. sc lvidali. Dopust.el).o, Je gole; i':-l.1ZcJno 1I.
U ?:G.m,lj{H'Qtl'G i, :-;abi.nJc, sc' ne, smij,q, n.!-s.u:p.-:nt; n.apn..lXG.
koj'iIn.<-l bi sc ni,ogio rn;kinu.li, zcmJjovod. be.z al"H",l.
1 .. .. Ni.!-jm.:'plji d.QPust.el)i zc.mljo.vol.la za post);; > I kV
SO mnit Z:,l pocincan. toplim
35- mll),2 za. al,lJlJJ.it).ij.
l6, 11)01.
2
ba,kq(. . .
U m,fcZ:.pna. s qircGk.tno l)zel)1ijl..!,l1.om I)CU1L toc.ko,m._ prcsJc.k zem1JovQd,<1
oQgo.vqratj occkiv<llloj struji zC,mljospoj ..) __ Sabi,rni zcmljo\,odi sc ,:<l
qVQstrukog s. t,imc, da prcsje.qi, ne bU,d,ll. m<1nJI. oJ IUIJ.1Jl'P1JC
q,opu51Cl)ih.. . . " .
. Ooli \:Q<.i.twi polozc;nj 1I zcml;i,u, i',a spoj, s lIzcm.1ji\:accm sc
{.\i.d,i al.1I:I11.in,ij:a. l,l. nijc doplIstct)..o. OI';J-ITI' u, pqsc;bnJ.111
.
1.3-. \ostr. I. kY .I
c
-:
meh, zaslI,.cn. fl,k,so.o. r010Zcll 111,1)1 ell. '-'.I- "",.. m,m AI..
nClasticell., fikS.l1Q 4. mIll.! eu,
t,r.aka: najmalJjc. 50 m.m
2
11)111.
izvan poc:iw;an,q, u:h; nuj'manjc: 50 111m 2_.
u 50 lnm
2
Cu. n,C' ta.Q.j,i od 1.5 mOl. ..... ,
Ze.mJ.i.ovod za odvod strujc. kOI),den,zatQ.rtI: za sll.zblJanJc smet.IlJI > rnA l)1,Or.<l
hili izoUnln i poiQz(m. "-QQ. . '.
l,.4., vl;ij.c.dIJ.QstL za S1.fl.l,i,IJ,O. gnUlIcJJu te.l1)-
1.50, C u, ? 1. k V.
Naj.vc,ca dOPl.1.ste.IJ,a.
dopu,stcnn. struja 1I A
struj-a 1I A
. t sckll.nu-c
mm;2.
Celik Al
Cll'
Cclik Al Cli
1.6
- - 150 -
- 2500,
25
- - 100 -
- 4000
35 - -
280 - 3700 5500
50 150*1 250*1 480*1.
3300, 5300 8000.
70 180.*1 310*) 590* 1 4,700 7400 11500
100 430*1 no.' 1
6700 1.0500
16000,
200 760*'h 1.380*li I 350t} 2.1000, 31500
.
,
.), Vdjcdi. s:.tm.o. Z<.\ tyacnc yod-icc.
Ako. postoji O!?,l:SItost od: poz<!-'ytl:.. SG- po;\{e
c
.
a
:6;
Z<,I. 20"'-.)", ."
k.$. V-oc.UJivii spoJ izm,cdu zcmljov,oda .. saOi.rt).:ih, zC.OJ,ljovoqa: I. O&F.<!,nU:ka-. sc
i7;r;<..l.QjL.t; i,:ik\(<.!;.d;\:.mi'tIP: . i: se Sp<lJ,:<.!:ltll Glje-'(-
Q:iml pri!buf;- 1J],(.)J;llt Qc..li .. *-_OJ. QtJ?Qfl<.!:
Ila, htk,t}. micsw.
284 _______ ____ ELEKTRICNA POSTROJENJA
spoJmcu. Prikljucak na uzemljivac treba hili meh. cvrst i dobra vodljiv te
cen od korozije. Za spajanje na stapne uzemljivace pomoclI obujrnice lrcba
upotrijebiti vijke najmanjeg promjera 10 mm.
1.6. Metalne dijelovcpostrojenja treba zemljovodom nepos red no vezati na uzemlji-
vae. Dijelove vodljivo vczane za uzemljene temelje iii eel. konstrukcije ne treba
posebno uzcmljiti. Prcsjeci ovakvih eel. konstrukcija moraju biti u skladu s 1.2,
spojevi moraju biti trajno vodljivi. skidanjem dijela konstrukcije 'uzemljenje mora
ostati vaijano. konstrukcije dulje od 10 m treba uzemljiti barem na 2 sto udaljcnija
mjesLa.
1.7. Zemljovode armirano-betonskih konstrukcija i stupova p'oIaze se vidIjivo iii
ih sc ubelonira s time, da su kontinuirani. Za zcmIjovod se moze koristiti arma-
lura najmalljeg presjeka koji odgovara presjeku za 16 mm
2
Cu. ZemIjovodi pri-
kljuceni na vodovodnu mrezu moraju biti ispred vodomjera.
Nije dopllsteno za zemijovod i lIzcmIjivac postrojenja > I k V koristiti arma:'
turu kabeIa (osim predvidene u tu svrhu) kao ni pIinske, parne i topIovodne cje-
vovode. Po potrebi cjevovode treba uzemljiti unutar postrojenja.
U postrojenjima < I k V za uzcmljenjc sc moze koristiti plasteve kabeIa polo-
zenih u zcmlju, spojeve treba premostili s min 4 mm
2
Cu. ako je razni vodic
do 6 mm
2
Cu, odnosno s 10 mm
2
Cu, ako je razr:i vodic 10 mm
2
Cu iIi vise.
2. Uzemljivaci
2. I. Izbor i raspored uzemljivaca su ovisni 0 mjesnim prilikama. vrsti i sastavll
tla. te dopustenom otporu rasprostiranja i koraka. U blizini uredaja istosmjerne
struje. treba sprijeciti prelazak lutajuCih struja na uzcmljivac. Uzemljivac "reba
)ako poloziti, da se ostvari dobra vodIjiva veza sa zemljom. Tracni uzemljivac se
polaie na dubilli 0,5 do 1 m, ali svakako ispod sloja zemlje koji se moze smrznuti.
Stapne uzemijivace zabija se okomito, na razmaku > od dvoslruke njihove duljine
(u suhom iii smrznutom zemljistu na razmaku > od dvostruke radne duljincl.
Plocaste uzemljivace se postavlja okomito. s gornjim rubom na dubini > od I m,
s medusobnim razmakom 3 m.
2.2. Srednje vrijednosti specificnog otpora tla p:
mocvara 30 Om
ilovaca. obradiva zemlja 100 Om
vlazan pijesak 200 Om
vlazan sljunak 500 Om
suhi pijesak i sljunak 1000 11m
. kamenilo 110 (slijena) 3000 11m
Za toeno dimenzioniranje uzemljivaca potrebno je mjerenjem u susnom periodu
utvrditi vrijednosti spec. otpora tla.
2.3. Srednje vrijednosti otpora rasprostiranja u tlu specificnog otpora p= 100 Om
Za drugi spec. otpor tla P1, otpor rasprostiranja R I = R .!!..!.
I I I P
Kod paralelnog spoia uzemljivaca: -=-+-
, . R R' R"
Ako se tracni uzemljivac polaze u dk.:cak linije iii valovito, njihov otpor
rasprostiranja je veci od navedenog. Pri zrakastom poJaganju, kut medu krakovima
trehn hiti
T Dimenzioniranje zemljovoda
uzemljivaca __________ 285
Uzemljivac
plocasti
tracni duljine y m slapni duljine u m dimenzija
u
10 25 50 100 I 2 3 5 05 x I
Dtpor ras-
prostiranja
R [11] 20 10 5 3 70 40 30 20 35
Za dimcnzioniral1jc slozenih uzemljivaca vidi strucnu literaturu.
2.4. Najrnanji presjeci uzemljivaca:
Uzemljivae Pocincani Ce Cu
tTaka 100 mm
2
, ali traka 50 mm
2
,
tratni ne tanja od 3,5 mm ne tanja od 2 mm:
okrugli Ce 010 mm Uze 35 mm
2
stapni cijev 38 mm (1'/,"1 cijev 30/25 mm
kulnik 65 x 65 x 7
profil U6 1/2, T6
iii odgovarajuCi
ploeasti lim 3mm lim 2mm
m
I x I
25
Mrezasti uzemljivac za oblikovanje potencijala treba bili od Ce pacine. zice
najrnanje 16 mm
2
, iii Cu najmanje to mm
2
.
U tlu s povecanom korozijom. iii prilikom upotrebe nepocincanog Ce, nave-
dene najmanje presjeke uzemljivaca treba UdvostTuciti.
Primjcr:
Oa bi postigli otpor rasprostiranja R = 5 0 u ilovastom tlu s "p = 100 Om, upo-
trijebiti tratni uzemljivac 30 x 3.5 mm" duljine 50 m iii 4 cijevna uzemljivaca duljine
po 5 m. U vlaznom pijesku s 1'1 = 200 Om za R = 5 Q. potrebno je 120 m trake
. . 200
JOx3.5 mm, Jer Je
100
3. Uzcmljinc u temelju
Uzemljivac u temelju do pus ten je u nekim zemljama. a tehnicka' praksa. uz
preporuke pojedinih udruzenja distributera el. energije u nas, takoder primjenjuje
ovu vrstu uzemljivaca.
Ovakav uzemljivac maie bili od nepocincanog celika. polaze se U obliku
prstena u betonsku SIOpu vanjskih temelju zgrade i poprecnih zidova. Ispod uzemlji-
vaca u temelju, ne smije se poloziti hidro-izolacija.
,'/
i86 ______ ELEKTRICNA POSTRO]EN}A ."..
Sa uzemljivaca sc odvodi izvou na .jedilopotcni,;'ijil'in'u sa'birn'icH. 'koja :shlzi
1:<1 poveziVanja pomocu kilbela PPOO-I x '10 rnril
2
ell svib llhul,i'rnj"i"h 'i vili1jskih
zasti't'ili"h i pogans'kih uzcmljenja. Jedini :rast,ivl1i -j -hljCr-ni SPO) sc nalazi II vodu
iZiilcaU jednopotencijalne 'sahi-rtdcc i
D 'poglcdu d'irilcnzioil'jranja i izvoacllja, vidi str-lie-nu nrc'rattirll.
PROTUEKSPLOZIJ5KI ELEKi"RU':NI UREDAJI
I. Uvod
P-rOt-ilc'! ..splozijski c\cktricili tlreCta}i 'ili kracc z\'ani S-'llrcdaJi "pretis'UlvUaj"iJ 'c'lek-
rriC"Be urcdajc posehnc "izvedbe za 'rad \1 alinos'fel;j 'cksplozhinih s'mjcsa, -zaptiIJivih
para. prasine i 'zraka. Pripaduju -gr-up'i td1l1ickc zas"filc 'j ktro -po'tptlihlj'U 'pod
takon 0 tclrn'ickim nor"mativima, "u provodchje je U nadle-zlloSl-i hlgoslilvcnskog
zavoda zu 'Stuni.1'frdizaciju, 'koj'i "i do"nos-i odgovarajucc tehn'ic'ke ,normadve 'i ,s'ta-n-
darde 'iz podrucja protucksplozijs'ke ,zustitc.
Propisi. odnosno normativi reguliraj'u s:.fmo Opl:'ll problemarik'u. do'k sO i'Lv-cd-
beni detalji pJOpisan'i Jugos'lavenskim staf1<.lardhn'l gr"tlpc JUS N.'Ss. 0 tio -rOOD.
Svc vrslc -pro'tucksploz'ijs'ke zastitc sc zasni"vajn nil <+ oSIH)Vna hz'i'kalna pri"ndpa::
I. oUupanjc ugrozenog prostora radi lokalizatije cksploiije (lleprodorlli o/dop).
2. ogranicenjc cnergije lizrucniku paljenja
3. ogranicenje temperiltu'rc 'uzrocnfku palje-nja uz 'poschnc mjerc za eiim'i'ni'ranje
uzrocnika paljenj<l uslijed gteskc (por('c(OUI
4. izoliranje uzrotnika paljcnja od -eksplozivne 'iftmasrcre hila -kfuhm, tekuCim IIi
plinovitim medijem.
2. Propisi i sta:ndardi
Proizvodnja S-uredaja jc propisinla rc"gufirani.l opc-cnito 'sto ,sc rice oblika i pro-
cedure. dok su dCla-lji -izvedbe i ispitivaflja regulirani odgov-arujucim JUS slandar-
dom. U lom sm:islu OpCll 'j proccd'llri.dnll probkm<.ltiktl propi.sllju tzv.. 'ko"flstnlk-
cij'ski S-propisi': Ti..'JlIlilki propisi ,=a k-OI1SIl'lIkcirll. ';::radn i i.-;j)iti1'(/!'Jj' e/eklrlt-,,;h
ur('t/l!ia ::a I'ad II """!/e,,"a ldaljc pod kratico'm (1)] (SI., list
SFRJ be. 52/6X).
NaCin postavljanja. koristcnja i 'odrzav<.lI,ja propisan jc u tzv-. J-lIstiilmiijsk'im
S prop/sima. koji su posebno 'izd:.t'ni Z'i.\ rlldliikc i 'poscbno za 'nadzcnl"n'a -mjcsta. Za
rudnike jc ovaj ptopis "ohjav'ljcn \1 Sluzbcno'm listu 'SFRJ (br. 10
1
62. II dapHne 'U
br.9/64. 16/67 i 23/6'7) pod naslevom,: Propls; :1I cfclar'ihlil PO:i>'U'o;i:'Il}a II ,i'/Iildidlila
s pod::el1lll0111 ekspio(/l'ac(io'll/. [dalje pod kraticol'h (2)].
Za oSlala mjesta upotrcbe osim rudnika prop'is jc ohja\:ljcll u 'S\. lisru SF'RJ
(br. pod naslo\'om': ProjJjs-; () elekrrii'/JilH postrojelljillll-l 'lIl1 lIat/::(,lIIllim
IIgroiellilll od ek.-;pio::irllih sm}('slI [daljc pod kral'icoll1 (3)].
3, Podrucjc piimjene 'i sistcm-j n!fcza
Problematika protueksplozijskih 'elc'ktricnih urcdaju je podijeljcna na dva 'osnoV-
na podrucja prhnjene. oznacene r'imskim brojevinl'a': za fudarstvo I., Za ost-a1a mjest-a
upotrcbe I l.
Protueksplozijski elektricni uredaji _________ __ 287
Osim spcciricnosti samih ltrcdaja usmjcrenih na tWa d\'<.1 podi"ucja upotrcbc.
pllslOje takodcr i znatne razllk-c u sistemima mrczc. -'ito il11a I SVOg odra7:<.1 na izvcdhu
urcd<lja.
11. Instaladje u rudnicima
Za napajanjc trafostanica. koristi se iskljuci\'o izoli'rani s'istChl mrci:c maks'i-
malno dozvoljcnog nazivllog mrpona:
6 kV mcdurazno za I11ctanske rudnike.
10 kV rnedurazno za oSUlic rudnikc.
Opc-enita jc u upotn::bi trarazni izoJirani sistem su zastitnlm vodom $ ncuzem-
Ijenom nultockom transrormatora.
Nazivni napon pogona je 3XO i 500 Y meaurazl1o. 50 Hz. "P-ostoJi i ol1ca
tcndcncija napllstallj<.l 3XO V i uvodcnjc 660 i 1000 V.
lzolirani slstel11 mreZc mora odgovarati CI. 4.2.1.2. propisa ,(1).
Osnovnc osobine sistema Sll trajna kontrola izolacijc mrdc mfcZnim kontrol-
nikom vclikog unutarnjeg otpora s brzim jsklapanjem mrczc kod zcmljospoja
IUllulur 100 ms). Uzemljeni sislem sa zastitnilll uzemljcnjern n'ijc dozvoljen. Nulova-
nj!.! jc dozvoljeno sarno do 130 V mcdllfazno. Maks'imalno dOlvoljcni napon za ruene
prijcnllsnc uredaje jc 130 y, Ostali sistcmi ntl slruju i napon grdke nisll zabra-
njcni ali nisu uobicajeni.
Mali nuponi (do 50 Y) su propisani za daljinsko upra\'ljanjc-. Sarno instalacijc
stalnog kuraktera mogu imati veci napon upravljanja.
Za rasvjctu jc dozvoljcn napon do 50 Y bez ograniccnja. a do 2.20 Y \lzmje-
nicl1o) LIZ primjcnu rasvjetnog kontrolnika koji lrajno mjcri izolaciju prt":ma zemlj'i
i po nastanku zemljospoja isklapa napon.
Kabel za napajanjc uredaja koji sc u pogonu pomice kao i rasvjct-a 'na r-adi'-
listima trebaju biti posebnc izrade s poluprovodljivom gu-mom i zasticeni poseb-
nim kabel'kim kontrolnikom.
Instalacija za signalizaciju napona preko 50 V moze sc ,koristiti sarno uz trajnu
kontrolu izolacijc i isklapanje po n<.lslanku zemljo::.poja.
Napajanje clektricnom encrgijom poscbno provjetravunih dijelova jame treba
biti za metanskc jamc kontrolirano kontrolnikom vcntilacije. k6ji omogHcava uklju-
cenje elektricne energijc nakon provjere izolaeije mreze i nakon uspostavljenog
rei.ima provjetravanja.
3.2. Instalacije na ostalim mjcstima upotrebc (u industriji)
Za napojnu mrezu koristi se napon 10, 20 i 35 kY (meuufazno) u distribuciji
6 kV u industriji. Sistem je u pravilu izoliml1.
Za pagon je uobicajcn nazivni napon 380/220 V, 50 Hz, uz 4-i:il'ni vod s uzem-
Ijenom nultockom i sistemom nulovanja svih potrosaca, gdje je nulvod izveden kao
izolirani vodic u kabelu. U prostorima ugrozenim cksplozivnim smjesama, postoji
tendencija prije\aza na 5-zilni sistem, ako ima jednoraznih trosila. sto je i propisano
za prostore ugrozenc od pozara. a time i prostore ugrozcne eksplozivnim smjcsama.
koji predstavljaju i prostorc ugroicnc pozarom. Radi toga je za proslore ugrozene
cksplozivnim smJcsama obavczna primjena ci. 191 do 210 Prariflllk.{/ () tl'llllil'kim
mjerama =a illSraiacije II lSI. Jist br. 2/73) s tom razlikom,
288 ______________________ __
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
dot se zaslita od napona greske mora provoditi za sve nivoe napona (i ispod 65 V).
Ostali sistcmi na stfUjU i napon greske (kao i zastitno izoliranje) su dozvoljeni, ali su
vcoma rijctko u upotrebi j' to vise kao dodatnc zastitc nulovanju iii zastitnom
uzemljenill.
Sistcm zastitc u niskonaponskim mrczama villi na str . .266.
4. Tehnicki zahtjevi za urcdajc u protucksplozijskoj zastiti
--1..1. Podjcla i oznacavanjc po J US-u
Protueksplozijsli elektricni uredaji. nose zajednicku oznaku ,,5", Podijeljcni su
u nekoliko vrsta zastite. sto ovisi 0 fizikalnim principima realizacije same' zastite.
Pregled pojedinih vrsta zastite i osnovni zahtjcv izvcdbc dan jc pod 6. Svaka
vrsla zastite nasi posebnu oznaku uz opcu oznaku "S".
Svaka vrsta protueksplozijske zastite posebno se dijeli na podrucje primjene.
kao sto je navedeno u 3. a oznacava se sa:
I za rudarst yo.
II za ostala mjesta upolrebe.
Daljnja podjela. odnosno kategorizacija protueksplozijskih 'uredaja odnosi se
sarno na uredaje za podrucje primjene II i to prema grupama plinova i para za
koje su gradeni i prema razlicitim -temperaturnim klasama. Ova podjela ne postoji
za podrucje I. jer se tocno zna koji plinovi se susrecu u rudniku (metan CH
4
). a
maksimalno dozvoljena temperatura se odnosi na paljenje ugljene prasine. a ne na
temperaturu paljenja zapaljivog plina.
Urcdaji za podrucje I. bez obzira na vrstu protueksplozijske zastite gradeni su
za plin CH.j. (metan). s dozvoljcnom maksim:.I1nom tcmperaturom od 200 C.
Uredaji za podrucjc primjcnc II grade sc za grupe plinon: A. B. e (i D)* i za
'ternperaturne klase: TI. T2. T5. T4. T5 i T6, Ove oznake odgovaraju mcdunarod.-
nim standardiziranim oznakama I EC. Daljnja podjela. zasada sarno za vrst zastite
"SIIIl1I1SiflIlI'lWS{" odnosi sc na kocricijcnt sigurnosti postignute zastite,
Ako je poznata granica nckog paramctra protucksplozijske zastitc 0 kojcmu
n.eposredno ovisi protueksplozijska zastita. primijenjcni kocficijent sigurnosti. racu-
nan na granicnu vrijednost. predstavlja, osnovu za podjelu na kategorijc uredaja.
pn cemu jc
kategorij'l lao s kocficijcntom sigurnosti ;3 1.5.
kategorija ib. s kocficijcntom.sigurnosti ;31.1.
Koeficijent se odnosi na vclicinu struje palJenja kod radnih i induktivnih
krugova i napona kod kapacitivnih krugova za vrs1 protueksplozijske zastite "saI1l0-
sifJIIJ'lwst", Kao granica sigurnosti. kod samosigurnih strujnih krugova, uzima se vje-
rojatnost paljenja 10- J, sto znaci da vise od jednog paljenja na 1000 pokusaja pr,ed-
stavlja granicu sigurnosti iIi kocficijcnt I. Svako smanjenje struje za taj slucaj
povccava koericijent sigurnosti. koji predstavlja mjerilo za kategorizaciju. To se
nlinosi na samosigurne uredajc i strujnc krugove za podrucja prim,icne I i II. Na
laj nacin, prema prikazanoj podjeli l ~ vrste. podrucja. grupe plinova, temperaturne
klase i kategoriie. dan je zbirni pregled oznacavania prema tablici J..
*) Prema lEe grupc e i D postaju C.
Protueksplozijski elektricni uredaji
Tablica I.
__ __________________ 289
Oznaca,,'anjc in'cdbe protucksplozijske zastite elektricnih uredaja
s
ia
ib
t
s
ia
ib
m
o
p
q
n
.
I
II
A
B
C
(D)*'"
TI
T2
T3
T4
T5
T6
odgovara kocficljcntu si,-
gurnosti ks;3 1.5
odgovara koelicijent u SI-
gurnosti ks;3 1.1
Objasnjenje
zajednicki znak za sve vrste
zastite
neprodorni oklop
povecana sigurnost
samosigurnost kategorije a
samQ.sigurnost kateborije b
punjenje cvrstim materijama
uranjanje u tckucine
nadtlak
punJcllJc pijcskom
naroCita vrsta zastite
rudarstvo
industrija
ugljikovodici i ostali*
clilen. gradski plin i ostali*
vodik i ostali*
(acctilen). svi plinovi i pare
450
300
200 granicna temperatura uredaja e
135
100
85
Oznaka kategorije odnosi se sarno na (Si) zastitu.
Pod os{a/i treba smatral1 pll110vc silcnlh karaktenstlka s obz1rom na proboJno
pa1jenje prema JUS N.SS.003.
H) Prema I EC grupe e i D postaju C.
19 Koncarev prirucnik
290 _____________________ ___
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Tablica 1.
Primjeri oznacavanja izvedbe protueksplozijskih elektricnih uredaja po JUS-u
Oznaka Namjena
1St) I ncprodorno oklopni uredaj za rudnike
1St) IIAD llcprodorno okiopili urcdaj za industriju grupe plinova A i
ISs) 1IT2
tcmpcraturnc Klase T3
urcdaj povecanc sigurnosti za industriju i sve plinove tempe-
ralurne Klase T2
Porcd oznakc S-urcdaja. svaki protueksplozijski uredaj, kad je prasao sva ispi-
livanja i alcstiranja pn:uviucna propisima i karl je spreman za upotrebu. dobiva
11<1 vidljivom mjcstu znak
Uskoro sc II okviru mcdunarodnc clcktrotehnicke komisije lEe ocekuju i medu-
narodnc oznakc za protucksplozijskc clcktricne uredaje. Taka bi opci zoak protu-
eksplozi.iskc I.astilc trchao hili Ex. koji odgovara jugoslavenskom znaku S, dok bi
sc pojedine vrsle zastite takoucr oznacavalc 1I buducim izdanjima standarda IEC.
U odnosll prema J US-u. prema tahlici J.
Tahlica J.
Usporcdba o1.nacavanja JUS - lEe
...
Oznake Oznake Postojeca
Vrste zastitc
po po IEC
publikacija
jugoslav. i pryedlogu
IEC
propisima US
Ncprodorni ok lop St Exd 79.1/1971
Povecana sigurnost St Exe 79.7/1969
Samosigurnost Si Exi 79.4/1975
Samosigurnost katg. Iii Sia Exia 79.11/1976
Samosigurnost katg. ih Sib Exib
PlInjcnje krlltim l11aS'lma Sm
Uranjanjc u tckuciiie So Exo 79.6/1968
Punjcnjc kvan.:nim pijcskom Sq Exq 79.5/1967
Nadpritisak Sp Exp 79.2/1975
Narocita vrst zastite
Sn Exs nema
4.2. Grupe plinova
Suglasno prijedlogu standarda JUS N.S8.003, svi plinovi i pare su grupirani
prema svojstvu probojnog 'paljenja kao i U odnosu na ostale karakteristike eksplo-
zivne smjese. Drugim rijecima. grupirani su U odnosu na energiju paljenja. Grupiranje
u grupe A. B i C (D) provedeno je dvojako i to na bazi svojstva probojnog paljenja, od-
nos no maksimalnog eksperimentalnog sigurnosnog raspora (MESR) iii na bazi
minimalne struje paljenja referentnog kruga i to prema tablici 4.
T' Protueksplozijski elektricni uredaji ________________________ 291
Tablica 4.
Podjela plinova' i para u grupe
(X) Grupa plinova (XX) MESR, mm (XXX) I. mA
A >0,65 > 100
B 0.38 do 0,65 30do 100
C <0,38 <30
Prema lEe 79.1, dio 4 ove granice su izmijenjcne za MESR i predstavljaju
raspore: za A;:;:O.9 mm. za S;:;:O.5 do 0.9 mm. za C<O.5 mm.
NapOli/ella:
(X) Grupe plinova sc odnose sarno 11<1 podrllcje Il, jer podrllcje I obuhvaca
sarno metan i zemni plin;
(XX, MESR - predstavlja maksimalni eksperimentalni sigurnosni raspor. kod
kojeg nema probojnog paljenja za duzinll raspora od 25 mm, mjereno na
aparatu prema JUS N.Sg.030/72 i prema metodi JUS N.S8.031/77:
(XXX) Struja paljenja se odnosi na referel1tni indllktivl1i krug istosmjernog izvora
U=24 V uz induktivitet od 95 mH, mjcrena prema JUS N.SS.041:
U odnosu na ne.koliko inozemnih praksi. sastavljena je usporedbena tablica 5.
Tablica 5 .
Usporcdba oznacavanja grupa plino\-'3
JUS VDE NEC BSS UTE rOCT
lEC
Jugos!. SR. Njcm. U.S.A. V. Brit. Francuska SSSR
A I D A II 2 A
B 2 C B III 3 B
C 3a B C IV 4 C
(D) 3n A
- - - -
(acetileul
NapOIIII!Ha:
Oznake perna prcporukama IEC su novijeg datu rna. tako da Sli pojedini nacionalni
propisi u fazi prilagodivanja. odnosno izmjena. pa se uskoro moic ocekivati
jednako oznacavanje.
4.3. Tempcraturne klase
Klasifikacija tcmpcratura propisana je u (1) prilog A i u prijedlogu JUS N.SS.Oll.
Ova klasilikacija se prvenstveno odnosi na klasilikaciju cI. uredaja s
dozvoljenom tempcraturom prcma tcmperaturnim klasama 1I tablici 6.
Pored ovih tcmpcraturnih klasa. uredaj moze biti gradcn za tocno odredenll
maksimalno dozvoljenu temperatllru. koja jc zbroj okolnc tempe-raturc 40 C i maksi-
maine dozvoljene nadtemperatllre. npr. urcdaj oznaceri s TJ10 ima dozvoljcnu
nadtemperaturu:
19'
292 ______________________ __
ELEKTRICNA POSTROjE
Tablica 6.
Temperaturna klasa
N llpOlllell{l:
TI
T2
T3
T4
T5
T6
Temperaturnc klasc
Maksimalno dozvoljena
nadtcmperatura uredaja
C (X)
410
260
160
95
60
45
Plinovi i pare
s lemperaturom paljenja
iznad C
450
300
200
135
100
85
(X) Nadtempcrature su odredenc liZ okolnu tcmperaturu ad 40 C po tablici 6.
Za VCCli temperaturu okoline, za odgovarajuCi iznos sc umanjuju maksimalno dozvo-
Ijene nadtemperature.
Osnovna namjcna je klasifikacija el. uredaja. a ne plinova i para, jer uredaj
klasificiran za T3 maze bili koristcn u eksplozivnim smjesama s lempcraturama
paijenja iznad 200-C.
Ake je uredaj graden za okolnu lcmperatufu razlicitu ad 40 C. ooda to mora
bili uzeta U obzir kad odredivanja maksimalno dozvoljene nadtemperature. a taba
okolna temperatura mora. bili vidljivo oznacena na uredaju.
5. Tehnicki zahtjevi za instalacije na mjestu upotrcbe zone opasnosti
5.1. Instalacije u rudnicima
Opci zahtjevi za instalacije u rudnicima se naJazc u instalacijskim S-propisima,
vidi (2) na str. 286. Klasifikacija opasnih prostora u rudnicima provedena je u lri
stupnja opasnosti (Tablica 7).
Kalegorizaciju opasnih prostora u podzemnim rudnicima odobrava nadlezni
republicki rudarski organ.
Upotreba vrsta protueksplozijske zastite u rudnicima i izvedba el. uredaia nije
vezana sarno- na stupanj opasnosti. vee izvedba el. uredaja ovisi 0 uvjetima rada. I
gdje ce uredaj biti' primijenjen.
Instalacijski propisi, pored prostora ugrozenih eksplozivnim smjesama, odreduju
i svc ostalc zahtjeve za elcktricne urcdaje, kao S10 jc el. zaslita, naCin izvedbe
pojedinih vrsta instalacije. odrzavanje, ispitivanje i alestiranje.
U rudnicima ugrozenim cksplozivnim smjesama zemnog pi ina, svi elektricni
uredaji domaceg i inozemnog porijekla moraju imati pojedinacni atest ito:
za domace proizvode od proizvodaca,
za inozemne proizvode od S-Komisijc.
Protueksplozijski elektricni uredaji
Tablica 7.
____________________ 293
Katcgorizacija opasnih prost ora u podzcmnim rudnicima
51upanj
Podzemni proslor rudnika Elektricni uredaji
opasnosti
Nemetanski proglasava se proslor (jama) koji kod zasticeni zatvoreni el.
proslor normalne ventilacije ima koncentra- urcdaji u pravilu zastite
(jamal ciju CH-l- <0.1 "", a kod zatvorenejame IP 54 liP 44)
za 24 sala konccntracija metana ne
dosegnc I"
"
(volumenski)
I podzcmni prostor metanske jame. u S-uredaji nisu obavezni,
u kojem .ie kod normalne ventihlciie dovoljno I P 54. ali urc-
koncentracija metana CH-l- daji koji iskre su pozelj-
ni u S-izvedbi
E
dio mctanskc j"illlC (ili"jama). u kojem
c
II S-uredaji izvedbe I oba-
0

.ie kod norlllainc ventilacije koncenlra- vezni za sve eL uredaje.
"0
E cija mctana U kalegoriji II mogu biti
=
i trolej-Iokomolive. ako

je posebnim kontrolni-

c
kom pojave metana iz-
=
nad osigurano is-
"
kljucenje napona trolej-
0
:r.
0
mreze
<l:
III svi dijelovi melanske jame sa separat- .S-uredaji obavezni iz-
I
nlm provjelravanjem i prostori kod vedbe I za posebne uv-
normalne ventilacije s mogucom kon jete rada uz odgovara-
cenlracijom CH4> 1.0"" juce kontrolnike
Prcma odredbama Instalacijskih S-propisa (2. v. str. 286). prije uvoza protu-
eksplozijski elcktricnog uredaja. obavczno je ishoditi .. Strucno misljenjc"
SKomisijc 0 uvjetima za ales-tiranjc predmetnog' urcdaja. avo vrijedi za svu opremu.
bez obzira iz koje sc zClllljc uvozi i da Ii .ie takva oprema ranijc vee bila uvezcn<l. :
Posebno jc pOlrebno iSlaknuti veoma oslrc zahtjevc za 'elektric,{e uredaje' u'
odnosu na zastitu od zemljospoja i kratkog spoja. Za svaki zelllijospoj se zah'tijeva
isklupanje unutar 100 ms. a lllaksimaino dozvoljena visina .dodirnog napona iznosi
50 V. Zastita od kralkog spoja treba prekinuti kratki spoj u vremenu do 0,1 s, a
svuki sklopni aparat. koji prekida kratki spoj, mora imati samozapor iii signa"7
lizaciju. Tako se nc mOle ponovno ukljuCili nakon djelovanja kratkog spoja, ako se
krutki spoj nalazi na slicenolll ogranku.
. Svi zahtjevi u odnosu na primijenjene kabele kao i dozvoljeni kabeli za poje-
dine sfucajeve su opisani u . .Inslalacijskim S-propisima" (2).
__________ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
U\jni transformalori nisu dozvoljeni 1I pouzcl11nom prostoru. a zastita .,ura-
njanjem u ulje" nijc uopee dozvoljcna. osim za sklopnc .. srcdnjcg napona.
Zastiti.l .. povccana sigurnost" nije dozvoljena u prostorima slupnja III na fad i-
listima, niti u hodnicima otvaranja i pripremc. Ova sc nc odnosi na prikljucne
kutijc. razvodnc kUlije, sabirnicke i razvodnc ormaricc.
Motori za otkopc moraju odgovarati .. teskim lIvjetima rada", sto znaci da
imaju:
pojacanu mchanicku izvcdbu (radi zarusavanja) S oklopljcnim vcntilacijskim
kanalima.
\"iSH kl:.lsu izolacijc (F. H iii C) liZ mogucnost kraccg optcn,::ccllja bez vanjskc
vClllilacijc (zatrpall Illotor).
.odnos upUlIlC i nazivnc strujl! ::;,; 4.5. } k
minos uputnog i nazivllog momcnta 2. preporu 'a
Sklopni aparati. koji mogu uklopiti iii isklopiti hez djclovanja na rucku (da
Ijinsko upradjani). moraju hili lako hlnkirani. da se kucisle moze otvoriti sarno
tl beznaponskom sianju i da sc mogu stavili pod napon samo kod potpuno
zat vorcnog k ucista.
U praksi se primjenjuju ovc vrste zastite bez ogmnicenja:
neprodorni ok lop prema JUS N,SS.IOI.
"amosigurnost prema JUS N.SS.301.
5.1. Instalacijc na ostalim mjestima upotrebc
Opci zahtjevi za izvodenje instalacije su dalli u Instalacijskim Spropisima
(3). U navedcnim propisima su dane i minimaille granice pojedillih zona opasllosti.
Same zone opasnosti su klasificirallc prema (I) kako je Ilavedeno u tablici S.
6. Vrste protucksplozijskc zastite clektricnih urcdaja
I.)rotucksplozijska zastita odnosi se na vise podrucja elektricnih uredaja namijc
njcnih za rad kod:
a) eksploziva (ll uzcm smislu tog pojma).
b) eksplozivnih smjesa plinova i zraka.
c) eksplozivnih smjesa pare zapaljivih tekucina i zraka.
d) eksplozivnih smjesa zapaljivih prasina i_ zraka.
Pri tome kod svakog od ovih podrucja mozemo imati razlicite stupnjeve
opasnosti za formiranje eksplozivnih smjesa.
Za eksplozive 11 lIzem smislll tog, pojma. postoje posebni uvjeti za same uredaje.
a i za njihovu instalaciju. Nepozeljno aktiviranje eksploziva elektricnim uredajem je
poseban problem i nije predmet protueksplozijske zastite elektricnih uredaja. i ako
bi ih sam naziv mogao zabunom dovesti 1I vezu. Prema tome. protueksplozijska
zastita elektricnih uredaja je u osnovi nam'ijenjena preostalim trima podrucjima.
odnosno eventualnoj eksplozivnoj atmosferi u kojoj trebaju biti koristeni takvi elek
tricni uredaji.
Posebno treba naglasiti, da su vrste protlleksplozijske zasrite, koje ce 'biti opisane
i koje su obradene u odgovarajucim standardima. u svojoj osnovi namijenjene za
podrucje b) i c). odnosno za eksplozivne atmosfere plinova i pare. posto se protu
eksplozijska zastita za prasine moze mnogo jednostavnije izvesti.
Protueksplozijski elektricni uredaji _____________ 295
Tablica 8.
Zone opasnosti
Klasifikacija
Lokacija Dozvoljena upotreba eL uredaja
opasne zone
prostor ugrozen trajnim izvorom (Si) kategoriia .,ia" (tabl. 3) po-
0
opasnosti, u kojem eksplozivlla sebne izvedbe iii, kombinacija
smjesa moze postojati duze vri- ostalih vrsta zastite. posebno ate-
jeme stirane za zonu 0
I prostor ugrozen primarnim iz sve vrste protueksplozijske za
v'orom opasnosll. u i<ojemu se stite prema JUS N.S8. 101, 301
eksplozivna smjesa pojavljuje do 701 Ividi t. 6.). Zastit. pove-
tehnoloskim procesom upo,trebe cane sigurnosti prema JUS N.S8.
201 osim pri postavljanju u ka
nale. udubljenja i slabo provjet-
ravane prost ore
2 prostor ugrozcn sckundarnim iz
I
svi uredaji namijenjeni za zonu
vorom opasnosti, u kOJcmu se 1. uredaji prema JUS N.SS. 201
cksplozivna smjcsa pojavljuje sa- kao i drugi. ako su kao takvi
mo II slucaju kvara iii nezgode posebno atcstirani. U pripremi
i ako sc eksplozivlla smjesa za- posebna kategorija el. uredaja*)
drZava kratko vrijcme.
*) koji u normal nom pogonu ne iSKre mogu biti standardne industrijske
lzvedbe odgovaraju zahtjevima prem" 01, II prop is .(3). Za primjenu 01. II
iii lzv ... bllzll1 uVJeta" na proslOre koje obuhvaca zona opasnosti prema CI. 5
propisa (3), potrehlla ic. poscbna odluka S-Komisiie.
Sto .se tice primjellc na plinove i pare zapaljivih tckucina. mortimo imati ti vidu
da su slandardne vrste protueksplozijskc zastite razradene za upotrebu u zoni
opasnosti I. a to znaci prostor gdje se eksplozivne smjese mog'u pojaviti od vre
na ali ne na dulje vriieme. Nairne standardne vrste protueksplo-
ne mogu se bez daljlljeg primjenjivati na zonu 0, gdje su eksplozivne
smJese pflsutne trajno iii dulje vrijeme.
. . U pogledu pojedillih vrsta zastite u zoni 2, 'nema nikakvih ograni-
uz napomenu. da Je mozda takva izvedba i preostra. odnosno jednostavnije
Izvedbe protueksplozijske zastite bile bi dovoljne i upravo je u toku razrada takvih
posebnih izvedbi pojednostavljenih vrsta zastite za upotrebu 'u zoni 2.
Standardne vrste protueksplozijske zastite odedene su slijedeCim standardima
JUS N.S8.: 101 Neprodorni oklop, 201/72 Poveeana sigurnost, 301 Samosigurnost,
401/77 Punjenje cvrstim materijama, 501/77 Uronjenje u tekueine, 601/77 Nadtlak
. I 701/77 Punjenje pijeskom. Odnose se iskljucivo na elektricne uredaje za rad u
okolnih smjesa plinova i para sa zrakom i to prvens,tveno u prostoru
klasiliclranom kao zona opasnosti '1. Medutim, za prostore zone opasnosti 2 kao
296 ____________________ ___
ELEKTRICNA POSTRO JENJAT" Protueksplozijski elektricni uredaji --------___________ 297
i za prOSlore ugrozene eksplozivnim prasinama mogu sc koristiti bez ogranicenja.
Za prostore zone opasnosti O. mogu se koristiti sarno aka su posebno za to
atestirani, osim vrsta zaslite samosigurnosti kategorija "ia" koja je namijenjena za
upotrebu i u zoni U.
7. Zastitne mjere elektricnih mrei:a u prostorima ugrozcnim
cksplozivnim smjesama
7.1. Podrucje I: rudarsh'o
Uvjete izvedbe mreze i zastite propisuju odredbe prop'isa (2), a prirnjer izvedbe
rudnicke niskonaponske mreze je prikazan na 51. 3 (str. 300).
Zastita od preopcerecellja provodi se bimetalnim relejirna iii okidaCima podeiicnlm
na stvarno opterecenje, ali ne preko nazivne struje u[coaja, osim u narocitom
fdimu intermitirajueih pogona (kraCi pogon i dllzc pauze). Moze se provoditi
i termosondama u namotu strojeva s obzirom na maksimalno dozvoljenu tempe.
raturu klase izolacije.
Zastita ocJ kratko# spoja treba biti provedena na osnovi poznavanja vrijednosti
struje kratko,!! spoja, za svaki razvod i trosilo prema pro'pisima 121:
- maksimalne struje kratkog spoja,
- minimalne struje kratkog spoja.
Maksimalna struja kratkog spoja se uzima za tropolni kratki spoj i rae una kod
mini maine impedancije petlje struje kratkog spoja, sto znaCi uz maksimalnu snagu
mreze (uzevsi u obzir perspektivno stanje mreze).
Djelovanje zastite' provjerava se nakon izracunane minimalne struje kratkog
spoja /kmin
a) kod primjene elektromagnetskih okidaca, podesena struja zastite / z mora biti
/z:E;/kmin/ I,5;
b) kod primiene rastavnih osiguraca. struja djeiovanja osiguraca 1 koja se dobije
iz karakt,eristike osiguraca za vrijeme od 0,1. s, mora biti 1
1
.
0
:E; I
kmin
.
Prol'{lCllll struje krarkog Kod proraeuna struja kratkog spoja vrlo cesto
nisu na raspolaganju podaci nadomjesnih impedancija mrcze sa koje se rlldnik
napaja. vee snaga (iii struja) kratkog spoja i vrsna vriiednost udarne struje krat-
kog spoja, a te daje organJzacija koja opskrbljuje rudnik clcktricnom
energijom. U tom slucaju se mogu komponen,te nadomjcsnc impectancije mreze
preracunati prema izrazu:
radna komponenta
1,1 kU
2
R,= _. _ Q/fazi
. S,JI+k'
I I U
2
induktivna komponenta .a/fazi.
S,JI +k'
gdje je U napon u kY, Sk snaga kratkog spoja na mjestll prikljucka u MVA.
k=R/X (odnos radne i induktivne komponente impedancije) koji se dobije iz dija.
I I .
gram. n. sl. I (DIN 5MI02 2. dio/11.75) prema odnosu --l!--= 1,225--" U, pri cemu
J2I, S, '
je lu vrsna vrijednost udarne struje krat.
kog spoja na mjestu prikljllcka u kA. a
Ik -efektivna vrijednost simetricne kompo-
nente struje kratkog spoja u kA.
51. l. Odnos R/ X u odnosu na vrsnu
vrijednost struje kratkog spoJa
t
21i
1\
5
O
1'-
r-
t-
as 1,0 I,J
JR/JX __ k
OVdje treba naglasiti da .ie, ukoliko se occkuju promjene u mocnosti mreze
(npr. novi izvori iii transformatori). potrebno provesti raclIn minimal nih i maksi-
malnih vrijednosti komponenata impedancije tj. R
Slllin
' i X
Smin
, iz kojih
se onda za mjesto prikljucka izracunava ZSnlllks i ZSlllin prcma izrazu:

Ostale komponente impedancijc sc raclinaju na uobicajeni nacin.
Konacno, impedanciju za svako mjcsto za koje se racuna struja kratkoe. spoja
treba izracunati prema: Zs= JCt, R;)' +Ct, xJ Q/fazi
gdje se i odnosi na sve komponentc mreze od Izvora do mjesta proracuna.
Ztlstita ott llapOIll/ grdke
Zastita od: napona greske je propisana cl. 4.2.2. Propjsa (2) i to kao zastita
od visokih dodirnih napona. pri cemu su dozvoljeni sistemi zastite za energetsku
mreiu niskog napona prema tablici 9.
Tablica 9.
Pregled sistema z3stitr niskonaponskih mreZ3
Sis tern zastite Sredstva zastite od greske Maks. dozvoljeni
mreze na izolaciji napon (V)
Izolirani sistem mrezni kontrolnik
1000
Nulovanje zastita od kratkog spoja 130
Sistem struje greske strujne zastitne sklopke
*)
5istem napona greske naponska zastitna sklopka
380
Mali naponi zastita od kratkog' spoja
50
*) Ui izolirani sistem mreze do 6000 V i 'uz uzemljeni sistem preko. impedancijc
za ogranicenje struje zemljospoja do 1000 V.
298 ___________ ELEKTRICNA POSTRO]EN]A
Kad ovoga treba istaknuti, da u izoliranom sistemu 6 kV mrefe, stfujne
zastitne sklopke moraju imati usmjereno djelovanje, u protivnom maze daci do
isklapanja i neostecenih ogranaka zbog povratne stfuje greske iz ostecenog
sto maze predstavliati teskoce U odredivanju mjesta greske. Ovakav se nacm zastlte
ostvaruje ztv. "kontroinikom kabela srednjeg napona" (opr. tip KKV "Rade Koncar"
Zgb.). Na slici 2 shematski je prikazan usmjereni sistem struju greske
za 6 kV mfein rudnika, uz primjenu kabelskog kontrolmka srednJeg napona za
napajanje trafostanice u jami. Sistem se sastoji od uporedivanja napona greske u
kapacitivnom transformatoru CT sa strujom greske u strujnom
matoru ST i od djelovanja na zastitni prekidac sarno u slucaJu zemlJospoJa na
odvojku kojeg stiti. Kontrolni strujni krug k-i, preko zakljucnog "Otpora R, orno-
gucuje uz primjenu specijalnoga kabela (s poluprovodljivom s
opletima kontrolnog i zastitnog voda) zaMitu kabela od vanJskog mehamckog
ostecenja.

I
I
I
1
m k _____ I
. .. 1. I
_____ z ____ J
L __ .... __
SI. 2. Selektivna zastita od i. kontrola
kabela u 6 kV mrezi rudnika
Veoma uobicajeni nacin izvedbe sistema niskonaponske mreze sa sistemom
zastite je na slici 3, koja prikazuje izolirani sistem mreze uz primjenu mreznog kon-
trolnika MK. Kao sto se vidi na slici 3, osnova zastite od napona greske (odnosno
greske' na izolaciji mreze) povjerena je u cijeloj mrezi Uedne galvanske cjeline)
mrdnom kontrolniku, koji ispunjava slijedece zahtjeve:
a) da trajno kontrolira i mjeri izo\aciju mreze prema zemlji,
b) da mu je unutarnji otpor najmanje 10 puta veci od minimalnog otpora izo-
lacije, a to je 20 il/V, sto za mreiu 500 V iznosi 10 kil,
c) da zemljospoj, a to znaci kad izolacija padne. na 20 fl/V, isklopi u sto kraccm
vremenu,
Protueksplozijski elektricni urecaji
d) da ima dvostepeno djelovanje i to:
__________ 299
-. signalizaciju za nedovoljnu izolaciju, sto znaci ispod 100 D./V,
- isklapanje kod 20 il/V, ali ne manje od 4.kil.
Zahtjev pod c) se smatra zadovoljenim, ako isklapanje napona mreze uslijedi
u vrernenu od 100 ms, koje vrijeme proizlazi iz. zastite od kratkog spoja. Nairne,
zastita od kratkog spoja je moguca i podesena za direktni kratki spoj, a ako se
uspostavi luk, zastita u velikom broju slucajeva postaje nedjelotvorna, jer struja krat-
kog spoja dolazi u red velicine struje ispod podesenosti zastite, te je jedino moguce
isklapanje pomocu zastite od zemljospoja, do kojeg .ce redovitbdoei kod pojave
luka. Osim toga, taj se zahtjev poklapa sa zahtjevom zastite od napona dodira covjeka
za prosjecni kapacitet mreze prema zemlji u izoliranom sistemu mreze.
Savremeni mrezni kontrolnici tip Km III ASZ u potpunosti udovoljavaju ovim
zahtjevima i registriraju zemljospoj uz trenutno opadanje izolacije mreze u vre-
menu do 10 ms, te uz vrijeme isklapanja prekidaca od 30 do 40 ms, zemljospoj moze
biti prekinut, a time i svaki kratki spoj sa zemljospojem, u vremenu do 50 ms.
Otpor uzemljenja glavnog uzemljivaca trafostanice (stika 3) mora biti u skladu 5 mo-
gucorn strujorn zemljospoja, tako da ni u koJem sIucaju ne uzrokuje dodirni napon
od SOV te prema tome mora biti R
z
=50/1
z
n, gdje se struja zemljospoja lz moze
racunati izrazom: I
z
=0,21 U A, u kojem "je: L suma duljina svih kabela mreze u
km, U napon u kV.
Zbog male struje zemljospoja izoliranog sistema, ovom zahtjevu nije tesko udo-
voljiti pa i u najlosijim uvjetima izvodenja uzemljivaca. Kod primjene nulovanja
(do 130 V), za,titu treba realizirati tako, da otpor petlje jednopolnog kratkog spoja
omogucuue takvu struju greske, da je osigurano djelovanje zastite u vremenu do
100 ms.
Posebne zastite - rudnicki kontrolnici
Zbog svojih specificnih uvjeta rada u rudnickoj elektricnoj mrezi, dodatne
zastitne mjere prepustamo familiji specijalnih kontrolnih uredaja, cija primjena po-
scbno dolazi do izrazaja u metanskim jamama.
Ulogu specijalnih rudnickih kontrolnika vidimo na jednom primjeru rudnicke
mreze za pogon i rasvjetu na slici 3.
Niskonaponska mreza pocima od transformatorske stanke u jami s transfor-
macijom 6/0,5 kY iii 6/1 kY. Kod primjene ve.sih snaga motora strejeva za dobi-
vanje rudne supstance na otkopu, npr. iznad 200 kW, pokazalo se veoma ekono-
micno koristiti napon od 1 kV. pa se radi toga rudnicki transformatori snage iznad
400 kYA rade kao prespojivi za napone 525 iIi 1050 V (u praznom hodu). Ako
je kao niski napon koristen 500 V (525 V u .praznom hodu), onda se cijela mreza
rudnika moze prikazati kao na slici 3.
Niskonaponska strana je zasticena glavnlm prekidacem P u kombinaciji s mreznim
kontrolnikom MK. koji prije uklapanja prekidaca P mjeri izolaciju mreze .,i"
pomocu tri prigusnice, preko kojih trajno mjeri izolaciju mreze prema zemlji .,i"
pod naponom. kao sto je opisano pod 1.3. Signalizacija Si upozorava kad izo-
lacija padne ispod 100 il/V, sto znaci da se aktivira ispod 50 kil za 500 V mrezu.
Kad izolacija mreze. padne ispod 20 il/V, iii 10 kil za 500 V mrezu, dolazi do
isklapanja prekidaca P: De dolazi do uklapanja prekidaca dok izolaciiski otpor
nije veei od 100 il/V (odnosno 50 kn. za 500 V
300 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
ElEKTHOENEH6ETSKA
IIH1A
6IQS-IkV
P

s;gnal;zoe.
S, i</OonlV
isklop P _ is 20ruv
t"5100 ms
IIHEtA POSEBNO
PROVJETHAVAN06
OIJElA JAIIE
ukfaponje preko KV
nakon provjetravonjo
IS-/O-ISmin)
0,5-11
RASVJETNA
0)2kV
IIHE1A
<l)
Isklop S, ; 20 QIV
ili R
kz

"20n IV
L
..
cljevni
ventil%r
instalacije
h<2)m
Sl. 3. Primjer rudnicke rnreze za pogan i rasvjetu: Ll, L2, L3 su fazni vodici;
Z vod,za uzemljenje; k kontrolni vod; i izolacija mreze; R zakljucni otpar kon-
trolnog voda
Kabeli strojeva koji se u pogonu pomicu podlijezu odredbi te. 4.10.2 propisa (2)
moraju hiti zasticeni kabelskim kontrolnikom (KKN). Primjena ovog kontrol-
llIka zahtijeva primjenu specijalnih rudnickih kabela. Zadatak ovih kontrolnika
i
I
Protueksplozijski elektricni uredaji
___________ 301
je da omoguce uklapanje sklopnog aparata S sarno kod ispravne Izolacije kabela
i ako kabel nije mehanicki ostecen, na sto ukazuje ispravan strujni krug k-z s
otporom R oa kraju voda. Nakon uklapanja sklopnog aparata S, izolacijski
otpor prema zemlji kontrolira mrezni kontrolnik MK,.a mjerni krug"i" kontrolnika
KK se iskljucuje i kontrolnik ima zadatak da djeluje (isklopi S) sarno kod
mehanickog ostecenja kabela izvana. To se odrazava u prekidu iii kratkom
spajanju strujnog kruga k-z, do kojeg dolazi vanjskim ostecenjem, sto osigurava
specijalna konstrukcija kabela s poluprovodljivom gumom. U slucaju greske
strujom /z iii djeluje mrezni kontro!nik MK, a kontrolnik KK sprecava
ponovni uklop. Kod svih ostalih gresaka, poremecenja otpora R strujllog kruga
k-z, dolazi sarno do isklapanja sklopnog aparata S, djelovanjem KK. Isti takav
strujni krug s otporom R moze posluziti za jednozilno daljinsko upravljanje
stroja za dobivanje rudnicke rnase, ciji kabe! stitimo kabelskim kontro!nikom KK
Napajanje posebno provjetravanih dijelova jame
Posebno provjetravani dijelovi jame mogu se napajati elektricnom energijom
sarno. uz primjenu specijalnih kontrolnih uredaja tzv. "KontroInika ventilacije",
kojima je zadatak da propuste elektricnu energiju u posebno provjetravani dio
sarno kod ispravne' izolacije mreze i osiguranog dovoljnog provjetravanja posebno
provjetravanog dijela. Posebuo provjetravani dijelovi su radovi otvaranja, istrage
i pripreme, pri cemu se probijaju tzv. sJijepi hodnici posebno provjetravani cijev-
nim ventilatorima iz protocno provjetravanih hodnika (glavne vjetrene struje). Kon-
troInik ventilacije K V, na slici 3, prije uklopa sklopnog aparata preko "i" kontro-
lira izolaciju dijela mreze u posebno provjetravanom dijelu, istovremeno provjerava
ventilaciju glavnog vjetrenja preko 01, a posebno provjetravanje preko 02. Nakon
sto je posebno provjetravani dio pouzdano provjetren, KV uklapa sklopni aparat
preko, posebuog vremenski otezajuceg clana, koji se podesava ua 5 do 15 minuta,
ovisno 0 duljini posebno provjetravanog dijela i kapacitetu ventilatora.
malno dozvoljeni kapacitet ventilatora ovisi 0 glavnoj vjetrenoj struji i odreden je
propisima .. Kod kracih prekida napajanja, kontrolnik ventilacije "odlucuje 0 potrebi"
pocetnog provjetravanja. Tako npr. se moze podesiti na vrijeme od 0,5 do 1,5 min,
u kojem se vremenu bitno ne poremecuje posebno vjetrenje u odnosu na akumu-
laciju eksplozivnog plina (kod prekida napajanja elektricnom energijom). Prema
tome, za prekide posebnog provjetravanja krace od podesenog vremena (0,5 do
1,5 min) moze se odmah uklopiti elektricna energija u posebno provjetravani dio,
bez prethodnog pocetnog provjetravanja (5 do 15 min). Kod napajanja posebno pro-
vjetravanog dije!a, kontrola izolacije KV preko "i" se prekida, i kontrola izoIacije
mreze se provjerava mreznim kontrolnikom MK trafostanice; dok KV kontrolira
izolaciju sarno prije uklopa sklopnog aparata za posebno provjetravani dio.
Rasvjetna mreza se suglasno Cl. 4.7.2 Propisa (2), mora napajati iz posebnog
transformatora do 220 V nazivnog napona rnreze rasvjete. Kao sto vidimo na slici 3,
zastitne mjere ovise 0 nacinu polaganja i namjeni. Tako imamo:
a) stalne instalacije. Cije su armature i instalacija polozeni na visini iznad 2,2 m,
moraju imati zastitu od kratkog spoja, pri cemu osiguraci p'ojedinih
krugova ne smiju biti veci od 25 A, a minimalna struja kratkog spoja mora
biti takva, da osigurac prekine kratki spoj u vremenu do 100, ms;
302 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
b) statne instalacije, ciji se dijelovi iii armature nalaze na visini ispod 2,2-m, napana
preko 50 V, moraju imati pored zastite od kratkog spoja kao pod a) jos i
zastitu od zemljospoja, odnosno moraju imati kontrolnik rasvjete KR, koji ce
isklopiti napon rasvjetnoj mrezi, aka izoJacija padne ispod 20 -n/v iii manje od
4 kQ:
c) instalacije rasvjete na radilistima (otkopirna), koje se pomicll s rudarskim rado-
virna, napona preko 50 V prema odredbama 4.10.12 Propisa (2), moraju pored
zastita pod a) i b) imati zasticen kabel kontrolnim strujnirn krugom k-z od
mehanickog ostecenja, a taj krug kontrolira i ispravnost zastitnog vodica.
Kontrolnik rasvjete prema slici 3, kontrolira izolaciju cijeJe mreze, a strujni
krug za atkap kontrolira i od mehanickog ostecenja, koje se odrazuje u promjeni
otpora R kontrolnog strujnog kruga k-z.
7.2. Podrutje II: industrija (ostala mjesta upotrebe)
Uvjete i izvedbe mreze i propisuju odredbe odgovarajucih propisa uz
dopunske odredbe za prostore ugrozene eksplozivnim smjesama plinova i para i
prema Propisima (3).
Zastita ad preopterecenja
Zastita od preopterecenja provodi se-bimetalnim relejima iii okidacima pode-
senim na stvarno opterecenje s tim, da se mora osigurati u svakom slucaju odgova-
rajuca temperaturna klasa uredaja, vodeci racuna i 0 maksimalno mogucoj tempera-
turi okoline. Ako se provodi mjerenjem temperature uredaja, onda uz odgovarajuce
termo-sonde mora biti uredaj posebno atestiran.
Kod motora povecane sigurnosti treba udovoljiti zahtjevima JUS N.SB.244.
Zastita ad kratkag spaja
Zastita od kratkog spoja provodi se na sliean nacin kao sto je navedeno pod
7.1., (str. 296) s tim, da za minimalnu struju kratkog spoja kod uzemljenih sistema
teba racunati struju jednofaznog kratkog spoja. .
Kod ovih sistema niskonaponske mreze uobicajeno je mjeriti otpor petlje struje
kratkog spoja, pri cemu se moze uzeti da je minimalna struja kratkog spoja
U
lkmin=-_--A, gdje je: U nazivni napon mreze u Y, Zp.impedancija petlje (iz-
.)3 Zp
mjerena) u Q. Za zastitu od kratkog spoja vrijede isti principi i zahtjevi kao pod
7.1 s tim, da vrijeme djelovanja zastite nije-ni u jed nom propisu odredeno, ali za
prostore ugrozene eksplozivnim smjesama treba teiiti sto kracem vremenu djelovanja
zastite i po mogucnosti udovoljiti zahtjevu kao pod 7.1, odnosno da do prekida
katkog spoja dode u vremenu do 0,1 s.
Prema klasifikaciji i oznacavanju uzimaju se sistemi zastite od napona greske,
odnosno previsokog napona dodira, kao i njihova upotrebljivQst prema tablici 10.
Sistem zastite s napooskom zastitnom sklopkom nije podesan za prostore ugro-
zene eksplozivnim smjesama, posto je prvenstveno namijenjen TT sistemu mrei:e,
koji iako pod odredenim uvjetima predstavlja zastitu od previsokih dodirnih na-
pona, oe eliminira naPc::m greske kao uzrocnik paJjenja eksplozivne smjese.
Sistern zastitnih rnjera protiv napona greske moze se smatrati zadovoljavajuCi za:
Protueksplozijski elektricni uredaji _____________ 303
Tablica 10.
Sistem zastite
TT
TN
IT
U tablici znaee:
Pregled sistema zastite od napona greSke
prema IEC (vidi str. 265)
Dozvoljena upotreba
Naziv
u zoni opasnosti
0 1 2
zastitno uzemljenje s odvojenirn po-
gonskim uzemljenjem ne ne ne
nulovanje
1) nulvodic i zastitni vodic 'fazdvo- (I)
jeni ucijeloj mreZi(SI.4),sistem TN-S ne da da
2) nul i zastitni vodic u,zoni opasno- ne
sti razdvojeni (SI. 5), sis tern TN-C-S ne (A) (1) da
3) nulvodic i zastitni vodic u jednorn
vodieu TN-C ne ne ne
a) izolirani sistem rnreze (kao za da da da
rudnike) s rnreznim kontrolnikorn (2) (3) (3)
b) strujne zastitne sklopke s ogra- ne da da
nicenom sirujom gre'ke (SI. 6) (3) (3)
(A) - uz primjenu trenutno djelujuce dodatne zemljospojne zastite za cijelu mrezu
moze bili "da", npr. strujne zastitne sklopke iza transformatora;
(l) - obavezno provodenje izjednacenja potencijala (IP), sto znaCi spajanje svih
metalnih struktura elektricnih i ostalih susjednih uredaja na vod za izjed-
nacenje potencijala izvan sistema mreze; ,
(2) osim za.tite (IP), prema (1), neophodna je dodatna zastita od atmosferskog
utjecaja 1 zastita od mehanickog ostecenja kabela;
(3) vodljivih kucista na jedinstveni zastitni vod u sistemu mrei:e (kabelu),
uzemlJen na jedno glavno mjesto uzernljenja.
sistem TN:
a) nadstrujna zastita elektromagnetskim okidacima iIi osiguracima (kao za kratki
spoj), pri cemu treba biti

gdje je: Zp izmjereni otpor petlje u Q; lp struja greske pri kojoj djeluje zastita;
U
d
maksimalno dozvoljeni napon greske.
Ako se moze udovoljiti uvjetu da je maksimalni napon greske Y, onda
se smatra da nije potrebno posta viti posebne uvjete za vrijeme djelovanja zastite,
304 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
1I
r
,, __ ____ __________________ __ _



"':'" Rp
pogonsko
uzemijenje
P
NEUGR01ENI
PROSIOR
-
Ip
I

I
I
I
1
I
1
-I-
UGR01ENI PROSTOR
lONA I
I
/P- izjednacenje potencipla
SI. 4. TN-S sistem
P 1;1,_ :
r-__ ---------------1---1I



L.:-.:-T". __ ._ ..... __ ._.-z
Rp
pogonsko
uzemfjenje
Zu -impendanclJa
uzemljenja
NEUGROZENI
PROSTOR
: Ip i A y' "< I'm'"
I
_I-
I
UGROZENI PROSTOR
lONA 2
SI. 5. TN-C-S sistem
SI. 6. IT sis tern
Graficki simboli za elektricne she me. ______________ 305
ali to vrijeme ne bi trebato bili duze od 1 s. Medutim ako se ne moze udovoljiti tom
zahtjevu i aka je U d> 25 V, ooda je neophodno smanjiti vrijeme djelovanja na tehnicki
najrnanju vrijednost, a to je 0,1 s. Aka se ne maze pastiCi ni jedan od navedenih
uvjeta, onda treba primijeniti drugu dodatnu zastitu, npr. treDlltno djelujucu strujnu
zastitnu sklopku.
b) strujna zastitna sklopka trebil imati trenutno djelovanje u vremen'u 0,1 s s tim,
da podnosi odgovarajucu struju greske.
Sistem IT:
a) mrezni kontrolnik u izolacijskom sistemu mreze za trajnu kontrolu izolacije i
trenutno djelovanje od zemljospoja, odnosno kad izolacijski otpor padne ispod
20 illY nazivnog napona. Sistem je prikazan na str. 266. Otpor zajednickog
uzernljenja mora biti:
R.";;U
d
/1" Q
gdje je: I
z
struja zemljospoja; U
d
maksirnalno dozvoljeni napon, koji mora udo-
voljavati zahtjevima napona dodira uz djelovanje s.
b) strujna zastitna sklopka za sisteme mreze s uzemljenjem nultocke preko impe-
dancije ZE' pri cernu treba biti ispunjen uvjet da je otpor uzemljenja
Y
gdje je: Ig struja greske odredena impedancijom ZE. a ne smije biti veca od
1 A; U
d
maksimalno dozvoljeni napon (vrijedi isto kao pod a).
GRAFICKI SIMBOLI ZA ELEKTRICNE SHEME
Simbol: Prikazani element: Simbol: Prikazani- element:
Djelatni otpor iii otpornik
3-50
Istosmjerna struja
Trofazna struja 50 Hz
Trofazna struja s neutr.
vodicem 50 Hz
-o:::J- iii Induktivni otpor
(induktancija)
3N-50
N-1/0V
,2-220 V
2x6mm2Cu
Istosmjerna struja, 2 vodica,
110 V
Istosmjerni vod 220 Y,
2 x6 mm
2
Cu
,f. IN---50Hz Jao V Trofazni vod s neutr.
ixIZKBOxlO)+80xl0Cu vodicem 50 Hz, 380 V s 3
vodica po dvije sipke
80 x 10 mm i neutralnim
vodicem 80 x JO mm od
bakra
20 Koncarev prirucnik
w
-II-

Prividni otpor
(irnpedancija)
'. Promjenljivi otpor
Induktivni otpor, namot,
prigusnica
Kapacitet, kondenzator
Galvanska iii akumulatorska
baterija
Ispravljac (elektr. ventil)
opcenito
Osigurac
306 ___________ _
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Simbol:
I iii I
= iii - __
1----
0)----
-
DEJ----
----
----
---1>----
__ __

.L
\


Prikazani element:
Prenaponski odvodnik
Uzemljenje
Spoj s masom
K var (proboj, preskok,
kratki spoj)
Nerazrjesivi spoj
RazrjeSivi spoj
Mehanicki spoj
Ruella upravljanje
Elektromotorno upravljanje
Pneumatsko iii hidr.
upravIjanje s
jednostrukim djelovanjem
Elektromagnetsko
upravljanje
Elektromagnetsko
upravIjanje s vremenskim
zatezanjem
Automatsko vracanje
U osnovni polozaj
Jednosmjerni '" - '.',
a) zadrZan(' '-.
b) slobodno
Rast'l,Yljac
Rasta vni osigurac
Cijevni osigurac
Rastavna sklopka
Simbol:
-Ir
:.1:'
d\
\\
F4\

::(]
rr:]


e

$
J5kV
Y BMVA
50Hz
A 7%
Yd5

Prikazani element:
Rastavna sklopka-osigurac
Prekidac
Sklopnik
Prolazni kODtakt
Tipkalo
Zvono
Zujalica
Truba
Sirena
Signalna svjetiljka
Indikator
Pokazivac polozaja
Trofazni transformator
s dva odvojena namota
35/10,5 kV, 8 MVA, 50 Hz,
sprega Yd 5, napon kratkog
spoja 7%
Trofazni autotransformator,
sprega zvijezda
Trofazni transf. s regulae.
preklopkom za preklapanje
odvojaka pod opterecenjem
Strujni transformator
Strujni transformator
s dvije jezgre
r
Graficki simboli za elektricne sheme ____________ 307
Simbol:
20
Prikazani element:
Strujni transf. s dva "
sekundarna namota na
jednoj jezgri
Naponski transformator
(dvopolni iIi jednopolni)
Sant
Trofazni sinhroni generator
(iIi motor MS) spregnut u
zvijezd u bez izvedene
neutralne tocke
Tror. asinhroni kavezni
motor
Trof. asinhroni motor s
kliznim prstenovima
Istos . rni motor (iii
generato " G) sa serijskom
uzbudom
Istosmjerni motor (iii
generator G) s porednom
(paralelnom) uzbudom
Istosmjerni motor (iii
generator G) sa stranom
uzbudom
Pokretac - opcenito
Smjer energije od sabirnica
Smjer energije prema
sabirnieama
Energija u oba smjera
Pokazni instrument
(ampermetar)
Simbol:
_0_
-0--
--
=
Prikazani element:
Registraeijski (upisni)
instrument (vatmetar)
Brojilo (vatsatno)
Zastitni relej (bimetal)
Vod opcenito
Vod na zidu
Vod u zidu (pod zbukom)
Vod u zbuei
Vod u cijevi
Vod na izolatorima
Nadzemni vod
Podzernni vod
Podvodni vod
Kabelska glava
Kabelska spojniea
Vod prema dolje
Vod prema gore
Vod prema gore, smjer
energije prema gore
Vod prema gore, smjer
energije prema dolje
Vod prolazi vertikalno
kroz pr"ostoriju
Razvodna ploca
Razvodna ploca, ormaric,
razdjelnik
Jednopol. instalae. sklopka
Tropolna jnstalae. sklopka
Potezna instal. sklopka
Serijska instalae. sklopka
Izmjenicna sklopka
Krizna sklopka
308
Simbol:
o
o
A
f<.
Prikazani element:
Tipkalo
Svijetlece tipkalo
Uticnica
Uticnica sa zastitnim
kontaktom
t iii
X
t Utikac i utieniea
I
x
X 6x50W
-mm
C9
k9 0""0 I
o
C?
o ill 0
c;)
.1
'!:L
T
IT]
IAI
Svjetiljka opcenito
Svjetiljka za nuidu
Svjetiljka za slucaj panike
Svjetiljka sa 6 zarulja
Fluorescentna cijev
(svjetiljkal, opcenito
El. grijaiica, opcenito
Elektricni sat
Satna sklopka
Vremenska sklopka
(npr. stubisni automat)
Hladna katoda
elektronske cijevi
Ornot elektronske cijevi
Pasuda ispunjena parem
Anoda elektronske cijevi
Resetka elektronske cijevi
Polarizirani kondenzator
NerotirajuCi generator
Generator impuisa
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Simbol:
--{>--ili -{B-
-@-ili-@-
y

I

I
I
--d
I
I
p--
I
---I
I
Prikazani element:
Pretvarac
Pojaealo
Atenuator
Filter
Modulator, demodulator
Monostabil
element
F eritna jezgra
Yruca katoda
Fotoelektricna kato.da
Vlaz logiekog sklopa
Izlaz.logiekog sklopa
Invertirani {ulaz}
logickog sklopa izlaz
Staticki ulaz logickog
sklopa
tllvt "I" sklop
=13-($.-)* * "IIi" sklop
-[}( -Dr * "Ne" sklop
Oznacavanje . elemenata elektricnih postrojenja ________ 309
Simbol: Prikazani element: Simbol:
Prikazani element:
-B- Element za zadrsku
Bistabilni element
* Simboli u zagradi nisu IEC (Ostale simbole za po!uvodicke komponente vidi na
str. 530, a za mjerne instrumente na str. 355).
OZNACAVANJE ELEMENATA ELEKTRICNIH POSTROJENJA
Elementorn se naziva komponenta, uredaj, sklop iii dio, postrojenja koji je na
shemama predstavljen jednim simbolom.
Oznake elemenata se postavljaju na prikladnom mjestu u blizini grafickog sim-
bola elementa. Za isti element se uvijek uzima jednaka oznaka u projektantskoj
dokumentaciji jednog postrojenja (sheme,. popisi opreme, upute, opisi,' itd.). Radi
olaksanja snalazenja pri odrzavanju i rukovanju postrojenjem jednaka oznaka iii
njen dio, dovoljan za jednoznacno raspoznavanje elementa, stav!ja se uz element u
samom postrojenju, sklopu itd.
Potpuna oznaka elementa (prema IEC - 113-2/1971) sastoji se od cetiri skupine
znakova:
Skupina 1: postrojenje iii dio postrojenja
skupina 2: + mjesto ugradnje
skupina 3: vrsta, broj i funkcija
skupina 4: prikljucnica.
Za skupine 1, 2 i 4 upotrebljavaju se proizvoljne oznake slozene od slova i
brojeva. Oznaka skupine 3 za vrstu elementa uzima se prema tablici 1, a za
funkciju element. prema tablici 2 (u skladu s lEC). Srednja oznaka iz skupine 3
"broj" oznacava redni broj elementa iii oa mjestu ugradnje iii u postrojenju. Brojevi
ne moraju biti u neprekinutom nizu.
U svim slucajevima nije neophodna cjelovita oznaka, no uvijek je numo
potrebno, bez obzira na broj upotrijebljenih skupina, ispred skupine staviti odgovara-
juci znak (=, +, -, :). Time se izbjegava zabuna pri upotrebi jednakih oznaka
u skupinama, odnosno odreduje se srnisao i svrha upotrijebJjene oznake.
Prirnjeri:
2
. sklopka br. 2 za ispitivanje
komandna ploea K, polje 2
sklopno postrojenje 12 kV

I I motor broj 3
mlin sirovine broj 2
310 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
A
L upravljacki ormar hr. 2, poije 1
sklopno postrojenje 110 kV
Primijenjena oznaka, S obzirom na broj upotrijebljenih skupina, avisi
postrojenja i 0 vrsti sheme, odnosno dokumenta gdje se pojavljuje.
o slozenosti
Tablica 1.
Oznake elemenata
Slavo Vrst elementa Prirnjeri
A Grupe, sklopovi Cijevno, tranzistorsko iii rnagnetsko pojacaio,
laser
B
c
D
E
F
PretvaraCi neelektricnih Mjerni pretvarac, termoelektricki davae, foto-
veliCina u elektricne i elektricna celija. dinamometar, mikrofon, ZVUC-
obrnuto nik, zVllcnica,
Kondenzatori
Uredaji s memorijom, bi-
narni elementi
Razno
Za5titoi uredaji
Bistabilni i monostabilni elementi, ,pisalo na
magnetskoj traci
Uredaji za rasvjetu, uredaji za grijanje te svi
uredaji koji nisu navedeni na drugom mjestu
ove tablice
Osigurac, odvodnik prenapona, za8titni relej,
okidac
G Generatori (izvori struje) Rotirajuci generator, rotirajuci pretvarac frek-
vencije, baterija, uredaj za dobivanje struje,
oscilator, kompenzator
H Uredaji za signalizaciju Uredaji za opticku i akusticku signaJizaciju
K Releji, sklopnici Sklopnik, pomocni sklopnik, pomocni reiej, vre-
menski relej
L Induktiviteti Prigusnica
M Motod
p
Mjerni uredaji Pokazni mjerni uredaji, mjerni uredaji za zapis,
brojila
Davac impulsa, 'satovi
Oznaeavanje elemenata elektricnih postrojenja _________ 311
Q
R
S
T
u
V
W
X
y
Z
Tablica 2.
Slovo
A
B
C
D
F
G
H
J
K
M
N
Sklapni aparati
Otpornici
Sklopke, biraCi
Transformatori
Modulatori, pretvaraci
cijevi
Prekidac, rastavljac, rastavna sklopka, zastitna
sklopka, motorna zastitna sklopka, rastavljac-
-osigurac
Podesivi otpornik., potenciometar, regulacijski
otpornik, sant, termistor
Tipkalo, krajnja sklopka, upravljacka sklopka,
preklopka, biracka sklopka, birac,
Strujni transformator, napooski transformator
Diskriminator, staticki pretvarac frekvencije,
uredaj za kodiranje; izmjenjivac, pretvarac, de-
modulator
Elektronska djev, cijev punjena plinom, dioda,
tranzistor, tiristor
Prijenosni putovi co Kabel, sabirnica, dipol, parabolicka antena
Prikljucnice, uticne
naprave
Mehanicki uredaji
elektricki pokretani
na- Rastavni utikac i uticnica, ispitni utikac, pri-
kljucnica, stezaljka
Kocnica, spojka, . ventil
Elementi za ogranicenje, Kristalni filter, kompandor, ekvivalent kabel<\
filteri, kompenzatori
Oznake elemenata
Osnovna funkcija Siovo Osnovna funkcija
Pomocna funkcija P Proporcionalnost
Smjer kretanja Q Stanje (start, stop)
Brojenje . R Vracanje u pocetni poloZaj,
Diferenciranje brisanje
Zastita S Memorija, zapis
Ispitivanje
T Mjerenje vremena, kaSnjenje
Signalizacija
(zatezanje)
V ,Brzina. (ubrzanje" kocenje)
Integriranje
W Zbrajanje .
Impulsni pogon
X Mnozenje
Glavna funkcija y
Analogno
Mjerenje Z Digitalno
312 ______ _____ ELEKTRICNA POSTROJENJA
ELEKTRICNE SHEME, DIJAGRAMI I TABLICE
Elektricne sherne, dijagrami i tablice predstavljaju tehnicko-projektantsku do-
kumentaciju i dijele se prema namjeni i prema naeiou prikazivanja (lEe 113-1/1971),
Shema prikazuje oaeill oa koji su razni dijelovi mreze, postrojenja, grupe
aparata iii aparati medusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom medusob-
nom pdnosu.
Dijagram prikazuje odnose izmedu: raznih operacija, operacija i vrernena,' ope-
racija i fizikalnih veliCina, stanja raznih elemenata.
Tablica nadomjestava iii dopunjava shemu iii dijagrarn. Mora biti tako prikazana,
da De zahtijeva dodatni tekst za objasnjenje.
Podjela prerna namjeni
Objasnjenje naeioa djelovanja
Objasnjenje naeioa spajanja
i prostornog poloZaja
sheme
dijagrami prikljucni planovi dispozicijski
iii tablice iii sherne crtezi
pregledne slijeda operacija unutarnjih spojeva
strujne vremenskog slijeda vanjskih spojeva
I
nadomjesne rednih stezaljki
Pregledna shemaje pojednostavljen prikaz postrojenja fadi jednostavnog razumije-
vanja djelovanja. Pomocll simbola daje prikaz najvaznijih dijelova postrojenja iii
jednog dijeJa postrojenja s funkcionalnim meduvezama. Prikazuje. takoder, podjelu
postrojenja po funkcionainoj iii prostornoj osnovi.
Strujna shema je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja iii dijela postrojenja sa
svim pojedinostima. Posredstvom simbola prikazuje sve elektricne i ostale veze
5 drugim dijelovima postrojenja od bitnog znacaja za funkciju.
Nadomjesna shema je veoma pojednostavljen prikaz strujnog kruga iii njegova
dijela, za potrebe analize iii proracuna.
Dijagram iii tablica slijeda operacija je prikaz slijeda operacija po redoslijedu
odvijanja procesa.
Dijagrarn iii tablica" vremenskog slijeda je dijagram iii tablica slijeda operacija,
dopunjen vremenskim intervalima izmedu operaeija u slijedu.
plan (iii shema) unufarnjih spojeva predstavlja prikaz svih spojeva
unutar jednog aparata iIi sklopa.
Elektricne sheme, dijagrami i tablice ____________ 313
Prikljucni plan (iii shema) vanjskih spojeva, predstavUa prikaz svih spojeva
izmedu raznih sklopova iii dijelova postrojenja.
Prikljucni plan (iii shema) rednih stetaljki (prikljucne letvice) predstavlja prikaz
red nih stezaljki elektricnog uredaja iii' skiopa i na njih prikljucenih unutarnjih i
vanjskih spojeva.
Dispozicijski crtez predstavija prikaz smjestaja dijelova uredaja na mjestu
ugradnje, kao sto su osobito: prikljucnice, uticni kontakti, grupe aparata itd. Ne
mora biti ertan u mjerilu.
U jednoj shemi je dozvoljena upotreba vise navedenih tipova shema, a moze
se takoder na istom crtezu prikazati shema koja objasnjava djelovanje i shema spa-
janja.
Podjela prema nacinu prikaiivanja
'vorliea: jednopolni, visepolni prikaz
- simbola: skupni, poluskupni, razvijeni prikaz
- prostornog rasporeda
U jednopo!nom prikazu se dva iIi vise vodiea nadomjeste jednom crtom. ledno-
polno se naroCito mogu prikazati: vodici visefaznog sustava, vodiCi slicne elektricne
funkcije, paraieini vodici, vodici koji imaju istu fizicku trasu iIi isti prostorni
smjestaj na shemL Pri jednopolnom prikazivanju se moze vise jednakih elemenata
prikazati jednim simbolom.
U visepolnom prikazu svaki, se vodic prikazuje posebnom crtom, a svaki ele-
ment jednim simbolom. ,
U skupnom prikazu,sim'bola svi se,simboli, koji pripadaju jedn,om elementu; crtaju
na shemama zajedno. '
U poluskupnom prikazu simbola simboli raznih elemenata istog aparata iii ure-
daja prikazuju se odvojeno. ali' 'su tako ni.sporedeni" da se lako moze' nacrtati
simbol mehanicke veze elemenata koji funkcionalno pripadaju zajedno.
U razvijenom prikazu simbola simboli, raznih elemenata istog aparata iii ure-
daja prkazuju se razdvojeno, a su da se lako i moze
slijediti strujni krug. ,
Prikaz prostornog rasporeda)e takav prikaz, u kojem polozaj simbola iIi pojedng-
stavijenog erteza elementa odgovara potpuno iii djelomicno stvarnoin prostornom ,
smjestaju elementa.,.Prikaz prostornog ne biti u nijerilu.
Na istoj sherni se moze upotJijebiti, v.ise' nayedenih naein,a
Smjernice za ,izradu elektricnih shema
Pregledne sheme
Pregledne sheme se crfaju jednopolno; prikazuju glavne vodo.ve, a prema
i pomocne. Uz glavne strujne krugove mogu se ponekad simbolima oznaciti i elementI
zastite i mjerenja, a rjede i upravljaeki e1ementi: Pregledna shema daje
vaznijih dijelova postrojenja i najvaznije podatke glavnih elemenata postroJenJa.
Svaki element riosi odgovarajucu oznaku prema tablici 1.
Iznad sabirniCa se stavlja oznaka vrste struje i pogonski napon, a ispod sabirnica
materijal vodil:a,' njegov presjek, odnosno dimenzije sipke u mm prema oznakama iz
314 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
tablice simbola. Kad. postrojenja visokog napona, uz oznake struje i napona stavlja
se i podatak 0 prekidnoj moci.
Kad vise sist,croa sabirnica se stavlja oznaka i redni broj sabirnice.
Za clemente treba staviti sJijedece oznake:
Rastavljaci: nazivna struja;
Prekidaci: nazivna stfuja, prekidna moe;
Kondenzator: kapacitet;
Otpornici: ctpar;
Transformatori: prema tablici sirnbola;
Matori: snaga i eventual no brzina vrtnje;
Mjerni transformatori: prijenosni omjer, snaga;
Osiguraci: nazivna struja;
Baterije: kapacitet, polaritet i event. broj elemenata.
Za releje i uredaje za mjerenje i pokazivanje, oznacava se broj kornada poprcc-
nim crticama prcko vanjskog ruba simbola.
Strujne sheme
Svrha strujne sheme je da detaljno obja'sni djelovanje uredaja, postrojenja iIi
dijela postrojenja, koristeci pritom i kratke opise ili dodatne podatke u obliku
tablica i dijagrama. U strujnoj shemi prikazuju se glavni i pomocni strujni krugovi.
Strujna shema treba pruzati dovoljno podataka za izradu' prikljucnih planova iIi
prikljucnih sherna. Ovi dodatni podaci po obliku i velicini ne smiju smanjivati jednu
od osnovnih karakteristika sheme - preglednost. Strujna shema mora, takoder,
pcuzati dovoljno podataka za odrZavanje pogona, ispitivanje te brzo i jednostavno
pronalazenje mjesta kvara.
Strujna shema treba, posredstvom grafickih simbola, prikazivati' elektricne veze
i funkcije pojedinih strujnih krugova, bez obzira na fizicke odnose elemenata struj-
nog kruga.
Pri izradi strujnih shema su dozvoljeml sJijedeca pojednostavljenja:
jednopolno prikazivanje eijelog glavnog (energetskog) strujnog kruga iIi njegova
dijela, ako se pritom ne smanjuju navedeni zahtjevi za strujne sheme,
dio strujnog kruga moze se nadomjestiti sinibolom' u obliku praznog cetverokuta,
ako se time usteduje -prostor i poboljsava preglednost. U tom slucaju se mora
oznaCiti broj sheme, koja daje detaljne podatke pojenostavljeno prikazanog dijela;
kod ponavljanja vise istih strujnih krugova moze se prikazati sarno jedan, dakako,
5 dostatnim oznakama svih onih krugova koje nadomjestava;
ako je za razumijevanje strujnog kruga 'potreban uvid u strujne krugove vanjskih
veza, mogu se oni prikazati u pojednostavljenoj formi s oznakom brojeva shema
detaljnog prikaza tog iii tih krugova.
Da bi udovoljili navedenim zahtjevima, vaino je odabrati prikladan naCin ertanja
i prikazivanja strujnih krugova. Pojedini strujni krugovi crtaju se vertikalno, kako
je to prikazano na str. 316. Strujni se krugovi, radi lakseg snalaienja u shemi,
obiljezavaju na jednom listu brojevima (od 1 do 25), odnosno u shemi brojem
lista i brojem strujnog kruga na tom -listu. Crte, koje predstavljaju strujne kru-
gove, trebaju- biti rayne s minimalnim presjeeanjem iii promjenom smjera. Simboli
se prikazuju skupno (str. 316, strujni krug 7) ill razvijeno (strujni krug 19). U
"
Elektricne sheme, dijagrami i tablice _____________ 315
razvijenom dijelovi slozenije komponente se nalaze uvijek u nizu strujnih
.. Svaki dIO ovakve komponente se mora oznaCiti s obzirom na komponentu
pnpada, odnosno lokacija svakog dijela komponente u strujnoj shemi mora
blt.l dana uz prik317 komponente. U strujnom krugu 19, na spomenutoj
she! Je sklopnik + Nl- K3. Pokraj prikaza tog skiopnika, uz kontakt
7-4, Je oznaka 18/23, koja oznacava, da je taj kontakt prikazan na listu 18
strujne sheme, u strujnom krugu 23. U strujnom krugu 23 uz taJ kontakt stoji
,koja. upucuje da taj kontakt pripada komponenti (ovdje je to sklop-
mk K3), kOJ?.Je l,' strujnom krugu 19 na stranici 18 strujne she me. Kada
uz kontakt III kOJI drugl diO komponente nema oznake, to znaCi da taj dio nije
upotrijebljen, odnosno da je slobodan.
Ako se u strujnoj shemi zeli prikazati, da njen dio pripada nekom funkeional-
iii s.klopu, moze se taj dio oznaCiti granicnim tocka-erta linijama,
kOJe mogu Imati oblIk cetverokuta iii nepravilnog lika, ako se time postize boIja
preglednost (na str. 316 dio strujnog kruga 21 i 23).
se strujni krug -prekida na jednom listu i nastavlja na drugom, treba kod
preklda I nastavka oznaCiti strujni krug j odgovarajuci list strujne sheme.
R?di omogucavanja lakseg i brZeg pronalazenja greske iIi ispitivanja upisuju se
u struJne krugove, kao dodatni podaci, oznake stezaljki odnosno oznake stezaljke
i pripadajuce prikljucne letviee.
Prikljucni planovi iii -sheme
Prikljucni planovi iIi pdkljucne sheme predstavljaju prikaze spojeva unutae
jednog aparata iIi sklopa, spojeve izmedu raznih sklopova iIi dijelova postrojenja, te
prikaz prikljucnih letv.iea (rednih stezaljki) i na njih prikljucenih spojeva.
Prikljucni planovi se 'obicno rade na osnovi strujnih ,shema, a prikljucne sheme
najcesce na osnovi shema djelovanja. S o'bzirorn na sve vetu upotrebu strujnih
shema redovno se rade: prikljucni planovi i to "najcesce tako, da se sve tri nave-
dene mogucnosti prikaza: unutarnji i vanjski spojevi te redne stezaljke (prikljucne
na mjestu, tj. na jednom erteZu. Kao poseban prikaz mogu se
dati SpOjeVI lzmedu samlh aparata iIi uredaja, dakle, oni spojevi koji ne idu na redne
stezalj.ke i ne idu. 'drugi sklop iii uredaj. Oni spojevi, koji idu od aparata ili
uredaJa u sklopu dlfektno na drugi sklop, prikazuju se na crtezu gdje su dani i
spojevi preko rednih stezaljki.
Osim tocnog prikaza spojeva od rednih stezaljki na aparate i uredaje unutar
sklopa, prikljucni planovi daju jednoznacne podatke 0 vezama od rednih stezaljki
S:,e veze prema vani, moraju _nositi oznake prikljuenih tocaka na jednoj
I stram veze. Za sve vanJske veze formiraju se kabeli te mora biti vidljivo
veze obuhvacene pojedinim kabelom. Na prikljucnom planu stavljaju se
shJedeee, oznake za kabel: broj 'kabela -(moze biti i kombinacija slova i broja), vrst
labela, 'broj i presjek :lila kabela, eilj kabela. Ako vanjski spojevi nisu .izvedeni
kabelom nego -izoliranim ,Hi golim vodicem, to se mora posebno oznaciti na pri-
kljucnom planu.
316
____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA

-.
;::
"'
:::
"


'"
...,
"
'"
'"

"
'"
'"
'" ;;
"
"
"
'"
"
'"
"-
'"
"
"

:1
'"
C1}
;::
'"

'"
'"
"
" '"
-,
" "-
..

I)<
I '!.! 'O!';e
I
,
"
1

I


;e"t'
'i


.. , I ':2
,
,



:; , -
..



. ,
__ __ 0
;;:;;;c

..... '0 m
....... '" Q ...
" iil
, . I
L. __ J
,



6:
0

'"
2
"

--,


"



'-

9 0
'"
"
'"
"



,



. ,
"'"
,
"t:-:
.








..
. ,

. 2 0
'"
'"
:::;:


" 0;
"
" '2

"


"
. ,



I
\l-
. .
"
c
0
I
,

'"
0
I
I
I

1
-
, Co
" E

-;;;
"
I
-
,
-
,
c
>'
'2'

v;
-
, ,
Vrste sklopnih postrojenja izriad 1 kV ____________ 317
VRSTE SKLOPNIH POSTROJENJA IZNAD I kV
S obzirom na sigurnost osoblja od dodira dijelova pod naponom, postrojenja
mogu biti otvorena bez posebne zastite, iii zatvorena s nekim od slijedecih stupnjeva
zastite IPH:
Oznaka Zastita protiv priblizavanja dijelovima pod naponom iii
stupnja dodira s pokretnim dijelovima unutar plasta
IPH 2 - prstima (> 12 mm0)
IPH 3 - alatom, zicom iii sl. predrnetima >2,Smm0
IPH 6 - bilo s cim
S obzirom ou mehanicku zastitu od ulaska stranih tijela i vade postrojenja
mogu biti otvorena iii zatvorena u stupnju zastite do IP 54 (str. 86).
Prema mjestu ugradnje razlikuju se postrojenja za unutarnju montazu (unutras-
nje prostorije) i za vanjsku montazu (vanjske prostare).
Prema naCiou gradnje postoje:
konvencionalna postrojenja, koja se izgraduju oa mjestu upotrebe od pojedinacnih
aparata, uredaja, njihovih spojeva i nosaea. Kad njih se moraju postivati dozvo-
Ijeni razmaci iz tablica oa str. 223 ... 225;
tvornicki izradena postrojenja, koja se u tvornici proizvode, kompletno sastavljaju
i ispituju U obliku jedinica prikladnih za transport (jedDo iii vise polja srednjeg
napona, dio polja viseg napona). Tipnim i komadnim ispitivanjem utvrduju se
njihova svojstva izolacije, zastite od dodira, vodenja struje, prekidne moei i meha-
nickog djelovanja. Za izolaciju su mjerodavni sarno ispitni naponi iz tablica na
str. 220 ... 222. bez obzira na prethodno sporn en ute razmake.
Tvornicki izradena zatvorena postrojenja imaju plast, koji ostvaruje zastitu IPH
i lP i ujedno stiti opremu od vanjskih utjecaja. Plast je iii od krutog izolacijskog
materijala iii od metala kada se obavezno uzernljuje, te je takav sigurniji za dodir.
Kada je polje s rnetalnim plastem podijeljeno pregradama u vise odvojenih prostora
(odjeljaka), barem za sklopni aparat (prekidac) te njegove prikljucke s jedne i druge
strane (sabirnicke i kabelske) itd. govori se 0 oklopljenoj izvedbi.
Koncepcijski se razlikuju postrojenja
s cvrsto ugradenom opremom, ukljucivo prekidace, sklopke itd.,
s izvlacivim aparatima, gdje se neki eiementi, osobito prekidac, rnogu izvuCi'do
"rastavnog polozaja" u kojem su ispunjeni uvjeti rastavljanja bez potrebe rastav-
Ijaca. U slucaju kvara ti se aparati mogu brfe zamijeniti.
Visokonaponska sklopna postrojenja se smjestaju u unutrasnjc pogonske pro-
storije u zgradama iii vanjske prostore, koji se, s obzirom na pristupacnost i sigurnost
pogona, dijele u tri kategorije:
pogonskc prostorije - u koje mogu doei i osobe koje ne rukuju niti odrzavaju
postrojenja;
318 ______________________
.-
"0._
0.
:=- 0

>0.

>N

C
o

o
"0
g

o
0-
<5
o
"0
"0
o
>
"'" 00
'"
.g
"0
o
o
"

0-
"
N
Otvorena sklopna postrojenja srednjeg napona --_______ 319
elektricne pogonskc prostorije - u kojima smiju boraviti samo osobe koje rukuju
iii odrzavaju postrojenja, dok ostale smiju uti sarno uz strucan nadzor;
zatvorcne elektricne pogonske prostorije - koje su za vrijeme pagoDa zakljucane
i u njih smiju povremeno uei sarno ovlastene asohe.
Primjcna
Otvorena postrojenja za unutarnju montazu prirnjenjuju se u postrojenjima
elektroprivrcdnog znacaja (elektrane. transformatorske stanice i sIiena) te u svim
slucajevima gdje se za njih mogu odvojiti potrebne prostorije, u kojima ih posluzuje
kvalificirano osoblje. Grade se oa mjestu upotrebe, pa omogucuju veliku slobodu u
projektiranju i izboru opreme.
Zatvorena postrojenja'za unutarnju montazu primjenjuju se u industriji i elektro-
privredi kao sklopna postrojenja u transformatorskim stanicama, elektranama, mo-
tornim razvodima- itd. Buduci da se izvode u visokom stupnju zastite od dodira
dijelova pod naponom i od ulaska stranih tijela, mogu se montirati direktno u
proizvodne hale iIi prostore s mnogo prasine, gdje ih moze posluzivati i priuceno
osoblje. Redovno su solidno blokirana protiv krivog posluzivanja te ponajviSe
tvornicki izradena i standardizirana, pa je izbor i projektiranje jednostavno, a rokovi
za isporuku i montazu na mjestu upotrebe su kratki. Tvornicka izrada omogucuje
kvalitetnu kontroliranu proizvodnju, a tipska i komadna iSpitivanja garantiraju
kvalitetu i pouzdanost.
Otvorena postrojenja za vanjsku montazu grade se na mjestu upotrebe za vise
napone, gdje nije u pitanju njihova veliCina i utjecaj okoline (zagadivanje) te gdje ih
posluzuje kvalificirano osoblje.
Zatvorena postrojenja za vanjsku montazu primjenjuju se ponajvise kao komplet-
ne transformatorske stanice za transformaciju 10/0,4 i 20/0,4 kV te 35/10 kV, odnosno
35/20 kV. Tvornicki izradene i standardizirane stanice se brzo projektiraju i uvrsta-
vaju u mrezu; vrijeme montaze na terenu, ovisno 0 tipu, traje 1 do 3 dana, a
rok isporuke je kratak. Proizvode se u vise izvedbi pa mogu udovoljiti prakticno
svim zahtjevima od privremenih i pokretnih rjesenja (gradilista, rudnici), do stalnih
stanica.
OTVORENA SKLOPNA POSTROJENJA SREDNJEG NAPONA
ZA UNUTARNJU MONTAZU "RADE KONCAR"
Sluze kao stabilna postrojenja u zatvorenim elektricnim pogonskirn prostori-
jama. Celije sklopnih polja medusobno su odvojene pregradama. Normalno su pre-
grade zidane, tako da su okviri pregrada od celicnih profila popunjeni plocama od
heraklita i ozbukani sadrenom zbukom (tip H). Takvim se naCinom postize dovoljna
cvrstoca pregrada, otpornost protiv luka i pozara te estetski izgled postrojenja.
Rjede se grade montazno, s pregradama od lima (tip L) iIi s umetnutim piocama
od azbest-cementa (tip S).
Svi aparati su cvrsto ugradeni, ukljuCivo i peekidaci, koji inace imaju kotace
iii kolica radi lakseg prevozenja, ali su oa glavnom krugu cvrsto prikljuceni vijcima.
Pomocni vodovi prekidaca za upravljaoje i signalizaciju se peeko vise-
polnog utikaca s uticnicom.
Ova postrojenja se grade najcesce za jedan i dva sistema sabirnica.
320 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Celije s jednim sistcmom sabirnica
Postavljaju se uz zid (zidne celije). Za 12 kV glava celije se izvodi bez iii sa
zastitom od luka (lukobran), a za 24 i 38 kV uvijek S ,lukobranom. Prednja strana
izvodi se: s mreznim vratima po cijeloj sirini celije, s mreznim vratima uz pos!uznu
plocu, iii s mrdoim vratima uz posluzni armaric. Svijetieci natpis celije postavlja
se iznad vrata po cijeloj sirini celije. lzbor prednje strane ovisi 0 paganu aparata.
Aka se red celija proteze od zida do zida prostorije, ojena se duljina liZ neozbukane
zidove odreduje prema: K =n T + 100 mm, K = duljina prostorije, n = broj celija,
T = korak celije.
Celije s dva sistema sabirnica
Grade se kao slobodno stojece, u jednom iii dva recla. Glava celije se izvodi
s lukobranom. Na prednjoj strani celije smjesten je posluzni ormaric pq cijeloj
sirini celija, za smjestaj elektropneumatskih ventila, el. motornih pogona, komand-
nih organa, mjernih instrumenata, pomocnih i zastitnih reieja, pokazivaca polozaja
sa slijepom shernorn itd. Kod 12 kV celija sa slremenastim pogonorn rastavljaca
ormaric je do produzne ploce. Svijetleci natpis se postavlja po cijeloj sirini .iznad
ormarica iii u sklopu s ormaricem. Na straznjoj strani, koja' sluzi za transport i
kontrolu, nalaze se sarno mrez"na vrata.
Osobine ovih celija su: velika preglednost i pristupacnost do aparata, moguc-
nost zamjenc dijclova i aparata (ako nema rezerve, mogu se ugraditi aparati i
drugih proizvodaca), sloboda kod projektiranja; postrojenje se izvesti sa
zracnim prikljuckom kao i postrojenje s pomocnim sabirnicama. Za posluzivanje
potrebno je strucno osoblje.
Prizemne celije
l---__ o
SI. 1 1 sistem sabirnica
SI. 2 2 sistema sabirnica
Otvorena sklopna postrojenja srednjeg napona _________ 321
SI. 3
sistem sabirnica
Celije. s podrumom
2
SI. 4
sistema sabirnica
Prizemne u ?ost.rojenjima prikljucuju se na kabele smjestene
u kanale, (sI.. 1 I 2) dok celI)e no. kat Ima)u podrum (dvoetazno postrojenje) (sI. 3 i 4).
PfistUP prekidacu je moguc kad su otvoreni sabirnicki
t hnIJskt rastavlJac, Jako Je kabel pod naponom.
Zastita od krive manipulacije rastavljacima izvodi se elektrickom i mehanickoni
blokadom, a kod otvorenog rastavljaca umetanjern izolacijske ploce izmedu njegovih
kontakata.
. je. . celije za spojno i mjerno polje slobodan (mjerenje oba
sistema se moze smJestItl na kat) te se moze iskoristiti npr. za prolaz vodova prikljucka
transformatora.
Vrata celija za 12 kY- sujednokrilna. za 24 i 38 kY dvokrilna.
skice vrijede za prekidne moei do 30 kA. Nazivna struja u jed-
nom pnklJucnom polJu u najceScem slucaju je do 600 A, a na dijelu sabirnica do
1000 A. Za vece prekidne moci razmjestaj faza sabirnica obicno je vertikalan.
___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Potrebna visina prostorija vidi se iz slika i tablice, dok se kad odredivanja
sirine prostorije uzimaju U obzir prepofucene sirine hodnika (t"ablica na str. 225).
Izvedba
U
o
I, Mjere u mm

kV kA D D, !D,
H H, P P, P, T
"
3000 3700 800 1000
"
.D
-;; 12 IS 1000 - - - -
.:l N 0 C
C
0""
..., .
.D
"
, 30
12 1100 - 1100 3200 - 3900 2500 800 1100.
8

24 25 1400 1400 3700 4550 2700 1000 1400
- -
.;;;
.
-
8
8
"
38 20 1500 - 1500 3800 - 4800 3000 1200 1800
-
l-
e '0
c 0
.
"
"
0-
800
u
-
12 30 1300 1765 1100 3200 3800 3900 2500 1100
.;:; .D
0 .-
1300
-
-"
:0

-;;
"

c
1500 1300

"
24 25 1700 2300 3700 4450 4450 2700 1000
"
-"
1700
1400
8


1800 1700 ';;;
3800 4700 4800 3000 1200
'"
38 20 2000 2800
2000 1800
'.
ZATVORENA SKLOPNA POSTROJENJA SREDNJEG NAPONA "RK"
(za unutarnju montazu)
Tvornicki izradene i ispitane transpartne jediriice sadrze po nekoliko "komplel-
nih blokova, tj. sklopnih polja koja se na mjestu ugradnje slaiu i spajaju u nizove
i cijela postrojenja, Blokovi su pojedinacno zatvoreni metalnim plastern od celicnog
lima, koji sluzi kao nosiva konstrukcija za oprernu te uz zatvorena vrata pruza
zastitu IPH 6 (vidi str. 317) od opasnog priblizavanja dijelovima pod naponom kao
i zastitu od ulaska stranih tijela. koja' prema potrebi moze biti do IP 54 (str. 86).
Moduloi nacio gradnje, po sistemu dogradnih elemenata, omogucuje mnogo stan-
dardnih izvedbi. Blokovi se jedno:;;tavno montiraju nu ravnu betonsku podlogu koja
ima otvore za njihovo sidrenje i otvore, odnosoo kabelske kanale. za energetske i
signalne kabele.
lzraduju se dvije vrste glavnih blokova koji sadrfe sabirnice i osnovnu opremu
polja: s cvrsto ugradeno.m opremom, odnosno s (zvlaCivim glavnim sklopnim apara-
tom. Blokovi jedne od tih vrsta mogu sami tvoriti jednostavnija jednokatna sklopna
postrojenja. Veta postrojenja se grade ad tih blokova u gornjoj glavnoj etazi i ad
podrumskitl blokova.
Prikljucak visokog napona izvodi se normal no dolje:
kabelom, pri cemu jedan kabelski zavrsetak moze biti u bloku, a kada se pri-
kljucuje vise kabela, njihove zavrsetke treba smjestiti ispod bloka u kabelskorn
kanalu iii podrumskom bloku;
Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona ________ 323
golim vodorn: bilo direktno, bilo kroz provpdne izolatore, bilo kroz strujne
mjerne transformatore. .
Kod blokova s cvrsto ugradenorn opremom moguc je i prikljucak gore, oa
primjer na zratni vod iii transformator, kroz otvor iIi provodni izolat'or.
Zidni blokovi, koji se obicno postavljaju uza zid, imaju pristup sarno sprijeda,
dok slobodno stojeci irnaju prist up i odostraga.
Elektricne nazivne karakteristike sklopnih blokova "RK"
Naziyni
Nazivna Podnosiya struja kratkog spoja
napon
struja ef. kratkotrajna tjemena
kV
do (3 s) do vrijednost do
A kA kA
7.2 2500 31,5 80
12 2500 .25 62,5
24 1250 16 40
38 1250 16 40
SKLOPNI BLOKOVI S CYRSTO UGRADENOM OPREMOM
Predvideni su za ugradnju u zatvorene elektricne pogonske prostorije te se
prirnjenjuju u svim vrstama postrojenja od najjednostavnijih (na primjer, za distri-
butivne transformatorske stanice) do najslozenijih s dva glavna i jednirn pomocnim
sistemorn sabirnica. u kabelskoj i zracnoj rnrezi. Dvije izvedbe blokova - za prikljucak
gore (za zracni vod iii transforrnator) iii dolje (za kabel) - mogu se zajedno slagat!
u jed no postrojenje.
Vrsta sabirnica SI. Zastita Napornena
Gole bez I uko brana 3 bez zastite od preno- primjena u manje vaznim
senja i sirenja luka postrojenjima
Gole s
.
uzduznim 1 od prenosenja luka na blokovi dosta visoki. pri-
lukobranom sabirnice mjena u yecim postroje-
njima
Gole s poprecnim 2 od sirenja luka po sa- blokoyi su niski, primjena
lukobranom birnicama u vecim postrojenjima
Gole s uzduznim i od prenosenja luka na blokovi su visoki i skupi,
poprecnim lukobranom sabirnice i sirenja po prirnjena u velikim postro-
njima jenjima
Izoliiane 4 'od nastanka, prenose- blokovi su niski i sabir-
nja i sirenja luka po nicki prostor plitak, pri-
sabirnicama mjena u modernim postro-
jenjima
324 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
r'---"O"-' --'--l
SI. 1. Zidni blok 12 kV, uzdllzni luko-
bran bez izlaznog rastavljaca
~ V 1
"
I
I
[iJ
~
I
"-=
,
f.-
I
c:=
0
SI. 3. Zidni blok 38 kV bez lllkobrana,
s izlaznim rastavljaccm
01
~ .
I I ~
~
~ .
''=-=
""'.
I
~
1
:,....
I
rn
Yl /
f--
1-i
I
o
.1
SI. 2. Slobodno stojeb b10k 38 kV,
poprecni lukobran, izlazni rastavljac
I
01
r
I,
o
.1
51. 4. Slobodno stojeci blok 24 kV,
izolirane sabirnice, izlazni rastavljac,
kabelski prikljllcak
Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona ________ 325
Zastitna i pomocna niskonaponska oprema se ugraduje U odgovarajuci posluzni
ormaric, a komandnoRsignalni e1ementi oa vrata orrnarica. Blakovi u zidnoj izvedbi
imaju ormariCe oa prednjoj strani (strana oa kojoj je prekidac) i to blokovi oapona
12 i 24 kV iznad vrata visokog oapana, a blokovi 38 kV s lijeve strane vrata visokog
oapana, dok slobodno stojeci imaju armaric oa obje strane iii sarno oa strai:njoj
strani.
Sklopni aparati se magu pokretati rueno, elektromotorom iii preumatski. Ruena
upravljanje prekidacern i rastavljaCima izvodi se kad zatvorenih vrata visokog
napona, pri cernu je vidljiv polozaj rastavljaca kroz ostakljeni diD vrata. Pogrdno
rukovanje se sprecava elektrickom iii mehanickom blo.kadom.
Podrumski blokovi
Imaju cvrsto ugradenu opremu i kornbiniraju se jednako s blokovirna s cvrsto
ugradenom opremorn kao i s blokovima s izvlacivim aparatirna.
Njihova sirina polja je jednaka sirini pripadnog bloka na katu.
,
"
" I'
~ r
~ I
"
"
o
Vrsta
Maksimalna oprema
u bloku
Odvod izl. rastavljac,
nap. traro,
kabeIski zavrsetak
Spoj na izl. rastavljac, spojni rast.,
pomocne nap. traro,
sabirnice kabelski zavrsetak
S po moc- porn. sabirnice .
nim sabir- izl. rastavljac, spojni rast.,
nicarna nap. traro kabel. zavrsetak
SI. 5. Odvod 12 kV
Napon H
kV mm
12 2250
24 2315
38 2315
12 2250
24 2315
38 2315
12 2700
24 2965
38 3165
SKLOPNI BLOKOVI S IZVLACIvIM APARATIMA
D
mm
600
925
1200
1200
1500
2400
1200
1500
2400
Predvideni su za ugradnju ne sarno u zatvorene elektricne pogonske prostorije,
nego i direktno u proizvodne prostorije, tj. prostorije u koje ima prist up i nekva-
lificirano osoblje. Prikladni su za elektroprivredu i industriju, osobito gdje se zahti-
jeva velika pouzdanost i sigurnost u radu kao i otpornost na utjecaje okoline. Blok
326 ________________________ ______________ ___
E
o
E

o
E
g


'"
=>.
,
'"
u
"
:0
'"

'" s
.'l



'" .S!
c

:0
'"

s
.'l


-
-
"
,,,,,
:0 '"
'" 'U

- =>
'0'

o .5
'" c c-
-ON""

o .t::! .D
- '"
'" ""
;:;
,,:
:U
u
'"

'-, ;;; 0
e ""
""
o a '"
C .- >U
-0 ;:5'5
0",,,,,
:3 '.
'"

"" S
'"
'u
'6
=>
NS:=o
..:g
N '"
..... ==' p.

"'.-
Vi
._ .0
N
""
.-'<
0
'"
c >U
N =>
t';I('\:l:.:;'>
'N>U..!:<:
......
N;; 0..
.8Z=;.:;2

"a
eo
'0
.0
'" N
""
'"
s-
e .5
"'.0
o

I 00
M
M N
'" 0 0
"
8gi N
N- N
COO
::::
000
r- N 00
01 -_
00
",00
'" '" '"
M
_ '" M
M -N
"'00
"
"''''0
'"
'" M r-
'" --
::::
8"'''' r- N
r-ON
t"l- -
'" 0 I 00
'" 0 M
_ 00
M -
",0
I
" '" '"
N
'" M
N -
::::
0'"
or-
r- 0
I
N -
"'00
00 ",00
M - t"l \0
M -_
"

N ","'N
N
-
00
I
::::
'" '"
N r-
N
;>
""
::t:QQ
'"
N
C

.0
'"

u.o _ 0
0""
02
'" 0 I '" 0 0

:5
I

'" 0 0
_"N
::e MN MNM MN
V')'OO
"'00
'" 0
:5
I

"'0
"
r- 00
::::
M _ '"
'" - '"
N_
000 '000 00 00
000 000 "'0 00
r- '" 00
r- N 00
'" '"
00 0
'" --
N --
N _
",00 onOO'
'" 0
:5
I ",,,,,,,
'" '" '"
r- '"
OO"'M
_ '" M
'" '"
::e M-N
M _ '"
'" -
",00 "'00 "'0
:5 NInO "''''0
'" '"
I
N
"Mr-
'" M r-
r- M
'" 1""':--
N __
'" - 1
0"''''
0",,,,
0'" 00
Or-N or- N
'" r-
oo
r-ON r-ON "'0 008
N --
'" --
N_
",0 I-
'" 0 I '" 0
0
I NO
'" 0
r- 0 0
00 00
_ 00
'" 00 ::e
M -
M_
N _
",0
I
"'0
I '" 0
0
I NV'>
'" '" '" '"
0
"M
'" M
r- M
::::
M
M -
N_
N _
0'"
I
0",
I
0'" 00
or-
'" r- '" r-
oo
r-O NO NO
008
'" -
'" -
N _
;q88
'" 0 0
;28
0
1
"'00 0
ooN'"
_N",
'" N ::e
M --
M __
N-
","'0
:2,:q 8
'" '"
:5
I NNO
'" N
-
,,"'N
'" '" N
r- '" :::: M
-
N
-
N
00
I
00
I
00 00
0'"
'" '" '" '"
r- r- N r-
:::1r- N
a
0;
s
s
-
::t:QQ ::t:QQ ::t:Q
::
"'
:.::;'>00 -;;;
c
'6
c
'6
0"'0
'"
>u l:!
c
'" '" '" -
,N


=>""

- '" 0
II If
:
'0 0
"'""
'0 N"" "i: .: .:
o " .!::i- 0._ ..... -- 0.
>Ul
E
E
is
'"
-
II
Q
E

o
Z.tvoren. sklopn. postrojenj. srednjeg n.pon. __ 327
se sastoji od nepokretnog dijela i izvlacivih kolica. Na izvlacivim kolicimasrnjesten
je sklopni aparat, a ostala visokonaponska i niskonaponska oprerna u nei:>okret-
nom dijelu. Nepokretni dio je razdijeljen pregradama u cetiri prostora ito: prostor
izvlacivih kolica, sabirnicki proster, kabelski proster i posluzni ormaric. Izmedu tib
prostora medusobno je osigurana pot puna zastita protiv sirenja eventualno nastalog
elektricnog Juka, i zastita od priblizavanja dijeIovima pod- naponom IPH 2 iii 3
(str. 317). Pdtpuna zastita od-opasnog priblizavanja dijelovima pod visokim naponom
IPH 6 osigurana je kod zatvorenih vrata visokog napona kao i kod otvorenih.
vrata, kad suo izvlaCiva kolica u bloku, te izmedu posluznog ormarica i visokonapon-
skog prostora. .
U bloku su izvedene mehanicke blokade tako, da se ne m9ze ni namjerno
(bez upotrebe-alata) izv.rsiti pogresna operacija, opr. kolica se ne mogu pomaknuti iz
ispitnog polozaja Jpolozaj u kome su visokonaponski kontakti -razdvojeni za'rastav-
ni razmak, a- pomocni strujni krugovi spojeoi radi mogucnosti sklapanja aparata)
prema pogonskom niti iz' pogonskog prema ispitnom, ako je sklopni aparat uklop-
Ijen, a skloprii aparat 'se ne moze u rnedupolozaju uklopiti itd.
je zamjenjIjivost kolica, tj. kolica se mogu uvuci u blok
istovrsne namjene'.
Zastitna i pomocna niskonaponska oprema ugraduje se u odgovarajuci posluzni
ormaric, a komandno signalni elementi na vrata orrnarica. Blokovi s jednim siste-:-
mom za napone 12 i 24 kV imaju posluzni ormaric na prednjoj stranl
iznad prostora izvlaeivih kolica, a ostali blokovi otraga.
Sklopni aparati se mogu sklapati rucno iii pornocu elektromotornog pogona.
Rueno upravljanje sklopnih aparata izvodi se kod otvorenih vrata visokog
napona. Dozemni -rastavljac se maze sklapati sarno _kad se -kolica izvuku ii bloka.
Blokovj s nonnalnom zra:cnom izolacijom -
Nacin ugradnje u prostoriju
Vrsta Sabirnice
Nazivni
n.pon (kV)
Zidni jectan sistem 12, 24
Zidni u dva niza, jedan dva sistema po principu
nasuprot drugom ctv. 12, 24
Slobodno stojeci jedan sistem . 12, 24, 38
Slobodno stojeci u dva ctva sistema po principu
niza, leda na leda ctv'
12, 24,
Siobodno stojeci ctva sistema po principu
ctva rastavljaca

12
SI.
6
7
8
328 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
--- ---
o
1
SI. 6. Izvl.civi sklopni blok 12 kV
s golim sabirnicama
- -
--- -
----
r-
p.,.
-!BE
Em-
JIE
N
.-!IlI:
~
~ h
-cfi-:-

"
I=f
,
H
,
,
I
D ~
>
~ I
Ip
["l:t: e.......,
.--1
~
\
,
1.
M ~ M
I.
0
I
~ 'I \ ~
1/
f--
I
~ I
.It::--i
"
"
.......
"
I
o
SI. 7. Izvl.civi sklopni blok 38 k V
s izoliranirn sabirnicama
--
\
"I' ,
//
//
,
i
,
,
i
l&-
'IL
\1 ,
r
lil>V ..
0
.1
B1okovi se izvode
s golim sabirnicama bez
iii s lukobranom medu
poljima i izoliranim sa-
birnicama, kao kad blo-
kava sa cvrsto ugrade-
nom opremom (str. 323).
SI. 8. Sklopni blok 12 kV s dva sistema sabirnlca po principu dva preki-
d.c., led. n. led.
Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona ~ _______ 329
I)
1
2
P
b
Mjerc bIokova s izvIacivim prckidacem 12 do 38 kV
Naz.
nap. Tipl)
kV
lp
7,2
i lb
12
2p
24 lp
38 lp
I sistem sabirnica
2 sistema sabirnica
Naz.
struja
A
1250
do 2500
800
do 1250
2500
1250
1250
Visina .Dubina
H D Dl
mm mm mm
2250 1350 -
2250 1500 -
2250 1200 -
2765 1500 1800
2765 1500 1800
2250 1500 -
2965 2100 -
oklopljena izvedba (s pregradarna izrnedu 3 odjela visokog napona)
bez pregrada
Izolirani sklopni blokovi s izvlaCivim aparatima
Kocak
K
mm
700
900
700
800
1000
1200
1600
Svi dijelovi strujnog puta prekriveni su krutom izolacijorn, time se prvenstveno
sprecava nastanak elektricnog luka u postrojenju kao i kretanje eventualno nastalog
luka. Karakteristike ovih blokova su male dimenzije. S obzirom na preglednost i
pristupacnost postoje: otvorena, zasticena i oklopljena izvedba (slika 9).
Nacin ugradnjc u prostoriju
Vrsta bloka Sabirnice Tip Slika
Zidni jedan sistem b, z, p, 9
Zidni u dva niza jedan dva sistema po principu
nasuprot drugom dv. prekidaca b, z, p 10
Slobodno stojeci jedan sistem p 9
Slobodno stojeci u dva niza, dva sistema po principu
leda na leda
dva prekidaca b, Z, P
330 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
SI. 9
rr rr
/\ /
i=I <fg-
,
l<fr
l.5t
'"
'"
H.,/
H-)
I--__ . __ O __
0
Otvorena izvedba - b Zasticena izvedba - z Oklopijena izvedba - p
Mjere izoliranih sklop'nih blokova
Nazivni
Nazivna
Visina Dubina Korak
napon Tip struja H
D K
I
kV A mm mm mm
do 1250
i250 700
b
1700
2500
1520 900
do 1250
1250 700
7,2
z
2250
12
2500
1520 900
do 1250
1270 700
P
2250
2500
1540 900
630
1450
800
b
1250.
1760
900
630
1450
800
z
1250
2250
900
24
800
630
i470
P
1250
2250
900
b do 1250 1850 1800 1100
38 z do 1250 2500 i800 1100
P
do 1250 2500 1820 1100
Transformatorske stan ice tvornicke izrade ___________ 331
SI. 10
o
I'
.--rl

-1:3- t:=i
,'-
,I
.
D
AI' h
I

J
;;::t
1---'-......,
TRANSFORMATORSKE STANICE TVORNICKE IZRADE
ZA VANJSKU MONTAZU
Ove stanice imaju manje dimenzije nego konvencionalno gradene stanice. Po-
trehno je manje vremena za njihovo projektiranje, izgradnju i montazu, a manji
Sll im i troskovi izgradnje i odriavanja. Predvidene Sll za cad u normalnim uvjetima
vanjske montaze u umjerenoj klimi. a po potrebi se -izraduju i za druge klimatske
uvjete. stuze za distribuciju elektricne energije, tj. napajanje trosila te se mogli
postaviti bilo gdje na otvorenom prostoru, jer je sva elektricna oprema zatvorena u
kucistu, koje osigurava potpunu zastitu IPH 6 od siucajnog dodira dijelova pod
naponom.
Standardne vrste staniea, S obzirom na broj prikljucaka visokog napona i
izvedbu kuCista
Broj priklj.
Vrst
Izvedba stanice
v. n. kompaktna modulna stupna
1 krajnja x x x
2 prolazna x x x
3 cvoflla x x
Oprema obuhvaca energetski transformator prijenosnog omjera 10/0,4 odnosno
20/0,4 kV te visokonaponski i niskonaponski razvod s odgovarajucim prikljuccima
na energetsku- mrezu.
KOMPAKTNE TRANSFORMATORSKE STANICE
Si.stem kompaktnih transformatorskih stanica KTV 12 (24) je predviden za
napajanje raznovrsnih trosila u distribuciji, industriji, gradevinarstvlJ, rudarstvu
kao i veCih samostalnih objekata (zicare, stadioni i s1.), osobito tame gdje se
vaju male dimenzije iii mogucnosti preseljenja.
CijeJa tvornicki izradena stanica. se doprema na mjesto upotrebe i prikljucuje
kabelima na mreZu visokog i niskpg napona. Pored fiksne izvedbe visoke 1990 mm,
koja se postavlja na betonske temelje, postoji i pokretna s prigradenim "saoni-
332 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
cama". Ova je 50 rum visa, ali se laka prenosi i postavlja na sarno izravnanu
cvrstu zemljanu podlogu. .
Za nazivne napoue 12 i 24 k V, odnosno prijenosne oITIJere
10/0,4 i 20/0,4 kV, stanice su jednakog oblika i velicine,' Mogu se na
mjestima u mreii, gdje struja kratkog spoja na strani viseg napona ntJe veca od
njihove kratkotrajno podnosive struje.
Nazivne elektricne karaktcristike stanica
Prijenosni Qmjer transforrnatora 10/0,4, 20/0,4
nazivni napon kV 12 24
V. n.
razvod
kratkotrajno podnosiva struja kA J
k
12,5 16 20
Trans-
nazivna snaga kVA 250 400 630
form.
nazivna struja sabirnica A 500 850 1000
N. n.
razvod nazivna struja odvoda A maks. 400
0,4kV
nazivna snaga za kompenzaciju
jalove energije kVA maks. 300
.
,
\
,
V lei N
\
,
--c:o-
::!c.
\
V
lei N /
\
lei , /
Tlocrtna velicina stanice
ovisno 0 ugradenoj opremi
d
Naz. snaga transf. u kV A . 250, 400 630
Razvod v. n. a a, b b a a, b b
Kompenzacija
+
-
+ +
-
+
Duljina dum 2,4 2,4 2,8 3,0 3,0 3,4
Znacenje kratica . . .' .. . . .
a 1 rast. sklopka s tropolnim pokretanJem IiI lzohram kompaktm hlok s 2 Iii
3 sklapke. .
b katni hlok od tri tropolno pokretane rast. sklopke iii kombinacija 1 tropolno
pokretane sklopke s kompaktnirn blokorn
+ s mogueom kompenzacijom
bez kompenzacije
Transformatorske stan ice tvornicke izrade ___________ 333
Kueiste od plastificiranog celicnog lima ima na dvije suprotne uze strane dvo-
krilna vrata s posebnirn kljucern za pristup do sklopnih blokova visokog (V) i
niskag napana (N).
Za sklapanje visokog napona (12 iii 24 kV) ugraduju se rastavne sklopke bilo
normalne izvedbe s tropolnirn pokretanjem bilo u kornpaktnorn bloku s jedno-
polnim pokretanjem.
Niskonaponski razvod redovno se sastoji od transforrnatorskog polja (za spoj
transforrnatora sa sabirnicama) i energetskih odvoda koji su rnedusobno pregradeni
i imaju zasebna vrata. Za sklapanje odvoda ugraduju se bilo niskonaponski pre-
kidaci, bilo osiguraci vel ike prekidne moei.
Po potrebi se dodaju i kondenzatorske baterije (C)
za kompoenzaciju jalove snage do ukupno 300 kvar,
koje se prikljucuju na odvode opremljene sklopnicirna i
osiguracima.
MODULNE' BETONSKE
TRANSFORMATORSKE STANICE
Postavljaju se na sIobodnom prostoru, bez potrebc
dodatnog zastitnog ogradivanja, pa se mogu smjestiti u
teiiste potrosnje. Pogodne su za napajanje stambenih
naselja, industrijskih objekata i tvornica.
Kueiste stanice je sastavljeno od tvornicki izradenih
betonskih elemenata-rnodula, s kojirna se grade razne
veJicine stanica (vidi sliku) i u koje se ugraduje razliCita
elektricna oprerna.
Visokonaponski razvod slandardno se realizira:
svestrano izoliranim sklopnim blokom, katnim blokorn
s rastavnim sklopkama iii sa sklopnirn blokom s rastavnirn
sklopkama, a po potrebi i drugirn aparatima i blokovima.
Niskonaponski razvod izveden je po sistemu KON-
KOMPAKT, (vidi str. 343), sta amagucuje realizaciju
raznovrsnih zahtjeva distribucije i industrije. Standardni
blok se sastoji od: transformatorskog polja, energetskih
odvoda i garniture za javnu rasvjetu. Transforrnatorsko
polje moze biti izvedeno sa iii bez moguenosti prekidanja
kao i kod rnodulnih stanica. U energetske vodove ugra-
dllju se za sklapanje i zastitu, prema zahtjevu, nisko-
naponski osiguraCi velike prekidne moci, prekidaCi. teret-
ne sklopke s osiguraCirna, sklopnici s osiguraCima.
Jalova energija se kompenzira-niskonaponskim kon-
denzatorskim -baterijama pojedinacne snage 50 kvar, do
ukupno najvise 400 kvar. Kondenzatorske baterije su
prikljucene oa odvode. koji su opremljeni sklopnicima i
osiguracima.
bl,05m
1,1,9 m
m=1,6 m
k

I I I

I m I
334 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
karakteristike moduloe stanice
Prijenosni omjer transformatora 10/0,4; 20/0,4
Visoko-
nazivni napon kV 12, 24
naponski
kratkotrajno podnosiva
razvod
struja kA 12,5, . 16,
20
Transfor- nazivna snaga transfor- maks
matar rnatora kVA 250 400 630 1000 2 x 1000
Nisko-
nazivna struja sabirnica A 500 850 1000 1600 1600
naponski
nazivna struja odvoda A maks. 400
razvod
mogucnost kompenzacije
(nazivna snaga reaktivna) kvar maks. 400
TRANSFORMATORSKE STANICE NA ALUM1NllSKOM STUPU
Predvidene su za ugradnju u naseljena mjesta i gradske ulice. Montazni alu-

minijski stup omogucuje jednostavni transport i postavljanje stanice. Tezina stupa
je, u usporedbi s celicnim jednakih karakteristika, aka 2,5 puta manja. Elektricna
oprema niskonaponskog razvada smjestena je U ormaric od poliestera. Kompletna
sianica je otporna na bilo kakve utjecaje a"tmosferilija. Troskovi ekspioatacije i
odrZavanja su veoma mali.
Elektricne karakteristike stanice
Nazivni napon kV 12, 24
Prijenosni omjcr kVjkV
.
10/0,4, 20/0,4
Nazi vna snaga kVA 50, 100, 160, 250
.
Kratkotrajno podnosiva
struja kA 14, 20
Nazivna struja odvoda A maks. 200
Najveci broj 4+ 1 za javnu
en:rgetskih odvoda rasvjetu
Staticki proracun stanice izvrsen je za optereeenje vjetrom od p=750 N/m2,
pa se stan ice smiju ugraditi kao zasticen, poluzastieen iii iziozen objekt u I i II
geografskoj zoni. U III geografskoj" zoni stanice se smiju ugraditi kao zasticen iii
poluzastieen objckt (Tehnicki propisi za noseee konstrukcije, Sluzb. L 41/1964.).
r
i
Sklopna postrojenja visokog napona :2:110 kV ________ 335
1!T-\---2
""":tt----- 3
Stanica je predvidena za prikljucak na
zracnu mrezu visokog napona preko rastavne
sklopke s visokonaponskim osiguracima iii sa-
rno preko osiguraca, ispred kojih su priklju-
ceni odvodnici prenapona. "
Elektricna oprema niskonaponskog razvo-
da obuhvaea: transformatorsko polje, energet-
ske odvode i garni.ture za javnu rasvjetu. Tran-
sformatorsko polje je opremljeno niskonapon-
skom osiguracima veljke prekidne
i strujnim mjernim transformatorima.
Energetski odvodi se izvode niskonaponskim
osiguracima velike prekidne moci, prekidaci-
"rna iii sklopkama-Qsiguracima
. Odvod zei javnu -rasvjetu sadrii sklopnik,
niskonaponske osigurace' velike prekidne moei
i brojilo za registraciju utroska elektricne ener-
gije.
SKLOPNA
POSTROJENJA VISOKOG NAPONA 110 kV
. U mrefama napona 110 kV ima najvise otvorenih konvencional-
mh postrojenja za vanjsku montazu, koja se preteino grade izvan gract"ova. Ova
se .Iako ali zauzimaju veliku povrsinu, a oprema im je izlozena atmosfer-
skIm utjeCajIma.
,?tvorena .u .zgradama (unutrasnje montaze) pri-
kladmJa su u gradovlma I mdustnjsklID sredlstIma. Zauzimaju nesto manju povrsinu
i zasticena su od ev. zagadivanja.
Zbog dO.bre prisrupacnosti i ostalim aktivnim dijelovima pod napo-
se. postrojenja lako i jednostavno upravljaju, nadziru i odrZavaju,
a.I.1 se SrnljU nalaZltI sarno U posebnim zatvorenim elektricnirn prostorirna iii prosto-
flJama.
336 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
OKLOPLJENA SKLOPNA POSTROJENJA SA SF.
Svi aktivni dijelovi pod naponorn nepropusno su zatvoreni metalnim plastem
i medusobnim pregradarna. Zatvoreni prostori napunjeni su sumpornim heksafiuo-
fidom SF 6. plinom koji vrlo dobro izolira i gasi el. luk. Izolacija ovisi sarno a
. pritisku plioa, koji se po pojedinim prostorima kontrolira u paganu. Uz propisno
uzemljenje metalnog plasta, postrojenj"e ima najvisi stupanj zastite od dod ira IPI;:I 6
(str. 317) i od ulaska stranih tijela IP 68 (str. 86) te maze bili pristupacno svakome.
Obieno se srnjestaju u unutrasnje prostorije, a po potrebi i vani.
Ostale prednosti: sistem dogradriih eiemenata, kratko trajanje montaze, neovisno
o zagadivanju, rijetka potreba 'odri3vanja i -osobito malo zauzinianje povrsine i
prostora.
U jednopolnom plastu, koji obuhvata sarno jednu fazu glavnog strujnog kruga,
nastaju vrtlozne struje, pa je za napone 123 do 245 kV on od alurnija iIi drugog
nemagnetskog materijala. Tropolni plast je od celika. Postrojenje s jednopolnim
plastem zaprema svega 10 do 15%, a s tropolnim plastem 6 do 7 ~ volumena
konvencionalnih postrojenja.
r-
J r ~
:-
, ~ ,
~ I
,
,
)
C
~
J
r-....
..
""0-
\J
r
,..-
I
1=
n
()
5100
Kabelsko polje postrojenja s tropoinim plastem za naz. napone 123 i 145 kV,
naz. 'truje 2500 i 3150 i ,truju kratkog ,poja, 31,5 kA ef. (sirina tj. korak 1400 mm)
r
Generatorski odvod s metalnim plastem ___________ 337
GENERATORSKI ODVOD S METALNIM PLASTEM
Generatorski odvodi s metalnim plastem primjenjuju se u e1ektricnim centralama
za: prijenos energije od generatora do transformatora, ukljucujuci i zvjezdiste gene-
ratora, te za prikljucke na transformator za uzbudu i transformator za vlastitu
potrosnju, na mjerne i zaslitne transformatore i uredaje i na kratkospojnik za kocenje
generatora.
Vodici i njihov plast izraduju se od aiuminija.
T
rt1
1 I
1r
.A
I-- .-t-.-.
>
I
..J
I
~
OlJ2
I
I
Gcncratorski odvod s metalnim plastcm: 1 generator. 2 zvjezdiste generatora,
3 kratkospojnik i uzemljivac. 4 mjerni i zastitni bIok, 5 vod s plastern, 6 tran-
sformator za vlastitu potrosnju, 7 clementi za dilataciju, 8 biok transformator
Odlike su im velika prijenosna snaga, manje eJektrodinamickc site i manja
naprezanja sabirnica u kratkom spoju, zastita od slucajnog dod ira iii kratkog
spoja (izvedba s jednopolnim uzemljenim plastem). velika sigurnost pogona,
minimalno odrzavanje, mogucnost primjene kod temperature okolnog zraka 40 "C,
najvece dozvoljeno zagrijanje sabirnica 50 K, standardizacija sastavnih elemenata,
sto omogucuje tvornicku izradu i kratko vrijeme za projektiranje.
22 Koncarev prirucnik
338 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
o
E c
A
8
Presjek voda s plastem
Dimenzije voda s metalnim plaStem
Nazivna struja kA 1,5, 4 6,3, 8 10, 12,5 14, 16
Nazivni
E mm 120 280 440 600
napon
D mm 480 640 800 960
A mm 420 420 500 590
12 kY
B mm 800 900 \050 1200
e mm 400 400 400 450
D mm 640 800 960 1120
A mm 420 500 590 670
24 kY
B mm 950 1100 1250 1400
e mm 400 400 450 450
KOMPRIMIRANI ZRAK 1I SKLOPNIM POSTROJENJIMA
Komprimirani zrak se primjenjuje za pogon prekidaca i rastavljaca, za izola-
ciju te za gasenje e1ektricnog luka u pneurnatskirn prekidacima. Relativna vlainast
atmosrerskog zraka obicno je 1'0=20 ... Komprimiranjem se relativna vlaznost
povecava do zasicenja (10<1'10). Najveci moguci apso!uti sadrZaj vlage zasicenog
zraka x ovisi sarno 0 temperaturi i volumenu i odreden -je slijcdecom tablicom.
r
Komprimiran' zrak u sklo im post I pn 'ima ro]en]
339
Temperatura
0 0
'"
S
'"
0
'"
0
'"
0
'"
0
'"
0
'"
0 0 0
M
'"

'" '"
M M
'" '"
'" '"
r--
zraka , 'e I I I I I + + + + + + + + + + + +
'" '" '"
oo oo
'"
'"
oo r-- I
SadrZaj vlage
'"
oo oo
'"
M
'" '" '"
M
'"
M r-- oo r--
'" '"
M oo.
J.

'"
oo
r-:.
M r-- oo oo
'" '"
oo
'"
zasicenog zraka
cS 0 N M
",.
'"
'"
N
,..:
N cS
'"
cS
'"
N 0 oo

'"
M M
'" '"
oo M

x g/m3

Preostala vJaga se kondenzira u spremnicima iii u cjcvovodima te se izluci kao
. voda i skuplja u "izluCivacima iii kondenzacijskim loncima. Zbog efikasnije konden-
zacije nastojimo da temperatura u tim spremnicima i cijeviina bude sto niza, pa se
postavljaju na najhladnije mjesto, npr. na otvorenom u sjeni.
KoliCina izlucene vode G i potrebni volumen izluCivaca izracunava se iz
G= Vo
100 p,
gdje je: Vo volumen usisnog zraka u m
3
jmin; ro relativna vlaga usisnog zraka u %;
Go i GI najveca moguca vlaga kod usisne temperature to, i izlazne t. (iz prethodne
tablice) u g/m
3
; Po i PI tlak usisnog.i komprimiranog zraka u bar.
Primjer: Vo=250 I/min, Po= 1 bar, p, = 185 bar, '0= + lO
o
e, ',= +25e, ro=60%
O
(
60 6 22,8) .
G= ,25 -9,3 '1---.. =1,38g/mm vode.
100 185
Nakoo redukcije na pogonski tlak P2, zrak se dovodi aparatima koji se nalaze
na temperaturi t 2 Preostala vlaga Xl se podijeIila na veci volumen pa se relativna vlaz-
nost smanji na vrijednost .
"2=100 Xl 273+t 1 P2.
x
2
273+l
2PI
Osim niske temperature t 1 centralnog spremnika za susenje zraka. pozeljan
je sto veci odnos redukcije tlaka Pl:P2 ito barem 2:1 u krajevima s malim dnev-
nim . promjenama temperature (primorje), dok se za kontinentalnu klimu s veCim
promjenarna preporuca veCi ornjer. Za prekidace s nazivnirn pogonskim tlakom
17 bara i rastavljace s t1akorn 5 bara gradirno obicno kompresorske uredaje za
39 i 195 bara.
Dimenzioniranje kompresorskog uredaja
U sklopnorn postrojenju s pneumatskirn prekidaCirna zanemaruje se potrosnja
zraka za pogon rastavljaca. Za normalno sklapanje se uzima da svi prekidaci potrose
dnevno
+n2Q2) en m
3
/dan odnosno za jedDu smetnju +n
2
Q2) C
s
m)
gdie ie: ", brei prekidaca bez ponovnog uklopa ", broi prekidaca spo-
22*
340 ____________ ELEKTRICNA POSTROjENjA
novnim uklopom (0 -C - 0); Q1 potrosak 1 prek. za normalni ciklus (C- 0) u m
3
pri
tlaku P2; Q2 potrosak 1 peek. za ponovno uklapanje (O-C-O) u m
3
pri tlaku P2'
Tablica 1.
Vrijednost faktora en C
s
Vrst postrojenja broj prekidaca c.
c,
Transformatorske stanice 10 1 do 0,75 0,75 do 0,5
i sklopna postrojenja n>1O
0,5 0,4
(Za druge vrste postrojenja npr. za neka industrijska en je vece, a za stanice s vise
radijalnih vodova c.< je manje)
Tablica 2.
Potrosak zraka pnewnatskih prekidaca RK
Prekidac
Sklopni ciklus Susenje prek. i gubici
bez pon. uk!. s pon. ukl. zracno upr. uljno upr.
U.
f"
QI Q2 Q, Q,
kV kA m' m' m'/dan m'/dan
72
1,2 2,3 6
-
123
145
2,4 4,6 6 3,5
170
170 39
3,6 6,9 8,5 4,5
245
<;23,5
245
4,8 9,2
8,5 4,5
420
7,2 13,8 - 11
Potrebna korisna zaliha zraka u glavnim spremnicinia treba nadoknaditi potro-
seni zeak u prekidacima za dvije mrei.oe smetnje i da iroa zalihu za gubitke i za
susenje zraka u prekidaeima u toku t 1 = 3 sata, zbog eventualnog nestanka pomoc-
nog napona za pogon kompresora. Stoga je potreban volumen visokotlaenih sprem-
nika
V. 2 V, + IIQ,' 1/24
r P3 - P4
gdje je: (1 vrijeme nestanka napona u h; P3 tlak u spremniku pri uklapanju
kompresora u bar; P4 tlak spremnika (tlak zatvaranja e1ektroventila
kod visokotlaenog uredaja, odn. nazivni pogonski tlak prekidaea pz + 5 bara kod
srednjetlaenog uredaja).
Ako pojedini spremnik ima volumen VI> njihov broj treba biti Ilr =
Komprimirani zrak u sklopnim postrojenjima _________ 341
Ukupni kapacitet kompresora Qk treba biti dovoljan da u trajanju t
z
= 1/2 do 3/4
sata pogona podigne tlak u spremnicima od P3 do nazivnog tlaka PI tj.
'2
II,VI (PI -p,)+IIQ, 24
Qk
.\ t z
U normalnom pogonu kompresor treba raditi dnevno najvise 6 sati.
Tablica 3.
Standardne velicine spremnika i kompresora RK
Tlak PI Spremnik volumen VI Kompresor dobava Qkl
bar 1 m'/h
39 500, 1000, 1500 32, 45, 58
185 60, 386 9, 15, 30
Primjer: Sklopno postrojenje saddi 11 pneumatskih prekidaea 110 kV, od kojih
3 bez ponovnog uklopa i 8 s pon. uklopom. Uz podatke iz tab!. 1 i 2 i potrosak
zraka po smetnji t-: =(3' 2,4+8'4,6)'0,4= 17,6 m
3
trebaju spremnici imati volumen
V. 2'17,6+116'3/24 3'
, 175-85 0,48 m.
Dovoljno je 11, = 8 spremnika po VI = 60 1 (iz tab!. 3).
Potreban je kapacitet kompresora
3
8 0,060 (185-175)+11' 6 4-24

Uzmemo iz tab!. 3 jedan kompresorski agregat kapaciteta Qkl = 15 m
3
/h i jedan
takav za rezervu. Kompresor ce normalno raditi dnevno u trajanju
v,,+IIQ, (3'2,4+84,6)'0,5+116
t3 5 sati 52 min,
Qkl 15
tj. U okviru preporueenih 6 sati.
Za srednjetlaene uredaje (s najvisim tlakom < 60 bara) cjevovodi su obieno od
bakrenih cijevi dimenzija 8 xl, 12 x I, 16 xli 25 x 1,5, a za visokotlacne 185
bara) od celicnih cijevi dimenzija 6 xl, 8 x 1, 10 xl,S i 12-x 1,5.
Smjernice za projektiranje, izvedbu i odrZavanje kompresorskih uredaja
1. Zrak treba komprimirati na barem dvostruko veci tlak od pogonskog tlaka
prekidaea, da bi se dobio suhi zrak nakon reduciranja kao i potrebna rezerva
korisnog zraka.
2. Glavne spremnike zraka posta viti u neposrednoj blizini kompresorske stanice
i to vani, na sto je moguce hladnijem mjestu, da bi se vecina vlage kondenzirala
u njima. U instalaciji moraju biti najmanje dva spremnika zraka radi revizije
i slieno.
342
Proizvodnja
srednjeg t1aka 39 bar
razvod komprimiranog zraka
1. Elektromotor
5. Sigurnosni ventil
2. Kompresor 6. Povratni ventil
3. Spremnik zraka
7. Redukcijski venti!
4. Venti! za pretlak 8. Filter za zrak
9. Propusni yentil
10.
Ventil za ispust kondenzata
11. Manometar
12. Kontaktni manometar za signa-
lizaciju
13.
Kontaktni manometar za uprav-
!janje kompresora
14.
Propusni venti! za manometar
15,
Elektromagnetski ventU
16. Lenac za -kondenzat
17.
Prikljucak za rastavljace
18. Prikljucak za prekidac
visokog tlaka 185 bar
/8
9
~
I
I
I
I
I
I
9
-'1
5,
,
--'
6
9
r
Niskonaponski sklopni blokovi sistema KON-KOMPAKT 343
3. Glavni vod u sklopnim postrojenjima se izvodi uvijek kao prstenasti, i odgova-
rajucim rasporedom propusnih ventila u razvodu omogucuje napajanje bilo kojeg
polja u slucaju jednostrukog kvara u glavnom vodu. U uredajima s proizvodnim
tlakom 39 bara potrebno je polagati glavni razvod s padom 3 do 5%0 i ,na
najnizim tockama ugraditi lonac za kondenzat. U uredajima s tlakom 185 bara
nije potrcban pad niti lonci za kondenzat. Na svakih 25 do 30 mctara ugraditi u
glavni vod dilatacioni komad.
4. Pogon -komp'resora treba biti barem 30 rflinula, a dnevni ukupni rad do eea 6 sati.
Uklapanje i isklapanje kompresora je automatsko, a moze biti i rueno. U
kompresorskoj stanici neka jed.an kompresor bude kao rezerva. Na kompresorima
trebaju biti ugradeni elektroventili za automatsko ispustanje kondenzata.
NISKONAPOSNKI SKLOPNI BLOKOVI SISTEMA KON-KOMPAKT
Sistem KON-KOMPAKT obuhvaca niz tipova tvornicki izradenih sklopnih
blokova, koji se sastoje od kornbinacija niskonaponskih sklopnih aparata, pove-
zanih s upravljackorn, signal nom, mjernom i regulaeijskom opremom. Razvijen je
kao modulni sistem sa standardiziranim funkcionalnim jedinicama i elementima.
I. Energetski sklopni blok, tip VMK, s razvodnim ormarima (poljima) za aparatne
grupe, prckidacc, rastavijace i transformatore (vidi tablicu na str. 334). Primjenjuje
se za razvod el. energije vecih snaga icentralno upravljanjc motorima (MCC) u
industriji, distribuciji el energije, na brodovima i sl.
2. Blok tipa VSK (upravljacki ormari) sluzi vecinom za ugradnju relejne opreme i
elektronickih sklopova.
Dimenzije ormara:
vis ina 2250 (alt. 1930) mm
sirina 600 mm
dubina 355 ... 650 mm
Modulne jedinicc za tip VSK
po visini 13/
4
",
po sirini 19".
Zastita IP 22 .ili IP 53. (str. 86)
3. Komandne _plocl;!, tip VTK postavljaju se u prostorijama upravljanja i kontrole
tehnoloskih procesa, uklopnicama. Prikladne su za slijepe sheme. Zastita IP 22.
Dimenzije: vis ina 2250 mm, sirina 600 mm, dubina 355 ... 680 mm.
4. Komandni pultevi tipa VPK primjenjuju se za upravljanje i komandu eleklr. ure-
dajima u industrijskim postrojenjima, uklopnicama, brodovima itd. 14 izvedbi.
Sirina osnovne jedinice 600 mm. Zastita IP 22 (moguca IP 42 i IP 54).
5. Razvodni onnari:i, tip GK, obuhvacaju modulne jedinice sa sklopkama, osigura-
cirna, osiguracima-sklopkama, sklopnicima. Najveca nazivna struja 800 A. Sluze
ia sastavljanje razvodnih baterija za unutarnju i vanjsku montazu u industriji,
gradevinarstvu, poljoprivredi i sl. Zastita IP 65.
6. Razvodne ploce, tip JK -za, e1. instalacije u suhim i cistim prostorijama do 250 A.
Zastita IP 20 iIi I P 42.
7. Modulni ormari, tipa GKK sluze za razliCite namjene, za smjestaj el. opreme za
upravljanje strojevima,_ dizalicama, na brodovima itd. Zastita: za- vece ormare
IP 22 iii IP 54, za manje IP 65. Visina 180 ... 2250 mm, sirina 240 ... 1200 mm.
dubina 140 ... 625 mm.
Glavne prednosti sistema KON-KOMPAKT
standardiiacija funkcionalnih jedinica i mehanickih komponenata prema m o u ~
nom sistemu,
344
Pregled razvodnih ormara i pripadne opreme sklopnog bloka tipa VMK
Ormari (polja)
za standardizirane
aparalne grupe
(cvfste i izvlacive)
npr.
razvodne place s
osiguracima tipa
D do 63 A
osiguraci veJike
prekidne maei do
800 A i sklopke do
1000 A Ie njihovc
kombinacije
Starteri (MCq" sa
sklopnicima do
630 A
- direktni
- reverzijski
- zvijezda-trokut
- za preklapanje
polava
psiguraCi-sklopke
do 800 A
Visina aparatnih
grupa odgovara
odredenom broju
modulnih jedinica
(1 modul mm)
horizontalne sabirnice
h-
__ L_
--


.J: -'I <;

I

r'
"



'"
. J:
rg

I .


I
r'
. ,
tJ"-..

.s
-i
-1

N
'"
i....
I -
I
t-
I
I
za prekidace,
za rastavljace
"ANG" i rast. za suhe
sirina
sklopke ANEG transforrnatore
600-950 mm
sirina 480 i 600 mm
Novomax 800- Naziv. term. struja 250-1000 kVA,
1600 A do 3300 A 11 kV
Prek. moe 40 kA Prekidna moe
(500 V, cos rp 0,2) ANG do 150 A"
Otomax 1000- ANEG do 4100 A"
3000 A
(550 V, cos
Prekidna moe
50-75 kA
T ehnicki podaci
Nazivni napon izolacije , 1000 V
{horizont. sabirnica 3200 A
Nazivna struja
vertikal. sabirnica 2100 A
Naz. podnosiva kratkotrajna struja 50 kA
Naz. podnosiva udarna struja 105kA
Sklopni blok odgovara standardu IEC 439
Stupanj zastite
{normalna izvedba IP 22
(IEC 144)
zabrtvena izvedba IP 53
Mogucnosti smjdtaja: tlocrti onnara VMK
/ {L/..LL/ t/L/..LU
VIIK J

I I ...
-VIIK6--
I
VIIKJ 1!5"

slobodno postavljen (aparatn
grupe mogu se smjestiti s jed-
ne strane ormara VMK 3 i
VMK 6, iii s obje strane orma-
ra VMK 6) .
Dubina ormara VMK 3 at = 325 mm
VMK 6 a2 mm
1"'0
r---k
0
paralne grupe
abe/ski armar
paralni armor
1) Motor Control Center =
c!,;!ntar upravljanja motorima
120 600 296. .5 36
2) proizvod ASEA
ef
------------------------__________________ 345
jednostavno i brzo projektiranje,
univerzalna primjena,
pouzdana zastita pogonskog osoblja,
kratki rokovi isporuke.
UPRA VLJANJE I SIGNALIZACIJA
Smjee pomicanja organa pri ruenom upravljanju (lEC Pub!. 447/74), gledano ad
rukovaoca, kada 'se' zeli:
A povecati fiz. velieina (napon, srcuja, brzina, svjetlo) odnosno' zatvoriti strujni
krug, pokrenuti stroj iii uredaj.
B smanjiti fiz. velieina, odnosno otvoriti strujni krug, zaustaviti stroj i sl.
Organ Kretanje Nalog A Nalog B
Kolo,okr. rueka, rotaeija
n
dugme
vertikalno gore
t
dolje
Poluga, ruciea
desno
-
lijevo
horizontalno naprijed
0
nat rag
(guraj) (vuei)
Tipke, ruciee i sl. koje se pomleu sarno u jednom
smjeru (guraj iii vuci) stoje medusobno kao u desnoj slici.
A 101.0

Hoje tipki (prema IEC Pub!. 73/75) standardno znace:
crvena -: nalog 8, osobito za opasnost,
zelena - nalog A,
fl
,
-
0
B A
( 00)
zuta - intervencija za sprecavanje abnormalnih uvjeta iii neieljenih promjena
Signalne svjctiljke (zasebne iii u tipkalima iii rucicama) sIuze za pokazivanje
stanja i izvrsenja naloga. Boje sv.1etla oznacuju:
cr.vena - opasnost '(od napona, od pokretnih dijeIova), uzbuna (prekid
pogona, prorada zastite),
zelena - sigurnost (dozvola za napredovanje),
luta - oprcz (ev. nenormalno st&nje, preopterecenje i sl.).
Za neko drugo odredeno znacenje koristi se plavo svjetlo'i tipka, a za neodre-
deno i neutralno znacenje bijelo svjetlo, odnosno bijela iIi siva tipka.
346 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
,SINHRONIZACIJA
Paralelno spajanje dvaju nezavisnih izvora izmjenicne struje nazivamo sinhro-
nizacijom. U casu spajanja moramo ostvariti slijedece uvjete U obim mrezama:
1. jednakost napona,
2. jednakost frekvencije,
3. poklapanje faza,
4. generatorske mase bez akceieracije
Uz te uvjete ce spajanje proCi bez elektricnog i mehanickog udara.
Razlika u naponirna ima za posljedicli udae jalove struje izjednacenja:
Razlika u frekvenciji uzrokuje mehanicki udar, pri cernu ce rezultantna frekven-
cija ovisiti 0 snazi pojedinih izvora. Elektricni udar tu nastaje od kratkotrajne
radne struje izjednacenja oa strani izvora sa visom frekvencijom. Nepoklapanje faza
u casu spajanja uzrokuje kratkotrajni udar koji potjece od vektorske razlike tre-
nutnih vrijednosti obaju napona. Razlike smiju bili vrlo male, jer u protivnom
slucaju udar ne sarno da onemoguci sinhronizaciju, nego moze prouzrociti ispad
svih izvora na mrei.i, tzv. potpuni slom mreze. Jednakost napona utvrdujemo dvostru-
kim voltmetrom VV, a jednakost frekvencija dvostrukim frekvencmetrom FF
Poklapanje faza pratimo pomocu sinhronoskopa Sy, nul-voltmetra iii obicnim faru-
ljama koje moraju podnijeti dvostruki fazni napon. Nul-voltmetar iii 2 zarulje
priljuce se na porn. sabirnice u\ i u
2
Tamo mjere na otvorenom prekidacu razliku
napona, koja je u casu poklapanja faza' jednaka nuli. Oba napona uklapamo na
sinhronizacijske instrumente sklopkom za sinhronizaciju S. Da se sprijeci dovodenje
u vezu vise napona, sklopke za sinhronizaciju su opremljene kljucem (jed an za
sklopke) koji cuva odgovorni uklopnicar postrojenja.
Sinhronizacija se moze izvesti na razne nacine, no najprikladnije je sinhro-
nizirati sve otcjepe prema sabirllicama postrojenja. U tom slucaju mjerno pqlje daje
podatak 0 jed nom naponu, a svaki otcjep putem svog naponskog transformatora
daje napon mreze koju treba peikljuciti na sabirnice. Uobicajeno j'e (u' shemama)
vrsiti sinhronizaciju na fazama Ll i H2. Faza L2 na sekundarnoj strani v pei-
kljucuje se na potencijalno uzemljenje kako u mjernom polju tako i u svim otcje-
pima. Time se ustedi cetvrti vodic i ogranici potencijal drugog, faznog vodica. Kada
mjerno polje irna trofazni iii lri jednofazna naponska ne mozemo
direktno uzemljiti fazu L2 nego moramo ukopcati izolacijski medutransformator,
da prekinemo galvanski spoj sa zivim faznim vodicem.
Da se sprijeci eventualno povratno napajanje naponskog transformatora i
zastiti pogonsko osoblje. prekida Se sinhronizacijski napqn mjernog polJa na po-
mocnim kontaktima sabirnickih rastavljaca u svakom polju.
Ako se sinhronizacija iz ekonomskih razloga (jeftiniji naponski transformatori
za nizi napon) mora' provesti preko energetskog transformatora, moramo se brinuti
o kutu izmedu vektora napona obiju strana transformatora,(grupa spoja 1, 5, 7
i 11 odn. 30, 150, 210 i 330). Potrebnu korekturu postizemo prikladnim spo-
jem dvaju naponskih K?d grupa spoja 0- i 6 (0 i 180) nije
potrebna korektura vektora.
U postrojenjima s daljinski upravljanim prekidacirna moze se prirnijeniti ;
poluautomatska iii automatska sinhronizacija. Kod poluautomatske sinhronizacije
Sinhronizac'ija _____ '--________________ 347
...,
,

r:-: ' " .1!
T

L.:-

...,
I
1-<0
,
-,..
r-
r:;;::
---,
I .::)
I
I
I

I
I
.!!<.
I I
8. {S;,
I
"
I
I
.
I .
I
.5}

I
I
r-:c
I
I
I
L
'--
...,

-
'"
aflDP 'pIA
I-<
DJDIDWJDjSUDi, (Dds

f i I
.!
0 '" illl
"
-"
'-'-
,..


}
S



l)
'" - i


:5":::..::)
I


'"
}
-
"


V)
348 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
treba uvjete za sinhronizaciju ostvariti fueno, dok automat uklapa prekidac u prvom
povoljnom momentu. Kad automatske sinhronizacijc, automat djeluje i na turbinski
regulator, te automatski ostvaruje -.!lvjete 2, 3 i 4.
Shema 11a str. 347 prikazuje pi-incip [uene sinhronizacijc u sklopnom postro-
jenju s dva sistema sabirnica. Generator se sinhronizira prcko energetskog trans-
formatara.
BLOKIRANJE POGRESNOG UPRAVLJANJA APARATIMA
U SKLOPNIM POSTROJENJIMA VISOKOG NAPONA
RastavljaCi su aparati, koji nemaju sposobnost gasenja luka nastalog prilikom
isklapanja i zato se smiju sklapati sarno bez tereta.
Kad dva iii vise sistema sabirnica poprecni (spojni) prekidaci omogucavaju i
preklapanje odvoda s jednog sistema na drugi bez prekidanja pogona. Prilikom
takvog preklapanja moglo bi doci do pogresnog isklapanja spojnog prekidaca u
onom momentu, kada su dva sabirnicka rastavljaca istog odvoda u uklopljenom
polozaju. U tom slucaju bi dva sistema sabirnica bila spojena sarno preko 'sabir-
nickih rastavljaca, koji mozda nisu dimenzionirani za takvo opterecenje, a naknadno
isklapanje bilo kojega od njih znacilo bi stvaranje elektricnog luka sa svim stetnim
posljedicama.
Uklapanje nozeva za uzemljenje odvoda, dok je on pod naponom, dovelo bi
do tropolnog kratkog i dozemnog spoja. lednake posljedice bi nastupile kod ukla-
panja odvoda, koji je na taj naein bio prethodno tropolno uzemljen.
Ovakva pogresna sklapanja uzrokuju nefeljena dinamicka i termieka napreza-
nja i razaranja u postrojenju, te mogu ugroziti zdravlje pa i zivote prisutnog
osoblja. Takve posljedice izbjegavamo prikladnim blokiranjem pogresnih komandi.
Kod postrojenja s I dva sistema sabirnica i poprecnim prekidacem potrebno je
ispuniti slijedece uvjete:
1. sabirniekim rastavljaeem se moze upravljati samo kad su isklopljeni vlastiti
prekidac i drugi sabirnicki rastavljac;
2. odvodnim rastavljacem i zemljospojnikom se moze upravljati sarno uz isklopljeni
prekidac odvoda;
3. zemljospojnikom se moze upravljati sarno kada je otvoren pripadni rastavljac i
obrnuto, rastavljacem se moze upravljati sarno kad je otvoren pripadni zemljo-
spojnik.
4. drugi sabirnicki rastavljac se moze uklopiti kad je prvi uklopljen, sarno ako Sll
oba sistema sabirnica spojena spojnim prekic;lacem i rastavljacima;
5. spojni prekidac se moze isklopiti sarno kad je u svakom 'odn. celiji
isklopljen barem jedan sabirnicki rastavljac;
6. spojnim rastavljacima se moze upravljati, sarno kad je isklopljen spojni prekidac.
Kod postrojenja s jednim sistemom sabirnica treba ispuniti sarno prva tri
uvjeta i to bez drugog rastavljaca u prvom uvjetu.
Na str. 349 je prikazana shema blokiranja "elektrienog' upravJjanja za postrojenje
s dva sistema sabirnica, u kojoj je ispunjeno svih 6 uvjeta. Prikazano je po
jedno polje voda, transformatora i spojno polje. Strujni krugovi za upravljanje, koji
se blokiraju, oznaceni su zaokruzenim rednim brojem odgovarajuceg uvjeta, koji
ispunjavaju.
810kiranje po
gresnog upravljanja aparatima
------------___ 349
I
n -;::;-
-uJ
..r.:-IT
I
I ll"
. Prikazani svici V za upravljan'e ov' ,-
eJektropneumatskog ventila /sl. Kago dalJmskom pog,anu aparata, npr.
s kOJlma se mogu paralelno spojiti i d za pnkazana su tipkala
-potvrdne sklopke, rugl omandm organi npr. komandno-
Pomocni I" R
, ,re eJ 11 spojnom polju
strujnog kruga pomocnog napona" s llZI za odvajanje nUfnog od d
Svako polJ"e J" I spore nog
e norma no opremljeno zastitnim
350 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
prekidacem Z za pomocne strujne krugove, iza kojcg se granaju nuzni (1 +,1-) i
sporedni (2+. 2-) strujni krug pomocnog oapona. Nuzni strujni -krug sluzi za
neophodno odriavanje pagona polja (djelovanje zastite, -upravljanje prekidacem.
osnovna signalizacija ispada prekidaca), a za as tale svrhe sluzi sporedf?,i strujni krug
(upravljanje rastavljacima, pokazivanje polozaja itd.).
Sporedni strujni krug pomocnog oapana svakog polja maze se odvojiti, pa
u slucaju kvara na njemu, poJje maze naken takvog odvajanja ostati i dalje u
paganu, dok se kyaT ne lokalizira i popeavi. Pomocni relej R odvaja obilaznu petlju
sporednog strujnog kruga, koja sluzi za blokiranje prema uvjetu br. 5, od Dufoog
strujnog kruga zastite spojnog palja. Kod postrojenja manjih dimenzija, gdje nave-
dcnu obilaznu petlju tvore kraCi vodovi (nckoliko desetaka metara) relej R se moze
izostaviti. U tom slucaju se petlja ukljuCi na mjcsto uklopnog kontakta izosJav-
Ijenog releja. tj. umjesto sporednog u nuzni strujni krug pomocnog napona.
Pojedini uvjeti za blokiranje mogu se u slucaju potrebe privremeno ukinuti
prikladnim sklopkama 0 za deblokiranje, kako je to na shemi prikazano za uvjet
br. 4. Pritom se _preporucuju dvije mjere predostroznosti: skiopka za debiokiranje
neka bude pod kljucem iIi s pogonom pomocu posebnog kljuca, a- uklopljeni polozaj
te sklopke neka se dojavi posebnom signalnom sijalicom S na mjesto upravljanja
postrojenjem (npr. spojno polje komandne ploce, komandni ormaric spojne ceJije i sl.).
OZNACAVANJE VODICA U ELEKTROENERGETSKIM POST.ROJENJIMA
prema IEC pub!, 446 (1973), preuze!o u DIN 40705 (1.1975).
1. Neizolirani plosnati profili se oznacuju prvenstveno slovima iii simbolima u bli-
zini prikljucnih mjesta (vidi tablicu). Ako se vodici ipak oboje (fadi hladenja),
vaze boje iz tablice. Oznake bojom -mogu biti, takoder, u obliku poprecnih traka
15 do 100 mm sirine, u svakom polju iii kucistu.
2. Zastitni vodici, koji stite od previsokog oapona dodira, kao i nulvodici sa zastit-
nom funkcijom moraju se oznaciti iSklju6ivo zeleno-zuto; to vazi i za yodice do
uzemljivaca, ako imaju zastitnu funkciju.
3. Svjetloplavom bojom se moraju oznaciti: srednji vodic i neutralni vodic vise-
faznih izrnjenicnih sistema, ako ti vodici nemaju zastitnu funkciju te- srednji
vodic istosmjernog sistema.
Ako nema srednjeg vodica, moze playa zila u visezilnim vodovhna i kabelima
sluziti za druge svrhe, ali ne za zastitne yodice.
4. lzolirane plosnate yodice treba oznaciti crno.
5. Za unutarnje ozicenje aparata i postrojenja jednozilnim izoliranim vodicima treba
upotrebljavati jednobojne, prvenstveno erne zice; ako treba razlikovati odvojene
grupe, ev. jos i smede. Upotreba drugih boja nije, medutim, iskljucena.
Boje za slijepe sheme
Uobicajene boje za slijepc sheme na komandnim plocama (ne postoji standard,
ipak se preporuca jedinstvena izvedba radi lakseg snalazenja osoblja).
110 kV svijetlo modro
60 kV zuto
35 kV zeleno
10 kV crveno
6 kV smede
3 kV bijelo
0,4kV Ijubicasto
r Mjerenja u elektrotehnici _________________ 351
Oznaeavanje vodiea slO'r'ima, bojama
Oznaka
Vrst vodica
slovima simbolom bojom
vanjski I Ll
2)
(zuto)
u izmjenicnoj vanjski 2 L2 2) (zeleno)
mrei:i vanjski 3 L3 21 (ljubicasto)
neutralni N svijetlo-plavo
U istosmjernoj
potitivni L+ +
2) (crveno)
mrcii
negativni L-
- 2) (plavo)
srednji
.
M svijetlo-plavo
Zastitni vodic PE
@
zeleno-zuto
3
)
Nulvodic sa zast. funkcijom PEN"
@
zeleno-zuto
Zemlja E
2)
(crno ev. sa svij .
.:.L plavim popr.
prugama)
11 IEC 445/1973. i DIN 40705/1975.
2) baja nije lltvrdena: prema tome se mogu upotrcbljavati dosada uobicajene boje,
navedene u zagradi. dok jos nema JUS standard a
3) vazi i za dozemne yodice, ako imaju zastitnu funkciju.
Ugradni instrwncnti
MJERENJA U ELEKTROTEHNICI
Mjerni pribor
Namijenjeni su za ugradnju u i komandne ploce, uredaje i pUltcve.
Sluze za indikaciju i direktno pokazivanje mjerenih elektricnih velicina.
Mjerena velicina djeluje na pomicni organ i otklanja ga zajedno s kazaljkom.
Djelovanjem ovog zakretnog i rnehanicki iii elektricki realiziranog protumomenta.
pomicni organ zauzima polozaj proporcionalan mjerenoj velicini.
Mjcrni sistemi. lnstrumenti se proizvode, ovisno 0 namjcni, s razlicitim mjer-
nim sistemima. Najcesce se susrecu:
elnstrumenti s pomicnim s,"'itkom: otklon im je proporcionaian sredllJoj vrijedl10sti
struje .. skala im je linea rna. Sluie za mjerenje istosmjernih struja i napona.
e lnstrwnenti s unakrsnim svicima: otklon im je proporcionalan kvocijentu
vrijedtlOsti struja koje teku kroz svitke. Najcesce sluze za mjerenje djelatnog
otpora i temperature.
e Instrwnenti s pomicnim icljezom: otklon im je proporcionalan ej(!ktivlloj vrijedllosti
struje; skala im je U osnovi nelinearna. 'Sluze za direktno mjerenje izmjenicnih
struja i napona.
a)
c)
352 ____________ ELEKTRICNA P05TROJENJA
Elcktrodinamski instrwncnti: otkloo im je proporcionalan skalarnom produktu
struja kroz svitke; spojeni kao ampermetar iii voltmetar mjerc efektivnll vrijednost
struje iii napona.
Elektrostatski instrumenti: alklon im je proporcionalan efeklil'llOj I'r(jedllosti
l1apOlla. Imaju vcoma sirok frckvcntlli opscg. .. .
.Instrumcnti s pomicnim svitkom i ispravljaccm: otklon 1m JC proporclOnalan sred-
Iljoj (al"itmetickoj) liJ'ijedno81i stntje; skala im jc rcdovito ,",.
1'l'ijetil1ostil1lu (za faktor oblika 1.1). Za ostalc raktore P?kaZlvanJC JC. po-
grcsno. Sluze za mjcrenjc sinusoidalnih izmjcnicnih struJa I napona. Sifok
frekvcntni opseg. "
Instrumcnti s pomicnim svitkom i tcnnopretvaracem: otklon im je proporcionaian
efektivlloj vrijednosti stl'llje; neovisni su 0 faktoru oblika. Imaju veoma sirok frc-
kvcntni opseg. . ..
Ugradnc velicine i dimenzije ugradnih instrumenata. lEe pubhkaclJa 473/1974. g.
predvida kucista slijedecih izvedbi:
a) kvadraticna ceona ploca s okruglim kucistem,
b) pravokutna ceona ploca s okruglim kuCistem,
c) kvadraticna ceona ploca s kvadraticnim kucistem,
d) pravokutna ceona ploca s pravokutnim kuCistem.
Primjcri ugradnih vclicina i univcrzalnih provrta
Rupc za pricvrsccnje
Format Provrt
o
.-J
Al X A2 B
pro-
razmak
rtf-i

broj mjcr
CI x C
2
rnrn mrn
D
I
rupa
rnrn
mm ""
-J---
I
I
50x 50 42,5+0,6 2 4 37 x 37
15L
'
I 75 x 75 68 +0,7 2 4 57 x 57
I-
e,
.1
100 x 100 92 +0,8 2 4,5 78 x 78
A,
150x 150 138 + 1,0 4 5,5 120 x 120
200 x 200 186 +1,1 4 5,5 160xl60
Izrez

Format
,--t
AI x A2
,
BI xB
1
tolerancije
L
!
I
mm
mm mrn


--l- ""
--_.
I I
50 x 50 45 x 45 +0,6
! I-f- -1- 0 75 x 75 68 x 68 +0,7
100 x 100 92x 92 +0,8
8,
150x 150 138 x 138 +1,0
A,
200 x 200 186xl86 + 1,1
r
d)
Mjerenja u elektrotehnici
353
Format
Izrez tolerancije
-t r
Al x A2
B,
I
!
I
-
mm
B2

i<fl
--r-

-. mm mm
I
""
I
'--
75 x 37,5 68 +0,7 33+0,6
f----1--
100 x 50 92+0,8 45+0,6
150 x 75 138 + 1,0 68 +0,7
8,
200 x 100 186 + l,l 92+0,8
A,
Dimenzije ceonih ploca u mm prema DIN 43700/1971, za navedene primjere
su 48 x 48, 72 x 72, 96 x 96, 144 x 144, 192 x 192 za kvadraticne 72 x 36, 96 x 48,
144 x 72, 192 x 96 za pravokutne instrumente.
Skale i mjeroi dome!i, Oblici skala (DIN 43802/64. g.)
sektorska
skala
kvadrantna
skala
kruzna
skala
poprecna
skala
t
uspravna
skala
Mjerni domet, tj. vrijednost mjerene velicine, koja odgovara gOfllJOJ gramci
mjernog opsega, iznosi kod ampermetra, voItmetra, vatmetara i varmctara jedan od
brojeva iz sliJedeceg niza:
I - 1,2 - 1,5 - 2 - 2,5 - 3 - 4 - 5 - 6 - 7,5 - 8
iii njegov dekadski umnozak iIi kolicnik. Deblje otisnute vrijednosti se preporucuju.
Klase tocnosti. Instrumenti su medusobno razvrstani u klase tocnosti
0.05 - 0,1 - 0,2 - 0,5 - I - 1,5 - 2,5 - 5.
Taj indeks klase predstavlja ujedno i najvecu dopustenu gresku instrumenta kada
se upotrebljava u referentnim uvjetima. Granice greske mogu biti izrazene u postocima
duljine skale, prave vrijednosti iii najcesce u postocima maksimalne vrijednosti
miernog opsega. Npr.: ampermetar 0 do 100 A klase 1 (gran ice dozvoljene greske
I %) u ieferentnim uvjetima smije grijesiti kod bUo kojeg ocitanja najvise I A).
Tehnicki parametri ugradnih instrumenata obradeni su u JUS L.Gl.020/1962
i lEe pUblikaciji 51/1973, te u ostalim nacionalnim standardima.
Elektronicki mjerni pretvaraci
Mjerni pretvaraCi su elektronicki mjerni ureoaji, cija je zadaca da mjerenu
velicinu pretvore u proporcionalnu istosmjernu struju iii napon. Dve izlazne veliCine
su normirane. a njihove minimalne i maksimalne nominalne vrijednosti iznose:
za strujne izlaze
o do +0,5 rnA; 0 do +1 rnA; 0 do +5 rnA; 0 do +10 rnA; 0 do +20 rnA;
+4do +20mA; -I doOdo +1 rnA; -5doOdo +5mA; -lOdoOdo +lOmA
23 Koncarev prirucnik
354 ____________ ELEKTRICNA POSTROjENjA
za naponske izlaze
Odo +lOmV;Odo +50mV;Odo +lOOmV;Odo +IV;Odo +5V;
o do + 10 V; -I do 0 do + I V; -5 do 0 do +5 V; -10 do 0 do + 10 V.
Ove izlazne velicine oe ovise 0 ukupno prikljucenom tcretu u dosta sirokim
granicama. Kad pretvaraca sa strujnirn izlazom, maksimaln'c promjene otpora vanj-
skog kruga, kod kojih se izlazna struja zadrfava u deklariranim granicama greske,
iznose (ovisno 0 nominalnoj vrijednosti struje): '
o do 500 Q; 0 do 1000 Q; 0 do 1500 Q; 0 do 10 000 Q.
Elektricki mjerni pretvaraci razvrstani Sil u slijedece klase tocnosti
0,1 - 0,2 - 0,5 - I - 1,5 - 2,5.
Ulazne velicine su takoder normirane. te kad izmjenicnih odgovaraju indirekt-
100
nim prikljuccima 100 i ---=- V, te 1 i 5 A, dok kad istosmjernih odgovaraju nizu pre-
J3 .
pOfucenih gornjih granica. mjernog opsega za istosmjerne instrumente.
ZahvaljujuCi svojim karakteristikama, elektronicki mjerni se upotreb-
ljavaju u lokalnim, pa cak i laboratorijskim mjerenjima, a gotovo da su istisnuli
klasicno direktno mjerenje iz energetskih 'postrojenja. Zbog izlaznih karakteristika
(proporcionalne struje neovisne 0 teretu), dozvoljavaju direktan prijenos podataka
i do nekoliko kilometara unutar postrojenja. Veliki dozvoljen( otpori vanjskog
kruga dopustaju na isti pretvarac prikljucak nekoliko dislociranih pokaznih i upisnih
instrumenata te pruzaju podatak za obradu i aUlomatsko upravljanje.
Pretvaraci se srecu u tri izvedbe: u samostalnom kucistu za ugradnju u ploce
i ormare, u modulnoj izvedbi 19-incnog mehanickog sistema te kao mjerni clanovi
ugradeni u moderne mjerne uredaje.
Mjerne i ostale tehnicke karakteristike pretvaraca ppdlijezu sta'ndardima za
mjerne instrumente JUS L.GI. 020/1962, lEe publikaciji 51/1973, te prijedlogu
lEe dokument 138 247.
Mjerni Santovi
Odvojeni mjerni santovi sluze za prosirenje mjernog apsega istasmjernih instru-
menata za mjerenje struje. Podijeljeni su u slijedece klase tacnosti:
0,Q2 - 0,05 - 0,1 - 0,2 - 0,5 - I,
dok su im gornje granice mjernog apsega identicne preporucenima za instrumente.
Standardna se praizvode mjerni santavi za sljedece nominalne vrijednosti
struja:
I - 1,5 - 2,5 - 4- 6 - 10 - 15 - 25 - 40 - 60- 100 - 150 - 250
400 - 600 - 1000 - 1500 - 2500 - 4000 - 6000 - 10000 i IS 000 A,
te za padave napona uz nominalnu struju, od
30 - 45 - 50 - 60 - 75 - 100 - 150 - 300 mY.
Deblje otisnute vrijednosti se preporucuju liZ napomenu da, kadgod je to
moguce, treba upotrijebiti sant s padom napona 60 mV (JUS L.GI.020/1962. g. i
lEe publ. 51/1973. g.).
r
Mjerenja u elektrotehnici _________________ 355
Mjerni transformatori
Za prosirenje mjernog opsega izmjenicnih instrumenata upotrebljavaju se strujni
i naponski transformatori. Primarne i sekundarne veliCine su standardizirane.
Strujni transformatori. Prim arne struje:
10 - 12,5 - IS - 20 25 - 30 40 - 50 - 60 - 75 A
i dekadski umnosci.
Sekundarne struje: 1 - 2 - 5 A.
Norriinalne 2,5 - 5 - 10
a u specijalnim slucajevima vece.
Klase tocnosti
- - - 1 - 3 -
15 - 30VA.
Naponski transformatori. Omjer transformacije
10 - 12 - 15 - 20 - 25 - 30 - 40 - 50 - 60 - 80
i dekadski, umnosci.
Nazivni sek,undarni naponi 100 _ I JO _ 200 _ 100
J3
Nazivne snage (uz cos qJ=0,8 ind.)
!:..'.Q i 200 v.
J3 J3
10 - 15 - 25 - 30 - 50 - 75 - 100 - 50 - 200 - 300 - 400 _ 500 VA.
Klase tocIlosti 0, I - 0,2 - 0,5 - 1,0 - 3,0.
Tehnicke karakteristike strujnih i naponskih transformatora odredene su u
JUS N.H9.10If72, 102/72, 103/72, 121/78, 122/78, 123/78 i lEe pub!. 185/66,
186/69 i I 86A(70.
Graficki simboli i oznake
Prema JUS L.GI.020/62, N.A3.320/65, N_A3-322/65, lEe pub!, 51/73, pub!,
117-4/63.
Slovne oznake osnovne jedinice mjernih instrumenata
Simbol Znacenje Simbol Znacenje Simbol Znacenje
A amper var var YAh voltampersat
V valt W vat varh varsat
VA voltainper Wh vatsat Q
om
h sat T tesla
J frekvencija
mn minuta
t vrijeme
s sekunda cos qJ faktor snage
to
temperatura
Hz herc
'"
fazni kut Z impedancija
23*
356 ____________ .ELEKTRICNA POSTROJENJA
Simbol
--

--

%
?k
Simbol
(]
V rsta struje broj mjernih clanova
Znacenje Simbol Znacenje
istosmjerna struja
trofazni mjerni sistem

s jednirn mjernim cla-
nom, trozicni spoj
izmjenicna struja
trofazni mjerni sis tern

s dva mjerna ciana
istosmjerna i izmje-
trozieni spoj
niena struja
trofazni mjerni sistem
8d s tri mjerna clana
"'B
cetverozicni 'poj
trofazna izmjenicna
struja
trofazni mjcrni sistem
trofazni sistem
,
ne-

,
dva mjerna ciana,
simetrienim teretom
nesimetricno optere-
trozicni spoj
cenje, trozicni spoj
Simboli za _princip djeiovanja mjernog inslrumenta
Znaceje
ihstrument s pomienim
svitkom
instrument s unakrsnim
svicima
Simbol
o
\!
-
Znacenje
instrument s pomiemm
svitkorn i ugradenim izo-
liranim termopretvaracem
instrument s pomicnim
svitkom i odvojenim neizo-
Iiranim termopretvaracem
r
M' I k JerenJa u e e CroCe
h ..
nlel
.
357
t::
instrument s pomicnim
zeljezom
-R
odvojeni sant
$
eiektrodinamski
instrument -00-
odvojeni predotpor
@
ferodinamski instrument
-co-
odvojena prigusnica
...JY"V"'-
0
indukcijski instrument
U
podesavanje nule

bimetalni instrument
it
upozorenje na posebnu
.L uputu
T
eiektrostatski instrument
-
'. I
f
instrument s vibracijskim
jeziccima
-
elektronicki rnjerni cJan
0
instrument s pomicnim
-
elektronicki sklop u
""*"
svitkom i ispravljacem pomocnom krugu
Oznake klasa toenosti
Simbol Znaeenje Simbol Znaccnje
indeks klase tocnosti za indeks klase tocnosti za
1,5
gresku u postotcima rnjer-
'0/
gresku u postotcima duzine
nog do meta (npr. 1,5) ,kale (npr. 1,5)
358
ELEKTRICNA POSTROJENJA
Simbol Znacenje Simbol Znacenje
0
indeks klase tocnosti za

indeks klase tocnosti za
gresku u postotcima prave gresku u postotcima duzine
vrijednosti skale (npr. 1) i informa-
cija da u tom slucaju gra-
'nice greske izrazene u po-
stotcima prave vrijednosti
De prelaze npr. 5 %
Oznake ispitane dielektricne cvrstoce Oznake polozaja instrumenta
Simbol Znacenje S)mbol

ispitni napon 500 V
-.l
instrument za vertikalni
poloZaj
1iJ
ispitni napon 2 kV
"
instrument za
horizontalni polofaj
1:t
dieleklricka cvrstoca se
De ispituje
k
za kosi poloZaj
Cvf
visoki napon na
(npr. 60' prema
instrl\mentu
horizonlali)
Graficki simboli za mjerne instrumente
Simbol Znacenje Simbol Znacenje
0
pokazni mjerni instrument
D
upisni instrument
opci simbal
opci siinbal
l'
I M'
JerenJa
h ..
I k u e e trote mel
0
ampermetar
(0 voltmetar
0
vatmetar

omometar
8
varmetar
e
(3 frekvencmetar
8
tahometar
0
termometar. pirometar
CD
gaivanometar
8
osciloskop
[2]
mjftrni pretvarae
opci simbol

mjerni
J-
izmjeniene struje
f2f]
mjerni
J-
djelatne snage
359
0
upisni vatmetar
,
-
I
El
oscilograf
U
brojilo
opci simbol

brojilo djelalne
energije

brojilo jalove energije
brojilo djelatne energije

s pokazivaeem
Woo
maksimalnog opterecenja
GJ
brojilo djelatne energije
koja teee od sabirnica

brojilo djelalne energije
"koja teee prema
sabirnicama
(J)
uklopni sat

uklopni sal
s elektromotorom
za navijanje
360 ____________________ ___
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Mjerenje struje i napona
Primjenjuju se mnogobrojne metode za mjerenje stfuje i napona. Mjernim
uredajima i metoda rna osnovanim oa razlicitirn principima obuhvaceni Sil slijedeci
mjerni opsezi:
oistosmjerne struje od 10-
15
do 10
6
A,
istosmjerni naponi od to-
8
do 10
6
Y,
izmjenicne struje od 10-
10
do 10
5
A,
izmjenicni naponi od 10-
8
do 10
6
V,
Zbog toga ce se navesti mjerenja tih velicina, najcesce upotrebljavanim metodama.
Mjerenje istosmjeme struje i napona
Mjerni sistem s pomicnim svitkom mjeri struju koja njime protice (sl. 1),
Karakteristicne velicine su
Iv struja krez svitak potrebna za pun otklon kazaljke,
Rv unutarnji otpor instrumenta Sl. 1
Ako se takvim sisternom zeli mjeriti struja iznosa I, treha paraieino sistemu
prikljul:iti sant (s1. 2) iznosa otpora RSH = RJ y
I-Iy
Kod zamjetne struje 1 y 'treba uzeti u obzir
otpor prikljul:nih vodoy-a instrumenta i pribrojiti
vrijednosti Ry.
I,
- H
,r<;:]
- - I I-I,
Sl. 2
Ako se uti s istim sistemom imati ampermetar s vise podrucja, upotrebljava
se. visestruki santo
Struje 110 12 i 13 mjere se preklopkom S u odgovarajucim polozajima .1, 2 i 3
(,I. 3).
lz odnosa struja i napona slijedi:
R
-R 1,1,
1- y ,
Id/,-I,)
R =R 1.1,(1,-1,)
" .
1,/,(1,-1,)
R
=R 1,(1,-1,)
" .
I, (I, -I,)
Kod mjerenja istosmjernog napona U,
5erij5kim dod.tkom predotpora Rp (51. 4).
U
Rp=--Rv
I,
I,
-
H,
H,
tome sistemu
I
011"/2
1111
3
se prosiruje

I. I,V .1
SI. 3
mjerni opseg
SI. 4
Ako se upotrijebi visestruki predotpor, istim mjernim sistemom se moze mjeriti
vise n.pon. U ,. U, i U ,. prebacivanjem preklopke u polozaje 1. 2 i 3 (51. 5). gdje
su vrijednosti pojedinih predotpora
,.
.
\
Mjerenja u elektrotehnici _________________ 361
U,
Rpl=--Ry
I,
R _U,-U,
p2 - 1 '
,
R _U,-U,
p3 - 1
,
I,
-H, f!p2
Sl. 5
Mjerenje struje i napona
Prilagodba i posirenje strujnih podrucja obavlja se iskljucivo strujnim mjernim
transformatorima, dok se kod mjerenja napona u uzem podrucju upotrebljavaju
predotpori, a u sirem naponski rnjerni transformatori.
mjerni pretvaraci struje i napona
Omogucuju rnjerenje istosmjernih i izmjenil:nih struja i napona na daljinu.
te prikljucak veceg broja istosmjernih miliampermetara tipizirane strujne osjetlji-
vostL Izvode se s razlicitim prijenosnim karakteristikarna (linearnom, s potisnutom
nulorn, sa zivom nulom, itd.), a namijenjeni su 'rnjerenju srednjih i efektivnih vrijed-
nosti. Na sl. 6. je blok-shema elektrickog mjernog pretvaraca efektivne vrijednosti
izmjenicne struje.
I
2
3
'---I---Z-----]-----j---
5
1
,
r
r;'jf,dl

t-


X
.i
+jl,dl
- -
[>
0 0
I 5 !
vp-H H>1- !
L. __ . ___ . _____ . _____ ._. __
II
Sl. 6 Elektronicki pretvarac efektivne vrijednosti izmjenicne struje
ulazni mjerni transformator 4 sklop za radiciranje
mnozilo 5 izlazno (strujno) pojacalo
intergrator 6 izvor za napajanje pomocnim naponom
Mjerne snage
U upotrebi se susrece velik broj mjernih sistema za mjerenje snage. Mnogi od
njih koriste se, zbog specificnih karakteristika, sarno U odredenim primjenama. U
podrucju industrijskih frekveocija n'ajcesce se koriste elektrodinamski instrumenti,
elektronicki pretvaraci, i u posljednje vrijeme. digitalnrinstrumenti za mjerenje snage.
Elektrodinamski sistem za mjerenje snage irna rnjerni sistem sa dva svitka (51. 7).
Pomicnim (naponskim) svitkom protjece struja I,_ proporcionalna naponu oa trosilu,
____________ ELEKTRICNA POSTROjENjA
Mjerenja u elektrotehnici
0..-+---+- ~
"'----+- "'---+--
"'----
"'----
--@--
"'---- "'----
'" -'--'---
____________ 363
Taj svitak je vezan uz osovinu i nalazi se u poljn
nepomicnog (strujnog) svitka, kojim protjece strnja
trosila I.
I
_.
V-
I,
Hw
trosilo
SL 7
Iz proracuna indukcije i sila oa yodice protje-
cane strujom, uz neka zanemarenja, slijedi iznos
za moment koji djeluje oa pomicni svitak i
dM
osovinu: Tl = --III cos cp gdje je Af meduinduk-
( d a
tivitet, IX kut zakreta sistema i <p fazni pomak iz-
medu struje I i I,. Uz U=I,' Rw i P= UI cos cp
slijedi proporcionalnost momenta s mjerenom sna-
gom.
dM 1
T,=---P.
d C( Rw
Elektrodinamski instrumenti za mjerenje soa-
ge izvode se kao jedDo-, dvo- i trosistemski samo-
stalni prijenosni iii ugradni. Sluze za mjerenJe dje-
tatne i jalove soage u razlicitim spojevima.
364 __________ _
ELEKTRICNA POSTROjENjA
Digitaloi instnmeoti za mjereoje soage.

Sl. 8. Dvosistemski digitalni vatmetar: 1, 2, 3, 4 ulazni strujni i naponski mjerni
transformatori; 5, 6, 7, 8 pojacala za prilagodbu nivoa napona i
9, 10 mnozila (skalarni produkt); 11 sumacijsko pojacalo-; 12 an.alognojdigitalni
pretvarac; 13 brojac i upravljacki sklop; 14 brojcani (digitalni) pokazivac; 15 logicki
sklopovi; 16 automatski birac mjernog podrucja
Nacin obrade podataka i osebine mnozila omogucuju izradu tih uredaja s
prednostima prema elektrodinamskim sistemima. Osnovne osebine su:
veorna uske granice pogreske, neovisne 0 valnom obliku mjerenih velicina, siroki
mjerni opsezi automatski promjenljivi, osjetljivost strujnih i naponskih grana i
zanemarivi vlastiti potrosci oa mjernim ulazima.
Izvode se kao laboratorijski precizoi instrumenti za mjerenje snage (sl. 8).
mjeroi soage (sl. 9) daju na izlaznim stezaljkarna isto-
smjernu (iii napon) propor'cionalnu mjerenoj snazi. Ta struja zadrzava svoju
vrijednost neovisno.o promjeriama tereta '(od 0 do -nekoliko kO), pa se rrijerni
podatak moze pre'nijeti i na nekoliko kilometara udaijenosti iii, uz krace veze,
prikljuciti dislocirane pokazne i upisne instrumente te direktno uzimati podatke za
obradu i automatsko upravJjanje.
Mjerni pretvaraci sluze za daljinska mjerenja u energetskim postrojenjima i sve
cesce, smjesteni u zajednicko kuciste s miliampermetrom, umjesto preciznih, prije-
nosnih i ugradnih elektrodinamskih vatmetara.
spojevi instrmnenata pri mjereoju soage. Instrumenti i pretvaraci t'
za mjerenje snage proizvode se u jedno-. dvo i trosistemskim izvedbama. Njihove
prinljene i karakteristicni spojevi dani su u tablici 1 (str. 366). Instrumenti su prj ,
kazani u direktnom spoju. Svi ti spojevi se mogu realizirati i poluindirektno (sarno
preko strujnih transformatora). U tom slucaju naponske se grane vezu kao u
direktnom spoju. Nacin indirektnog spajanja (preko strujnih i naponskih transforma
tora) prikazan je uz svaku sliku.
Mjerenja u elektrotehnici _________________ 365
I
i!d t
.
L._' . ___ ' _________ .J
Sl. 9. Dvosistemski elektronicki pretvarac snage: I, 2, 3, 4 ulazni mjemi transfor
matori; 5, 6 izvor pomocnog napona za napajanje; 7, 8 (skalarni produkt);
9, 10 intergratori (aritmeticka sredina); 11 sumacijsko i izlazno (strujno) pojacalo
Mjerenje elektrifoe energije
Elektricna energija se mjeri napravarna cije se pokazivanje temelji na utrosku
kolicine elektriciteta (Ah) iii integralu utroska soage u odredenom vremenskom raz
doblju. Po naeinu rada mjernog clana razlikuju se staticka i elektromotorna brojila.
Vrste primjene elektricnih brojila
V rsta brojila Vrsta struje Najce,ca primjena
elektrolitska istosmjerna elektrokemija (Ah)

elektronicka istosmjerna i prikIjucak na mjerne pretva,raee

_0
izmjenicna neelektrickih velicina (protok)

tii.o
utrosak i obracun elektricne
energije
magnetomotorna istosmjerna elektrokemija (Ah) i prikljueak

na mjerne pretvarace
=
0
-" elektrodinamska istosmjerna i utrosak energije u istosmjemim
o-
S ,-
02' izmjenicna krugovima
;'.0
"
"
indukcijska izmjenicna utrosak i obracun 'elektrifne
W
energije
366 ______ "--_____ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Tablica 1.
Karakteristicni spojevi instrumenata za mjerenje snage
Ojelalno snaga CD lalava (> Indireklni spai za CDi(> Q)
1

Ojefotno snaga @ Indirekfni spoj zo@
>0

;;;>IU


" .-
" "
'N 0
o
!:: g
'2 11
N!:: U::j===== .l "
8.5 LJ
-
GJ lalava snaga 6 Indireklni spoi Q)
za@


K 1
12
13

,
, "
'i:; p..
"'0
'2 0
>0 "
>t:l:.:>
o 0
i)
Jie/olna @ la/ova snoga
@

>(J '" 1I
.2, II l2
.:g og fj l2 l3
0-.'0 l3 N .. ,
!:: e N osim direklnog soma pofumdlfeklm
T
. Mjerenja u elektrotehnici
Konstanta brojila
--________________________ 367
Brzina vrtnje rotirajuceg mjernog clana kod elektromotornih i broj treptaja
signalnog svjeUa kod elektronickih brojila su u cvrsloj mehanickoj iii elektrickoj
vezi s ugradenim pokazivacem iF brojacem. Taj prijenosni omjer, Duzan za provjeru
i bazdarenje hrojila, 'naziva se konstanta brojila C, a dan je U okretajima iIi treptajima
po kWh. Konstanta brojila smije poprimiti vrijednosli 120; 150;. 187,5; 240; 300;
375; 480; 600; 750; 960 iii bilo koju dobivenu jz niza mnozenjem iii dijeljenjem
s dekadskim (DIN 43856 - 1973. g.).
ulazne
Nazivne struje. Strujne grane suvremenih brojila mogu se tni.jno opteretiti i
visestrukom nazivnom strujom, a da pri tome pokazivanje astane unutar dozvo-
Ijenih granica pogreske. Tako se razlikuju dvije vrijednosti nazivne struje, osnovna i
maksimalna.
Osnovna struja najcesce iznosi I, 5, 10, IS, 20 i 30 A, dok je maksimalna
3, 4, 5 iii 6 puta veca. Maksimalna se vrijednost pise iza osnovile, odvojena crticom
iii slavljena u zagradu (npr; 10-40 A iii 10 (40) A).
Nazivni naponi. Uobicajene vrijednosti referentnog napona su 220; 220/380;
100 iii V.
/3
Klase S obzirom na mjerenje vrste i velicine potroska energije, klasa
tocnosti brojila odabire se I i 2 djelatnu, a klasa 3 za jalovu energiju.
Posebne izvedbe brojila i naprave
Tarifnom se politikom nastoji stimulirati sto jednolicniji potrosak, unaprijed
ugovorenog maksimalnog iznosa. Narocito se zeli stimulirati potrosak u periodima
smanjenog opterecenja mreZe. U te svrhe izvode se brojila posebnih izvedbi i
razlicite naprave za pokazivanje i zapis maksimalnog potroska, te koordinirano
preklapanje brojila oa razIicite tarife.
Dvotarifna i brojila
Mjerni sistem opremljen je s dva iii vise brojaca, cija se mehanicka veza s oso-
vinom rotora brojila ostvaruje posredstvom elektromehanickih clanova. Ovim cla-
novim se upravlja izvana po unaprijed odredenom programu, koji je odreden
tarifnom uredborn. Upravljanje je uklopnim satovima iIi uredajima mrezne ton-
f,ekventne komande (MTK). Na sl. 10 je primjer spoja jednofaznog dvotarifnog
brojila.
Smnacijska brojila
Ugraduju se potrosacirna prikljucenim na visoki napon, koji se napaJaJu iz
vise pojnih tocaka. Brojila se proizvode za pokazivanje sume od _ 2 do 8, bilo
pozltivnih bilo negativnih sumanada. Ulazni podaci su redovito slijedovi impulsa
iz osnovnih brojila na pojedinim pojnim tockama.
368 __________ _
ELEKTRICNA POSTROjENjA
1101
1101
a!

b!
Sl. 10 Jednofazno dvotarifno brojilo prikljuceno ria uklopni sat s jednim dnevnim pro-
gramom: a) tarifni mehanizam jedopolno prikljucen unutac brojila (ozoaka 1101,
vidi str. 370); b) tarifni rnehanizam s vanjskim dvopolnim prikljuckom (ozoaka 1102).
Naprave za pokazivanje i zapis vBnog opterecenja
Polrosacima prikljucenim na razvod niskog napona (0,4 kV) ciji je polrosak
znatan (iznad 60 A). te potrosacima prikljucenim oa visoki napon, posebno se obra-
cunava vrsno opterecenje. Registracija vrsnog opterecenja se provodi unutac odre-
denog vremenskog razdoblja (5, 10, 15,20,30 iIi 60 minula), najcesce pomocu poka-
zivaca maksimalnog opterecenja iii maksiprint uredaja.
Uklopni satovi
Uklopni satovi mogu imati .kontakte za upravljanje razlicitim tarifnim meha-
. nizmima brojila. Ti se kontakti ukljucuju iskljucuju po podesenim neovisnim
programima. :
Razlikuju se dnevni, tjedni, mjesecni i godisnji programi, te program za
upravljanje pokazivacem 15 minutnog vrSnog opterecenja.
Slandardni spojevi uklopnih salova i njihovo oznacavanje po DIN 43856/73
dani su u tablici 2.
Kontakti pojedinih programa mogu biti uklopni, isklopni iIi preklopni. Primj'er
za spoj oznake 01 vidi na sl. 10.
Tehnicke karakteristike uklopnih satova regulirane su Jugoslavenskim tehnickim
uvjetima za uklopne salove, DIN 43856/73, VDE 0419/65 i oSlalim nacionalnim
standardima.
Uredaj mrezne tonfrekventne komande (MTK)
Jedan odasiljacki uredaj je smjesten na centralnom mjestu i upravlja preko
vise prijemnika s velikim brojem brojila, prekapcajuci tarifne uredaje i pokazivace
15 minutnog vrsnog opterecenja. Prijemnici koji sve vise zamjenjuju uklopne satove,
narocito na vecim distributivnim podrucjima, imaju do cetiri upravljacka preklopna
kontakta. Veza prijemnika s odasiljacem ostvaruje se moduliranim valom nosiocem
lonskih frekvencija (300 do 1500 Hz), koji je superponiran na energelske linije.
Primjer spajanja prijemnog uredaja MTK s brojilima je sl. II.
Mjerenja u elektrotehnici ________________ 369
Tablica 2.
Standardni spojevi oznake uklopnih satova
Izvedba uklopnog sala
S dnevnim programom
S programom za pokazivac vdnog opterecenja
S dnevnim i programom za pokazivac vrsnog op"terecenja
S dnevnim i tjednim programom
S tjednim i programom za pokazivac
vrsnog opterecenja
S dnevnim, tjednim i programom za pokazivac vrsnog opterecenja
S tjednim programorn
.101
,-----------1
if

f f
Or'-
II
II
II
N
I
iliT
-
V
ill .T 6 7

I
i
r I
i
Ig 101 1111ZbT,51 i i

=
Oznaka spoja
01
02
03
04
05
06
07
SI. 11: brojilo djelatne energije za direktni cetverozicni prikljucak
s tanfmm za .dvopolni vanjski prikljucak - oznaka 4102; MTK
pflJemDlk s JedDlm preklopnim kontaktom - oznaka 1 L .
Mjemi sistem brojila
. se najcesce u krugovima izmjenicne struje za
mJerenJe J.al<?ve I energije. Mjerni se sistem sastoji .od dva elektro.
kOJlh Je pnklJucen na napon trosiia (naponska grana), a drugi u
senJu s trostlom (struJna grana).
24 Koncarev prirucnik
370 ___________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
brojila imaju za sve mjerne funkcije ugradene poluvodil:ke
komponente.
Ova brajila su bez rotirajucih dijelova, vearna stabilna i otporna Da vanjske
utjecaje {magnetska poIja, temperature, vibracije i sl.}. Mjerenje protoka energije
U oba smjera mozc'se provesti jednim brojilom. Brojilo zadrzava deklarirane granice
pogreske neovisno 0 sadr.zaju viih harmonika i nesimetrije tereta.
Odlikuje se vrlo malim vlastitim potroskom strujnih i naponskih grana.
Oznafavanje brojila
Izvedba i. spoj brojila ozna<::uje se po lugoslavenskim tehniekim uVJctlma za
elektricn. brojila (Sl. I. br. 40/1977) cetveroznamenkastim brojem. Zna-
pojedinih brojki U oznaci vidi u tablici 3.
Tablica 3.
brojila
Izvedba .brojila
Znacenje brojke u oznaci
1. 2. 3. 4.
Osnovni spoj brojila
jednofazno brojilo djelatne energije 1
dvofazno brojilo djelatne energije 2
trofazno brojilo djelatne energije, trozicni
spoj
3
trofazno brojilo djelatne energije, cetverozicni
spoj 4
trofazno brojilo jalove energije s pomakorn
60, trozicni spoj 5
trofazno brojilo jalove energije s pomakolll
90, trozicni spoj 6
trofazno brojilo jalove energije s pomakom
90, spoj 7
.
" -
Dodatne naprave
bez dodatnih naprava 0
s dvotarifnim mehanizmom 1
s pokazivacem vrsnog opterecenja
-
2
s dvotarifnim mehanizmom i pokazivacem
vrsnog opterecenja - 3
s pokazivacem vrsnog opterecenja i elektric-
kim vracanjem u nulti polozaj 4
s dvotarifnim mehanizmom, pokazivacem
vrsnog opterecenja i elektrickim vraca-
njem u nulti polozaj 5
Mjerenja u elektrotehnici _______________ --371
Vanjski spoj brojila
direktni spoj
spoj preko strujnih mjernih transformaton I
spoj preko strujnih i naponskih mjernih
transformatora
Spoj dodatnih naprava
bez vanjskih veza
s jednopolnim unutarnjim spojem dvota-
rifnog mehanizma i/ili elektrickog vracanja
u nulti polo.zaj
s dvopolnim vanjskim spojem dvotarifnog
mehanizma ijiIi elektrickog vracanja u
nulti polozaj
s jednopolnim unutarnjim spojem dodatnih
naprava i pokazivaca vrsnog opterecenja,
upravljano isklopnim kontaktom
s jednopolnim unutarnjim spojem dodatnih
naprava i pokazivaca vrsnog
upravljano uklopnim kontaktom
s dvopolnim vanjskim spojem dodatnih
naprava i pokazivaca vrsnog opterecenja,
upravljano isklopnim kontaktom
s dvopolnim vanjskim spojem d6datnih
naprava i pokazivaca vrsnog opterecenja,
upravljano uklopnim kontaktom
Primjeri spojeva upotrebljavanih brojila
o
1
2
o
2
1
4
5
6
Primjer: 1101 oznacuje jednofazno brojilo djelatne energije s dvo.tarifnim meha-
nizmom, za direktan spoj s jednopolnim spojem dvotarifnog mehanizma.
TehniCke karakteristike brojila regulirane su Jugoslavenskirn tehnickim uvje-
tima za elektricna indukcijska brojila (Sluzbeni list br. 40, 1977), preporukama
lEe publikacija 43/60, 145/63,280/68, VDE 0148/1965, BSS No. 37, DIN 43856/1973
i ostalim nacionalnim standardima.
1I
N----'
Sl. 13. Trofazno brojilo dje-
latne energije za direktan
spoj, trozicni spoj, oznaka
3000
11
F
Q
-----,
. I
I ,
, I
! .
Sl. 12. Jednofazno. brojilo djelatne energije
z;t-Ciirektan spoj, oznaka 10011
12----'

24*
372. __________ _
ELEKTRICNA POSTROjENjA
Sl. 14. Trofazno brojilo djelatne ener-
gije za direktni prikljucak, cetvero-
zicni spoj, oznaka 4000
Mjerenje djelatoog otpora
Ovisno 0 uvjetima mjerenja i iznosu mjerenog atpora, primjenjuju se razlicite
metode za mjerenje djelatnog olpora:
Mjerna metoda
1. Thornsonov most
2. U - J metoda
3. kompenzacijske metode
4. Wheatstoneov most
5. digitalni omometri
6. omometri
7. elektronicki mjerni pretvaraci
8. mjerila izolacije
9. elektronicki megaomometri
Thomsonov most
ravnotezu mosta (sl. 15) vrijedi relacija:

R2 R3+R4+Rs R2 R4'
R R
te uz -R' _3 mjereni otpor iznosi:
2 R4
R,
Rx=RN-'
R2 Sf. 15
'I
Podrucje
N,
IJ
IJt
Hx
-I,
[Q]
10'
H,
Hs
.IU
-'I
I]
VJ
HN
-
I
I,
r
I Mjerenja u elektrotehnici _________________ 373
Most se koristi za mjerenje malih iznosa alpora. Utjecaj prijelaznih otpora
na stezaljkama i otpora prikljucnih vodova izbjegnut je cctverozicnim prikljuckom
otpornika, ciji otpor se mjeri.
U -I metoda
Mjerenjem struje i pada napona na otporu dobije se iii uz konacni
I
potrosak instrumcnata (za spoj na slici 16a)
U

, U
J--
R,
Sl. 16. Mjerenje otpora V-I metodom:
o!
a) mjerenje malih otpora tlZ Ry'R x:
b) mjerenje velikih otpora tlZ RA
Metoda se direktno primjenjuje u veoma sirokom podrucju mjerenja otpora.
Razvitak poluvodicke tehnologije omogucio je izvedbe veoma pouzdanih i pre-
ciznih izvora konstantne struje (dekadskih vrijednosti), pa se ova metoda sve cesce
primjenjuje kao osnov u ostalim uredajima za mjerenje otpora.
Wheatstoneov most (sl. 17)
Ravnoteza mosta nastupa uz odnos
R2 R4
I
" d' . R3
pa S IJe 1 R,.
R4
SI. 17
Ho
U
Wheatstoneov mOlit u razlicitim izvedbama zadovoljava siroko podrucje pri-
mjene. od pogonskih mjerenja do veoma preciznih laboratorijskih, a kao mjerni
clan sluzi u mnogim uredajima specijalne namjene.
Digitalni omometri
. Dva su osnovna principa: V -I metoda i Wheatstoneov most kao mjerni clan.
Princip V - I metode realizira se prigradnjom mjernog pretvaraca digitalnim mili-
volt met rima.
Sl. 18 Digitalni omometar na principu U - I
metode mjerenja: 1 - izvor konstantne
struje;'2 - logika i sklop za odabiranje
mjernog podrucja; 3 - digitalni milivolt-
metar
374- ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Omomctri
Instrumcnti ,za brza mjcrenja koja direktno pokazuju vrijcdnosti
mjerenog otpora. U pnmJcm se susrecu najcesce dvije osnovnc izvedbe:
19
Omometar s pomitnim svitkom, kojem jc osnov
(sl. 19). Najcesce je prigraden
1 instrumentima iii je izveden
kao pnJenosnJ samostalni instrument za brzu i jedno-
stavnu procjenu vclicine rnjcrenog otpora .
. StI:uja . koja protjece kombinacijom sant (Rsu) _
pOmlCnI sVitak, obrnuto je proporcionaina mjerenom
RSH otporu Rx'
Ova ovisnost uzrokujc nelinearnu skalu S oznakom
nule mjerene vrijednosti, pri punom otklonu kazaljke.
Omometar s unakrsnim svicim.a djeJuje na principu mjerenja kvocijenta struja
(uzrokovanih istim naponom), kOJe teku kroz poznati i kroz mjereni otpor. Naj-
cesci su spojevi (sl. 20):
Q1
Rl R,
R Rx
aJ

R2+RN
gdje je " otklon
"-f[ R
2
R, ]
R,Rp+R, (Rp+R,).
instrumenta.
SL 20
cl
. s .svicima koriste se kao ugradni instrumenti za direktni
pnklJucak na otpormcke mJerne davace (mjerenje temperature polozaJ'a zakret
is!.). ' , a
mjerni otpora
. su ... djelatnog otpora polozaja, zakreta
1 s1.) u pretvaraju u proporcionalnu struju (iIi napon),
na taJ nacm. rnjerenog podatka na udaljenosti i do nekoliko
kllometara, pnklJucak veceg broJa pokaznih i upisnih instrurnenata i direktnu
Izlazne struje su (tipizirano 0 do 5; 10 iii 20 rnA,
neOVlsne 0 prornJenama prikljucenog tereta (broju i 'udaljenosti prikl'u-
cemh mstrumenata) u veorna sirokom opsegu. J
Dva su osnovna tipa mjernih pretvaraca:
I) Mjerni pretvaraci na osnovu U-I me/ode mjerenja ;(s1 21).
Mjerenja u elektrotehnici _________________ 375
,--------------,
14- 5
-I + --- mA mA mA
[> [> __ _ _ na abradu
Sl. 21. Elektronicki mjerni pretvarac otpo-
ra za trozicni prikljucak: 1 - izvor po-
rnocnog napona, 2 - stabilizator napona,
3 - izvor stabilne struje, 4 - naponsko
pojacalo, 5 - izlazno (strujno) pojacalo
2) Mjerni pretvaraCi Cija je osnova Wheatstoneov most (neuravnotezeni) (51. 22).
Up.
,-------------------,
, '
I
!
1
---@----fmAh--
L._J-<?--=---
Rx
i
I
_____ --.J
Mjerenje otpora uzemljeIija
SL 22_ Elektronicki mjerni
pretvarac otpora za trozicni
prikljucak: I - izvor po-
mocnog napona za napaja-
nje mosta; 2 - izvor po-
mocnog napona za napaja-
nje pojacala; 3 - stabiliza-
tor napona za napajanje rno-
sta; 4 - Wheatstoneov ne-
uravnotezeni most; 5 - na-
ponsko pojacalo; 6 - izlaz-
no (strujno) pojacalo_
Prema standardu JUS N.BO.030/1969 god. razlikuju se tri karakteristicne-vrste
uzemljenja: pogonsko, zastitno i grornobransko uzemljenje. Njihove primjene, ka-
rakteristike i propisane elektricne i mehanicke velicine obradene su u tehnickim
propisima i normativima, pojedinacno za razlicite vrste postrojenja (vidi str. 270,
277 do 282)_
Uzemljenja su realizirana iii sistemorn, iIi pojedinacnim uze"mljivacima (tra-
kastim, stapnim iii plocastim). Karakteristicna velicina koja odreduje efikasnost
uzemljenja je otpor uzemljenja. Njegova vrijednost je zbir otpora rasprostiranja
uzemljivaca i otpora zemljovoda.
Otpor rasprostiranja pojedinih vrsta uzemljivaca dani su njihovim
jama, geometrijom slaganja u sistern i specificnim otporom tla.
Otpor uzemljenja je slozenog karaktera. Osim djelatne komponente zastupljene
su i induktivna (karakteristicna za zemljovod) i kapacitivna (karakteristicna za
uzemljivac). Zbog toga bi trebalo otpor mjeriti udarnim naponima iii visokim
frekvencijama, narocito kod gromobranskih uzemljenja, te na taj nacin odrediti
udarni otpor uzemljenja. Buduci da se ukupni otpor uzemljenja bitno mijenja tokom
godine, ovisno 0 klimatskim uvjetirna, impedancija se odreduje pri industrijskim iii
tonskirn frekvencijama, a udarni otpor, kada je to potrebno, odreduje se uveca-
vanjem mjerene vrijednosti empiricki dobivenim faktorima.
376 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Mjerenje istosrnjernom strujom ne maze se izvesti zbog elektrokemijskih 050-
bina tla i poiarizacije kao nuzne, posljedice.
Mjerenja industrijskim frekvencijama treba izbjegavati zbog i:natnog poremecaja
koji u mjerenje mogu unijeti iutajuce struje izazvane elektricnim polje-m susjednih
uzemljivaca.
Prilikom mjerenja alpora rasprostiranja, sonde i pomocne uzemljivacc_ treba
postavijati oa dovoljne razmake, ito:
kad stapnih i plocastih uzemljivaca razmak sonde od uzemljivaca lreba biti
najmanje 20 ro, ,a razmak izmedu pomocnog i ispitivanog uzemljiv,aca najrnanje
40 m.
Mjercnje otpora uzemljenja U 1
metodom
kad trakastih uzemljivaca spomenuti razma-
ci irebaju biti 2,5 odnosno 5-' puta yeti od
. duljine. uzemljivaca ciji otpor se mjeri. Ove
razmake . nuino je odriati da bi se sonda
S (51. 23) sjgurno nalaiila u podrucju kon-
stantnog potencijala (minimalne gustoce sfru-
je) te da 'mjerena razlika U Z5
zaista predstavlja pad napona na uzemlji-
vacu_
SI. 23. Raspodjela potencijala
Izvor izmjenicnog napona U(sl. 24), priklju- .
cen izmedu uzemljivaca Z :j pomocnog
uzemljivaca Zp; uzrokuje'struju I mjerenu
ampermetrom. Pad napona n.\ uzemlji-
va'eu se volt met rom un'utarnJeg ot-
pora R, ..
II
l
u"
V R,
S lp
Uz Rv}R
z
bit' ce otpor uzemlje:nja
R = U
zs
, I
R,
R,p
SI. 24
Otklon voltmetra, bez prikljucenog, - izmjenicnpg na
prisus'tvo hitajucih struja., U tom '.Duioo je povisenjem napori'a
U i intenziteta str-uj'e. I uciniti taj utjec'aj liltajucih neznatnim:
Nippoldova metoda (sL 25)
. . . " " ,'.
Wheatstoneovim mostom napajanim izmjenicnim naponom obave sc;Hr;i mjerenja:
Za most u ravnoteii vrijede odnosi: . . _I'
T
I
I
Mjerenja .u ________________ 377
a) polozaj preklopke 1:
.
Rzps=Rzp+Rs=R2 =a
b) polozaj preklopke 2:

Rzzp=Rz+Rzp=R2 - .. =b
R4
c) polozaj preklopke 3:
R;'
Rzs = Rz + Rs = R2 = c
odakle slijedi:
b+c-a
R
, 2
Wiechertova metoda (sl. 26) l
IzmjE!nicriim mostom obave se dva_
mjerenja. Za most 'u ravnoteii vrijedi:
a) polozaj preklopke I:
__ _
b' R
2
+R
zp
b) polozaj preklopke 2:
a" = Rz+Rzp
b" R'J.
te slijedi
a' a"+b"
R
z - b" a'+b'.
Otpor sonde S ne utjece na mjerenje:
Stosselova metoda .(sl. 27)
Nuzno je dva mjerenja.
a) polozaj preklopke 1:
podesavanjem otpornika Ro (desnim
. klizaeem) izjednace se padovi napona
I,R, =I
2
R
2
i fiksira desni klizac
b) polozaj preklopke 2:
struje I, i su ostale nepromijenjene,
pa. 'se dodatni pad napona u donjoj
grani 1
2
R
z
kompenzira padom napona
I jR
3
_ Iz odnosa pod a) i b)' slijedi
R R,R,
R,'
Otpor sonde S ne utjece -na mjerenje!
N
s
l
l
Nedostatak ove
tode uzrokovan je time
sto je pouzdanost rczul-
tata ovisna 0 velicinama
otpora sonde 'i pomoe-
nog uzerilljivaca.
Ukoliko su Rzp i Rs
znatno veci Qd R
z
' po-
staje b+c;::;;a, te se do
rczultata dolazi iz razli-
ke slienih brojeva, sto
rczultat vrlo nepo-
uzdanirri .
lp SI. 25
u
a b
R,
s
Sl. 26
SI.27
(
378 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Behrendova metoda (sl. 28)
Generator izmjenicnog napona G stabilne frekvencije, preko transformatora
Tl napaja glavni strujni krug (uzemljivac Z-pomocni uzemljivac Zp). Pomocni
strujni krug, Dve U osnovi kompenzacijske metode, napaja se preko strujnog
T1
HI]
12
transformatora T2. te medu strujama vlada stalan odnos - = k. Pomicanjem kli-
I,
zaca mijenja se iznos otpora R 1 sve dok se ne postigne kompenzacija Rl . 12 = R
z
II-
U tom slucaju vodom prikljucenim na sondu S ne teee struja izjednacenja i instru-
ment N pokazuje 0 otklona.
Mjerna grupa se sastoji od ulaznog transformatora T3, koji sluzi za galvansko
odvajanje, potenciometra R2 za regulaciju osjetljivosti ("OS1"), pojasno propusnog
filtera 2, ugodenog na frekvenciju vlastitog generatora (izbjegavanje utjecaja luta-
jucih struja), pojacala 3, ispravljackog sloga 4 i pokaznog instrumenta N.
lz prikazanih odnosa struje i padova napona za slucaj kompenzacije (I3 = 0)
slijedi: Rz=k R
1
, paje uobicajeno vrijednosti otpornika Rl na skali direktno bazda-
riti u odgovarajucim vrijednostima R
z
.
Ranije su uredaji izvodeni, osim opisanim nacinom, i elektromehanicki. Kao
izvor izmjenicnog napona sluzio je rucni generator, a posrednik u stazi mjerenja je
bio, na istoj osovini vezan, mehanicki ispravljac.
T
f
Mjerenja u elektrotehnid _________________ 379
Prednosti metodc su:
izvedbe veoma lagane i prikladne za upotrcbu,
pouzdana i tocna metoda,
izbjegnut je utjecaj lutajucih struja,
mjerenje obavljeno tonskbm frekvencijom,
o otpor sonde ne utjece na mjerenje,
siroki mjerni opsezi.
Behrendova metoda sve vise potiskuje ostale nacine mjerenja zbog svojih
izrazitih prednosti. U upotrebi su jos mnoge verzije uredaja na osnovi U - I metode
(npr. Evershed-Vignolesova metoda mjerenja instrumentom), iii osno-
vane na uporedbi padova napona na poznatom otporu i otporu uzemljivaca.
Mjerenje specificnog otpora 1Ia
Jedan od osnovnih parametara pri dimenzioniranju uzemljenja je specijicni
otpora tla. To je elektrlcni otpor jednog kubnog metra zemlje, mjeren izmedu
suprotnih stranica kocke, ciji su bridovi 1 m. Dimenzije tog otpora dane su u
Q m2/m iii skraceno u Q-metrima. Pri mjerenju specificnog otpora treba voditi
racuna 0 nehomogenosti tla i ovisnosti otpora 0 klimatskim prilikama. Zbog toga
je potrebno izvrsiti veci broj mjerenja na istom podrucju i ponavljati mjerenje
u razlicitim godisnjim dobama. Deklarirati treba prosjecnu vrijednost. Mjerenja spe-
cificnog otpora tla provode se najcesce pomocll cetiri elektrode, zabijene na dovoIjno
velikim jednakim razmacima u zemiju (s1. 29). lzmedu krajnjih elektroda AiD pri-
kljuci se izvor izmjenicnog napona, a na dvije unutarnje B i C izmjeri pad napona.
U Aka je razmak a dovoIjno velik, elek-
,-------'--1 . trode se. mogu tretirati kao tockaste, pa je
Ip
potencijal B elektrode VB = --, a poten-
4"a
a a
SI. 29
C 0 cijal eleklrode C je Vc = _
4na'
a
iz cega uz R. slijedi:
U
nc
!lm
2
p=2a"----.
I m
Mjerenja se izvode bilo U -/ metodo-m, bilo Behrendovom s galvanski
jenim glavnim od pomocnog kruga i prikljuckom na cetiri stezaljke.
Prosjecne vrijednosti specificnog otpora za razlicite vrste tla
odvo-
Vrsta tla
Specificni am
2
Vrsta Iia
Specificni Qm2
otpor m
otpor m
mocvarno tlo 30 vlazan sljunak 500
glina i ilovaca 100 suhi pijesak, suhi sljunak
1000
vlaian pijesak 200 kamenito tlo (stijena) 3000
380 _______ ____ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Metode za odrec1ivanjc mjesta kvara
Naziv metode
1. Murrayeva mctodasjednim
pomocnim vodicem
2. Murrayeva metoda s dva
pomocna vodica
3. Varleyeva metoda
4. Heinzelmannova metoda
5. Grafova metoda
6. Uporedba otpora
7. Mjerenje padova naporia
8. Wurmbachova metoda
9. Uporedba kapaciteta
10. Steinhaucrova metoda
detektori zvuka
11. Refleksija impulsa
vrsta kvara
dozemni spoj kratki spoj
olpor vodica
mali
Murrayeva metoda s jednim pomoenim (sl.. 30 i :3 I)
potrebno
pomocnih
prekid vodiea
2
2
2
iii 2
o
o
o
Sluzi za odrcdivanje mjesta kvara na kabelima velikog otpora (telefonski i
signalni kabeli).
'. < RJ
Osnov met ode J'e Wheatstoneov most kod kojeg je u ravnotezi =- (Rp + R2 )
R,
Ako se kao pomocni vod upotrijebi
R,=k'I,; R,=kl; R,=k(/-I,),
istovjetan vodic iz istog kabela
. . .
bili ce:
r
Mjerenja u elektrotehnici _'---_______________ 381
pa je udaljenost mjesta kvara od mjesta
gdje su: RI i R2 - podesivi precizni otpornici otpora R
J
i R
2
; N - indikator
nule; Ro - .podesivi otpornik otpora Ro; Ro -. prijelazni otpor zemnog spoja;
Rk - prijehizni otpor kratkog spoja; Rp - otpor pomocnog vodica; Rx - otpor
dijela vodiea u kvaru (dio od mjesta mjerenja do mjesta kvara); R2 - otpor pre-
ostalog dijela vodiea u kvaru; Ix - udaljenost kvara od mjesta mjerenja; I - ukupna
duljina kabda; k otpor kabela po jedinici duljine
H, R,
r'-
RJ , cP 2 Hx H, RJ 2 Hx H,
Y,I
Hx
R.
3 R, Y,I
'h.
3
Ho
/
Ix
I
'I "7
l,*,
.I
Ix
I
SI. 30, Odredivanje mjesta
kratkog spoja
SI. 31. Odredivanje mjesta
zemnog spoja
Murrayeva metoda s dva pomoena vodiea (sl.. 32 i 33)
SIuzi za odredivanje mjesta kvara na kabelima rnalog otpora (energetski kabeli).
Iz pojednostavljene sheme i navedenih medusobnih odnosa za R,
IR
udaljenost mjesta kvara -- uz Rx=kl
x
i Rz=k(l-/J
RI +RJ+Rpl
RZR
J
Uz povoljan -odnos otpora u mostu, R
pJ
u nazivniku moze se zanemariti.
H,
2
N
I R
J 0

Ix
I
SI. 32. Odredivanje mjesta
zemnog spoja
R,
Hpl
2 R
p
'
r---
HJ
3
Hx H,
Y,I

Rk
" /
Ix
I
SI. 33. Odredivanje mjesta
kratkog spoja
(
382 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Varleyeva metoda (si. 34 i 35)
Sluzi za odredivanje mjesta kvara na veoma dugim kabelima velikog' otpora
(signalni i lelefonski kabeli).
Osnov metode je Wheatstoneov most, a na raspolaganju treba biti jedan
pomocni vodic.
R
Za uravnoteZeni most vrijedi: Rx=-3 (R
p
+R
2
}-R
4
R,
Ie uz slijedi udaljenosl mjesla kvara
R,
R p
R, R,
2 Rx R2
U.I '0... J
I R.
'17'
Ix
I
.
51. 34. Odredivanje mjesl'
kr.lkog spoj.
Varijanta Varleyeve metode (sl. 36)
U
(k je otpor kabela
po jedinici duljine)
51. 35. Odredivanje mjest.
zemnog spoja
R2
Nije potrebno poznavati k (otpor je po jedinici duljine kabela), dovoljna je
pretpostavka da su vodici jednakog presjeka i poznate duljine 1. Uravnotezenjem
mosta u polozaju preklopke a slijedi otpor 2 kl = Rp + Rx + R2 =BL
R,
R, Rp
2
Rx
U
J
b
=
Ix
I

R
J
Uz zadrzan odnos -, te uravnote-
R,
zenjem mosta pomocu u polozaju pre-
klopke b slijcdi
(
R")
R3 I---
/ =2/ R,
x Rl +R3
51. 36
r
I
I,
I
Mjerenja u elektrotehnici ________________ 383
Heinzelmannova metoda (51. 37 i 38)
Sluzi za odredivanje mjesta kvara kabela velikog Olpora. Nuzno je raspolagati
s dva pomocna vodica bilo kojeg presjeka i provesti dva mjerenja.
Prvo mjerenje (preklopka u polozaju a): R'
ravnoteza mosta se postize kod odnosa I Rpt + Rl
R; Rx
Drugo mjerenje (preklopk. u poloz.ju b):
R' R R R' (R"+R")
ravnoteza mosta se postize kod odnosa _' = __ p_,_, Rx 2 3 1 3 te
R3 Rz+Rx
uz R'l+R'3=R';+R'3 i ranije poznate odnose Rx=kl
x
i R
2
=k(l-lx} slijedi:
2 Rx
R,
J

Ix
I
R = R2Rj i
x
R2
RD
=
S1. 37. Odredivanje mjesta
zemnog spoja
Grafoya metoda (si. 39)
R'
1=-' /
x R'3 .
N
R,
2
J
R
51. 38. Odredivanje mjesta
kr.tkog spoj.
Pogodna je za odredivanje mjesta kvara niskoomskih kabela (energetskih).
Nuzno je raspolagati s dva pomocna vodica i obaviti tri mjerenja.
Prvo mjerenje (preklopka u polozaju a):
Rl Rpl+R2+Rx
R3 R4
Drugo mjerenje (preklopk. u polozaju b):
R'l Rpl +R2
R3 Rx+R4
Trece mjerenje -(preklopka u polozaju c):
R'; Rpt
R'3 R2+R4+Rx
384 __ _______ _
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
vrijedi odnos:
R =R i
, , R" R'
,- ,
1 =IR,-R,;
x R'3 -R3
uz R,=kl i R,=k(I-IJ
R;iR;'
c
R, U
R,
R,
Sl. 39. Odredivanje mjesta kvara
Odredivanje mjesta kvara usporedbom otpora
4-
Rpl
R
p
'
2
R, R,
]
Ro

I,

a) dva mjerenja prema shemi (51. 40) daju ocitanja
R,
TIa voltmetru
ctl=/-
R,
. R
1X2=/-- ._x __ ,
R2 + Rp+Rv
te uz R}>(R, + Rp) izlazi
C2 Rl
i uz R =kl 1 =--
x X x 0:
1
k
1-
U
!
b) tri mjerenja prema shemi (sl. 41) daju otklone:
RD
ct)=/-----,
R,+R,+R,
te uz RviJR2 i RviJRp slijedi Rx=Rt etz-ct.,l
a,
i uz R,}>R , ; R,}>R
p
i R,}>kl I;=R, a,-a,.
ko ,
u
f
Odredivanje mjesta . kvara mjcrenjem padova napoDa
a) Mjerenjc s izoliranim napajanjcm (sl. 42).
Dva mjerenja daju rezultate:
R,
(1.,=1---,
Rv+Rp
R,
te uz Rp{(R,+R
D
)
RD+R,+Rp
R R
ill' . 1
slijedi x= 2- 1 uz R . =klx I R2=k(l- xl
0,
Rp
R,
R,
51. 40
51. 41
R,
51. 42
R,
Ro
r Mjerenja u elektrotehnici _________________ 385
b) Mjerenje s uzemljenim izvorom (kabeli velikog otpora) (sl. 43).
Dva mjerenja daju rezultate
__ -,R=, __
a. =11
R2+Rp+Rv
_/ Rp+R, " "
.,- , R +R' te uz R,,,R,; R'IIRp i R,}>R,
, ,
a,
slijedi R,=-(Rp+R,) uz R,=kl,; i Rp=kl
a,
1 =_a_
'
_
21 , .
al + iX2
R,
51. 43
c) Mjerenje s uzemljenim izvorom (kabeli malog otpora) (sl. 44). Rp2
Mjerenja daju ,--->---:;;'---<>-,
R R,
(;(\=[1 x ; (l2=[2 ,
R2+Rpl +Rv Rx+Rpl +Rv
te uz (RD+Ro)}>; (RD+Ro)}>R,; (RD+Ro))Rp,
bit ce [\=[2,
a uz R,=kl,; R,=k(l-I,); R,}>R,; R,}>R
pl
1 R,}>R,
I
.. d' R 0
,
. 1 al 1
slJe I x=-R
2
1 i=--- .
C(2 C(t + C(2
Wunnbachova metoda za tocno iznalaZenje mjesta kvara (sl. 45)
Rp7
SI. 44
NakoD sto je Iililo kojom od izlozenih metoda odredeno mjesto kvara, iskopa
se odsjek duljine nekoliko metara, vodic u
kvaru se napaja istosrnjernorn strujorn (eea
5 A), te mjesto kvara loeira trazeCi prornjenu
smjera pada napona na metal nom omotacu
kabela.
51. 45
Odredivanje mjesta kvara usporedbom kapaciteta (sl. 46 i 47)
To je u oSDovi izmjenicni most napajan
renje udaljenosti mjesta prekida kabela.
tonskom frekvencijom. Sluzi za mje-
lz ravnoteie mosta slijedi
C,=k (21-1,) slijedi
1 =21_R_,_
l Rl +R
J

H,
'----I ;:::)--0-----'
51. 46
25 Koncarev prirucnik
R,
51. 47
POSTROJENJA
Steinhaucrova metoda - tletektori i:Vtik'a
Shl.i:i zh odI'eClhYanjc mjesfa, nakon sto jc kvar gnlbo locira'n bila kojom
mctodom. Kahel se jedil'ost'ntm) 'napaja izvorom rrekvencije u cujnom podru-cju.
Tra'sa kabela pmfi sc pf"ijemnilTI uredajem ugodcnim na ftekve-nclju iz'vora. Na
i'njestu ,kvata dolazi do nagie intenzitcta zvuka. Tom mctadoin 'se utvr-
-dtlje n'1j'csto svih vrsta k"arova.
Od'i"edivanje mjesta kvtlra rclIeksijom Impulsa
Mdoda se oshiva na mjerenju vremena potrebnog d'a se putujuCi val 'reflektlra
od tnjesra kvura do mjesta mjerenja. Metoda s..-uzi za odredivanje rnjesta svih
vrsta kvarova ..
Uredaj, spojen na "ispittvani .gene-rira kratke irnpuls'e (traj-anja 1 do ,20 its)
poctesivom 'reperidjskom "fiekven"ijom. Mjesto kvara, bez obzira na njegovu vrstli,
predshfv"ija diskah"t"iinHtanH 'ptamj"enu impedanCije Voda, le izaziva refleksiju vala.
Ako je i'Ii.lpcdancija na "in}c'st"u kvara manja od '"valnng. otpora voda. val se reflek.
lira 'S ptedin'a"ko'rfi, a aka je 'veca, 5 t1e'p'rpmijenjenim. Na raj n'acift
'se mol'e odrediri k'ai"akter 'kvara, a mjerec'j vrijeme, odreduje se udaljenost.
OVa su na:Ciha odredivanja udaljenosti mjesta kvara:
a) Pozn'ata uk"upna duij'ina voda. Mjerl se tl potrebno za refleksiju ad
mjesta kvara i v'rije'mc refleksije villa t 2 od kraja voda, pa je udaJjenost kvara
1-'-'1 ,- .
t'2
,(mjetenje je heovisrl'O '0 pro'fuJenarn-a' kO'ns'ta'ilti vodova i' brzina tiropagacije
impulsa).
b) Uz peznalu 'bri'i"tfu 'pi'o'pagaCije za odreden"i kabel
gdje je,; c - b"rzina svjetlosti; e. - dielektricka konstanta voda.;
uda'ljenost mjesta :kvara je I x == 0,5 vt I.
bie"iek'tricku 'ko'ilsULntu voda treba mjeriti na ,ispravnom vodu, jer se ona
rnijenja starenjem .j tem'peraturo'm.
U u.po'trebi je 'citav niz 'modern:ih uredaja koji su graden'i na slieiloj osnovi.
SHka 4'8 p'rikazuje blok-shemu uteCtaja"za odredivanje rnjesta kvara -refleksijom
'im):iulsa. OscHator 'i veo'rna "stabnne fre'kvencije, preko podesivog djelitelja frekven-
'Cije 2, 's'inhronizira 'Oktd.-anje Vreine'nske baze 3 katodne cijevi 8 i generatora
:i'mf)'(dsa '4.
lmt)uls:i 'se 'Oda'Silju i ptimaju pre'ko jedinice za prilagodenje 6. Reflektirani
i j:H'ilazni i'iI1't>l.'llsi j:ireko pOJacah :5 'dJe"luju na ver."tikalni otklonski sistem katodne
d.tevi.
Mjerni transformatori ______ _____________ 387
81. 48. Blok-shema uredaja za
odredivanje mjesta kvara reflek-
sijom impulsa

I f II r filii J I 111.11111 III fill



6.
SL 49, Idealizirane pojave na ekranu:
a) vod zakljucen karakteristienom impe-
dancijom (nema refleksije); b) impedancija
na mjesiu kvara manja od karakteristicne
(kratki iii zemni spoj); c) impedancija na
mjestu kvara veca od karakteristiene (pre-
kid)
Horizontalni otklon moze biti bazdaren u jedinici vremena iii direktno u
jedinici driljine. Buduci da refleksije vala izazivaju sva mjesta promjene impe-
dancije, kao sto su kabelske spojnice, spojna mjesta i mjesta odvajanja ogranaka,
zavjesenje zracnih vodova i sl. slike nisu uvijek jednostavne, te je pozeljno obav-
Ijati usporedna mjerenja' na ispravnom vodu i vodu ciji kvar odredujemo.
Prikazane metode predstavljaju sarno pregled .karakteristicnih rjesenja. U, pri-
mjeni se susrece velik broj varijanti, uglavnom slienih spomenutirn, najcesce kori-
slenim metodama (mosne metode po' Blavieru i Klipfmlil!eru, te vise metoda u
kojima se koriste ampermetri i voltrnetri). Jos uvijek se susrecu i zastarjele metode
mjerenja kapaciteta kabela baJistickim galvanornetrom, te odredivanje mjesta kvara
uspostavljanjem stojnih valova akustickih frekvencija.
Granice pogreske pojedinih uredaja ovise 0 izvedbi, primijenjenoj metodi i
karakteristikarna voda, a krecu sc' kod mosnih metoda od 0,5 do 2 %. dok
su kod rnetode s reflektiranim impulsima od O,l do 1 % i bolje. Ova posljed-
nja metoda, napretkom elektronicke tehnologije sve vise se razvija, te postaje domi-
nantoa u upotrebi. Prednosti su, osim daleko vece toenosti, jednostavnije rukovanje
i direktno prikazivanje rezultata mjerenja.
MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori reduciraju visoke napone iii velikc struje na vrijednosti
koje su prikladne za napajanje mjernih instrumenata, brojila i zastitnih uredaja.
Galvanskim razdvajanjem primarnih i sekundarnih namota mjernih transformatora
ujedno se odvajaju i izoliraju mjerni i zastitni krugovi elektricnih postrojenja od
napona mreie.
(
388 __________ _
ELEKTRICNA POSTROjENjA
Zbog relativno male soage prikljui::ene Da sekundarne stezaljke, a u skladu
s nai::inom prikljui::ivanja primarnog namota Da mrezu, strujni transformator radi
praktii::ki kao transformator u kratkom spoju. a naponski transformator kao tran-
sformator u praznom hodu.
Qp6i tehnicki uVjeti i standardne vrijednosti definirane su za strujne transfor-
matore u JUS N.H9.101/72, 102/72 i 103/72, a za naponske transformatore u JUS
N.H9.121/78, 122/78 i 123/78.
Strujni transformstori
Vafniji pojnovi i karakteristike:
Nazivni omjer transformacije Kn je omjer izmedu nazivne primarne struje
lpn u A i nazivne sekundarne struje Isn u A.
Nazivna snags Sn je prividna snaga u V A uz propisani faktor soage. koju
transformator _daje sekundarnom strujnom krngu pri nazivnoj sekundarnoj struji i
nazivnom teretu. ' .
Te.ret je impedancija u a prikljucena na sekundarne stezaljke transformatora.
Nazivna kratkotrajna struja Ilh je efektivna vrijednost prim arne struje
u kA koju transformator moze bez ostecenja podnijeti u trajanju 1 sekunde pri
kratkospojenom sekundarnom namotu. .
Nazivna stroja I
dyn
je najveca trenutna vrijednost primarne struje u
kA koju transformator pri kratko spojenom sekundarnom namotu moze podnijeti
. bez eIektrienih i mehanickih ostecenja usIijed elektromagnetskih naprezanJa.
Vrijednost I\h u kA oznaeena je na natpisnoj plocici strujnog
Uobicajen je omjer Jdyn/1
1h
=2,5, pa se vrijednost J
dyn
u kA navodi na
plocici sarno onda, akose razlikuje od 1,8' J2 =2,5
o izboru transformatora s obzirom na Ith (Ilerm) vidi str. 254. -/
dyn
mora biti veca
od amplitude udarne struje kratkog spoja na mjestu ugradnje.
Strujna pogrdka Pi je pogreska koju transformator unosi u mjerenje struje.
Izrazava se u postocima prim arne struje prema izrazu:
Kn nazivni omjer transformacije
Pi Kn - -100% Ip efektivna vrijednost primarne struje u A
p Is efektivna vrijednost sekundarne struje u A.
Fazoa pogreka je fazna razlika izmedu vektora sekundarne i vektora
marne struje. Izrazava se u minutama.
Sioiena pogreka Pis ukljucuje pogresku transformacije struje uslijed visih
harmonika u sekundarnoj struji. Izrauva se u postocima primarne struje prema
izrazu:
100 J I T ip
P
=_ -J(K'i-i)"dt%i,
lSI T nsp T
p 0
trenutna vrijednost primarne struje u A,
trenutna vrijednost sekundarne struje u A,
trajanje jedne periode u s;
T
i
i
Mjerni transformatori ___________________ 389
Ponasanje strujnog transformatora u nadstrujnom podrueju karakteriziraju
(umjesto nekada!njeg nadstrujnog broja n) velicine:
faktor sigurnosti Fs kod jezgara za mjerenje i
gianieni faktor toenosti F, kod jezgara za zastitu.
Faktor sigumosti Fs je visekratnik nazivne primarne struje kojega, uz
nazivni teret na sekundarnom namotu, strujna pogreska Pi iznosi 'najmanje 10 %.
Standardne su mu vrijednosti Fs = 5 i Fs = 10 (vidi zastitu mjernih instrumenata na
str. 390).
Granieni faktor .toenosti FI je visekratnik nazivne struje kod kojega,
uz nazivni teret na sekundarnom namotu, slozena pogreska Pis ne prelazi vrijednosti
5 % iii 10 % za toenosti 5P iii lOP (vidi tablicu 2). _ Standardne vrijedn.osti za
F, su 5, 10, 15, 20 i 30. -
Klase toenosti
Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete klase- toenosti, ako su
gove strujne i fazne pogreske unutar granica prema tablici 1, kada potrosak
sekundarnog- kruga u VA kad nazivne struje i cos 1'p=0,8 iiid. iznosi:
a)za kl. 0,1, 0,2, 0,5 i I: 25% do 100% nazivne snage,
b) za kl. 3 i 5: 50 % do 100 % nazivne snage.
Tablica I
Strujna pogre!ka
PI%
Fazna pogreka .5, minuta
Klasa kod I .. u A x kod I .. u A x
tocnosti
0,1 0,2 0,5 1,0 1,2 0,1 0,2 0,5 1,0 1,2
0,1 0,25 0,2 - 0,1 0,1 10 8 - 5 5
0,2 0,5 0,35 . - 0,2 0,2 20 15 - 10 10
0,5 1,0 0,75 - 0,5 0,5 60 45 - 30 30
I 2,0 1,5 - 1,0 1,0 120 90 - 60 60
3 -. - 3 - 3 - - - - -
5
- - 5
- 5
- - - -
-
Tr.ansformatori klase toenosti od 0,1 do 1 mogu imati prosireni mjerni opseg
(120%? iii 200% nazivne primarne Kod transformatota s mjernim
gom vecim od 120%, granice pogre!aka pri maksimalnoj struji (150% I .. iii 200% I .. )
odgovaraju granicama kod 1,2' Ipn iz tablice 1.
. ori.jentacijski podaci pri izboru klase tocnosti i faktora sigur.nOsti za strujnj
za .mjerenje (odnosno jezgre za mjerenje) dani su u tablici 3..
Strujni transfonnator za za.titu zadovoljava -uvjete kJase toenosti, ako su mu
kod nazivnog tereta strujna,- fazna i -slozena pogreska unutar granica prema tablici 2.
Klasa tocnosti i granicni faktor tocnosti F, ispisuju se u zajednicku oznaku.
Npr.: 'oznaka 10P20 odnosi se na strujni transformator za zastitu, klase tocnosti
"
390, _____________ ELEKTRICNA POSTROjENjA \ Mjerni __ ______ ___
Tablica 2
Klasa
Strujna pogreska Pi Fazna pogreska b, Slozena pogreska PiS
tocnosti
kod I"" u A kod I"" u A. kodF,IpnuA
%
minuta
- %
5P I 60 5
lOP 3 10
lOP i granicnog [aktora tocnosti To znaci da je kod slozena
pogreska Pis:S; 10 %.
Izbor klase i granicnog faktora tocnosti ovisi 0 primijenjenih zastitnih
uredaja i releja. Orijentacijske vrijednosti vidi u tablici 3.
Ako strujni transformator ima vise od jedne jezgre, na natpisnoj plocici tran-
sformatora za svaku jezgru, odnosno njezin sekundarni narnot naznacena je pd.
padna klasa i nazivna ,snaga. Za svaku mjernu jezgru naznacen je i pripadni
faktor sigurnosti.
Ukupna snaga (iIi ukupna impedancija) svih trosila serijski spojenih' u vanjski
krug nekog sekundarnog namota. ukljucujuci i spojne vodove do instrumenata,
brojila i releja, ne smije prekoraciti vrijedoost nazivne soage (iIi nazivnog tereta)
za taj narnot. Za standardne vrijednosti nazivne snage Sn U V A i standardne vrijed-
nosti nazivne sekundarne struje Isn u A nazivni teret Zn = Sn/Isn 2 iznosi:
--
S. u VA 2,5 5 10 15 30 45 60
Zn u n
kod 5 A 0,1 0,2 0,4 0,6 1,2 1,8 2,4
kod I A 2,5 5 10 15 30 45 60
Kod odredivanja nazivne soage treba koristiti kataloske podatke trosila, koja ce
biti prikljucena na mjerni, odnosno reJejni sekuodarni narnot strujnog transfor-
matora.
Zatita mjemib instrwnenata: Da bi mjerni aparati, prikljueeni u krug sekun-
darnog Damota mjerne jezgre, bili sto bolje zasticeni od struja kratkog spoja iii,
strujnih udara iz rnreze, faktor sigurnosti Fs mjerne jezgre mora biti Na taj na
cin se postiZe, da u mjernoj jezgri pri nazivnom teretu Zn u n i primarnim
strujama vecima od Ip=Fs' Ipn u A nastaje dovoljno visoko zasicenje, uslijed kojeg
se Da sekundarnu stranu prenosi umanjena vrijednost strujnih udara s primarne
strane. ' .
S obzirom da je umnouk faktora sigurnosti i prikljucenog prividnog otpora
pribliZno konstantan, sekundarni namot mjerne jezgre treba po mogucnosti" teretiti
impedancijom koja je priblizno jednaka nazivnoj impedanciji Zn u n. Ako npr.
prikljueimo impedanciju dvostruko manju od nazivne, stvarni faktor sigurnosti ce
doseci priblilno dvostruku vrijednost nazivnog faktora sigurnosti F,. U tom slucaju
ce prikljureni instrumenti biti nedovoljno zasticeni, jer ce zasicenje mjerne jezgre
nastupiti kod znatno viseg iznosa primarne struje. Ako je ukupna impedaDcija
trosila i dovoda bihlQ manja 'oct J;la?=ivQQg l!
dodatne .
NasuprQt t.Qme, og. zahtijeva se i u na,d$trl,ljnQm podr-ucju
stanovita tonost se graQiqni' fl. vee
zastitnih uredaj<i. kreel,!. ughlvnom od 10 dQ 30.
oznaka x A d_a _
radi 0 primarno prespojivoQI strujnom (2:a struju
300 A iii 600 A) s dvije jezgre, od kQjib namot pr-ve jezgre p.az.iynq
struje 5 A, a namot jezg[e "I A; A
strujni transformator s jedn9Il1 jezgrQtn. ., .'
Vazno ZC( pogon
Na priniarn.o strujnom transfonnatoru sek1:ltldarn,i
uvijek biti zatvore:n- iii trosiIa iii kr'JJkq :;.pojeQ ... Na, otVQn-::nQ.w,
n<iffiotu se mogQ po ziyot opa,snJ QapoQi, a ffi9z_e c:ioi
uslijed jezg.re .. U sekundarni 'krug strujnqg
ugraduju se osiguraci,' - ..
Metalne dijelc;>ve s:trujQog trapsformatora; kojj 'nisu u ilorma,lJ;1Q-91 radu pod Qi!-'
pOQom, treba uze-911jiti, a, se i Jedn-a narnot{l
(obicp.o k, a kod transforml,ltora s stezaljke 2k itd.).
sekundarlJQg kod transfqrmi;\tora nije J,leOpllOc;ln,o,.
Strujni traJ;lsfonnatori
-"
Izvedbe i she:me $, m:nakama
---
K 1
primarne stezaljke K, L
smjer W enerlije
stezaljke k, I

-
k 1
S jednom n{l prhnarnoj

jezgrom (serijski i paraleln", )

k 1
K 1 l2 l,
namoti s odvojci.Qla na prim.
-LJ
iii sek,
rn
fYY)
k I, I, I
K 1
S dvije iii sek. "a111(Jta Dpse

-
vise broj pripadne jezgre
nn
Ik 1/ lk 11
- _.
392 ____________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Tablica 3. Primjena mjernih trans(ormatora
Namjena
Strujni
transformatofi
Najtocnija laboratorijska mjerenja, baz-
darenje _
Laboratorijska' mjerenja, ispitne stani-
ce, toena rnjerenja snage i obracuna-
u vanje el. energije velikih potrosaca,
Klasa
tocnosti
0,1
"2 narocito kod niskog cos <p 0,2

. Tocna pogonska mjererija i obracuna-
s

'" N
vanje vece potrosnje el. energije, toeni
mjerni instrumenti
-Pogonska mjerenja svih vrsta
Gruba pogonska mjerenja
Nadstrujni reieji nezavisni
Nadstrujni releji zavisni iii ograniceno
zavisni '
0,5
3
Piferencijalna zastita lOP
Automatski regulator napona
Distantna zastita
Zemljospojna zastita
lOP
iii
5P
Naponski transConnatori
Induktivni Daponski transfonnatori
10
10
do
30
F,
I
iii
5
10
..
Napon.
transf.
Klasa
tocnosti
0,1
0,2
0,5
3
3P
3P
6P
Dvopolno izolirani jednofazni naponski transformator ima primarni namot i
oba primarna izolirana prema zemlji, u skladu s na'zivnim stupnjem
izolacije, transformatora. Primarni namot se prikljucuje na mrdu izmedu dva fazna
vodica.
Jednopolno izolirani jednofazni naponski transformator ima sarno jedan kraj
primarnog namota izoliran za nazivni stupanj izolacije. Primarni namot se'priklju-
cuje izmedu jedne faze i zemlje.
Kapacitivni naponski transConnatori
Osim induktivnih naponskih transformatora, u mrezama nazivnog napona od
Ito kV na vise cesto se primjenjuju kapacitivni naponski transformatori, koji se
ujedno koriste i za prikljucak visokofrekventnih uredaja.
Mjerni transformatori ___________________ 393
Vafnlji pojmovi i karakteristike,
Nazivni omjer transformacije je omjer izmedu nazivnog primarnog napona
Upn u V i nazivnog sekundarnog napona Usn u V.
Naponsk_a pogrdka Pu je pogrdka koju transformator unosi u mjerenje napona:
Izrazava. se u postocima primarnog napona prema izrazu:
1<,.. U,-U
P

1OO
%
Pu u 0
P
kg nazivni omjer transformacije, Up = efektivna vrijednost primarnog napona
u V,' '!s = vrijednost sekundarnog napona u V.
Fama pogrdka je fazna razlika izmedu vektora sekundarnog i
primarnog napona. Izrazava se u minutama.
Nazivna snaga je prividna snaga So u V A uz propisani faktor snage, koju
transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom naponu i nazivnom
teretu.
Teret je prividna--vodljivost sekundarnog kruga Y izra:!ena u simensima, uz
naznaku faktora snage (induktivni iii kapacitivni). ='Snl U!n S, Sn U V A, i lI..n u V).
Nazivni Caktor napon8 Vr je faktor kojim treba mnoziti nazivni primllrni napon
fadi odredivanja najviseg napona, pri kojemu transformator mota zadovoljavati
propisane zahtjeve u pogledu zagrijavanja kroz propisano trajanje;-kao i zahtjeve
u pogledli tocriosti. Nazivni faktor napona i nazivno trajanje ovise 0
uumljenja inreze i prikljucivanja primarnog namota ria mrezu. Sfandardn!3
komb,inacije faktora napona i nazivnog-trajanja su:
1,2/trajno; 1,5/30 s; 1,9/30 s; 1,9/8 h.
Klase tofnosli
Naponski transfomator za mjerenje zadovoljava uvjete klase ako su
njegove naponske i fazne pogreske pri naponima izmedu 80 % i 120 % nazivnog
napona i uz terete izmedu 25% i 100% nazivnog tereta s induktivnim faktorom
snage 0,8 unutar granica prema tablici 4.
Tablica 4.
Klasa
Pu%
(ju minuta
0,1 0,1 5
0,2
.
0,2 10
0,5 0,5 20
1 1,0 40
3 3,0 (Nije propisana)
Za izbor klase tocnosti, u svrhu mjerenja, mogu orijentacijski podaci
iz tablice 3.
Naponski transfonnator za zatitu zadovoljava uvjete klase tocnosti, ako su
mu naponska i fazna pogreska unutar granica preI:Da tablicr 5 :ia vrijednosti pri-
,
394 ___________ ELEKTRICNA POSTROjENjA
marnog napona 0,05' Up'S: J+" U
pn
UZ terete izmedu 25% i 100% nazivnog
tereta s induktivnim faktorom snage 0,8.
Tablica 5
Klasa tocnosti
Pu% b
u
minuta
3P 3,0 120
6P 6,0 240
.
Ako naponski -transformator ima dva sekundarna oamota, Da . natpisnoj
transformatora naznacena je za svaki sekundarni namot pripadna klasa i
snaga.
Standardne vrijednosti sekundarnih napona'su za dvopolno' izolirane transfor-
matore 100 V (i 200 V za prostrane sekundarne krugove), a za jectnopolno izolirane
transformatore V (odnosno V).
Za dojavu zemljospoja moze se u jednopoJno izolirane transformatore ugraditi
pomocni sekundarni namot (oznake stezaljki e-n) nazivnog napona 100/3 V (od-
nosoo 200/3 V), koji se zajedno s takvjm namotima iz transformatora U ostalim
dvjema fazama povezu u otvoreni trokut. Napon na otvorenom trokutnom oamotu
u normaloom pogoni.! je neznatan, a u slucaju 'zemnog spoja jedne faze naraste oa
100 V (odnosno 200 V) i signalizira zemljospoj.
Za napajanje naponskih krugova dvosistemskih vatmetara i brojila
ziti 2, dvopoln'o izolirana jednofazna' naponska transform'atora u spojq "V" no
u slucaju zemljospoja na krajnjim fai:ama (L 1 i L3) mjerenje je netocno.' Tocno
mje,renje snage dobiva se trosistemskim vatmetrima uz primjenu 3 jednopolno
izolirana naponska traosformatora, bez obzira na eventualni nastanak zemljospoja u
bilo kojoj fazi.
Nafin oznafavanja omjera transfonnacije (za napooske transformatore u mreZi
nazivnog napona npr. 10000 V):
za dvopolno izolirani 10000/100 V
. d I . I" , 10000/100 V
za Je nopo no IZO lram translormator --_- -::: .
10000 100 100
Oznaka --_-/-.:;j- V znaei, da ovaj jednopolno izoHrani naponski transfor-
3
mator ima dva sekundarna namota, a jedan od njih je namot za otvoreni trokut.
Vazno za pogon
Sekuodarni kr.ug oaponskog transformatora ne smije se (za razliku od strujnih
transformatora) nikada knitko spojiti zbog opasnosti od ostt:cenja transformatora,
Primarni narnot se prikljueuje u pravilu preko osiguraca. Ako mjesto priklju-
eivanja oaponskog traosformatora vee lezi u podru6ju oeke zastite (opr. oa odvodu
Iza prekirlaca), ooda se izuzetno mogu izostaviti osiguraci na primarnoj straoi.
Nairne, visokonaponski osiguraci nisu predvideni ,kao napoD_skih traosforma-
tora, nego stite postrojeoje od eventualnog kvara u S8morn transformatoru iii iza
Mjerni transformatori ______ ,...-, _______ -,--___ 395
ojega. Kod naponskog transformatora.,na kojemu je, prikljucen automatski
napona generatora, nije preporueljivo osiguravati oi sekuodR;rm. namot.
luaa, se sekundarni vodovi uvijek osiguravaju. izuzev omh kOJI su
, Metalne dijelove napooskog transformatora, koji u normaloom radu nisu pod
naponom. treba uzemljiti. Kod'dvopolno izoliranih naponskih uzem-
Ijuje se jedna stezaljka sekundarnog namota (obicno stezaljka .v), kod jedno!'olno
izoliranih transformatora uzemljuje se sekundarna stezalJka x 1 pnmarna stzalJka X
(neizolirani izvod primarilog namota).
Izvedbe i sheme s oznakama stezaljki:
Dvopolno izolirani naponski trarisformatori
u V U V U V
W
fA
. IT"'l ['1[1
"
V U, Ul V
,"
Iv lu Iv
opea shema s odvojkom na s dva sek.
sek. namotu namota
Jednopolno izolirani naponski transformatori

u X U X U X
lvJ
u u u
fA 1111 1111
3 jednopolno izol. jednofazna
nap. transt"ormatora sporn.
"
x
'u 'x2u 2x u x e
" namotima (e-n) sp9jenima
opea shema s dva sek. s pomoc. sek.
u otvoreni trokut
namota namotom za
dojavu zemljo-
spoja
Kapacitivni naponski transformator
Ope.. shema
Oznake dijelova transformatora:
U
C J visokonaponski kondenzator
C,
C
2
mec.1unaponski kondenzator
p prigunica
p T mec.1utransformator
G'U
I iskrite
'x
F filter
/
T
G
2
U Oznake stezaljki:
2.
sekundarne lu Ix
11
2u2x
primame stezaljke UX
I VF
I X
1 F 1 stezaljka me(\unapona MV
I I
stezaljka visokofrekv.
1
1
L_J
uredaja VF
396 __ ______ ----,-_ ELEKTRltNAPOSTRO JENJA
PREGLED PRIMJENE ZASTITE U ELEKTROENERGETSKIM
POSTROJENJIMA
Podaci u tablicama I do 4 daju sarno orijentacijske preporuke. Rastuca primjena
releja s njihovim te -razvojni putovi pojedinih
ukazuju na kompleksnost problema odabiranja, pa se dijelovipostrojenja
mogu zatititi oa vile
Zatita sabimica u nas se. rijetko primjenjuje, dok se, s -druge steane smatr_a
po:!eljnim. da se u tu svrhu uvedu fak dva sistema wtite.'
ZaAtita spojnog polja se rjdava nadstrujnom relejnom kom:
binacijom, a kod pomnenog sistema sabirIlica preklapanjem funkcija zatita onog
polja, koje se
Zatita generatora prema tablicama vrijedi za generatore v'isokog napona. Manje
generatore niskog napona obifno je dovoljno itititi primarnom nadstrujnom zati:.
tom i zaititom od preoptereecnja ugradenom u generatora, pogotovu ako
zvjezdiite nije izvedeno.
Zna&.uje omak. u tabU.ama I do 4
Dje/ovanje: I. - prvi stupanj, 2. - drugi stupanj, p - isklapanje
c- - razbudivanje, Z - zaustavljanje agregata, s - signalizacija, g - gaAenje
sa CO,.
Primjenjuje se: - opeenito iIi izrazito, 0 - ako je moguce, iIi prema
x - potrebno sarno u izvjesnim iii kao rezervna zastita, - - rijetko
iii uopee ne.
Primjedbe:
l)-Kod generatora, uzemljene direktno iIi preko malog otpora.
2) "Ako dozvoljavaju okolnosti pogona ispad, pouzdanost zatite) primijeniti
i gaenje (+ g).
3) Ako se zvjezdiste zatvara izvan- generatora.
4) Kod samouzbudnog generatora (uzb. transformator+tiristorska uzbuda) u kom-
binaciji s podnaponskim relejem.
5) Ako se nadstrujna svrstava i u rezervnu za,stitu od unutarnjih gresaka, dodati
+r+z.
6) Sarno ako su 2 iii vise za voja iste faze u istom utoru.
7) diferencijalna kod paralelnih grana namota.
8) Mjerenjem nulte iii inverzne komponente napona, odn. struje.
9) 1,<10 ... 15%1. kod turbo-, odn. 1,<40% I. kod hidrogeneratora (1, in-
verzna komponenta struje In; In - nazivna struja).
10) Manji porast napona (st. I.) moZe nastati npr. kvarom automatskog regulatora
napona iii padom optereeenja pri regulaciji, a veliki porast (st. 2.) ispa-
dom velikog opterecenja i uslijed toga porastom brzine- agregata, osobito ako je
iznimno primijenjena' regulacija napona.
11) Za snage iznad 30 MVA zbog sigurnosti primijeniti i rezervni reIej, tj. dvostruku
zastitu.
12) Nije potrebno kod Pelton'turbina.
13) Kod nadziranih strojeva sarno signal, inac!e s isklapanjem
14) Uz zastitu od nestanka uzbude postoje razni dodatni sistemi: Gubljenjem sin-
Pregled primjene zastite u elektroenergetskim postrojenjima __ 397
hronizma generator poveeanjem brzine radi kao asinhroni generator, uzimajuCi
jalovu struju uzbude iz mrere, koja je reda velic!ine nazivne .. Rotor se zagrijava,
sto smije trajati sarno do nekoliko minuta. Dodatna. zastlta takvo"g
moze rasteretiti generator, pa mogueom naknadnom mtervencIJom moze dOCI
i do samosinhronizacije; okidanje prekidaca je zatezano. Ako uz normalnu uz-
budu naglom' promjenorn optereeenja uslijedi jako _ njiha'nje treba
(turbo-) generatora razbudivanjem svesti na. ev. rad asmhrom I
dalje kao sto je opisano. Ovu funkdju moze obavljati drugi dodatm rele}
15) Za snage iznad 60 MVA.
16) Ako je transformator kucnog potroska jedinice prikljucen na blok, onda se
diferencijalna: z. bloka u zvjezdistu generatora, na sekundaru blok-
transformatora i na primarnoj stran,i transforrnatora kucnog koji pr:ma
tome nije ukljucen u zastitu. To ne bi bilo svrsishodno, zbog nJegove relatlvno
velike impedancije. . . .
17) Sva ova djelovanja" u slucaju kada je zastita na pnmarnoJ stram, su kao
rezervna.
18) Podimpedantna z. s nadstrujnom kao rezervnom, ima kratko vrijeme
ali ne stiti cijeli blok, vee sarno oko 70 % namota generatora. Zbog selekttv-
nosti ne smije Se ukljuciti cijeli transformator u zonu zastite.
19) Obustavljanje agregata primijeniti sarno kod vodnih .
20) Ako je moguce djelovanje u 2 stupnja: 1. s automatskim preklapanJem na rez.
regulaciju + s, 2 .. p + r + s .
. 21) Kod uzemljene direktno (iIi preko malog otpora).
22) Za snage I MV A i vise.
23) U 3 faze.
24) U 2 faze.
25) Kod vodova napajanih sa dvije strane, z. s 61anom.. .
26) Narocito u zamkastim mrezama i kod velikih struja kratkog spoJa, umJesto nad-
strujne z. ' .
27) Kod kratkih vodova, (ev. u bloku s transformatorom, koji se tako?er .ukIJu-
u zonu) s pilotskim kabelom, umjesto 51, 52, 53, 54, dok 51 moze bIll kao
I rezervna zastita.
28) Kao osnov.na zastita. kod dvostrano napajanih vodova i zamkastih mreza. Ostale
zastite sarno u posebnim slucajevima.
ZahvaljujuCi brzom razvoju elektronickih elemenata i sklopova, u zadnje
se sve vise primjenjuju modularni elektronicki sistemi za relejnu zastitu
strojeva i postrojenja. Sistem zastite cini zasebnu cjelinu Pri odredivanJu
opsega zastitnih funkcija -moramo voditi racuna 0:
ekonomskoj opravdanosti primijenjenog. opsega zastite,. .. . 'w
moguenosti kasnijih modifikacija s obzlrom na povecanJe Iskustva I tehmckl
napredak, .
rnoguenosti kasnijeg prosirenja 'postrojenja odnosno opsega zastitnih funkcija,
rninimalnom opsegu zastitnih funkcija (rezervna zastita),
mogucnosti funkcionalnog ispitivarija dijelova sistema bez prekida normalnog odvi-
janja pogona,
podrucju sticenja pojedinih dijelova postrojenja,
Nastavak teksta na str. 406
Tablica I
Red.
br.
Vrst
zastite
1 I diferencijalna
2 I nadstrujna 4)
3 I statorska
4 I od spoja me<tu
zavojima
5 Ii od nesimetricnog
opterecenja
6 I nadnaponska
7 lod povrata
snage
8 I termicka
9 I rotorska
10 I od prekida
uzhude
11 I od preoptere-
cenja rotora
Vrst
kvara
spoj medu SVlClma
(zemni spoj) 1)
spoj roedu sviclma .
odD. fazama 41
zemni spoj namota
statora
spoj medu zavojima
iste faze 6)
nesimetricno
opterecenje
pogonski
prenapon
10)
nestanak mehanicke
snage
preoptereeenje
zemni spoj namota
Generator
Djelovanje
p+r+z+s (+g) 2)
p (+r+z)+s
S)
p+r+z+s
p+r+z+s (+g) 2)
malo: s 9)
veee:- p+s
1. -5 10)
2. p+r (+z) +s '.)
p+s
1. s
13)
2. p+s
rotora I s
nestanak uzbude 14)
preopterecenje
rotara
p+s
p+r+s
14)
20)
Parne i -plinske Vodne
I turbine turbine Dizelski
I
Ll I motomi
.. .. _._5-L __
[_ pogon
A
0"


o
o


o
x
B



0
7
)
X"


.1l1


IS)
.15)
MVA
c





.11)




D
0"



0
12
)

o
x
E



07)
X"
o

0
12
)


.15)
.15)
F
o




x
IN

--------_ .. -- ",--- --. .------......,
Tablica' 2' Blok generator;.transrormator (sna2e izoad 5 MV A)
Red. Vrst Vrst Djelovanje
br. zastite kvara
21
diferencijalna spoj' medu svicima generatora,
bloka
16)
medu svicima i medu za-
vojima transformatora p+r+z+s
22 diferencijalna spoj medu svicima
generatora p+r+z+s (+gl
2)
23 diferencijalna spoj medu svicima i medu
transformatora zavojima
kucnog potroska
jedinice 16) p+r+z+s
24 nadstrujna spoj medu svicima
bloka
4)
odnosno fazama
4)
p (+r+z)+s
S)
25 nadstrujna spoj medu svicima
transformatora odnosno fazama
kucnog potroska
jedinice p+r+z+s
17)
podlmpeaantna 18) SPO] medu lazama 18) p+r+z+s
27 statorska zemni spoj 'namota statora p+r+z+s
28 od spoja medu spoj medu zavojima iste
zavojima fa7.e
6)
.p+r+z+s (+g)
2)
29 od nesimetricnog nesimetricno neznatno:
s
.)
opterecenje
opterecenja
vece: p+s
30 nadnaponska pogonski prenapon
10) 1. s
10)
2. p+r(+z)+s
,.)
Parne
i plinske
Parne
turbine
turbine
5 ... 200 >200
MVA
B C





.15)


07)
X" -


,
Vodne
turbine
E





.15)

07)
x')
-
0

IN
'"
'"
'"
'"

t
'0
O.

5-
"
i<'
Nastavak tablice 2
Parne
Parne
i plinske
turbine
turbine
Red Vrst Vrst Djelovanje 5 ... 200 > 200
br. zastite kvara
MVA
B C
31 od povrata energije nestanak mehanicke snage p+s
.11) .1l)
32 termicka s
13)
0 0
preopterecenje p+s
33 rotorska zemm SPO] namota rotora s
0 0
34 od prekida uzbude nestanak uzbude
.. ,
p+s
14) 15r 0
35 ad preopterecenja preopterecenje rotora p+r+s
rotora
.15)
0
36 plinska stvaranje plinova ili
1. s
(Buchholz) gubitak ulja
0 0
bloktransfor-
matora veci kvarovi namota 2. p+r+z+s
37 plinska transf.
kucnog potroska ka6 36. kao 36.
jedinice 0 0
38 kontaktm
termometar preoptereeenje, 1. s
bloktransfor- pregrijanje ulja. 2. p+s
0 0
matora
39 kontaktni
termometar
preoptereeenje, 1. s
transformatora 0 0
kucnog potroka
pregrijanje ulja 2. pH
jedinice
.
Tablica 3.
Tnosformator
0,5 ... 2,5
Red. Vrst
Vrst kvara Djelovanje MVA
br. zatite
G
.
41 diferencijalna
zemni Spojll), -spoj medu zavo -
jima i medu svicima pi +p2+s -
42 nadstrujna unutarnji iii vanjski spoj medu
svicima odnosno fazama . pi +p2H
0
.
43. od zemnog spoja kotla zemni . sI?oj pi+p2+s x
44 plinska (Buchholz) stvaranje plinova Hi gubitak ulja 1. s
,
.22)
veci kvarovi namota 2. pi +p2+s
45 preopterecenje
. :
p+s 0
'.
46 tennoslika preopterecenje 1. s-
-
(pregrijanje namota) 2. p+s'
47 kontaktni termometar preoptereceI)je 1. s
(pregrijanje ulja) 2. p+s
x
--
8
Vodne
turbine
E
0
12
)
0
0
15)
.15)
0
0
0
0

--.,
>2,5
H
0
0
x

0
0
0

-
____________________ __________ ____ ___
z
I--
I


o
;:;


;:;


"


o
+
0.
..
"
f
"
-on
;;;


o
;;;
'0

;;;
'0

o 0
+ +
0. 0.
;;;


o

o
o
o
o
o
o
o
+
0.
T
,
Trajne struje golih vodica --'----_____________
Vrst zastite
Ozna
ka Podrucje sticenja
E
nadstrujna I>
"
t.
.. 0 preopterecenja 1m
sa
od povra toe snage
'ii diferencijalna gen. IlIG

diferencijalna bloka AI8

o zemnog spoJa R I
Col rotora ";F
od zemnog spoja stat.
e 95%
il odzemnogspojastat. S J.
CD u. ar. r.
,,'e. od spoja medu SMZ
za o'irna
od nesimetrija
podimpedantna
od asinhronog hoda
nadnaponska
podnaponska
o po uzbu e
eneratora
od preopterecenja
rotora
I,>
AH
u<
OPR
od predugog forsiranja

:c frekventna Hz
________ L-__
404 ________________
------------__________________________
Nastavak tabl 5
NaSlavak tabl 5
Vrst kvara
..
Zastitne mjere:
'.
p,
Preporuceno udesenje
N 00 00
'0'
l;i
"
00
0
:::;>
-"
"
."l
"
"
00 -0 ,-
N
"
"
" d
'., <l!!
"
0 -"
'00
>
00
N
"
'"
."l
-'" 0
"
"
00
N
" J:
': r::
p,
'2
'"

'"
-"
,5
'" '" '" "
;S
-"
00
'"
.ll

s
."
'"
'"
'2
N
0
"
:.c

0
8 00 ;;;
,00
'"
0
"
'"
;S
"
.@. " "
0
8 N
..';.
:5'

a

00
0
00 0 00
"
0
'" >
00
" gj,
0
0 .,j
"
'>
",
'"
0
'>
"
"
'2 N p,
" '"
0

0 '2 ",-,
[.[
"
'0'
'"
" "
B
-"
"
'000
,"
"
'S 00 .
'"
-u
" "

"
P, -0
';:: P,
'S
"
8 ::
00
"
0 00
" '"
00
E.
6
p,
-"
"
0; 0
E.
........
:;;a
'"
'"
N ;;; ,6
'"


" "
-"
;;;
0
'0' 8

';;;
8
"
0
"
-0 -0 >
e
0-
p,
'" "
0 0
" "
';;; 0.-"
..: "- en Z
N
"- "-
Z N ..: 0.,
en
I:'
I> x
'"
"
'" "
><.>
"

'"
cc
Vrst, zastite
-0 000
:;;a
:::;>'t'
M
0
" "
"
"
0
.9-"
",-0
"
0. '2 U -" '2
'"
,,"'g
>u:::;>
'"
:::> ,-
"
>
'" "
00 -">
'2
'6
:=>
'"
00
'"
> ,!:!
"
"'"
0.
"
;S
OJ
'2
'2 "-"
'"
-" 00
"

:;;;
N
"
"

'"
'"
,!!!,
c3


e<: N en >13
nadstrujna x x x X 1,4 In 3 s
od preopterecenia..statora
X X
G G . ,
X
od povratne snage
X X X
T
2s
X 15 s
diferencijalna gen. X X X X x
0
v-20
I"
x
..
diferencijalna bloka X x' X x
g-20-30%
v=50%.
0
p
X
MG X
od zemnog spoja rotora
X 1000 Q 0
x x x x 0
MB
I.,
x
od zemnog spoja statora 95 % x x x x 0,05 xU. 0,5 s
R x
od zemnog spoja stat. u. par. f.
.
P 0,5 s
.
. S x ad spoja mecu zavojima x x x x x 0,025 xU. 0,5 s
S x
,.
nesimetrija
x
G
,G
x x
SMZ x .
podimpedantha x x x x P 3 s
I,> x
z< x
' ,
od asinhronog hada x x P 2s
. AH x
nadnaponska
x x x x 1,6 xU 0
x 1,25x U 2s
U> x podn<!ponska x O,8x Un 2 s
U<
od poduzbude generatora x x G 2 s
:
[min
X
"'-
ad preopterecenja rotora
x x x G G
OPR X
OVF . x
od predugog forsiranja x x x G lOs
Hz
frekventna x T T
.,
406 ---__ ELEKTRICNA POSTROJENJA
nizu drugih faktora koji utjecu na izbor opsega zastitnih funkcija ovisno, 0 kon-
kretnom sIucaju.
Na primjer u tablici 5 (str. 404) so pokazane mogucnosti tehnickog rjeSenja.
sto ga je prihvatio "Rade Koncar", na koji se DaciD moze udovoljiti postavljenim
zahtje"ima. Obradena je relejna zastita generato"ra u cadu na vlastite sabirnice,
odnosno u hlok-spoju s transformatorom. Takoder su navedeni orijentacijski para-
metri podesenja mjernih 'j vremenskih clanova. Tocno podesenje ovisi -0 nizu zahtjeva
i mora se odrediti 'Z3 svaki konkretni primjer.
Oznake u tablici 5 na str. 405 znace (odnosi se na prepofuceno udesenje):
G u skladu s karakteristikama generatora,
T - u skladu s karakteristikama pogonskog stroja,
P - proracun za svaki konkretan
U tablici 1 za izbor zastitnih releja nisu obuhvacene neke vrste zastita koje
su sasvim specificne za generator, 'pa BU zato navedene U ovom .primjeru u tablici 5,
Na izneseni naCin se takoder moze pristupiti primjeni modularnog
nickog sistema za sticenje drugih objekata (transformatori, asinhroni motori,
butivne mreze, mreze prijenosa elektricne energije i s1.),
TRAJNE STRUJE GOLIH VODICA
(izvadak iz DIN 43670 + 71/12. 76)
Za temperaturu zraka 8, =.35 C"i 'temperaturu [}2 =65 C. Vrijednosti u
tablicama (str. 409 do 412) treba prema potrebi pomnoziti nize navedenim korek.
turnim faktorima: I=II,lh' k,k2k.lk4kS'
, Faktor k, za odstupanje vodljivosti:
ako bakar odstupa od 56 m/nmm2 kod 20
k,_ . b
. 490 495 . io:l
'1'1' '1"'1' "1' , "I"!'"I" , "I'll "" "II", 'I" "I 111\"', 'I,' ,1' I' "," II "" '''"lIlit':'(Ol.lh,"lh.,Mj'\jI''I'''''''' ,(lii ("{iii"'I" ,1111, "I ill riii )"f\j,
t.O t,5 50 55
0
I
flmm
2

a =ECu F 37 (ti. 370 N/mm2), b = ECu F 30 (ti. 300 N/mm2)
'. ako aluminii odstupa od 35,1 m/nmm2 kod 20C:
k,_ f-1L-f
475 Q8fI'. 0.85 . 090 . 0.95 W11 1
111-11""""11"'111"11
111
'''''''1''''"1
1
""u III .. '11" ,1" .. .. 1 ",'1 "" '11" 1"1'111" "111'1'" "1"1'" 'I' ,I' ." .. , d T ,I I 'ill" "'jiIrs, "," 14(; i\ ,:ljYhlff'l',fl ""'''111:' ... h'l\{tY(lfi I"'I,'Ii""I'If"Iii, "i
20 25 3{) m J5J-..-i
c =EAI F 6,5 i 7 (ti . 65 iii 70 N/mm2)
d = EAl F 10 (ti. 100 N/mm
2
).
- Stmm
2
Faktor k2 za bakar :j aJum'jnij, ako tempenit'ura .zra'ka 8.
1
odstupa od 35.
o
C
i temperatura vodica '8
2
od 65C, npr. unutar ,sklopnih postrojenja.
Trajne struje golih vodica ________________ 407
2,2
2,1
2,0
1,9
1,8
1,7
1,6
1,5
1,.
f
1,3
1,2

V
V
V
IV
0.
v
/
7.L
I,

0,8
0,
6 /

0,

L
,/
,/ ,,-
V /
V
V
V
V
V
V
V
/ /
/ /
/
V
/ /
I

/'
V-
V
lL:
V"
,/
V
,,- V
L .L L
1/ / L
1/ /
L
V 1/ L
/ 1/ /
/ /
V
If If
/ /
V
t:::
V
V 1'/
k:: L-
V
V.
,/
l--': b--" ...-
L.
V-
i-"':
V.
V lL: L
1',,-
V
V V L.
L
V"
V
V
L L
V
V
L L
V
/ L
/
/
V
V
V
V

V
V
V V ...-
V-
V ,/
V
V /'
/'
V V
IL L.
V-
V V /
V
V
V
/
/
V
k:::
V
b--"
V-
V
V
--
V
VI-'

VI-


fLr"
V
o
"C
10
15
20
25
30
35
.0
>5
50
55
60
65
t
3
,
0. 50 55 60 65 70 75 . 8fI 85 90 95 100 105 110 115 C 125
_ i},*65'C
Faktor k3 za bakar i aluminij, ako sirina plosnatih vodica leu vodoravno, iii' ako
su vodovi v'oderii okomito u duljini > 2 m;
Vodici Faktor 'k3 za yodice
broi sirina mm obojene gole
2.-
50 do 200 0,85 0,8
.
3 .. 50 do 80 0,85 0,8
100 do 120 0,80 0,75
Faktor k4 za dodatno potiskivanje struje uslijed malog razmaka a medu fazama u
zavisnosti od parametara b . hja
2
; h, h i a u mm.
s=debljina vodica u mm, n = broj vodica u paketu (str. 408).
,..
408 ___________ -'--'--- ELEKTRICNA POSTRO JENJA I Trajne golih vodica _:::..-__________ '--__ 409
s " a
.. ,'
a
"'

H
a
., t,(=z
#:
(0
0,9
.'<:

q8
C!l
0. 7
0
. r
"r'
0,1
1,0
1\
"-
i'-
Al
s:5mm
:;
'"
, n=2,3
I

'7
7-

r
h 0.3
L_
a'
n=2)
n:::4,
r----:.
t--t-
...


0,1
az bh qJ
-- a'
Faktor ks za nadmorske visine od 100.0. m oa vise i utjecaj suncevog zracenja
.. . .
. Faktor k, .
Nadmor. visina m
u .zgradi . oa otvar.
1000 I 0,98
2000 0,99 0,99
3000 0,96 0,89
4000 0,90
.
0,83
,I
r
I
,
i
!
{50
Za rrekvenciju 60Hz: Ix=I
tab
korekturni faktori po
f, ..
potrebi.
vise vodica po fazi _obojene su sarno vanjske strane paketa.
Granicf.1e temperature, golih vodica:
aka 120. za vijcane spojeve zbog mogucnosti popustanja prednapregnutosti, aka
su povrsine ocisCt;me od oksida i podmazane,
aka aka su povrsine obostrano posrebrene,
aka 85 uz potporne i provodne izolatore,
>90. S obzirorn- oa klasu izolacijsJcog materijala.
Trajne struje .
opterec'enih-.istosmjernom-,ili izmjenicnom strujom do 60 Hi" vodoravno
uz temp.-:okoline 8
1
=35C i temp. vodica 8
2
=65C. Razmak od sredine do
sredine faza ;:::: 2 D, sa.mo kod bakrenih cijevi ;:::: 2,5 D. Po potrebi mnoziti korek-
turnim faktorima k
1
- do k
s
.
Masivni okrugli vodici za unutarnju montazu
Bakreni vodici
Aluminijski vodici '-
Promjer Presjek masa cvrstoca obojeni
D
...
N
mm mm' kg/m
-_.
A
mm'
5 19,6 0,175 370 95
.8 50,3 0,447 370 179
10 78,5 0,699 370 243
16 201 1,79 300 464
20 314 2,80 300 629.
32 804 7,16 300 ..
1160
50 1960 17,5 300 1930
(za cijevne yodice vidi tabl. na str. 410)
Toplinsko rastezanje sabirnica
goli masa cvrstoca obojeni goli
N
A kg/m -- A A
.. mm'
85 0,053 110 75 .6T
159 0,136 110 142 124
213 0,212 110 193 .167
401 ,0,543 90. 370 314
539 0,848 90 504 424
976 2,17 65 954 789
1610 5,30 65 1680 1360
Produzenje (iii skracenje) t.L=L
o
at.8; t.L i L u m, .zagrijanje 1'.8 u K, a za
bakar = 0,00001 7 m/K' m, zaAI a=0,OOO023 m/K' m .
Ako nerna mog4cnosti rastezanja,' nastaju uslijed 8.8,(u K) znatna mehanicka
naprezanja F (u N); ako je presjek A u, mm
2
i modul, E= HOOOO N/mm2
za bakar. odnosno_ 65000 za aluminij, ,
F=.aAEt.8.
Induktivitet sabirnica (trofazni sistem, vidi skicu)
Za prvo priblizavanje se, m02i ocijenit,i X =0,15 Q/km i fazL
Tocnije je X =21tfLL,.



X X X X X X X X X X X X X X X X X X X


WN_N_


WN __ _


8 tl
8 x


s

"-8
"" .,

'"
-I:>o.wNNN ...... ___ -...... Sec P:l
.;:.. -.J \0 tv -.J VI W .;:.. tv ...... 0 0\ 00 -.J 0\ VI .;:.. w 0 ::I cT

. ' ::I
..r::.WNNN___ _

00000000000
'-0 00 0\0\ lh-l::>.
N_.....:._.;:..O\
-.Joo\Owooo
"
<..2. <

8'"
I----------------_____
WWNNN______


1.000.J:>.V'lWtvN ___ _

WIQW';:"OOO\Ow_O\o
0,.09',.09,.0

\,01,O.t:..Wl.I'I
tl I"l
II n .::'
go <
<T" =
.::-'::1 _.
5: 'tj'
f:i) i3: &.
.
i:59-

0'1 0 _.


c
. '"
>-:l-;: P
X-
CI"3
.;..
'"
+
.0
"-
0
w
"
'---'
"

?
0
,
r- -x

" "
N
.8 ::>
r-::--;
=
!",8
---- -----
w
"

N
"-
ii:



+
:..

" ., :I:
=-"
N
+
<TCIl

rr 3
8
'"
'"
....... ./
'" 8 0
+
" N<
;;;'
"

x-
:0
e
is; <is co
I'"'' I I j I I I

"""
. "'"
8 .
....,
"
:I:
N
....

0
m
e-
m
A
-i
;C
A(
WNNN _____ _
VlNN';"-.J';:"N __ OOO
\O-.JO--.JO-.J_N_OO
OOOOOO?oooO\
O\{J).p..p.ww
Vl-.J-.JOO\O
WVlOO-..)WVt
"'" '1m1!

'" I '01.:''' \ P" i" I It
<:5\ ,,\ \, \J '"
,;
W tv N tv ..... __ .............. _
NVlONO\WNO_O\O

-.JO'\Vl';:"';:"W
ON_-.JNVl
OO.,f:o.\oN_+:>.
I I\. \ J\. '\I \\1 \ 'l \.! '\ I
V, '"
"',;
hTd ____
o

m
Z
);
--------
------"j
Trajne struje plosnatog bakra
od E-Cu U ,natkritim prostorijama uz temperaturu okoline 8
1
=35 C i temp. vodica 8
2
=65 e. Sirina vodica h je--okomita,
razmak izmedu vodica u paketu= debljini materijala s, a kod izmj. struje "svijetli" razmak izmedu paketa >0,8 a (vidi skicu
str. 408)
Cvr-
Trajna struja A
Sir.
Masa
sfoca Izmjenicna struja do 60 Hz' Istosmjerna struja i izmjenicna 16
2
/
3
Hz
x deblj.
po
mat. vodici obojeni goli vodici obojeni goli
m
E-Cu broj vodica broj vodica broj vodica broj vodica
I 2' 3 4 I 2 3 4 i 2 3 4 I 2 3
4
hxs
kg N
III -{It

mm m mm'
I II I II I II 11I1
1
t
1 It
IS x 3 0,40 370 187 316 381 162 282 361 187 316 387 162 282 365
20x 3 0,534 370 '137 394 454 204 348 431 237 394 463 204 348 437
25 x 3 0,667 370 287 470 525 245 412 498 287 470 536 245 414 506
30 x 5 1.335 370 447 760 944 379 672 896 448 766 950 380 676 897
40x 5 1.78 370 573 952 1140 482 8J.6 1090 576 966 1160 484 848 1100
4OxlO 3,56 300 850 1470 2000 2580 715 1290 1770 2280 865 1530 2000 728 1350 1880
SOx 5 2;225 370 697 1140 1330 2010 583 994 1260 1920 703 1170 1370 588 1020 1300
SOx 10 4,45 300 1020 1720 2320 2950 582 1510 2040 2600 1050 1830 2360 875 1610 2220
60x 5 2,67 300 826 1330 1510 2310 688 1150 1440 2210 836 1370 1580 2060 696 1190 1500 1970
60x 10 5,34 300 1180 1960 2610 3290 985 1720 2300 2900 1230 2130 2720 3580 1020 1870 2570 3390
75x 6 4,01 300 1000 1800 2500 3200
80x 5 3,56 300 1070 1680 1830 2830 885 1470 1750 2720 1090 1770 1990 2570 902 1530 1890 2460
80x 10
7.12 .
300 1500 2410 3170 3930 1240 2110 2790 3450 1590 2730 3420 4490 1310 2380 3240 4280
100x 5 4,45 300 1300 2010 2150 3300 1080 1730 2050 3190 1340 2160 2380 3080 1110 1810 2270 2960
100 x 10 8,90 300 1810 2850 3720 4530 1490 2480 3260 3980 1940 3310 4100 5310 1600 2890 3900 5150
120 x 10 10,68 300 2110 3280 4270 5130 1740 2860 3740 4500 2300 3900 4780 6260 1890 3390 4560 6010
--- - -- --- -- ---- --
* Min. razmak 50 mm


Trajne struje plosnatog aluminija
od E-AI u natkritim prostorijama uz temp. okoline 9
1
=35C i.temp. vodica 9
2
=65C. Sirina vodica h je okomita, razmak
izmedu vodica u paketu=debljina materijala s, a kod izmjenicne struje "svijetli" razmak izmedu paketa >O,8a(vidi str. 408).
Trajna struja A
Masa Cvr-
Sir. x po stoca
Izmjenicna struja do 60 Hz
Istosmjerna i izmjenicna 16
2
/
3
Hz
deblj. m mat. vodici obojeni
goli
vodici obojeni goli
E-AI broj vodica
broj vodica broj vodica
broj vodica
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
hxs
kg N


1I11*lr

mm m mm'
I II
111.1111
I II
11111 It
I II
I II
1111 Ir
15 x 3 0,122 148 252 300 126 222 283 148 252 305 126 222 286
20x 3 0,162 188 312 357 159 272 337 188 312 364 159 272 432
25 x 3 0,203 228 372 412 190 322 390 228 372 422 191 322 396
30x 5 0,405 356 606 739 295 526 699 356 608 749 296 528 703
40x 5 0,54 456 762 898 376
658 . 851 457 766 915 376 662 862
40xlO 1,08
677 1180 1650 2190
557 1030 1460 1900 682 1200 1570
561 1040 1460
50x 5 0,675 100 556 916 1050 1580 455 786 995 1520 578 924 1080 456 794 1020
50x 10 1,35
815 1400 1940 2540 667 1210 1710 2210
824 1440 1850
674 1250 1730
60 x 5 0,81 655 1070 1190 1820 533 910 1130 1750 658 1080 1240 1610 536 924 1170 1530
60x 10 1,62 951 1610 2200 2870
774 1390 1940 2480
966 1680 2130 2810
787 1450 2000 2650
80x 5 1,08 851 1360 1460 2250
688 1150 1400 2180 858 1390 1550 2010
694 1180 1470 1920
80x 10 2,16 1220 2000 2660 3460
983 1720 2380 2990 1250 2150 2670 3520
1010 1840 2520 3340
f--
100 x 5 1,35
1050 1650 1730 2660
846 1390 1660 2580 1060 1710 1870 2420
858 1450 1780 2320
100 x 10 2,70 65 1480 2390 3ll 0 4020
1190 2050.2790 3470
1540 2630 3230 4250
1240 2250 3060 4050
120 x 10 3,24 1730 2750 3540 4569
1390 23603200 3930 1830 3090 3770 4940
1460 2650 3580 4730
... Min. razmak SO mm
:::
'"
-....
" Q.
0
a Q.
: N <::
::\ -0
o :rQ.
-..." -.
""''0-0 n,

::.
t;.... (1) -.-.
(")' :1:::::1
:-. 0
o -

C3 -g. 3
3
-
3
v -_. g.

;5 g c
. -

","0
N; &.
a
_. "
:r -.
'7i;.-o c

n< c
;;: ;:!, N'
'" :;.-::\
c: 0
.., N "0
C c: ..,
0
o "
-=:
g-Q' a
" -.
a- 0

:r;"O -.
cr"
0

0,,"" "0 _.
o Q."O
.., _.,..,
c..." :::.:
(").- ..::
..E. J8
c N
-"
..." V'l '-.
o
I
Mjere
v. ... W N N
0 0 0 v. 0
-
. -
-
- ... ...
- -
-0
'0
N N
::;;
-
v. 0
JV
0
v.
'"
v. ...
0 0 0
:;;:
...
:;;:
N N N
0 0 0
""
... ...
0 0 0
-C
;:;
0
N
0
...
0
a-
0
::;; ;:;
'"
I--
'"
V.
"-
'"
V.
I--
0-. .....

V.
W N
'"
0 v.
I--
::::
- "-
- .
'1--
- v.
v.

w W
0 0 N.
a-
0
'" .
I--
:::;

. I--
N
a-
. N
I--
N
a-
;::;
00
'"
0 0
I--
N N

0 0
I--
... ...
0
1
0 N
I--
v.
""
...
0 0

T spoj kutni.
11";$ij"
at
e, . e2

-tI4
d

. I

1 e-;T
.
e,
e, i e,! e,

[!ihlo-
I 1<D . 1 .
;,e;1 ;eJ e,
e, ie
2
i e,
-= .
.
r-",g -
1J4..,:;
!bJ <D
..

'.

.

;,e, lie, i e,
;,e, i e, i
e, .
uzduzni

:;

J
. ...
G
:;: _'0
b

r-

.!'
P
.!'
b
Spoj
;:;
0-
0
v.
0
N
v.
0-
0
a-
0
a-
0
oo
0
0-
0
;:;
0
f0.
:0.
"
"
"
8:
n;
"
"
S
S
iIO

'"
o
iIO
tl
<:
t:
;..



o
00
z

00
8
t"'l
<:
t"'l
:::
w
414 ____________ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Pribor za spajanje:
Vijci i matice pocincani iIi kadmirani. Njihov kvalitet za bakar i Al F 10 (100 N/mm2):
klasa 8,8 (str. 815) za Al F 6,5 i F 8 (65 i 80 N/mm2): klasa 4,8 iii 5,6.
Podloske:
Uz yodice obostrano poclncane steljke (JUS M.B2.012);
?bavezno p'erne steljke (JUS M.B2.110) sarno pod rnaticom za sve spo-
Jeve bakra 1 alummlJa do 10 mm debljine slozenih vodica; .
elasticnu pernu stezaljku takoder pod glavu vijka sarno kod spojeva
preko 10 mm debljine slozenih vodica;
Momenti pritezanja vijaka u
Nm (str. 816; 1 Nm-O,1 kpm):
M5 M6 M8 MIO M12
Kod vijaka kIase 8,8
5 8 20 40 70
Kod vijaka klase 4,8 do 5,6 2,5 4 10 20 35
Ako nema. kljuca za mjerenje momenta, moze se za orijentaciju pretpostaviti
se mome?ti u redu (u praksi) postizu standardnim otvorenim jednostranim
III dvostramm klJucevima, a momenti iz gornjeg reda pomocu prstenasto zatvo-
renih i slicnih kljuceva. . ,
AKUMULATORI
. su spremista elektriene energije, u koja se ona dovodi iz vanjskih
lzvo:a IstosmJerne struje i skladisti kemijskim procesima. Kod punjenja se elektricna
struJa pretvara u kernijsku energiju, a kod praznjenja se kemijskim procesom oslo-
bada elektricni naboj. .
. . aku-baterije u paraleinom spoju s ispravljacima sluze za napa-
JanJe strujorn: pomocnih strujnih krugova, sekundarne zastite, uredaja
dalJlOsko upravljanje, telefonsko-telegrafskih uredaja, signalizacije i nuzne rasvjete
ltd. Ako se odrZavaju, predstavljaju jedan od najsigurnijih izvora elektricne
u postrojenjima besprekidnog napajanja. Trakcijske se upotreb-
IJavaJu za elektrokolica, vilicare, industrijske i jamske lokomotive. elektriene auto-
mobile i dr. Mogu se upotrijebiti i za stacionarne uredaje.
najcesce korisceni nazivni naponi aku-baterija su: 6, 12, 24, (60),
110 I 220 V. Trakcijske aku-baterije se koriste i za druge napone (18 36 40 72
80 V itd.) sto ovisi 0 tehnickom rjesenju vozila u kojem se primjenjuju:
napon aku-baterije postizava se spajanjem clanaka "(celija) u seriju. Prilikom odabi-
ranja broja clanaka treba paziti, da kod pune aku-baterije napon na trosilima ne
bude previsok, a kod prazne aku-baterije prenizak.
Aku-baterije se mogu prazniti iIi dulje vremena manjom strujom iIi krace vrijerne
vecom strujom. Kod velikih struja praznjenja, treba se pridrZavati" maksimalne
struje koju preporuca proizvodac aku-baterije. Isto vrijedi i za j:mnjenje. Kapacitet
aku-baterije je umnozak struje praznjenja i vremena, mjeri se u ampersatima (Ah).
r
Akumulatori __________ ---'-__________ 415
Kapacitet nije konstantna velicina, vee ovisi 0 struji i trajanju praznjenja. Nazivni
kapacitet "Ks" aku-baterije odgovara 5-satnoj struji praznjenja (VDE). Obieno se
kad olovnih akumulatora uzima 10-satna struja praznjenja.
Printjer odredivanja aku-baterije
U sklopnom postrojenju treba napajati istosmjernim naponom 110 V krugove
komande, zastite i nuzne rasvjete prema 1.
Kod napona aku-baterije 110 V:
.... /680
62A traJna struJa prazoJenJa =-=, ,
najveca struja praznjenja
110
2475
I
maks
=--=22,5 A,
110
. .. 4408
kapacltet baten]e -- 40,1 Ah.
110
Odabire se olovna aku-baterija npr. proizvodnje .. Mezica", tip 6SPg78BG naZiv-
nog kapaciteta 104 Ah, prema tvorniekom katalogu, koja moze dati 7,8 A kroz 10 sati,
odnosno 19 A kroz 3 sata iIi tip SPg 1606 koja daje i vise (tabl. 2) iIi pak alkalijska
nikaI-kadmij aku-baterija, npr. proizvodnje "Krusik", (tabl. 3) tip No - 80 Ah,
nazivnog kapaciteta 80 Ah, koja moze dati 8 A kroz 10 sati, odnosno 26,6 A kroz
3. sata.
TabIica
Potrosak
. Vrijeme
Tro-
Isto-
praz.
Ukupni
Vrst trosila
sila
dobno
pojedi-
najveci
bez
potro-
uklj.
nacni
trajni is to-
punj.
sak
dobni
kom kom W W
I
W h Wh
Komandno-potvrdne
sklopke 60 60 3 180 180 3 540
Signalne zarulje u
celijama 40 10 5 - 50 3 150
Naponski okidaci 40 1 250 - 250 1/4 63
Elektromotori za
pogon prekidaca 20 2 550 - 1100 1/4 275
Vremenski releji 20 4 5 .
- 20 1/4 5
Pomocni releji i
razna trosila - - - 500 500 3 1500
N uzna rasvjeta 25 15 25 . - 375 5 1875
Ukupni potrosak - - - 680 2475 - 4408
416 _______ -,----,-__ ----,-_ ELEKTRICNA POSTRO JEN JA
Olovni akwnulatori
Pozitivna elektroda, olovni dioksid (PbO,) i negativna elektroda, olovo(Pb)
uronjene su u surnpornu kiselinu (H
2
S0
4
), koja siuzi,kao elektrolit. Tokom
nja stvara se na obim elektrodama olovni sulfat (PbS0
4
), koji se kad punjenja
panovo razgraduje. Postoje tri tipa pozitivnih elektroda: velikopovrsinske,
kaste i cjevaste. Kad elektroda omjer kapacitet/volumen je najveci.
Nazivni napon: 2 Vjc!naku.
Naponi razvijanja pUnova: 2,4 ... 2,45 V /ckanku.
'Najvisi napon pUBjenja: 2,5 ... 2,75 Vjclanku (ovisno 0 tipu celije) ..
Najnizi napon praZojenja: 1,72 ... 1,82 V /clanku (ovisno 0 trajanju praznjenja).
Dri:ati se uputa proizvodaca.
Vlcet
2,6
2,-
2,2
2,0
1,8
I(
1,6
0
1- punjenje
2 - pralnjenje
'I
.,/
rr
V
Sl. 1. Karakteristika punjenja i
olovnih akumulatora
Gustoea smnporne kiseline (orijenta-
cijski podaci; obavezne upute proiz-
vodaca):
a) za stacionarne akumulatore: pu-
nog akumulatora oko 1,20 kgjdm'
(24B6), praznog akumulatoia oko
1,15 kgjdm' (19B6), gustoca sum-
2 3 5 6 7 8 9 h 10 porne kiseline za nalijevanje 1,18
vrijeme punjenjo_ kgjdm' (2rBo), (sve kod 15C);
b) za trakcijske akumulatore: punog akumulatora 1,27 ... 1,285 kgjdm' (31 ....
. '" 32 Be), praznog akumulatora oko f,12 kg/dm
3
(l5Be), gustoca sumporoe
kiseline za nalijevanje 1,24 kgjdm' (28 B6), (sve kod 25C).
Lediste: pun akumulator - 65C (gustoca kiseline .1,28 kgjdm' iIi 32 Bo); polupra-
zan -23C (kod 23"B6); prazan -9 do -lloC (kod 16 ... 14B6).
Ampersatna korisnost (stupanj djelovanja): 0,85",0.95,
Kilovatsatna korisnost: 0,65 (praznjenje 3, .. 10 sati), odnosno 0,7 (praznjenje 1 sat).
Proizvodaci olovnih akumulatora u zemlji: ,:' - Zagreb, "Mezica" - Mezica,
"Trepca" - Kosovska Mitrovica,
Olovni akumulatori De podoose dulja stajanja u ispraznjenom stanju, jer se
aktivni sloj ploca smanjuje sulfatizacijom. Kapacitet im takoder jako ovisi 0 tempe-
raturi, Od +30C do OC smanjuje. se priblizno 1 % za 1C pada temperature,
a od OC do - 20C priblizno 1,5 % po 1 0c.
Ako su cianci, sulfatizirani uslijed duljeg stajanja aku-baterije, treba prije nadoli-
jevanja kiseline nekoliko puta puniti i prazniti aku-bateriju, nakon cega poraste
gustoca kiseline i tek onda' vidjeti, da Ii je potrebno dodavanje razrijederie kiseline.
Prilikom razredivanja .lijevati kiselinu u vodu, a nikako obratno, "
Aku-baterije se smjestaju u posebne suhe prostorije, Cianci (celije) 'moraju biti
pojedinacno izolirani od nosive konstrukcije, a 'ona mora biti izolirana od zemlje
dvostrukim redom izolatora, Aku-baterije iznad 250 V moraju biti okruzene hod-
nikom koji je od zemlje i svih dijelova na potencijalu zemlje izoliran kao i nosiva
__________________________________________ 417
c

1

Q

o

ffJ
27 Koncarev prirucnik
S
e'd.N >N >N'N
'c ro
0. 0. 0. lS..
'';::::: '';:: ......
o:j e'd e'd (';$ o:j
I-< <Il tn tn <Il
0.
0
tr"I M_
,,-
'2'"0 -0 "0 "0
_ 0 0 0 0
{/).!::o::.!::o::.!::o::.!::o::
N
...
.
418 __ _________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
konstrukciJa aku-baterije. Zidove aku-prostorije (i os tale konstrukcije do aku-bate-
rije) treba izolirati ogradom od letava taka, da se ne maze istodobno dodirnuti dije-
love pod napanam i zidove. Treba predvidjeti mogucnost provjetravanja aku-bate-
rija. Za vrijeme punjenja, potrebna je najrnanje peterostruka izmjena zraka ha sat.
Prostoriju treba zastititi od djelovanja' kiseiine, prasine i izravne sunceve svjetlosti.
Dopustene su sarno floures-centne svjetiljke zatvorene zvonom ili svjetiljke za
vlazne prostorije.
AlkaJijski akwnulatori
Alkalijski nikal-kadmij (Ni-Cd) akumulatori: pozitivna elektroda sadrzi nikal III-
-hidroksid Ni(OH)" a negativna elektroda metalni kadmij Cd. Elektrolit je kalijeva
luzina KOH. Ked praznjenja se reducira pozitivna elektroda u nikal II-hidroksid
Ni(OHh, a negativna elektroda oksidira u kadmijev hidroksid Cd(OH),. Kod praz-
njenja gustoca elektrolita raste. Kod punjenja se stvara voda H
2
0, 8to ima za
posljedieu smanjenje gustoce elektrolita.
Nazivni napon: 1,2 Vjclanku.
Napon razvijanja plinova: 1,55 ... 1,60 V/clanku.
Napon praznjenja: pbcetni, prosjecni i najnizi 1,3/1,2/1,0 (V/clanku).
Napon punjenja najvisi: 1,78 V/clanku.
I. Vice
1,8
1,7
1,6
1.5
I,.
1.3
1,2
I,
1,0
I
0,9
0.8
0,
0,
7
6
0.5
r
r-
y
-
1. punjenje
1. pralnjenje
3.
-IJ-
..
-/1-
5.
-, -
2
I
/
./
V
-
r-
t-.
-
t-.
'"
13"
....
12'\

6h
I W.""
'5
8h
5h
3h
8h kod -30'C i spec.mase e/ekt' l,27g/cm'
3 5 6 7 8
I
9 h 10
Slika 2. Katakteristike punjenja i praznjeja Ni-Cd akumulatora "Krusik"
T.
Akumulatori ____ 4 1 9
Elektrolit: 21-postotna otopina kalijeve luzine (KOH) s malim dodatkom litijeva
hidroksida (za povecanje kapaciteta i trajnosti), gustoce 1,19 ... 1,21 kg/dm' (23 ...
... 25Bo) kod 20C. .
Arnpersatna korisnost: 0,7 ... 0,75.
Kilovatsatna korisnost: 0,50 ... 0,55.
Masa: oko 5 ... 7 kg po 100 Ah.
Radna sposobnost: 20 ... 34 Wh/kg.
Proizvodnja Ni-Cd akmnulatora u zemlji: "Krusik" - yaljevo.
Alkalijski Ni-Cd akumulatori imaju veliku mehanicku cvrstocu i neosjetijivost
na mehanicke udaree, podnose velike strujne udaree bez ostecenja- i neosjetljivi su
prema preopterecenju. Prakticki nema samoizbijanja. lednostavno odrzavanje i
nadzor te velika sposobnost uSkladiStenja u nabijenom i nenabijenom stanju. Nema
procesa slicnog sulfatiziranju. Neosjetljivi su prema niskim temperaturama. Ne raz-
vijaju se korozivni plinovi.
Mana im je, u odnosu na olovne akumulatore, manja korisnosL-i veca razlika
izmedu napona punjenja i praznjenja. --
Normalno punjenje akumulatora nazivnom strujom traje b sati, a napon za
vrijeme punjenja se krece od 1,35 ... 1,8 V/celiji (vidi sl. 2). Akumulatori koji se
prazne kod temperature okoline od -10C daju najmanje 80% nazivnog kapaci-
teta, koji imaju kod temperature okoline 20 2C, a kod temperature - 30C daju
najmanje 50% nazivnog kapaciteta.
Upozorenje: olovni i alkalijski akumulatori se ne smiju nikada.postaviti u istoj
prostoriji.
Za specijalne svrhe koriste se srebrni akumulatori. Postoje dvije varijante:
Ag-Zn i Ag-Cd.
27*
420 __________________________________________ ___
o
M
'?
o
Z

'"
6
z
o
::::
6
z
@
6
z

o
z
s
s

C':I
c::::::, c::

i:5
@
I
o
'"
'"
M
I
o
M
KABELI I NADZEMNI VODOVI
ELEKTRICNI KABELI
Oznacavanje kabela po JUS N.CO.066/1977
Kabeli
ll
za elektroenergetiku oznacavaju se nizom brojcanih i slovnih simbola
podijeJjenih u najvise sedam oznaka, kao npr:
I
D
II
EpN
III
F
IV
48
V
Y
VI
4 x 120/10
VII
6/10
I - dizalicni kabel; II - izoJacija etilen-propilen i plast od polikloroprena; III
finozicni Cll-vodic; IV - koncentricni zastitni vodic aka svake file; V - sa
zuto-zelenom zilom; VI - tri fazna vodica i jedan zastitni 5 .koncentricnim vodi-
cern aka svake iile; VII - oapon prema zemlji (linijski oapon 6/10 kV).
Za mnoge izvedbe se koriste sarno neke od navedenih 7 ozmika, dok se
ostale ispustaju.
Oznake I do V II redam oznacuju:
I OZllacavanje posebnog podrueja primjelle slovima: (osim za energetske kabele)
Z - zeljeznicki A - automdbilski S - svjetiljke
D - dizalicni Z - zavarivanje B - brodski
II OZllacuvanje materijllia izoillcije plasta slovima (u zagradi su oznake.izolacije po ISO):
P
E
X
G
Ev
B
N
Si
Ep
C
CI
F
polivinilklorid (PVC) Fe
termoplasticni polietilen (PE) Y
termostabilni (umrezeni) Ni
polietilen IP
gum. (NR) prirodna MP
polivinilacetat T
butiL gum. (IIR) A
polikloropren (CR) Az
silikonsk. gum. (SI)
etil-propilen (EPDM) Av
klorosulfonirani polietilen 0
(SCM) ZO
klorirani polietilen
politetrafiuorctilen (PTFE) H
fluoronirani etilenpropilen (FLP)
poliamid (PA)
nitril-guma
impregnirani papir
narocito impregnirani papir
tekstil
aluminijski presani plast
alurninijski plast od trake (zava-
ren)
aluminijski valoviti plast
olovni
zasebni olovni plast za svaku
zilu
poluvodljivi 'sloj za ogranicenje
elektricnog polja (radijalno polje)
I) Osim lzraza "kabel" dosada se cesto koristio i izraz "vod" (opr. instalacijski
vod, izolirani vod), Kada se govori 0 karakteristikama ovih proiz\'.oda, bolje jc
upotrebljavati izraz "kabel". lednozilni kabe\i sc mogu takoder zvati .,izolirani
vodici". Izraz "vod" sc odnosi na dio strujnog kruga od izoliranih iIi golih
vodica.
422--_________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
III Oznacavanje konstrukcijske osobine slovima (vazoo za primjenu):
A otporan prema atmosferiIijama
0 pojacan elementom za nosenje
F finozican
(samonosivi)
J jace konstrukcije (deblja R s razrnaknutim
izolacija)
S narocita savitljiv
K pokositren
T otporan na'topiinu
L laksa konstrukcija
U s paralelnim zilama
M mnogozican
V visokonaponski
'.
N De poddava gorenje (nezapaljiv) Z elektricna zastita (ekran) od
metala
Napomena:
Slovni simbal K se upotrebljava sarno za one Yodice, za koje standardom Dije
propisano pokositrenje.
IV Oznacavanje zastitne osohine konstrukcije dvoznamenkastim brojem
Znacenje prve brojke dekade:
o
2
3
4
zastita od korozije metalnim
plastem
mehanicka zastita s 2 celicne trake
mehanicka zastita okruglim
zicama
mehanicka zastita plosnatim i
specijalnim okruglim Al-zicama
elementi konstrukcija ispod
vanjskog PVC-plasta
5 elementi konstrukcija ispod
vanjskog gumenog plasta
6 elementi konstrukciia ispod
vanjskog gumenog plasta kabela
sa zaStitnom zilom '
7 - elementi konstrukcija ispod
vanjskog 'pojaeanog gumen6g
plasta
8 - elementi konstrukcija i elektriene
zastite- ispod vanjskog plasta od
. plastiene mase ilf-
Znacenje druge brojke dekade pripadne kombinacije s brojkom
Druga
Prva brojka -
Znacenje druge brojke
brojka
0 I 2 3 4 5 6 7 8
bez posebne zastite

premaz kompaund-masom

koncentr. vodie ovijen oko jezgre
kabela

0 unutrasnji plast od gume

unutr. plast od gume i zast. :lila pouzena

srce od gume bez unutr. plasta

koncentr. vodic oke svake file

Elektricni kabeli 423
Prva brojka
Druga
Znacenje druge brojke:
brojka
0 1 2 3 4 5 6 7 8
:
I
vlakna impregn. kOinpaund-masom

I
I
premaz bitumen. lakom

zavojnica od pocincane celicne trake

ovoj od 2 celicne trake

1 sn;:e i unutr. plast od gume

zast. :lile rasporedene, unutr. gumeni plast

zast. zila, srce i unutr. plast od gurne

koncentr. vodic oko zila, ovoj od .(:;el. traka

tekstil. oplet impregn. komp-aund-masom

ovoj od pacinc. eel. trake + PE-plast

2 postavijen eel. vodic oko jezgre

bez unutrasnjeg plasta

zast. i komandne zile rasporedene

plast od polietilena (PE)

vlakna impregn. kompaund-masom

3 metal. oplet oko zila, unutr. gumeni plast

komandne fite rasporedene, koncentr. zast.
voclic

metal. oplet oko iila, srce i unutr. plast
od gume

PVC:plast

ovoj od pacinc. eel. zica i zavojnica od
pocincane celicne trake

4 koncentr. komand. i zast. vodic na unutr.
gumenom plaStu

koncentr. zast. vodi oko srca i unutr. gum.
plasta

el. zastita zila, ovoj od plosn. pocinc. eel,
traka

plast od polietilena (PE)

PVC-plast, zavojnica od pocin .. cel. traka

ovoj od plosn. pocine. eel. z.ica + traka

5 metal. oko unutr. gum. pJ;lsta

koncentr. zast. i kontr_ol. vodic oko unutr,
poluvodlj. gum. plasta

et. zast. ako zila, armatura od pocine. eel.
fica

plast od elastomera, ovoj od 2 ceJ. trake

.
6 2 sloja zice. vlakna impregn .. , kompaund-
-masom

ovoj od AI-zica + impregn. juteno predivo

oplet od pocine. eel. fica

424
KABELI I NADZEMNI VODOVI
v
Druga
Znacenje druge brojke
Prva brojka
brojka
0 I 2 3 4 5
2 sloja :lice, PVC-plast

7 ovoj AI-iice, PVC-plast

konGentr. el. zast. aka jezgre kabela

oplet od fica, premaz nezapalj. bojom

el. zastita aka svake iile

8
skraceni korak pouzenja. unut. gum. plast

poluvod. sloj na fiJi, zast. zile raspored. +
+ unut. gum. plast
9
ornot od AI-ziea, PVC-plast

paraIe!. file, piesn. gum. pIast

OznaC(lV(lnje metala vodica, njegovog
A - vodic od aluminija
oblika iii prisustvo nuL-vodica:
J - jednozilni vodic
6 7

S - vodic U obliku sektora
Y - kabel ima zeleno-zutu zilu
8
VI OznacQvQnje broja iila x nazivlli presjek i presjek kOl1centricl1og nul-vodica ili
efektriclle zastite, npr:
3 x 120/25 mm
2
- 3 fazne zile od 120 mm
2
i 1 koncentricno rasporedeni vodic
od 25 rnm
2
.
3 x 120+50 mm
2
- ugraden.ie nulvod rnanjeg presjeka
VII OZllacavanje naziVllOg llapona kabela:
za instalacijske kabele u V,
za energetske kabele u kV,
u 0/ U napon prema zernlji/napon izmedu faza.
Primjeri oznacavallja instalacijskih kabela:
l. Instalacijski kabel s izolacijom i plastem od PVC mase trozilni s bakrenim
vodiCirna nazivnog presjeka 2,5 mm
2
, oznaeava se sa: '
. . . PP3x2,5.
jednakl prolzvod sa zeleno-zutom zilom ima oznaku
PP-Y 3 x 2,5
2. Instalacijski k a ~ ~ l ~ razmaknutim ;'Wama, izoliran PVC masom, u zajednickom
PVC plastu, trozdm s bakrenim vodicima nazivnog presjeka 1,5 rnrn
2
irna oznaku
PR/R 3 xl,S mm'
jednak proizvod sa zeleno-zutom ima oznaku
PP/R-Y 3 xl,S mm'
Primjeri oZlIacavalija ellergetskih kabela:
3. Traii.ln.i. kabel s izolacijorn i plastern od PVC rnase, s jednozicniin vodicem od
aJumlllIJa sektorskog oblika i s koncentricnim vodicem manjeg prcsjeka, za I kV
PP 40-ASJ 3 x 150/70 mm' 0,6/nV
Elektricni kabeli _______ 425
4. Jednozilni kabel s izolacijom od umrezenog polietilena, ckraniziran, s plastem
od PVC rnase, okruglirn vodicern od bakra, s elektricnorn zastitom presjeka
16 mm', za napon 20 kV.
XHP-48 I x 95/16 mm' 12/20 kV
Obiljeiavanje .lila instalacijskih i energetskih kabela za nazivne napooe do 1 kV
po JUS N.CO.01O/IV-1970. u skladu je s publikacijom IEC 446 (1973) (vidi str. 350).
Navedeni JUS sadrzi detaljnije odredbe 0 bojama i numeraciji zila u ovisnosti 0
njihovom broju.
INSTALACIJSKI KABEL!
U tablici 1 dani su osnovni podaci najrasprostranjenijih instalacijskih kabela.
Osoovni podaci 0 vodifima za instalacijske kabele za trajno polaganje
U JUS N.CO.015/VII-1967., koji odgovara publikaciji IEC 228/1966, podijeljeni
su vodiei u kabelima po stupnju krutosti, odnosno savitljivosti, u 6 klasa. Za kabele
za trajno polaganje dolazi pretezno u obzir klasa 2, za koju se u tablici 2 (str. 433)
navode osnovni podaci. U vrijednostima za otpore vodica uracunati su faktor KJ
(povecanje otpora u ovisnosti 0 promjeru zice) i faktor zbog pouzenja u vodic K 3.
Za izraeunavanje otpora vorlica kabela treba vrijednosti iz tablice 2 mnoziti
faktorom pouzenja izolirane zice u kabel K3 i faktoram povecanja otpora zbog tempera-
ture K.'l (vidi tablicu 3), kako slijedi:
K3 = 1,02 za visezilne kabele,
K
3
=1,05 za visezilne savitljive kabele,
Ks: R9 = R
20
Ks, odnosno K9 = 1 + 1X.1.8,
gdje je a=0,004 Ire.
Signaln; kabel; PP (JUS N.C5.220jl975) i EP (JUS N.C5.230, jos prijedlog)
Sluze za prikljucak mjernih, signalnih i komandnih uredaja i instrumenata u
elektranama; kabeli PP 44 i PP 45 prikladni su za rudnike. Polazu se u zemlju,
kabelske kanale, na police i zidove.
KonstrukcUa: eu-zica izolirana s PVC. Zile pouz. u koncentricne slojeve, oko
kojih je PVC-plait. PP 00 i PP 41 imaju ispod plaita 2 cel. trake, PP 44 ovoj od
okrugl. pocinc. cel. zica a PP 45 ovoj od plosn. pocine. eel. zica. Kabeli EP 00 i
EP 41 izolirani su polietilenom. Osnovni podaci dani su u tablici 4 (str. 434).
Vanjski promjeri kabela PP, PP 41 i pripadni navoji brtvenice Re (Pg) .
(JUS M.BO.090/1952)
Brtvljenje kabela PP PP 41
~ I plast kabela
2 glava uvodnice
3 kuciste
4 brtvilo
5 gumem prsten
6 ispuna voda
7 metalni plata
Tablica l.
Osnovni podaci instalacijskih kabela jugoslavenske proizvodnje
it
a-
VDE Nazivni Presjek
Br.
Temp.
JVS DIN napoD
vodica
zila
klasa Opis konstrukcije
Primjena.
VIC V mm'
'c
INSTALACIJSKI KABEL! ZA TRAJNO POLAGANJE
1. Instalacijski kabeli za opeu primjenu
VDE:
I
Cu-Zica iii uie s PVC izo-
u suhim (PIJ u vlaznim)
P NYA 1000
I 70 lacijom;
prost. za polag. u cijevi
PIJ -
1000 240 I 70 izvedba P/J ima pojacanu
(PIJ na slob. pros!.) i na
izolaciju
izolac. tijela (PIJ direktno
.
OB strojeve i na brodo-
virna)
P/M - 1000 I
I I
70 mnogoiicni Cu-vodic s PVC
izolacijom;
..
P/MJ -
1000 240 I 70 izverlba P 1M] ima pojacanu

.
VDE:
0:5 finoiicni Cu-vodic s PVC
jednako kao za prethod-
PfF
NYAF 1000
I 70
izolacijom (PfFJ ima poja-
ne vodove, ali tame gdje
PfFJ NSYAF 1000 .
240 I 70 canu izolaciju) .
se traZi velika savitljivost
VOE:
1,5 2
Cu-fica iIi uZe. s PVC izo-
u suhim i vlainim prost.
ppl)
NYM 500
70
iacijom. Zile su pOuZene;
ispod' i iznad i:buke i u
35 5 70
oko zila je ispuna oct gume;
slob. prostoru bez poseb-
PVC plast
oe mehanicke zastite
..
I) Vidi str. 445
----.. _-.--- -..,
VDE: 2 Co-fica s, PVC, izolacijom. U suhim prost., ispod i u
PPjR NYIFY 380 1,5 ... 4 70 Zite paraieino polozene. Pre- zbuku, bez posebne me-
PPIV
-
380 1 ... 6 5 70 ko zila plast koji kod PP/R han. zas!. PPfU moZe i
ima plasta iznad zbuke' i na eel. kon-
strukcije
2. Instalacijski kabeli za rasvjetu svjetiljke
VDE: Cu-uzica s PVC izoiacijom. u svjetilj;,. staini. ventila-
SP - 380 0,5 ... I 1.. .. 4 70 Dvije iii tri file pOllZene. tori i manja el. trosila,
SPIT NYFAFrv 380 0,5 ... I 1 ... 4 105 SPlTisto,aliza lOS 'C;SPIV osim prenosivih; nije za
SPIV NYL
3750
I I 70
posebno savitljive zile grla E 40
7500
EpN
3000
G I 90
Cu-uze s EPDM izolac. Na u suh. i vlaz. prost. kana-
-
6000 pouzenim zilama je piaSt od lima,zaaerodrom.svjetilj.,
otporan na vibr., niske
. temp., ulja i goriva
VDE: Cu-uzeizol.sPVCiliEPDM. EpN 40: kao EpN ali kad
PP40 NYCY
1200
6 I 70
Na pouz. zilama helikoid. se trui ekran odD. el. zast.
3000 poioienje Co-oplet iIi ovoj, PP 40:jednaka kao EpN,
EpN40
6000
6 I 90
a preko ovoga plast od PVC sarno nije otporan na vibr.
-
10000 iii polikloropr. i niske temp.
3. Instalacijski kabeli za sinjska vozila
VIC: Cu-uzica s EPDM izolac. i za inst. u sinjskim vozi-
- BT 750 1.5
I 90 plastem od zutog poliklo- lima, trolejb. i s1.; za ener-
1500
ropr. Debljina izolacije raz- getske, upravljacke i po-
HT 3000 240 I 90 liCita za razl. napone mocne krugove

VDE Nazivna Presjek
Br.
Temp
JUS DIN napon vodica
zila
klasa Opis konstrukcije Primjena
UIC V rnrn' C

VDE: 1,5
EpN/F NSGAF6u 1000 1 90 kao BT, ali s plastem erne
300 boje
za inst. u sinjskim vozi-
lima trolejbus. i sl.; za
VDE:
energetske, upravljacke
EpNjFV NSGAF6u 3000 1,5 ... 300 1 90 kao HT, ali s plastem crve-
i pomocne krugove
EpNjFV
"
6000 1,5 ... 185 1 90 ne bbje
4. A utomobilski kabeli
0,5 Cu-uzica s PVC izolacijom instal. u automobilima i
AP - 24 1 70 otpornom oa ulja i pogon- ostalim motornim ,YQzi
120 ska goriva lima
5. InstalaclJskl kabeli za brodove 5. Instalacijski kabeli za brodove
Cu-uze s EPDM izol. Na u brodovima, dokovima i
DIN: 1,5 I 90 pOUl:. zilama gum. ispuna, s1. za energ. i signal. in-
- MGG 1000 90 a preka nje crni plast od stalac. MGG sarno gdje
- MGCG 1000 150 24 90 po1ikloroprena. MGCG i ne magu prenositi smetnje
Cu-oplet ispod plasta TIa slabostr. instal., jer ne-
rna ekran
Cll-life izolir. s EPDM od- kao M GCG, ali za teleko-
DIN:
2x2 nos. s XPE. Kod FXMGCG komuniacijske krugoye,
- FMGLG 250
0,75 .
90 zice pouzene u parice. Na
- FXMGCG 250 0,5
20x2 90 ispuni od gume Cu-oplet,
,
a na njemu plast od poE-
kloroprena

6. Instalacijski kabeli povisene temperaturne klase
VDE:
Cu-uzica izolir. etilen vinil-
za trajno polaganje u suhu
EvjF
750
0,5 ... 35 1
120
acetatom,kloriranirniliklo-
prostoru, spajanje apara-
CjF, CljF
1000
0,5 ... 150 I
100
rostilfaniranim

ta, svjetiIj. i term,ickih 1:ro-
PjFT
NYFAW
1000
0,5 .. . 240 1
105
nom, odnosn'o s' PVC
sila, te za izvode' el. stroj.
Si -
500
0,5 . .. 10 1
180
Cu-uzica izolirana silikon.
za spajanje uredaja, apa-
SijF -
500
0,5 ... 10 1
180
kaucukorn a kod tipa SiT jF
rata i strojeva gdje vladaju
SiTjF -
500
0,75 ... 35 1 180
preko izol. je oplet od,stakl.
visoke temperature
svile impregn. silikon.lakom
7. Instalacijski prikljucni samonosivi kabeli
16 2
razni vodic od Al-uzeta, a
za kucnc priklj., zracne
XOOj-A
-
1000
90
nulti od legure AIMg, izoli-
vodovena stupovima i fa-
70
6
ran umrezenim polietilenom
sadama, te za indo razvode
u ,samonosivi kabelski snop
i instalacije na gradilisti-
(SKS)
rna
VDE:
Cu iii AI-uzeizolirano s PVC
kao XOOjO-A, ali ne za
PPjO
NYMT
500
1,5
2 70
i zajedn. plastem preko pouz.
dovode po fasadama kuca
PPjO-A -
500
70
zila i paralel. postavljenog
35 5
uzeta za nosenje
GjA
-
1000
1,5 ... 120
1 60
Cu-vodic(uze) izolir. gumam
u vlaz. prost..i na atva-
GNjA
- 1000
1,5 ... 50 1 60
preko koje je gumir. traka
renom prost., za kucne
i irnpreg. opleL Kod GNj A
priklj. i nadzem. vodove
plast od polikloroprena
za raspone do 20 m

VDE Nazivni Presjek
llr:
Temp.
JUS DIN napoD vodica
fila
klasa Opis konstrukcije
Primjena
UIC V mm' C
INSTALACIJSKI KABEL! ZA POMICNA TROSILA
8. Instalacijski kabeli za opcu primjenu
P/L
P/LS
PP/L
PPfJ
GT
GG/L
GG/J
GNfJ
VDE:
NYFAD
NYZ
VDE:
NYLHY
NYMHY
VDE:
NSA
VDE:
NLH
NMH
NMH6u
380
380
380
380
380
380
500
500
9. Kabeli za Iiftove i dizalice
DPP/U
0.5 ... I
0,5 i 0,75
0,5 ... 1
0,75 ... 2,5
0,75 ... 1
0,75 i 1
0,75 ... 4
0,75 ... 4
2 i 3
2 i 3
2
4
3
2 ... 4
1 ... 28
1. .. 28
70
70
70
70
60
60
Cu-uzica sa zajednickom
izolacijom za 2 i 3 vodica
postavljena paraleln9
Cu-uzica s PVC,
file pouzene, a preko njih
PVC plast. PD/J ima deblju
izolaciju i plast.
Cu-uzica izolir. gumom, zile
POlli:. zajedno 5 pamuc.
umetcima a preko jezgre vo-
da oplet od glacanog konea
Cu-uzica izolir. gumom, file
pouz. a preko njih pIast od
gurne iIi polikloroprena
(GN/J)
za prikljucke manjih tro-
sita, stefne svjetiljke, ven-
tilatore. i 51.
za priklj. .pokret. trosila
i kucanskih aparata svih
vrsta
prikIjucak manjih preno-
sivih trosiia, posebno gla-
Cala, kuhaIa i sI.
prikIjuc. maIih i srednjih
prenosivih trosila (glaca-
la, busiIice, stednjaci i sI.
(GN/J i na vIazi)
Cu-uzica izolir. s PVc. Zile I kontro1. i signal. vod. u
polozene paralelno, S PVC liftovima, dizaIicama

o

OPP/US
"
500 70 plastem; DPP/US narotito transport.linijama, uz
6 12 savitljva na savijanja u dvije rav-
nine
VDE: kao DPP/U, ali s izoIacijom kao i DPP/U, te za kra-
DGNjU NGFLG6u 500 I
,
4 60 od gume i plastem od poli- nove, na proizvodnim i
DGN/US 60 kloroprena alatnim strojevima
6 16
VDE: izolirana gumom. kao DGN/U, ali uz savi-
DGN NFLGou 500 0,75 9 90 :lile pouiene oko nosivog janje u svim smjerovima
DGN/S
"
500 90 srca od kudelje a preko srca
6 pIast od polikloropor.
10. Teski gunieni gajtani
VDE: Cu-uzica s EPDM iIi gum. u rudn., suh. i viaz. prost.
EpN 50 NSSH6u 750 1,5 ... 400 1 90 izolac. Preko pouf. fila gum. za priklj. vecih pomicnih
GN 50 750 1,5 ... 95 60 ispuna i plast od polikloro- trosila u industriji,
4 prena vinarstvu i poljopI.
1,5 I kao i G N 50, s time da vo- ista kao i GN 50
- NSH6u 1000 60 dovi > 10 mm
2
imaju 2 pla-
95 25 sta, vanjski od polikloro-
prena
.
II. Rudarski kabe!"
VDE: Cu-uzica, EPDM izolacija. u svim rudnicima s pod-
EpN 53 NSHou 1000 2,5 3 90 Uz file pouf. s komandnim zem.kopom ukljucivome-
EpN 55
-
1000 3 90 zilama gumena ispuna i po- tan. jame, za napaj. rudn.
120 likIoropr. plas!. Cu-oplet strojeva i uredaja.
kod EpN 55 kao zastita.


432 ________________________________________ __
.<l
0.
o
00
'" '"
00
on on
00
00

" '2

I I I I I I


'"
, , "

.8
N
" 0
. ....,
0,) 0.- I=<


d Cll >5.
g.--.....t;j
I:':f Z GJ r::
r:: N bb .
:'::;'e'Oc:l

o.C:.::: e
" '" E

"

""0.
-0 0
0

0
E:;;i
"

0.-0
0",
1:':1- 0--
ffi
0
,
0
U O,.!./:!'
00
'" '"
--
\0 ",
- -
00
00
NN

;0
u..u..
.. u.. u..
"'....l....l
0",,,,
>ZZ
'" '"

OZ
NN
"'f'
I Elektricni kabeli ____________________ 433
Tablica 2.
Osno\'ni podaci ,'odiea klase 2
Na- Najrnanji
NajvcCi otpor vodica na 20'C.
zivni broj fica
Vanjski Bakreni vodiCi
Alurninijski
u vodicu,
promjer metal om
gale zice vodici
prc-
vadiea, prevllccne ike
sjck okrugli
mm' vodicl
HIlll jednozilni visezilni viseil:ilni jednozilni visezilni
Q/km Q/km Q/km Q/km QJkm Q/km
I 7 1,2 21,2 21,6 20,8 21,2 34,8 35,4
1,5 7 1,5 13,6 13,8 13,3 13,6 22,2 22,7
2,5 7 2,01 7,41 7,56 7,27 7,41 12,1 12,4
4 7 2,5 4;60 4,70 4,52 4,61 7,55 7,70
6 7 3,1 3,05 3,11 3,02 3,08 4,99 5,09
10 7 4 1,81 1,84 1,79 1,83 2,96 3,02
16 7 5,1 1,14 1,16 1,13 1,15 1,87 1,91
25 7 6,4 0,719 0,734 0,712 0,727 . 1,18 1,20
35 7 7,5 0,519 0,529 0,514 0,524 0,851 0,868
50 19 8,9 0,383 0,391 0,379 0,387 0,628 0,641
70 19 10,7 0,265 0,270 0,262 0,268 0,435 0,443
95 19 12,6 0,191 0,195 0,189 0,193 0,313 0,320
120 37 14,2 0,151 0,154 0,150 0,153 0,248 0,253
150 37 15,7 0,123 0,126 0,122 0,124 0,202 0,206
185 37 17,6 0,0982 0,100 0,0972 0,0991 0,161 0,164
240 61 20,2 0,0747 0,0762 0,0740 0,0754 0,122 0,125
300 61 22,7 0,0595 0,0607 0,0590 0,0601 0,0976 0,100
400 61 25,6 0,0465 0,0475 0,0461 0,0470 0.0763 0,0778
Tablica 3.
Faktori povecanja otpora K3 vadiea zbog porasta temperature
c 20 30 40 50 55 60 65 70 80 90 100
1,0 1,04 1,08 1,12 1,14 1,16 1,18 1,20 1,24 1,28 1,32
Dimenzioniranje izoliranih vodova
Prema "Tehnickim propisima za izvodenje elektroenergetskih instalacija u zgra-
dama" do 250 V prema zemlji (SI. list 43/1966) moraju se vodovi dimenzionirati:
J. da imaju dovoljnu mehanicku cvrstocll: najmanji presjeci prema tablici 6,
2. da su osigurani od prcgrijavanja (guma do 60 vC, PVC do 70 pomocu osi-
guraca iii automata po tablici 7,
3. da pad napona ostane u propisanim granicama.
28 Koncarev prirucnik
434 ________________________________________ __
Elektricni kabeli ____________________ 435

or,
r.Sp.w
o\O_NM'n\DO\f"O\MO\_1rl
.,.
_______ NNM __
"-
"- 'wOJd
E NMo::tV;\OO\_Mr-_("f)ON\o
'fuRA E
NNNNNNMMM'o::tVNNN

l
BSP.W
_NM'o::t'-Cr-OOMO\IrlO\_Mt'-
_______ NNMM ___
Tablica 5, Vanjski promjeri kabela PP PP 41 podaci brh'enica
Broj fila
VanJski promjer
Broj zila
VanJski promjer
i presjek
D mm Navoj
i presjek
D mm Navoj
Ilxmm
2
Re, (Pg)
,
Re, (Pg)
PP PP41
11 X mm
PP PP41
2 x 1,5 9,8 14 13,5 4 x 1,5 11,0 14 13,5
"- 'wold
E
'o::t'o::t\Dt-OOQMV')O\f"")l,f)N'o::t\D
'fuRA E
NNNNNMMMM'o::t-.:tNNN
2 x 2,5 11,0 14 13,5 4x 2,5 12,5 15 16
2x4 12,5 15 16 4x4 14,5 17 21


00000000000000
Mo\l:-\OOIr1O\NOOIliM_OO
l>l llSV.W
r-r-OOo\--NViMOO_r-o\N ____ NNM _
2x6 13,5 16 16 4x6 16,5 18 21
2 x 10 18,0 18 21 4 x 10 21,5 20 21
'wold
E
"-
'fueA E
O_NM'o::t 1.0 00 oonoooo_-.:t

NNNNNNNMMM"'f'NNN
0

It
l>l
P,SBW

8 'wold
E
"-
'fueA
E
O\O_MMM'-Or-O"'f"r--OOCN
"-
_NNNNNNNMMM_NN
2x 16 20,0 20 21 4x 16 23,5 22 29
2 x 25 24,0 25 29 4x 25 28,5 29 29
2 x 35 27,5 - 36 4x 35 32,0 33 36
3 x 1,5 10,5 13 13,5 5 x 1,5 12,0 16 16
3 x 2,5 11,5 14 13,5 5 x 2,5 13,5 17 21
3x4 13,0 16 16 5x4 16,5 19 21
""
N
v:.v;,lIlltl"l"lv:."l"l"'1111. \DO
E
'oCl:l'w
NNNNNNN(".!NNN-.:t _
1-0:-= IlJ E x x x x x x x x x x x x x x
>N
X
ON"'f'\DO'I-"'1"OON_r-r--r-
c
_____ NNMVlrl\C
.-
3x6 15,0 17 21 5x6 18,0 21 21
3 x 10 19,0 19 21 5 x 10 23,0 23 29
3 x 16 22,0 21 21 5 x 16 26,0 26,5 29
3 x 25 26,0 26 29 5 x 25 31,5 32,5 36
3 x 35 29,5 29 29 5 x 35 35,5 37 36

I I I I I

I or,
P.SRW I
.,.
"-
_____ NN
Tablica 6.
N ajrnanji presjeci
"- 'wOJd E
-[UCA E
I I I I I
NM\DOOo\Nont-
I I
NNNNNMMM Upotreba
Presjek vodica mm
2

.,.
Bsew
r-r-ooO\OON ('1');\00\\00\00 0'\
0'.
-- _____ NN
"-
'wold
E
'fuRA E
OOO\_NM"""'<:tr-o\_MOOOO_
__ NNNNNNNMMM"<:f"NN
(Oznake kabela Sir. 426 do 432)
bakar alum.
Prema Telillickim propisima (SI. Iisl 43/1966):
Vodovi u svjetiljkama P/L, SPIT 0,75 -


"-
l>l
eSRW
"'f'V')V')\D\Ot-oo ooo_o:::t_'o::t V) \0 ___ ("4("4

'wold
E
"- 'fUCA E
\O[--O"IO"IO-("4v\O[--oon[--[--oo
"-
____ ("4("4("4("4("4("4MMM __
0
0

"-
l>l
cscw M M '<:t '<:t on. on \0 \0 [-- 00 ::: ::!; !:; M '<:t
c5
'wold
E
0
"-
'fuCA E
'<:ton[--ooO"lOO_MonOO_M\O[--
"-
_____ ("4("4("4("4("4("4MM __
Vodovi zasticeno po!ozeni nad iii pod zbukom 1,5 2,5
Otvoreno polozeni izolirani iii goli vodici na zidu iIi na
konstrukciji:
za raspone do 20 m 4 10
za raspone preko 20 do 40 m 6 16
Samanasivi vodovi do 40 m raspona 2,5 4
Zemljavodi: zasticeno polozeni u zgradi 1,5 2,5
nezasticeno polozeni u zgradi 4 10
izvan zemlje: pocine. zelj. uze 50 mm
2
, iii traka
""
NE
"1."1. "1. "1. "1. "1. "1. "1."1."1. "1. "1. "1.
'8'
_____________ ("4("4
1-0
E
x x x x x x x x x x x x x x X
Q.
X
.- c
;,: 2,5 mm deblj.)
u zemlji: 50 mm' eu (traka ;,:2 mm deblj.) iii 100 mm'
pacine. Fe 3,5 mm deblj,
u zemlji izolirano polozeni do uzemljivaca 16
28*
436 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Upotreba
Presjek vodica mm
2
(Oznakc kabcla str. 426 do 432)
bakar alum.
Pl'el11(1 VDE 0100/5. 73. pal". 41a:
Vodovi u sklopnim uredajima do 2,5 A
>2,5 do 16 A
> 16 A
Pomicni vodovi do 2 rn duzine do 1 A
0.5
0,75
1,0
0,1
0,5
0,75
1,0
do 2 m duzine do 2,5 A
do 10 A
preko 10 do 16 A
Najrnanji presjeci za nadzemne vodave i kucne prikljucke vidi str. 480.
Presjeke vodova i pripadne osigurace za napajanje lrofaznih asinhronih motara
vidi u tablici 13 (str. 142).
Osiguranjc vodova ad preopterccenja
Tablica 7.
Najvcci nazivna struja protiv preopterecenja za izoliranc yodice
(prema Tehn. propisima. SI. list 43/1966 i 2/1973)
Presjek Nazivna stfuja
mm' osiguraca u A
Oznake izol. vadiea: str. 426
Grupa
Otpor vodica: str. 433
Cu AI
I II III
SmjeStaj u cijcvi: str. 442 i 443
0,75
10 16
I

10 16 20 Grupa I: 1 iIi vise jednozilnih vadiea
1,5 2,5 16 20 25 polozeni u cijevi (P, G)
2,5 4 20 25 35 II: visezilni kabeli bez cijevi
4 6 25 35 50 (PP, PP/R, PP/U),
6 10 35 50 63 (P/L, SP/J, PP/L, PP/J, GG)
10 16 50 63 80 Grupa III: jednozilni, slob. polozeni
16 25 63 80 100 u zraku u razmaku viastitogpromjera,
25 35 80 100 125 jednozilni spojevi u skI. uredajima.
35 50 100 125 160 Goli vodici do 50 rnrn
2
Cu iIi 70 rnrn
2
50 70 125 160 200 AI.
70 95

200 225
95 120

225 260 Tablica 7 vazi za temp. okoline do
120 150

260 300 . 25 "c. Kod visih temperatura
150 185

300 350 ziti vrijednosti tablice 7 s faktorim a
185 240

350 430 iz tablice 8 i odabrati slijedeci nizi
240

430 500 osi urac: g
Elektricni kabeli
Tablica 8:
_________________________________ 437
Red.
Temp. C
za PVC
do 30 0,94
do 35 0,88
do 40 0,82
do 45 0,75
do 50 0,67
do 55 0,58
.
mm
2
Cu
70
45
120
150
raktor
za gumu
0,92
0,85
0,75
0,65
0,53
0,38
AI
95
120
150
185
Za gole yodice iznad 50 mm
2
Cu iii 70 mm
2
AI je maks. temperatura 70 "c.
o Struje iz tabJice 7 vaze takoder za na-
zivne struje termickih okidaca u jednopolnim
instalacijskim automatima i za poddene
zivne struje termickih okidaca u zastitnim pre-
kidacirna i sklopnicima.
Nazivne struje iz tablice 7 su do 50 mm
2
Cu identicne sa VDE 1000 mj7. 76. Za presjeke
70 do 150 mm
2
dozvoljava VDE propis vece
struje:
I II III
160 224 250
200 250 300
250 300 355

355 425
Na slici I dane su trajne struje kahela razlicitih termickih klasa za
razlicite presjeke, a na slici 2 priblizni prikaz smanjenja trajne struje, ako se vodiCi
nalaze u snopu iii u kabelu.
Za sve slucajeve razlicitih temperatura okoline moze se osim toga jednostavno
izracunati trajna struja prema izrazu:
gdje su:
I;T tra:lena trajna struja u A
lIT trajna struja iz sl. 1 iii tablice 7 u A
9
0
temp. okolinc iz sl. 1 iii tabiicc 7 u "c
9'0 stvarna temperatura okoline u -,C
9
n
temperaturna klasa kabela u OlC
Prirnjcr: PVC kabel presjeka,5 mm
2
ima pri temperaturi okoline 25 OlC trajnu
,. struju od (grupa III iz tablice 7) 35 A.
Pri temperaturi okoline od 60C trajna struja iznosi:
I" 35 60):(70 25) 16,5 A.
Primjer:Si-kabel temp. klase ISOC i presjeka 4 mm
2
. Odrediti l;r. Za presjek
4mm
2
i 9
n
=180C, ocitamo IIT=88 A. . ,. ,
Ako je sad 20 tab'ih zila pouzeno .zajedno, ali bez opleta I plasta, naci ce se
iz sl. 2 korekcijski faktor K
n
=0,68 pa i stvarnu struju Ilm=60 A.
Ako je pored toga i temperatura okoline 80C a ne 25C dobije se:
I,m (8. 8
0
) A.
438 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
A
21JJ1J
V
/000
1 500
..... !: 400
.",
300
/'
V
I--'
V

/'
/'
V / /'"
V/' V :/

V....-

/
I--'
V
V
V/, 17/
mm
2
240
185
150
120
95 1
70
50
8
35
15

16 '->

! 200
150



f%::

/"
/ V

V
/'
V
V
V V
V
V
V ,./"
V....-
,./"
/
/'"


6
4
"'-
/00
80
60
50
40
30
20
15
/0
8
6
5
./
./
./
L
/'
/
-:/
./
V
./
./
V
L
V
V
/
V
....-
./
./ /'
I--'
/'"
V
V
V
/
V ......
/
/'
V
/
/'
35 40 50 60 75
Propisi za osiguranje
/'
/'
/
/'
/
./
V
/'
V
/'
./
V
......
V
./
/"
......
.........-
2,5
1,5
1,0
0,75
0,5
31J1J 425 c
Sl. 1. Trajne struje vodo-
va .iz grupe III (tabIica 7)
za razlicite termicke kla-
se 8
n
Prema Tehn. pripisima (Sl., list 43/1'966) postavljaju se osiguraci iIi organi za
termicku. zastitu u pravilu na sva mjesta faznih vodica prije smanjenja presjeka.
Osigurac protiv preopterecenja prema tablici 7 moze biti do 1 rn udaljen 'od mjesta
oqvajanja, ali tada mora postojati prethodni osigurac' protiv kratkog s-poja koji je
najvise 3 stupnja jaci od osiguraca za- smanjeni 'presjek po tablici 7. '
Osigurac od preopterecenja po tablici 7 moze ev. biti i vise od 1. m udaljen
od mjesta odvajanja pod slijedeeim uvjetima:
Elektricni kabeli:.. ___________________ 439

Bra} ii/a u
snopu iIi kobelu -
SI. 2. Korekcijski faktori trajne
struje za visezilne kabele i sno-
pove zila: 1 - pouz,eni iii cvrsto
priljubljeni snop iila: 2 - kabel
s ispunom i plastem; 3 - kabel
s plastem (i ispunom) i metalnim
opletom iIi ovojem
kroz prethodni osigurac tece u slucaju kratkog spoja 'bar 15 puta veea struja
od nazivne struje tog osiguraca,
pad napona do jaceg osiguraca ne smije prelaziti 3,5 %.
Ogranci od kabelskih i nadzemnih mreza se osiguraju pri ulazu u zgradu.
Standardni osiguraci nazivne struje po tablici 7 (brzi i tromi) stite takoder od
kratkog spoja. To cine i instalacijski au'tomati do 25 A, ako pri trenutnoin optereeenju
s trostrukom nazivnom strujom iskljuce za najkasnije 0,2 s, a takoder i motorski pre-
kidaci, podeseni na struje po tablici 7.
Ako osigurac stiti sarno od kratkog spoja ltj. ako u krll:gu postoji jos posebna
zastita od preopterecenja). tada smije osigurae hiti do 3 stupnja jaci nego po tablici 7.
U sIue.ju kr.tkog spoja treb. d. iskljuci osigur.e koji je n.jbIiZi mj,stu greske.
Zato je potrebno da se brzi osiguraei razlikuju bar Za 2 stupnja. a tromi za 1 stu-
panj. Brze osigurace ne ugraditi ispred trOIpih. Ispred' automata upotrijebiti trome
osiguraee (po uputi proizvodaea automata). Male automate spojiti u seriju.
Strujni krugovi sa" sijalicama do 200 W (grlo E 27) i s utienicarna 10 A osigu-
ravaju se sa 10 A. Prikljucnice 16 A mogu se osigurati s instalacijskim automatima
16 A. Krugovi sarno sa sijalicama 300 W i vise (grlo E 40) mogu imati osigurace
iznad 10 A.
Za terinicku zastitu kabela moze nazivna struja zastitnih organa (tj. osiguraca iii po-
desena struja okidaea) hiti jednaka trajno dopustenoj struji kabela.,
Propisi za pad napona
Tehn, propisi za instalacije u zgradama (S1. list 43/1966) propisuju graniene
vrijednosti u % od nazivnog napona mreze:
1. ako je insta'lacija prikljucena na javnu mreiu niskog napona:
l.l. od glavnog osiguraea za prikIjueak zgrade do posljednjeg trosila: do 3 % od
nazivnog napona mreze.
Pad napona od J % prema 1.1 dijeli se ohieno na uzlazni vod do hrojila 1 %,
i od brojiIa do trosila 2 %. (u Zagrebu 1 %);
1.2. ad transformatora do posljednjeg trosHa do 6 %;
440 ___________ KABEL! I NADZEMNI VODOVI
2. prifikom napajanja iz vlastite transformatorske stanke:
2.1. u rasvjetnoj instalaciji oa pose boom transforrnatoru: od transf. do posljednje
svjctiljke najvise 6%;
2.2. u rasvjetnoj instalaciji prikljucenoj oa transformator koji napaja jos pogonsku
instalaciju: od transf. do posljednje svjetiljke najvise 5 %;
2.3. aka su sijalice prikljucene oa pogonsku instalaciju: do posljednje sijalice
najvise 6,5 %;
2.4. od transforrnatora do matora do 7 %. a pri pokretanju do 10 %.
Proracun pada napona
J edllojazlli prikljucci
Pad napona 1/ % je u krugovima rasvjete s uticnicama kad 20C
2 /Pp' 10' d" / d I" I'"
II=-UTA g Je Je UJm3 InIJe u m,
soaga P u kW. U oapon u Y, A presjek u mm
2
Za 220 V je to:
za bakeene vodice sa Qmm'/m u PIA
za alumin. vodice sa Qmm'/m u ./. PIA
Prcsjek A u mm 2 za odredeni pad oapana II % je
za bakeene vodice: A <:0,0741 ./. Plu
za aluminijske yodice: A .[. Plu
U pogonski toplom stanju (gumeni kabeli < 60C, PVC izolirani < 70C) treba
pad napona kad 20 "C povecati faktorima na str. 433. Trazeni presjek A za odredeni
pad napana II treba kad visih temperatura takoder povecati tim faktorom.
Aka nu kraju voda postoji nekoliko prikljucaka, uzima se za P citava snaga,
a za f srednja duljina tj. priblizna udaljenost najdaljeg prikljucka.
Brzo ocijeniti kriticnu duijinu, odo. snagu jednofaznih strujnih krugova, maze
sc tlZ pomoc tablicc 9 za granicne iznose kWm kad 220 V za standardne male
presjeke bakra u zavisnosti od procentualnog pada oapona.
Tablica 9.
Granieni jznosi k Wm za .iednofaznc prikljucke 220 V i bakrene vodiee

Granicni iznos kWm kod 220 V
Maksimalna snag'a u kW
Prcsjck za pad napona
kod 220 V obz.
mm
2 za zagrijanje
eu
vodovi vodovi.
1l=1;'; 11= 1,5 11=2%
u cijcvi PP, PP/R
1,5 20,2
I
30,3 40,5 3,5 4,4
I
2,5 33,7 50,6 67,5 4,4 5,5
I
,f 54,0 81,0 108,0 5,5 7,7
Elektricni kabeli ____________________ 441
Primjer: Na kraju voda presjeka A = 1,5 mm
2
, duljine 1=40 m, moze se uz pad
napona 11 = 1 % napajati rasvjeta ukupne snage
P
20,2 (kWm) kW
0,5 .
40(m)
Tro!azni prikljucci i napojni vodovi za simetricne iIi priblizno simetricne potrosace
Pad napona II % za odredenu snagu P u kW, presjek A u mm
2
, duljinu voda
I u m uz Iinijski napon U u V kod 20C:
/'P'p'IO' ..
11=----- IiI krace
U'A
za bakrene yodice
za vodi.ce
Prcsjek A mm
2
za odred.
pad mipona II /., i snagu P k W
za bakrene yodice
za aluminijskc yodice
380 V
PIA
./. PIA
A<:0,0124'/'PIII
A <:0,02 ./. PIli
500 V


A <:0,00717 ./. PIli
A <:0,0115 ./. PIli
Kod temperatura iznad 20C treba pad napona, odnosno presjek A povecati
raktorima Ks sa str. 433.
Ove rormule vaze za vodove bez znatne induktivnosti (tj. kabele, instalacijske
vodove).
Polaganje VOdOV3
(iz Tehn. propisa za instalacije do 250 V prema zemlji, Sl. list 43/66)
Tabliea 9.
Razmak golih "odiea na izolatorima
Horizontalni
Vertikalni
Za raspon i do dijelova
razmak
zgrade i konstr.
2m 50 rum 100mm
prcko 2 do 4 m 100 mm 150mm
preko 4 do 6 m 150mm 200mm
preko 6ru 200mm 250 mm
Razmaci mogu biti manji, ako su vodici kruti, pricvrsceni na svakom metru
proracunati na silu kratkog spoja.
I Z(I zit/nih plnca; 15 mm do zida, odn. do neuzemljenih metalnih dijelova.
Iza razvodllih ploca: 40 mm od lima iii metal nih dijelova, koji su obuhvaceni
zastitom od slucajnog <iodira.
442-__________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Tablica 10.
Razmak izoliranih vodica
na izolatorima
Medusobni
Do zgrade iIi konstrukcije
Razmak izoliranih vodica
U suhorn
20mm
IOmm
U vlaznim prost.
na slobo'doom
30mm
20mm
Razmaci po tablicama 9 10 oe vaze za tvornicki dogotovljene el. uredaje
ispitane po standardima.
Polaganje u cijevi
U postrojenjima trosila smiju u istoj cijevi (iIi u visezilnom kabelu) hiti sarno
vodici koji pripadaju istam strujnom krugu. To ogranicenje De vazi za elektricne
pogonske prostorije, niti za regulacijske vodove.
Tablica II.
Polaganjc kabela u cijevi od plastike
Presjek
I
NaZiVr = unutarnji 0 cijevl (mm)
I
vodica II
13,5 16 1 23 29 36
mm'
maks. broj vodica u cijevi
1,5 3
5 6
2,5 2 3
5 6
4
2 4
6
6
3 6
10
4 6
16
3 5 6
25
3 5
35
2 4
50
3
Primjer: Za smjestaj 4 vodica P 2,5 mm
2
potrebna je cijev 160. Tablica je istovjetna
sa JUS N.El.008-1966 za tamo naved'ene unutarnje promjere cijevi i vazi za masivne
i pouzene yodice P, P /1 i G, a za cijevi poIozene pod iIi nad zbukom.
CUev; za kabele slabe struje nad iii pod zbukom.
Tablica 12 vrijedi za 1-,2-, 3- i 4-zilne Cu-kabele Tl-20 (JUS N,C2.420/196I),
promjera 1,4 .... 1,6 mm i I-zilne Cu-kabele TM-20 (JUS N.C2.220/1965), promjera
0,8 ... 1,8 mm.
I nstlacijske djevi
InstaIacijske oblozeme (armirane, -Bergmanove) cijevi od impregniranog papira i
obIozene poolovljenim ceiicnim pIastem se vise ne proizvode. Umjesto njih se upo-
r
,
Elektricni kabeli ____________________ 443
Tablica 12.
Broj kabela U ovisnosti 0 unutarnjem promjeru cijevi
Otvor cijevi, Broj uvucenih kabela Tl-20, TM-20
mm 1-zilni parice trojke cetvorke
II do 7 do 3 I I
13,5 do 9 do 5 do 2 1
16 do 17 do 7 do 4 do 2
23 do 30 do 9 do 7 do 4
29 do 46 do 15 do 9 do 7
36 do 60 do 27 do 17 do 17
trebljavaju najvise cijevi od ponegdje i. iii :elicne
preklopne' (pesel) cijevi. Ogranci gdJe se ne predvldaJu IzmJeoe, polazu se u zbuku,
bez cijevi (kabeli PP/R, PP, PP/U).
TabIice 12 i 13 mogu posluziti takoder za druge'vrsti cijevi jednakog iii oesto veceg
unutarnjeg promjera.
Tablica 13. Broj kabela u celicnim oklopljenim STAPA cijevima
Nazivn'a mjera/unut. 0 u mm
Presjek
Re 9 Re II Re 13,5 Rel6 Re 21 Re 29 Re 36 Re 42
vodica
13,2 16,4 18 19,9 25,5 34,2 44 51
,
mm' maks. broj vodica 1', P/J iii G u 1 cijevi
.
1,5 5 6
2,5 3 6
4 3 4 5 6
6 2 3 4 5 6
10 2 5 6
16 3 6
25 4 6
35 4 6
50 2 4 6
70 3 5
95 2 4
120 3
Primjer': Za 4 vodica P 10 mm
2
potrebna je stapa cijev 21.
444 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Cijev; ad plastike
Cijcvi od PVC (negorive) iii polietilena (gorive, ali cvrsce) poJaiu 'se iznad
iii pod zbukom u suhim i vlainim prostorijama. Uz rayne cijevi postoje i lukovi i
razdjelne kutije, a oa cijevi se takoder mogu, pomocll spojke, prikljuCiti fleksibilne
rebraste cijevi jednakog promjera.
Osim cijevi za normalno mehanicko naprezanje postoje jos pojacane cijevi
(npr. za polaganje u betan) s debljom stijenom i obicoo oeSta veceg promjera.
Plasticne cijevi proizvode Elektrovod Ljubljana, lode Koper i dr.
Mehan. 0 Nazivna mjera
naprez. mm 11 13,5 16 23 29 36 42 48
Nar- unut. 11,1 13,5 16,1 23 29 36 42 48
malna vanj. 12,7 15,3 17,9 25 31,2 38,6 45 51
Jace
unut. 16 17,5 19,4 24,9 33,6 42,8 49,6 54,7
vanj. 18,6 20,4 22,5 28,3 37 47 54 59,3
Broj kabela u cijevi: Tablice 11, 12 i 13.
Celiclle okloplle (STAPA) cijevi
Proizvode se sarno bez unutarnje izolacije i sluze kao mehanicka zastita. Polazu se'
u suhim i vlaznim prostorijama bez agresivnih para; pod zbukom iii na zid (u
vlaznim prostorijama 2 do 3 em od zida na potporama). Cijevi imaju standardni navoj.
Na vlaznim mjestima treba navojne sustave zabrtviti i eijevi zastititi od korozije.
Mjere eijevi po DIN 49020-1959:
Oznaka cijevi
Cijev
Navoj
i navoja
JUS M.BO.090-1952
JUS DIN
vanj. unut. masa veliki 0 koraka rupe za
mm mm kg/m mm na 1" navojl)
Re 9 Pg 9 15,2 13,2 0,35 15,2 18 14
Re
11 .
Pg 11 18,6 16,4 0,47 18,5 18 17,4
Re 13,5 Pg 13,5 20,4 18 0,56 20,4 18 19,2
Re 16 Pg 16 22,5 19,9 0,68 22,5 18 21,3
Re 21 Pg 21 28,3 25,5 0,93 28,3 16 27,0
Re 29 Pg 29 37 34,2 1,23 37 16 35,7
Re 36 Pg 36 47 44 1,68 47 16 45,7
Re 42 Pg 42 54 51 1,94 54 16 52,7
Profilni kut navoja 80. Broj kabela ~ eijevi: tabliea 13.
1) Rupe za -navoj, da ne budu vece od navedenih (predbusiti)!
Elektricni kabeli ____________________ 445
Celitlle cijev; s prekfopol1l (Peseiove cijevi)
Cijevi od celicnog lima bez nutarnje izolaeije. ~ mehanicku zastitu el. kabela
u suhim prostorijama, nad zbukom.
Nazivni unut. 0 mm 14 18 26 37
Yanj,ki 0 mm 15,5 19,5 28 39,5
ENERGETSKI KABEL!
JUS standardi koji se odnose na encrgctske kabelc
o JUS N.C5.220j1975 za kabe1e izo1irane PYC ma,om od 1 do 10 kY,
o JUS N.C5.230/ za kabe1e izolirane PE i XPE ma,om od 1 do 35 kY,
o JUS N.C5.240/ za kabe1e izo1irane etilenpropilenom od 1 do 35 kY,
o JUS N.C5.020/1976 za kabe1e izo1irane impr. papirom od 1 do 60 kY,
JUS N.CO.006/1977 oznake izoliranih vodica i kabeJa za elektroenergetiku.
Oznakc kabela izoliranih termoplasticnom (PVC) masom
Oznaka po Oznaka po Metalni Mjesto polaganja
JUS N.C5.220 YDE 0271/63 ok1op i primjena
PP 00 NYY bez u zemlju, vodoravno u zgra-
dama, kao mrdni kabel, kuc-
ni prikljucak, rasvjeta
PP40 NYCY bakrene ziee u zemlju, vodoravno, u zgra-
dama, kao mrezni kabel, rasvje-
ta, kucni prikljucak
PP 41 NYBY 2 celicne trake u zemlju, vodoravno, kao mrezni
kabel, kucni prikljucak
PP44 NYRGbY poeincana celicna u zemlju, koso, kao mrezni ka-
okrugla ziea + pro- bel, u rudnieima, hidroeentra-
tuspirala lama. industrijski pogoni
.
PP45 NYFGbY pocincana zelicna u zemlju, koso, kao mreZni ka-
plosnata ziea + bel, u rudnieima, industrijski
+ protuspirala pogoni
PP48 NYSY bakrene trake iii u zemlju. vodoravno, elektrane,
bakrene zice trafostanice, indo pogoni
O,lali tipovi kabela oznacavaju se prema JUS N.CO.006/1977 (vidi sir. 426)
446 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Primjeri oznacavanja:
ekranizirani kabeli s poluvodljivim slojevima ispod i iznad izolacije: PHP 48,
XHP 48, EpHP 48, EHP 48 itd;
kabeli s aluminijskim vodicem npr.: PPO O-A, XHP 48-Aitd.
Primjedba: Sektorski jednozicni vodici se koriste u kabelima nazivnih napona 1 kV
i 6 kV. Oznacavanje zila kabela bojama iIi brojevima dozvoljava se sarno za nazivni
oapoD 1 kV. Za vise napone, zile kabela nisu obiljezene (prirodna boja izolacijske
mase),
Oznake kabela izoliranih impregniranim papirom
Oznaka po Oznaka po Metalni Vanjska Mjesto polaganja
JUS N.CO.020 VDE 0255/72 oklop zastita i primjena
IPO 13 NKBA 2 celicne asfalt. u zemlju, vodoravno, rnrefni
trake juta kabel, pogoni
IPO 14 NKBY 2 celicne PVC u zemlju, vodoravno, mrezni
trake kabel, industrijski pogoni
(agresivna i vlazna zemljista,
utjecaj eI. vuce)
IPO 23 NKRA pocincana asfalt. u zernlju, koso, rudniei, in-
(NPO 23) okrugla juta dustrijski pogoni
celicna
ziea
IPO 25
NKRGbY pocincana PVC u zemlju, koso, rudniei i in-
(NPO 25)
okrugla dustrijski pogoni (agn!sivna
celicna i vlazna zemljista, jaki isto-
ziea+ pro- smjerni pogoni).
tuspirala
Ostali tipovi kabela se oznacavaju prema JUS N.CO.006jI977 (vidi str. 426).
Prirnjeri oznacavanja:
pojasni visokonaponski kabeli s rnetalnirn sIojern oko izolacije svake zile, s 1
olovnim plastem: IPHO 13;
visokonaponski kabeli s tri olovna plasta (olovni plast + rnetalni sloj oko svake
tile): IPZO 13;
kabeli s aluminijskim vodicem izolirani impregn. papirom: IPO 13-A.
Primjedba: Sektorskijednozicni vodici se koriste.l.rpojasnirn kabelirna nazivnih napona
1 kV, 6 kV, 10 kV i 20 kV. Oznacavanje tila kabela bojama dozvoljava se sarno
za nazivni napon 1 kV. Za vise napone zile kabela nisu obiljezene (prirodna boja
papirne izolaeije). Kabeli s impregnaeijom izolacije polukrutirn kompaundom (NON
DRAINING COMPOUND) imaju na mjestu slovne oznake IP, slovnu oznaku NP,
npr: NPO 13 itd.
r Elektricni kabeli ____________________ 447
Dozvoljene trajne struje kabela
Dozvoljena trajna strujna opterecenja kabela, prema tablieama 1 do 8, vrijede
za pojedinacno polozene kabele, odnosno za kabelske sisteme (tri pojedinacna
kabela).
Strujna opterecenja su odredena prema preporukama IEC, 287/1969. Pri tome se
pretpostavlja da kod polaganja u zemlju dubina iznosi 70 em, temperatura okolnog
zemljista 20C, specificni toplinski otpor zemlje 100C emjW. lednozilni kabeli se
polazu u ravnini na razmaku -7 em, kad su polozeni u zemlji; odnosno na razmaku
P
k
kad se polazu u zraku. Kod polaganja u zraku najveca temperatura zraka
pretpostavija se 30C.
Najvece dozvoljeno zagrijanje vodica i dozvoljena nadtemperatura za razliCite
izolacijske materijale, dani su u sJijedecoj tabliei.
Navedeni nazivni naponi mogu se u pogonu trofaznih mrda prekoraciti do
najvise 20%, a u jednofaznim mrezama do najvise 15%.
Nazivni
Najveca
Dozvoljeno zagrijanje
Vrsta dozvoljena
izolacije polaganje
izolacije
napon
temperatura
za
kabela
1
)
kabela
vodica u zemlju u zraku
kV
C 20"C 30C
PVC 1 dQ 10 70 50 40
PE 6 do 35
.
70 50 40
XPE 1 do 35 90 70 60
EPDM 1 do 35 90 70 60
Impr. papir 1 do 6 80 60 50
Impr. papir 10 do 20 65 45 35
Impr. papir 35 60 40 30
1) Znacenje skraceniea za izolaeije vidi na str. 421.
Tablice strujnih opterecenja od 1 do 6 (podaci: ELKA-Zagreb) se odnose na
kabele sa sintetskim izolacijama (PVC, PE, XPE, EPDM), a tabIice 7 i 8 (podaci:
Ind. kabela - Svetozarevo) na kabele s izolacijom od impregniranog papira (IP).
Struja zemljospoja kabela
Nekompenzirana struja I Z' jednopolnog zemljospoja iznosi za kabele 5 neradi-
jalnim poljem (termoplasticima izolirani viseZiini kabeli do 6 k V i pojasni. kabel do
20 kV):
A (za 50Hz).
Za kabele s radijalnim poljem (elektricna zastita oko svake file posebno. olovni
plast oko svake zile posebno iii metalizirani sloj oko svake zile iznosi
struja zemljospoja:
(nastavak na str. 451)
448 ___________ KABEL! I NADZEMNI VODOVI
Elektricni ___ ______________ 449
Tablica 1.
Kabeli s PVC izoiacijom, polozeni u zemlju
Tablica 2.
Kabeli _8 PVC izolacijom, polozeni u' zraku Da zidu
PresJek
IkV 6kV 10 kV
I-zilni I 2
3 i 4
I-zilni l 3 I-zilni I 3
mm
2
0(';81 <ffi, zilni
zilni
0001 <ffi, zilni 080 -j zilni
, IkV 6 kV
10 kV
Presjek I-zilni l2'
3 i 4 I-zilni I 3
1-zilni I 3'
. zilni <88} . zilni
mm
2
. zilni zilni
0001 <ffi,
",,81 <ffi,
bakreni v 0 die i (A)
.'
bakreni vi die i (AI
1,5 30 27
2,5 41 36
4 53 46
6 66 58
10 88 77 76
16 120 110 115 100 115 105 98 110 100 93
25 155 140 150 130 150 135 125 140 130 120
35 185 170 180 155 180 165 150 165 155 145
50 220 200 210 185 210 195 175 195 185 170
70 270 245 260 230 260 240 220 245 230 210
95 325 295 315 275 110 285 260 290 270 245
120 370 335 360 315 350 325 295 330 310 280
150 420 380 400 355 390 365 335 370 345 320
185 470 430 460 400 445 415 370 420 395 355
240 540 490 530 465 510 480 425 490 460 405
300 620 550 590 520
570 1540
475 550 520 450
'400 710 650 680 600 660 620 540 620 590 520
500 820 740 -
-
1,5
21
Ig
2,5
29 25
4
38 34
6
48 44
10
66 60
65
16 100 86 90 80 105 94 86 97 89 83
25 135 120 120 105 135 125
'110 125 115 110
35 170 145 150 130 165 155 135 155 145 130
50 205 180 180 160 200 185 165 185 170 155
70 260 225 230 200 255 . 235 205 235 220 195
95 320 280 285 245 310 285 250 285 265 235
120 375 330 330 285 360 330 285 330 305 270
430 380
375 . 325 405 370 325 370 345 310
150
185 490 440 430 370 465 430 370 430 405 350
240 590 530 500 435 550 510 430 510 475 400
300 680 610 570 500 640 600 490 590 550 450
400 780 720 670 600 760 710 570 700 650 530
500 900 810
aluminijski v 0 die i (A) aluminijski vi d i is i (A)
'.
-
4 41 36
6 51 45
10 68 60 59
16 93 84 89 78 90 82 76 83 77 72
25 120 110 115 100 115 105 97 110 100 92
35 145 130 140 120 140 125 115 130 120 110
50 170 155 165 145 165 150 135 155 140 130
70 210 190 200 175 205 185 170 190 175 160
95 250 230 245 215 240 220 200 230 210 190
120 290 260 275 245 275 255 230 260 240 215
150 325 295 315 275 305 285 260 290 270 245
185 365 330 355 310 350 325 290 330 305 280
240 420 380 415 360 405 375 330 385 360 315
300 475 430 465 410 455 425 380 430 405 355
400 550 500 540 470 520 490 425 495 465 410
500 630 570 - -
I
-
4
30 26
6
37 34
10
51 . 46
50
78 66 70 62 80 73 66 76 69 64
16
105
' 94 92 82 lQ5 96 87 100 91 84
25
35 130 115 115 100 130 115 105 120 110 100
50 160 140 142 125 155 140 130 145 135 120
70 200
175 . 180 155 200 180 160 185 170 150
95 245 220 220 190 240 220 195 220 205 185
120 290 255 250 220 275 255 220 255 235 210
150 335 295 290 250 315 290 250 290 270 240
185 380 340
.330 . 285 365 335 285 335 310 270
240 460 410 395 340 435 400 340 400 370 310
300 530 470 445 390 500 465 390 460 430 350
400 600 550 530 460 600 560 450 550 510 420
500 690 630
'-'-
__________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
TabUca 3.
Kabeli s polietilenskom (PE), iiolaCijom,: polozeni '0 zemlju
IOkV 20kV 35 kV
Prcsjek Ht\!ni 3 l-zilni l-zilni .
mm'
000
I
zilni
.000 T<ffi, 080 T <ffi, ,
bakreni .. ,vodici (A)
25 160-
..
140 135 150 140
35 195 170 160 185 175 180 170
50 225 200 190 220 205 215 200
70 175 245 230 265 250 260 250
95 330 ,295 280 315 295 310 295
120 375 335 320 360 340 355 . 335
150 400 375 360
I' 395
380 390 370
185 450 425 405 450 430 440 420
240 515 490 465. 510 500 . 500 49.0
300 575 550 525 565
560 ",
560 550
400 630 620 645 ,640 630 625
,aluhllnijski vodic"i (A)
25 liS 110 105 120 110 1
35 l4:S 135 ' 125 140
135 '.'
140 135
50 175 160 145 170 160 170 160
'70
215 190 180 205 195 205 200,
95 iSs 230 215 245 230 245 230
120 285 260 245 280 270 275 265
150 315 295 275 310 300 305 290
1&5 360 330 310 35.0 340 345 330
240 400 385 360 405 390 395 385
:300 455 430 410 450 440 440 430
400 520 $00 510 505 ' 500 495
,
Ta"bHca 4.
"Ka'beli ,S 'polieiilensk9m (P'E) izoladjom, polofeni. u: ziaku,
,
, IOkY_
20 kY , 35kV
Presjek
.1' 3 "
l.:zilni " 'l-zilni "
'mtn
2
. 0;;)01 , .'ilni 000-r <% 080 -j . '
.hakr.eni vodi'cl (A)
, ". ,
25 155
I
135
I
120
I
155
I I I
"
140 ,.
35 185 160 140 190 165 190 165
EI'k ... k b I'
e tncnl a e I
451
10'kV .20 kV 35 kV
Presjek I-zilni 3 l-zilni l-zilni
mm'
080 ,ffi,
..
000
<ffi,
080
<ffi,
,
50 220 190 165 220 200 225 205
70 280 235 " 210 280 240 280 250
95 335 285 250 ,330 300 330 305
120 385 330 295 385 340 385 350
150 420 375 330 430 385 435 400
185 475 435 380 480 445 485 455
240 565 515 450 565 520 570 535
300 645 595 510 635 I 600 640 605
400 720 690 720 695 720 705
a l.u m i n'ij ski y'odici (A)
. 25
120 105
I" 95
120 110
35 145 125 I' 110 145 130 145 130
50 170 150 130 170 155 175 160
70 220 185 160 220 190 220 195
95 255 225 195 260 230 260 235
120 300 260 225 300 265 300 270
150 . 335 295 ' 255 340 300 340 310
185 385 340 290 380 345 380 355
',' 240 .
460 400 345 ' 450 410 450 420
300 515 465 390 505 470 510 475
400 ',590 540 580 545 590 550
(naslavak sa sli. 447)
C
p
' U' C
p
' U' [ A (za 50 Hz),
gdje je: /=frekvencija u Hz, 'C
tO
= kapacitet jedne zite prema .armaturi iii olovnom
plasluJlF/km, C =pogonski kapacilel. kabela u JlF/km, U=nazivni napon u
kV i ka"bela u km. (Tablice kapacilela kabela na sir. 465 i 4(6).
.' Pogonski kapacilel simetricnih pojasnih kabela: Cp=G,o+3 C" gde je C,
medusobni kapacitet dviju zila. Za kabele; koji- imaju oko svake zile metalni 'piast,
Cj,:=.C
lO
..
, ,.
Stroja nabjjanja kobela
Kabefska pri.kIJucen.a- na simetricni 'trofazni prima; nezavisno od
teieta, kapacitivriu. struju Ie
A (za 50z).
J3 '. ' -
1'"
452 ____________ KABELI I NADZEMNI VODOVI I Elektricni kabeli ____ "--_____________ 453
TabIica 5.
Presjek
mm'
1.5
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
.400
500
4
6
10
16 .
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
400
500
Kabeli s izolacijom od umrdenog polietilena (XPE)
iU etilenpropilena (EPDM), polozeni u zemlju
1 kV 10 kV 20kV
l-iiIni 13 i 4
l-zilni 3 l-zilni
080") zUni
0001 <
zilni
0001
&,
bakreni vodici (A)
30
40
50
65
85
140 125 115
175 160 150 180 165 150
210 195 175 215 200 180 220 200
250 230 210 250 235 215 /. 255 240
310 280 260 310 290 265 310 295
370 335 315 370 345 315 370 350
425 385 360 420 395 360 415 400
480 435 405 460 440 400 450 440
540 490 460 530 500 455 505 505
620 560 535 610 580 525 575 585
710 630 595 690 650 600 630 650
815 745 690 780 750 700 750
940 850
aluminijski v 0 die i (A)
40
50
70
105 80 ' 90
135 110 115
140 .
130 115
165 140 135 165 155 140 170 160
195 170 165 195 180 165 195 185
240 210' 200 240. 225 . 205 240 230
285 270 245 290 270 245 285 270
330 310 280 325 305 280 320 310
375 360 315 360 340 315 360 . 345
420 41.5 355 410 385 355. 400 390
480
,
480 500 415 455 .
415 " 460 455
545 570 470 545 510 470 510 510
630 670 540 625 590 580 600
720 765
35 kV
l-zilni
033 1
245 230
305 290
360 350
415 390
445 430
490 490
565 570
630 640
720 .
730
,
. 195 185
235 225
280 270
315 300
355 335
390 385
.455 450
510 510
580 585
.
Tablica (i
Presjek
mm'
1,5
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70
. 95
120
150
'185
240
300
400
500
4.
6
10
16
25
,35
.50
70
95
120
150
185
240
-300
4.00
500
Kabeli s izolacijom od umreienog polietilena (XPE)
iii' etilenpropilcna (EPDM), polozeni u zraku
1 kV 10 kV 20 kV
Hi1ni 3 i 4 I-ii/oi 3 . l-zilni
0301 <
zilni
0001 <
zilni
0001
bakreni v 0 die i (A)
20
30
40
55
75
120 105 95
165 145 130 175 160 135
205 175 160 210 190 165 220 200
250 1220 195 255 230 200 260 245
315 . 275 245 320 285 250 320 300
390 340 300 385 345 305 390 370
455 405 350 440 400 350 450 420
525 465 395 500 455 400 500 475
600 535 450 580 525 460 570 550
720 645 530 680 625 550 660 645
830 745 610 780 725 630 760 730
950 880 730 890 850 880 .840
'1100 980
'-,-.
a-', u i n ij s k-i v 0 di c i (A)
30 .
40
55
95 80 75
130 110 100 130 125 110
160 140 120 170 ." 150 130 . 175 155
195 .. 170 150 205 180 155 210 190
/245 215 190 . 255 220 195 255 235
300 270 230 305 270 240 310 285
355 310 270 350 310 275 360 330
410 360 305 390 .355 315 400 375
465 415 350 450 410 360 455 430
560 500 415 530 490 425 .525 505
. 645 575 475 615 560 480 590 570
.730 670 560 710 665 . 680 670
840 770
35 kV
l-zilni
.
030
1 &,
280 250
350 310
400 370
470 425
530 490
595 555
695 655
780 730
910 860
220 195
270 240
330 290
370 330
420 380
470 435
545 515
630 590
710 700
454 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli _____________ 455
Tablica 7. '.'. ' .. Tablica 8.
Kabeli s izolacijom od impregniranog papira, .. polofeni u zemlju o Kabeli; s . izolacijom od impregnjra.nog papira, u z ..
- -
Trozilni Trozilni 3 jednozilna 3 jednozilna Trozilrii 'Trofilni 3 jedilOzilna 3 jednozilna
kabel sa kabel s 3 nearmirana kabela nearmirana kabela: kabel sa kabel nearroira_oa kabela neannirana ka,bela,
Presjek
zajednickim olovna tipa IPO'04 . tipa IPO 04
mm
2
olovnim plata iii IPHO 04 iii IPHO 04
plastem polozeni poloZeni
(IPO-13) (IPZO-i3)
u raT
ini
:
u snopu: <ffi>
6 kV 110 kV 20 kV 135 kV 10 kV 20 kV 35 kV
10 kV 120 kV 135 kV
Presjek
zajednickim s tri tipa lPO 04 tipa IPO 04
olovnim : olovna iii IPHO 04 iii IP\iQ 04
mm'
,plasta I ' poloieni . polozepi
, _
u
u snopu:<ffi>
6 kV 10 k' 20 k 35 k 10 k 20 k 35 k' 10 20 y"135 kV
bakreni v 0 d i c i (A)
. bakreni v 0 d i ci (A)
.
6 59 6, 50
10 80 69
, 10
68 59
16 105 90 115 1105
25 135 120 120 150 I 140 .'135 . 130
16 90
"
105 100,
25 120 lQ5, 115 145 135 130 ' 125
35 165 145 145 135 180 165 155 165 145 35 150 125 140 130 175
165 ' '
150 165 155 145
50 195 170 175 160 215 200 185 200 ,185 175 50 180 155 165 155 215 200 180 200 185 175
70 245 215 215 200 265 245
1.
230 245 230 215
95 290 255 255 240 315 290 270 290 270 255
, ,
70 230 195 205 195 270 250 230 250 240 220
95 280
' 235
245 230 330 300 I 275 305 285 265
120 330 290 290 270 355 ,330
'310 ,330 310 290 120 325 270 280 265 380 350 320
' . 355'
330 305
150 '375 325 325 305 400 370 345 375 350 330
185 420 365 365 340 45G .410 385 .420 .390 370
240 480 420 420 390 510 .470 ,
435 480 .450 425
150 370 310. 320 ' 300 440" 400 360

;350
185 420 355 360 340 500 455
410 ,.
470 435 400
240 490 410 '420 390 580 530 475 540 510 465
'300 540 470 465 435 560 . '.520 485 540 '$10 480
400 620 540 530 500 640 590 55G 620 590 550
300 .
560 470 480 440 660 600 540 630 ' 580
530
400 660 550 560 510 770 700 630
'750 690 630
500 580 540 700 650 600 690 650 610 500 620 570 870 780
, '
700 '840 780" 710
a I u min i-j ski - V:O d-jc-j
(AJ
-a 1 u m i -0 i j s-k "i vodi,ci' (A)
6 45 6. 39

10 60 52 1 10 53 45
79 69 88 80 16 70 60 82 77
25 100 89 92 115 ' 105 '; 105 ' 97 25 91 78 85 110
' 100 100 95
35 125 110 ! 10 105 "135 125
.. 120 <'125 1 '120 110
50 150 130 130
1
125 ' 165 150
',: 140 . 150
' 140 130
70 190 165 165 '155 205 190 175 190 ' 175 165
95 225 195 195 185 ' 240 225 210
' ,225
210 195
'35 110 95 105 96 135 120 .115 125 115 nO
50
' 140
115 i25 115 165 150 I' 140 155 '140c j35
70 175 150
1
160 150 210 ' 190 ; 175 -195 -ISO 170
'95
215 180 190 180 255 230' 210 21:( '220" 20;
120 255 225 220 219 275 ,255 240 255 1'240 225
150, 290 255 250 235 310 290 ' DO '290 270 ,255
120 250
210 '
220 205 295 270 ; 245
275 '
23'
150 285 240 250 235 340 310 280 131:S '295 Z70
185 330 285 285 265 350 320 300 325 ' 305 285
185 ,-
325 275 ,285' 265 385 350 . 320 365 335 3Hl
240 375 325 325 305 400 370 ,345 375 350 330
300 420 370 365 1345
,
-450 '420 390 420 400 375
,240 . 385 320 330 ' 310 450 410.
375 .
430 " ;"39S 365
300 440 370 380 350 520 470 . 430 495 ' 455 420
400 490 430 420 400 510 ' 480 '450 '490 465 440 400 530 440 440 410 620 560 500 590
'00
500 470 445 570 530 500 ' 550 '520 490 500 500 460 700 630 570 680 620 $70
456 ___________ KABEL!
NADZEMNI VODOVI
Faktori za preracunavanje strujnog opterccenja
Aka se uvjeti poiaganja kabela razlikuju ad pretpostavlje'riih fla str. 447, mnozi
se strujno opten.::cenje iz tablice 1 do 8 faktorima od il do i5 za preracunavaoJe.
Faktor il = A"' B; ovisnost 0 toplinskom otporu tla
..
Ccm
Toplinski Dtpor tla .70 100 120
W
150 200 .250 300
,
Faktor A; ovisnost 0 vodica
.
do 25 mm
2
I, II I 0,94 0;87 0,78 0,72 0,67
od 35 mrn
2
do 95 mm
2
1,13 I 0,93 0,86 0,76 0,70 0,64
od 120 mm
2
do 240 mm
2
1,14 I 0,93 0,85 0,76 0,69 0,63
od 300 mm'do 500 mm' 1,15 1 0,92 0,85 0,75 0,68 0,63
Faktor B;" ovisnost 0 tip!l nazivnom naponu kabela
3 i 4-zilni kabel, 1 kV I 1 1 1 1 .
I 1
.
2-zilni kahel 1 kV i pojasni
kabeli 6 kV i 10 kV 0,98 I 1,01 1,01 1,02 1,02 1,03
3-zilni kabel s pojedinacno.
ekraniziranim zilama, do
35 kV 0,97 I 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05
3 jednozilna kabela,
do 35 kV 1,01 I 1 0,98 0,97 0,97 0,96
.
Faktor f2';. Qvisnpst 0 temperaturi tla
.
Temperatura tla eC) 5 10 15 20 25 . 30 35
PVC i PE, do 35. kV 1,15 1,10 1,05 1 0,94 0;88 .0,82
XPE i EPDM, do 35 kV 1,10 1,07 1,04 1 0,97 0,92 0,89
pojasni. 10 kV
1 1 I
.
0,88 0,82
Impfeg. H-kabel, 20 kV
1 0,94
papif(
H-kabel, 35 kV l. I 1 1 0,93 0,87 0,79
T
Elektricnikabeli ____ -'-_'--_____________ 457
Faktor /3; ovisnost 0 br'oju razmaku kabela u _zerril}i
,
broj kabela u- istom rovu 2 3 4 5 6 8 10
Razmak izmedu dodir 0,79 0,67 0,63 0,58 0,55 0,50 0,46
kabela, ili kablo- 7em 0,85 0,75 0,68 0,64 0,60 0,56 0;53
voda (tri l-zilna 15 em 0,86 0,77 0,72 0,68 0,64 0,61 0,58
kabela) 25 em 0,87 0,78 0,74 0,71 0,67 0,64 0,62
Faktor 14; ovisnost 0 temperaturi zraka
"I:_emperatura zraka (OC) 15 20 25 30 35 40. 45
PVC i PE, do 35 kV 1,17 1,12 . 1,07 I 0,93 0,87 0,79
XPE i EPDM, do 35 kV 1,13 1,09 1,05 I 0,94 0,89 .0,84
pojasni, 10 kV
1,06 1,06 1,06 I 0,94 0,87 0,79.
Impreg. H-kabel, 20 kV
papif
H-ka\lel" 35 kV 1,0 1,0 1,0 I 0,91 0,82 . 0,71
(faktof j, na stf. 460)
Dozvoljene struje kratkog--spoja
Dozvoijene struje-:k'ratkog spoja u kabelu odredene su: najvecom dopustenom
temperaturom vodica za pojedine izolacijske materijaie (trajanje kratkog spoja naj-
vise 5 sekundi), tempera"t'urom;:vodica 'prije kratkog spoja, vtstom materijala vodica,
presjekom vodica i vremenom trajanja kratkog spoja.
struie (podaci: ELKA: Zagreh)
- . Temper. Dozvoljena
Trajanje kfatkogspoja (sek)
vodica temperatura
0,1 1 0.2 I 0.5 I
1 12 1
Vrsta prije vodica 5
izolacijskog kfatkog u kratkom
materijala spoja spoju
Gustoca struje k.s.' (A/mm')
u kabelu C C
vodiCi od bakfa
PVC 70 160 364 257 163 115 81 51,5
PE 70 150 345 244 154 110 77 49
XPE 90 250 454 321 203 144 101 64
458
Vrsta_ ..
izolacijsko"g
mater,ijaia
u kabelu
EPDM
pojasni'
6kV
1-0 pojasni
.- 10 kV
"
vodica
"prije
. kratkog
spoja
90
80
.
65
Dozvo"lJena'
temperatura
vodica
u kratkom.
spoju .
KABEL! 1 NADZEMNI VODOVI
Trajanje kratkog spoja (sek)
0.1 [0.2[05[" 1 ,[ .. 2 [ 5
" '.
Gusto.;;. .struje k.s.
, , .. ,.
vodici od baJcra
250 .
454 321 203 143 101 64
.
180* 376 266 168 199 84 53
165* , 385 272 J":/2 122 86 54,4
____ ______ -+ ______
C<:l 3-o1ovni
0.. 20 kV
H-kabel
35 kV
PVC
PE.., .
XPE
EPDM
65 155 367 260164 116 82.,52.
6.0 140 351 248 157 "ill' 78,5 49,6
vodici od aluminija
70 ,lpO. 236 167 J 05 ., 74,5 52,7 33,3
. , I" 'I '.",. ',.'
, 7.0 .150 , ,224.' 158 .10.0. ,70,7"., 50 , 31,6
207

131 92,5 65,4 41,4
'I: '_" ' L_
90 250
,90,250 .293 207)31 92,5 65,4 41,4
i--r-"-'--+--'-'---"-+-'-'----i ' ." .
. 80 180*243' 172 109 76,8 54,3 34,3
. '.
pojasni '
IOkV
3-o1ovni
0.. 20 kV
H-kabeli
35 kV ,
65 165*
65 155
60 140
248 176 111 78,5 '55,5' 35
.
237 168 106' 75 53 33,5
227' 160 101 71,7 50,7 32
, ...
* Kod mekog lemljenja vodica dozvoljena temperatura je .160
Elektricni kabeli _______________________________________ 45,9
Vanjski promjeri energetskih kabela (orijentacijske vrijednosti)
Vanjski' prom jeri kabela s PVC izolacijom;
- nearmirani, tip PP 00 - 1 kV;' PP 48 - 6 kV; PHP 48 - lO kV
- armirarii, tip PP 41 - 1 kV,6 kV ;PHP 81 - 10 kV
Presjek
1 kV 6 kV 10 kV
broj -vodica broj vodica broj vodica
min2
1 1 2 I" 3
1
4
1 '1.3. 1 1.3
, -,
,nearmirani kabeli (n:tm)
1,5 . ' 12,1 12,6 13,3 .
- 2,5 12,5 1'13,4 14,4
4 8,4 14,7 15,4 16,5
6 .
8,9 15,7 16,8 17,7
10 9,7 . 17,5 18,9 19,5
16 10,6 19,4 20,5 22,1 .18,0 36,()
15 12.9 23,9 25,8 28,1 19,0 39,0 23,8
47,8 '.,
35 14,1 26,6 28,0 . 31,0 20,0 41,0 25,3, 50,5 .
50 15,8 , 26,7 )1,5 22,0 45,0 26,7 53,0 .
70 17,4 30,9 35,1 24,0 49,0 28,8 58,1
95 . 19,9 32,8 .38,8 26,0 '530 . 30,4 . 62,5 . ,
120 ii,5 36,8 .43,5 27;5 . 58,0 32,7 67,3
150 23,5
40,1 .,,'
48,6 29,0 62,0 34,3 73,8
185 " . .26,2
44,6 ., ..
51,4 31,0 66,0 36,6 78,8
240 29,2 49,3 59,3 34,0 72,0 39,2 84,2
30() :)2,1 55,0. 67,5 36,5 78,0 42,0 87,3
. 400 .35,8 39,0 45,5
-500 39,4 "
..
. ' .,. .
L
I
armirani kabeli (mm) -
, .
2,5 .... 14,7 15,4 10,2 -
, 16,5 17,1 IS,3
, .'
4 ..
6 17,5 )8,4 ' 19,5
.10 '19,1 20,5 21,4
.. '16
21,0 21,9 ' 23,5 38,0
---
'25
.'
25,1 27,4 . 2M, 41,0 49,6
.35 28,4 . 30,0 .33,8 43,0
I
.. 52,6
50 28,7 34,3 47,0 55,q
70 34,1 37,9 51,0 60,1
95 36,4 41,8 55,0 :64,5
I 120
39,8 47,3 60,0 .69,4
150
I
43,1 51,6 75,9
185 48,6
54,4 ..
68,0
240 52,7 63,3 . 74,0 '87,6
300 59,0 71,0 81.5 90,7
"
(nastavak na str. 463)
- -
Faktor Is; ovisnost 0 1,13cinu polaganja kabela u 'zraku

o
Raspored kabela
Meduprostor=promjer kabela (d)
Medusobni dodir
razmak od zida ;;::: 2 em
dodir zida
Broj kabela jedan pored
drugog
I 2
3 6 9
1 2 3 6
9
na tlri
IA!
0,90
".,
0,95 0,90 0,88 0,85 0,84
"
0,84 0,80 0,75
0,73.
,
Poloun na
pregrade
kabelske
pregrade
1 0,95 0,90 0,80 0,85 0,84
0,95 0,84 0,80 0,75 0,73
(sprijecena
EiiA

cirki.daeija
2
.
.0,90 0,85
0,83 0,81 0,80
0,95 0,80 0,76 0,71
0,69
. . zraka)
3 0,88 0,83
6,81. 0,79 0,78
0,95 0,78 0,74 0,70 0,68
'f
, , .
<lcm
.....
6 0,86 0,81
0,79 0,77 0,76
0,95 0,76 0,72 0,68 0,66
PoloZen na
broi
kabelske
resetki
'resetke -
1 1,0 0,98
0,96 0,93 0,92
0,95 0,84 0,80 0,75 0,73
1
2 1,0 0,95
0,93 0,90 0,89
r
01
0,95 0,80 0,76 0,71 0,69
3 1,0 0,94 0,92 0,89 0,88
',FL'iil--.if
0,95 0,78 0,74 0,70 0,68

.' __
. '- _._-
0,93

6 1,0
0,90 0,87 0,86
0,95 0,76 0,72 0,68 0,66
' ..
j
""l!I!!
Broj kabela jedan iznad
drugog 1 2 3 6 9 1 2 3 6 9
Kabeli na nosacima

I
iii su pricvrsceni na zid 1,0 0,93 0,90 0,87 0,86 0,95 0,78 0,73. 0,68 0,66
,
?2cm
. '.' .
..

Nacini . polaganja za broj kabeI'a jedan i'znad clrugog'

broj kabel. koji leze jedan pored
KoJe nije potrebno
je proi'zvotj'an'. .
'.
drugog je proizvoljan.
;Zd:. '1
preracunavanje
.' ,
?2cm
2cm
Broj sistemajedan pored
drugog I 2 3 1 2 3
-;2cm d d
?2cm
Polozeni na -tlu 0,92 0,89 . 0,88

0,95 0.90 0,88 .

'77;;. ;,P/.
h
Polozen na
broi
kabelske pregrada
pregrade
(sprijecena 1 0,92 0,89 0,88 0,95 0,90 0,88
En
cirkulacija
m ;f.flil-' (
'loCl <') .. '<'),1
%. '-i
zraka) 2 0,87 0,84 0,83 0,90 0,85 0,83
... , ..
is

<,)",,,,,,,,,,,,,,>;;1
:::. ::: ::: 1"
3' 0,84 0,82 0,81
"'''''''''''''''',
0,88 0,83 0,81
6 0,82 0,80 0,79 0,86 0,81 0,79


462 ____________________________________ ___
'"
'"
...
00
c5
.
=ff
- . ' '
. '." .
,
.
.
Elektricni kabeli __ -'--'-_-"-______________ 463
Vanjski prom jeri kabela s izolacijom _od limreienog,jJoUetiiena:
nearmirani, tip XP 00 IkV; XHP 48-IOkV, 20 kV i 35 kV
armirani, tip XP,41 -' I kV, XHP 81'-'10 kV ""
I kV . IO kV
,
p .... lednozilni
broj vodica
I
. broj v09ica
26 kV I mm'
\
I 3 1\ 3 I 2 4
-
... '
nearmirani kabeIi (mm)
1,5 7 10,5 II 12 .
2,5 7,5 II 12 I3
4 8 12 I3 14
6 8,5 13 14 16
10 9 15 16 18
16 IO 17 17 20
25 12 21 23 25 22,5 44,4
35 I3 24 26 29 23,6 47,6 28
50 15 25 29,5 25,3 50,5 30 37
70 17 28 33 27,1 55,4 32 39
95 19 29 36 29,0 59,6 .. 33 41
120 21 32 41 31,0 63,9. 35 43. '
150 23 38,5 46
..
32,9 68,3 37 45
185 26 42 50,5 35,2 72,8 39 47
240 28 46. 57 37,9 79,4 42 50
300 30 50 64,5 40,9 85,7 44 52
400 34 ' 44,2 48 55
500 38
armira'tli -kabeli (mm)
1,5 11,5 12 13.
2,5 12 I3 14
4 13 14 15
6 14 15 n
IO 16 17 19,
16 18 19 21
25
.'
22 24 26
47,5; ,
35 25 27 31 50
50 27 31,5 " 53
70 28;5 35 59
95 ' ,31 38,5 .. 62
..
120 34,5 42,5 . 66.
150' 40,5 48 72 "j"
185 44
.. ,52,5 76,
240 48 59 83

,300, . 52 66,5 89
464 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOI
Vanjski promjeri- kabela izoliranih impregniranim papirom u mm
lednozilni Trozilni kabel s jednim . I . Trozilni kabe1
Presjek
kabel olovnim plastem s tfi olovna plasta - ,
IPHO 04 IPO 23 IPO 13 IPZO 13
mm' 20 kV 35 kV 6kV 10 kV 20 kV 20kV 35 kV,
16 38,0 36,5
,
25 23,5 42,5 4,1,0 51,0 57,0
35 24,5 29,5 . 45,0 43,5 56,0 59,5 71,0
50 26,0 31,0 43,5 42,0 59,0 62,5 73,5
70 28,0 33,0 46,5 45,0 63,0 67,0 78,0
95 30,0 35,0 50,5 48,0 60,0 71,0 82,0
120 31,5 37,0 53,5 51,0 63,0 74,5 86,0
150 33,0 38,5 56,0 56,0 66,0 78,0 89,0
185 35,5 40,5 61,5 59,0 . 69,0 82,0 93;5
240 38,0 43,5 66,5 63,5 .
73.0 88,0 100,0
300 41,0 46,5 70,5 68,0 80,5 93,5 105,0
400 44,5 49,5 80,0 78,0 88,0 101,5 112,5
Indukhvm otpor kabela _
[lUluktivni Olpol' kabela s izolacijom od umjetnih masa
PVC XPE XPE, PE, EPDM
.Presjek
3 1 ~ V 4
6 kV 10 kV 1 kV 10 kV 20 kV 35 kV
3 3
iilnil iili
3
0(,;0' i' <ffi,
0001 <ffi,
mm' :lilni zilni zilni iilni zilni
Q/km, fazi kod 50 Hz
1,5 0,108 0,115 0,103 0,108
2,5 0,104 0,110 0,096 0,101
4 0,100 0;107 0,091 0,096
6 0,094 0,100 0,085 0,090
10 0,088 0,094 0,137 0,080 0,085
16 0,083 0,090 0,126 0,145 0,077 0,081
25 0,080 0,086 0,115 0,129 0,077 0,081 0,125
35 0,077 0,083 0,1 to 0,123 0,073 0,081 0,1l8 0,240 0,150
50 0,077 0,083 0,104 0,115 0,072 0,076 0,110 0,230 0,130 0,230 0,150
70 0,074 0,082 0,099 0,108 0,071 0,075 0,104 0,220 0,130 0,220 0,140
95 0,074 0,082 0,097 0,105 0,069 0,073 0,099 0,200 0,120 0,210 0,130
120 0,072 0,080 0,094 0,102 0,069 0,073 0,096 0,200 0,120 0,200 0,130
150 0,072 0,080 0,091 0,099 0,069 0,073 0,093 0,190 0,1l0 0,200 0;130
185 0,072 0,080 0,090 0,099 0,069 0,072 0,090 0,190 0,110 0,190 0,120
240 0,072 0,079 0,088 0,093 0,069. 0,072 0,087 0,180 0,100 0,190 0,120
300 0,072 0,079 0,086 0,091, 0,068 0,072 0,085 0,170 0,100 0,180 0,1l0
400 0,160 0,100 0,170 0,1l0
Elektricni kabeli-' ___________________ 465
Il1dllktivni alpar kabela s izofacijom ad impregniranog papira
Presjek prjaSni kabf
Troolovni karli
mm'
6 kV 10kV 20kV IOkV I 20kV 35kV
Q/km, fazi kod 50 Hz
--c
10 0,142 0,152
16 0,132 0,142
25 0,122 0,148 0,134 0,154
35 0,106 0,1l2 0,142 0,129 0,146 0,159
50 0,100 0,106 0,134 0,121 0,141 0,154
70 0,096 0,101 0,122 0,115 0,132 . 0,143
95 0,093 0,098 0,117 O,lll 0.127 0,138
120 0,091 0,095 0,113 0,107 0,124 0,133
150 0,088 0,092 0,109 . 0,104 0,121 0,130
185 0,087 0,090 0,106 0,101 0,1l8 0,126
240 0,085 0,089 . 0,102 0,099 0,108 0,1l8
300 0,083 0,086 0,099 0,096 0,105 0,1l3
400
Kapacitet energetskih kabela
Kapacitet po fazi jedl10zilllih j tro;Wllih kabe/a s izolacijom oei PVC, X PE, PE i etilen
propilena
PVC XPE i PE EPDM
6 kV
IOkV 10 kV
l-zilni
10 kV
I-zitoi
. Presjek
3,Zr
i
3 3 3
mm'
ziloi ziloi 20 kV 35 kV zilni 20 kV 35 kV
CIO cp C, c, c c, c, c c,
, ,
~ F /km, fazi kod 50 Hz
16
25 0,17 0,30 0,34 0,21 0,269
c:
35 0,18 0,32 0,38 0,23 0,16 0,297 0,21
I
50 0,20 0,32 0,43 0,25 0,18 0,12 0,328 0,23 0,16
70 0,22 0,35. 0,48 0,29 0,20 0,14 0,372 0,26 0,18
95 0,23 0,38 0,53 0,32 0,22 0,16 0,417 0,28 0,20
120 0,26 0,43 0,58 0,35 0,24 0,18 0,460 0,31 0,22
, 150 0,28 0,45 0,63 0,39 0,26 0,19 0,504 0,33 0,24
I
185 0,31 0,50 0,69 0,42 0,28 0,20 0,550 0,36 0,25
,.
240 0,31 0,55 0,83 0,47 0,31 0,22 0,615 0,40 0,28 ,,'
,L'
300
0,52 0,34 0,23 0,673 0,44 0,30
..
'400
0,57 0,36 0,25 0,744 0,47 0,32
30 Koncarev prirucnik
466 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Kapaciteti po Jazi trozilnih pojasnih i H-kabela izoliranih impregniranim papirom
Presjek
Kabeli s rdnim olovnil plastem
Troolovni i H kabeli
mm
2
6 kV 10 kV 20 kV c1O=cp
CIO I cp c to I cp CtO I cp 6 kV 110 kV 120 kV 135 kV
fazi kod 50 Hz
10 0,12 0,19 0,12 0,17 0,23 0,205
16 0,14 0,22 0,13 0,20 0,27 0,24
25 0,17 0,29 0,16 0,26 0,11 0,17 0,34 0,275 0,24
35 0,19 0,33 0,17 0,29 0,12 0,18 0,38 0,315 0,265 0,21
50 0,22 0,385 0,20 0,35 0,13 0,20 0,44 0,375 0,30 0,24
70 0,25 0,44 0,22 0,38 0,15 0,24 0,50 0,43 0,335 0,265
95 0,26 0,47 0,25 0,43 0,17 0,26 0,57 0,48 0,37 0,295
120 0,31 0,55 0,26 0,46 0,18 0,29 0,63 0,53 0,405 0,32
150 0,33 0,58 0,31 0,54 0,19 0,31 0,69 0,59 0,445 0,345
185 0,36 0,66 0,32 0,56 0,21 0,33 0,76 0,635 0,48 0,37
240 0,40 0,71 0,37 0,67 0,23 0,37 0,86 0,715 0,53 0,41
300 0,41 0,74 0,39 0,69 0,95 0,79 0,58 0,45
400
ENERGETSKI NADZEMNI VODOVI
Ovo je poglavlje sastavljeno na osnovi Pravilnika 0 tehnickim normativima za
izgradnju nadzemnih elektro-energetskih vodova (SI. list br. 51 od 27. 9. 1973).
Navedeni Pravilnik odreduje tehnicke normative za prijenos i razvod elektricne
energije nadzemnim elektroenergetskim vodovima te za izvodenje kucnih prikljucaka.
Ovim pra'Viinikom nisu obuhvaceni kontaktni vodovi za elektricnu VllCll. nadzemni
kabeli i vodovi za instalacije raspona manjeg od 20 m na otvorenom, ali se adnose
na kucne prikljucke i kada im je raspon manji od 20 m.
Na izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova i kucnih prikljucaka
mjenjuju se i ostali tehnicki propisi i jugoslavenski standardi. ako nisu u suprotnosti
s odredbama navedenog praviln)ka. Odredbe za prijelaz energetskih vodova preko
telekomunikacijskih vodova takoder su uzete iz navedenog pravilnika. Proracun
utjecaja elektroenergetskih vodova na telekomunikacijske, s obzirom na obimnost
i nove propise koji su u pripremi (Nacrt pravilnika 0 tehnickim mjerama zastite
telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih postrojenja, XII
1973), nije u ovom prirucniku posebno obraden. Napominje se, da se proracun
utjecaja elektroenergetskih na telekomunikacijske vodove provodi prema Tehnickim
propisima 0 zastiti vodova elektroveza od elektricnih vodova (Gl. direkcija PTT
1952 g. i izmjene i dopune SI. list 13/60).
Energetski nadzemni vodovi ________________ 467
Elektricni proracun
Za niskonaponske trofazne vodove sa simetricnim opterecenjem uz cos cp':::;; 1
racnna se pad napona u %:
u=k Plr
10
,,/
U2 10
(P = snaga na kraju voda u kW. I = jednostruka duljina voda u km, r = otpor
u Q/km (tab. 1 i 2), U = nazivni napon na kraju voda u V. Faktor k uzima u ob-
zir indnktivitet samog voda. presjek i cos cp tereta. Za trofazne vodove k= 1).
Pad napona u % za jednofazne ogranke je (uz jednake jedinice i oznake velicina):
u=k
2Plr
.IO'%. (k=3)
U
2
Gubitak snage p% u trofaznim niskonaponskim vodovima je (uz jednake jedinice
i oznake velicina): Plr
p '10'%.
U
2
cos
2
cp
Prijenosna snaga trofaznim aluminijskim vodom 380 V. uz 5 % pada napona.
moze se ocitati iz dijagrama 1.
Prema "Pravilniku 0 tehnickim uvjetima za isporuku elektricne energije" (Sl.
list SFRJ br. 25/69) granice odstupanja od nazivnog napona na mjestu predaje el.
energije smiju iznositi: za mreze visokog napona 5 %. a za mrefe niskog- napona
+5 do 6%, uz napomenu da se prema ugovoru isponicioca i kupca dozvoljavaju
i druga odstupanja.
Uz kontrolu pada napona treba presjek vodica kontrolirati jos na zagrijavanje.
Vidi tablicu 3, odn. 4.
Za visokonaponske trofazne vodove se pad napona i gubitak snage raeuna:
Pad napona u% od linijskog napona U na kraju voda:
PI [ MW, km ]
u=-(r+xtanrp)'100% %, , Q/km, Q/km
U
2
kV
(P = snaga predana na kraju voda u MW, I = duljina trase voda u km. r = omski
otpor jednog vodica voda u n/km. tablica 1 i 2, x = induktivni otpor jednog
u Q/km (pribliino 0,4 Q/km, po str. 476), rp=fazni pomak na kraju
voda.)
Gubitak snage predane na kraju voda (uz jednake jedinice i oznake velicina):
p Plr '100%
U2 cos
2
cp 0
P u MW se moze ocitati iz dijagrama 2 do 4. za tame navedene padove napona.
Strujna opteretivost meta nadzemnih vodova
Dozvoljene trajne struje I, u tablici 3 uzete su iz DIN 48201/4.65. odn.
48204/7,74 (za AI/Fe) i vaie za temperaturu zraka 35'C, temperaturu bakrenih i bron-
canih od 70'C (zagrijanje 35 K), a ostalih od 80'C (zagrijanje 45 K). Brzina
vjetra iznosi kod toga 0,6 m/s. Za okolnosti potpuno mirnog zraka treba vrijednosti
tablice 3 smanjiti za ako 30 %.
Tablica I.
Alueeliena uzeta (JUS N.CI.351/69j I E-AIMgl-eeliena uzeta (JUS N.CI.551/73)
* Sarno za E-AIMgl-celicna uzeta pO'JUS N.C1.551.
Broj i promjer zica Racunski prcsjck uzeta Srednji ornski otpor
Nazivni
Odnos
Ukupni
,
(Q/km) kod 20C mm-
presjek plast promjer
Masa
plast
uzeta
celiCna
mm' jezgra !TIm
-
AI iii
jezgra AI/Fe
E-AIMgl/
kg/km
E-AIMgl plasl jezgra ukupno /Fe
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II
16/2,5 6 5,4 62 6x 1,80 1 x 1,80 15,3 2,55 17,85 1,8792 2,1428
25/4 6 6,8 97 6 x 2,25 1 x 2,25 23,8 4,0 27,8 1,2027 1,3714
35/6 6 8,1 140 6 x 2,70 1 x 2,70 34,3 5,7 40,0 0,8353 0,9523
50/8 6 8,6 196 6 x 3,20 I x 3,20 48,3 8,0 56,3 0,5946 0,6780
50/30 1,7 11,7 378 12*2,33 7 x 2,33 51,2 29.8 81,0 0,5644 0,6435
50/30* 1,7 12,8 450 12 x 2,55 7 x 2,55 61,4 35,7 97,1 - 0,5372
70/12 6 11,7 284 26 x 1,85 7 x 1,44 69,9 11,4 81,3 0,4130 0,4709
75/80 0,95 16,1 828 18 x 2,30 19 x 2,30 74,8 78,9 153,7 0,3875 0,4416
75/80* 0,95 17,5 978 18 x 2,50 19 x 2,50 88,3 93,3 181,6 - 0,3738
95/15 6 13,6 383 26 x 2,15 7 x 1,67 94,4 15,3 109,7 0,3058 0,3487
95/55 1,7 16,0 712 12 x 3,20 7 x 3,20 96,5 56,3 152,8 0,2992 0,3412
95/55* 1,7 17,3 823 12 x 3,45 7 x 3,45 112,3 65,4 177,7 - 0,2935
120/20 6 15,5 494 26 x 2,44 7x 1,90 121,6 19,5 141,4 0,2374 0,2707
115/40* 3 16,0 622 36 x 2,00 7 x 2,68 131,1 39,5 152,6 - 0,2916
120/70* 1,7 18,0 880 12 x 3,60 19 x 2,15 .122,0 69,0 191,0. - 0,2695
120/70 1,7 18,0 901 12 x 3,60 7 x 3,60 122,0 71,3 193,3 0,2364 0,2695
120/70* 1,7 19,5 1046 12x3,89 7 x 3,89 .142,8 83,3 226,1 - 0,2309
150/25 6 17,1 605 26 x2,70 7 x 2,10 148,9 24,2 173,1 0,1939 0,2211
150/50 3 18,0 784 36 x 2,25 7 x 3,00 143,1 49,5 192,6 - 0,2304
170/40 4,4 18,9 794 30 x 2,70 7 x 2,70 171,8 40,1 211,9 0,1682 0,1918
185/30 6 19.0 746 26 x 3.00 7 x 2.33 183,8 29,8 213,6 0,1571 0,1791
----_._ ... _-_. ~ ~
------- ---- -
210/35 6 20,3 850 26 x 3,20 7 x 2,49 209,1 34,1 243,2 0,1380 0,1574
240/40 6 21,9 987 26 x 3,45 7 x 2,68 243,0 39,5 282,5 0,1187 0,1354
240/55 4,4 22,4 1107 30 x 3,20 7 x 3,20 241,3 56,3 297,6 0,1197 0,1366
360/57 6,3 22,6 1444 26 x 4,20 19x 1,96 360,2 57,3 417,5 0,0802 0,09139
350/80 4,4 26,9 1585 30 x 3,85 19 x 2,30 349,3 78,9 428,2 0,0827 0,09434
490/65 7,7 30,6 1866 54 x 3,40 7 x 3,40 490,3 63,6 553,9 0,0590 0,06723
490/110 4,4 31,7 2221 30 x 4,55 19x2,73 487,8 111,2 599,0 0,0592 0,06754
Tab1ica 2.
Vodici od bakra, E-AIMgSi (aldrei), bronce (prema DIN 48102/1965) i aluminija (prema JUS N.CI.300j77)
NaZivnil Rae.
Konstrukcija
Vanj.
Masa uzela kg/km
Srednji omski olpor pri 20C (Q/km)
prom.
... presjek pres.
broj
prom.
bakar
alum .
bronca
fica
zica
bronca
i E- celik E-Cu E-AI E-AIMgSi
mm' mm' mm mm 'AIMgSi
I 11 111
10 10,02 7 1,35 4,05 90 - - -
-
- - - -
16 15,89 7 1,7 5,1 '143 44 126
1,135 1,8018 2,090. 1,315 1,766 3,532
25 24,25 7 2,1 6,3 219 67 192 0,744 1,1808
. 1,370 0,862 1,157 2,314
35 34,36 7 2,5 7,5 310 94 272 0,525 0,8332 0,966 0,608 0,816 1,632
50
49,48 7 3 9,0
. 447
135 391 0,365 0,5786 0,672 0,423 0,567 1,135
48,36 19 1,8 9,0 438 133 384 0,375 0,5786 0,690 0,434 0,583 1,166
70 65,82 19 2,1 10,5 597 181 523 0,275 0,4371 0,507 0,319 0,428 0,856
95 93,27 19 2,5 . 12,5 846 256 741 0,192 0,3085 0,357 0,225 0,302 0,604
120 117,0 19 2,8 14,0 1061 322 930 0,155 0,2459 0,285 0,179 0,241 0,482
150 147,1 37 2,25 15,7 1337 406 1171 0,123 0,1961 0,227 0,143 0,192 0,384
185 181,6 37 2,5 17,5 1651 501 1447 0,100 0,1587 0,184 0,116 0,156 0,311
240 242,5 61 2,25 20,2 2208 670 1935 0,075 0,1192 0,138 0,087 0,116 0,233
300 299,4 61 2,5 22,5 2726 827 2389 0,0607 0,0965 0,119 0,0704 0,0945 0,1981
400 400,1 61 2,89 26,0 3643 1105 - 0,0454 . 0,0722 0,0837 0,0327 0,0707 0,1415
500 499,8 61 3,23 29,1 4551 1381 - 0,0364 0,0578 0,0670 0,0421 0,0566 0,1132
--
...
C>-
oo
...
C>-
-.{)
470-__________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
1
P
Dijagram I. Prijenosne snage niskonaponskim trofaznim vodom napona 380 V
Materijal vodica: aluminij; pad napona: 5 %;
faktor snage: cos <p=O,9; opterecenje na kraju voda:
kW
170
160
ISO
lill
130
120
110
100
90
80
70
50
50
ill
30
20
10
.
r--
f-
\
r-o
I=.
, \
h .\
.J.
Koreke.
AI. ufe mm
2
0,8
16 0,968
25 0,946
35 0,93
50 0,907
70 0,883
95 0,858
fakt or za cos <p
0,8 5
0,98 1
72
64
0,9
0,9
0,95
0,9
0,9
38
23
0,95
1,024
1,037
1,05
1,07
1,091
1,116
Za druge tempera ture zraka, tj. za drugo zagrijanje
I, = I"b J 1'..9,/1'..9,
.9, = 45 K za ostale
!::..Bx je dozvoljena struja Ix priblizno:
pri cemu ie 1'..9, = 35 K za eu i Hz, I'.
materijale u tablici 3 (str. 472).
Tehnicki normativ za zastitu nis
(SI. list SFRJ 11/1974) daie u cl. 83
konaponskih mreza
nize vrijednosti It
temperaturu vodica
za temperaturu zraka 40C i dopustenu
80
0
e (tablica 4, str. 472):
-t



w U P fi U U W P W II V
1-
Kod temperature zraka ispod 40C mogu se stfuje
iz tab. 4 povecati faktorom f
30e 20
0
e lOoe ooe
f
1.12 1,22 1,3 1,36
Opteretivost vodica u kratkom spoju
U kratkom spoju vodici se ne smiju toliko zagrijati da izgube cvrstocu. Po-
treban presjek A pri kome se ne prekora6 granicna temperatura _ iznad pogonske
temperature (60C) ie
A = CII, mm', pri cemu ie
Energetski nadzemni vodovi ________________ 471
Dijagram 2. Prijenosne soage nadzemnim vodom 10k V
Materijal vodica: AI/Fe uze; pad napona: 8 %;
raktor snage: cos QJ=O,9; opterecenje na kraju voda:
kW ,-------,----------------------,
5000 K k fkt ore c. a or za co sip
Uze mm
2
0,80 0,85 0,95
.500
16/ 2,5 0,945 0,974 1
25/ 4
35/ 6
\
50/ 8
\.w
0,929
0,906
0,881
0,962
0,949
0,935
1
1
,032
,047
,064
1,085
1,110
1,138
\
70/12 0,854 0,919
95/15 0,827 0,903
p
3500
3000
1\ 1\
5

1\
\
1\
\
1\
1\
1\
\
1\
1\ 1\

N'

1\
j\,

r--
-..,.. . '<l>
r--
1\ 1'\

r---
.......
.......
I"


-...
r--
-
-. r-.

J'..

-.
I-
-
-
l-
I-
t-
l- I-
00
251)
21lJ1J
1500
IIl/JO
5 10 15 km 20
I-
II trajna struja kratkog spoja u kA; t trajanje kratkog spoja u s. U
elektrana treba uzeti u obzir utjecaj udarne struje pa umjesto It racunatl sa
I ek y prema str. 250. . . .
Konstanta C 1 za krajnje dopustene temperature uZIma se IZ tabhce 5 (str. 475)
Induktivni otpor tro/aznih nadzemnih vodova . .
Induktivni otpor jednog vodica simetricno prepletenog trofaznog voda IznOS1:
(In 2: +0,25)
472 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Tablica 3.
Dozvoljene trajne struje (po DIN 48201/65 i 48204/74)
Nazivni Trajno dozvoljene struje II u A
Nazivni
presjek
presj;k
alli- E- hronca bronca
bronca AI/Fe
mm
bakar
rninij -AIMgSi I II
III mm
2
10 - - 90 85 75 50 -
16 110 105 125 115 100 70 16/2,5
25 145 135 160 150 130 90 25/4
35 180 170 200 185 160 115 35/6
50 225 210 250 235 200 145 50/8
70 270 255 310 285 245 175 70/12
95 340 320 380 355 305 215 95/15
120 390 365 440 410 350 250 120/20
150 455 425 510 470 410 290 150/25
185 520 490 585 540 465 330 185/30
240 625 585 700 645 560 395 240/40
300 710 670 800 735 635 450 -
400 855 810 960 890 765 540 -
500 990 930 1100 1020 880 626 490/65
Tablica 4.
Doz\'oljene trajne struje (po Sl. listu 11/74)
Materijal
Presjek mm
2
vodica 16 25 35 50 70 95 120
Cu 115 lSI 174 231 282 357 411
Al 92 121 149 185 226 283 329
AI/Fe 90 125 145 170 235 290 345
x je induktivni otpcr jednog vodica u Q/km;
f je frekvencija u Hz; ).10 (induktivna konstanta)= 1,256 u mHjkm;
s je srednja geometrijska udaljenost triju vodica u mm;
d je promjer vodica u mm.
Za f ~ 50 Hz je f ~ o ~ 0,0628 Q/km.
Srednja geometrijska udaljenost triju vodica izracuna se iz:
s=-?!a12' ~ ~
a 12 , a, J. Cl23 = medusobne udaljenosti odnosnih vodica.
Induktivni otper se odnosi na fazni napcn (napbn prerria zemlji).
150
477
382
400
I,
A
-
90
125
145
170
290
350
410
470
535
645
-'
-
960
185
544
435
450
Za zeljeni promjer i razmak vodica, ocita se iz diagrama 5 (str. 476) induktivni
otpcr x. .
Eneretski' nadzemni vodovi ________________ 473
Dijagram 3. Prijcnosne snage vodorn 35 kV
Materijal vodica: AI/Fe ufe i Cu uze; pad napona: 8%
faktor snage: cos <4>=0,9; opterecenje na kraju vada:
HW',--'
26't--r--t
12,: r---+-t
p
22'f--+,1t
18 t------'\t\--\--t
6
2
20
60 . 55
Korekc. faktor za cos ({J
Uze mm
2
i----,------.----j
"
25
35
50
U 70
95
120
150
35/6
50/8
~ 70/12
:;;: 95/15
120/20
150/25
185/30
25
/;s
JO
W
0,80
0,897
0,970
0,839
0,813
0,783
0,754
0,746
0,905
0,881
0,854
0,827
0,800
0,783
0,766
0,85
0,944
0,929
0,910
0,894
0,875
0,863
0,851
0,949
0,935
0,919
0,903
0,886
0,875
0,865
--CU
-Alee
0,95
1,071
1,095
1,125
1,154
1,192
1,218
1,245
1,064
1,085
1,110
1,138
1,159
1,192
1,215
J5 .0 .5
[u_
35 JO i5
---- Al/Fp
50
20
'--'IIW
t-----j26
+--I--j2.t
p
2
55 km 60
0
474 _________ KABEL! I NADZEMNI VODOVI
Dijagram 4. Prijenosne snage vodom 110 kV
Materiial vodic.: AI/Fe uze i Cu uze; pad napona: 10%;
faktor snage: cos cp=O,9; opterecenje na kraju voda:
Korekc. faktor za cos cp
Uze mm2 1-___ ,--__ ,--_---1
0,80 0,85 0,95
50 0,839 0,910 1,095
70 0,813 0,894 1,125
95 0,783 0,875 1,154

120 0,764 0,863 1,192 U
150 0,745 0,851 1,218
185 0,729 0,841 1,271
HW HW
h 70/12 0,854 0,919 1,110 .
50
90 \ 95/15 0,827 0,903 1,138 Ir 90
t
!l: 120/20 0,800 0,886 1,169 t
I------..... - 150/25 0,783 0,875 1,192 80
p (p) \ ;;: JW"" P
70 0,747 0,852 1,244 70
60 J:(K<&.., /V 60


I,fjl--t-.... s
o
"
JO .... h... 30
F- r:--t::-... t--- .::::
20 20
0
1 0
.
0 50 60 70 80 !lJ 100
Cu-
110 120 130 km liO
, , , , , , , , , , ,
II,fj lJO 120 110 100 90 80 70 60 50 km 0
--AI/Fe
Energetski nadzemni vodovi _______________ _
475
Tabliea 5
Materiial
Temperatura 'C Konstanta
pogonska granicna
C,
Bakar
170" 8,0
Aluminij
60
130')
14,9
AI-MgSi 1552)
13,0
AI/Fe 160')
12,8
') iz Siemens, Handbueh d. Elektroteehnik, W.Girardet, 1971, str. 549
2) Kaiserov el. tehn. prirucnik, Tehn. kniiga, Zagreb, 1971, str. 588.
Ako fazmak nije toeno poznat, mogu se pretpostaviti prakticne vrijednosti za srednji
geometr. razmak s iz tablice 6.
Diagram 5 vrijedi za-sve rasporede vodova s jednom trojkom i za sve vodove
s dvije trojke, koji su prepieteni prema p. Za vodove s dvije trojke i prepletom
prema y, treba vrijednostL iz diagrama 5 mnoZiti faktorom:
Raspored vodova: oblik I i II III IV V
faktor 1,0 1,018 1,026 1,034
Visina vodica iznad zemlje montaza zastitnih uzeta ne utjecu na iznos induk-
tivnog otpora.
Tabliea 6.
pogonski napon kV 0,4 6 ... 20 30,35 110
Mat. stupova drvo drvo drvo beton beton
Oblik stupa I I I I II I 1 II
Razmak izmedu
550 1100 ... 1450
faza a
12
mm
1900 1800 2030 4000 4500
Sred. geom.
550 1100 ... 1450 1750 2270 1750 4000 5650
razmak s mm
Primjer: lednostruki vod 35 kV 70 mm
2
:
s = 1750 mm (iz tabliee 6), d = 10,5 mm (iz tabliee 2), 2s/d = 333, a iz diiagrama 5
x = 0,383 !l/km. S tim otporom se racuna pad napona iii struia kratkog spoia.
Struja zemljospoja
Nase mreze napona Ito kV i viSe imaju direktno uzemljeno zvjezdiste. U
takvim mreZama nema struje zemljospoja, jer se svaki 'zemljospoj pretvori u kratki
spoj. Kratkotrajne zemljospojeve iskljucuje najblizi prekidac, koji nakon: kratkog pre-
kida (0,3 do 1 s) ponovo uklapa. Ako kratki spoi u to doba niie nesfao, prekinut
ce prekidac definitivno.
U mrezama srednjeg napona je zvjezdiste izolirano iii uzemljeno prelo' induk-
tivnog otpora (induktivni svitak za kompenzaciju zemljospojne'struje). 'U tim mre-
iama mogu nastati jednopolni zemljospojevi dodirom jednog vodica sa 'zemljom
iii dvopolni i tropolni zemljospojevi, koji imaju karakter kratkog -spoja:
476 ___________ KABELI 1 NADZEMNI VODOVI
'e
A
2"
2,0
1,8
1,6
I"
70 100 10 I
I II
X
I
ie
Jo[} ,00 Sill AV 100[}
Dijagram5
III IV
Preplitanje dvostrukih vodova
Q/km Q
0 :50 500
0
x
0.1,(}
O,J5
aJO
025
I,(}O
J50
300
250
I 0 200
25
d-
v
Zemljospojevi remete normalni rad mreze, naroCito isprekidani zemljospojevi
u nekompenziranim rnrezama. Osim stela na sarnom rnjestu zemljospoja, magu
prenaponi u zdravim fazama izazvati stete jos u drugim dijelovima mreze. -Utjecaji
zemijospoja smanjuju se ugradivanjem zemljospojnih svitaka na odgovarajuCim
mjestima mreze (elektrane, transformatorske stanice), preko kojih se uzemljuju zvjez-
dista generatora iii transformatora.
Zemljospojni svitak rasterecuje mjesto zemljospoja time, sto se kapacitivna
I.emljospojna struja kompenzira induktivnom strujom svitka. Na rnjestu zernljospoja
teee uglavnom malena struja, koja se nakon kratkog vremena gasi, njena velicina
ovisi 0 tocnosti kompenzacije.
Struja na mjestu jednopolnog zcmljospoja (ako ne postoji kompenzacija) moze
se priblizna ocijeniti:
r

Energetski nadzemni vodovi _________________ 477
Nadzemni vodovi.'
sa zast. uzetom:
bez zast. uzeta:
Pojasni kabeli.'
3 A za svakih 100 km svakih 10 kV
2,5 A za svakih 100 km I svakih 10 kV
50 ... 100 A za svakih 100 km svakih 10 kV
Aka je mreza bolje paznata maze se racunati tocnije:
Nadzemni vadovi: nekampenzirana struja 17 na mjestu jednopolnog zemljospdja
iZDasi Iz=0,544 CzUI A. C
z
je kapacitet jednog vadica prema zemlji (iz dijagrama 6)
u 1IF/km: s je srednji geometrijski razmak vadica u mm i ablik stupa po str. 476:
I je duljina voda u km; U je linijski napon u kY.
pFlkm 1 I
.....
/I sa XX
-
Vrijednosti iz dijagrama 6 treba
zbog utjecaja uzemljcnih dijelava i
stupova povisiti:
1 0,005
C
z
,
O,OOJ
./
V
1/

::;.-
P
101ll 201l!
.. f ,ablik sfupa
I


f-"'"

0.- V
1
.....
'il,o V

::;.- 'L ,0 ;
1
JOOO 1,{1)0 500[} 60[}0
5-
X; zaSt. ute
za
napon
U
do dati
10
+16
Dijagram 6
35 110
+ 13 +9
Dijagram vazi za srednju visinu vodica iznad zemlje h=.(/h,h2 h3 0d 15 m
polumjer vodica 7 mm.
hi se dobiva iz visine ovjesiSta HI'
",
kV
%
za
gdje je.r provjes u em (npr.f iz tabIiee 9 do 12 na str. 483 do 488 - 15 %). Ako je sred-
DJa visina razlicita ad 15 m, treba korigirati vrijcdnost iz dijagrama 6:

10 15 18 m
za +6 a -3/0
Ako palumjer vodica /' nije 7 mm (tj. Cu 120 mm
2
iii alucel 95 mm
2
), tada
treba korigirati vrijednost iz dijagrama 6:
pri /'= 4,5 7 lOmm
JOs za -3 a +2%
478 --_________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Primjer: Meeia sa 200 km jednostrukih nadzemnih vodova 35 kV 50 mm
2
sa zem-
nim uietom (seed. razmak po str. 4771750 mm
2
, sred. visina 9 m) i 10 km
3 x 50 mm'.
Za nadzemne vodoveje iz dijagrama 6 C
z
=O,00475 IlFjkm +13% za uzemljene
dijeIove +6% cadi visine 9m, -3% jer je polumjer od 50mm
2
sarno 4,Smm;
C,=0.0055
Struja zemljospoja
ad nadzemnog voda: 1,=0,5440,005535 kV 200 km=21 A
(i gruba oejena daje 3 A . 3,5 . 2=21 A):
ad kabe/a: Iz tabliee str. 466 C p=0,24/1F/km
1,=0,544 0,24' 35' 10=46 A.
Ukupno 21 A+46 A=67 A. Za tu struju treba dimenzionirati sve zastitne vodove
u svim stranicama. Utjecaj razmjerno kratkog kabela je znatan.
Strnja nabijanja
U dijagramu 5 prikazana je specificna struja nabijanja trofaznih vodova ic
u zavisnosti od omjera razmaka vodica i polumjera vodica sir. Promjena pogon-
skog kapaeiteta i struje nabijanja kod razlicitih visina iznad zemlje je manja od
1 % za okolnosti iz prakse, pa stoga to ne treba uzeti u obzir. Zastitna uzeta
takoder prakticki ne utjecu na pogonski kapacitet, a i utjeeaj stupova je zane-
mariv. Speeificna struja nabijanja iznosi od 1,4 do 2,2 A (za oejene: 1,6 A) za
svakih 100 km duljine voda i za svakih 10 kV pogonskog napona. Stvarna struja
nabijanja l,:Je za dane pogonske uvjete:
lc=i
c
UI1O-
3
A
U je pogonski linijski napon u kV; I je duljina trase voda u km; ic je specificna
struj. n.bij.nja za svakih 10 kV i svakih 100 km duljine voda, uzeta iz dijagrama 5.
Dijagram 5 vrijedi za 50 Hz i vodove s jednom trojkom svih oblika, kao i
za vodove s dvije trojke s preplitanjem prema }'. Za vodove s dvije trojke i
preplitanjem prema {J treba vrijednosti iz dijagrama 5 mnoziti faktorom:
oblik: III IV V
faktor: 0,983 0,975 0,968
Povisenje napona U
c
uslijed struje nabijanja izrazeno u /,;
duz linije je:
u
c
=0,087 le
xl
%
U
srednjeg napona
ako je kapaeitet pretpostavljen u sredini voda (x je induktivni otpor jednog
vodica u .o/km). Pojave korone smanjuju taj efekt.
Prirodna snaga dalekovoda
Prirodna snaga: P= MW; Valni otpor Q;
Ividi dijagram 5) za nadzemne vodove iznosi priblizno Z=375.o.
r
,
Energetski nadzemnivodovi ________________ 479
Uz ovu pretpostavku je prirodna snaga:
U 10 30 35 50 60 110 220 380 kV
P 0,27 2,4 3,3 6,7 9,6 32 130 385MW
proraclln
Sigurnosni razmaci vodica i zastitnih uzeta
Za nazivne napone do: 20 35 60 110 220 380 kV
za neotklonjene vodice: 10 20 25 40 75 150 280 em
za otklonjene vodice: 10 20 20 30 55 110 190 em
Smatra se da sigurnosni razmad zadovoljavaju, ako udaljenost D U em izmedu
vodica (odnosno vodica i zastitnog uteta) u sredini raspona, u prilikama bez vjetra
na temperaturi + 40 "C iznosi najmanje:
D=kJf+l+sigurnosni razmak (em)
gdje je:
f provjes vodica (zastitnog uzeta) kod + 40C u em
1 duljina izolatorskog .lanea od ovjesista do vodica u em (za zatezne izol. lance,
i potporne izolatore 1=0)
k koeficijent cija vrijednost ovisi 0 rasporedu dvaju promatranih vodica iii vodica
i zastitnog uzeta i kutu otklona uzeta " Istr, 480)
za horizontalni raspored:
.,"
k=4+-, ali najmanje k=6.
25
Najmanja udaljenost D = 60 em, ak6 sigurnosni razmak nije veci.
Kod visokonaponskih vodova nazivnog napona do 20 kV racuna se
minimalno potreban razmak za uvjete kod horizontalnog rasporeda uzeta
i oDd a kada raspored vodica odnosno zastitnog uzeta nije horizontalan.
za kosi raspored
ali najmanje k=7.
10
Najmanja udaljenost D = 70 em, ako sigurnosni razrnak nije veei. Za
vodove nazivnog napona preko 20 kV dovoljna je tako izracunana uda-
ljenost (projekcijal sarno uz uvjet da je ujedno i horizontalna udaljenost
izmedu vodica. odnosno izrnedu vodica i zastitnog uzeta, jednaka' barern
sigurnosnorn razmaku.
480 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Aka je horizontalna udaljcnost izmedu dvaju koso rasporedenih vodica
I zaslitnog uzeta jednaka iii veea od udaljenosti D izracunanoj za uvjete
kosog rasporeda lIzeta, smatra se da jc udaljenost dovoljna;
za vertikailli raspored
ali najmanje 14.
5
Najrnanja udaljenost D = 140 em, aka sigurnosni razmak nije veci.
Tolika udaljenost potrebna je sarno za vodove nazivnog oapona prcka
20 kY i aka raspored nije potpuno vertikalan, ali je horizontalna udaljenost
manja od sigurnosnog razrnaka.
Kut atklooa (J..0 nezaledenog uieta promjera dum, mase m u kg/m uslijed
t1aka vjetra p u N/m2 iz tablice 8, str. 482 je
cdp
tao (J..=---
9,81' In
(c = koeficijent djelovanja vjetra iz str. 482).
Kut atkIooa izolatorskog lanca racuna se sa 70 % tlaka vjetra na yodice, od-
nosno 50 % tlaka vjetra na yodice u snopu. Za oba slucaja kut otklona se racuna
za yodice bez leda.
Kod niskonaponskih vodova razmaci izmedu vodica ne smiju biti manji od
udaljenosti D izracunate prema formuli: D=3 Jf(cm) ali ne manji od 35 em pri
kosom i horizontalnom postavljanju vodiea za raspone do 45 m, odnosno ne rnanji
OP 40 ern za raspone vete od 45 rn.
Pri vertikalnom postavljanju vodiea ta udaljenost ne treba biti manja od 40 em
za raspone do 45 m, odnosno ne manja od 60 em ia raspone vece od 45 m.
Najrnanji presjeci
Upotreba ziea od alurninija i njegovih slitina nije dopustena. Ti materijali
smiju se upotrijebiti jedino kao uzeta. Upotreba ziea od ostalih materijala dopu-
stena je ako im presjek ne prelazi 16 mm
2
i ako se postavljaju u rasponima manjirna
od 80 m.
Najmanji dopusteni presjeci ziea i uzeta jesu:
od bakra 10 mm
2
od aluminija i njegovih slitina 25 mm
2
od alucelika 16 mm
2
od celika 16 mm
2
:lice i uzeta od drugih materijala trebaju imati toliki presjek da im sila kidanja
bude najmanje 3740 N (380 kp).
Za niskonaponske vodove raspona do 45 m dopusteni su ovi najmanji presjeei:
od bakra 6 mrn
2
, od aluminija i njegovih slitina 16 mm
2
Ziee i uzeta od drugih
materijala moraju imati tolik presjek da im sila kidanja bude najmanje 1770 N
(180 kp).
'f
I
Energetski nadzemni vodovi ________________ 481
Za samonosive vodove iii vodove pricvrscene na celicno uze, do 40 m raspona
(iz Normativa za ?:astitu n. nap. mreza, SI. list 11/1974, Cl. 89): vodic od bakra:
2,5 mm
2
, od aluminija: 4 mm
2

Tablica 7.
Cvrstoca i dopustena naprezanja zica i uzcta
Materijal
Dopusteno naprezanje N/mml (kp/mm')
normalno izuzetno
naziv kratica
ziea uze ziea uze
Alu-celik AI/Fe 0,95/1 - 240 (24,5) - 451 (46)
1,7/1 - 186(19) - 348 (35,5)
4,4/1 - 128 (13) - 240 (24,5)
6/1 - 108 (II) - 206 (21)
7,7/1 - 98 (10) - 186 (19)
Slitina AIMg
-celik AIMg/Fe* 0,95/1 - 255 (26) - 480 (49)
1,7/1 - 206 (21) - 382 (39)
4,3/1 - 147 (15)
- 275 (28)
6/1 - 133 (13,5) - 245 (25)
7,7/1 - 123 (12,5) - 226 (23)
Aluminij Al - 69 (7) - 118 (12)
Slitina AIMg AIMg* - 88 (9) - 167(17)
Bakar Cu 108 (11) 177(18) 294 (30) 294 (30)
Celik I Fe I 118 (12) 157 (16) 314 (32) 314 (32)
II II 196 (20) 275 (28) 549 (56) 549 (56)
III III 294 (30) 441 (45) 883 (90) 883 (90)
IV IV 392 (40) 540 (55) 1079 (110) 1079 (110)
* vrijedi do donosenja standarda JUS.
Dopustena naprezanja se odnose na stvarni presjek
Maksimalno radno naprezanje, tj. odahrana racunska vrijednost sto je hori-
zontalna komponenta naprezanja na vlak postize na - 5 C s normalnim dodat-
nim teretom iii na - 20C bez dodatnog tereta, ne smije prelaziti vrijednost
normalno dopustenog naprezanja.
Montaza ziea i uzeta se obavlja prema tablicama provjesa iii montaznim
tablieama, gdje se nalaze provjesi kod raznih temperatura i raspona za odabrano
maksimalno radno naprezanje i normalni dodatni terct.
Klimatski uvjeti
Dodatni teret. Za normalni dodatni tcret uzima se najveCi dodatni leret koji se
na tom mjestu pojavljuje prosjecno svakih 5 godina, ali u svakom slucaju ne manje od:
1,76 Jd N/m odn. J;i kp/m
gdje je: d promjer vodica (zastitnog uzeta) u mm.
31 Koncarev prirucnik
482 ___________ KABELII NADZEMNI VODOVI
U pravilu treha racunati s vrijednostima za normalne"dodatne terete: 1,0 g;
1,6 g; 2,5 g; 4,0 g.
Za izuzetni dodatni teret uzima se najveCi dodatni teret sto se na tom mjestu
pojavijuje prosjecno svakih 20 godina, ali De manje od dvostruke tezine normalnog
dodatnog tereta.
Vjetar. Uzima se da je smjer vjetra vodoravan, a tlak vjetra na izlozenu
povrsinu promatranog objekta okomit i da iznosi:
F=9,81' A p' e' sin a N odn. F=A P' e'sin a kp
gdje je:
A napadnuta nezaledena povrsina u m
2
: kod cilindricnih objekata (stupovi, vodici)
vazi projekcija nezaledene povrsine, kod resetkastih stupova sarno povrsina profila
u prednjoj stijeni, okrenuta prema vjetru;
p=0,613,,' u N/m (odn. p=v'/16 u kp/m), gdje je v (m/s) maksimalna brzina
vjetra registrirana u toku 5 god. (za vodove 380 kV i u duzem periodu); 1 kmjh=
= 0,277 m/s. Izracunani tlak vjetra treba zaokruziti na slijedecu vrijednost iz
tabliee 8.
c koeficijent dje10vanja vjetra:
Stupovi okrugli
Stup. okr. dvostrukil)2
1
Stupovi 6- i 8-kutni
Stupovi 4-kutnog presjeka
Stup. 4-kutni dvostrukjllJ)
0,7
1,0
1,0
1,4
2,0
V odici i zast. uze
Resetkasti stupovi:
od cijevi u 1 ravnini
od profii. eel. u 1 ravnini
cetverokutni od cijevi
eetverokutni od profila
IX kut izmedu napadnute plohe i horizontalne (str. 480).
Tabliea 8.
Visina voda nad zemljom Tlak vjetra p N/m
OdOdo40m 589 736 883 1079
Dijelovi voda izmedu 736 883 1079 1275
40 i 8u m
Vodovi do IS m 491 589 736 883
1) smjer vjetra u ravnini kroz obje osi
2) udaijenost osi manja od- dvostrukog promjera
Jl udaijenost osi manja od dvostruke stranice presjeka
1275
1472
1079
1,0
1,1
1,4
2,0
2,6
____________ ..,.', ______
a

=
=
e
"
=
ID
..
e
..
-


..
z
'"
'"
:;s
'" f-<
0
:=:
" 0
S
e
oo
S
::J
S
0-

....
0
'"
8
-
"
0
S
e
oo
S
S
00
0-
'"
0
'"
0
0
- M
"
So
e SOO
E

Zo
>!C
'"
'"
'"
0
'"

M
M
So
S SOO
e

Zo

'" '" N
0
'"
M 0
'"
So
N
s-
;<; 20
-
00

-"
.C'
"'0
"Vi'


- -
0..
"" "'0
z'"
c
0
s;.s
'"
31*
o 0 f"""I _I/) M -l) 0
l)" N 0\ \11 \0 N N
(""; 'o::t '"<t \11:\0 r- 00
N_Nr--\OO\l)

r-N r- _
'" '"
NV
'" r-
-'"
'" '"
_N
Tablica 9. (nastavak)
Prcsjek 95/15 120/20 mm
2
150/25 mm' 185/30 mm'
Raspon Naprez. N/mm2 N/mm2 N/mm2
N/mm'
m 60 60 80 100 50 60 80 100 50 60 80 100 50 80 100
40 63 44 63 44 29 44
50 59 59 41 83 59
60 113 105 74 102 74 54 102 74 55
70 148 91 91 68 125 91 70
80 183 155 112 83 168 108 161 108 85 152 108 85
90 191 139 99 205 174 127 166 125 99 186 125 101
100 272 230 168 122 246 209 154 116 234 198 147 116 221 146 118
110 327 273 201 147 293 247 183 135 234 174 134 258 167 136
120 382 320 236 175 343 288 214 160 321 272 203 153 302 195 155
130 445 371 275 206 396 332 248 186 313 235 178 348 225 176
140 507427,316238 451 380 283 215 423 358 270 205 396 257 199
150 597 486 361 274 507 432 323 246 405 305 233 447 290 234
160 651 549 408 311 570 487 364 279 541 456 343 264 504 325 252
170 736 616 458 351 641 545 408 314 510 384 290 563 363 284
180 821 687 512 394 717 607 455 351 674 567 427 331 623 403 313
190 762 568 439 785 672 504 390 627 472 367 678 445 348
200 1008 841 628 486 877 741 555 432 822 690 520 405 760 488 382
220 756 588 1056 668 986 623 487 915 585 457
210/35 mm'
N/mm'
50 80 100
44
59
74
91
108
125
210 146 118
252 167 135
292 191 162
337 219 175
386 249 196
436 282 214
485 315 234
544 352 276
601 389 307
669 429 338
735 473 373
880 565 442
240/40 mm'
N/mm'
50 80 100
4 29
83 59 41
102 74 54
124 91 68
148 108 83
178 125 99
211 144 118
247 167 131
286 191 155
328 215 172
373 245 195
421 275 213
472 310 239
527 342 267
584 383
297 J
645 418 328
709 463 363
552 434
...
00
...
240 896 642 1251 790 1166 734 577 1080 687 540 1041 663 528 648 510
260 700 1465 921
280 885 1692 1063
300 2235 952 1940 1218
---_ .. --_ .. __ .
Tablica 9. (mlstavak)
Presjek 95/15
120/20 mm'
RaspoD Naprez N/mm2 N/mm'
m 60 60 80 100 50 60 80 100
320
340
350
360
380
400 3948
3420
1361 858 674 1260 800 626
1572 989 779 1460 921 730
1799 1139 893 1650 1050 834
150/20 mm'
N/mm2
50 60 80
2041
2300
2574
2865
3171
100
1017
1145
1212
1577
185/30 mm'
N/mm'
50 80 100
944
1060
1190
1320
1444
Provjes u em kod +40'C iii kod _5C sa dodatnim teretom 1,0' 1,76,jd N/m,
769 610 753 593
884 706 866 682
1006 804 1526 866 777
-.,;j
210/35 mm' 240/40 mm'
N/mm2 N/mm'
50 80 100
50 80 100
906 1111 880
1023 1245 988
1082
2060 1310
1151 1385 1102
1269
1535 1224
1408 2668 1697 1351
10 N/mm' '" I kp/mm'

_s-o

N
'9 .c::

0



7"'"
"0 p..'N
g e.

::l .... (Il<
0= Q.l
;
'"0 N
_. ("tl ... 0
g'3
"
-. V> 0 '"tl
o ("tl '"1 0
p.. (Il _. p..
N
Q.l :::I '0 Q.l
...... tl:I 0 :r.'
3 p..::.
o Q.l ::-
N
"""p..P='0
P=' =: 3
N
::r. OJ) 0
::t' C ::r' ':I
"0<=0
'"1 ::! N< 3
co
V1
,
--J
...
u
CD
'WNtvNN tv NN N tv
N ...... - __
-- ...... >-
g:
'" 01.D00-.)0\ V..,J::..WN_ 0\000-..10\

o \0 00 .-.1 0\ V.';:"WN
3 ;;.
00000 oocz,oo 00,000 00000 0000
'8
" " .
;;
.(::>.wwtv_
- - -.JOOQW-..J _-...l.,J::..N
'"
0
.,J::...,J::...p..w_ 'D-.Jwo 0
0. + '"C
.3
0
o A
WNW __
a;

Z

VlOON-.JN OOV.W_
Ul-.J-....J.,J::..OO .\0 -.J ,N N 0

c:t
3

WNN __
-
- 3

'" A
0\\0 l;.l oow \OO'IwN
'"
'"


'" 0
.,J::..O\VlOO ONO\O 0
Z
II
o -.
3

3 I S
O'\v..,J::..ww
NN __
'"
3
ONVlOON -.J_-.lW\O "'A",

"
""

00 \0 -.J I.D -.J O\OWWOO OOW'"
0
!3:
"0
0

l") 8- AAW
NN ...... __
-
'"
...
3
\0 ...... t"n.'.

-...lV\WN

OJ>
3
.:-- {h. 00 00 W

Q
....
" '
.
3
"",
.. '"
"
.,J::..,.f::>.WWN
tv_-_
-
N
't "

OO ...... O\OVl _-.lWO-.J

g

Vo,JW-.JVl-...l
"
=

........ '"
v..,J::...,J::..ww
WN""" ......
- "
W
"
"'_w VlOONo\O VlOO\W'-O ....
'"

V>
3
3
OON'-l \0 -.J W N '-J OI.D-.JOI.D -.0 0
"
N
3
.,.
A
V> V> A ';:"WWNN
--
-
2 .. 3
"

00"''''
OVlOo\N OO.,J::.. ...... OOO\ A
'"
...
OOAA OOo\-.JNO tv 00 -.J \0 0\
'"
0
"


"" Z "
m
'" 00
-.JO\O\VlVl .p..WWWN
tv ___
-
V>
e,
0
tlt
O\I.DNO\O ,J::.OOW_-.J NOOV._I.D
'" V>
'"

0
"
-
OOO\-.lN_ W \C 1.0 -.J ...... 0\0\0000 ....0 0 3
3
3
"
.... '"
C\VlVl.,J::...,J::.. WWNN_
---
a;

3
N<
'" '"
W-.l-VlO v._-.JW\D O'\W Q 000\ A

:1. Z
'" '"
N_.,J::..\O-.J 1.D,.J::._No\
WWo\NIJl
'"
0
"

,-----
--- N
....
(]
-00\000 -..JO\O\VlVl .p..WWNN
'" - -
N ,\0 00 -..J -.l -.l OO\CON.J:>. O\\ONO\O .,J::..OOWI.D.,J::.. O-...l..r;:..-oo
'" V>
0
0
W.,J::..\O-')I.D .,J::..,J::.O\W,J::.. OOO\-..Jtv_ \..oJ \0 I.D tv I.D \cWO_a-. .... 0
3
m
...... -_ ......
-
3
J:
tv_COI.D 00 00 -.J 0\ 0\ VlV'l.&;::...&:>.W W NNW_
---
'"
Z ..j:::..O\O\_W -.low....:tt-J O\-Vl_O\ Vl t-Jo 000\ A
0

W ,W,'Vl t-J \0
WO,\O_Vl OW_t-JVl
'"
--..---
-
-
'"
< 0\0\0 oo....:t
::OO::wooo
'" 0
__
O'IOOOWO\
\Ot-JO\_Vl OVl_O\W ",V>
0
V>

W t,...l.,ya --
!->J \000 OVl .... 0
3 (]
,...,.0\0\000 ....:t....:tO\O\.Vl NNNN_

a;
3
0
WO\\ONO\ \OWOON....:t \OO\WO....:t V>
0

< \O\O_VlN ....... NO\W_ ....... O\NO_ t-JO_t-JVl 0

.--_._--------

Tablica II.
Najveci provjes u COl aluminijski,h
aldrejskih u.teta
16mm
2
25mm'
35 mm'
50mm
2
70mm
2
95mm'
120mm'
150 mm'
Ras-
pon
. Naprez. Naprez .
Naprez.
Naprez.
Naprez.
Naprezl ,Naprez.
Naprez.
m Nlmm'
Nlmm'
Nlmm'
Nlmm'
Nlmm'
Nlmm'
Nlmm' Nlmm'
50 60 70 50 60 70 50 60 70 40 60 70 40 60 70 40 60 70 40 60 70 40 60 70
20 33 23 20 29 27 22 29 27 22 35 25 22 35 25 22 35 25 22 35 27 22 35 27 22
25 50 36 32 41 37 28 37 34 28 46 28 46 28
30 69 51 45 56 46 35 48 42 35 56 39 35 56 39 35 53 39 35 53 42 35 53 42 35
35 92 69 61 73 62 48 63 54 43 72 42 66
42
40
61 66 52 87 55 49 79 55 49 73 55 49 73 58 50 73 58 50
45
79 83 65 107 58 96
57 88 64 58 85
50
96 99 79 127 82
67 113' 72 65 102 72 65 96 75 65 94 75 65
60
138
139 114 175 115
95 154 100
84 136 89 81 128 93 81 120 93 81
70
188
185 154 221 153 127 202 133 111 176 116
98 164 113 98 150 111 99
80
239 200 296 195 164 256 169 143 222 148 125 204 141 117 190 133 117
90
300 252 369 245 206 318 212 178 274 182 155 250
172 144 235 162 136
100
450 300 252 387 256 218 331 221 188 301
207 174 280
193 163
110
540 361 304 462 307 261 394 263 225 358 245 206 330 228 192
120
540 364 309 463 308 264 419 286 242 387 265 225
130
621 423 360 538 357 307 485
331 280 445
306 260
140
707 488 416 619 412 354 557
379 321 510 349 297
150
797 559 476 705 471 403 634 430 366 580 396 337
160
892 633 540
531 456 716 485 415
445 380
170
596 513 802
544 463
498 425 ...
180
667
892 606 516
554 473
CD
....
488--__________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
'" '"
.-


'-O'-Or-0000
6
2
"
"0
o
. "0
u
o

1
"0
o
""
6

+1""
"0"
0'"
"" .-,
6 x
"0

6
";;> 2
e
c..ll
II
E
E
Z
::
Tablica 12.
Najveci provjes u em vodica niskonaponskih mreza
.
Maks. Presjck mm
2
Mate- nap. Ras- 6" 10 16 25 35 50 70
rijal N/mm' pon
vodica m provjes (em) kod +40 'C
20 25 20 20 20 20 20
120 30 56 44 36 36 35 35
40 77 62 52 50 50
50 119 94 78 71 67
Bakar
20 41 38 29 29 28,5 28,5
80
30 90 71 58 51 46 45
40 119 96 82 73,5 67
50 182 144 121 108 96
20 18 17,5 17,5 17,5
Alucelik
80
30 38 30 29 29
6: I 40 68 51 43 43
50 105 80 65 57
20 33 29 29 36
25 50 41 37 44
45 30 69 56 48 54
iii 35 92 73 63 67
50
2
)
40
82
45
50
Alurninij
20 22 22 22
25 28 28 28
30 35 35 35
70 35 48 43 42
40 62 52 49
45 79 65 58
50 96 79 67
1) bakrena ziea, svi ostali presjeci su uzeta
2) za presjeke do 35 mm
2
, ostali 45 N/rnm2;
10 N/mm'" 1 kp/mm'
20
35
50
67
28,5
45
65
91
18,5
30,5
44
59
36
44
54
64
74
89
104
22
28
35
42
49
57
65
95
20
35
50
67
29
46
65
87
18,5
30,5
44
59
36
54
73
97
35
49
65
T
,
Energetski nadzemn; vedevi ________________ 489
Mehanicko dimenzioniranje
Tablica 13 .
Tefet i vesta izolatora
Prelomni teret potpornih
izolatora
Elektromehanicki teret kapastih
izoiatora, odnosno kapastih izo-
latora u lancima i prelomni teret
masivnih stapnih izolatora
Izolatori
Vrsta
Najrnanja vrijednost preiomnog,
odnosno elektromebanickog
stupa
tereta
nosni 2,5 x (masa uzeta+dod. teret)
zatezni 2,5 x sila zatezanja vodica
nosni 3 x (masa uzeta + dodatni teret)
zatezni 3 x sila zatezanja vodica
Mehanicki pojabna izolacija. Smatra se da je izolacija voda mehanieki poja-
cana, ako se:
za potporne izolatore upotrijebe dva iii vise izolatora tako da u slucaju preloma
jednog izolatora preostali budu dimenzionirani prema zahtjevima iz tablice 13
uzimajuci u obzir raspodjelu tereta na neostecene izolatore;
kod niskonaponskih vodova smatra se da je postignuto mehanicki dovoljno
pricvrscivanje vodica na nosnim stupovima, krovnim nosacima, konzolama na
zgradama i slieno ako se pri upotrebi jednog potpornog izolatora vodic dodatno
veze sigurnosnim vezom od jednakog materijala i presjeka kao vodic;
ako se za visece izolatore upotrijebe dva iIi vise lanaca dimenzioniranih prema
tablici 13 za normalno stanje voda, kada je opterecenje ravnomjerno rasporedeno
na sve lance, a u slucaju prekida jednog lanca izolatori preostalih lanaca smiju
biti optereceni najviSe s pola iznosa od elektromehanickog tereta, odnosno mini-
malnog prijelomnog tereta.
Elektricno dimenzioniranje
lzolator, odnosno izolatorski lanac kompletno montiran kao na nadzemnom
vodu, mora izdrzati napone prema tablici 14 (koja je na prijedlog TO 28 JEK-a u
Tehn. normativu SI. list 51/1973, cl. 73 uskladena s JUS N.BO.030-1976 0 koordi-
naciji izolacije).
Tablica 14 vrijedi za atmosferske prilike odredene barometarskim t1akom od 1014
milibara (760 mmHg), 20 "C, uz vlagu II g/m
3
.
Za vece nadmorske visine vrijednosti treba pomnoziti faktorom
Nadmorska visina (ni)
Faktor
do
1000
1,0
>1000
do 1500
1,075
>1500
do 2000
1,150
>2000
do 2500
1,225
490 __ ---------KABELI I NADZEMNI VODOVI
Tablica 14.
Nazivni Nazivni Nazivni
Najvisi kratkotrajni podnosivi podnosivi
napon podnosivi sklapni atmosferski
Stupanj
opreme napon udarni udarni
izolacije
kV industr. napon napon
frekvencije
kV maks kV
rnaks
kY"
3,6 Si 10/40 3,6 10 - 40
7,2 Si 20/60 7,2 20 - 60
12 Si 28/75 12 28 - 75
24 Si 50/125 24 50 - 125
38 Si 70/170 38 70 - 170
123 Si 185/450 123 185 - 450
123 Si 230/550 123 230 - 550
245 Si 395/950 245 395 - 950
245 Si 460/1050 245 460 - 1050
420 Si 950/1175 420 - 950 1175
. 420 Si 1050/1425 420 - 1050 1425
765 Si 1300/1800' 765 - 1300 1800
765 Si 1425/2100' 765 - 1425 2100
765 Si 1550/2400' 765
- 1550 2400
* sarno za orijentaciju
Na vodovlma iii dijelovima vodova u predjelima s vecim talozenjem necistoce,
s reSOID iii maglom (ripr. u bIizini taHonica, morske abale i 81.) treba vrijednosti iz
tahIice 14 paveeati odnosno upotrijebiti izolatore s duljim strujnim stazama, i to
u skladu s vrstom i stupnjem oneciscenja.
pojaeana izolacija. Izolatori iii izolatorski lanci moraju imatt jedDo:"
minutni podnosivi napon 50 Hz za ake 15 % visi od jednominutnog podnosivog
napona na preostalom dijelu voda (sarno za visokonaponske vodove, za nisko-
naponske vodove nije potrebno elektricki pojacavati izolaciju).
U tablici 19 za prijelaze (str. 495) oznaceno je sa "M" gdje je propisana
mehanicki pojacana izolacija, odnosno sa "E" gdje. ie propisana elektricki pojacana
izolacij'a.
I
-!
Energetski nadzemni vodovi ----____________ 491
Tablica 15
Izolatorski lanci s izolatorima K 170/280 i F 8 "Sediver"
Razmak
Udarni napon 1,2/50
Podnosivi
Tip Vrst i izmedu
izrnjenicni
izolatora broj clanaka zast.
kV
napon 50Hz
i napon u lancu armat.
podnosivi
preskoc. na kisi
mm
50% kV
N-J.2" - 224 236 140
N-1.3
1
) - 340 358 160
K 170/280
4
) N-l.4l) - 433 456 200
35 kV N_1.22)
- 220 225 108
Nc1.3') - 310 314 161
N-l.42) - 345 350 197
N-1.2 180 150 1553)
71
N-1.3 350 225 230')
120
N-1.4 520 264 270
3
)
188
N-1.6 795 - 494 266
K 170/280" N-1.7 965 - 585 308
1l0kV Z-1.6 800 - 496 266
Z
c
1.7 940 - 560 290
F8 N-1.7 840 - 522 282.
"Sediver,,5)
N'-1.9 1128
- 685 380
1l0kV Z
c
1.7 800
-
493 241
N-l.l1 1700 - 1033 526
K 170/280" N-1.U 2040 - 1227 655
220 kV Z-2.11 1600
- 975 469
Z-2.13 1910 - 1140 550
F8 N-1.12 1560 - 925 465
"Sediver"S) NCL14 1870 - 1128 575
220 kV Z_2.12 1500
- 895 432
Napomena: N Z=-zatezni izolator. Lanci s izolatorima K 170/280 (kera-
mieki) i F 8. "Sediver" di"menzije 146/254 mm) u pravilu su primijenjeni
na visokonaponskim vodovima u SFRJ. Od 1.975. g. pocela je pri'mjena kapastih
staklenih izolatora. KT 120 i KT 120 M proizvodnJe IEP Arandelovac, eiji su rezultati
ispitivanja u tablici 16.
I') bez. zastitnih armatura; 2) sarno donJa armatura;- sVl ostali irnaju gornju i donJu
zast. armaturu;' 3) 100J% preskocni. napon, 4) is,pitano u Institutu za elektroprivredu
Zagreb, 5). ispitanQ u "EnergQinvest'-u Sarajevo.
OriJentaciJske vriJednosti za podnosive udarne. napone.:. 92 do 95'% od 50 %-tnog
preskocnog. napona.
492 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Tablica 16.
Izolatorski lanci s kapastim staklenim izolatorirna KT 120 i K T 120M IEP Arandelovac
i zastitnim arrnaturama (rezultati ispitivanja u IRCE "Energoinvest" - Sarajevo)
Razmak Udarni napon 1,2/50 Maks.
Tip Vrst i izmedu
kV
podnosivi
izolatora broj <Ianaka zast. izmjenicni
I napOD u izol. lancll arrnatura
podnosivi
50% napon 50 Hz
mm preskoc. na kisi (kV)
N-1.3 220 170 180 74
N-1.4 360 254 277 121
KT-120 ON-2.4 360 259 280 120
35 kV Z-1.3 220 177 190 81
Z-1.4 360 269 285 113
OZ-2.4 360 282 302 126
N-1.6 655 377 410 180
N-1.7 800 452 480 238
N-1.8 950 545 560 262
N-1.9 1090 593 623 306
ON-2.7 800 468 479 212
KT-120 ON-2.8 955 548 573 269
11.0kV ON-2.9 1100 612 631 290
Z-1.7 810 457 487 209
Z-1.8 945 543 556 223
Z-1.9 1100 610 635 253
OZ-2.7 800 450 472 248
OZ-2.8 945 539 556 250
OZ-2.9 1100 550 576 218
N-1.7 800 453 475 236
N-1.9 1080 590
"
623 296
ON-2.7 800 462 480 218
KT-120M ON-2.9 1060 583 601 265
110kV Z-1.7 810 458 4?8 222
Z-1.9 945 527 548 260
OZ-2.7 800 459 475
..
253
OZ-2.9 1085 569 617 300
Napomena: Izolatori KT-120M imaju duiju strujnu stazu i predvideni su za podrucja
s talozenjem necistoca; N = jednostruki nosni; DN = dvostruki nosni; Z = jednostruki
zatezni, DZ = dvostruki zatezni.
Navedeni izolatorski lanci predvideni su za vodove 35 i 110 kV u SFRJ;
r
I
--____
'" '"
"oz
:=0
l-
=>
l"'1
N . .!.
v..-
I I .?: - c

" .;;;
-
0 00
f'"
"" '" ,/ .- <:)
;U
""
0
c
/' [:::::
o 0
"
>
00
.D _ N
-0
;> "'C;.. 't:I
0
0"" .t; 2 'N i5 ::; 'N
/'

I-:::;
V
C N
>
0
:;
'0 .-
i"
k'"
'"
=
UJ ... O ...... O "'Z '" .,
"
N
1-
-'7
"
""
UJ

8
=>
00
/
Ul
"
0
0
c
'"
ZZZZZZ
"'"
=
N
k:'" 0
Ul
CIJ(J)cnCl)ClJCI.l

Z
ZZZZZZ _ c

"

;S
1 :0':-
'"
'"
c
-.'


'"

"'"
'"
"'"
<t,

'"
'-0'-0'-0000
." -
...... --(".1NN
E ;:;; ::E::E::E::E::E::E 2:':
00
;; ::,.
:'2- %,
'"

'"
E
'"
""- ""- ""-
::E

'nV'lOV)V)O M
__ g"Jf!1l8A

00 0
::!:
-
""
_z
<::: I I I I I I

I
'"
>[)

"
" 00
f--8 .;- I- oq, "l "l 0, q
0
c5 ON N .... '<t V
'"
c
'2 <Cc::lcc<Cc.QCQ
'"
"'-
----J;;t
> V)V)8 V) V)fi

'" <>:
0000-0000_
"
<t: x x x x x x
""
0

"
'"
1-1-
C
'"
Z Z
00
.".""
N
- - --
0 Z
'" '"
Z Z Ul Ul UlUl
t
=>
J09'13N SfU 909'HN '0
-
'"
rq- 'a v z
'0
00


s :::
c
-
E ;'l
'"
-
I
0_
00
""
"
"
00 00
::t_
.--
'" on -
M



;:;;"" 0 c5 c5 ::-
=
""I-E E
""
I-
2::
'" '" '"
,,- -
-
'" '"
M
E
""
0 0

>u
I => -"
'"
00
'"
00 =>

u
-
:=0
bt
."
- ""
0
0
Q
0 0 0 c
N -
:;;
i' '"
00
'"
00
-
0. ,

-
-0
"
c.
.!::
-8>
0 0 0 0 0 =

U
0 0 0 0
"

'"

-"
0
'"


0
-
"Ul
00
'"
00
-
0

'0
Z Z N N E


'"
N
'"
00
0
0
Z Z c. ::;
JOE'13'N SOf 90E'13'N
c.
!uJodlOd !UZ;';Jlt!Z

Tablica 18.
lzolatori za vodove vis. napona
Nosaci potpomih izolatora vis. napoDa

Udarni Podnos.
napon nap. kV
Pre- Mjere
.,,- Mjere Teret
Standard 50% 50Hz 10m mm

Za
F
Oznake
Masa
'" .
Oznake
mm
presko- suho/ eret.
."z
izolat.
kN
JUS N.FI
c'"
ka ki!a kN
5;:J

+ - DH d
a b d
D 135 110/145 60/45 10 1,5 135 130 31
N
NPV25 A D 135+ 105 170 M 24 1,25
105/65 D 175 150/190 80/65 12 3,4 175 185 34
25 B +1165 140 170 M30 4,40
S
D260 200/250 100/87 13 9,5 260 290 41 0 NPV 28 A D 175+ 105 205 M 24 1,45

'"
0
28 B +1220 140 205 M 30 5,60
0.

101/59 I165 110/135 60/40 10 1,6 165 105 28 S
0
0-
102/59 T 220 160/200 90/64 12 4,7 220 165 34
>
NPV 35 A 125 320 M 24 1,75
'" D260
1260 125/80 13 5,8 260 210 35
0::
35 B 145 320 M 36 6,20
111/69 K 170/280 130/136 70/45 8,2 6,8 280 170 16 NSV 25 F D 135+ 120 310 M 25 kriv. 3
.'"
'';: C"J
25 F +1165 250310 M 24 str. 49

'"
KT 120 143/141 45" 12 5,5 255 146 16
"'<>
NSV28 E D 175+ 120 310 M 28 kriv.
0. -
c-
.- N
'" KT 120 M 165/168 51" 12 7,5 300 146 16
>0
28 F +1220 250310 M 24 4
-
ell'"
NSV 35 F D260 300 480 M 30 kriv.5
3
1) oblik A za nosne. oblik B za zatezne izolatore
2) udarni i podnosivi napon dobiven ispitivanjem, podnosivi pod kiom 1 kN -100 kp
Tip D '" 0 ., Tip 1 ,d,. K170/280 i KTI20
d

..,
6
'"
--.4
TipA,B
._-----_ .........
Tablica 19.
Prijelaz vodova i njihovo pribJihvanje raznim objektima
--c

Smanj.
Prijelaz vodova VN (do 110 kV) odnosno NN
naprez.
Pojac. Primjedba
preko objekata (> 110 kV vidi "Primjedbe") vis ina S V u m udaljen6st SU u m
oa %
izolac. br.
VN NN VN NN
1 2 3 4 5 6 7 8
4 4 3 3 - -
-
5 5 4 4 - -
1)
6
5
5 4 -
- -
-
- 3 1 - E -
5 2,5 4 1,25 - E
3)
-
-
- - -
E
4)
12
S
)
-
5')
- - E -
-
- - 0,3 -
-
-
- - - 0,7 -
- -
- -
- 2,5 -
- -
-
-
- 1,25 - -
-
-
- -
-
- -
6)
7 5 - -
- E -
7 6 -
- 75 EM"
26)
7 6
208) 9) 28) 9)
- EM
26) 10)
7 6 10') " - -
E
34)
7 6 40"
40
9
)
75 EM
26) 10)
7 7
10
29
) 10
29
)
30)
EM
27) 11) 10)
12 12 15 15
30)
EM
27) 11) 10) 35)
7 7 -
- - M
24) 26)
-
- 3 1,5 75 EM
12) 26)
-
-
2,5 1 - -
13)
Sume i drveta

<n
496
"
"
" .- -
'"
I
"
" '" '"
"

'"
"
'"
00
I I I
"

"
"

" "
'"
'-
0

.....

I I I I I

I
::E
I
::E
I I I

'"
I I I I I I I I I I I
'"
I I I
""
I ..... I .....
'"
'" '"
'"
N N '"
I "8
'" '"
I I
6N
I
f"i"':
I I I I
'"
'"
,
'"
"
I =:
t.r)('I") ..... N
I
'"
I

I I I
.
M
.....

.
'"
.....
'"
-
I I 1111"'1"11111
T
Energetski nadzemni vodovi -----------_____ 497
7) M za krizanja s ulicama iii cestama
8) SU u horizontalnom smjeru
9) uz obrazlozenje 10 m za YN, a za NN uz rub cesle
10) zabranjena upotreba fica
11) u prijelaznom zateznom polju dopustena najvise tri nosna stupa
12) SU od vozila, voznih i napojnih vodova
13) za 'Un ::2: 110 kV SU mora biti odrzana i u slucaju obaranja stabla. a mjeri se
od neotklonjenog vodica
14) od najviSeg vodoslaja kod kojeg je moguce splavarenje
15) od najviseg vodostaja ked kojeg je moguca plovidba, aka nije drugacije utvr-
dena s nadleinim organom
16) hor. udaljenost od cbale. Od Doiice nasipa SU;::: 6 m
17) za vaznije vodove vecih raspona kontrola SU, aka je na gornjem vodu dod. te-
ret, a na donjem ga nema
18) iznad vodica NN postaviti 2 uzemljena sigurnosna uzeta (sila kidanja ;;::: 10 kN
odn. 1000 kp). Sig. u:zeta nisu potrebna ako je na VN izolacija EM, naprezanja
vodiea i zast. uzeta ::; od 1/3 prekidne cvrstoce, te ako je za prijelazni raspon
s nosnim stupovima zadovoljena S.v;;::: 2 m u slueaju da prijelazni. raspon VN
voda ima dod. teret, a ostali ne
19) zabranjen prijelaz vodova preko antena i antena preko vodova. Za antene
predajnih i prijemnih staniea SU u sporazumu s nadleZnom organizaeijom
20) iznad iii ispod zicare u najnepovoljnijem polozaju dijelova zieare
21.) udaljenost eel. iii arm. betonskih slupova u em ;:::0,7 Un' ali ;:::20 em
22) izbjegavati prijelaz preko registriranih sportskih igralista. Za VN dozvoljeno
sarno iznimno. Zabranjen prijelaz preko streljane
23) zabranjen prijelaz NN vodova preko igralisla
24) dozvoljen kut prijelaza <30
0
za Un;::: 10 kV uz ohrazlozenje
25) zabranjen prijelaz preko odskocne staze
26) kUI prijelaza ;, 30
27) kut prijelaza ;;:::45. Za VN ;;:::35 kV u iznimnom prilikama kut prijelaza 2::30"
uz obrazlozenje
28) za susioniee vrijedi kao za zgrade
29) iznimno ;:::5 m uZ obrazIozenje
30) vlacno naprezanje vodiea ne smije prijeci 2/3 norm. dop. naprezanje za
Un < 50 kV, a za vece Un 85 % norm. dop. naprezanja.
Kontrola naprezanja uzeta u ovjesistima kod trostrukog norm. dod. tereta.
Za prijelazna zatezna polja s ubaeenim nosnim stupovima provesti kontrolu da
u prijelaznom rasponu postoji norm. dod. teret.a U ostalim ne. Dozvoljena SV
za I m manja od navedene.
31) uzemljili ,icane mreze na prijelazu YN;,UO kY, R.,,25 Q
32) zabranjen prijelaz, udaljenost od poIetno-slijetne staze 1000 m, a sjeeenje pravca
poletno-slijetne staze dozvoljeno na udaljenosti 2000 m
331 zabranjeno postavIjanje stupova na groblju. Ako se ne moze izbjeci prijeIaz,
Ireba M.
34) za cesle II i III reda, kUI prijelaza ;, 20
35) zabranjena upotreba drvenih stupova
36) kao za zgrade
32 Koncarev prirucnik
498 _______ __ - KABEL! I NADZEMNI VODOVI
Prijelaz VN odnosno NN voila preko telekomunikacijskih (TT) vodova
i meduso'mo priblifavanje
Sigurnosne visine:
za flapone do 250 V prema zemlji
za napone 250 V prema zemlji do 1 kV
.od I kV do 35 kV
.od 35 kV do 110 kV
za 220 kV
za 380 kV
Ostali uvjeti:
1m
2m
2,5 m
3m
4m
5,5 m
1. za IT vodove medunarodnog prometa i one koji povezuje glavne gradove
republika i pokrajina potrebno (M) i (E) izolaeije;
2. za ostale IT vodove potrebno sa:mo E;
3. kut prijelaza u pravilu 90 ali De manji od 45. U iznimnim prilikama moZe se
smanjiti do 30 uz obrazlozenje;
4. aka VN vod nema zast. uZeta nil IT uporistima treba postaviti gromobrane,
R,,:525 Q;
S. prijelazni raspon, aka je moguce, treba biti manji od ostalih iIi se prijelazni
stupovi moraju za veci tacunski raspon;
6. za IT vodove navedene pod 1. normalna dopusteno naprezanje vodica i zast.
uZeta De smije prelaziti 1/3 njihove prekidne cvrstoce;
7. horizontalna udaljenost najblizeg vodica VN iii NN voda od TT voda ne smije
. iznositi < 5 m. Taj uvjet nije potrebno ispuniti ako je visinska razlika navedenih
. vodova ;" 10 m. Horizontalna stupa VN iii NN voda od TT
ne smije biti < 2 m, a treba teZiti da udaljenost bude manja od dvostruke visinske
razlike izmedu VN, odnosno NN i TT voda;
8. u naseljenim mjestima moze se n iznimnim slucajevima dozvoliti prijelaz TT
voda preko NN voda napona do 250 V prema zemlji. Zabranjeno je vodenje VN,
odnosno NN i TT vodova na" zajednickim stupovima. (Ovo se ne odnosi na
vlastite TT vodbve elektroprivrednih i slicnih organizacija).
Vrste stupova i njihova opterecenja
Nosni stupovi sluze za noenje vodica i zastitnih uzeta, koja nisu na njih
kruto uCvrScena. Linijski nosni stup ima samo vertikalna opterecenja, a kutni
nosni stup uz to jo i rezultantu vlaka vodica i zastitnih uzeta.
Preporuca se da se na vodovima s ovjesnim izolatorima ne upotrebljavaju kutni
nosni stupovi na mjestima, gdje kut skretanja trase iznosi vise od 20.
Zitezni stupovi sluze prvenstveno za zatezanje, a takooer" i za nosenje vodica
i zastitnih uzeta, koja su na njih kiuto ucvrScena, te se mi stup prenosi direktno
vlak svakog vodica i zastitn9g ufeta sa svake strane stupa. Preporucuje se da
udaljenost izmedu dva zatezna stupa, tj. duljina zateznog polja ne prekoraci. 8 km.
niti da ne obuhvati vie od 30 raspbna.
Energetski nadzemni vodovi ___ --.:. ___________ 499
Za pojedinog dijela stupa treba odabrati ono opterecenje, koje uzrokuje
najvecu silu u njemu, ali se ne uzima da razna opterecenja djeluju istodobno.
Normalna optereeenja nastaju, kad su svi dijelovi voda neosteceni, a izvanredna, kad
je jedan iii jedno zastitno u!e s jedne strane stupa prekinuto.
Normaloi sluZajevi opterecenja za nosne i zatezne stupove:
Slutaj la: Te!ina stupa,izolatora, pribora, i zastitnih uleta; tezina dodatnog
tereta na vodicima i zatitnim uzetima; rezultanta punog vlaka svih vodica i wtit-
nih ufeta s obje strane stupa.
Slutaj Ib: Tefina stupa, izolatora, pribora, vodica i zatitnih ureta; pritisak vjetra
na stup i na sve yodice i zatitna uuta okomito na vod, odn. u smjeru simetrale
kuta trase; rezultanta od 2/3 vlaka svih vodica i zastitnih ureta s obje strane stupa;
Slutaj Ie: Tefina stupa, izolatora, pribora, vodica i zastitnih uuta; tlak vjetra
na stup i na sve yodice i zastitna uzeta u smjeru voda, odnosno okomito na simetralu
kuta trasej rezultanta od dvije trecine vlaka svih vodica i zastitnih uZeta s obje strane
stupa.
Slutaj 2 - samo za zatezne stupove: Tefina stupa izolatora, pribora, vodiea. i
zastitnih uzeta; 2/3 vlaka svih i zastitnih uleta s jedne strane stupa.
Izvanredni slucajevi opterecenja (ne uzima se u racun za jednostavnije konstruk-
eije drvenih stupova, ni vodove do 35 kV). .
Slucaj 2a za nosne stupove: Tezina stupa, izolatora, pribora. vodica i zastitnih
ufeta; tetina dodatnog tereta na vodicima i zastitnim uzetima; polovica vlaka jednog
vodica iii jednog zastitnog liZeta s jedne strane stupa, a kod vodica u snopu 1/4
vlaka svih vodica jednog snopa. '
Slutaj 2b za zatezne i kutne nosne stupove (skretanje trase > 5): Tenna stupa,
izolatora, pribora, vodica i zastitnih uuta; tezina dodatnog tereta na vodicima i
zatitnim uzetima; puni vlak svih vodica i zastitnih uzeta u oba smjera trase osim
jednog vodica, odnosno jednog zastitnog uzeta s jedne strane stupa, a kod vodova
s vodicima u snopu puni vlak svih snopova vodil:a i zastitnih uzeta u oba smjera
trase osim jednog snopa, odnosno jednog zastitnog uzeta s jedne stupa.
Slucaj 3 za zatezne i kutne nosne stupove (skretanje trase > 5) na prijelazima zelj.
pruga, u sastavu J2: i drugih zeljeznica kojima se obavljal putnicki promet. Tezina
stupa, izolatora, pribora, vodica i zastitnih uuta u prijelaznom polju. teiina dodat-
nog tereta na vodicima i zastitnim uzetima u prijelaznom polju; puni vlak svih
vodica i zastitnih ufeta u prijelaznom polju, a kod vodova s vodil:ima u snopu puni
vlak svih snopova v.odica i zastitnih uzeta u prijelaznom polju.
Tablica 20 .
Opterecenja
V rsie stupova normalni 'izvanredni
slucajevi slucajevi

linijski la Ib Ie
_.
2a -
stupovi kuti (kut >5) la Ib Ie - 2b 3
Zatezni stupovi la Ib Ie 2 2b 3
32*
500 ___________ KABELII NADZEMNI VODOVI
Tezinu vodica i zastitnih uzeta i tdinu dodatnog tereta treba racunati prema
gravitacijskom rasponu, tj. prema udaljenosti od najnize locke lancanice s jedne
strane stupa do najnize tocke lancanice s druge strane stupa.
Tlak vjetra na yodice i zastitna uzeta u smjeru simetrale kUla trase uzima se
na poluzbroj susjednih raspona i to bez redukcije S obzirom na kut trase. U
smjeru okomitom na simetralu kUla trase uzima 5 redukcijom S obzirom na polozaj
uzeta prema smjeru vjetra, ali se uzima najrnanje jednak cetvrtini pritiska u smjeru
simetrale kula trase.
Dimenzioniranje drvenih stupova
Za staticki proracun drvenog stupa pretpostavlja se da je stup potpuno ravan i
da je poveeanje promjera stupa na debljem kraju u skladu s JUS D.B2.020(68, tj.
0,8 em(m duljine.
Naprezanje stupa od sile vlaka odnosno tlaka rasporedenih ravnomjerno po
presjeku ne srnije prelaziti vrijednosti iz tahlice 21.
Tabliea 21.
Vrsta naprezanja
Vlak i savijanje
Tlak (pritisak) u smjeru vlakana
Tlak okomit TIa smjer vlakana
9drez u smjeru vl<!kana
Odrez okomit na smjer vlakana
Najvece dozvoljeno naprezanje za drve
meko tVIde
N(em' kp(em' N(em' kp(em'
1470
1078
392
147
294
150
110
40
15
30
1863
1177
490
196
392
190
120
50
20
40
Za izvanredna opterecenja: vrijednosti u tahlici + 25 %.
Za gradnju elektroenergetskih vodova koriste se u pravilu za tvi-do drvo: hrast,
pitomi kesten i bagrem (prekidna evrstoea 8330 N/em' 850 kp(em'): a za meko
drvo: bar, jela i smreka (prekidna evrstoea 5400 kp(em').
Promjer d v u em standardnih stupova prikazan je u tablici 22. Dozvoljeno
odstupanje od ravnosti bilo gdje izmedu spojnice vrha i izlaska iz zemlje: manje
od polumjera stupa oa mjerenom mjestu.
Tahliea 22.
1m 6 6,5 7 7,5 8 9 10 11 12 13 14 IS
lis. 12 12 12 13 13 14 IS 16 17 18 18 19
dvem
eet. 14 14 IS IS 16 16 17 18 18 19
Drvo podlozno truljenju treba impregnirati za trajanje od najmanje 20 godina.
Impregnaeija nije potrebna za dijelove stupa u dodiru sa zemljom, ako upotreba nije
predvidena za dulje od tri godine, odnosno izvan zemlje 5 godina.
r
I
Energetski nadzemni vodovi ------__________ 501
Najmanji dopusteni promjer stupa d
v
(30 em ispod vrha) odreden na temelju
opsega mora iznositi:
kod stupova visokonaponskih vodova:
jednostrukih stupova i elemenata slozenih stupova koji su optereceni 16 em
pomocnih elemenata slozenih stupova 14 em
A stupova i dvostrukih stupova spojenih mozdanieirna 15 em
nogara
kod stupova niskonaponskih vodova:
jednostrukih i poduprtih stupova
A stupova i dvostrukih stupova
stupova za ogranke vodova sa sarno 2 vodiea
Savijanje
18 em
13 em
12em
12 em
Moment savijanja M (N em), moment otpora W d', d (em) promjer
stupa u opasnorn presjeku. Rubno naprezanje: M/W < u
dop
(N/ern
2
prerna tabliei 2i).
Slabljenje presjeka od rupa, mozdanika i slieno, treba uzeti u obzir u vlaenom
pojasu.
Izvijanje
Naprezanje na izvijanje racuna se prema :s; Udo (N/em
2
)
A '
F=najveci aksijalni pritisak u N, A=neoslabljeni presjek u em
2
, c:o=koeficijent iz
I
tab!. str. 58 iii raeunati s obzirom na vitkost stupa l, za A::; 75 vrijedi c:o
I - 0,8 U(IOO)"
odnosno za l>75 vrijedi c:o=).2/3100.
0
Vitkost stupa A. Iji, uz i h,. gdje je I, izvijanja u em, polumjJr
inercije u em, J = 0,5 d: = moment inercije presjeka u smjeru izvijanja u em
4
(mala
lokalna oslabljenja ne uzimaju se U obtir), A=povrsina presjeka u em
2
, ds=promjer
u sredini duljine izvijanja u -em.
Duljina izvijanja Ii za ukopane stupove: kod A-stupova razmak od sredine klina
iii vijka na vrhu do polovine ukopane duljine. Kod trokrakih, odn. cetverokrakih
piramida razmak od sredine klina iii." vijka na vrhu do poprecnog spoja, odn.
od poprecnog spoja do 1/2 ukopane duljine. Za stupove na nogarima, umjesto
polovine ukopane duljine vazi sredina izmedu vijaka, koji spajaju nogare sa stupom.
Odredivanje presjeka priblizavanjem:
J=2 10-
5
em
4
em, A 1</4 em', gdje je
FuN, Ii u em; c:o prema gornjim formulama, zatim kontrolirati, da je c:oF / A < u
dop
'
Promjer d
v
= d
s
- 0,004 Ii'
I, Vidi tab!. 2 na str. 58
502 ___________ KABElI I NADZEMNI VODOVI
Drugi, nacin:
birati 0)1 ocjenom, A = FWl/GdoP' d
s
=J4 A/n, ).=41Jd
u
CO2 pO gornjim
formulama za 0) i ponoviti, dok nije W2 ::S;;COt_
Dvostruki stupovi - propisi za spajanje
Tablica 23. Maksimalne sile za spojeve i promjer vijka d U em
spajanja Elemenl spoja
Maksimalno opleoCenje kN
za meka drva za tvedo drva
spoj
nutarnje drva 3,6 d
2
4,5 d'
vanjsko drva 2,6 d' 3,0 d'
spoj jedan iii drugi 1,7 d' 2,Od'

Gdje izmedu prayea sile i prayea vlakoa postoji kut x. treba vrijednosti iz tablice
smanjiti faktorom k:
0' 15' 30' 45' 60' 75' 90'
k 1,00 0,95 0,91 0,87 0,83 0,79 0,75
Mozdanici treba da su od tvrdog drva a tlak izmedu drveta i mozdanika De
smije bili veei od dozvoljenog naprezanja, pod uvjelom da duljina mozd.-
nika nije m.nja od 5-slruke dubine zasjeka.
A-slupovi se moraju spojili na gornjem kraju bar jednim alpri-
like u sredini slobodne duljine treba namjestiti bar jedan spoj i ria donjem
kr.ju slupa klije!la spojena vijcima najm.nje M 20.
Za stupove izradene od cijevi iii odgovarajuceg poligonalnog presjeka dopustena
naprezanja na vlak i savijanje smanjuju se koeficijentom 0,9 za normalno optere-
cenje, a s 0,8 za izvanredno.
Dopultena naprezanja varova: vidi str. 825. Dopusteno naprezanje materijala
nenavedenih u tab. 24 iznosi za normalni slueaJ 1,5 O'm a za optereeenje
1,1 u
m
; um=granica (N/mm').
Stijenke bezsavnih cijevi, ako je unutrasnjost vlazna 4 mm, ako su ispunjene beto-
nom iii zalieene od rde 2,5 mm. Varovi (sIr. 825) duljina 1>40, debljina va,a izmedu
kutnika i plosn. eelika a 3, izmedu cijevi' a 2.
naprezauje: FIA
I
::;' (Jdop; F=vIaena sila u N, AI =presjek odbivsi rupe
za zakovice i vijke u mm
2
, (Jdop u N/mm2 iz tablice 24.
Tlak: wF/A,S, Ud,.'
F=tlacna sila u A
2
=neoslabljeni presjek u mm
2
bez obzira na rupe, (Jdop na
vlak i savijanje iz tablice 24, co=koeficijent izvijanja prema str. 58. J=najmanji
moment tromosti u mm4.
Energetski nadzemni vedevi -'-_____________ 503
Tablica 24.
Dimenzioniranje stupova
Dopusteno naprezanje O'dop
Vrsta naprezanja
normalno izvanredno
opterecenje opterecenje
N/mm' N/mm'
Vlak i s.vijanje C0370
157 216
C 0361
C 0561 235 324
Odrez za zakovice i za obradene CV40 157 216
vijke tv 50 235 324
Ru!Jni tlak za zakovrce i za obradene C0370
392 539
vijKe C0361
C 0561 471 647
Odrez za neobradene vijke CV40 108 147
Cv 50 147 206
Rubni tlak za neobradene vijke C0370
245 333
C 0361
C 0561 324 451
VI.k z. vijke CV40 108 147
Cv 50 147 206
Vlak za ure Cn 275 392
CIII 441 687
CIV 540 863
1 N/mm' = 10,2 kp/cmf
Tablic. 25.
N.ajmanje dimenzije' u mm: rupe za zakovice II, vijci 12.
Presjek kulnik. plosn. prednapregnulih dijag.
neoslabljen 30x30x3
. 30x 3 u najnizem polju 80
oslabljen I rupom 30 x30 x 4 30x4 u ostalim poljima 60
504 ___________ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Gdje postoji sarno odredeni smjer moguccg izvijanja, tamo uzeti J S obzirom
fla os, koja je okomita fla smjer izvijanja. Duljina izvijanja Ii je sistemna duljina I u mm,
ako su krajevi stapa osigurani od hocnog pomicanja. Ako su dijagonale spojene fla
kutne stapove s najrnanje 2 vijka iii zakovice, iii spojem jednakovrijednim zavarenom,
Ii = 0,9 l. Ako se tlacena dijagonala kriza s vlaznom, koje su spojene bar jednim vijkom
iii zakovicom ili ekvivalentno zavarene, racllna se li do locke krizanja.
Tlak i savijanje: F = tIaeoa sila u N, M je moment savijanja u N/mm.
Ako je vlacni rub presjeka blize ldistu iii jednako udaljen od tezista kao
tlacni rub, vazi
Ako je tlaeni rub blize teziStu nego vlacni, mora
osim gornjeg uvjeta _ biti jos:
wF 300+2'< M

A 1000 fV - do,
1 ,
O"dop u N/mm2 iz tablice 24 vlak. A
z
"je neoslabljeni presjek u mm
2
, AI osIab-
Ijeni presjek odbivsi rupe. Wp je moment otpora neoslabljenog presjeka S obzirom
na tlacni rub u mm
3
, W
z
u mm
3
S obzirom na vlacni rub presjeka. Wp=J/e
p
gdje
je J moment tromosti S obzirom na teziSnu os paralclnu s tlacnim ruborn u mm4,
e
p
je udaljenost u mm tlacnog ruba od tezista.
Analoguo jet W7.=J/e
z
' e
7
=udaljenost vlacnog Tuba od tezista u mm.
H, Torzija. Moment zakretanjaM, = F (I +a/2) od vanj-
.-k __ "",...;H
1
ske sile F moze se zamijeniti sa 2 jednaka momenta
F
Mt /2=Ht a=H
z
b ako je omjer stranica pravokutnog
presjeka a/b<I,5. Tada je H,=M,/2a, H
z
=MJ2b.
Uzemljenje nadzemnih elektroenergetskih vodova
Primjenjuju se odredbe Pravilnika 0 tehnickim normativima za izgradnju nad-
zemnih elektroenergetskih vodova (S1. list br. 51/1973), Tehnicki normativi za
eleklroenergelska poslrojenja iznad 1000 V (SI. list br. 411974) (Vidi str. 276).
Metalni i armirano betonski stupovi i metalne trake na drvenim stupovima tre-
baju biti uzarnljeni. Ako se ukapanjem ne postigne zadovoljavajuci otPOF uzemljenja,
treba posta viti dodatne uzemljivace iii poduzeti neke druge dopunske mjere.
Stupovi niskonaponskih vodova bez obzira na vrstu i drveni stupovi visoko-
naponskih vodova, ako nemaju metalnih traka za uzemljenje, ne trebaju posebne
uzemljivace.
Uzemljenje u kompenziranim i neuzemljenim mrezama
1
. b . 125 V
uzem JenJa mora It! Ru;;;;; --Q
I, (A)
Otpor
lz je kapacitivna struja mreze s izoliranim zvjezdistem, odnosno
preostala struja ako je zvjezdiste induktivllO uzemljeno preko svitaka
Energetski nadzemni vodovi ________________ 505
za gasenje. Gdje postoii zastitno uze tame je Ru ukupni otpor uzemljenja, racuna-
juci i vezu preko zastitnih uzeta. Prekoracenje gore propisane vrijednosti za Ru
dopusteno je na slabo pristupacnim a na drugim mjestima sarno tame gdje
su poduzete rnjere, koje ce smanjiti vjerojatnost zemljospoja npr: neprobojni izo-
latori, redovita kontrola izolatora u pogonu, signalizacija zemljospoja iii auto-
Matsko iskljucenje voda.
Uzemljenje u mrefama s direktno uzemljenom nultorn tockom
Nadzemni elektroenergetski vodovi s direktno uzemljenom nul tom tockom
moraju imati pouzdano i brzo iskljucenje dionice u kvaru. Stupovi
nadzemnih vodova trebaju imati uzemljivac u obliku jednog iii dvaju prstena oko
svakog iii oko svih temelja stupa, a dozvoljena je i primjena drugih oblika uZern-
ljivaca, ako je osigurano slicno djelovanje.
Na stupnirn mjestima u kamenjaru, ako uz racionalnu upotrebu materijala nije
moguce postici zadovoljavajucu vrijednost otpora uzemljenja, ne treba postavljati
uzemljivace.
Uzemljivaci se ukapaju na dubinu od najmanje 0,5 m, a udaljenost uzemljivaca
od temelja treba omoguciti povoljan efekt za oblikovanje potencijala (u praksi 1 m
od lemelja).
Uzemljenje za zastitu od grorna
Da bi se pri udaru groma u stup iii zastitno uze smanjila opasnost od povratnog
preskoka na Yodice, treba prema odabranom stupnju izolacije odrediti maksimalno
dopusteni otpor uzemljenja, uzimajuci u obzir ucestalost i jaCinu gromova, vaznost
dalekovoda, opravdanost ulozenih troskova za uzemljenje. Da se postigne potrebni
Ru u Q preporuca se povezivanje pojedinacnih uzemljivaca iii dodavanjem jos
jednog prstena ukopanog na dubinu od 1 m, odnosno polaganjem zrakastih uzemljivaca
priblizne duljine uzemljivaca prstena, ako je to povoljnije s obzirom na teren.
Smatra se da nije vjerojatan povratni preskok, ako je za otpor uzemljenja ispunjen
uvjet:
R,
U,
I,
R." Uj/.
otpor uzernljenja u Q stupa bez veze sa zastitnim uzetom;
podnosivi udarni napon izolatora u kV (tablica 15 j 16).
tjemena vrijednost udame truje groma u kA za promatrani
Orijentacijske vrijednosti za ucestalost struje groma kroz stup:
Iu od udara groma u stup 20 30 40 50
Udio od svih udara groma 79 91 95 98
stup
60kA
99%
U pravilu se Iu u kA odreduje na osnovi ucestalosti atmosferskih praznjenja,
odnosno broja grrnljavinskih dana.
Ru ...... otporu dobivenom mjerenjem uobicajenirn metodama u Q (tocniji rezul-
tati sto su uzemljivaci kraci).
506 ___________ KABEL! I NADZEMNI VODOVI
Uzemljenje zatitnih Dfeta
Zastitno oze oa' metalnim stupovima mofe biti uzemljeno preko konstrukcije,
koja mora imati na pristupacnom mjestu iznad temelja stezaljku za prikljucak
uzemljivaca.
Na armiranobetonskim stupovima, zastitno ufe moZe biti uzemlieno preko arma-
iure u betann, aka je armature 50 mm
2
, te aka dijelovi armature, koji
sluze za uzemljenje, imaju pouzdan kontakt. Armatura koja sluzi za uzemljenje
mora oa pristupacnom mjestu izoad temelja imati izvod za stezaljku. oa koji se.
preporucuje prikljuciti metalni izvod, duljine eea 1 m. IZV9d se ukopava u zemlju
i sluzi za odvodenje struje groma.
Na drvenim stupovima, se ne izvodi uzemljenje osim aka nose zastitno uze
iii aka metalne dijelove treba uzemljiti (u tom slufaju uzemljenje kao kod metalnih
i armiranobetonskih stupova, s napomenom da vod za uzemljenje zat. uZeta
treba odmaknuti od glave stupa i metalnih
se, da se i na drvenim stupovima uzemlji zatitno uze na svakom
stupu, ali najmanje na svakih 300 m duljine voda.
INDUSTRIJSKA ELEKTRONlKA
I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
OSNOVI SISTEMA AUTOMATSKE REGULACIJE,
ANALOGNI I IMPULSNI SKLOPOVI
Osnovnl popovi 0 regulacijskom krugu
Osnovne ,pojmove 0 regulacijskom krugu i djelovanju povratne veze razmotrit
cemo na primjeru Leonardove grupe (s1. I),
Pretpostavimo da ie napon e
r
. direktno s klizaca potenciometra DR
na ulaz i da je povratna veza prekinuta, kao to je i prikazano isprekidanim
crtama na s1. 1.
Pomicanjem klizaca potenciometra DR mijenja se uzbudni napon istosmjernog
generatora G, odnosno napon armature istosmjernog motora M, a time i brzina
vrtoje motora (uzbuda motora je konstantna), I uz isli poloZaj klizaca, brzina
vrtnje motora se mijenja zbog promjena brzine vrtnje pogonskog asinhronog mo-
tora AM, promjena momenta tereta, promjena napona naponskih izvora, zbog
promjena parametara i troenja pojedinih komponenti, itd., Nastale promjene brzine
vrtnje mogu se I kompenzirati dodatnim pomako,m
1I II IJ
AN
60
2
+
+
:J-
OR
>
e.
e.
erG
Sl. 1. SisteIIl: regulacije brzine vrtnje motora (u s_poju Leonardove
grupe)
Opisano djelovanje na sistem bez povratne veze (otvoreni sistem) naziva se
opravljaDjem. Ako covjek oddava Zeljenu brzinu vrtnje na osnovi vizualne informacije
50LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
o njenom rnozerno ovaj sistem shvatiti i kao sistem s povratnom vezom;
u tom slucaJu govori se 0 rucnoj regulaciji.
BitDa manja odstupanja brzine vrtnje od zeljene mogu se postici uvodenjem
povratne veze (51. 1). Napon tahogeneratora usporeduje se s naponom e
r
taka da
JC napon na ulazu u pojacalo 6=e,-e
TO
; time smo dobili zatvoreni krug djelovanja.
Uzbuda generatora se napaja, dakle, pojacanim signalom razlike 6.
Aka istosmjerni motor opteretirno brzina vrtnje w ce se smanjiti, dakle i napon
eTO' BuduCi da je napon e
r
05tao nepromijenjen, povecat ce se
signal razlike B, a zbog toga i napon uzhude generatora, odnosno napon armature
motara, dakle i brzina vrtnje motara. Aka brzina vrtnje w postane veca od zadane
(npr: zbog smanjenja uzbudne struje), smanjit ce se i napon E, a to znaCi i brzina
vrtnJe motara.
" u sistemu s povratnom vezom odstupanje brzine vrtnje od zeljene
vnJednostl stvara. autQmatski vraca sistem u prvobitno stanje.
se slstem na sl. I I naziva sistemom (automatske) regulacije; to je
slstem s negatIvnom povratnom vezom. Ako se dogodi da je signal povratne veze u
takvom faznom odnosu prema signalu e
r
, da se signal razlike E sve vise i viSe
se oscilacije u brzini vrtnje (pozitivna povratna veza). Amplituda
oscllaclJa se poshJC nekog vremena iii ogranici zasicenjima u nelinearnim e1emen-
tima sistema, ili dolazi do destrukcije nekog dijela sistema.
Elementi -rcgulacijskog kruga
Svaki se sistem regulacije moze, u pravilu, podijeliti na osnovne elemente
(komponente), koji su medusobno povezani kao na sl. 2.
Oovae
x [
Regulofor(Poja.
relerenfne
+ Posfavni
colo i korekci(
-
f--
velicine
Rel.veliiina
ski clan)
Clan
b
Mjerni
f.lan
SJ. 2. Elementi regulacijskog kruga
z
Poremeeajno
vefiCino
(smefnjo)
ObJekt
regulaclje
Y
Regulir ana
a velitin
l. Referentna (vodeea) velicina x je ulazna velicina (za sistem na slici 1 to je napon
er);. ona je nezavisno promjenljiva iii uzrok. Regulirana velichia y je izlazna veti-
cina vrtnje na sl. 1) i zavisi od ulazne velicine x; ona je, dakle, posljedica.
Slstem regulaclJe moze imati vise ulaznih i izlaznih velieina.
velicina (smetnja) z predstavlja nepozeljne utjecaje koji remele
odnos lzmedu regulirane i' referentne velieine (npr. promjena tereta na osovini
motora).
l
I
Analogni i impulsni sklopovi ________________ 509
2. Objekt regulacije (staza, proces) je uvijek zadan i njegovi parametri se, u pravilu,
ne mogu mijenjati. Prema zahtjevima pogona, odnosno tehnoloskog procesa,
objektu (istosmjerni motor s radnirn mehanizmom na sl. 1) treba regulirati neku
od njegovih velicina.
Ostale elemente regulacijskog kruga treba odrediti prerna zahtjevima na
reguliranu velieinu, uzimajuci u obzir i tehnieko-ekonomske pokazatelje.
3. Davac referentne velicine generira referentni signal x (stabilizirani izvor napona
i potenciometar DR na sl. 1).
4. Mjerni clan je element povratne veze, koji daje signal ovisan 0 reguliranoj veti-
cini (tahogenerator na sl. 1).
5. Referentni signal x i signal povratne veze b usporeduju se u komparatoru
(poredbcni clan), koji formira signal razlike e=x-b. Ulogu komparatora na
sl. 1 ima ulazni stupanj pojacala.
6. Regulator se, prakticki uvijek, sastoji od pojacala i korekcijskog ciana, koji signal
razlike E pojacava, odnosno vrernenski oblikuje (deriviranje, integriranje, i sl.).
Regulator je, dakle, dio sistema regulacije koji pojacava i vremenski preoblikuje
signale iz mjernog elana i davaca referentne velicine.
7. Postavni (izvrsni) clan daje velicinu koja djeluje na objekt regulacije. U reguli-
ranim elektromotornim pogonima to je, najcesce, pojaealo snage (istosmjerni
generator na sl. 1).
Djelovanje, odnosno prijenos signala i prijenos energije kroz sistem, dva su
razlicita procesa. Za anaHzu i sintezu sistema regulacije bitan je prijenos signala,
jer se pomqcu signala upravija prijenosnom energije. Smjer prijenosa signala ozna-
cen- je na sl. 2 strelicama.
Prednosti sistema regulacije, dakle i regulacije elektricnih strojeva jesu: povecana
tocnost u stacionarnom reiimu rada, poboljsanje dinamickih karakteristika (procesa,
strojeva), siroko podrucje promjena izlazne velieine, smanjenje efekata nelinearnosti
(sto je svojstvo sistema s negativnom povratnom vezom) i dr.
S obzirom na karakter referentne velicine sistemi regulacije se mogu podijeliti na:
sisteme automatske stabilizacije (referentna velicina je konstantna),
slijcdne regulacijske sisteme (referentna veliCina se mijenja po nekom unaprijed
nepoznatom zakonu),
sisteme programske regulacije (referentna veliCina se mijenja po unaprijed pozna-
tom zakonu).
Moguce su i drugacije podjele.
Razmatrat cerna kontinuirane sisteme, kojih se ponasanje moze opisati obicnim
diferencijalnim jednadzbama.
Prijenosne funkcije i vremenski odzivi komponenti
Radi jednostavnijeg opisa sistema regulacije pretpostavit cemo: elementi sistema
su linearni iii se mogu linearizirati, a njihovi parametri ne mijenjaju se s vreme
nom. Ovakva aproksimacija daje, pri analizi i sintezi sistema regulacije, zadovolja-
vajuce rezultate - posebno za male promjene ulazne i izlazne velicine.
Na slici 3 prikazan je primjer linearizacije staticke karakteristike.
510_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Odnos izlazne Y i ulazne X, odnosno pri linearizaciji
prirasta, naziva se koeficijentom pojai!:anja.
odnos njihovih
y
Za linearne sisteme
vrijedi zakoD superpozicije:
ako istovremeno djelovanje
ulaznih velicina Xl (l), X
2
(tl, YO
... Xn (t) daje rezultantnu
izlaznu y (t),
onda je:
"
y (t) = I .y, (t),
i= 1
Xo x
AY
k=-
AX
"koeficijent
statickog
pojacanja
S1. 3. Linearizacija. staticke
karakteristike
(1)
gdje je izlazna velicina Yi (t) posljedica djelovanja ulazne velicine Xi (l).
Djelovanje svake linearne komponente moze se opisati linearnom diferencijal-
nom jednadzbom s konstantnim koeficijentima iii prijenosnom funkcijom.
Prijenosna funkcija komponente iii sistema je odnos izlazne i ulazne velicine
u Laplaceovom podrucju y(p) i x(p) (2 - podrucje) pri nultim pocetnim uvjetima:
F()=y(P)
p x(p)
(2)
U jednadzbi 2 su x(p) i l(p) Laplaceove transformacije vremenskih funkcija ulazne
i velicine; p je kompleksna frekvencija (p=a+jw) iIi tzv. Laplaceov operator.
Odnos J(p)/x(p) opisuje, dakle, dinamicko ponasanje komponente iii sistema
u podrucju kompleksnih frekvencija.
Prijenosna funkcija se dobiva Laplaceovom transformacijom (vidi str. 31)
diferencijalne jednadzbe uz nulte pocetne uvjete (formalnom zamjenom :t = p ).
Time se rjesavanje diferencijalnih jednadzbi svodi na rjesavanje algebarskih jednadzbi.
Staticko i dinamicko ponasanje komponente i sistema automatskog upravljanja
najcesce se opisuje karakteristikom Y=f(X), odnosno vremenskim odzivOl;l\
y =f (t) i prijenosnom funkcijom F (p) - (sl. 4). Pri tome je, sa stanovista upravljanja,
opis prijenosnom funkcijom potpuno dovoljan.
Staticka Vremenski
karakteristika odziv
Prijenosna
funkcija
4 ripi F
SI. 4. Karakteristicni prikazi komponente
Buduci da se apstrahiraju fizikalna priroda ulaznih i izlaznih velicina i ener-
getska stanja, onda i potpuno razlicite komponente (npr. pneumatsko, hidraulicko
iii poluvodicko pojacalo) mogu imati identicne prijenosne funkcije.
Analogni i impulsni sklopovi _____ ---,-_________ 511
Vremenski odziv je vremenska ovisnost izlazne velicine za odredenu promjenu
ulazne velicine. .
Radi jednostavnije analize sistema regulacije uvedene su standardne ulazne veh-
cine (pobude) - sl. 5.
x (I) - udarna
funkcija
x
x (t) - impulsna
funkcija
x
x (t) - funkcija
linearnog
porasta
SI. 5. Tipicne ulazne veliCine
x (l) i pripadni vremenski odzivi y (l) za odredenu
komponentu
Prijelazna funkcija je odnos izlazne velicine i amplitude udarne funkcije, a
tdinska funkcija je odnos izlazne velicine i povrsine ispod impulsne funkcije vrlo
kratkog trajanja.
Osnovni Iinearni
Clanovi nul tog reda: proporcionalni (P), integralni (I) i de;ivacijski (D) clan.
Clanovi prvog reda: aperiodski clan prvog reda, clan prv?g
(reatni D clan), proporcionalno-integralni (PI) clan, proporcl0nalno-denvaclJskl
(PD) clan i dr. .
Clanovi drugog reda: aperiodski clan drugog reda, clan drugog reda s
nim vremenskim odzivom i dr. .
. Prijenosne funkcije i odzivi fun.kciju neke. od
linearnih c!anova, koji se realiziraJu operaclOmm pOJacahma. pnkazam su 3.
(str. 522).
Clanovi drugog reda ..
Aka komponenta sadrii dva skladista energije, govo:lmo 0
reda. Ako postoji mogucnost izmjenjivanja energije lzmedu onda
moguc oscilatorni vremenski odziv te komponente na udarnu, Impulsnu lh funkcIJu
linearnog
Prijenosna funkcija clana drugog reda moze se napisati u dva oblika:
iroJ'
"
(3)
F (p)
iIi
51L INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
gdje je: k koeficijent pojacanja, (J)n = liTo prirodna frekvencija (frekvencija neprigu-
senih oscilacija), a , relativni koeficijent prigusenja.
Korjeni nazivnika prijenosne funkcije jesu:
(5)
gdje je a koeficijent prigusenja, a {J frekvencija prigusenih, oscilacija.
Aka se oa ulaz ciana drugog reda narine udarna funkcija amplitude A, dobiva
se (pomocu tzv. inverzne ! - transformacije) vremenski odziv:
(6)
ito: aperiodski odziv za ,> 1, granicni aperiodski odziv za ,= 1 i oscilatorni odziv
za 1; aka je (=0 vremenski odziv je neprigusena-sinusoida (51. 6).
Sl. 6. Vremenski odziv cIana dru-
gog reda oa udarnu funkciju
iJ!I
2,
o AK
1/1
6
I,'
2
IP
o ,8
,6f- o
o
o
"
il
l
/
o
I '\
I
t\
'/ h
II. V"'
it V-
'II!
'0.8
N,a
Vremenski odziv y (t) dostigne prvi maksimum pri
ima vrijednost:
'\
I=O


N},5
/1---
\\

i'-
f-"
\
J J
(Jol
6,0 9,0
(7)
(8)
Na slici 7 prikazan je iznos maksimalnog nadvisenja u odnosu na stacionarnu
vrijednost (YsI3C = Ak) u funkciji relativnog koeficijenta prigusenja (.
Analogni impulsni sklopovi ________________ 513
10
%
0
'1\
o \
0
'\
"'" i"---
Sl. 7. Nadvisenje u vremenskom
odzivu clana drugog reda u funk-
ciji relativnog koeficijenta prigu-
senja
o
42 0.' Oft D,B IP
r_
Najcesce se u praksi izabire (=0,4 do 0,7.
Prijenosne funkcije strojeva
Linearizacija komponenti i sistema osigurava u mnogim slucajevima pnmJene
efikasne inzenjerske proracune dinamickih stanja procesa, odnosno pogona. U takvirn
proracunima zanernaruju se nelinearnosti tipa zasicenja, tipa produkta, histereze,
vrtloznih struja, reakcije armature itd. koje su posebno izrazene kod elektrickih
strojeva.
Prijenosne funkcije po upravljackoj veliCini x elektrickih strojeva dane su u
tablici L Ulazna (upravljacka) velicina je napon uzbude, napon armature i kruzna
frekvencija napona napajanja statora za istosmjerni (5 nezavisnom uzbudom) i sin-
hroni ge'nerator, istosmjerni nezavisno uzbudeni motor i asinhroni motor,'respektivno.
Ako se istosmjernim nezavisno uzbudenim motorom upravlja naponom uzbude,
dobiva se prijenosna funkcija treceg reda; energija se moze_ izmjenjivati izmedu tri
skladista energije: induktiviteta uzbudnog i armaturnog kruga i rotirajuce mase
(kineticka energija).
Prijenosne funkcije sistema
Prijenosna funkcija sistema F (p) od II serijski spojenih komponenti jednaka
je produktu prijenosl)ih funkcija pojedinih komponenti:
F (p)=FtCp)' F2 (p). F, (p) . .. F, (p) ... F. (p)= TI F, (p).
(9)
i= 1
Kod paralelno spojenih komponenti ulazna velicina je za sve komponente ista,
a izlazne- velicine se zbrajaju (s odgovarajucim predznakom). Prijenosna funkcija
sistema F (p) od n paraielno spojenih komponenti je:
F(p)=F, (P)+F2 (p)+F, (p)+ ... +F,(p)+ ... +F. (p)= I F,(p).
(10)
i= 1
Blok-shema zatvorenog kruga (zatvorenog sistema) 'prikazana je na s1. 8, a sastoji
se od prijenosne funkcije direktne "grane G (p) i prijenosne funkcije grane povratne
veze H (p). Obe grane mogu imati vise serijski spojenih komponenti, koje se, mogu
sa po jednom odgovarajucom prijenosnom funkcijom u obje grane.
33 Koncarev prirucnik
w
w
*
Tabti<.:a l.
Shema
elektricnog
stroja

Istosmiemi generator
s nezavisnom uzbudom
J)&.
U
5inhroni generator

e, )-0--

eo
19 Istasmiemi
motor
s nezavisnom uzbudom
AM J

Asinhroni motor
Karakteristike
('f

Karakteristika
praznog hoda
r'/

Karakteristika
praznog hoda
M:a/a
:\. [,
I, /,

1/
,
il, il
Karakteristike
/slOsmjemog motora
M
R\I
r- -
t
r;' s
il
Statieke karakteristike
ori uprav/janju
u,/f, =komt.
Prijcnosne funkcijc elektricnih strojcva
Prijenosna funkcija po upravljackoj velicini
J edn. uzbudnog kruga u fLJ - podrucju
e
u
= ': (R
g
+ L
g
); =
k, - nagib tangente na ,=/(1,)
- k'IR k,
e
g
g g = .... -
F,(P)=-::-= - L l+pT,
e
u
l+p---.!
R,
L
vremenska konstanta istosmjernog generatora
R,
k'
k
g
=.....!. - vremenska konstanta sinhronog generatora
R,
- k'IR k,
e, ,_, = __
F,g (p)=-;= . L, l+ p 7;,
u l+p-
R,
L,
- vremenska konstanta SG
R,
kg = "r./Rg - koef. naponskog pojacanja
Fm (p) is-tosmjernog motora naponom annature (do nazivne
brzine vrtnje n.. i uz konstantan moment tereta)
ill
11k,
Fm (P)
e: p'7;T
M
+pT
M
+1
ke=kM=k - (konstante protu-EMS i momenta motora)
L,
= - - armaturna vremenska konstanta
R,
JR
__ a - elektromehanicka vremenska konstanta
k,kM
I
(J)n = --=== - prirodna frekvencija
Jr, T"
-
It
,= - -, relativni koeficijent prigusenja
2 7;
F:un (p) asinhronog motora upravljanog naponom i frekvencijom (vrijedi
sarno u okolisu sinhrone brzine vrtnje)
ill 1
F= (p)
ill, p'T, T,+pT, + 1
1
T2 =-- - el. vremenska konstanta (spr - prekretno klizanje)
2nfsspr
= J ( dO:) _ elektromehanicka vremenska konstanta
dM S"'O
In

....
'"

In
-
. "--' !)

51LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
x+ [
" --
y
Hlp}
SI. 8. Blok-shema sistema s ne-
gativnom povratnom vezorn
Za zatvoreni sistem na slici 8 mogu se posta viti slijedece jednadzbe:
.\'='-b=t: (Il)
iz kojih se eliminiranjem varijabli 1 h dobije prijenosna funkcija sistema s nega-
tivnom povratnom vezom:
F(
p x(p)
G (p)
I+G(p) H(p)
G (p)
I+Fo(p)
(12)
Funkcija F 0 (p)= G (p) H (p) nazi va se prijcnosna funkcija otvorenog kruga, a polinom
1+ F 0 (p) nazi va se karakteristicni polinom zatvorcnog kruga. Otvoreni krug dobiva
se iz zatvorenog presjecanjem povratne veze uz komparator (51. 8),
Blok-shema zatvorenog kruga na koji djeluje i'smetnja z maze se prikazati
kao na sl. 9.
[I
6, I p}
1
If,
1
6,lp} r-
1'---_ 1
I Hlp}
SI. 9. Blok-shema sistema s he-
gativnom povratnom vezom na
koji djeluje smetnja z
Postavljanjem jednadzbi za sistem prikazan na sl. 9 i eliminiranjem varijabli
e, }\'. Y2 i 5 dobiva se izlazna (regulirana) veliCina y:
_ _ G, (p)G,(p) _ G,(p) _. _
+z (13)
I+G,(p)G,(p)H(p) I+G, (p) G,(p) f/(p)
lednadzba (13) je osnovna jednadzba teorije automatske Ako je
smetnja z jednaka nuli, iz jednadzbe (13) dobiva se prijenosna funkcija zatvorenog
kruga po referentnoj (upravljackoj) velicini:
F (p) i(p) G,(p) G, (p) .
x(p) l+Fo(p)
(14)
Ako je referentna velicina x, odnosno njena prornjena jednaka nuli, iz jednadzbe
(13) dobiva se prijenosna funkcija po smetnji:
( 15)
T
I Analogni i impulsni sklopovi _______________
Brojnik funkcije F z (p) jednak je prijenosnoj funkciji direktne grane ako se smetnja
z shvati kao ulazna veliCina; izlazna velicina ostaje regulirana velicina y (s1. 9).
U nutrasnja povratna veza
Radi poboljsanja ponasanja sistema regulacije u dinarnickim reZlmlma rada,
cesto se, pored tzv. vanjske povratne veze (treba mjeriti reguliranu velicinu) uvodi
i tzv. unutrasnja povratna veza (s1. 10).
Uvijek (kada je to moguee)" treba za forrniranje signala unutrasnje povratne
veze koristiti velicinu koja je proporcionalna derivaciji regulirane velicine, jer tada
korekcijska djelovanja u sistemu nastaju ne sarno na ,osnovi promjene, vee i na
osnovi tendencije promjene regulirane v'elicine.
y H,lp} I-
y,J
1
1 y
6, I p } 11--t-'--

I
L H,lp} 11-------'
Sl. lO. Blok-shema sistema s unutrasnjom povratnom vezom
Pomoeu sIike lO jednostavno se dobiju prijenosne funkcije:
x(p) G, (p) G, (p) G
J
(p)
F,
i(p) 1 +G, (p) G, (p) G
J
(p) H, (p)+G, (p) H, (p)
(16)
Pri regulaciji brzine vrtnje istosmjernih nezavisno uzbudenih motora, pogodan
signal za formiranje unutrasnje povratne veze je struja annature Uednostavno se mjeri
i brzini vrtnje prethodi u fazi za 90), a pri regulaciji napona sinhronog genera-
tora, napon uzbude.
U sisternu regulacije napona sinhronog generatora signal vanjske.povratn,e veze
proporcionalan je rnjerenoj velicini (kruta povratna veza), a unutrasnja povratna veza
izvodi se derivacijskim clanoviin'a (elasticna povratna veza), kojih signal sadrfi
sarno promjene mjerene velicine.
Strukturne blok-sheme
Medusobno povezivanje kornponenti u sistem prikazuje se pomoeu funkcional-
nih i strukturnih. blok-shema.
51LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
U funkcionalnim shemama svakom funkcionalnom elementu sistema odgovara
jedan bIok, a u strukturnim shemama svakoj matematickoj operaciji, koja opisuje
pretvorbu signal a, odgovara jedan blok.
Strukturna blok-shema sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog malora
sa sl. 1, u kojoj je svaka komponenta sistema prikazana jednim blokom i odgova-
rajucom prijenosnom funkcijom komponente, prikazana je oa sl. 11. Pretpostavljeno
je, da se pojacalo i tahogenerator magu opisati kao proporcionalni clanovi nuhog
reda s prijenosnim funkcijama Fp=k
p
i FfG=k
TG
; prijenosne funkcije iSlosmjernog
generatora i mot ora navedene su u tablici 1.
'"if +- f
SI. 11. Strukturna blok-shema sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora
(za sistem na sl. 1)
Na osnovi strukturne blok-sheme (sl. II) i jedn._ (12) dobije se prijenosna funkcija
sistema sa slike I:
I
gdje je ko =kpkg - kTG - pojacanje otvorenog kruga.
k,
Frekvencijske karakteristike i kriteriji stabilnosti sistema automatskc regulacije
(IS)
Ako se na ulaz linearne komponente iii sistema narine harrnonijski signal
x (t) = Xm sin wt, onda je izlazna velicina u stacionarnom stanju y (t)= Y
m
sin (wt +cp).
Ulazna i izlazna velicina jednake su, dakle, frekvencije, a rnedusobno se razlikuju po
amplitudi i po fazi. Za razlicite frekvencije ulaznog signal a odnos Ym/X
m
i kut cp su
razliciti.
Napisimo harmonijske velicine u simbolickom obliku:
(19)
Analogni
Vektor
impulsni sklopovi ________ ___ 519
YUw)
FUw)-
XUw)
(20)
naziva se frekvencijska prijel!osna funkcija, a dobiva se iz funkcije
F(p) zamjenom
Modul ove funkcije IF Uwl! A Uw) naziva se amplitudna frekvencijsk. k.rakte-
ristika, a argument arg F Uw) = cp Uw) riaziva se fazna frekvencijska karakteristika.
Amplitudno-fazna karakteristika (Nyquistov dijagram) iii sistema
jest geometrijsko mjesto vrhova vektora F Uw) u kompleksnoj ravnini, prf promjeni
frekvencije w od nula do beskonacno (sl. 12).
fmaginarna os
Sl. 12. Amplitudno-fazna frekvencij-
ska karakteristika (Nyquistov"dija-
gram) komponente, odnosno sistema
Nyquistov dijagram konstruira se, u pravilu, po tockama. Za razne vrijednosti
frekvencije w izmjeri se iii izracuna modul A i argument cp vektora F Uw), odnosno
njegova realna i irnaginarna komponenta.
Niquistov kiiterij stabilnosti u pojednostavljenom obIiku moze se -formulirati
ovako: zatvoreni sistem .ie stabilan ako amplitudno-fazna karakteristika otvorenog
regulacijskog kruga ne obuhvaca tocku (-I, jO). Prema toine, sistem regulacije,
kojeg je Nyquistov dijagram prikazan na slici 12, je stabilan.
Na osnovi Nyquistovog dijagrama za otvoreni regulacjski krug moze se
zakljuCiti i na kvalitet stabilnosti zatvorenog sistema pomocu tzv. faznog i ampli-
tudnog osiguranja y i L
r
Fazno osiguranje (fazna 'rezerva) jednako je 180
0
- cp gdje je
qJ kut vektora kojega je modul jednak jedinici; (51. 12). Da bi
zatvoreni sistem imao- dobre dinamicke pokazatelje kvalitete regulacije, Nyquistov
dijagram otvorenog regulacijskog kruga treba imati: 1'=30 do 500 i Lr= 10 do 15 dB
(decibela). Moze se reci, da pri 1'=45 najvece nadvisenje u vremenskorn odzivu
regulirane veliciIie na udarnu funkciju nece biti vece od 15%'
Bodeovi dijagrami i kriterij stabilnosti
Nyquistovi dijagrami rnogu jednostavnije crtati pomocu logaritamskih frek-
vencijskih karakteristika kao Bodeovi
52LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKOUPRAVLjANjEI
Na ordinatnu os Bodeovog amplitudnog dijagrama (logaritamska amplitudna r
karakteristika) nanosi se velicina .
L logiF Uw)i log A (w) dB (21)
Tabliea 2. Modul (pojacanje) A (w) i pripadne vrijednosti L (w)
A (w) L(w) dB A (w) L (w) dB
om -40 2 6
0.1 -20 3 9.5
0.2 -14 4 12
0.5 -6 5 14
0.7 -3.1 10 20
0.9 -0.91 100 40
1 0.0 1000 60
Na apscisnu os nanosi se kruzna frekvencija w=2rrf u logaritamskom mjerilu;
apscisna bs prolazi kroz tocku 0 dB. Tacka w=O nalazi se oa osi frekvencija lijevo
u beskonacnosti (log 0 = - (0).
Dijapazon izmedu dviju frekvencija, ko.ic se odnose kao 1:10. nazi va se
dekada [dekJ, a dijapazon izmedu frekvencija, koje se odnose kao 1 :2, naziva se
oktava.
L{d8f L{d8f
'frof
'frof
O'Lj-____ I--f_,."'llo
g
f
-90'
-180
Sl. 13.
grami)
af
.
Logantamske frekvencijske karakteristike (Bo,deovi amplitudni i fazni dija-
otvorenih sistema za koje je zatvoreni sistem stabilan (a). i nestabilan (b)
Analogni i impuisni sklopovi ________________ 521
Bodeov fazni dijagram (Iogaritamska fazna karakteristika) crta se tako, da sc
oa apscisnu os nanosi frekvencija u logaritamskom mjerilu, a na ordinatu pripadni
fazni kut.
Bodeovi amptitudni dijagrami najcasee se crtaju (prakticki bez racunanja) u obliku
tzv. asirriptotskih karakteristika; to su izlomljene linije, kojih pojedini dijelovi imaju'
nagibe koji s'u visekratnici velicine 20 dB/dek (sl. 13 i tablica 3).
FrekvenciJa na kojoj Bodeov amplitudni dijagram sijece apscisnu os naziva
se presjecna frekvencija We (sl. 13). Do frekvencije w". komponenta. odnosno sistem
pojacava ulazne signale, a iznad ove frekvencije ih gusi.
Ako u tablici 3 pogledamo Bodeov amplitudni dijagram za npr. aperiodski
clan prvog reda, vidjet eemo da je uz veeu vremensku konstantu T dijapazon frek-
vencija, koje ovaj clan "propusta", uzi.
Bodeoy kriterij stabilnosti se. moze formulirati ovako: na presjecnoj frekvenciji
We otvorenog regulacijskog kruga fazni zakret mora biti manji od _180
0
, da bi
zatvoreni sistem bio stabilan (sl. 13). .
Fazno i amplitudno. osiguranje y i Lr ozoaceni su oa sl. 13a .
. Moze se ocekivati da je zatvoreni sistem stabilan, ako je nagib Bodeovog
amplitudnog dijagrama za otvoreni regulacijski krug - 20 dB/dek na presjecnoj
frekvenciji WC'
Staticki i dinamicki pokazatclji kvalitete regulacije
Tipicno ponasanje regulacijskog odstupanja E za stabilne i nestabilne
regulacije prikazano je na sl. 14.
sisteme

a) mono to no b) periodicki
stabilan sistem stabilan sistem

t
d)
nestabilan sistem

e) periodicki
nestabilan sistem


c) periodicki
stabilan' sistem
(viseg reda)
[) sistem na
granici stabilnosti
Sl. 14. Tipicno ponasanje regulacijskog odstupanja E za stabilne (a do
i nestabilne (d 'do' t) sisteme' regulacije
Stabilno ponasanje sistema regulacije nuzan je, ali ne i dovoljan uvjet za
njegovu primjenu.
Zato moraju tzv. pokazatelji kvalitete regulacije biti unutar zadan'ih granica.
Staticki pokazatelji kvalitete regulacije odnose se na tocnost sistema u stacionarnom
stanju, a pokazatelji k"alitete regulacije opisuju kvalitet prijelazne pojave.
Tablica 3.
Osnovni spojevi operacionih' Pojacala - elcmcnti rcgulacijskog kruga
Bodeov amplitudni
Naziv Spoj Prijenosna funkcija
i fazni dijagram
R,

F(P)=--


R,
:} K
P-clan
R,
-4.5
0
-90'
k=-
R,
1

F(P)=--
'1'"
pT
o < wllog}
I-clan T=RC

1
-45"
(00=-
-90' ---
T
R,l+pT
F(P)=-- --
t'"
R2 C
R, pT

R,
'r:::i:-wllgy)
PI-clan k=-
o GJ" '-I
R, -.5 _..:iI
1../'"
I -90'
T=R,C; (00=-
T
R, pT .
Realni
F(p)=----.
D-clan R
z
R, l+pT


R,
T=CR ,
+90" .... ", l
k=-.-;
R,
+45' ---
I
Wo
o log)
I - GJ..
(00=-; 00
1
=-
T k
R,
F(p)= --(1+pT)

R, R2
R,
R,
+90' 'f
+45" -
PD-clan

k=- T=R,C,
. t wllogJ
R'
I 2 I
1
o "".
wO=r
F(p)=
R, (I + pT,)(1 + pT,)
R,
pT,
C, Hz C
2
R,
T
1
=R
1
C
1
ldB I k=-
. r(,:,z I'VJllogJ
JlI;1z
R'
,
PID-clan T
z
=R
2
C
2
; (1)2<(01
f!
;(: "riog)
1 1
W -
W2=-
-B __ 'f
1-
T
'
T,
I
w
3
=k'w
2
;
w,
W=-
4 k
Odziv na udarnu
funkciju
C
I

I
..
I
..
'" IV
IV
----_.,---------
L
I

I

I
'"
IV
W
524_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
lJ
-0'
0.
'"
:;;
oS
>
oS
1;;
oS
E-
>
M -;;
oS
oS
U z
:E
oS
f-
Tocoost sistema rcgulacije u stacionarnom stanju
Stacionarno stanje nastaje kada se eksponenci.
jalne komponente vremenskog odziva prig use oa
2 do 5% od svojih maksimalnih vrijednosti.
Na slici 15 prikazan je utjecaj smetnje (npr.
utjecaj opterecenja istosmjernQg motora) lia regu-
"y
z neregufirani
/ sistem
----------;;C:::;..-
..-
// regufironi
sis/em
81. 15. Ilustracija utjecaja skokovite promjene opte-
recenja oa izlaznu (reguliranu) velicinu
liranu velicinu (brzinu vrtnje) u stacionarnom St3-
nju.' Velicina 6
0
pokazuje stacionarno odstupanje
izlazne velicine uslijed konstantnog djelovanja- smet-
nje u nereguliranom sistemu, a. velicina fl, odstupa-
nje u reguliranom sisternu.
U tzv. statickim sistemima (koji u direktnoj
grani nemaju integrainih clanova) stacionarno od-
stupanje reguliiane velicine (to.cnost sistema regu-
lacije) uslijed konstantne smetnje jest:
8.
(22)
1 +k.
gdje je ko staticko pojacanje otvorenog regulacij-
skog kruga: Dakle, zatvoreni sistem smanjuje utje-
caj smetnje za (1 + ko) puta u odnosu na otvoreni
sistem.
Primjeri statickih sistema su sistemi regulacije
napona sinhrQnog_generatora i sistemi regulacije
brzine vrtnje motora.
U direktnoj grani tzv. astatickih nalazi
se barem jedan clan s integralnim (I)
to su npr. sistemi za pozicioniranje.
U astatickim sistemima stacionarno odstupa-
nje stvarne od zadane vrijednosti reguliranih veIi-
cina jednako je'nuli; postoje ipak strukture u kojima
.1. ne mora biti jednako nuli.
Analogni i impulsni sklopovi _______ ________ 525
Dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije
Dinamickj p6kazatelji kvalitete regulacije odreduju se na osnov.i vremenskog
odziva regulirane' velicine y (t) (direktni pokazatelji) ili pomo6u velicina u frekven-
cijskom podrucju' (indirektni pokazatelji) kao sto su npr. fazno i amplitudno
osiguranje.
Direktni dinamicki pokazatelji kvalitete, regulacije u pravilu se odreduju za
skokovitu proriljenu ulazne (referentne) v.elicine; to su: mrtvo vrijeme td' vrijeme
porasta t
r
. vrijeme maksimalnog dinamickog odstupanja t
p
vrijeme regulacije ts
i maksimalno dinaJ!licko .1.Ymaks' Svi ovi pokazatelji definirani su na sl. 16.
ylll
Sl. 16 Dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije
Poslije iSleka vremena regulacije t, vrijedi:
IY (t) - y,,,,1 d, (23)
gdje je Ystao: stacionarna vrijednost odziva Y (t), a tehnoloskim procesom zadana
vrijednost (npr. 1 %. 2% i sl.).
Relativno maksimalno odstupanje:
u
Ymaks - YStllC
(24)
Ystac
cestt)'se u praksi podesava' n'a vrijednost d = 10 do, 30 j.;,.
Direktni dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije odreduju se na osnovi sni-
manja regulirane velicine pri pustanju u pogon i podesavanju sistema reguhlcije.
. odnosno pri projektiranju sistema regulacije racunanjem i crtanjem vremenskog od-
ziva iz prijenosne funkcije sistema.
Sinteza sistema automatske regulacije
'Iibor i proracun parametara korekcijskih clanova, koji osiguravaju zahtijevane
staticke i dinamicke pokazatelje kvalitete regulacije, naziva se sintezom sistema
52LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
automatske rcgulacije. Jasoo je da osnovni funkcionalni elementi (opr. objekt
cije, postavni clan, mjerni clanovi itd.) i struktura sistema moraju bili poznati.
Oni se odreduju oa osnovi zahtjeva oa pogon, odnosno oa tehnoloski praces i oa
vi tehnicko-ekonornskih pokazatelja za pojedina alternativna rjesenja.
Uvijek, kada je to moguee, treba upotrijebiti tipske regulatore i tipske korek-
cijske clanove.
Najjednostavniji je serijski korckcijski" clan, koji se u krug regulacije ukljucuje
serijski. Primjer paralelnog korekcijskog Nana jest unutrasnja povratna veza (51. 10);
S ovakvim -clanam se postizc bolja stabilnost karakteristika sistema.' U inzenjerskoj
praksi najcesce se primjenjuje sinteza po Bodeovim dijagramima. Za formiranje
zeljenih logaritamskih amplitudnih karakteristika postoje slijedece preporuke:
1. karakteristika nekorigiranog i zeljena karakteristika korigiranog sistema trebaju
se podudarati u sto je moguce sirem podrucju frekvencija;
2. nagib amplitudne karakteristike u podrucju niskih frekvencija treba biti
- 20 dB/dek iIi visekratnik tog nagiba,
3. nagib zeljene amplitudne karakteristike korigiranog sistema na presjecnoj rrek-
venciji We treba biti - 20 dB/dek; S10 je We veea, to je i vrijeme regulacije ts
kraee.
Pri sintezi serijskog korekcijskog clana dobivaju se njegove logaritamske ka-
rakteristike Lk (w) i ({Jk (w) oduzimanjem logaritamskih karakteristika otvorenog neko-
rigiranog sistema Lon (w) i ({JOn (W) od logaritamskih karakteristika otvorenog kori-
giranog sistema LOk (w) i (POk (w), dakle:
Lk (w) L Ok (w) - L
o
, (w)
'Pk (w) 'POk (w) - 'Po, (w)o
(25)
. Na osnovi tih karakteristika odreduje se principna shema korekcijskog clana
(npr. pomoeu tablice 3) i zatim se numericki proracunavaju njegovi elementi.
Sinteza paralelnog korekeijskog clana je slozenija.
Optimiranje sistema regulacije
U teoriji i praksi poznati su innogi postupei optimiranja sistema regulacije. OVdje
cerna opisati jedan jednostavan i praktican postupak optimiranja po tzv. simetric-
nom optimumu, _kojim se cesto koristimo pri sintezi sistema regulacije elektro-
motornih pogona s istosmjernim motorima.
VeCinu krugova regulaeije elektromotornih pogona mozemo, priblizno, nado-
mjestiti jednom od dviju shema prikazanih na sl. 17. .
Pri tome se ciano vi s malim vremenskim konstantama mogu zamijeniti s
jednim aperiodskim clanom prvog reda, kojega je vremenska konstanta T s jednaka
sumi malih vremenskih konstanti, a pojacanje u stacionarnom stanju jednako jedan.
Za regulaeijske krugove, koji imaju strukturu kao na sl. 17a i para metre
o o( IT)
regulatora podesene po simetricnom optimumu TR =4 Tg, kR ---..: , vremenski
27;
odziv .vIz na jedinicnu udarnu funkciju z prikazan je .na sl. 18.
Analogni i impulsni sklopovi ________________ 527
KR 'R I "I r; "

a) u krugu regulaeije postoji clan s I djelovanjem
b) u krugu regulacije nema clana s I djelovanjem
I
I T,
k -k _o-
R - 2 2. T.
s
SJ. 17. Parametri regulatora za podesenje po simetricnom optimumu
Parametri regulatora odabrani Sll zapravo tako, da se na presjecnoj frekvenciji
Bodeovog amplitudnog dijagrama za sistem regulacije sa slike 17a dobiva fazni
kut qJ = - 143, tj. fazno osiguranje od 37.
lednaka poddenja regulatora mogu se primijeniti i za sistem regulaeije bez clana
s integralnim (I) djelovanjem, sarno ako je T
1
;>, 4 Tg.
"/T5=5
0,25
! 0,20
1.
TR=4-lS
z
k '1
0,15
R=; Ts
0)0
0,05
0
0 5 10 15 20
tlTs---
SI. 18. Vremenski odziv Ylz na jedinicnu udarnu funkciju z za regulacijski krug
(sl. 17a) podesen po simetricnom optimumu.
528_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE ,. Poluvodicke _____________ 529
Maksimalno dinamicko odstupanje reglJlirane velicine y pri jedinicnoj udarnoj
promjeni ulazne velicine x rasle s promjenom odnosa TdT.. od 10% za- TilT.. = 5
do 40 % za TdTs = 50 i iznosi 43 % pri TdTs-+ 00 za sis tern regulacije sa slike 17a.
Aka u krugu regulacije De postoji 'clan s integralnim (I) djelovanjem, parametre
regulatora podesene po simetricnom optimumu treba korigirati faktorima k, 'j k
2

kojih su vrijednosti dane na sl. 19.
t
\
2
.............
r-
01:--- --- ---
....-
V
0.8
0.
6
/
0,
2 0,
o 10 20
kl
--
k,
--
T
R
= k,."-
k - r,
R-
'R
SI. 19. Vrijednosti f.ktor.
kl i k2 za podesenje po si-
meti'icnom optimumu
Buduci da je cesta potrebno smanjiti rnaksimalno dinamicko odstupanje regu-
lirane velicine y pri udarnoj promjeni ulazne velicine x na vrijednost < 10%, onda
se referentna velicina "usporuje" prije komparacije signala x i y vremenskom kon-
stantom T= T
R
, odnosno T= 1,2 T
R
, ako u krugu regulacije postoji, odnosno ne
postoji clan s integralnim djelovanjem.
Zbog sve ostrijih zahtjeva na sisteme automatskog upravljanja rastu zahtjevi
i za potpunijim i tocnijim matematickim opisom objekta regulacije "i drugih kom-
ponenti, ali i sistema u cjelini. Analiticke metode pronicuna dovoljno su razradene
i efikasne su za analizu i sintezu linearnih sistema. Za proracun nelinearnih sistema
ne postoji opCi matematicki aparat, vee se, u pravilu, ispituje utjecaj pojedinih
nelinearnosti na ponasanje lineariziranih sistema iste strukture.
Efikasne su, ali i s dosta ogranicenja, metode eksperimentalnog podesavanja
sistema regulacije na stvarnom objektu iIi na njegovom fizickom modelu (funk-
cionalna sinteza sistema regulacije).
Simulacija - izrada matematickog modela sistema. priprema modela za po-
stavljanje na analogni, digitalni iii hibridni racunski stroj (programiranje) i zatim
odredivanje parametara sistema na racunskom stroju - siroko se primjenjuje ne
sarno kao metoda istrazivanja nego i kao metoda projektiranja sistema automatske
regulacije.
Matematicki model formira se na osnovi fizikalnih zakonitosti, koje povezuju
pajedine parametre sistema, a opisuje se ne sarno u obliku analitickih zavisnosti
parametara procesa upravljanja, nego i u obliku grafova, tablica i logickih zavi-
pojedinih parametara.
Analiza i sinteza nelinearnih procesa simulacijom na racunskim strojevima
ne razlikuje se, U principu, od analize i sinteze linearnih procesa; simulacijom se
bitno olaksava i optimiranje procesa. Opiimiranje sistema regulacije po matematickim
optimalnosti treba shvatiti kao cilj kome treba teziti, jer u njegovoj
egzaktnoj prakticnoj realizaciji postoje vrlo velike teskoee.
U slozenijim sistemima automatskog upravljanja funkcije pojedinih regu\iltora
danas sve cesee preuzimaju mini iii mikroracunala (vidi str. 593).
Pustanjc u pogon sistema rcgulacije
U realizaciji sistema regulacije najcesee se koriste PI regulatori, jer imaju
veliko pojacanje na niskim frekvencijama, koje osigurava veliku staticku tocnost
sistema, a proporcionalno djelovanje u podrucju visih frekvencija, pa zbog toga ne
kvare dinamiku sistema.
Tek kada su provjerene karakteristike svih komponenti i spojevi sistema i kada
suO podesene .zastite, podeSava se sistem regulacije: najprije u otvorenom (da bi se
provjerila funkeionalnost sistema i dijapazon promjena signala i parametara), a
zatim u zatvorenom krugu.
Pri zatvaranju povratnih veza sistema regulacije uvijek se prvo zatvara unutrasnja
povratna veza. U sistemu za regulaciju brzine vrtnje istosmjernog motora prvo se,
. dakle, zatvori povratna veza po struji, uz prekinutu povratnu vezu brzine vrtnje.
Postupak pri podesavanju PI regulatora: kratko se spoji kondenzator i podesava
se otpor u povratnoj vezi operacionog pojacala, sve dok se ne dobije (snimi)
zahtijevani vremenski odziv na udarnu pobudu (npr. u referenci). Zatim se pode-
sava sarno kapacitet kondenzatora u povratnoj vezi operacionog pojacala, pocevsi
ad vrijednosti koje su veee od proracunatih, sve dok se ne primijeti poveeanje
nadvisenja u vremenskom odzivu. .
Na isti nacin se zatvara i vanjska povratna veza.
Osnovni spojevi operacionih pojacala (vidi str. 545),. koji se u praksi cesee
upotrebljavaju kao. regulatori, odnosno korekcijski clanovi, prikazani su u tabliei 3.
POLUVODICKE KOMPONENTE
Poluvodicke kornponente se prerna elektrickirn karakteristikama dijele na
porodieu dioda, porodicu tranzistora i porodieu tiristora (vidi tabHcu 1).
Diode se osnivaju na elektrickim svojstvima P- N prijelaza. Osnovno svojstvo
P-N prijelaza je da u jednom smjeru propusta struju (direktni smjer), dok u drugom
smjeru sprjecava tok struje (inverzni smjer). Ostala svojstva P-N prijelaza, na ko-
jima se osnivaju neke diode, su: Zenerov i lavinski proboj P-N prijelaza (prak-
ticki skokovit porast struje u inverznom smjeru), tuneliranje nosilaca naboja kroz
P-N barijeru (dio U-I karakteristike u direktnom smjeru ima negativni dinamicki
atpor) i kapacitivnost P-N prijelaza (kolicina prostornog naboja u barijeri ovisi 0
naponu na barijeri).
34 Koncarev prirucnik


Tabr
Pregled poluvodickih komponenata
-
S im b 0 I . .
N
. E k" IEC I .' EI k . - k k . ik OPIS eleklnene
aZIY ogles I DaZIY a ternatIvm e tncne ara tenst e k k . .
(nije po IEC) ara tenstlke
dioda diode - veliki otpor u inverz-
nom (nepropusnom)
smjeru KA,
A propusna - otpor u
f f
sfruja dlrektnom (propus-
. nom) smjeru AK,
zoporm nopon,U
R
korakleflsflko _ ispravljacke diode
',,/, ,of, propus.noponUF (PIN diode) odliku-
K s2i ju se visokim pro-
E'6- karoklerlsl zaporna strujo I R b . .
I:l,.<;!; oJunn naponom.
Primjena: ispravljaci,
v .
""0 modulaton, demodula-
o tori, logicki sklopovi.
; Zenerova Zener (unidirectional A A -
dioda breakdown diode) ,,$ Itf" en.a oblcnoj dlOdl,
U dl1: - irna ostro izrazen
. {BR} probojni napoD.
V- IJ Primjena: stabilizatori
K K napona,ogranicavacina
l-inv. pena, okidni ciano vi, za-
stita od prenapona.
dvosmjerna bidirectional A I J - veliki oq)or u oba
Zenerova breakdown diode, smjera,
dioda, overvoltage - ostro izrazen proboj-
odvodnik suppressor U ni napon u oba
prenapona smjera.
Primena: ogranicavac
A, A,
napona. okidni
'"
w
o
. ____ od prcnppona.
tunel-dioda tunel diode
, ,
v Schottky-eva Schottky- (hot
dioda
carrier) diode
'0
,
0
.-
K
Q
varikap- varactor
dioda (variable-
.. capacitance)
, ,
diode
.
K K
------ - -- --- --- ---
'Vv
U
I v;..;ClIOllkY-OO
/dioda
dir----=: I-oblcna diodo
f,".
V
Irt
dir

U
- dio direktne karakte-
ristike ima negativan
dinarnicki otpor,
- inverzna struja nema
zasicenja, ona vrlo
brzorastesnaponom.
Primjena: generatori
impulsa,
okidni clanovi.
- po U-J karakteristici
analogna obicnoj
diodi,
- odlikuje se malim
padom' napona u
direktnorn smjeru i
kratkim vremenom
oporavJjanja.
Primjena: modulatori,
detektori, ispravljaCi.
- po U-J karakteristici
analogna obienoj
diodi,
- kapacitivnost diode
u inverznom smjeru
se koristi kao pro-
mjenljivi
kondenzator.
Primjena: titrajni
krugovi.
-
'"
....

srnibol
Naziv
Engleski naziv
alternativni
lEe
(nije po IEC)
foto-dioda photo diode

"
-0
0
.-
svijetleca
light-emitting
dioda diode (solid

Q
state lamp)
tranzistor transistor
.-


0
NPN
-
.-
..
N
t:
PNP


f-
.----. ------_.
N-P-N N-P-N Darlington
Darlington transistor
-tranzistor
'jednospojni unijunction
iranzistor tranzistor
(UJT) (UJT)


E s N-bazom
0
0,
-

E s P- bazom
N
"
0,


f-
dijak- bidirectional
-tranzistor trigger diac

Elektriene karakteristike
1
\
'I, dir.
inv?- '1J U
y "\ smjer paras!a
intenzitefa 5vjetla
I tf
dir
{:
1/
Ie
-
",-
1.
2
! ,.
U
eE
-,,-
VESI
h
I
U
Opis elektricne
karakteristike
- po U-I karakteristici
analogna obicnoj
diodi,
- velie,ina struje u
inverznom smjeru
ovisi 0 intenzitetu
svjetla
Primjena: zastitni i
mjemi sklopovi.
po-U-J karakteristici
analogna obicnoj
diodi,
- tok struje u direkt-
'"
w
IV
nom smjeru uzrokuje
emisiju svjetla.
Primjena: signalizacija
- konstantna struja
kolektora Ie za adre-
denu struju baze I B'
- N-P-N i P-N-P tran
zistori su medusobn o
komplementarni (tj.
smjerovi struja i na-
pana Sll medusobo<
suprotni).
Primjena': razliciti elekt
ronieki sklopovi
----- -
funkcionalno identi-
can pojacalu s dva
tranzistora.
Primjena: strujna poja-
cala.
otpor izmedu E i BI
naglopadnekadana-
pon izmedu E i Bl
prijede odredenu vri-
jednost,
izmedu Bl i B2 ima
karakteristiku
otpbra;
jednospojni tranzi-
stori s N-bazom i P-
-bazom su medusob-
no komplementarni
,(tj. smjerovi napona
i struja su medusob-
no suprotni).
Primjena: oscilatori,
okidni ciano vi.
otpor u oba
smjera,
nakon prekoracenja
odredenog napona
U(BOl' napon na dija-
ku se smanjuje, ali
ne padne na nulu.
Primjena: okidni
chmovi.
'" w
w
Sim bol
Naziv Engleski naziv alternativni
IEC
(nije po IEC)
foto- photo-transistor

-transistor
':' bez priklju-
tko,baze
E
'c
e S pT.lklju -
kom baze
E
spojni junction-gate
tranzistor s field-effect

.-
efektom transistor (JFET)
0
polja (JFET)
-
N-konal
00

.-
N
"
- P-konol
'"
f-< tranzistor s enhancement
efektom polja insulated-gate
s izoliranim field-effect transistor
N-kanDI geitom i (JGFET), metal
induciranim oxide semiconductor
kanalom transistor
P-kana/
(MOSFET)
tranzistor s depletion insulated-
H-kana/
efektom polja -gate field-effect
s izoliranim transistor (IGFET)_
geitom i metal oxide
P-kanal
ugradenim semiconductor
kanalom transistor

opei simbol triode thyristor;
1
2
za tiristor s general symbol
:
3 elektrode

.
;.:>
'"
cetveroslojna four-layer
0
>
dioda iIi (Schockley) diode
J
"
"
Schockley- iii reverse blocking
0
"
eva diode thyristor
N

dioda
"
>
K K
.S
:=
'"

tiristor silicon control1ed
"
e
00
rectifier (SCR)
0
"
iii reverse blocking
'"
k
"
P-gate triode thyristor ,.,
K 6
K
,
--- -
Elektricne karakteristike
Ie
smjer porasfo
svjet/o
r
Vee
--'

--'


;--VGS2
,U
GS1
VDS
ID
(/
1k
V UGS2
UGSI
V
DS
- -
"
I
L
r

- -
"
-
-
"
Opis elektricne
karakteristike
- funkcionalno ideo-
tiean ohicnom tran-
zistoru, s time da se
upravljasvjetlorn urn-
jesto strujom baze.
Primjena: zastitni irnjer-
oi sklopovi
- konstantnastrujaod-
voda I D za odredeni
napoD geita U
GS
'
- veliki ulazni otpor
(P-N prijelaz izmedu
GiS je zaporno po-
lariziran).
Primjena: ulazna poja-
cala, sklopke.
- pokarakteristiciana-
logan spojnom tran-
zistoru s efektom
polja,
- izvanredno veliki
ulazni otpor (izmedu
GiS je oksidni sloj).
Primjena: ulazna pojaca-
la, sklopke.
- -
"
- veliki otpor u obi
smjera,
- otpor od anode pr
rna katodi naglo
ne prekoracenjem n
pona prekretanjaU
cB
Primjena: osciIatori,
okidni clanovi.
a-
).
- veliki otpor U oba
smjera,
- otpor od anode pre-
rna katodi naglo pad-
ne dovodenjem po-
zitivnog impulsa na
geit.
Primjena: razliciti
sklopovi energetske
elektronike.zastitni sk 10-
povi, sign-alizacija.
V>
W
....
In
W
In
c
.9
~
c
.;;:
: ~
=
"8
~
"
"
0
;j
~
"

.5
'"
2
~
" . 5'
~
0
"
-0
"

c
.9
~
:
.
" ~
~
C
S i m b 0 I
Naziv Engleski naziv IEC alternativni
(nije po IEC)
foto-tiristor light activated
~
silicon controlled
rectifier (LASCR)
iii light activated
reverse blocking
triode thyristor
geitom tum-off thyristor,
isklopivi P-gate
tiristor
t
K
~
K
PUT iii reverse conducting
tiristor 5 N-gate, triode
N-geitom thyristor, iii
r
programmable
unijunction
transistor (PUT)
Elektricne karakteristike
kao tiristor
-
-
"
.
- -
"
Opis elektricne
karakteristike
- ima sve funkcije kao
tiristor, s time da se
jos maze uklopiti im-
pulsom svjetla.
Primjena: sklopke.
- veliki otpor u aba
smjera,
- OlpOf od anode pre-
makatodinaglopad-
ne dovodenjem pozi-
tivnog impulsa na
geit,
- otpor od 'anode pre-
rna katodi naglo po-
rastedovodenjem oe-
gativnog impulsa na
geit
Primjena: nerna znacaj-
nije primjene .
- veliki otpor u aba
smjera,
- otpor od anode pre-
rna katodi naglo pad-
ne dovodenjem nega-
tivnog impulsa na
geit
Prirnjena: oscilatori.
okidni flanovi.
'"
w
'"
-
-----------j
dijak bidirectional
- blokira napon bilo
diode thyristor
kojeg polariteta i
(DIAC) iii
,
I
vodi struju u bila ko-
bidirectional
V(SO}
L_
jem smjeru,
switch
I
.- otpor izmedu A], i
~
U(B01J 'U
A, naglo padne pre-
7
koracenjem napona
A, prekretanja.
Primjena: okidni
clanovi.
trijak bidirectional - blokira napon bilo ko-
triode thyristor jeg polariteta i vodi
(TRIAC) iii
~ ~
struju u bila kojem
gated bidirectional smjeru,
switch - otpor izmedu Al i
-
"
-
A, naglo padne do-
vodenjem pozitivnog
ili negativnog impul-
A, A,
sa na geit.
Primjena: regulacija
rasvjete.
inverzno r ~ v e r s e funkcionalno identi-
vodljivi conducting
~
J
can antiparaieinom
tiristor triode thyristor
n
spoju tiristora idiode.
~ - 7
Primjena: coperi.
A, I
Napomena: Krumice oko grafickih simbola obicno se izostavljaju, ukoliko nisu neophodne za razumijevanje simbola.
Objasnjenje kratica: A anoda B baza C - kolektor D - odvod E - emiter
G - geit K - katoda S - uvod S,b - podloga
In
W
"
53LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Bipolarni tranzistori se osnivaju u principu: (I) Da injekciji minoritetnih nosilaca
naboja iz emitera E u bazu B preko propusno polariziranog emiterskog P- N prije-
laza, (2) na transportu tih nosilaca kroz bazu te (3) na njihovom sakupljanju
(kolekciji) u kolektoru C, sto obavlja nepropusno polarizirani kolektorski P-N
prijeiaz. Tranzistori s efektom polja se osnivaju na upravljanju prolazom struje
kroz poluvodic elektricnim poljem.
Tiristori se osnivaju u principu Da svojstvima cetveroslojne P-N-P-N
strukture uDutar monokristaIa silicija. Tiristori su elektricki ventili 5 bistabilnim
ponasanjem (vodenje i nevodenje) u jednom smjeru (jednosmjerni iii inverzno
nevodIjivi) iii u oba smjera (dvosmjerni). Tiristor uklapa struju bilo dovodenjem
strujnog impulsa na geit elektrodu) G, bilo dovodenjem svjeUa (foto-
-tiristori). Sarno tzv. cetveroslojna dioda i dijak (nemaju geita) uklapaju prekora-
cenjem napona pokretanja U(BO)' Tiristor ne moze isklopiti struju strujnim impul-
som na geitu (izuzetak je tzv. geitom isklopiv tiristor). Tiristor vodi, dok struja
prirodno iIi prisiino ne prestane teci.
Slika 1 _ prikazuje granicnu strujnu i naponsku opteretivost energetskih dioda,
tranzistora i tiristora.
A,
N
"'-
'''-'l!
'"
11\
1,\
: :
:u

"-
'"
10
1,\
5
N '\
"-
1
1'\
I
10 10 50 10'
'iris'o
'\.

ri
''X

rorzi lirislori
N

N
"
"

1"-
N
1,,\ 1,\
10
J
V 10'
probojni nopon ______
SI. I. Granicna strujna
i naponska opteretivost
energetskih
kih ventila
Provjera ispravnosti dioda i tiristora
Omometrom (univerzalnim instrumentom) mogu se otkriti sarno najgrublja
ostecenja, tj. ne moze se sigurno ustvrditi da je ventiI ispravan.
Dioda je vjerojatno ispravna (sl. 2a):
ako omometar spojen pozitivnom stezaljkom na anodu A i negativnom stezalj-
korn na katodu K pokazuje malen otpor i
ako ornometar kod obratnog poiariteta prikljucaka pokazuje veHk otpor.
Poluvodicke komponente _________________ 539
Tiristor je vjerojatno ispravan (sl. 2b):
ako ornornetar spojen izmedu anode A i katode K pokazuje velik otpor bez
obzira na to da Ii je spojen pozitivnorn stezaljkom na anodu A ili katodu K,
ako omometar spojen izmedu geita G i katode K pokazuje malen otpor s pozi-
tivnom stezaljkom na geitu G i nesto veti otpor s pozitivno.rn stezaljkom na
katodi K i
ako omometar spojen izmedu geita G i anode A pokazuje velik otpor bez
obzira na to da Ii je spojen pozitivnom stezaljkom na anodu A iii katodu K.
.)
At--...,

Sl. 2. Ispitivanje isprav-
nosti dioda (a) i tiri-
stora (b) pomocu omo-
metra
Sigurniju metodu provjere ispravnosti tiristora objasnjava stika 3. Ovaj ispitni
sklop lako je sastaviti na terenu.
+
A
+
J K
spoj 2 - G: zaruljica svijetli
prekid spoja 2 - G: zaruljic.
"i dalje svijetli
A
R
:l
6
SI. 3. Ispitivanje isprav-
K
nosti tiristora pomocu
zaruIjice
spoj 1 - 3: zaruljica i dalje
svijetli
prekid spoja 1-3: zaruljica
se treba ugasiti
Zamjena dioda i tiristora
Ventile s vijcanom treba pritegnuti uz nishladno tijeIo mornent-klju-
cern. Ptoizvoda"c ventila daje .preporuceni moment i rie smije se pritezati niti vecim
niti rnanjim momentom od preporucenog- (tipicni moment pritezanja: 30 ... 50 Nm).
Ventile s ravnom bazom treba pritegnuti uz rashladno tijelo tako, da je aksijalna
sila (ostvaruje se vijcima iii elasticnom plocicorn) ravnomjerno rasporedena po
obodu baze ventila.
Ventile oblika hokejskog 'paka treba pritegnuti uz rashladno tijelo specijalnom
napravom koja osigurava aksijaJnu silu tocno odredene ve)icine (procitaj upute !).
540-INDUSTRljSKA ELEKTROf':!IKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Prije montaze ventila na rashladno tijelo treba s've dijelove dosjednih povrsina
ocistiti od stranih cestica i premazati tankim slojem termovodljive paste, koju pre-
porucuje proizvodac poluvodickih ventila.
Ako se unisteni tiristor zamjenjuje ekvivalentnim tiristorom drugog lipa, treba
provjeriti da Ii postojeci osiguraCi stite taj tiristor i da Ii postojeci iinpulsni uredaj
ne daje preslab iii cak prejak okidni impuls.
Odabiranje napona praznog hoda i otpora izlaznog stupnja impulsnog uredaja
Radna tocka geita se' mora uvijek nalaziti unutar P9drucja siguni.og okidanja,
slika 4. Za petpuno iskoristenje dinamickih karakteristika tiristora potreban je
stem (0,5 ... 2 i jak (amplitude struje nekoliko puta vece od minimalne struje
sigurnog okidanja) okidni impuls.
sigurnog okfdonjo
U GF propusni napon geita
IGF propusna struja 'geita
Uinmin
U
iom
Rimin
minimalni napon praznog
hoda izlaznog stupnja im-
pulsnog uredaja >
maksimalni napon praznog
hoda izlaznog stupnja im-
pulsnog uredaja
minimalni otpOf. izlaznog
stupnja impulsnog uredaja
maksimalni otpor izlaznog
stupnja iIl)pulsnog uredaja
SI. 4. Odredivanje tolerancije parametara izlaznog stupnja impulsnog
uredaja
za z3stitu ventila
Osiguraci za zastitu ventila su brzi osiguraci deklariranog napona luka i
deklarirane energije pregaranja. Prema tome, obicni osiguraci se ne' mogu upo-
trijebiti za zastitu poluvodickih ventila.
Ako pregori osigurae, "treba ga zamijeniti jednakim osiguracem iii treba naci
osigurac jednakog nazivnog napona i struje, te jednake iii manje konstante (I
2
t).
Osiguraci z.a zastitu poluvodickih ventila iskljucivo sluze za zastitu od struja
kratkog spoja iii jakih preopterecenja. Za mala preopterecenja upotrebljavaju se
drl;1ge komponente zastite, npr. strujni limit regulatora. .
strujne opteretivosti ventila
Proracun se' sastoji u provjeri da virtualna temperatura silicija ventila ne
prelazi granicnu virtualnu tl!mperaturu (granicna virtualna temperatura silicija obieno
iznosi za diode 150 do 170
o
e, a za tiristore 125e).
.
"
'f[
>
oj
"
'g

.!:l
13
.;
e

0
t>..
"

"
:"e
8. C':I
til E:::;>

" 00
"""
'
Cit:
."
oj
"" S
:g
""
e
oj

""
oj
:::;>
Ci
"
.C'
" 'al

Jl
'"
0
N


N
0.,
I

"

N N
0., 0::
+ +
"".
II II
N
d;'
..

d
-'"
...:-
0
" " '2'
"
"" 'al
o
" "
" '"
.., 0
541
"
.C'
"
.",
oj
:a
13

.'"
"" .
!::
00
+



N

+

0.,
..c
-"
I
;:
S


..

oj

N
'"
.1'
N
.
,..--..,
I N
0:: _"if-, 0.,
e
+ + I
N N


'---'"
.1'

N
+
0., 0.,
..
N
I I I
;; "

N


00
L--J
,----,
N N N


0
oi'
0::
N 0., 0., 0.,
+ + +
0.,00
+
_"if-,

",,'
"".
+
"".
+
II II II II
N
"";"


",,- .. ..


__ N
-"


Sd _'4
_00
-'
Cd _ ....
_N
--
I.
'd
0.2., g.a.
" " "
'" "
oj U .- '0
" -g
""
" "
"
?;a a

" '" :> 0 ,,"0
542_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Temperaturna razlika !19
J
izmedu silicija i rashladnog sredstva 1I trerlUtku
tn dobiva se zbrajanjem temperaturnih doprinosa svih skokovitih promjena gubitaka
I1Pl' prije trenutka tn
gdjc je
Zthn. prijeIazna toplinska irnpedancija izmedu silicija i rashladnog sredstva u tre-
nutku tIl-tV; ocitava se iz kataioga.
Pozitivni impulsi gubitaka daju temperaturi pozitivne doprinose, a negativni
impulsi negativne. Ova metoda proracnna naziva se metoda superpozicije.
U tablici 2 {str. 539) dane su formule za izracunavanje virtualne nadtemperature
silicija za neka karakteristicna opterecenja.
SKLOPOVI ENERGETSKE ELEKTRONIKE
Sklopovi energetske elektronike dijele se oa elektronicke sklopke i elektronicke
pretvarace.
sklopke imaju funkciju ukljucivanja i iskIjuCivanja toka elektricne
energijc. Elektronicke sklopke povezuju dva (iii vise) po parametrima elcktricne
energije istovrsna elektricka sistema.
imaju funkciju podesavanja intenziteta toka elektricne
energije i preoblikovanja parametara elektricne energije (valni oblik napona, valni
oblik struje, frekvencija, broj faza, efektivna vrijednost napona, efektivna vrijednost
struje i dr.). Elektronicki pretvaraci povezuju dva (iIi vise) po parametrima.elektricne
energije raznovrsna elektricka sistema. Osnovna znacajka sklopova energetske elektro-
nike je da uvijek sadrze elektronicke ventile.
Principi nomcnklature pretvaraca
oj
e isprovljo,/ e e----{2J-e
izmjenicni f !;Slosmjerni qsmjerirof
pre/varae pre/varae - I,sprqvl/qc "
- IZmJenJlvac
e, B
izmjenjivoc
Izmjenltni direklni
prelvqrac
Islosmjerni direklni
prelvaroc
bJ
Izmjenitn; indireklni
Islosmjerni indirekfni pre/varae
SI. 1. Principi nomenklature
sklopova energetske elektronike
Sklopovi energetske elektronike ______________ 543
Slika la prikazuje cetiri osnovne pretvorbe izmedu izmjenicnih i istosmjernih
sistema. Prema ove cetiri osnovne pretvorbe, pretvaraci se dijele na ispravljace, izmje-
njivace istosmjerne pretvarace i izmjenicne pretvarace (sl. Ib). Pretvarac koji moze
obavlj;ti i funkciju ispravljaca i funkciju izmjenjivaca naziva se usmjerivac.
Ovim osnovnim nazi virna, koji karakteriziraju funkciju pretvaraca, mogu se
pridijeliti atributi koji karakteriziraju nacin rada pretvaraca iIi strukturu sheme
pretvaraca:
al prema nacinu vodenja (tko daje takt generatonr impulsa):
sa stranim vodenjem (mreza 'iii trosilo);
bez komufaci'e
podeJivac izmjenicna sklopka
rX!= "min
__ 6 __ ____ J
ispravljac
0:.< 1
({min 2
komutirani mrezom
,.... izmjenjivac
1 < a: lX.mohs
Ilmcr -150
0
komu tirani kondenza torima
is tosmj.sklopka coper
SI. 2. Primjeri nomenklature sklopova
energetske elektronike
izmjenjivQc
544_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Tablica 1. Karakteristilne vrijednosti nekih ispravljalkih sklopova
Spoj Spoj
usmjerivaca transf.
Ovofazni spoj

+
frolozn; spoj
b.
Istosmjerni

.

U
dio
;;,
'>
u, II
'"
2
3-'pulsni
Napon na
ventilu
UVM
U,
2J-Z
J).J-Z
OVM
Ud!o
"
2"
3
1,17 0,183 2,45 2,00
J).J-Z
2"
3
6-puslni
0,042 2,45 2,00
2J-Z "
2-pulsni
2
0.482
2,83 1,57
J3J'Z
"
6-pulsni
3
0,042
2,45 1,05
Kut Struja
vod. ventila
Iv
o el
-
1d 1d
2 J2
180
1
-
6
2J)
120
I
-
2
J-Z
180
0,5
3
J3
120
0,33 3 0,577
Mreia
S"
S
U
dio
ld
1,34 1,11
1,35
1,21
1,46
1,26 1,05
1,11 I,ll
1,05 1,05
r
Operaciona pOjacala ___ '-____ -'-_________ 545
5 vlastitim vodenjem (viastiti oscilator)
b) prema izvoru kornutacijskog napona:
komutirani mrezom iIi trosilom (tzv. prirodna komutacija)
komutirani reaktivnim komponentama (tzv. prisilna komutacija);
c) prema smjeru toka struje u istosmjernim sabirnicama:
jednos]l1jerni,
dVQsmjerni;
d) prema medukrugu:
s istosmjernim medukrugom,
s izmjenicnim medukrugom.
Slika 2 prikazuje primjere nomenklature sklopova energetske elektronike. No,
za neke specijalne spojeve pretvaraca udornacila su- se posebna irnena (ciklo-
pretvara visu frekvenciju u nizu, sastavijanjern dijelova napona vise frekven-
cije, coper je direktni istosmjerni pretvarac).
Spojevi
U tablici I prikazane su karakteristicne vrijednosti nekih ispravljackih .spojeva.
Objasiljenje oZnaka u tablici 1:
U
d10
istosmjerni napon (srednja vrijednost) idealnog ispravljaca kod kuta uprav-
,ljanja ct>O, U"lo v-ti harmanik (efektivna vrijednost) istosmjernog napona idealnog
ispravljaca kad kuta upravljanja ct=O, "U
VM
vrsni napan na ventilu, IV(Av) srednja
struja ventiIa, I v efektivna struja ventiIa, I d istosmjerna struja, STR tipna snaga
transfc;>rmatora, S prividna snaga mrde.
OPERACIONA POJACALA
Operaciona pojaeala
Karakteristike i sklopovi .
Naziv "operaciono pojacalo" (operational amplifier) odnosi se na istosi'njeni.o
pojacaio velikog pojacanja koje ima dva diferencijaina 'ulaza i jedan izlaz (sl.- 1).
Idealno diferencijalno pojacalo ima slijedece karakteristike:
neizmjerno veliko pojacanje napona,

neizmjerno veliku ulaznu i neizrnjerno malu izlaznu impedanciju,
karakteristike su neovisrie 0 frekvenciji ulaznog signal a i tempenlturi,
potpuno je simetricno.
Stvarno operaciono pojacalo Se manje iii vise priblizava ideal nom, a karakte-
riziraju ga velicine od kojih neke navodimo:
..
Diferencijalno pojaeanje (Diferential
Mode Gain) je omjer izlaznog napona i
diferencijalnog ulaznog napona Ad = Uo/(U, - U,), tipicno 5000$ Ad $200 000.

Pojaeanje za zajednieki ulazni signal (Common Mode Gain) Ac je omjer izlaznog
napona -za zajednicki ulazni napon, tipicno je mnogo -manje od jedinice:
=2u
o
/(u, +u,).

Faktor potiskivanja (Common Mode Rejection Ratio - CMRR) je omjer dife-
rencijaJnog pojacanja i pojacanja za zajednicki ulazni _signal. Obicno se _daje u
decibelima.
Napon namjestaja (Input Offset Voltage) je napon koji
treba prikijuciti izmedu
ulaza pojacala, da bi .izlazni napon bio_ jednak nuli.
35 Koncarev prirucnik
54LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Struja namjeStanja (Input Offset Current) je razlika dviju struja prednapona, koje
se dovode ulazima operacionog pojaeala za izlazni napon nula voiti.
Strnja prednapona (Input Bias Current) je srednja vrijednost dviju ulaznih
struja, dok su oba ulaza spojena Da zajednicku tocku ulaza i izlaza. Ovu struju
treba dovesti svakom od ulaza u statickim uvjetima cada za izlazni napon nula

Ulazni atpar (Input Resistance) je ctpoc izmedu diferencijalnih ulaza.
Raspon ulaznog napana (Input Voltage Range) je podrucje napona, oa biIo
kojem ulazu pojacaia, za koje je operaciono pojacalo linearno.
Raspon izlaznog napana (Output Voltage Swing)je maksimalna promjena izlaznog
napona, mjerena prema zajedniekoj tocki za linearno podrucje pojacala.
Kolebanje (Drift). Promjena parametara pojacaIa ovisna 0 temperaturi, naponu
napajanja i vremenu.
Kolcbanjc napona namjestanja (Input Offset Voltage Drift)
je iznos promjene napona namjestanja, ovisne 0 tempe-
rat uri, naponu napajanja i vremenu. U tehnickim podacima
posebno su istaknuti. Temperaturno koIebanje napona
namjestanja je definirano

1
81. l. Op-eraciono
pojacalo
dUO' jU (T, ) - U (25 .C)j +jU (T,)- U (25 .C)j
dT T,-T,
Vos je napon namjestanja, je napcn narnjestanja pri ternperaturi okoline T.
Temperature T\ i T2 se tako da je jedna veca, a druga manja od 25 Pc.
Pti tome se 25C nalazi u sredini temperaturnog- podrueja. Na sliean naein se
definiraju koiebanja, ovisno 0 naponu napajanja i vremenu. SHeno se definiraju
koiebanja struje prednapona (Input Bias Current Drift) i kolebanje strujc namje.stanja
(input Offset Current Drift). .
Izlazni otpor (Output Resistance) je otpor gledan u izlazne' prikljueke pojaeala
uz nulu izlaznog napona.
Brzina promjene (Slew Rate) je maksimalna brzina promjene izlaznog napona pri
velikom izlaznom signalu.
U tablici I prikazani su karakteristicni pararnetri najcesce upotrebljavanih
pojacala 709, LM 201 A i 741. Ostale tehnicke podatke treba putraziti u
katalogu proizvodaca.
Osnovne razlike izrnedu pojacala vide se iz tablice_ 1 i na sl. 2._ Posebnu
pai-nju treba posvetiti definiranju komponenata za frekvencijsku kompenzaciju. koje
se odabiru na osnovu dijagrama sto ga daje proizvodac. Krivo odabrane iii izo-
stavljene komponente uzrok su oscilacija.
Stvarno pojacaio, zbog nesimetrije ulaznog kruga. uz nulu napona na ulazu,
ne daje na izlazu 0 V. Ova pojava naziva se razdesenost (offset) a karakteriziraju
je napon i struja namjestanja. Oa bi se na izlazu operacionog pojaeala dobio napon
o V uz 0 V na ulazima dodaju se potenciometri za podesavanje nule izlaznog napona
(sl. 2. - isprekidano nacrtane kornponente).
r
I
Operaciona ___ ----, __ __ ________ 547
Tablica 1. Karaktcri'sticni podaci koristenih pojacala,
Parametri pojacala
(tipicne vrijednosti)
1. Napon
namjestanja mV
2. Strujna
namjestanja nA
3-
4.
5.
Struja
prednapona nA
Diferencijalno
pojacanje V/mV
Granicna
frekvencija pri
pojacanju I MHz
6. Raspo'n ulaznog
napona V
7. Ulazni otpor kQ
8. Kolebanje napona
namjestanja )lVre
9. Brzina promjene
promjene V
10. Faktor
potiskivanja dB
It. Struja napajanja
maks. rnA
12. Izlazna struja
maks. rnA
13. Maksimalna
disipacija m W
Tip pojaeala
!IA 709 LM201AH 741
50
200
25
IO
400
6
0,25
90
5,5
10
300
14. Maksirnailli napon
napajanja Un V 18
She-rna spajanja
(pogled odozgo)
15. Dozvoljena
temperatura
skladistenja "C
od -65 'C od -65 'C od-45C
do +150 do +150 do +150
pA741
16. Oozvoljena
temperatura od - 55
okoline pri radu ['C] do + 125
17. Unutarnja zastita
zastita od kratkog
spoja na izlazu
18. Unutarnja frekvent-
na kompenzacija
ne
ne
od -25 od
do +85 do + 125
da da
ne da
podesenjeS- 8 7-/-
li
S
nute
-utaz 2 -, 6 iztaz
+utaz 5 padeSenje
] nute
4
-UB
Napomena: Podaci su dani za napon 'napajanja Vs= t5 Vi 'ternpetaturu okoline
TA
35*
54LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
",);.>

"
/ " "

7
/
/
-

/
...
"-
",);.>
!.r

" .
;-
'7
I, "

,

\,"JI

/ '/ !'l
/
>::
....
r
l <:::l
__ a[UD10(od OJ/SUOdDU



-fil
.5
!
l5.
r
Operaciona pojacala __________________ 549
Zbog karakteristika, kao sto su velika ulazna impedancija, niska izlazna impe-
dancija, veliko pojacanje, itd. operaciono pojacalo se vrlo cesto primjenjuje u raznim
elektronickim sklopovima, od kojih Sll neki prikazani na slikama 3 do 19. Na sli-
kama su ulazni naponi oinaceni SUI' U
2
.. un. a izlazni suo'
If
I,
",
I,
",
S1. 3. Diferencijalno pojacalo
Ht

",o--C:::J"'+
"3o--C:::J"""'-j
",
SI. 5. Sumacijsko invertirajuce pojacaio
H,
",
Rr
u =--u .
o R I'
I
H
t
A
+
H, -Us
iii
-=-+-,
Ro R1 R2
ulazni otpor: Rul = Rl
Sl. 4. Invertirajuce pojacalo
H
t
H,
H, A
+
",
-Us
u
o
u
2
,
1 1 1
-=-'-+-
R2 Rl R
f
",
Sl. 6. Neinvertirajuce pojacalo
55LJNDUSTRJJSKA ELEKTRONJKA J AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Cf-
R,
+Vs.
U, A
+
Ro
-Us
"
1I, dc;
"
I
u = - --_. -- II' R - R
o Re 1'1-0
JW I f
SI. 7. Pojacalo s I-djelovanjem
(integrator)
U
o
SI. 9. Strujno-naponski: pretvarac
(konvertor)
Ri C,
R,
U,
UO
"
R, ( I)
110= -III - 1+.-
Rl JwT'
SI. 8. Pojacalo s PI-djelovanjem
U,
RT
. R,
l =----u
T R- -.R -I'
, 5
SI. 10; Naponsko.-stfUjni. pretvarac
(konvtor)
Operaciona pojacaJa
R,
,I
'/z
V
Vo
R,+R,
U. V
R,
Uo-U
z
U -

I.
Rl
r
R,
R
J
referentna
Zenerova dioda,
napoD na Zene-
rovoj diodi
+
u,t R,
+VB
A
+
R,
R, -U
B

U
v1
je napoD Zenerove diode Vl
U 1 neregulirani ulazni napOD
U 0 regulirani izlazni napan
SI. 11. Referentni izvor s pozitivnim
naponom na izlazu
SI. 12. Regulator napona
U,
+U
s
U
o
R,
UR,<OV
U"
R,
R,
R,
+
t
uo
UO=- R;"U,
R,

Rs+R.
U L 2 = U 0 E 3 ----''-----'-
R6
U BEl je napon baza-
emiter tranzistora VI.
iznosi 0,5 V
U BE3 je napoD baza-
emiter tranzistora V).
iznosi - 0,5 V.
SI. 13. Invertirajuce pojacalo S ogranicavacima izlaznog napona
551
r U
o
U,
55LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
u.
R
+U
B
V.> 0
",1
A

R
u,
Sl. 14. Komparator nivoa
fUR
- napona U
R
UR
R
3+
U
O+ RZ
R,
+U
B
UK.
R,+R,
u,
R, A
Iu.
V.
UK'
U
R
R
3
+ Uo_R
z
R,+R,
R,
I
uH=--(U -u )
R
z
+R
3
0+ 0-
V.+
u.
VK'
V
H
U,
V._
t-
VK'
Sl. 15. Komparator nivoa napona U
R
s histerezom
Uo=
l-jroRC
Iuol - =1
u. l+jroRC'
u.
2roRC
tg 'P
(roRC)' -I
Sl. 16. Sklop za dobivanje faznog
pomaka uz konstantno pojacanje
Monostabilni multivibrator je relativno jednostavan sklop (51. 17.), koji se po-
stavlja u nestabilno stanje impulsima Ul. Stabilno stanje sklopa dobije se uz pozi-
tivnu vrijednost izlaznog napona U
o
= U z. Napon U z odreden je Zenerovirn diodama
V 3 i V 4 istog -Zenerovog napona. Uz uvjet R3 = R4 nivo prijelaza u nestabilno
stanje je u
1
< UJ2. Vrijeme ,nestabilnog stanja T odredep,o je relacijom
Otpornik R2 i dioda V 2 sluze za brzo postavljanje sklopa u stanje;
zbog toga mora biti R,R .
Operaciona pojacala ____ '-_--.:. ___________ 553

u
+V
.f-
-V

--
,
.

Sl. 17. Monostabilni multivibrator i pripadni valni oblici napona
f
Naponsko-frekventni (sl. 18) sluzi za pretvorbu SpOf.O
Ijivog istosmjernog ulaznog napona u 1 (-10 V:::; u 1 :::; 0 V) niZ
11
0
, kojih je frekvencija linearno proporcionalna naponu u 1 I odredena Je relaclJorn
Sirina impulsa' T odredena je s R
3
R
z
referentnim napanam U R' kapacitetom
kondenzatora i brzinom pojacala At" Odahire se taka, da bude TpTt"
R,
u,t
u.
lov
r. r,
S1. 18. Naponsko-frekventni pretvarac i pripadni valni oblici napona
554 _INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Uz ispunjen uvjet TpTl' frekvencija izlaznih impulsa odredena je priblii:no
reiacijom:
Sirinsko-impulsni modulator (sl. 19) sluzi za pretvorbu sporo promjenljivih
ulaznih napona u niz impuisa, kojih odnos trajanja tt/(tl +(
2
) mora biti linearno
proporcionalan ulaznim naponima. Amplitudu izlaznog oapona U
o
odreduju refe-
rente Zenerove diode VIi V 2 istog Zenerovog oapona U z' Vremena t 1 i t2
odredena su slijedecim relacijama:
Odnos vremena t, prerna periodi (t, +t
2
) izlaznog oapona je:
Frekvencija izlaznih impulsa odredena je relacijom:
H, H
f
"
I
H2
+VB
"
,
"2
H,
+v

---.-- --
12
-VB
H
J V,
t
",
C
H,

zf--
-
-lj
OV
Sl. 19, SiIinsko-irnpulsni modulator pripadni valni oblik izlaznog napona
",
",
"J
",
Operaciona pojacala ------------_______ 555
Na slikama 3 do 1-9' prikazani su sarno neki tipicni primjeri primjene operacionog
pojacala, koja se primjenjuju i u drugim e1ektronickim sklopovima, kao sto su
instrumentacijska pojacala, logaritamska pojacala, mnozila, djelitelji, genera tori
signala, aktivni tilteri, astabilni" multivibratori, itd.
Pomocu prikazanih sklopova mogu se reali'zirati standardni moduli, odnosno
zahtijevane funkcije. Tako- na primjer na sl. 20 prikazana je blok shema pojacala
s PI-djclovanjcm. koje se' upotrebljava kao regulator struje u reguliranim elektro-
motornim pogonima, Fotografija modula prikazana je iza str. 656.
Modul saddi pOJacalo A l' stabilizator napona SN, preklopku za podesenje
pojacanja P, potenciometre- za o"rlredivanje maksimalne i minimalne gran ice izlaznog
napona 110 (lim J: i li-m 2); relej Crt za postavijanje Ifo na minimalnu granicu, ako je
Uk=O, te otpornike i kondenzatore za realizaciju PI-djelovanja. Modul se napaja
nestabiliziranim naponom 24 V.
lzlazni, napon lin, (sl.. 1'9) moze_, se izraziti POIllOCU operatora p:
"0= -K, (I U, +0.1 U, +0.1 U
J
__ I -+0.1 U
4
__ I ._)
pT, \ I +pT, I +pT
J
Pojacanje K 1 (odabiro se preklopkomJ: L 2, 3, 4, 5, 6.
Vremenske konstante: T
t
,=50 illS; T
2
=5 ms;- T3=2 ms.
V
K
J'-'-'
'--'-_'_-.-_. __ ._-._. ;:---0
05A,8 fAIB 215 ,
9
I
HI9
10K
C5
Sj1
29A,8
IK
,70K
25A
21K
258
22K
A,
pojacanje
1,7K
lOOK
=f
",
10SK Sm,
102K 2ms
2,2K
OV
llo
I'OV
OJ
O'
L .. _ .. _ .. _ .. _. __ 27A 0/ 30 1 AB AB,
Sic 20 Blok shema pojacala s PI-djelovanjem
556_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Gencratori impulsa za upravljanjc tiristorima
Kornbinacijama osnovnih elektronickih sklopova magu se rcalizirati slazeni
elektronicki uredaji, koji se primjenjuju za obradu informacija' u sistemu upravljanja
i regulacije. Jedan od vital nih elektronickih uredaja koji se primjenjuje u suvremenim
reguliranim elektrom.otornim pogonirna i sisternima uzbude generatora i u drugim
postrojenjima -je generator impulsa (u daljnjem tekstu GI) za upravljanje tiristo-
rima. Svaki 'tiristorski sklap - tiristorsko pojacalo snage - zahtijeva odredeni
Gl zei upravljanje, koji pretvara signal upravljanja u vremenski odreden slijed
impuisa, a njegova struktura ovisi 0 namjeni. Veliku grup'u tiristorskih pojacala
snage 'predstavljaju razni spojevi reguliranih ispravljaca., kojih se iznos izlaznog
napona moze mijenjati promjenom istosmjernog upravljackog napona malene snage.
U pravilu se pojacalo snage sastoji od tiristorskog sklopa i njemu pripadnog GI
(s1. 21 i 22). GI istosmjerni upravljacki napon pretvara u niz impulsa, koji se
generiraju sinhrono. s naponom mrez.e. ali kojih fazni polozaj IX odreduje upravljacki
napon U
up
' dakle lX=f(U
up
)' Fazni polozaj impulsa na izlazu GI. ovisno 0 izvedbi,
upravljacki
napon
r
--,GL-- napan
mreie
,------...... ,
Sl. 21. Pojacalo snage
s tiristorima
moze biti linearna iii arccos funkcija upravljackog napona na ulazu u GL Tako je
npr. srednja vrijednost istosmjernog napona U
d
mi izlazu jednofaznog tiristorskog
punoupravljivog ispravljaca prikljueenog na napon U
m
i optere6;nog radnirn
teretom:
J2
U
m
(I +cos a).
1t
U
d
je linearna odnosno cos funkcija napona U
up
' sarno ako je statieka. karakte-
ristika GI [1X=f(U
up
)] arccos. odnosno linearna.
Jedan od uobicajenih generatora impulsa, koji se primjenjuju za upravljanje
tiristorima u trofaznom mosnom spoju za napajanje uzbude sinhronog generatora,
prikazan je funkcionalnorn shemom na s1. 22. Pri tom, ovisno 0 takvi
generatori impulsa mogu se realizirati i za upravljanje u seriju i/iJi paralelno spo-
jenih tiristora u granama rnosta.
Uredaj za upravijanJe tiristorima u trofaznorn rnosnom spoju (sl. 22.) napaja se
iz trofazne mreze preko transforrnatora MT. Sekundarni naponi MT se ispravljaju
i zatirn filtriraju u ispravijackorn sklopu IJ. Ovaj skiop osigurava sve potrebne
napone za napajanje GL Preko trofaznog transformatora ST dovodi se napon
sinhronizacije- u filtersku jedinicu F, koja iz napona za sinhronizaciju otkianja
smetnje. Na izlazu iz F dobiju se sinusni naponi koji su medusobno pomaknuti za
60
o
el. Ovi naponi se koriste za ogranicenje pornaka impulsa na rnaksirnalni,
odnosno rninimalni kut okidanja IX
maks
i amino toga, iz F se dobiju sinusni
Operaciona pojacala ___________________ 557
Izmjenicni nopan nopojonjo

IJ
---611
HT _. I
i
,-
I
I
I
I ;-F--'---,
I f---#---
I
Sf
Isfosmjerni
nopon nopojon}v' .- I
0/
+
5
I
I r-
P
-,----,
U
up
'
1-
SI. 22 Funkcionalna sherna uredaja za upravijanje tiristorima u trofaznom punouprav-
ljivorn mosnom spoju
naponi sinhronizacije, koji se zajedno s upravljaekim signalom Us iz upravljackog
pojacala P dovode u davace impulsa _DI. Upravljacko pojacalo P prilagoduje
upravljacki napon U
up
generatoru impuisa, a po potrebi saddi i sklopove za
pomak impulsa na IX = IX
maks
' odnosno na IX = IXmin. Na temelju dobivenih informacija
IX ('ell
/80
t:X.maks
135
-10 10 Vup{V)
iz F i P, davaei impulsa DI dat ce na svom
izlazu po tri impulsa medusobno pomak-
nuta za 120' el. Fazni polozaj ovih impulsa
u odnosu na mrezni napon je odreden
iznosom upravljackog napona i napona
sinhronizacije.
SI. 23 Arccos-statieka karakteristika
generatora impulsa G1
Dobiveni impulsi iz DI uvode se u impulsno IP koje impulsne
transformatore za prijenos impulsa tiristorima 1 do 6. Ovi transformatori ga:tvanski
izoliraju G1 'od trofaznog tiristorskog mosta._ Ovakav GI ima staticku karakteristiku
arccos. (sl. 23). Na statickoj karakteristici su prikazana i ogranicenja pomaka kuta
paJjenja IX, tj. a
maks
i amino
558_INDUSTRljSKA ElEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVljANjE
MAGNETSKA POJACALA
Magnetsko pojac[llo je staticki sklap, koji se sastoji od magnetskih jezgri
s pravokutnom petljom histcrezc i oa njih namotanih upravljackih i radnih namota.
Na taj naeio postignuto jc da namoti imaju veliki induktivni clpcr, kada jezgra
nije u zasicenju i mali Clpcr, kada je jezgra u stanju zasicenja. Za nezasicenu
jezgru vrijedi i zakon preslikavanja struja, tj: suma ampcrzavoja svih namota na
jezgri priblizno je jednaka nuli.
Odnos trajanja zasicenja i nezasicenja odreduje se istosmjernim predmagne-
tiziranjem jezgri. Takvim varijabilnim induktivitetom postizu se zeljene srednje vri-
jednosti izmjcnicne iii -ispravijene struje troSiJa.
Magnetska pojacala mogu se svrstati u dvije grupe: transduktore i pojacala
sa sarnozasiccnjcrn.
Za transduktore vrijedi zakon preslikavanja efektivne vrijednosti upravljacke
struje iup u efektivnu vrijednost struje tereta i
T
- odreden odnosom broja zavoja
upravljackih Nul' i radnih NT namota, koji glasi:
Struja tereta ne OVISI 0 otporu tereta R
T
, ako je Radni namoli
transduktora mogu se spojiti u seriju (s1. 1) iIi paralelno (s1. 2). Prijenosna karakte-
ristika transduktora (ovisnost efektivnih vrijednosti llpravljacke struje i struje tereta
- f."f = f (l ur,) prikazana je oa sl. 3.
Transduktor u serijskom spoju naJcesce se upotrcbljava kao instrumentacijski
transformator za mjerenjc istosmjernih struja. Ispravljanjem struje tereta pomocu
Graetz-ovog mosta transduktor poprima svojstva istosmjernog strujnog transfor-
matont.
Transdllktor u paralelnom spoju je prikladniji za nize napone i veee struje
tercta. Pozeljno je da otpor tcreta bude zanemariv U odnosu na otpor upravljackog
kruga.
51. L Transduktor u serijskom spoju
SI. 2. Transduktor u paralelnom spoju
Rotirajuca elektrodinamicka pojacala _____________ 559
Pojacala sa samozasicenjem -ostvaruju se odgo-
varajucim spajanjem radnih i upravljackih namota
i dioda. Upotrebljavaju se razliciti spojevi, no naj-
cesce se primjenjuje jednofazno magnetsko pojacalo
u mosnom spoju (sl. 4). Za vece soage sluze i vise-
fazni spojevi magnetskih pojacala i pojacala u pro-
tutaktnom spoju. Prijenosna karakteristika poja-
caIa, zajednicka za sve spojeve, prikazana je na s1. 5.
SI. 3. Prijenosna karakteristika
transduktora
Primjena magnetskih pojacaIa: mjerni clan, predpojacalo, sumacijsko pojacalo
s vise upravljackih namota, izlazno pojacalo, postavni clan, beskontaktna skiopka
i dr.
Pozitivna svojstva magnetskih pojacala su galvansko odvajanje Uptav1jackih i
radnih namota i visoka pouzdanost. No ipak, danas je primjena magnetskih pojacala
reducirana jer njihovu ulogu preuzimaju poIuvodicka pojacala koja se odlikuju bilno
manjim vremenskim konstantama i malom potrosnjom energije.
U
,1"


I"p
J
l
,
Ur
Rr
SI. 4. Jednofazno magnetsko pojacalo
u mosnom spoju
Sl. 5. Prijenosna karakteristika
rnagnetskih pojacala.
ROTIRAJUCA ELEKTRODINAMICKA POJACALA
Rotirajuca elektrodinamicka pojacala su specijalno gradeni istosrnjerni strojevi
s velikim pojacanjem snage i malom vremenskom konstantom. Odredenom uzbu-
doom snagom moze se upravljati 100 do 1 000 puta vecom izlaznom snagom. Potrebna
izlazna snaga i snaga gubitaka pojacala dovodi se preko osovine od dodatnog
pogonskog motora. Tipicno elektrodinamicko pojacalo je amplidin.
MJERNI CLANOVI U SISTEMIMA REGULACIJE
Mjerenje istosmjerne struje
Mjerni clanovi struje transduktorskog tipa primjenjuju se za mjerenja u podrucju
od oajmanjih do najvecih struja. Zajednicka pozitivna svojstva su 'jm siroko fre-
kventno podrucje (0 do 10 MHz), galvansko odvajanje mjerene i mjerne struje,
. visoka pouzdanost i relativno niska cijena. Reprezentantni su:
560_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Jednofazni transduktor s ispravljacem struje tereta (51. I, str. 558) sva
pozitivna svojstva transduktora ali nedostatke . u komutacijskim u
mjernoj struji (struji tereta) i prenapontma oa sekundarmm namotlma
pri brzim pr"omjenama' mjerene struJe.
Transduktorski mjerni clan struje prema N. G. Hingoraniju (51: 1) je
za mjerenja istosmjernih struja koje De mijenjaju spaJanJem !z-
bjegnuti su nedostaci prethodnog spoja. Greska hnearnostI IznOSI 0,05 do 0,5%.
Dvosmjerni transduktorski mjerni clan struje (sl. za mjerenj,: .
istosmjernih struja koje mijenjaju smjer. I spoJem su
jednofaznog transduktora s ispravljacem struJe tereta. Greska hnearnostt lznOSl
0,02:'{
r----------
<'-
.
uTI
R,
C
IT '
L-
l-
>-
I
/!.J.

I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
o
. I Nl
I
I
I
o 0
H,
H,
o
f!f
$
, ,

U-
L... _________ _
R, I,
Sl. 1. Transduktorski mjerni clan struje
prema N. G. Hingoraniju
SI. 2. Dvosmjerni transduktorski mjer-
ni clan struje: Y+, 0, Y- -.istosmjer-
no napajanje 'mjernog clana; N
z
, N
3
,
N4 iNs, - pamocni namati .
Mjerni clanovi struje, koji pojacavaju' naponski signal su
mjerenja manjih struja (do 1000 A). Nepodesn.i. su mJerenJa. struJa
(relativno visoka cijena i znatni gubici energlJe). rada se I.Z
na sl. 3. Tranzistorske sklopke Y I' V z i V 3' V 4 nalzmJemcno uklapaJu 1
frekvencijom od cca 1 000 Hz tako da se na izlazu dobiva signal U m kOJI Je pro-
porcionalan napon na santu;
Sl. 3. Skica mjernog shunta i principna
shema izolacijskog pojacala za pojacanje
signala santa
Mjerni clanovi u sistemima regulacije ___
Osnovna prednost U odnosu na prva dva mjerna c:lana, struje transduktorskog
tipa je u mogucnosti mjerenja dvosmjernih struja .. Nedostatak im je u relativno
niskoj gornjoj granicnoj frekvenciji (I do 10 kHz). Greska linearnosti je u grani-
cama 0,1 do 0,5%.
Mjerenje istosmjernih napona
Mjerenje istosmjernog napona svodi se na mjerenja. proticane. kroz
odredeni otpor. Zbog .toga se za mjerenje napona-: mogti., upotrijebiti isti mjerni
clanovi kao' i za mjerenje istosmjerne struje. Mjerni :elanovi struje, koji pojacavaju
signal na santu prikladniji su za mjerenje napona.
Mjerenje brzine vrtnje
Brzina vrtnje mJen se. uglavnom, istosmjernim i. izmjenicnim tahogeneratorom
impulsnim mjeracima brzine vrtnje.
Istosmjerni tahogenerator ima obieno kvalitetne permanentne magnete u .uzbud-
nom krugu, tako da mu je izlazni napon proporcionalan brzini vrtnje. U isto-
smjernom izlaznom naponu, superponirani su nepozeljni harmonici: i) osnovni
harmonik . 'karakteristican za sva mjerila kutne brzine W = wo, gdje je" Wo =
= mrJ30 (min -1), 2) parni harmonik wp = 2JXVo' gdje je p broj pari polova tahogene-
ratora, 3)kolektorski harmonik w, = kw
o
, gdje je k broj kolektorskih lamela i
4) utorski harmonik Wz = Zpwo, gdje je Zp br6j utora tahogeneratora. Efektivna
vrijednost napona nepozeljnih harmonika u odnosu na efektivnu vrijednost izlaznog
napona iznosi od 0,4 do 2 %. Greska Iinearnosti iznosi od 0,05 do 1 %.
Tipicni podaci tahogeneratora su: 60 mV/l/min, maksimalna brzina
vrtnje umaks = 6 000 min -1' i struja tereta iT = 100 rnA.
izmjenicni tahogen'erator je obieno visefazni (6, 12 iIi 24':fazni) izmjenicni gene-
rator s permanentnim magnetima u uzbudnom hugu, ciji se izmjenieni napon
ispravlja visefaznim ispravljacima, 'tako da je napon na izlazu ispr?vljaca 'propor-
cionalan brzini vrtnje. Valovitost 'izlaznog ispnivljenog napona iznosi 16, 6 i 1,6%
za 6, 12 i 24-fazni. ispravljac respektivno. Pri promjeni smjera brzine vrtnje
izlaini. napon iz ispravljaea ne rnijenja polaritet kao sto je to slricaj kod istosmjernog
tahogeneratora. Greska linearnosti iznosi 0 ..1 do 1 %.
Impulsni .mjeraci brzine vrtnje u osnovi se sastoje od davaca impuIsa i frekvent-
no-naponskog pretvaraca (sl. 4). Upotrebljavaju se eJektromagQetski, kapacitivni i
svjetlosni davaci impuisa. Uz obod rotirajuceg diska, spojenog na rotor objekta
kojemu se mjeri brzina vrtnje, postavlja se vise davaca impulsa da bi se u izlaznom
signalu smanjio sadrZaj nepozeljriog osnovnog harmonika. Iinpulsi se s davaca
vode iii u 'frekventno-naponski pretvarac iIi' '0" neki drugi sklop, kojemu j"e izlazni
napon proporcionalan frekvenciji ulaznog signala. Polaritet izlaznog' napona ne
ovisi 0 smjeni vrtnje rotirajuceg. diska, no dodavanjem jos jednog da-yaca' ,impuIsa,
kojemu je izlazni napon fazno pomaknut u odnosu na osnovne 'davace i;, uz' odgo-
varajucu Jogicku.obradu, 'moze se dobiti i informaciju 0 smjeru,vrtnje .. Greska
linearnosti ovih mjernih clanova brzine. vrtnje je u' granicama 0,05. do 0,5 % .. ,
36 Koncarev prirucnik
56L INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
priCvfscenja mjeraca brzine vrtnje Da rotirajuce radne mehanizme su od
posebne vaznosti, ako, se feli da mjerni clanovi imaju ona svojstva, koja deklarira
proizvodac mjernog clana. Upotrebom podobnih spojki, koje povezuju rotirajuci
mehanizam i mjerni clan maze se znatno umanjiti prijenos nepozeljnih vibracija od
objekta na mjerilo. U tu svrhu upotrebJjavaju se razlicite vrste spojki, od kojih su
tei prikazane Da sl. 5, 6 i 7 ..
SI. 4. Impulsni mjerac brzine vrtnje
SI. 5. Lete'" spojk.
SI. 6. Spojka s 3 elasticna prstena SI. 7. Prsten.st. spojk.
Mjcrenje kuta zakreta
Mjerni clan kuta zakreta je bitan clan servosistema i pozicijskih sistema (valjao-
nice, papirna industrija. alatni strojevi i druge primjene), Od razlicitih tipova
mjernih clanova kuta zakreta (otpornicki, induktivni, kapacitivni, opticki i dr.) spo-
menut cemo one koji se najcesce primjenjuju u industrijskim postrojenjima.
Resolver (sl. 8) se sastoji od statora na kojemu su smjestena dva namota -
kao sto je to slucaj kod dvofaznog motora - i rotora na kojemu je smjesten
izlazni namot. Statorski namoti se napajaju s dva po apsolutnom iznosu jednaka i
za n/2 fazno pomaknuta izmjenicna signala. Na rotorskom (izlaznom) namotu
inducira se izmjenicni napon koji je fazno pamaknut u odnosu na jedan od sta-
torskih napana za kut jednak mehanickom kutu zakreta rotora u adnosu na stator.
Radno podrucje resolvera je ograriiceno na 360
0
mehanickih. Prosirenje podrucja
se postize uvodenjem odgovarajuCih reduktora izmedu resolvera i pozicijskog meha-
nizrna.
Digitalni mjerni' <Hano,!i kuta zakreta su danas u sve vecoj mjeri zastupljeni u
pozicijskim sistemirna. Primjenjuju se inkrementalni i apsolutni davaci kuta zakreta ..
Inkrementalno, mjerenje kuta zakreta s pomocu dvaju senzora i nazubljenog
diska spojenog na osovinu pozicijskog mehanizma ilustrirano je slikom 9. Pri
okretanju diska u' senzorima se generiraju dva za n/2 fazno pomaknuta signala
U I i U 2' Pri jednom smjeru vrtnje napona U I kasni, a pri drugom_ predhodi naponu
U 2' Naponski signali U 1 i U 2 uvade se u logieku jedinicu s reverzibilnim brojilom, .
f
t
Mjerni clanovi u sistemima regulacije ___________ 563
kaje svojem sadrzaju dodaje iii od njega oduzima nadolazece impulse, ovisno 0
tome da Ii se radi 0 predhodenju iii kasnjenju ulaznih signala. Sadri:aj brojila je mjera
kUla zakreta nazllbljcnog diska, u odnosll na -neki unaprijed zadani polozaj, pri
kojemu je sadri:aj reverzibilnog brojila' jednak nuli. Radno podrueje inkrementalnih
mjernih cIano va nije ograniceno na 360
0
mehanickih.
V, coswf Y,sinrJI
CJ
CJ
[
. (
'(
SI. 8. Resolver: V I cos wt i U 1 sin wt
- naponi napajanja; V 2 sin (wt e)
SI. 9. Generator impulsa za inkre-
mentalno mjerenje kuta zakreta: U 1
U 2 - naponi na izlazu iz senzora
- izlazni napon mjernog clana; e -
mehanicki kut zakreta
Apsolutno mjerenje kUla zakreta izvodi se enkoderom
spojenim na osovinu pozieijskog mehanizma (sl. 10) i odgo-
varajuCim senzorima, obieno foto-osjetljivim detektorima.
Foto-detektori Bo do B3 su razmjesteni uz prstenove enko-
dera tako, da I)a svojim izlazima daju logick,u jedinieu onda,
kada su pored bijele plohe, odnosno logicku nulu, kaqa su
pored erne plohe enkodera. Svakom <?d 16 mogucih razlieitih
polozaja enkodera, u odnosu na detektore, odgovara po jed-
na kombinaeija logickih signala na izlazu iz detektora. U
praksi se susrecu enkoderi s 8, 12 i 16 prstenova, zavisno
od zahtjeva koji se postavljaju s na tocnost mjerenja.
Sl. to.- Enkoder, sastavni element apsolutnih mjerila
kuta zakreta: B
o
, B
1
, B2 i B3 - pokazuju poziciju
senzora
Logicke kombinaeije izlaza detektora su u digitalnoj formi, aka je.mjerni clan
element digitainog pazieijskog sistema iii se pomocu digitalno-analognog konvertora
pretvaraju u analogni signal, .kada je mjerni clan element analognog pozicijskog
sistema. Radno podrucje mjernog clana je limitirano s 3600 mehanickih.
Mjerenje nekih specijalnih varijabli
U reguliranim industrijskim postrojenjima mjere se i varijable koje nisu ovdje
spominjane, kao 5to su npr. moment, snaga, sila., akceleracija, temperatura, pritisak.
protok, nivo, viskozitet, vlaznost, radijaeija i dr. Priroda prirucnika ne dozvoljava
da se .obrade svi speeijalni rnjerni clanovi pa se citatelj upucuje na slijedece izvore:
36
564_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
I. Douglas M. Considine: PROCESS INSTRUMENTS AND CONTROLS
HANDBOOK, McGraw-Hill Book Company. 1974
(1957).
2. Grupa autora: YCTPOHCTBA H 3JlEMEHTbl CHCTEM ABTO-
MATHtjECKOrO PErYJlHPOBAHHJI H YITPAB-
JlEHHJI, MOCKBA, 1973.
3. Vojislav Bego: Mjerenja u elektrotehnici, Tehnicka kn;iga, Zagreb,
1979.
OSNOVI INFORMACJJSKIH SISTEMA I DIGITALNI SKLOPOVI
OSNOVI TEORIJE INFORMACIJE
Osnovne definicije
Teorija infonnacije proucava zakonitosti povezane s predajom, prijemom, uskla-
distenjem i obradom inforrnacije.
Da bi se odgovorilo. na pitanje kako sa sto manje gresaka prenijeti informaciju
ad izvora d.o korisnika, Dufno je prouciti svojstva informacije i njene statisticke
osobine u pojavljivanju.
. Teorija komunikacija proucava vjerojatnost .prijenosa p.odataka uz prisQtnost
suma i drugihsmetnji na prijenosnom putu; vazan je prijenosni sistem, a De infor-
macija koja ,se prenosi.
Poruke i komunikacija porukama
Poruka (saopcenje) je fizikalna manifestacija informacije. a sastavljena 'je od
znakova.
Znak je element jednog dogovorno usvojenog konacnog skupa, medusobno razli.!
citih informacijskih elememita. Takav skup naziva se skupom znakova. Znaci mogu.
biti brojke, slova iii drugi simboli. Poruka je propisani -slijed namijenjen
prijenosu informaCije. npr. niz znakova na busenoj kartici, niz slova (rijeci i rece-
nice) itd'- U teoriji informacije svakom je konacnom nizu znakova, odnosno svakom
dogadaju, pridijeljena odredena vjerojatnost njihovog pajavljivanja.
Izvor poruke je mjesto nastajanja poruke. Diskretan izvor raspolaze, skupom
znakova iz kojih se formiraju poruke. Cesto je poruka koju daje'izvor neelektricka
velicina, neprikladna za obradu i prijenos, zbog cega se upotrebljava pretvarac
koji je pretvara u prikladnll elektricnu velicinu.
Tako pretvorena poruka naziva se signalont (u uzem smislu).
Binami izvor poruke raspolaze sarno' sa dva znaka za -oblikovanje poruke. Bi-
narni signal se formira, sarno sa dvije napanske razine, sl. 1. Signalim'a na
sl. 1 vremenski su pridruzeni rastuCi tezinski koeficijenti 2, 21; 22 i 2
3
; cestina
(engJ. rate) prene,enih signala je l/tp. '
Prijemnik poruke (kalektor) namijenjen je prijemu
Infonnacijski . kana'- je sis tern' koji. _ omogucava prijenos poruka od izvora da
prijernnika poruka. Na sl. 2 su prikazani. elementi inforrnaci.iskog kanala: izvor
paruke, ulazni pretvarac. paruke u elektricki signal, -prijenosni sistem, izlazni pre-
tvornik i prijemriik paruke:' Izlazni pretvarac daje signal'poruke prikladan
niku poruke, odnosno korisniku. Prijenosni sistern se sastoji od predajnika, 'prije-
Osnovi teorije inform.cije _____________ -'-___ 565
u
nosnog medija i prijernnika. U
realnom informacijskom kanalu, a
osobito u prijenosnom. sistemu,
uvijek postoje slucajni nekontroli-
rani .signali smetnje. koji ometaju
prijem; na sl. 2 to je prikazano
izvorom suma.
SI. 1. Binarni izvor
SI. 2. Elementi
kanala
Smn je slucajni i nekontroliraIii signal smetnje; neodvojiv je od prijenosnog
sistema i bitno mu ogranicava perforrnancije.
Omjer snage korisnog 'signala. prema snazi 5uma daje' podatak 0 kvaliteti
prijenosnog sistema u tocki pr.omatranja.
Osnovni kvantitativni pojmovi
Kolifina (saddaj) informacije, dobitena nastupanjem nekog dogadaja ;'i iz skupa
mogucih dogadaja, jednaka je negativnom logaritmu vjerojatnosti P (Xi) riastupanja
dogadaja Xi:
1
Ii= p(xi)=log --.
p (Xi)
(I)
Smisao ove definicije je, da je kolicina informacije to veca, sto je neizvjesnost
stanja sistema prije na&tupanja nekog 'dogadaja veca. Ocito je, da kolicina infor-
macije dogadaja" cija je -vjerojatnost jednaka jedinici, iznos'i nula. Ovo znaci. da u
takvom sistemu ne postoji nikakva neizvjesnost, pa porukiJ 0 njegovu stanju nema,
sa stajalista teorije informacije, ni svrhe prenasiti.
Odredivanjem baze logaritma u izrazu (1) definira se jedinica kolicine 'infor-
rnacije .. -Binama jedinica kolifine infoQllacije je sanon (Shannon), iako. je, 'ces.t i
naziv bit Jedan sanon je kolicina informacije;- koja se' dobiva ,ilastupanjem jednog
dogadaja iz skupa od dva jednako vjerojatna dogadaja, izrazena_:kao logaritarn
po bazi 2:
1 1
Ii=log, --=Id -- ,anon iii bit.
P (Xi) P (Xi)
Tako npr. kolicina informacije koja se dabiva biranjem
od 8 jednako vjerojatnih znakova iznosi:
1= Id 8 = 3 'anona. iii bita.

jednog znaka iz skupa
566_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Entropija iii srednja vrijednost koliCine inforrnacije po znaku za skup od n
nezavisnih znakova iii dogadaja XI' x
2
Xn S vjerojatnostirna nastupa p (xtl.
p (x
2
), . p (x
o
) iznosi:
o 1
I I p(x;lI; bit/znak.
i = I P (Xi) i = 1
(2)
Izeaz (2) odredtije ocekivanu koliCinu informacije od H bita po znaku iii
M . H bita u poruci od M znakova, gdje je M dovoljno veJik broj. Entropija
ovakvog diskretnog izvora. koji raspolaze sa skupom od 11 znakova. je ogranicena:
O:S:;;H::;;;ldli.
H =0 znaCi da De postoji nikakva neizvjesnost 0 stanju sistema, tj. p (Xi) = 1 za
svaki i, a kolicina informacije koju daje izvor jednaka je nuli.
Maksimalna entropija H
maks
= Id n znaci maksimalnu neizvjesnost u sistemu,
sto "je posljedica jednake vjerojatnosti nastupanja bilo kojeg znaka.
1
biL
ZnOT<
1
H
(enfropijo)
0,5
o 0,5
Entropija binarnog izvora (11=2) s
vjerojatnoscu nastupa znakova p i, q (p=
= 1...:. q), pokazanaje na sl. 3. Prema izrazu
(2), maksimalna entropija H 1 bit/znak
nastupa pri p 0.5.
(vjerojotnosf dogorfojo) p-- Sl. 3. Entropija binarnog izvora.
Pri usporedivanju dvaju izvora jednakih entropija moramo uzeti. u obzir i
vrijeme, jer izvor koji proizvodi vise znakova u jedinici vrernena daje i vise infor-
rnacija. Prosjecni tok (protok) infonnacije R jednak je entropiji po znaku u jedinici
vrernena. Za diskretni izvor to iznosi:
gdje je:
bit
-
s
r prosjecni broj znakova u jedinici vremena
H - entropija po znaku.
(3)
Osnovi teorije informacije _________________ 567
Kod zavisnih sistema, dakle, kod izvora koji raspolazu sa skuporn znakova
izmedu kojih postoji uvjetna vjerojatoost, moze se, oa osnovi prethodno emitiranih
znakova, s odredenorn vjerojatnoscu 'pretpostaviti slijedeci znak. Prerna tome, neiz-
vjesoost je u takvorn sisternu manja, sto zoaei rnanju informac;,:ije !_ manju
entropiju u odnosu na odgovarajuci nezavisan sistern. Ptimjer je
telegram, eiji se saddaj, uoatoe gresaka u prijenosu' pojedinih' maze
uspjeSno objasniti.
Entropiju zavisnog sistema nazivamo uvjetnom entropijom He i vrijedi He:S:; H.
Izvor koji raspolaze skupom medusobno zavisnih- znakova naziva se redun-
dantnhn, a redundancija iii zalihost Edana je izrazom:
Sa stajalista efikasnog prijenosa inforrnacije redundancija je nepozeljna, jer se
jednaka kolicina informacije moze dobiti slanjem manjeg broja neredundantnih
znakova. Medutim, pomocu redundantnih znakova mogu se ispraviti grdke, redo vito
prisutne u prijenosnim sistemima.
Optimalni prijenos informacije ostvaruje se odstranjivanjem redundantnih zna-
kova iz poruke i dodavanjem novih znako'Ya namijenjenih eIikasnom
nalazenju i ispravljanju greaka. Nairne; redundantni znakovi kojima'raspolaze izvor
najcesce, nisu prikladni za ispravljanje gresaka.
Kapacitet kanala C pokazuje kolika se r,naksimalna kolieina informacije moze
prenijeti informacijskim kanalorn u jedinici vremena.
Osnovni teorem teorije informacije
Za dani izvor informacije prosjeenog taka R i kanal kapaciteta C, i ako je
R:S:; C, uvijek postoji natin kodiranja koji omogucava prijenos informacije s po
volji malim brojem gresaka, una toe prisutnosti suma. Ako je R> C, prijenos nije
moguc bez gresaka.
Kodiranje, dakle, predstavlja prilagodenje izvora na kanal, odnosno prijenosni
sistem.
Kapacitet kanala moze se izraziti pomocu parametara k?ji karakteriziraju taj
kanal:
gdje je
B
S
N
sirina frekvencijskog podrucja informacijskog kanala
omjer snage signala S prema snazi suma N.
56LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA IAUTOMATSKO UPRAVLJANJE
OSNOVI OBRADE INFORMAClJE
OSDI;n'ne vrste signala i
s,mislu) naziv za bilo koju fizikalnu
elementi' ili.-sistem utjece na, drugi sistem iJi element sistema. 'Podatak
veliCina, itd.) koji "nosi" sadrfan je u njegovom signal nom
metru.
Signalni je"ona vrijednc;>st signala iii tok koji
daje informaciju. Npr. za amplit,udno modulirani signal, amplituda je
metar, jer saddi podatak.' , ,
Analogni signal je onaj signal kojeg je signalni parametar neprekinuta funkcija.
Digitaloj signal je. onaj signal kojeg je signalni. parametar diskretna funkcija.
Podaci su bilo koji oblik informacije'predst,\vljene ili .. neprekinuti!11
funkcijama, a sluze kao ulazni iii izlazni elementi, iii kao elementi koji su lJ.skladisteni
u nekom sklopu za obradu podataka (npr. u tacunalu).
Digitalni podaci su u diskretnor"n obliku (zmlkovi. i1i .diskret-
ne velicine), a tehnickil
ll
' sistemima su iIi u seriJskom iii u
obliku, sl. I. .
a)
b)
signalni vod
signal:
Sadriaj,
podatko
. u.
U,
signolni vod"l Uj
U,
signalni vod 1
u]
signalni vod J
U2
u,
signalni vod u]
I .2 J
o
,----- sodrioj podolko
1
o
'/
Sl. I. Oblici prijenosa digitalnog podatka od 4 bita: a) serijski, b) paralelni
I
,
j
Osnovi obrade .informacije _______ ---'-_____ '-___ 569
Analogni podaci su .podaci predstavljeni u neprekinutom obliku (neprekinute
velicine).
Obrada infonnacije
Osnovi analogne, i obrade infonnacije
Filtracija je odvajanje signala, podataka iii materijala u skladu s odredenim
kriterijem. FiltraCija ulaznog signala u neki sklop i1i sistem s pomocu filtera izvodi
se. svrhu prigusenja smetnje, koja se tokom njegova prijenQsa od izyora do mjesta
prije.ma supe.rponira kori&nom. signalu.
Otipkavanje (engl. sampling) je postupak uzimanja slucajnog uzorka ulaznog
(najcesce signala .u nekom kracep1 inte!".valu. uzorkovanja, . radi uskla-
distenja i daljnje obrade. '.
Analogno
digitatni
pretvarac
U
D
+-----.
-------------
-LlU _________ _
I,
SI. 2. Princip anaiogno-digitalne pretvorbe: 6. je interval kvantizacije;
r je vrijerne kvantizacije
AfD. pretvorba je postu'pak pretvaranja analognog signala u digitalni signal.
. Pri toin se svakorn 'pojasu vrijednosti signalnog parametra analognog' signal a
pridruzuje jedna vrijednost parametra d.igitahlog 'signala, .sl. 2.
DjA pretvorba je postupak preivaraJ;l.ja digitalnog sigll"ahl u .analogni signal.
Svakoj vrijednosti signalnog' parame'tra digitaJnog signala pddaje 'se jedna velicina
signalnog parametra analogn'og signaJa. .
Gladenje (eng!. smoothing) Je postupak' otklanjanja brzih promjena koje
rie nose: informaciju, u pravilu, pomocu sklopova koji prigusuju vise frekvencije
u signalu. Tako se npr. gladi signalp.oslije D/A pretvorbe. .
Skaniranje (eng!. . scanning) je postupak' ispitivanja, fiazenja iii
stanja ulaznih iii izlaznih analognih j' digitainih signala' 'sklopova' iii sis'tema, .-te
Icomunikacijskih veza. Pri obradi zapisanih podataka, skaniranje se koristi za pre-
:traiivanje svakog podatka zasebno zapisanog u mediju nosioca zapisa.
570_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKOUPRAVLjANjE
Osnovi uredenja i grupiranja znakova
Binarni element (bit) je element informacije koji moze imati sarno dva stabilna
stanja. Npr. 0 iii 1. uklopljeno iii isklopljeno stanje, 0 V iii 5 V. Osnovni binarni
elementi u tehnickoj realizaciji su opr. reiej, sklopnik, bistabil i dr.
Numericki skup znakova je uredeni skup znakova, kojega so elementi sarnO
brojevi.
Alfanumericki skup znakova je uredeni' skup znakova, a njegovi su elementi
slova i brojevi.
Alfabet je uredeni skup znakova, koji sadrzi slova i slovima pridruzene
koji se upotrebljavaju pri pisanju. Svaki znak alfabeta moze se predstaviti i o'izom
binarnih elemenata.'
Bajt (engJ. byte) je skup od vise bitova, redovito pet do osam, kojima se
operira kao sa cjelinom.
Rijec je skup od vise bitova iii bajtova, kojima se operira kao sa cjelinom i
mogu se pohraniti u jednu lokaciju memorije racunala.
Pozicija oznacava polozaj znamenke u viseznamenkastom broju. Svaka pozi-
cija ima odredenu vrijednost. Pri pozicijskom pisanju brojeva, broj se izrazava
kao suma umnozaka svake znamenke i vrijednosti njene pozicije.
SI. 3 prikazuje grupiranje bitova i bajtova u jednu 16-bitnu rijec.
tei:inski koefi-
2'5 2'4 2'3 2'2 2" 2'02
9
i' 27 2
6
2
5
2' 2
3
22 2' 2
0
-- cijenti bitova
1,61,+ 113 1'2111 1,0 1910 I 7 I 61 5 I I J I 2 II 1-redni broj bilo
I bit : najmanje znacajon I
I I I
1 znacoiniii bait manje znacajan bajt 1
1 J J J _I. _I
I I
I I
I
rijec I
SI. 3. Grupiranje bitova i bajtova u jednu 16-bitnu rijec
Kodiranje, korekcija gresaka
K6d je, u digitalnoj tehnici naCin preuredenja skupa znakova, koji pred-
stavljaju informaciju u obliku razumljivom digitalnom sklopu, automatu, racunalu. y
prijenosu informacije kodiranje je nacin uredenja skupa elemenata koji predstavIja po-
ruku, a omogucuje da se utvrdi i, eventualno, ispravi greska u primljenoj poruci.
Binarni kod je uredeni skup stanja binarnih elemenata, npr., jedinica i nula,
pomocu kojih se predstavljaju znakovi, slova i 'brojevi.' '
Dinarni k6d za otkrivanje greke je takav ked koji dodavartjem
bitova omogucava otkrivanje greske u primljenoj poruci.
Binarni k6d za korekciju greske je takav ked koji dodavanjem redundantnih
bitova omogucava otkrivanje i ispravljanje greske u poruci.
Hammingov razmak (engl. hamming distance) iii signalni razmak je broj razIi-
citih bitova na istim pozicijama dviju binarnih rijeci jednake duzine. Primjenom
Osnovi obrade informacije _______ ______ 571
odgovarajuceg Hammingovog razmaka mogu se na osnovi pravila primijenjenog
k6da, otkritUli cak i ispraviti greske u poruci na prijenosnom putu i tako sastaviti
pravilna poruka.
TabJica L prikazuje primjer binarnog kada s test bitom i rninimalnirn Hamrnin-
goyim razmakom 2, koji omogucava otkrivanje jedne greske u primljenoj poruci.
Ako se pojavi jedna greska pri prijenosu kodiranog dekadskog broja, tada je suma
,,jcdioica" u t,,!plici 1 (stupac 4) za taj broj parna pa je time otkrivena pojava
greske. Hammingov razmak 2 za dekadske brojeve 0 i 1 vidi se u tablici 1, stupac
2, i odnosi se na dva najrnanje znacajna bila.
Tablica I.
Binarni kad
0000
0001
0010
0011
0100
0101
.
Primjer binarnog koda s dodatnim test bitom
i Hammingovim razmakom 2
Binarni k6d H)
..
Dekadski
s dodatnim
broj
test bitom
00001 0
00010 1
. 00100
2
00111 3
01000 4
01011 5
1
test bitovi
Obrada i predstavljanje znamenki
Suma
"jedinica"
u k6du H)
1
1
1
3
1
3
Znamenka je zoak iz skupa od N znakova, kojima su kao brojne vrijednosti
jednoznacno dodijeJjeni cijeli brojevi od 0, I, 2, ... N -1. U zavisnosti od veliCine
N, skup se naziva binarni (N = 2), ternarni (N = 3), oktalni (N = 8), dekadski (N = 10)
i sl.
Binarni kad dekadske znamenke (kratica BCD) je nacin kojim se dekadske
znameilke izra.zavaju binarnirii ele"mentima.
Pozicijski nacin p.isanja brojeva je nacin predstavljanja brojeva, pri cemu iznos
svake znamenke zaxisi od njene pozicije i njene brojne vrijednosti.
Bazni nacin pisanja brojeva je pozicijski natin pisanja pri cemu je iznos svakog
nroja suma umnozaka vrijednosti znamenke i odgovarajuce potencije osnovnog broEI
B" koji je baza nacina pisanja. U zavisnosti od brojne vrijednosti baze B govori se
" binarnom sistemu (B=2), oktalnom (B=8), dekadskom (B=10) i sl.
57LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
NaNn pisanja s pokretnim zarezorit je nacin pisanja broja Z s pornocll parova
brojeva xi)' sa znacenjem Z =xb
Y
; b je prirodni broj i baza je 'nacina 'pisanja.
Broj x se naziva mantisa, a broj- y eksponent. Oba se 1;>roja (x i:. y) obicno -pisu
baznim nacinom pisanja, pri cemu se njihove' baze ne' moraju podudarati oi medu-
sobno niti s bazam b. . '
Racunanje s nepokretnim zarezom je racuna'nje pri kojein je decimalni zatez
uvijek oa iSlam mjestu U odnosu' oa prvu iii poslje-dnju zmi.menku broja; .
s pokretnim zarezom je racunanje. 'pri kojem za;ez
korn broju maze biti oa drugom mjestu, U odnosu Da prvu iIi 'posljednju znamenku
broja. .
PROGRAM, STRUKTURA PROGRAMA, PROGRAM SKI SISTEMI
RACUNALA
Osnove (vidi i sIr. 59.1 .i 592)
Instrukcija (instruRcijska rijec) je dio programa- racunala koji odreduje operaciju
koja se u racunalu odvija u trenutku izvodenja te instrukcije (s1. 1). Instrukcija je
"razumljiva" upravljackoj jedinici racunala izravno iii nakon kompilacije, vidi str.
574. Vrijeme izvodenja jedne instrukcije je reda velicine od, 0,5 J.1s do 5 J.1s i ovisi
o tipu racunala i vrsti instrukcije.
,,15'----___ .. 5
O.
NAHEOBA OPEHAND
.
Sl. 1. Instrukcija,_ naredba i operand na pnmJeru 16-bitne rijeci
Klasifikacija iJislrukcija prema vrsli zadalaka' koje obavlja moze bili slijedeea:
instrukcija za aritmeticke i logicke 6peracije,
instrukcija za ulazne i izlazne operacije,
instrukcija za pozivanje potprograma,
instrukcija za upravljanje toka odvijanja programa,
instrukcija za premjestanje podataka izmedu glavne memorije registra (str.
590) u oba smjera.
Operand je' brojcani,podatak koji se obraduje u progr'am'u 'iIi je
Naredba (komanda) odreduje posiupak 0 podacima koji se upolrebljavaju kao
operand(i) pri izvrSenju instrukcije i definira lokaciju pOdataka u memoriji racunala
(sl. 1).
Adresa (adresiranje 'operanda) je redni broj koji se pr1djeijuje pojediIiom po-
datku iii programskoj instrukciji u glavnoj meinoriji dicunala, a sluff za' njiho'vo
lociranje u memoriji. Adresni'podatak moze biti dio in'strukcije. Arlresiranje operanda
primjenom registara moze- biti: izravno, posredno, inkrementalno i -'iildeksirano,
a adresiranje operanda izvodi se i programskim brojilom.
Operacija racunala (u sirem smislu) je eiektricka, mehanicka iIi bilo koja druga
fizikalna operacija' hard vera racunala (vidi str. 590), koja se, izv'odi u racun'alu"'i
njegovoj perifernoj opremi, a' rezultat je izvrSenja instrukcija u -racunalu.
Program, struktura programa,. programski sistemil _______ 573
Program
Program je t6cno definiran niz instrukcija, koje cine cjelinu prema znacenju
lih instrukcija. Program koji je spremljen u glavnoj memoriji i sposoban da prema
njemu racunalo radi je stvarni program (engl. object program). Izvrsenjem stvarnog
programa postize se zadani citj rada racunala.
Korisnik i racunalo ostvaruju medusobnu komunikaciju instrukcija i podataka
definiranim skupom znakovnih simbola koji se naziva programski jezi'k.'
Program u izvornom jeziku '(engl. source program) se od jasno defini-
ranog instrukcija koje su u rnnemonickorn obliku, tako da prograrnera podsJe-
caju na operaciju racumila ce se izvrsiti prema toj instrukciji (vidi tab. I),
Programer moze izvorni, program napisati na papir, ekran iii uCitati na disk; pro-
gram se u racunalu moze obraditi tek nakon sto je pohranjen u glavnoj memoriji
znak po znak.
Tablica 1.
Primjer. programa u izvornom jeziku PAL-II za izracunavanje
pnog Kirchoffovog zakona I = I I + 12
Redni Adrese Program Program
broj program- u
Oznaka
u
progr. skih strojnom
programa
izvornom
Komentar
koraka koraka . jeziku
(labela)
jeziku
1 001000 005067 POC: CLRA Izbrisi sadri:aje lokacija
000030 za upis podalaka A, B
2 001004 005067 CLRB
000026
3 001010 016767 MOVIl,A Prebaci izvorne podalke
000024 za I I i 12 u lokacije A i B
000016
4 001016 016767 MOVI2,B
000020
.
000012
5 001024 066767 ADDA,B Zbroji sadri:aje lokacija
AiB
Program u strojnom jeziku' (engl. machi'ne language) je_ program kodiran za
izravno izvodenje u racunalu, vidi tab. 1. To je dakle, jezik kojim se sluzi racunalo,
a napisan je u binarncim' iii oktalnom kodu. .
Visi jezik je programski jezik namijenjen za rjesavanje odredenog tipa- zadataka
ria'racunalu, npr. za: .
numericke obrade za znanstvene i tehnicke proracune (FORTRAN, BASIC,
PL!, APL)
nenumericke obrade (LISP, SNOBOL),
opeu komercijalnu upolrebu (COBOL, RPG),
procesne sisteme (APT),
574_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
specijalne modele i simulacije (CSMP, GPSS, SIMULA).
Redovito jednoj instrukciji viseg jezika odgovara vise strojnog jezika.
Kompilator (engl. compiler) je program za prevodenje instrukcija' viseg jezika
u strojni jezik.
,Translator (engl. assembler) je program kojim se prevode instrukcije iz izvor-
nog jezika u strojni jezik.
Emulator je program koji ornogucava da se oa jednoj vrsti racunala izvrsavaju
instrukcije program a neke druge vrste raeuoata.
Algoritam programa je propisani skup pravila i postupaka "izabranih rjesenje
zadataka oa racunalu u konacnoITI_ broju koraka abrade. .
Struktura i dijagram toka programa
Element programa je najrnanji izdvojivi dio programa, cesta pojedina instrukcija.
Ovisno 0 odabranom jeziku, mogu se isticati pojedini dijelovi, moduli, koji su vise iii
manje neovisni.
GlavDi program, u jednostavnijem slucaju jedan modul, pocinje radom i tokom
rada poziva na izvrSenje druge module, potprograme. Pojedini, potprogram moze
pozivati druge potprograme. Modul koji je:,potprogram, saddava (u vecini slucajeva)
povratni skok iz tog modula na unaprijed odredeno mjesto odakle je taj modul
pozvan na izvrsenje.
U zamrsenijim slucajevima neki glavni program moze pozvati oa izvrsenje
drugi glavni program. Pei tome se De maZe pomocu povratnog skoka prijeCi natrag
na prvi program.
. !vieautim, moze se predvidjeti, da se kod rada prema nekom programu taj rad
prekida (engl. interrupt), i prelazi se oa rad prema nekom drugom programu viseg
prioriteta. Nakon zavrsetka tog rada skace se natrag na prvi program i nastavlja
prekinuti rad.
Unutar nekog napisanog modula postoji niz naredbi koje se izvode tocno onda,
kad je prva od tih naredbi zatrazena za izvodenje i tada se te naredbe izvrsavaju u
poretku kako su napisane. Takav se niz naredbi zove pruga. Prema tome, neka pruga
moze obuhvatati neku drugu, manju prugu. Pruge mogu biti medusobno povezane
na razne naCine, npr. tako da zbog grananja i spajanja nekoliko pruga ne Cine
vise jednu prugu. Skup medusobno povezanih pruga zove se put. Dio programa,
koji obuhvaca sve puteve koji zapoCinju jed nom prugom iii sve puteve koji
zavrsavaju jednom prugom zove se grana.
Zatvorena grana je ona grana, kojazapoCinje jednom prugom i zavrsavajednom
prugom.
Dijagram toka programa prikazuje slijed izvodenja' naredbi. Navest cemo naj-
cesce dijelove takvog dijagrama" prema DIN 66001. ' '-'
D
Operacija, opcenito. Prikazuje se jedna operacija iii vise njih,
ako je rezultat operacija promjena vrijednosti, oblika iii ,mjesta
nekih informacija. Poslije takve opcenite operacije izvrsava se
jedan potpuno odredeni postupak.
Program, struktura programa, programski sistemi _______ 575
<>
D
o
o
o
o
-----[
Odluka (grananje). Prikazuje se operacija koja ispituje neki
uvjet, nakon cega program odabire jedan put izmedu vise njih,
obieno izmedu dva iii tri puta. Prema tome, poslije takve ope-
racije ne izvrsava se neki unaprijed potpuno odredeni I?ostupak.
Potprogram. Prikazuje se modul koji moze imati i vise ulaza
vise izlaza.
Modifikacija programa. Prikazuje se npr. postavljanje nekog
prekida, modifikacija nekog registra, stavljanje programa u po-
eetno stanje itd.
Rulna operacija. Prikazuje operaciju operatera koji se nalazi
uz kompjuter.
Ulaz podataka iii izlaz podataka.
erta toka odvijanja operacija programa prikazuje veze medu
simboIima u dijagramu. Radi jasnoce mogu se oa crtama toka
postaviti strelice usmjerene na simbol koji se kasnije izvodi. Prio-
ritetni su smjerovi: a) odozgo prema dolje, b) s Iijeva u desoo.
Spajanje dviju crta toka. Upotreba strelice povecava pre-
glednost.
Povezivanje raznih dijelova u dijagramu toka. Izlaz iz nekog
dijela'dijagrama toka i ulaz u drugi dio, koji su medusobno pove-
zani uz pomoc tog simbola. moraju imati istu oznaku. Vise se
izlaza mogu povezati s jednim jedinim ulazom.
Granicno mjesto: poeetak (start), ,zaustavljanje (stop), prekid
slicno.
Napomena. Ovaj simbol sluzi za oznaeavanje objasnjenja u
dijagrarnu toka. Crtice vade do simbola koji- se objasnjava, a
velika uglata zagrada ukazuje na koji objasnjava simboI.
57LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Primjer: Dijagram taka za nalazenje najveceg od onih brojeva at. a
2
'.' an
koji su manji od b. (51. 2).
HE
i <n
OA
__ JObovijest: ni!.edan
l.Et nije man)1 ad b
SI. 2. Primjer dijagrama loka
programa
oj<c
OA
HE
Sistemi racunala i programski sistemi (vidi i str. 591 i 592)
Off-line- obrada podataka na racunalu primjenjuje se, aka mjesto nastanka
podataka i koristenja rezultata abrade nije izravno vezano.
On-line obrada podataka na racunalu primjenjuje se, aka postoji izravna veza
izmedu mjesta nastanka i koristenja podataka. ..
Sistemski softver (engl. system software) (vidi i str. 590) Je skup
operacijskog sistema i programa za razvoj softvera_koji osigurava I
dan rad hardveru racunala i razvoj korisnickih programa.
sadrie rutinu za obradu podataka odredene namjene te bazu redovlto su
lako izmjenljivi, a uglavnom su programirani na od VISlh . .
. Obrada podataka koju zahtijeva svaki konkretOl je
racunala opee narnjene, sarno ako postoje konsmckl U
racunalu namjene, funkcije obrade su unapnjed. odredene.
Programski sistem je cjelina .sisternskog softvera. i programa.
grarnski sistcm za obradu podataka u stvarnom vrernenu (engl. real-tllne programmmg
BOOLE-ova algebra __________ --'-______ 577
system), podatke prikupljene iz procesa prakticki trenutno obraduje i s izracunatim
vrijednostima djeluje na proces, kao i na kornunikaciju s operatorom. preko
ulazno-izlaznih uredaja (vidi sIr. 660).
Multiprogramski sistem omogueaya istovrerrienu obradu podataka iz dva iIi vise
programa u brzoj memoriji racunala.
Sistem s podjelom vremena (engl. time-sharing system) omogucava da dva iii
vise "korisnika prakticki istodobno koriste isti program.
Multiprocesorski programski sistem omogucava simulatno izvrsavanje vise pro-
gramskih koraka pomocu vise racunala iii vise centralnih procesnih jedinica, koje
medusobno logicki i funkcionalno dijele izvrsavanje programa.
BODLE-OVA ALGEBRA
Osnove
Premisa iii sud [npr. "kontakt je (nije) sadrii odredenu kolicinu
informacije i moze se formal no opisati logickim konstantama (kontakt, otvoren) i
varijablama Ue, nije). Formalni opis sudova omogueuje izvodenje logickih operacija
racunanjem.
konstanta oznacava odredenu posebnost (npr. kontakt, sklopnik), svoj-
stvo (npr. otvoren, zatvoren) iii stalno logicku relaciju (npr. i, ili,- ne).
Dvoznacna lagicka varijabla je promjenljiva velicina koja formal no opisuje sud
i moze imati sarno dva razlicita stanja (npr. "kontakt je otvoren" = 1; "kontakt
nije otvoren" =0). Stanja logicke varijable se najcesce oznacavaju kao par digital nih
simbola 0 i 1.
Logicka funkcija ,saddi najmanje dva suda povezana Iogickom relacijom, osim
negacije za ,k.oju je dovoljan sarno jedan sud.
Sud koji daje logicka funkcija ovisi 0 stanju logickih varijabli i primjenjenoj
logickoj relaciji.
Dvoznacne logicke varijable Xl' X
2
, . , Xn logicke funkcije y=f(x
1
x
2
, , xn)
mogu zauzeti 2" stanja, a sarna funkcija 2
2n
razlicitih stanja. Ako je funkcija definirana
za sva 2
n
stanja, naziva se odredena logicka funkcija, a ukoliko postoji barem jedno
stanje za koje ta funkcija nije definirana, naziva se neodredena logicka funkcija.
Logicke varijable Xl' x2"'" xn cesto se nazivaju uIazne funkcije varijable f, a
varijabla y se naziva izlaznom varijablom. Prikaz nekih vaznih logickih funkcija dviju
varijabli dan je u lablici 1 (sIr. 578). Ovakav lablicni prikaz logickih funkcija
naziva se tablica istine.
Boole-ova algebra omogucava da se proces formalno-iogickog zakIjucivanja
moze jednostavno kvantitativno izraiavati (algebarskim operacijama, po poznatim
pravilima algebre), tehnicki realizirati i zatim automatizirati. Osnovne funkcije
Boole-ove algebre, koje se primjenjuju u anaIizi i sintezi digitalnih sklopova su I
funkcija (konjunkcija), ILl funkcija (disjunkcija) i NE funkcija (negacija).
. Boole-ova algebra _ s dvoznacnim vrijednostima varijabli, tj. skupom varijabli
{Of I}. naziva se binarna Boale-ova algebra.
37 Koncarev prirucnik
57LINDUSTRIJSKA ElEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVlJANJE
Ailaliticki izrazi u binarnoj Boole-ovoj -algebri za I, ILl i NE funkcije varijabli
Xl' X
2
SU:
Y. =X,'X
2
YILI=X
1
+X
2
YNE=Xt
(za I funkciju),
(za ILl funkciju),
(za NEfunkciju varijable XI)'
Vazuu ulogu u- prirnjeni .Booleove algebre imaju slijedcce jednadzbe koje izra-
zavaju osnovne teoreme Booleove algebre:
I) XI' 4) XI' Ji\
15) XI +(X
2
' +X
2
) (XI +x,);
16) (XI 'x,; 17) (x,' +X,.
Pri tom crtica iznad logicke funkcije oznacava komplement (negaciju) te
funkcije; za operaciju konjunkcije upotrebljen je algebarski znak mnozenja, a za
o-peraciju disjunkcije algebarski znak zbrajanja.
Teoremi 16) i 17) su tzv. De Morganovi teoremi.
Logicke funkcije Booleove algebre megu se realizirati mehanickim, elektro-
mehanickirn, elektrickim, hidraulickim, pneumatskim i elektronickitri iogickim sklo-
povima (vidi str. 583). Ako se Iogicke funkcije realiziraju upotrebom potpuno razvi-
jenog opisa medusobnih relacija logickih varijabli, dobit ce se maksimalan broj
logickih sklopova. Primjenom Booleove algebre i odgovarajucih postupaka mini-
mizacije dobiva se minimalan broj sklopova potrebnih za realizaciju dane logicke
funkcije.
Primjer minimizacije
Neka je dana tablica istine za tri logicke funkcije fl' f2 i f3 cije su izlazne"
varijable Y .. Y2 i Y3 odredene ulaznim varijablama Xl' X
2
i X
3
.
Vrijednosti izlaznih varijabli oznacene u ovoj tablici s 1 i 0 predstavljaju
odredena stanja (u ovisnosti 0 x I. X2 i x
3
). Crtkano polje predstavlja neodredeno stanje'
"izlaznih varijabli YI' Y2 i Y3' Da bismo minimizirali broj sklopova kojima se
reaHziraju funkcije fl' f2 i f3' primijenit cemo Karnaughove tablice tzv. K-tablice.
Na slici 1 prikazane su funkcije II> 12 i /:, K-tablicama. Uocimo da stanju izlazne
varijable Y2. koje je u tablici istine tockasto uokvireno, odgovara mjesto u pri-
padnoj K-tablici oznaceno zvjezdicom.
BOOlE-ova algebra __________________ 579
Ulazne varijable Izlazne varijable
X, X,
YI Y2
y,
o o o 0 0
o o 0 0 o
o o

0 o
o I

I
o o I
Wi
I
o 0 I
I o 0 1
................................................................ :
I _ ........................... 9. ............... .
o
Tablica istine
Stanje 1 izlazne varijable Yi oznaceno je s tockom, a neodredeno stanje izlazpe
varijable Yi oznaceno je crtkanim poljem (s1. 1). Neoznaceno polje u K-tablici pred-
stavlja stanje 0 izlazne varijable Yi. Za realizaciju funkcije f2 minimalan se broj
logickih sklopova dobiva iz pripadne K-tablice ako se uokvire susjedna cetvorka
par polja u kojima su vrijednosti funkcije 12 tockom iii crtkano.
Y, X, x2 >2: x,x
2
.I): x,x
2
00 01 11 10 00 01 11 10
0

0


1

1

',',' ,,- """,0 x
2
x/vidi izraz za Y2)
SI. 1. Prikaz funkcija fI.f, if, s K-tablicom
Osnovica za izbor .. parova" polja jest postojanje jedne ulazne varijable, koja na
susjednim poljima "para" ima vrijednosti i 0 i 1, dok su sve ostale ulazne varijable
nepromijenjene. Povezivanjem susjednih "parova" po istom kriteriju dobivaju se
"cetvorke". Parovi smanjuju broj varijabli za jednu, a cetvorke za dvije varijable,
te minimizirani izraz za logicku funkciju f2 glasi:
Y2=X
I
+X
2
'X
3
;
XI daje cetvorka polja, a x
2
' X3 daje par polja. r:l
Pri ovom postupku morala su se obuhvatiti sva polja oznacena s L..:J
U ovom primjeru minimizacija je postignuta uzimanjem u obzir i neodredenog
stanja izlazne varijable Y2 za vrijednosti XI x
2
x
3

Jedna izvedba funkcije 12 pomocu I, ILl i NE sklopova za potpuni opis i
minimizirani oblik funkcije f2 dana je oa slici 2.
37*
580

"
::::>
u
'"
'"
::
.2
"
"
0
'" 'u
'51
..'l
"
0
'"
N
"
"
-
'"
0 0
.c
"
'"
"

"
0
0
0
0
0
co
'"
0 0
" .c
'N
0
II
"0

0 0
'" '"
'" ::
"0

"

0
::
'"
0 0
"0
'"
0.
'C
"
0 0.
0

0 .c
'"
0
E

'"
;:
'u
0 0
"" 8
0/)

'"
0 0 0
:E
'"
:;:::>
,::
-
0 0
'"
,.
"
:::> N

"0
'"
0 0 0
"
:::;>
u
"
0 0
""
0
::
.2
" :::::;'>
u
-'"
"
0
'"
"
0 0 0 0
'"
::
.2
'51
0
...J
"3
c
0 0
'"
:E
0
"
'" " f- 0 0
N N
><
,><
+
,><
,><-
,><
II
+ II
N
N
,><
N
,N N
+
,><

+
I'

,-

,><
II
II II II


;::



'" "
'"
-.
-...J
-

>.:.- :0.,: .... >( :..: ....


::1
-
-
'"
Z
::
::::> >
"
"
u
N
"
:::;>
"0
""
::::>
"
u
"
::
::> u
:::;> -'"

.2 ...J -'" ::
"
u

::
-'" .2
:::;>
::1
.2 ::
u
til
.2
-
""
Z

Z ::!
c

-
.2
I


"

"

'" '" "
0.,
"
I
I
" '5'
'2
"
:'
-
0.
"
1l
.C'
"
"
:='
u
..,
c
.2
"
..,

.2
"
11

0
Digitalni elektronicki sklopovi' sistemi __ .:....c ________ 581
SI. 2. Izvedba funkcije f2 s porno':u
I, ILl i NE sklopova za:
a) potpuni opis funkcije
b) rninimizirani oblik funkcije

'2
X
2
X3
b}
DIGITALNI ELEKTRONICKI SKLOPOVI I SISTEMI
Tranzistor kao sklopka
U digitalniin sklopovima tranzistor se uglavnom upotrebljava kao sklopka.
Na sl. 1 prikazan je spoj tranzistora kao sklopke S odgovarajucim kolektorskim
karakteristikama. U takvom renrou rada tranzistor se iz podrucja zapiranja (radna
t
I A) m
Vee }e
U
ee
To

zaSI'!!!!
}e
ZAS
lie
Re

R.
!"
t
lVul T ttj,r
VB
/a:/81 Radni pro
(nagib _1..

R
aktivno podrucje
voe
J
"""

}.oO
UCZAS \
U
ee
IV
,U
)
padrutje zapiranjo CE-
b)
SI. 1. Tranzistorska sklopka (a) i pripadne radne tocke A i B u statickim
Ic- U
CE
karakteristikama tranzistora (b)
58LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
tocka A) prebacuje u zasicenja (radna tacka B) i obratno. Kroz aktivno
podrucje tranzistor prolazi vrlo brzo. Tranzistor u podruciu zasicenja (uklopljeno
stanje) ima vrlo mali izlazni otpor (reda od nekoliko .Q do nekoliko desetaka
Q) i djeluje kao zalvorena sklopka, dok u podrucju zapiranja (isklopljeno 'Ianje)
ima vrlo veliki otpor (izlazni otpori reda su MO) i djeluje kao otvorena sklopka.
Uvjeti da tranzistor u sklopu prema sl. I. fadi sklopka su slijedeci: (znacenje
pojedinih velicina vidi na s!. I).
t
t
u -u
CC CE
ZAS
10 =
ZAS
Rc
1.= Uuf-U
BE
H.
S!. 2.
f-
f-
Detinicije karakteristicnih vremena
pri uklapanju i isklapanju
tranzistorske sklopke
O,lfczAS S1"F.+-=-:..:-:..:-=-::.-=t=.-=t-=::..::;:=!==---
15 If
ttlll
f_
T
i
!
I
i
Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi ___________ 583
Radna tocka A odredena je uvjetom 18 =0. Dioda baza-kolektor u tom slucaju
mora biti reverzno polarizirana, a za spoj baza-emiter kod silicijevih tranzistora
dozvoljena je cak i mala propusna polarizacija (0,1 do 0,3 V) zbog veceg "koljena
vodenja" te diode. Kako se vidi na slici 1, tada je a U
ee
.
svojstva tranzistorske sklopke, odnosno odzivi na skokovitu promjenu
"na ulazu sklopke prikazani su oa s1. 2 uz defioicije pojedioih vremena. Vremena
uklapanja ton i isklapanja torr se kreeu od reda veJicine 10 os do 1 Ils, ovisno 0
tehnologiji tranzistora, njegovoj veliCini i radoim uvjetima.
Uobicajeno se pri radu tranzistora kao -sklopke pretpostavlja" da je visa
pooska razina ekvivaleotna logickom stanju I, a oiZa naponska razina iogickom
stanju O. To je tzv. "pozitivna logika". Nasuprot tome, kada se pretpostavi da nizoj
naponskoj razini odgovara logicko stanje 1, govori se 0 tzv. "negativnoj logici"."
Ove obje koncepcije ravnopravoe su s obzirom oa svrsishodnost.
Digitalni integrirani sklopovi
Umjesto otpornika, kondenzatora, dioda, tranzistora (kojima se mogu
rali osnovni logicki sklopovi), u tehnici integriranih krugova izraduju se, u jednom
kucistu, kao osnovne kompooente: osnovni logicki sklopovi, bistabili, registri, brojila
i dr.
Pojedini lipovi (skupine) digilalnih inlegriranih sklopova razlikuju se po elek-
tricnoj shemi (broju i vrsti aktivoih i pasivoih kompooenti) i po oaciou njihovog
povezivanja. Proizvodaci najcesce realiziraju kao osnovne ILifI (OR/AND) i NILI/NI
(NOR/NAND) sklopove (vidi sIr. 578).
"Osnovoe karakteristike i parametri digitalnih integriranih sklopova su: napon
napajanja, dozvoljeoo temperaturno podrucje, faktori razgranjivanja oa ulazu i
izlazu (eng!. fan in i fan out), vrijeme zadrzavanja po sklopu, osjetljivost na smetnje,
moguenosti prijelaza na sklopove drugih skupina. sirina izbora razlicitih sklopova
unutar skupine i disipacija snage.
Faktor razgranjivanja na ulazu logickog sklopa (eng!. fan in) je najveCi dozvo-
ljeni broj ulaza u ILl sklop. Faktor razgranjivanja na i,lazu (eng!. fan OUI) je broj
koji pokazuje koliko se ulaza iSlovrsnih sklopova moze prikljucili na izlaz tog
sklopa. Taj je broj obicno 4 do IS, a doslize i iznos od 25 do 30.
Vrijeme zadriavanja (propagacije) je vrijeme potrebno da se pojavi signal na
izlazu, nakon ,10 je prikljucen ulazni signal (iznosiod nekoliko ns do 100 I's).
U tablicama 1 i 2 prikazaoi su osnovni sklopovi daoas najvise upotrebljava-
nih skupina, te njihova glavna svojstva. Sklopovi iz razlicitih skupina mogu se
medusobno povezati preko dodatnih krugova za translaciju Iogickih nivoa; neki se
sklopovi mogu izravoo spajati.
Pojedine skupine integriranih sklopova imaju slijedeee karakteristike:
TIL: skupina tranzistorsko-traozistorskih logickih" sklopova; faktor razgranjiva-
oja na ulazu je 2 do 6; faktor razgranjivanja na izlazu je od 6 do 15;
prag suma je 1 V; U cc je redovito 5 V; razlika logickih razina je oko
3 V.
Tablica 1. Svojstvs integriranib logi&ib sklopovs
Skupina i vrijeme TTL lPTTl Schottky ECl
zadrZavanja Trl
oso. sklopa 10 ns 20ns 3 ns 7 ns I ns
Funkcija
logickog NI NI NI ILljNILI ILljNILI
sklopa
Tipicna frekvencija 3 MHz do 100 MHZ
impulsa 15 MHz 8 MHz do 30 MHz 350 MHz
za bistabil 125 MHz
Temperatuma podrucja o do 75 o do 75 o do 75 o do 75 o do 75
rada C i skladistenja -55do125 -55do125 -55 do 125 -55do 125
Napon
-5,2V
-5,2 V
5VIO% 5VIO% 5VIO% +20%
napajanja
-10%
10"10
.
Disipacija
snage
IOmW 2mW 22mW 35mW 60mW
Imunost na
dobra dobra dobra dobra dobra
smetnje
Generiranje
malo
malo do
smetnji
znatno znatno znatno
srednje
.
Izlazni otpor
IOQ
(izlaz u ,,1")
70Q 100Q
do 70Q
20Q 6Q
otpor R
CEzas
R
CEZIls
RCE
20Q 6Q
Faktar razgranjivanja
10 10 10
stat. 25 stat. 90
na izlazu
din. 15 din. 5
Spojeni
Kod TTL-a nije dozvoljen spojeni I,
spojeni spojeni
IILI
ali se taj nedostatak nadoknaduje sklo-
porn I-ILI-NE
ILl ILl
Izbor razlicitih vrlo vrlo vrlo
velik velik
funkcija (sklopova) velik velik velik
n i::
i:: -. 0
Sl til
trJ h.
ili
"'u," 1:l


I

1
=j=il-


:r:
<;;t
'"' r ""
"
....
"

.. -
11
0:-
=- g
"',.. U 1"11& :t:-I N n
"' ..

...
DlDl
0:-
'
'"' "'''
....
11

I:l:
.
01 ....
--_ ..
'"

MOS CMOS
250 ns 30 ns
NILI
NILI
(neg.
NI
log.)
2,5 MHz
2 MHz do
15 MHz
o do 75 -40 do 85
-55 do 125 -55 do 125
-IOV(U
oo
)
3V do 18V
-16V(U
o
d
staticki nekoliko
7,5mW
nW din. I mW
zadovolja- vrlo dobra
vajuca
srednje
malo do srednje
13kQ 1,5 kQ
_ ................. _ .. ...,;j
2kQ I,SkQ
10 do 20

spojeni ne mo};e
I se izvesti
mali
velik - i dalje
raste
>-I
..
:j g.
t""' ..
!""
'"
..
-"1-

.. '::I'
iii'

;i
. S" ::

'g "
e:
::S,'II'
<=
R
..
;. QlI h. ti:J1

;
..

..
e.

'" CD
"'.
58LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Primjena: sku pine sklopova razlicitog stupnja sloZe;nosti gdje disipacija snage
nije kriticna velicina i gdje su potrebne velike brzine cada. Osnovna
prednost sa stanoviAta smetnji je vrlo mala izlazna impedancija U oba
stanja.
EeL: logidki sklopovi s emiterski vezanim tranzistorima (koji cade u aktivnom'
podrucju); faktori razgranjivanja na ulazu i izlazu 'su 3 do 15, odnosno
5 do 26; U
cc
= 5 V. Nedostatak ovih sklopova je relativno velika disi-
pacija i nizak prag suma (0,25 do 0,40 V) i slaba kompatibilnost s drugil!'
tipovima sklopova. . ':.1
Primjena: u sklopovima s vecim zahtjevom na brzinu izvodenja ope-
racija.
MOS: skupinu integriranih sklopova u MOS tchnici [tranzistori upravljani elck-
poljem (FET), a izvedeni u tehnologiji MOS (Metal-Oxide Semi-
conductor)], odlikuje visoki stupanj .gustoce elemenata, relativno male
brzine rada (do 5 MHz) i male disipacije.
Primjena: u sklopovima veecg stupnja integracije, gdje brzina rada nije
kritifna ve1ifina.
CMOS: skupina integriranih sklopova u komplementarnoj MOS tehnici Gedan
tranzistor je a drugi komplementarni p-kanalni),' neSto veee
brzine rada nego u MOS skupini i drastifno smanjene disipacije.
Primjena: u s malom disipacijom snage.
I2L: sklopovi ove skupine se sastoje sarno od tranzistora i odlikuju se neto
malo vecom (cca 20%) potrosnjom i znatno veCom brzinom (cca50%
do 100%) od MOS skupine integriranih sklopova.
podaci za neke od izvedbi skupine integriranih sklopova
dani su u tablici 1.
Materijali, tehnologija izrade i projektiranje integriranih sklopova vrlo brzo
se mijenjaju; stalno se razvijaju nove skupine integriranih sklopova. Vecim stup-
njem integracije digitalnih sklopova realiziraju se pojedine funkcijske cjeline sistema
iii fitav sistem. Za realizaciju i primjenu digitalnih uredaja i sistema upravljanja ovo
je od posebne vafnosti.
Stupanj 81menootl digitalnib integriranih sklopova
Razvoj poluvodifke tehnologije omogueio je realizaciju sve veeeg stupnja
integracije u digitalnim integriranim sklopovima. Zahvaljujuei velikoj gustoei
nih elemenata na jednoj podlozi [u jednom kucistu (chipu)], mogu se realizirati
najslozenije Jogifke funkcije, praktifki citav digitalni sistem. U tablici 3 su digi-
talni integrirani sklopovi svrstani prema stupnju slozenosti (organiziranosti).
Veliko dostignuce digitalne integrirane elektronike predstavlja (danas) mikro-
rafunalo (str. 593). To je univerzalni digitalni sistem sposoban da izvdi razne,
programom definirane, obrade podataka.
Funkcioniranje mikroracunala osiguravaju: izvor napajanja, sklopovi za prihvat
ulaznih podataka iz procesa iii s ulaznih naprava za komunikaciju s operatorom,
sklopovi za izdavanje izlaznih podataka u proces iii za izlazne naprave za komu-
nikaciju s operatorom te dodatni sklopovi za prosirenje memorije (glav-
nom iIi vanjskim memorijama). .
Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi ___________ 587
Tablica 3. Stupaoj slaleoosti digitaloih integriranih sklopova
Razina Kombinacijski
M -.. k'
. emorlJs 1
integracije sklopovi sklopovi
molena (engl. SSI- 8klopovi bistabili
small scale integration)
sreduja (engl. MSI- dekoderi registri
medium scale multlplekseri brojila
integration) smnatori
velika (engl. LSI- ROM (Ispisne RAM
large scale integration) memorije: mernorije s pristu-
engl. ROM-read porn nasumce;
only memory) engl. RAM-random
poljo access ,memory)
programabilna
polja
(engl. PLA-program-
mabIe logic array)
vrIo velika (engl. To su sklopovi s vie desetaka tisuea tranzi-
VLSI-very large storskih funkcija.
scale integration) Integrirano
Kombinacijski i sekvencijski skIopovi, memorijski
brojilo, automatl
K'Dbinacljski sklopovi su sklopovi kojih izlazne varijable ovise sarno 0 tre-
nutnim vrijednostima ulaznih varijabli, a ne ovise 0 prethodnom stanju sklopa.
Za svaku kombinaciju stanja ulaznih varijabli na izlazu sklopa dobiva se odredeno
"-stanje.
kombinacijski sklopovi jesu: kodova, (koderi i dekoderi),
detektori stanja, sklopovi je to sklop za zbrajanje), komparatori,
multiplekseri (skretnice i koncentratori).
SekveDcijski sklopovi su sklopovi, kojih vrijednosti izlaznih varijabli ovise ne
sarno 0 trenutnim vrijednostima ulaznih varijabli nego i 0 nekim vee postojecim
stanjima u sklopu, koja su ranije nastupila (vidi tablicu 3). Elementi koji pamte
ta stanja n.azivaju se memorijski elementi (clanovi).
Memorijski mijenja stanje svoje izlazne varijable u ovisnosti 0 svom
trenutnom stanju i stanjima ulazne varijable (signala podataka) pod utjecajem
signala upravljanja (sl. 3). Sklop koji omogucuje pamcenje stanja pojedinih logickih
varijabli je bi.tabil (engl. /lip-flop). Takav sklop ima dva stabilna stanja. Iz jednog
stanja u drugo moze se prebacivati sarno prisilno, odgovarajueim djelovanjem
ulaznih signala. Logicka struktura bistabila moZe se realizirati pomocu dva invertor-
58LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
SIGNAl
UPRAVLJANJA
r-----l
I I IIlAI
I
IL---h
I
I
i IliAI
I
L _____ -.J
DISTADll REAlIIIRAN
S Nill SKLOPOVIIIA
HS- bistabil
j
Cp - signal laklo (uprovljanjaJ
S
R -+--

JK - bislabil, Cp -signal laklo (upravljanjaJ

K
Cp-....... --I
SIGN SIGN
UPR POOATAKA IllAI
0 0 prijaSn) stonje
0 I prijaSnje slanje
I 0 0
I I I
S1. 3. Bistabilni memorijski elet:ncnt;
shema sklopa i tablica
S, R, an ,
0 0 On
0 I 0
I 0 I
I I
niJe do
(adreaeno)

R=s--r-
a
Cp
J, K, an ,
0 0 0,
0 I 0
I 0 I
I I 0;,
J-rt-..
K=s--r-
a
Cp
S. 4. Sheme RS i JK bistabila s pripadnim tablicama stanja
Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi-' __________ 589
ska sklopa, taka da je izlaz, prvog spojen _ na ulaz drugoga, a izlaz drugog na
ulaz prvog (na sl. 3 to je RS bistabi! realiziran pomocu NIL! sklopova). Na taj
realizirana je _pozitivna povratna veza prikladna za kumulativni ,proces pri
promjeni stabilnih stanja.
Kad RS i JK bistabila, stanje izlazne varijable nakon signala upravljanja,
tf u n + 1 koraku, odreduju stanja bistabila i ulaznih vafijabli prije dolaska signala
takla (opravljanja), tj. un-tom koraku (sl. 4). Ovakvi se bistabili najcesce upotreb-
Ijavaju pri projektiranju i realizaciji digitalnih sistema. Dodatni signal tok!. (kratko-
trajni naponski impuls), omogucava upis podataka u bistabil u kratkom vremeo-
skarn intervalu.
_ Signali na ulazima De smiju se mijenjati za vrijeme trajanja negativDog brida
takt-impulsa. Stoga se bistabil (prema 51. 4) izvodi pomocll dva bistabila, a stanje
drugog bistabila odreduje se tek na negativnom bridu takt-impulsa. Frekvencija
ta"kt-impulsa odreduje se analizom za konkretan digitalni sistem i ovisi 0 vremenu
propagacije signala u kombinacijskom dijelu sklopa. JK bistabil je modificirani
/ltA1 +1
RESET
I
serijski .ulaz
ufazni

sigflIi
r
0 I 0
rr
,
f
2'
22
2
J
UlAI -tl
RESET
o
signal
uprovljanja
08
0
0
0
Oelalj A I JK-bislabil
I
Oetalj D: O-biSfobii

;10
22 I
Paralelni
izlaz
2,0
2"
signal upravljanja
"' Bilni
I
O-regis/ar
SI. 5. PojednostavIjena shema sklopa za
serijsko-paralelnu pretvorbu 4-bitnog koda
590_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
RS bistabil kojemu Sll sva stanja definirana; ulaznim NI sklopovima dodan je
jo po jedan ulaz i ani su povezani Da Q. odnosno Q.
Sekvencijski skJopovi mogu raditi sinhrono (upravljaju se jednim centralnim
takt-impulsom) i asinhrono (ne postoji takt-impuIs).
Brojilo je sklop sastavljen od serijski povezanih memorijskih (bistabila)
kojih izlazi predstavljaju neki broj prikazan u binarnom (engl. BC) iii binarno
kodirano dekadskom (eng!. BCD) obliku. Brojilo od serijski povezanih n bistabila
ima ukupno 2
n
' razlicitih staDja, pa se 5 n bistabila moze brojati od 0 do 2ft_l.
Primjena: za jednostavno brojanje 6lektricnih impulsa, odbrojavanje vremenskih
intervala, za formiranje upravljackih signata, itd.
Registar je sklop koji se upotrebljava za pohranjivanje binarne znamenke
ogranieene duzine. Prema broju binarnih mjesta znamenke odreden je broj bistabila
u registru. Registri se upotrebljavaju, uglavnom, za privremeno pamcenje iii prihva
canje djelomil:nih iii konal:nih rezuitata pri obradi podataka (memorijski i .posmal:ni
registri).
Primjena registra, brojila i dekodera na sklopu za serijskoparalelnu pretvorbu
dana je na slici 5.
Automati su sekvencijski sklopovi s odredenim brojem ulaza x i odredenim bro
jem mogucih UDutarnjih stanja Z 0 kojima ovise vrijednosti izlaznih varijabli y.
Automat je ,odreden skupom ulaznih, izlaznih i unutranjih stanja, preslikavanjem
unutranjib stanja zx-y. Promjenom stanja ulaznib varijabli u vremenskim
"koracima" automat moze prelaziti iz jednog stanja u drugo. Algoritam promjene
stanja realizira se, konfiguracijom sklopa - hardverOlll (engl. hard
ware). Za automate s vecim brojem ulaza, izlaza i unutarnjih stanja veoma su po
dcibne izvedbe s mikroracunalom, tj. programom odredena softverska realizacija'
automata.
Izvedbe kombinacijskih i sekvencijskih sklopova u primjeni Cesto su standardi
zirani elektronifki utibii Dlodull
Jednostavniji automati se realiziraju povezivanjem takvib standardiziranib mo
dula u grupe modula, koje se montiraju u okvire i
Standardizirani moduli, koji se najcece koriste su: logicki moduli (I, NI,
NILI), brojila, registri, ulazni i izlazni stupnjevi, vremenski clanovi i aritmeticki
sklopovi. Primjer jednog standardiziranog modula dan je na fotografiji iza str. 656.
Minimizscija Zadatak svakog sekvencijskog sklopa moze se opisati: tabelarno
tabliee stanja), (dijagrami stanja) i (matriee). Potrebno
je pronaci funkcije koje za49vo1javaju odredene kriterije minimuma, npr.:
najmanji broj unutarnjih stanja automata _ minimalni broj memorijskib ele
menata,
najmanji broj NI operacija -+ minimalni broj kombinacijskih sklopova.
Postoji nekoliko metoda minimizacije, npr. Svobodina metoda, odredivanje
primarnih implikanata, Quine-Me Cluskey postupak, itd. Medutim, buduci da
postoji velik izbor integriranih sklopova visoke razine organiziranosti, digitalne
sisteme mozemo projektirati funkcionalnom sintezom.
Digitalni el.ektronicki sklopovi i sistemi ___________ 591
FunkcioDslne jedinice' rai!:unala (vidi i str. 572)
. .. Digilalno (kraee: je slozeni digitalni sistem
kO)1 )e sposoban uskladititi velike podataka i njima programski mani-
izvodenJem i logickib operacija. Osnoviea programskog mani.
puhranJa podaClma Je pn tome upravljanje odvijanjem (adresiranjem) toka' programa
prema instrukcijama i podacima u pojedinim lokacijama racunala. Osnovni dijelovi
racunala su:
koja :se sastoji od. jedinice,
Jedlmce 1 pnpadmh reglstara. Ta JedInICa kontrolira redoslijed izvodenja instruk-
cija nekog programa; izvodi instrukciju i kontrolira komunikaciju medu "ostalim
jedinicama rae un ala ;
glsvna memorijs je jedinica u kojoj su spremljeni programi koji se izvode i
podaci koji se -obraduju tokom izyodenja 'programa; ,
UWNA
JEOINICA
UJU
UN
6LAVNA
HEHORIJA
UPRAVLJACKA
JEOINICA
= putovi prijenosa podataka
- - - - =.putovi prijenosa uprav.
signala; MA = registar adrese loka
cije u memoriji; MR = registar' sadr-
..,. 1aja lokaclje; RN = registar nared-
I be; BRN = brojilo redoslijeda .aredbe;
I UO = upravljanje operacijama;. UJU =
I '= upravljatka jedinica' ulaznog ureda-
I ja; UN = ulazni uredaj s medijem; RRJ =
I =registar jedinice; AR=aku-
: mulator-registar; RM =registar medu
I rezulta!a; un = jediniea iz-
I laznog uredaja: IN =izlazni uredaj s
i medijem;
I
I
I
I
___ ...J
L _____ _
11LA1NA
JEOINICA
U1I
RAtUNSKA
JEOINICA
IN
RRJ
S!. 6 Struktura opee namjene
59LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
perifeme jedinice povecavaju mogucnosti i kapacitet racunala i omogucavaju
pristup samoj centrainoj jedinici i memoriji.
Periferne jedinice mogu biti ulaznoJizlazne jedinice koje sluze za pristup covje-
ka racunalu i jedinice preko kojih racunato izdaje _ izracunate podatke cQvjeku.
U periferne jed-ioice spadaju: citae papirne vrpce, citac kartica, citac
gipkih diskova, busac papirnevrpce, pisac, crtalo (eng!. ploter), ekranska jedinica
(eng!. videosplay).
memorijske jedinice povecavaju kapacitet memorije racunala i upotrebljavaju
za spremanje podataka koji trenutno nisu U obradi. To su jedinice s diskom,
gipkim diskom, bubnjem i magnetskom trakom kao memorijskim medijima;
podsistemi za prihvat procesnih podataka 51uze za prihvat signala iz procesa
iii postrojenja kojim upravlja racunalo. To mogu biti sklopovi za prihvat digital nih,
odnosno impulsnih signala i sklopovi za prihvat analognih signala;
podsistem za iZdavanje izlaznih uklopno/isklopnih komandi i signala postavnih
prilagodava izlazne podatke iz racunala sklopovima u postrojenju iii
procesu koji prihvaeaju te podatke. Ovi podaci odreduju novo stanje u postro-
jenju odnosno procesu. Osnovni dijelovi racunala spojeni su medusobno i s
vanjskim uredajima sklopovima interfejsa (engl. interface).
Struktura racunala opee namjene prikazana je na slici 6.
Sloieni sistemi multiprogramska obrada podataka,
s obradom D stvarnom vremenu, vrijeme odziva sistema s racunalom
. Slozeni sistemi sadrZe u svojoj konfiguraciji dvije iii vise centralnih
jedinica (procesora). Pomoeu ovakvog sistema moze se rjesavati neki problem na
taj nacin .da svaki procesor rjesava dio zadatka koji je neovisan 0 ostalim dijelo-
virna. Time se skracuju vremena obrade i postize se bolja iskoristivost centralnih
jedinica; ovaj nacin rada love se parale1na obrada podataka.
Multiprogramska obrada podataka provodi se radi boljeg iskoristenja kapaciteta
centralne jedinice racunala. Tako npr. dok neka ulazno-izlazna jedinica u racunato
unosi podatke, procesor ra ... cunala moze izvoditi neki drugi proracun.
Rad procesora moze se organizirati tako, da se istodobno posluzuje nekoliko
perifernih jedinica - terminala. Tada je vrijeme rada procesora podijeljeno u
intervale, a u svakom se intervalu obraduje zadatak kojeg postavlja odredeni
terminal. To je tlV. rad s podjclom vremena (eng!. time-sharing).
Pri upravljanju proizvodnim procesom iii postrojenjem racunalo treba osigurati
brzu logicku i/iIi racunsku obradu podataka iz procesa. Zato se podaci obraduju
u realnOlD vremenu (engl. real-time),_ a racunato je stalno "obavijesteno" 0 trenutnorn
zbivanju u procesu.
Vrijeme odziva sistema s je vrijeme potrebno za prihvat podataka
i donosenje odluka na osnovu tih podataka, te za izvrsenje odredenih komandi,
odnosno podesenja.
Vrijeme odziva sistema s racunalom iznosi od 100 ms do nekoliko desetaka
sekundi i ovisi 0 zadatku koji se rjesava kao i 0 brzini obrade podataka u racunalu.
Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi ___________ 593
Mini i mikroracunala
Tipicno je digitalni sistem koji binarne, paralelne programske
podatke obraduje u upravljackoj i racunskoj jedinici sa 16-bitnom duzinom rijeci
(iako su uobicajene duzine rijeci i od 8, 12, 18, 24 i 32 bita). Racunalo je izvedeno
u tehnici integriranih sklopova, a njegovo kompaktno kuCiste omogueuje i prigradnju
u standardne ladice industrijskih ormara.
Potrosak elektricne energije je oko 500 Wine zahtijeva posebnu klimatizaciju.
Glavna, memorija sadrzi tipicno od 4.096 do 131.072 rijeci poluvodicke memorije
iii memorije s feritnim prstenastil11 jezgricama, sa ciklusom pristupa memoriji od
ad 0,8 -do 1,5 J.ls. Komunikacija s perifernim napravama je redo vito posredstvom
informacijskih sabirnica.
Tipicno danasnje miniracunalo ima jednoadresnu instrukcijsku rijec, dva akumu-
latora-registra, jedan indeksni registar i moguenost posrednog adresiranja. Tipicno
vrijefI.1e izvodenja zbroja za 16-bitni operand je od 1 do 3 J.ls. Tipicna konfi-
miniracunala sastoji se od pisaca s tastaturom, citaca i busaca papirne
vrpce, jedinice diska iii gipkih diskova (disketa), jedinice magnetskih vrpca, brzog
paralelnog pisaca, sklopova potrebnih za vezu s postrojenjem gdje se primjenjuje
te komunikacijske jedinice za "vezu s udaljenim jediniCama iii -drugim racunalima.
podrska sastoji se od izvornog jezika (asemblera), kompiIatora za
BASIC i FORTRAN, sistemskog softvera za podrsku off-line obrade korisnickih
programa za koordinaciju ulazno-izlaznih jedinica te od programa za razvoj i
testiranje korisnickih programa. Miniracunala se primjenjuju za obradu podataka
pri nadZOfl,l i upravljanju industrijskim postrojenjima, za vodenje dijelova iii cjelina
tehnoloskih procesa, kao jedinice u mrezama racunala te kao samo-
stalni sistem za. razvoj programa.
Tipicno mikroracunalo zasniva se na mikroprocesoru (iza str. 656) kao central-
noj upravljackoj i racunskoj jedinici racunala, redo vito izvedenoj na jednom inte-
griranom sklopu, a dodavanjem. glavne memorije, ulazno-izlaznih sklopova, izvora
napajanja i ostalih specijaliziranih funkcija dobiva se. mikroracunalo.
Tipicni parametri mikroracunala (mikroprocesora) su:
tehnologija izvedbe: LP Schottky TTL, NMOS, I'L, CMOS iii bipolarni
Schottky,
broj integriranih sklopova u centralnoj jedinici: "gotovo redovito 1,.
napajanje: gotovo redo vito +5.V,
disipacija snage: oko 1 W
velicina rijeci: od -4 do 16 bita
vrijeme pribrajanja: od 0,3 do 10 redovito I do 2
broj instrukcija: tipicno od 10 do ISO,
broj regis tara i indeks registara: redo vito po jedan
broj registara opee namjene: od 2 do vise desetaka, redovito 6 iii 7.
ulazno/izlazna komunikacija: od 2 do 16 bita,
softver: asembler, rjede kompilator za BASIC, FORTRAN i PASCAL, redovito
operacijski sis tern za stvarno vrijeme.
Mikroracunala se trenutno ugraduju u: racunala; periferne jedinice racunala,
mjerne
l
i uredaje, automobile, satove, upravljacke uredaje i automate
pri tehnoloskim procesima i slozenijim alatnim strojevima, elektronicke uredaje
38 Koncarev prirucnik
59LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
siroke potrosnje (pecnice, TV uredaji, igrae:ke i sl.), U ovom se trenutku jos De mogu
sagl.edati sve mogucnosti i posljedice sirenja primjene mikroracunala u <;trustvu.
Sl. 7. prikazuje funkcionalnu blok-shemu.jednog integriranog mikroracunala.
Mikroracunalo sa slike 7 napaja se iz izvora 5 V = 10%. 300 mW; izvedeno
je kao standardni integrirani krug sa 40 nozica; instrukcije, racunala: opee, aritme-.
titke, iogicke i memorije racunala: 2 K bajta programabilne ROM
memorije i 64 bajta brze RAM memorije.
SA T
.. MHz
SI6NALI
PREXIOA
PR06RAHA
,..-...LL.---." UPRAVUA!;XA
JEOINICA
HE61STAH
WSTRUKClJE
o bila ullizl Obila ul/izl. 0 bila ullizl. 0 bila ullizl. RESET
Sl. 7. Funkcionalna blok-sherna ,rnikroracunala
MEHANICKI SISTEMI ELEKTRONICKIH SKLOPOV A
Za montazu elektronickih sklopova i uredaja u "Rade -Koncaru" se _koriste tei
montazna sistema: Evropski sistem te CombiOex i CombiOex,E tvrtke ASEA .. Razvijeni
su kao modulni sistemi sa standardiziranim funkcionalnim sklopovima i uredajima,
koji omogucuju jednostavnu montazu, spajanje, ispitivanje i odri:avanje. Predvideni
su za ugradnju u standardni ormar, komandni blok i kom;;tndni pult sistema
KONKOMPAKT (str. 343) ugradne sirine 482 mm iii 19". Montazni.okviri izvedeni
su sa standardnim vertikalnim rasterom IS iii 1,7S0" prema IEC 297/197S.
Evropski sistem namijenjen je za montazu elektronickih sklopova i releja za
telekomunikacijske, zastitne i mjerne uredaje. Osno"u sistema, cini montazni okvir
visine 3S i sirine 482 mm, s horizontalnim rasterom 2E=5,08 mm ,(1E=2,54 mm
- raster za stampane plocice prema IEC 97/1970). Evropska stampana plocica
(skraceno st. pl.) veJicine je 100 mm x 160 mm, a za dvostruku visinu 233,4 mm x
" 160 mm.
T
Mehanick' sistemi elektronickih __ 595
Montaini sistem Combiflex (tvrtke ASEA) namijenjen je za montazu i povezi-
vanje sklopova analogne i digitalne elektronike koji se primjenjuju u industrijskim
postrojenjima i uzbudnim sistemima, a gdje se zahtijeva velika pouzdanost u pogonu.
Osnovu sistema cini montazni okvir visine 4S = 178,8 mm sirine 482 mm a unutarnja
raspoloziva sirina je 60C s horizontalnim rasterom 1 C = 7 mm. Analogni uticni
sklopovi (slog od vise mehanicki i elektricki povezanih komponenti. koji u pravilu
ima stampanu plocicu, a utice se --u podnozje) su velicine 4S x 4C i veci, dubine
150 mm; spajaju se kontaktnim siljcima i uticnicama za struje do 10 A. Digitalni
elektronicki sklopovi izvedeni su na uticnim stampanim plocicama, velicine 63 mm x
x ISO mm i 134,3 mm x ISO mm.
Montaini sistem Combiflex E namijenjen je za montazu sklopova i uredaja
procesnih informacijskih sistema i sistema za upravljanje industrijskim postrojenjima.
Osnovu sistema cini montazni okvir visine 6S=266,7 mm, sirine 482-mm i dubine
266,7 mm, a unutarnji raspored i uticne stampane plocice su izvedene s rasterom
lE-=2;54 mm. Ozicenje okvira izvodi se stampanom maticnom -plocom s rastetom
IE x IE, a spajanje s prednje strilne i tracnim
Evropski sistem
.65
!J . m,5.8/T
____ __ J

I I '"
I i I I "
Combinex
'65
Combinex E
+65
Qbl66E
:a
.;:.
m II
(
0

.02 t.82 +82
Tabelarni prikaz mehanifkih sistema:
I 17,SE; mm (1"=2S,4 mm)
Naziv: EVROPSKI SISTEM COMBIFLEX COMBIFLEX E
Montaini okviri:
sirina
ugr.dbena 482 mm 19' 482 mm 19" 482 mm 19"
visina
ugradbena 133,3 178,8 266,7
d.ubina .
.D).ks. 2SS, 27S, 32S mm " 290 mm 266,7 mm lOSE
sirina
unutarnja 411,S (40)T 420 422
modul
!irine (10) mm mm mm
dubina
unutarnja 160 mm ISO mm 203,4
visina
unutarnja 100; 233,4 mm 170; 134,3 mm 203,4
38*
59LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
sklopovi
sirina
ugradbena nx2T; min. 3T nx4C; 6C nx9E
visina
ugradbena 100mm
dubina
170mm
203,4 mm = 80E
ugradbena 160 mm ISO mm 203,4mm=80E
broj sklopova
U okviru 27 j3T, 20j4T 15j4C 16
raster st. pI. IE x IE lEx IE IE x IE
raster prednje
ploce ITx IT IC x IE lEx IE
raster
konektora IT, IE; 3,96 mm combiflexl8 x 2+ 12 n x 2 x IE
ozicenje lemljenje iIi uticnice lOA . maticoa stampana
okvira omatanje plocica
stampane plncice:
duzina 160 mm=63T ISO mm=59E 203,4 mm=80E
visina 100; 233,4 mm 63; 134,3 mm 203,4 mm = 80E
sirina
ugradbena min 3T 2C 22,9 mm=9E
raster st. pI. lEx IE lEx IE lEx IE
ntster
konektora IT, IE; 3,96 mm 15x2xlE n x 2 x IE
ozicenje
lemljenje iii omatanje maticoa stampana
okvira omatanje platiea
REGULIRANI ISTOSMJERNI ELEKTROMOTORNI POGONI
Karakteristike istosmjernog nezavisoo uzbudenog motora
pri upravljanju brzinom vrtnje
U reguliranim elektromotornim pogonima najcesce se primjenjuje istosmjerni
nezavisno uzbudeni motor. Ponasanje tog motora u dinamickim i stacionarni'm
stanjima, llZ zanemarenje reakcije armature i nelinearnosti krivulje magnetiziranja,
opisuju jednadzbe (I) do (5). .
(I)
(2)
" ..
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 597
gdje suo
u.' llu
i
a
, iu
w
e
m"" m
t
-
4>
R" R"
L.,1-"
J
k
dw
m
l
L d"t
napon armaturnog, odnosno uzbudnog kruga u V,
struja armaturnog, odnosno uzbudnog kruga u A,
kutna brzina vrtnje motora u l/s,
inducirana elektromotorna sila u V,
moment motora, odnosno moment tereta u Nm.
glavni magnetski tok u motoru u Vs,
omski otpor armaturnog, odnosno uzbudnog kr1:lga u n,
induktivitet armaturnog, odnosno uzbudnog kruga u H,
inercijski moment zamasnih masa na osovini motora u Nms
2
konstanta motora.
(3)
(4)
(5)
Upravljanje brzinom vrtnje nezavisno uzbudenog motora moze se realizirati
promjenom napona armature iii magnetskog toka u stroju. Promjene parametara
motora, pri promjeni brzine vrtnje, prikazane su dijagramom na -sl. 1, a opisane
jedn. (6)
(6)
Dijagram vrijedi uz pretpostavku maksimalno iskoristenog stroja.
Parametri na sl. 1 i u jedn. (6) su velikim slovima jer opisuju stacionarno
stanje motora.
HmlNml
IVsl
P IWJ
Y,IVI
I, I AJ
Hm
-----,
<b \
SJ = Ila -laRa
k<b
, P
... ------------ ,
,
I,
' ................
--
Y,
----
n /I1sJ
Sl. 1. karakteristike istosmjernog nezavisno uzbudenog motora
pri upravljanju brzinom vrtnje (Min je moment motora),
598_INDUSTRljSKA ELEKTR.ONIKA I AUTOMATSKO.UPRAVLjANjE
. oa sl., 1 da se u podrucju 0<0<0:
0
(no je najcesce
nazlvna brzma vrtnje) promJena brzine vrtnje realizira promjenom oapona arma-
a u podrucju no <0 promjenorn magnetskog toka (uzbudne struje). Zbog sma-
OJene prirodne ventilacije u podrucju O<Q<Q
o
motor se prisilno hiadi, dok se za
stroj proracunava za otezane uvjete komutacije. Prakticki,
promJena brzIne vrtnje u prvom podrucju je I:IOO"dok je u drugom podrucju 1:3.
Sistemi regulacije brzine vrtnje istosmjernog nczavisno uzbudenog motora
U sistemima regulacije brzine vrtnje istosmjernog, molora najcesce se kao
postavni i izvrsni clanovi (u. energetskqm krugu' moldra) primjenjuju sklopovi pri-
slici 2: istoj slici prikazani su i genera tori. impulsa GI za okidanje
tmstora I upravljackl sklop ST za upravljanje tranzistorskim coperom.
. aAG:::n... r?\

SI. 2. Postavni i izvrsni clanovi u krugu armature motora:-a - (Leonard-) generator
s tiristorskim usmjerivacem u. uzbudnom krugu; h. - tiristorski, usmjer.i-
vac; c - tranzistorski coper; d - tiris.torski coper
Najsiru pnmjenu ima. tiristorski usmjerivac 2b (v .. str. 542), dok s.e osta.1i
najcesce primjenjuju u specijalnim. slucajevima (na .primjer:- 2a _
vehkl strojevl; 2c - mala vuca; 2d. - motori; na,pajani i2;. istosmjernog izvora).
slikama 3, 4 i 5 prikazani su sistemi reau!acije brzjne vrtnje -istosmjernog
nezaVlsno uzbudenogmotora promjenom.nap()na:a,rmature, magnetskog toka (struje'
uzbude) i kombinirani sistem regulac.ije.
U regulacije_ prolomljenom napona (sl; 3) izlaz
regulatora brzine vrtnje: RB; dobiven na osnQyi signala, RQ) i
mjernog referenca je reguhitoru_: struje (sl. 3, 4 i 5).
Na .. L mjernOK podatka, Q,s.trujj. arrp::HJ..lr,e,. regula.tor- RIa daje
upravljackr SIgnal, kOjI (pr.eko ge.neratora imptlJsa, GI i- usmjerivaca TU) postavlja.
takav .I1apOI1- na Qa; i: UZl. pr.o.m.i.enJ..l.! brzina. vrtnje
u staclOnarnom, stanju 'z.&d!lPoj
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni __ --'---'----.:... __ 599
HB
01
,-----
TU
61
S1. 3. Funkcionalna blok-shema brzloe vrtnje istosmjernog neza-
visno uzbudenog motora promjenom
Sistem regulacije' brzine vrtnje promjenom magnetskog toka, (sl. 4) na osnovi
zadane reference RQ) i mjernog podatka 0 brzini vrtnje, djelujuci preko regulatora
RB, RIa. i sklopova GI i TV, postavlja takav magnetski tok u stroju, da i uz
opterecenje na osovini thotora brzina vrtnje bude jednaka zadanoj.
Specificnost i ovog sistema je podredeni krug regulacije struje 'armature RIa
Ako je struja armature veca od postavljene vrijednosti, regulator RIa ,djeluje tako,
da promjenom magnetskog t.oka, u _stroju" bez obzira na promjenu brzine vrtnje,
odrii struju armature konstantnom.
Ovakav sistem regulacije osigurava U' podrucju .Q
o
<Q<3Q
o
staticka odstupanja
brzine vrtnje %. Za veci opseg regulacije, motor se mora posebno proracunavati.
Otpornik ,R!: koristi se za ogranice,nje str1:lje pri zaletu motora (zalet
pri nap.onu). .
Sl. 4. Funkcionalna blok-shema regulacije brzine vrtnje istosmjernog neza-
visno uzbudenog motora promjenom- magn'etskog toka (uzbudne struje)
Podredeni krug regulacije struje annature (regulator RIa) 'poboljsava dinamiku
pogona' "te' sluii za ogranicenje stnije armature, koje se ostvaruje limitiranjem
izlaza regulatora RB. Ovakvim sistemom regulacije postize se, danas u podrucju
od 0,01 do nO. staticko odstupanjebrzine vrtnje ";0,1 %.
600_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Sl. 5. Funkcionalna blok-shema kombinirane regulacije brzine vrtnje isto-
smjernog nezavisno uzbudenog motora
Sklopovi na slikama 2, 3, 4 i 5 jesu:
regulator brzine vrtnje,
regulator struje,
referenca brzine vrtnje,
referenca napona,
generator impulsa,
tiristorski usmjerivac,
diodni ispravljac ..
Indeksi .,a" i "u" oznacavaju velicine u armaturnom, odnosno rtzhudnom krugu
motera.
Sistem, prikazan na 51. 5, osigurava da se brzina vrtnje istosmjernog. nezavisno
uzbudenog motora moze regulirati u podrucju 0<0<300,
Do osnovne brzine vrtnje, napon armature manji je od postavljenog referencom
R
N
pa sistem regulacije magnetskog toka motora oddava struju uzhude na maksi-
malnoj (najceSce nazivnoj) vrijednosti, a sistem regulacije u armaturi motora odrfava
brzinu vrtnje na zadanoj vrijednosti Rw promjenom napona armature. Pri postav-
ljanju Rw na vecu vrijednost od osnovne brzine vrtnje, sistem regulacije u arma-
turi povecava napon, ali regulator napona RN smanjenjem reference za struju
uzbude povecava brzinu vrtnje (smanjenjem magnetskog toka) i oddava napon arma-
ture na postavljenoj vrijednosti R
N

Brzina vrtnje ce se povecati na zadanu vrijednost sarno ako je moment motora
veci od momenta tereta.
Reiimi rada istosmjernog motora
Rezimi rada istosmjernog motora prikazani su na sl. 6. To je primjer napajanja
armature motora iz izmjenicne mreze, preko dvousmjerivackog mosnog spoja.
Id ispravljena istosmjerna struja
Udimr. - ispravljeni istosmjerni papon idealnog u praznom
hodu pri kutu upravljanja ",.0
Jednokvadrantni pogon - pogon u jednom smjeru (I iIi III)
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 601
Dvokvadrantni pogon - pogon i kocenje za jedan smjer vrtnje (I i II odnosno
III i IV)
Cetverokvadrantni pogon - pogon i kocenje za oba smjera vrtnje (I, II, III, IV)
II
energija t
6ENERATORSK/ REitli
(desni smjer)
energija i. v,,,, /I
III
IIOTORSK/ REitli
{/ijevi smjer}
IIOTORSK/ REZ/II
(desni smjer)
6ENERATORSK/ REI/II
I
lIiievi smjer! IV
Stika 6. Rezimi rada istosmjernog motora
. smjera vrtnje moze se realizirati iii promjenom
smJera stroJe u armatur.nom 111 promJenom smjera magnetskog toka u uzbud-
nom krugu motora. _ Pn armature iii uzbude iz tiristorskih usmjerivackih
. to . moze reahzlfah kontaktno (jednousmjerivacki spoj + sklopnici za
re.v:rZl!anJe) 1I1. mosni spoj sa iii bez krmnih stroja).
RJesenJa se po cIJem I vremennna reverziranja. leftinija rjesenja su u uzbud-
nom krugu, ah su vremena reverziranja bitno duZa.
602_ INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Tablica 1 Vrcmcna revcrziranja .....
Vrijeme
Promjena Nacin promjene Sigurnosna reve:rziranja
polariteta polariteta pauza nazivnog
(vidi tablicu 7) momenta
dvousmjerivacki spoj
s kruznim strujama 0 eea 20 IDS
U
dvousmjerivacki spoj
armaturnom
bez kruznih struja 10-20 ms eea 60 IDS
krugu
jednousmjerivacki spoj
sa sklopnicima za reverziranje 10-20 ms eea 100 ms
Ward-Leonard grupa 0 50-250 ms
dvousmjerivacki spoj
u bez kruznih struja 100-1000 ms 300-2500 ms
uzbudnom
krugu jednousmjerivacki spoj'
sa sklopnicima za reverziranje 100-1000 ms 300-4000 ms
Tehnicke ,karakteristike i podaci 0 reguliranim istoSmjemim
elektromotomim pogonima proizvodnje "Rade' Koncar"
SOUR "Rade KORear" isporucuje regulirane elektromotorne pogone
u nekoliko varijanti, ovisno 0 zahtjevima pogona i 0 snazi motora. Prosjecne
ticke i dinamicke karakteristike ovih pogo'na dane su -u tablicama 2 i 3.
Tablica 2. odstupanja
Staticko odstupanje u
%
Iznos smetnje- riazivne vrijednosti
Smetnja I) u % nazivne
vrijednosti Regulirana Regulirani Regulirana
struja 2) napon 3) brz. vrtnje 4)
Napon motora 0-100 0,02 - -
Optereeenje 0-100 - 0,02 0;02
.
Napon napajanja 10 0,02 0,06 0,02
,
Temperatura
okoline SOC
S
)
0,02 0,16. 0,05
f
Regulirani istosmjecni. elektromotorni pogoni _____ --_-603
1) Pretpostavlja se da su promjene parametara u granicama
napon napajanja:. +10%, -15%
- frekvencija mreze: 5
- temperatura okoline: -10 C, +40 C
2) Podaci vrijede za rdim kontinuirane struje bez utjecaja padova napona' u arma-
turoom krugu
3) Pogreska mjernog ciana manja od 0,01 %
4) Pogrdka tahogeneratora manja od 0,01
5) Maksimalna brzina promjene temperature 1C/min.
Tablica 3.
odstupanja
Regulacija struje
Regulacija
brz. vrtnje 1)
Skokovita
hnos srnetnje
smetnja
u % nazivne
maks. tranz., vrijeme vrijeme
vrijednosti
odstupanje u regulacije regulacije
naz. vrijednosti ms ms
Referenca
brz. vrtnje - - - 40-80
Referenca struje - - 20" -
Optereeenje 0-100 3) - 300-400
Napon napajanja 10 1 -
Frekvencija mreze 0,05Hz/s 0,1 - -
l) Po4aci se odnose na pogone s tahogeneratorom.
2) Za reverzione pogone; ,sa sklopnicima ovo vrijeme .PQciI.1je 60.-70 ms nakon
reverziranja.
3) OdsJupanje,ovisi 0 ukupnQm momentu inercije zamasnih masa na osovini motora
te 0 maksimalnoj brzin'j vrtnje.
Osnovni podaci 0 pojedinirn izvedbarna dani su u tablicama- i -na slikarna, kako
slijedi (podjela prema snazi motora}:
1:-. 13kW; tablica4 i,slika 7.
10.- 170 kW; tablica 5 i slika 8.
10-1 140 kW; tablica 6 i slika 9.
Kaoprirnjeri na,slikama 7, 8 i 9 prikazani su reverzibilni
gpgp.ntQe.rnaju,.blokiranujedinicu za reverziranje,.a tiristorski sklop realiziranje kao
,: jednousmjer:ivacki; svi -ostali: skl9PO,vi su, identicni. ledinica za reverziranje ,za sis tern.
pd1cazan. na, sl. T je pomoeu integriranih, logickih I u ,ovim
sistemima uzbuda motora mote biti, (kombinira,na regulacija).
604_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
12 0--#-
1--------- ---------1
I '
I
3
.I
,
I
1
I r---
,------(1)6
I
" d
+1
---l
13
1. brzi osiguraci
2. sklopnik
3. transformator
4. sklopnik
5. diodni most
6. strujni transformator
7. tiristorski most
8. zastita od preopterecenja
9. impulsni transformatori
10. regulacijska jedinica
a) regulator brzine vrtnje
I
I
I
I
_____ J
If
b) regulator struje
c) generator impul,sa
d) napajanje elektronickih sklo-
pova
11. blokirna jedinica
12. rastavljac
13. potenciometar za referencu brzine
vrtnje
14. tahogenerator
15. motor
Slika 7. Principna shema djelovanja reverzibilnog pogoDa za motore
snaga 1-13 kW
Za pogone vecih snaga razvijeni su tiristorski usmjerivaCi za napone do 1500 V-,
te za struje do 17.450 A.
Osnovni" podaci i primjene reguliranih istosmjernih motora napajanih
iz tiristorskih usmjerivata uvrsteni su u tablicu 7 (str; 608).
Slofeniji regulirani elektromotorni pogoni (pozicioniranje, regulacija momenta,
regulacija snage i s1.) opisani su na str. 611 do 618.
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 605
Tablica 4.
Podaci za pogone prema slici 7.
4
6,5
6.5
10
16
20
32
40
Nereverzibilni pogon
10
10
20
20
40
40
80
80
.
220
380
415
175
300
325
reverziranje
sklopnicima
Reverzibilni pogon
dvousrnjerivacki
spoj
4
6,5
6,5
10
16
20
32
40
10
10
20
20
40
40
80
80
Tablica 5.
Podaci za pogone prema slici 8
25
50
100
150
300
100
150
300
Nereverzibilni pogon
380
500
440
570
reverziranje
sklopnicirna
25
50
100
150
300
100
150
300
Reverzibilni pogon
dvousrnjerivacki
spC?j
220 160
380 280
415 305
380 410
500 540
606_'NDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
-------;:::A......
,------------r==:=.:..=:-- .
I i II TIlii
I , r r""- , 1I111
j =- i r- =! I
.. ----
" . ........, 9 u l
!'I'---'-'-- i
l
l' ) , ,
I 1 I I I
r" I I
v It;. I I ,
I
8 ,
'i'L
I' ---
,L._.
____ .J
I
,
I I I
I I I.
=-
!
L._.
12 I':: 1
----------1-- L-_--.!-,:::-.=t1
40
. -J:_L--w. i '
I I I [- -----
I I I _..L ___ ":" ___ :.....J
L __________ ..
l. sklop za usporeni zalet
2. regulator brzioe vrtoje
3. blokirna jedinica
4. regulator struje
5. generator impulsa
6. tiristorski most
7. diodni most
8. ventilator
9. brzi osiguraci
10. zastita od ,preopterecenja
11. sklopnicka jedinica za' vanjski
motor
12. sklopnici za reverziranje
SI. 8. Principna shema djeJovanja reverzibilnog pogoDa za matore snage
10-170 kW
r
__ ______ ________ 607
Tablica- 6.
Podaci za pogone prema slici 9 (str. 610)
.
.
Reverzibilni pogon
Nereverzibilni pogon
reverziranje dvousmjerivack'
sklopnicima spoj
"
'2
'2
"
'2
"
'2 '2 c
" "

'5'


'5'

'5' "

.2, ,..,
" "
.- ;>
'<>
!:: .- ;>
6;>


's r-1
!::





o "



8,,,
o "

'2 .::s o "

Co6
- " 6
'1;; "0
-.; "
'2 L.......J
-.; "
g::o
-';-0
"
"iii 6 "::0
.- ::0
"iii 6 "iii 6
.- ::0 .- -0 .- -0 .- -0
g- 6-0
.- "
. '0 .... g- 6-0 g- 6-0
'2-
.- - 'g '-'
> " > "
.- -
> "
.- - "
> " > "

'N

.- 0
'N'S'
'N'S' ..!:or:: :'::
01);1 .- 0
N Co
N Co
" " 6
" "
" " 6 " " 6
o
" "
z-.; :1:= :1l'l.
Z " Z'iii :1:= Z-.;
:1:= :1l'l.
Z "
16 50 220 250 16 50 16 50 220 240
25 50 380 440 25 50 25 50 380 420
33 100 415 480 33 100 33 100 415 460
50 100 50 100 50 100
65 200 65 200 65 200
100 200 100 200 100 200
145' 400 220 250 145 400 145 400 220 240
200 .400 200 400 200 400
295 800 380 440 295 800 295 800 380 420
400 800 400 800 400 800
490 1450 415 480 390 1200 490 1350 415 460
725 1450 600 i 200 675 1350
590 1900 440 500 590 1900 440 485
950 1900 950 1900
780 2400 500 570 780 2400 500 550
1200 2400 1200 2400
1600 4000 1600 4000
2000 4000 2000 4000
Tablica .7-
Osnovni podaci podrucja primjcnc reguliranih 'istosmjernih motora napajanih iz tiristorskih usmjcrivaca
Usmje-
rivaCi

c
2

:.=;>

g 5
c o.c
-0'- <n
U

0.2
lednofazni
ispravljac u
poluupravljivom
mosnom spoju

*
lednofazni
lednofazni
usmjerivac u
reverzibilni
punoupravljivom
usmjerivac
s kruznom
mosnom spoju
strujom
h
*
1(J...j * *
Trofazni
Trofazni usmjerivac u Trofazni
usmjerivac u punoupravljivom reverzibilni
punollpravljivom
mosnom spoju usmjerivac bez
mosnom spoju s preklopkom kruzne struje
za reverziranje

*

*

**

e

;U'
e
"0
a
0.
-f;J -. -_.-.
Vrijeme
rever-
ziranJa
Podrucje
snaga
0,5-15 kW
* jednousmjerivacki spoj
** dvousmjerivacki spoj
,,----
Transportne 1ra-
ke, mjesalice, ek-
struderi. izvlaka-
ci, namalaci. neke

vrste alatnih stro- c

'
jeva

0.
momentano 50 - 200 msek 10-20 msek
0,5-15 kW
1-; 0,5-20 kW
3-; 2-100kW
5-26000 kW 5-300kW 5-26000 kW
Transpor1ne tra-
Za direktno na- Pumpe, ventila- Pomocne kotrija- Dizalice, dizala,
ce kod reverzio- glavni i pomoe.
ke, mjesalice, ek-
pajanje armature
tori, transportne.
strojeva manjih trake, glavni i po- nih valjaonica. pogoni reverzio-
struderi, izvlaka-
ci. busilice, bru- snaga i uzbude mocni pogoni va- namataci. tran- nih valjackih
silice
s
"

;;
<
"
",-
:I
"
:<l
"
'"
motor-generator- Jjackih pruga, sporteri, centrifu-
pruga, centrifu-
skih .grupa, radar mjeSalice, transp.
galni strojevi galni stroj., pa-
trake, ekstruderi,
izvlakaci, pogoni
velikih el. stroje-
va, strojeviza pro-
izvodnju papira
3 S Vl ...:: <-. ;:;> (") ;':;-"0
'-. C (fQ::l 0 0 ..:: t>l 0
g g 2.'::. ;!- 0
C -. c::: 0 S? 0 a. 0 ri::l Z
g ....... C'" _. _. e ::I g (fQ t>l t>l

'vi' g 0 2 _. 9 :' .... :--
::. ..... .9. ;; 2: 0 Q
::r & ...... 3 9:"0 g.. 0 0 ::;
-g::l e...-
SOJ

; 0" :; g .., 2. -. CT
3 .....
('D -. 0\ ;;;. ; '-. ...:: :""I t::. e 0..
;;C"'= oC'l<o::;;.:;-
...,"'_ 3::1
t>l t::. "0 - e!"J' ::I - ...:: 3
. g:!. (3 ;. '"C -::l '0'
:;0;- 3 0 0 ::l Vl 2. .......
8.. S. 3 <;. Q _. 0 0
N 0 -. (,,), 0 S -. "CI ;.:;-
:;::. ;; -. 5- 3 "CI D.
Vl 0 _. e (") 0
e e (fQ ri r.r. ii> 0" o
N N "0 Vl (fQ C 2. (fQ ::I -
'0' t>l :-- E. 3 3 2. _. g
0..0 0 -ee VlSCT
::I CT 0 0.. V;. "0 -
t>l $I) ""..,.., Co) - 0
(")< V> S
...e:.. e 0
.:J. C/J
-. 0 ...::
S Vl 0
2. 0...::
"0 Co) C('D
:!. 0 ::5.
"
::I t>l ::r Q
<.... ::I "0 C. I1Q
.::. :..
('D ::I =. _.
e: Co) D:::I .:::
'1:9. ;!l Vl Co) t>l
:':""ICo)g" 5f
2. g S S.
0" e n
;; "0 f 0 =i
S -'0. .....
Vl S t::. .E.
.., 0 ...:: n

e e ;!l _.
- '"
;; 3 0
-.=: ;.:;- 0 C'l<
pir strojevi, brod
ska vitia i pro-
pulzija
;g::l"'::;':;-SV>
: '"g 2:2.'0'::;
e - a.
_. CT ::I e ...:: "
.., 0 '-. '-. -. ('D
"CI t::.;!! (tl e 3 (fQ
o ::I -. "0 e
Ne OVl
a: !!. ::; (tl ::I ;
<- . ...:: (tl 0
e .., ;.:;- CT N "0 -.
. ..... ..... ::1 Pl
2 ':!. 0 'to !!.
o' (")< .., "0 ::I 0
-.
E. 0 N' 0
",,:::..:::j'::I 3
ri _. e =.2
:; 3 ':-' 0 ::1. 0
_. 0 0 2. :;
::r'o. ::r 0 -.
SPl;5 ;;l"O
0::1 ..,;.:;- 0
3
-. f!l t>l -. (")< _ 0.. ::r (fQ
0::.::1
F ::r 8. :;.: 2.
...::;::1, 2 Vl
...:: ('D S (tl'm'
e (tl .., .....
"

_[;;8::
oo;;o::m
-1-1'"

8::"



_Om
8::"'Z
Zm
8::i'"
m
-1,,0
00<:
",at"'
-0-
8:: z '"
3
'" g
I
2:
o
c
Vl
-i
;tJ

Vl
A

l!!
rn
A
-i
;tJ
o
z
;;;;


c
6


til
A
o
C
"tJ
;tJ

<
r-
'>
Z

m
;.:;- Vl '- Co) ...:: 0 ,-. ;.:;-
e _. ('D' 0 3 3 Co) I
0. C'l<;'
::5. S ;5
S
",--
g< e ::r :;.

o -. t>l <....

_,,"'3"0:1
0::1 ..,-'
_ (tl " S
:I: '"

"00 :::'IN;.:;-S'''e.
O
a S ;:; s 2 0 3
I t>l _. .., 0 _: _ e 3 Co)
.of

, "
610 ___________________ _

! ! L___ . i
! LC fifo i
I j .
i + =. 'I
L.
I

I

I

L.
iiT---;;'
. >-!- 1-+----1
L._ . .:..J
Ill[ -l
.---.1.--
L_-{-..J I I I
-l "'" 1 [ ________ J I
L ____ f &e-----------J
i
!
I
!
I
_.J
1. prikljucno polje c) zastita od prevelike brzine vrt-
2. sklap za rnjerenje struje nje (dod. oprema)
a) zastita od dozernnog spoja (dod. 8. regulator
oprerna) a) pojacalo reg. brzine vrtnje
b) trenulna nadstrujna zastita b) pojacalo . reg. struje s adaptiv-
e) zastita od preopterecenja nim clanam
3. glavni sklopnik c) generator impulsa
4. tiristorski sklap d) sklop za blokiranje s pracenjem
a) indikacije pregaranja osiguraca napona armature
(dod. oprema) 9. jedinica za napajanje
5. sklap transformatora 10. jedinica za mjerenje napona (dod.
6. mjerenje struje i napona oprema)
7. zastita a) zastita od previsokog napona
a) podnaponska zastita (dod. op (dod. oprema)
rema) 11. napajanje uzbude (dod. oprema)
b) indikacije mini maIne brzine vrt- 12. ventilator za hladenje tiristora
nje (dod. oprema) 13. jedinica osiguraca
SJika 9. - Principna shema djelovanja reverzibilnog p'ogona za molare
snage 10':'1140kW .
_________________________________________ 611
SI. 1. Funkcionalna blok-shema istosmjer-
nog motornog pagona s digitalnim siste-
mom regulacije brzine vrtnje
Tablica 1.
Pokazatelji kvalitete sistema regulacije brzine vrtnje
istosmjernog motora upravljanog promjenom napona annature
Pokazatelji kvalitete
regulacije
sistema
Iznos
Vrsta smetnje
smetnje
Analogni Digitalni
sistem sistem
Promjena napona napajanja +5% pogrlka
'/
"
-10% 0.01 %
Promjena opterecenja 0-100%
Promjena temperature . IO'C Brzina odziva
dT
uz - t Cjmin. IOms 5 ms
d,
Promjena frekvencije
Regulacija momcnta i vucne sile
Pot reba za regulacijom ovih paramel.'ua narocito je izrazena u pogonima in-
dustrije papira i plasticnih musa, u kaoelskoj industriji pri izvlacenju zice te u
valjaonicama pri valjanju lima. Zahtijeva se odriavanje konstantne vucne sile, bez
obzira na brzinu trake i promjer namatanja.
Sistemi s direktnim mjcrenjcm sHc
Za mjerenje sile 51uzi mjerni valjak koji ima ugradene mjerne sonde; princip
se vidi na s1. 2. Ako je sistem uravnotezen, tj. tezina valjaka kompenzirana, onda
je sila koja djeluje na mjernu celiju: Fm=2F cos .ct..
Ukupna sila koja djeluje na lijevi (F,) i desni kraj (F,) valjka iznosi:
Fml Fm2
F =F,+F
2
=---+---
u 2C051X 2cosIX
Funkcionalna blok-shema sistema regulacije konstantne vucne sile dana je
na sl. 3, a od sistema regulacije brzine vrtnje (51. 3, str. 599) - se razlikuje jedino
time, sto.ie tahogenerator zamijenjen mjerilom pritiska.
39*
61LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Mjerni i pomocni valjak treba tako izabrati, da valjci imaju sto manji moment
inercije, da De bi dolazilo do greske u rnjerenju vucne sile pri promjeni brzine
trake.
Sistemi s indirektnim mjerenjem sHe
Namatanje Da konstantni promjer bubnja.
Kod namataca. kojima se promjer nama-
taoja 2R ne mijenja. postoji konstantni
odnos izmedu vucne sile F i momenta
tereta MI
F=M,/R N.
SI. 2. Mjerenje sHe mjernim valjkom
mjernom sondom
Moment koji razvija istosmjerni motor je:
Mm=Ke1atP=Km1a
!raka
81. 3. Funkcionalna blok-
-shema sistema regulacije u
krugu armature motora za
odd3vanje konstantne vue-
oe sile
Proizvedeni moment motora trogi se oa svladavanje momenta tereta M. mo-
menta ubrzanja zamasnih masa Mu i gubitka momenta uslijed trenja u lezajevima i
ventilaciji M g:
Moment ubrzanja moze se izracunati ako su poznate zamasne mase:
deo mD2 dn
M =1-=--- Nm,
, de 38.2 de
gdje je n brzina vrtnje u min - 1.
I
I
I.
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 613
Potrebna struja armature 13 za savladavanje momenta tereta, gubitaka i ubrza-
nje zamasnih masa bit ce:
Na osnovi izraza za struju J 3 dobije se rjesenje za pogon namataca s regu-
lacijom konstantne snage pri narnatanju na konstantni prornjer (sl. 4).
mil X
38.2
C>
dn ~
, - - ~ d f _ ~ ~ I---"n_-/
16
SI. 4. Funkcionalna blok-shema pogona namataca s regulacijom konstantne
snage pri namatanju na konstantni promjer (regulacija u krugu armature
istosrnjernog motora)
Ako su poznati momenti tereta i gubitaka, onda se moze za zadani stroj izracunati
dio momenta koji preostaje za ubrzanje. Uz poznate momente inercije, vrijeme
ubrzanja izracuna se prema izrazu:
mD
2
n
t=------
kgrn
2
- min-
1
s.
38.2' M, Nm
Namatanje na promjenljivi promjer bubnja. U praksi se u veCini pogona pri nama-
tanju mijenja promjer namatanog materijala. BuduCi da je pri povecanju polu-
mjera potrebno povecavati moment, da bi vucna sila ostala konstantna, potrebno
je uvesti clan za korekciju promjera. Ako se sa Do oznaci najmanji promjer, a sa D
stvarni, rjesenje sistema biti ce kao na s1. 5
61L/NDUSTR/jSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
SI. 5. Clan za korekciju podataka 0
promjeru namataca 5 direktnim mjerenjem
promjera
Jl
0,
x
C>
x
Promjer namatanja moze se mjeriti direktno. Medutim, Cesto realizacija mje-
renja promjera stvara vel ike teskoce. U tom slucaju primjenjuje se rjesenje s indi-
rek!nirn mjerenjem promjera. Aka brzinu trake u mls oznaCimo sa v, ooda ce
brzma vrtnje valjackog stana biti
60v
Dv - promjer valjka stana u m.
. BuduCi da je brzina vrtnje
60v
namatala nn=-D
."
c:
mda
je promjer narnataca oa koji se traka u tom trenutku namata:
D=D . nv
, .
n,
Srzina vaJjackog stana, odnosno brzina trake zadaje se referentnim polencio-
Ovaj signal moze posluziti i kao podatak 0 brzini lrake, umjesto da se upo-
Injebl tahogenerator. Rjesenje regulacije namataca s indirektnim mjerenjem promjera
prikazano je na sl. 4 i 6.
I,


n,
n,
n" j 0
r-O
n ,
I.
SI. 6. Clan za korekciju podatka
o promjeru namataca s indirektnim
mjerenjem promjera
Korekcije po gubicima i ubrzanje zamasnih masa takoder se mogu uvesti u
sumacijsku locku.
Rjesenje za pogon namataca s reguliranim istosmjernim motorom u krugu
armature i uzbude prikazuje sl. 7.
r
i
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 615
Da bi se istosmjerni motor bolje iskoristio, \moze se kod manjih promjera
namatanja raditi vecom brzinom vrtnje, promjenctm taka u motoru. Nairne, za
konstantnu vucnu silu potreban je kod malih promjera i manji moment.
-1--<;>---1
I
j
I
I
I I/;m
I
L._.
. 6
I k-
6

brzina
pasebni reiim
za pxfeSavanje
UVOOEN1E -
.-._ ......
I
fro _l
i it i
E
V't!f
I
I
I
I
I
I
I
I
._ . .,.j
SI. 7. Funkcionalna
blok-shema pogona na-
mataca s regulacijom
konstantne vucne sile i
s indirektnim mjerenjem
promjera bubnja za na-
matanje
61LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Potrebna snaga za namatanje iznosi
v.
Aka se zanemare gubici, mehanicka snaga bit ce jednaka elektricnoj, tj.
. E
F . V= (,' E, odnosno F=- la'
v
Na osnovi navedenih izraza dobiva se rjesenje za pogon namataca. Aka se naCini
(tj. ,EMS-armature proporcionalna je brzini trake), aoda ce
siia F b,l,tl proporclOnaina struji armature. Regulator u krugu uzbude orno-
gucava regulaclJu EMS, a za referentnu vrijednost treba uzeti brzinu trake Postav-
Ijena referenca struje armature 1
1
=1" dat ce konstantnu vucnu situ, aka se
zanemare gubici. Aka se uzmu u obzir i gubici, potrebno je i ovdje korigirati
referencu struje II za iznos gubitaka.
.. Na sl: 7 je funkcionalna blok-shema kompletnog pogona namataca.
!1!"lstorskl (A) sadrZi standardni regulator struje (1) i proporcionalno po-
pealo za namJestanje veliCine strujnog ogranicenja (2). Dodatni regulator (B) sadrzi
sklopove za kompenzaeiju momenta lromosti zamasnih masa (2) i gubitaka trenja,
?dnosno praznog (?), te regulator brzine vrtnje (1), sumacijsko pojacalo (6)
I .za postavlJanJe referentnih velicina (2). Za mjerenje napona, tj. EMS
sluzi mJernl pretvarac (e). Tiristorski usmjerivac za napajanje uzbude (D) sadrzi i
.struje uzbude (1) i regulator napona, tj. regulator E/v = konst (2). Pri
I podesavanje pogona, motor se regulira po naponu,
da bl se do bIle zelJene brzme I kad nema napetosti trake.
Rcgulacija petlje
. .'0 valjaonicama zice materijal se istodobno valja u vise stano va
I pn zice u stanovima i do 30 m/s. Da bi se sprijecila
na.vlacenJa Ih guzvanJa matenJala, potrebna je dobra sinhronizacija brzina izmedu
Zb?g. o?stupanja pri regulaciji brzine vrtnje potrebno je korigirati
Radi toga se izmedu stanova stvara umjetna
petlJa, CIJU veltCl11u progIba mjerimo i preko sistema regulacije brzine vrtnje
odrZavamo u dopustenim granicama.
o
w,
_v,
H
So 5}- vafjacki sfanovi
o - fndikofor petfje
V - izbacivac pellje
SI. 8. Dio valjacke pruge s petljom izmedu vodeeeg prateeeg stana
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _____ --'-___ 617
Na sliei 8. prikazan je dio valjacke pruge. Materijal prolazi kroz vodeei
stan So brzinom Vo i nakon sto ude u stan S 1 izbaeivaci petlje V potisnu mate-
rijal prema dolje.
Pretpostavimo da je nakon toga valjana ziea nacinila petlju velicine progiba
H/2.
KoliCina materijala koja prode kroz stanove je:
gdje su So i S t povrsine presjeka zice nakon izlaska iz stana So, odnosno S l'
Uvjet za konstantnu velicinu petije moze se izraziti kao:
So
odnosno: v,=v
o
'-
5,
Aka se pretpostavi da je u nekom vremenu redukeija materijala (So/5 1) konstantna
ida su reciprocno tom omjeru postavljeni reduktori izmedu stana i pogonskog motora,
onda ee' petlja ostati nepromijenjena, uz uvjet da su brzine vrtnje motora jednake,
tj. OJo=w,.
Ako dade do promjene brzina vrtnje jednog motora, doci ee do prirasta materijala,
tj. do promjenc duijine petlje L kroz vrijeme t za: Ll L = K P . (wo -U) I ) . t,
gdje je Kp = konstanta ovisna 0 karakteristici stanova.
Promjena duljine petlje uzrokovat ee i promjenu visine petlje H za iznos:
llw, K
L
,
gdje je KL - faktor pojacanja petlje. Na slici 9. je prikazana ovisnost izlaznog
signala Up uredaja za mjerenje i indikaciju petlje 0 kutu y. Kut otklona y je kut,
izmedu simetrale Ieee i pravca koji prolazi kroz eentar Ieee i vaijani materijal.
r'-'-'-'-'-' .-J
i 3 . II
I 2-1r
I /(
!
-BV
,. Rofirajuti valjak 5 lecoma
2. Folo diado
]. Pogonsk; s;nhron; malor
4: Impulsno pojacofo
5. Izvor za nopojanje
6. Konvertor
7. Isfosmjerno {XJjacafO
300
SI. 9. Funkcionalna blok-shema i karakteristike uredaja za mjerenje I
indikaciju petlje
618_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Ako se zeIi odriavati petlju na nul-liniji, tj. na visini H/2, ooda uredaj koji
mjeri odstupanja od tog nivoa mora dati signal koji ce korigirati brzinu vrtnje stana
St Karakteristike ufedaja i princip fada prikazan je oa sl. 9. Izlazni signal Up
vodi se u regulator brzine vrtnje stana St. Ako se H srnanjuje, signal je negativan
i djeluje oa smanjenje brzine stana SI' a ako je pozitivan, povecava brzinu slana
S1" S obzirom da je teste puta potrebno regulirati petJju i izmedu stanova SI i S2'
upotrijebiti ce se isti sistem za mjerenje petlje, ali ce signal djelovati oa regulator
brzine vrtnje stana S2'
Pozicioniranje
Zahtjevi za pozicioniranjem javljaju se, De sarno u transpoitu (vozila, dizalice),
vee i u mnogim drugim industrijskim primjenama. Kod prerade metala, u valjaoni-
eama erne i obojene metalurgije, potrebno je odrzavati zadani razmak valjaka,
a takoder i osigurati dobar paralelni rad sistema. Takvi zahtjevi rjesavaju se digi-
talnim sistemom za pozicioniranje u kombinaeiji s elektronickom osovinom.
Na sl. 10 prikazana je kombinirana pruga za valjanje razlicitih profila, koja se
sastoji od horizontalnih i vertikalnih stanova i stana za valjanje bocnih rubova
("edger").
A
SI. 10. Kornbinirana valjaonicka pruga za teske
profile: A. horizontalni stan; B. vertikalni
stan; C. stan za valjanje bocnih rubova ("ed-
ger"); 1. sistem za pozieioniranje; 2. elektro-
nicke osovine
c
Horizontalni stan ima
na kraju valjaka po jedan
motor za namjestanje valja-
ka, a motori su mehanicki
spojeni. Elektronicka osovi:-
na osigurava jednako pomi-
canje gornjeg i donjeg valjka,
ali U sllprotnim smjerovima.
Elektronicka osovina izme-
du krajeva valjaka vertikal-
nog stana osigllrava paralel-
nost medu valjeima, a ona
izmedll Iijevogi desnogvaljka
osiguravajednako pomieanje
valjaka u suprotnim smjero-
virna. Kod stana "edger"
oba krajajednog valjka pode-
savaju se jednim motorom,
a elektronicka osovina i ovdje
osigurava jednako pomica-
nje gornjeg i donjeg valjka,
ali u suprotnim smjerovima.
U hladnim valjaonieama traka primjenjuje se sis tern za pozicioniranje valjaka
na apsolutni iznos pozieije s elektronickorn osovinom. Ako je donji valjak fiksiran,
onda oba kraja gornjeg valjka rnoraju irnati jedanke po make, da bi se, osim ze-
Ijenog razmaka, odrZaIa i paralelnost medu valjcima. Na s1. 11 prikazana je
funkcionalna blok-shema takvog sistema pozicioniranja. Elektronicka osovina daje
takav signal korekcije, da kraj valjka, koji je vezan na prateci motor (2), dovodi
na istu poziciju, koju ima kraj valjka vezan na vodeCi motor (1).
r
. _______ 619
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogo",
Signal razlike u poziciji ova dva pogona AS, koji zadaje palca.stom pre-
klopkom (13), potrebno je cesto uvesti, da bi odstupanJa u para-
lelnosti valjaka, koja nastaju uslijed deformaelJe valJaka 1 stanova.
I
2
3
4
5
6
7
8
9
10
50
12
L
____
HOJilO
13

vodeci motor
prateci motor
impulsni davac
tiristorski usmjerivac
regulator slruje (analogni)
digitalno-analogni pretvarac
reverzibilno brojilo
sumator
9 -
\0
II
12
13
14

I ..
______ -{
HATOH
zadavanje referentnog razmaka
(palcaste preklopke, busena karhca,
kompjuter) - S
display - razmak valjaka .
pocetni polozaj gornjeg val)ka - So
display-razlika u pozieiji gornjeg valJka
zeljena razlika u poziciji krajeva
gornjeg valjka - I!.S
komparator
. razmaka val)' aka s elektronickom osovino!ll
SI. 11. Sistem za pozicioniranJe
U- navedenim primjerima prikazane su sarno neke od mogucih primjena r:gu,:
. .. t' ima Poduzece Rade Kon ....ar
liranih elektromotornih pogona s IstoSmjerlllm s rOJev . .. ". . d
projektira i isporucuje. i opremu, koja zadovoIJavaJu sve zahtJeve I po -
ruc'a primjene navedelllh u tabltcl 7. (str. 608). ..... . .. Z
J Pri realizaciji postrojenja primjenjuju se I .
napajanje armature i uzbude istosmjernih motora se
rivaci iz niza 'fyrak i Tyreet, a za sklopove, kOJlma se un
u ravl'an'a regulacije i vodenja tehnoloskih proeesa, s7
digitalni logicki sistem Combilogic, programab!lm
peL 700 i digitalni sistem mikroracunala DS-8. lZ hh ugra
u standardizirane ormare, odnosno blokove tipa VSK I VTK (vldl str. 342).
620_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
REGULIRANI IZMJENICNI ELEKTROMOTORNI POGONI
Uvod
Poznato je da se brzina vrtnje rotora asirihronog motora (AM) najcesce izrazava
funkcija dviju upravljackih velicina - oapona Us i kutne brzine okretnog
polJa statora wp te jedne velicine smetnje - momenta tereta motara MI' tj.
M.).
(1)
Iz ave jednadzbe se razabire da se za neki zadani M
j
iii za zadanu funkciju
M,=j (co) moze postici zeljena brzina vrtnje vecim brojem funkcionalnih veza
izmedu Us i WI"
Ako jedDu od upravJjackih velicina odaberemo proizvoljno (unutar tehnicki
prihvatljivih granica), mozemo zeljenu brzinu vrtnje OJ podesiti drugom upravljac-
kom veliCinom.
Za pogone S ogranicenim zahtjevima pruzaju regulirani asinhroni malori,
ani s kliznim kolutima, i tehnicki i ekonomski prihvatljiva rjesenja. To
su rJesenja kod kojih se upravljanje asinhronim motorima realizira promjenom na-
P?na odnosno rotora i upravljanje .,bez" gubitaka kojim se
d.l,? e.nerglJe .1Z .rotora vraca u mrezu - podsinhrona kaskada. U pogonima s po-
VISe?lm zahtJevlma na elektromehanicke karakteristike, i gdje kolektor istosmjernog
il.i smislu otezava ispunjenje ovih zahtjeva, pri-
se upravlJanJe asmhronim motorima promjenom frekvencije i napona
napaJanJa stat ora.
Naponom statora upravljani asinhroni motori
. antiparalelno spojenih tiristora (iIi tiristora i dioda) iii trijaka,
pnklJucemh lzmedu mreze i AM (u odredenim simetricnim i asimetricnim konfi-
kut'a kasnjenja okidanja tiristora mijenjati napon
kOJI se pnklJucuJe na stezalJke motora i na taj natin podesavati brzinu vrtnje
motora (vidi Al i A2 u tablici I, str. 626).
--------
s
Na M-n karakteristikama pri-
kazanim na sl. I, mogu se pra-
titi promjene momentnih linija
pri promjeni napona napajanja
(UI U2, U
3
) uz stalnu vri-
jednost otpora u rotorskom kru-
guo Veza izmedu momenata, kli-
zanja i napona statora u stacio-
narnom stanju (sl. 1) moze se
matematicki opisati poznatom
pojednostavljenom Klossovom
formulom:
Sl. I. M (s) karakteristike AM
pri promjeni napona statora i
hiperbola gubitaka (za
Regulir.ni izmjenicni elektromotorni pogoni _________ 621
(2)
!d ____
z

M pr - S spr Usn '
-+-
Spr S
gdje je M pr - prekretni moment, s - klizanje, a Spr ..,.. prekretno klizanje*. .
Hiperbola gubitaka - granicna krivulja opteretivosti asinhronog motora pn
promjeni klizanja (l2n na slici 1) - najbolje se priblizuje M-n. karakteristikama onih
pogona kod kojih se sa smanjenjem brzine vrtnje drasticno srilanjuje opterecenje.
Podrucje rada naponom upravljanog asinhronog motora moze se prosiriti u mo-
torskom rezimu i rezimu protustrujnog kocerija, ako se u rotorski namot ukljuci
dodatni otpor; kod kaveznih motora to se postize podesnom konstrukcijom (dvo-
kavezni rotor, povecan otpor kaveza).
Sistemu za regulaciju brzine vr'tnje AM promjenom napona napajanja statora
pridruzuju se, obicno, dvije povratne veze: unutrasnja (strujna) i vanjska za regu-
laciju brzine vrtnje.
Visestruka nelinearnost parametara AM uzrok je potrebi za kompromisnim
podesavanjem regulacijskih krugova s obzirom na velicinu dinamickog odstupanja
(koje najcesce- iznosi 5 do 10 pri razlicitim brzinama vrtnje), vremena regulacije i
velicine prisilnih oscilacija u unutrasnjoj povratnoj vezi; moze se postici staticko
odstupanje brzine vrtnje od 1 %. Najpovoljnije smanjenje brzine vrtnje je u omjeru
3:1 iii 4:1; ostvarivi su i bitno veci omjeri (npr. 20:1).
Upravljanje asinhronim motorom podsinhronom kaskadom
Kod podsinhrone kaskade - upravljanje "bez" gubitaka energije - u rotorski
krug kolutnog asinhronog motora prikljucuje se pretvarac, koji se sastoji od ne-
upravljivog ispravljaca, prigusnice i mrezom vodenog izmjenjivaca preko kojeg se
snaga klizanja vraea u trofaznu mrezu (8
1
i 8
2
u tablici 1. str. '626). Prigusnica
osigurava kontinuirani tok struje Id u izmjenjivac; transformatar sluzi da se napan
izmjenjivaca prilagodi ispravljenom naponu rotora. U stacionarnom rezimu rada
ova dva protunapona su u ravnotezi. Upravljanjem izmjenjivaca u podrucju 0:=90
0
do 150
0
el. (invertorski rdim rada) podesava se napon rotora, a time i klizanje,
odnosno brzina vrtnje AM (sl. 2; (X-kut kasnjenja okidanja tiristora u izmjenjivacu).
Ovaj spoj ne osigurava reverzi-
ranje i kocenje asinhronog motora,
ali to je pogon s konstantnim mo-
mentom u cijelorn podrucju upravlja-
nja brzinom vrtnje sve dok je struja
rotora manja od 12maks (sl. 2).
SI. 2. M (n) karakteristike podsinhrone
kaskade
Podrucje promjena brzine vrtnje od 50% iii do 100% sinhrone brzine
vrtnje, tehnicki i ekonomski najprihvatljivije je za podsinhronu kaskadu.
1, s - indeksi za para metre statora; 2 - indeks za parametre rotora; n indeks
za nazivnu vrijednost; a - indeks za sinhronu brzinu vrtnje
'(
622_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Buduci da oapon rotora ima sinusoidal an, a struja trapezni oblik, srednja
vrijednost momenta u stacionarnom stanju bit ce:
2,34 , Y
M=- U,o Id cos -, (3)
Wo 2
gdje je: (00 sinhrona kutoa brzina vrtnje AM; U
20
fazni napon rotora u mirovanju;
y-kut komutacije ispravljaca.
Podsinhrona kaskada smanjuje vrijednost prekretnog momenta molora oa 83%.
odnosno 95,5% (teoretski, a uz induktivitet prigusnice za gladenje struje rotora
L = 00. i L = 0), srednja vrijednost cos <p jest 5 do 7 % manja od one za AM upravljan
S otporima u rotofu, a snaga i srednja vrijednost momenta smanjuje se za cca
10%,
Nazivna brzina vrtnje podsinhrone kaskade manja je za cca 2% od nazivne
brzine vrtnje AM, zbog povecanog otpora u rotoru i oblika struje, a srednja
vrijednost stupnja djelovanja iznosi cca 0,9.
Vise harmonicke komponente i dodatni gubici koji nastaju od struja sesto-
rostruke frekvencije ispravljaca igraju sarno drugostepenu ulogu.
I podsinhronoj kaskadi priduzuju se dvije povratne veze: strujna, cije podesenje
odreduje zbroj elektrieke vremenske konstante 1'.: = 1/(2n 11 Spr) i vremenske kon-
stante koju odreduje induktivitet prigusnice za gladenje istosmjerne struje rotora. i
ukupni radni otpor rotora (preraeunat na istosmjerni medukrug) i povratna veza
po brzini vrtnje. Za poddavanje povratne veze po brzini vrtnje odlucna je elektro-
rnehanicka vremenska konstanta TM=(J!l0/2Mpr) spr'
Asinhroni motor upravljan promjenom napona i frekvencije
", Potpuna upravljivost u sva cetiri kvadranta, neznatni gubici i dobre staticke
i dinamieke karakteristike (slicne onima kod istosmjernih motora) mogu se za asin-
hrone motore realizirati promjenom napona i frekvencije (01, 02, El, E2 u
tablici 1, StL 626),
fl
f

I C
,
u,
N
!i
u"
11" u"
IP 1,2 1,5 2.0
.E., __ _
n"
Sl. 3. M (n) karakteristike naponom i frekvencijom upravljanog AM s na-
zivnom strujom statora: n
OI
- sinhrona brzina vrtnje pri baznoj frekvencijifl
i'
I
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni __________ 623
Pri opterecenju AM s npr. konstantnim momentom tereta, da bi se osigurao
prakticki nepromijenjen ulaneeni magnetski tok statora tps, mora se mijenjati i
amplituda napona napajanja proporcionalno s promjenom frekvencije, tj. moramo
osigurati zakon upravljanja Us/is = konstantno. Staticke mehanicke karakteristike
AM za ovaj zakon upravljanja prikazane su na slici 3. U tom. slucaju se maze
odrzavati konstantni ulanceni tok statora s pomocu generatora funkcija Us ([.),
koji mora osigurati pavec.ani napon napajanja u motorskom, a smanjeni u genera-
torskom rezimu rada u odnosu na zahtijevani napon napajanja statora u prazDom
hodu, da hi se kompenzirao pad napona na otporima statora.
Ako su mehanicke karakteristike tereta drugaeije, onda se moraju osigurati
i drugi zakoni_ upravljanja.
Buduci da se pri promjeni frekvencije u podrueju IJIl> 1 napon odrZava kon-
stantnim, tokovi funkcija tp Jtpsn i M/M
n
se praktieki podudaraju i mijenjaju pri-
blizno po zakonu hiperbole,. slieno kao i pri upravljanju istosmjernog motora
poljem (sl, 3),
Moment AM u stacionarnom stanju za sve frekvencije napona napajanja
moze se priblizno izracunati s pomocu modificirane Klossove formule:
M 2
(U, f.)'
Mpru -f,cc,--f,:-pru- u:: Is .
--+---
fpru J.
(4)
Prekretna frekvencija rotora /, ru U jednadzbi (4) odredena je impedancijom (R
2
, L
2
)
rotora, induktivitetom Lm u nadomjesnoj shemi AM i rasipanjem (J (fpru =
R
---,,-' -. , tj. pretpostavljeno je da nije funkcija frekvencije napona napajanja;
2nu(Lm+L ,)
Mpru jest prekretni moment motora pri nazivnom naponu i frekvenciji.. .
SHean oblik jednadzbi dobiva se i pri upravljanju AM s konst-antmm gJavmm
magnetskim tokom iii konstantnom strujom statora, ali se njihove karakteristike u
M-n koordinatnom sistemu bitno razlikuju od onih prikazanih na sl. 3. Upravljanje
AM s konstantnom strujom statora u otvorenom krugu nije tehnicki opravdano;
primjenjuje se' sarno u zatvorenom krugu
Za upravljanje AM frekvencijom
razvijeno je vise razlicitih pretvaraca
da bi se, u ovisnosti 0 zahtjevima po-
gona, mogla nuditi ekonomicnija rje-
Sl. 4. Napon i .struja statora AM pri
napajanju iz tyretvaraca frekvencije 5
utisnutim naponom (sa sirinsko-im-
puls1l;om modulacijom)
62LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
senja 1). S. izuzetkom ,ciklokonvertora to su pretvaraci frekvencije s medu-
energija uzeta iz mreze pretvara se jedanput s
pomocu IspravlJ3ca U IstosmJernu energiju i drugi pula s pomocu pretvaraca u
trofaznu energiju zeljenog napona i frekvencije, odnosno struje i frekvencije. Napan
medukrugu prctvaraca frekvencije 5 utisnutim naponom moze bili promjenljiv
Ih. konsta.ntan; ,su .. Darocita pogodna za napajanje grupe matara, jer
da tmslon lzmJenJlvaca komutiraju neovisno 0 teretn, tj. predstavljaju
naponskl lzvor uoular cije se preopteretivQsti moze prikljuciti bila koji asinhroni
motor (iii vise manjih).
. Pri napajanju AM iz pretvaraca frekveneije 5 utisnutim naponom sa sirinsko-
modulacijom, cija je frekveneija pravokutnog napona bitno veca od
frekvene!Je harmonika, struja statora is prakticki je, zbog induktivnog
(51. 4). I tok u zracnom rasporu ee se zato mijenjati
smusoldalno, pa je vremenskl tok trenutnih vrijednosti momenta motora prakticki
konstantan.
. Specijalno se za jednomotorne pogone koristi pretvarac frekveneije s utisnutom
struJom (Dl i D2 u tablici 1), koji se moze realizirati s manjim troskovima u
na s naponom. Buduci da u prisilnoj komutaeiji iz-
mJenJlvaca ucestvuJu 1 parametn AM, onda ee struja statora imati prakticki pravo-
kutni oblik (sl. 5).
'G
I \ c
LJ

I
m
u
bJ
Sl. 5. Napon i struja statora (a) i vremenski tok elektromagnetskog momenta AM
(b) pri napajanju iz pretvaraca frekveneije s utisnutom strujom
U tom slucaju moraju izrnjenjivac i motor biti podeseni jedan na drugog.
Osnovni harmonik napona i njemu odgovarajuei tok u zracnom rasporu
prakticki su sinusoidalni (ali se iznad napona pojavljuju komutaeioni vrhovi, slicno
izmjenjivaca s prirodnom komutacijom). Dakle, u momentu se pojavljuje
komponenta. koje je frekvencija jednaka sestorostrukoj frekveneiji napona
napaJanJa, a je izrazena pri veoma niskim brzinama vrtnje (sl. 5b).
U radovima vee je pokazano i eksperimentima potvrdeno da se
AM zbog visih harmonickih komponenti smanjuje za 1 do 2 % pri
napaJanJu IZ frekvencije s utisnutim naponom iii strujom. Poveeanje
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni _________ 625
gubitaka u feljezu j, bakru smanjuje stupanj djelovanja za eea 1 do 2 %, odnosno 2 do
3 % pri upravljanju AM iz pretvaraca s utisnutim naponom, odnosno strujom.
Direktol frekvenelje voc1en mreloM. (ciklokonvertor) sastoji se od tri
mrezom vodena reverzibilna usmjerivaca (pa se mogu koristiti iskustva stecena s regu-
Iiranim istosmjernim motorima), koji se prikljucuju na stezaljke asinhronog motora.
Pomocu vremenskih sinusno formiranih upravljackih signala za usmjeri.vace, koji
su uvijek medusobno fazno pomaknuti za 120
0
el. nastaje na izlazu pretvaraca tro-
fazni sistem napona. Rad u sva-cetiri kvadranta je moguc bez dodatnih troskova (CI
i C2 u lablici I).
Ciklokonvertor je do strujnog ogranicenja po volji udarno opteretiv i zato je
veoma podesan za teze zalele. i grupnih pogona s AM do najvecih
snaga, ali je 'njegova primjena ogranicena. jer maksimalna izlazna frekvencija'iznosi
sarno. 40 % ulazne .frekvencije. Postoje medutim ciklovertori s visorn izlaznom frek-
vencijom.
Povratne veze naponom i frekveocijom upravljanih AM
. Da bi ,se: u sirokom dijapazonu promjena brzine vrtnje dobile staticke
i povoljne karaklerislike pri upravljanju AM rrekvencijom, potrebno je
uvesti povratne- veze. Univerzalni sistem upravljanja jest onaj. koji stabilizira iIi
regulira tri tok (iIi struju), brzinu vrtnje i klizanje; pri tome nisu Dzete
u obzir povratne veze stabilizacije' napona i/ili struje. ave povratne
veze se mog,u koristiti za sva navedena rjesenja.
Podrucje' promjena brzine vrtnje pri upravljanju AM promjenom napona i fre-
kveneije u sistemu s jednom povratnom vezom stabilizacije toka iznosi 10: 1, a sa
dodatnim povratnim vezama po brzini vrtnje i klizanju moze se poveeati do 20: 1
i vise. '
Asinhroni motor (ako ne postoji nul.komponenta) u elektromagnetskom smislu
predstavlja sistem koji se sastoji od skladista energije, pa istrazivanje prijelaznih
pojava nije jednostavno.
Zbog toga koreklan izbor pojednostavljenja, koji dozvoljava da se proracun
pojednostavi uz zadovoljavajucu tocoost, predstavlja najvazniju odluku. SHcno kao
i kod podsinhrone kaskade, mOZemo i kod upravljanja AM naponom irrekvencijom
reci da su prijenosne funkcije istog oblika kao i prijenosne funkcije istosmjernog
motora upravljanog armature, tj. postoji (J: = -_1_ -) i elektro-
mehanil:ka vremenska konstanta ,(TM='J (dO) ). kon-
dMII",o uL
stanta 7;, jednaka je tranzijentnoj vremenskoj konstanti rotora T/ = --' (L, je ukupni
induktivitet jedne faze namota rotora: Lr=Lm+L2). R,
Ovom aproksimacijom dobiva se matematicki model AM za radne tocke oko
sinhrone-brzine vrtnje i Rs=O).j uz konstantan magnetski tok. tj. promjene
napona i -Crekveneije oko radne tocke su proporeionatne. Vremenske- konstante
i TM istog su reda velicine i iznose nekoliko stotinki sekunde; zavise od velicine
asinhronog motora.
Za idealne regulacije slruje (R, = 00) vremenska konslanla
L
7;,-= "1;0=-' eea je to puta veca od vremenske konstante 7;', ad zahtjeva pogona
R,
40 Konl:arev prirucnik
626 ______________________________________ _
Tablica I.
Regulacija napona statora
Osnovni podaci i primjene reguliranih
Podsinhrona kaskada
2
Direktni
frekvencije voden
mrezom (ciklokonvertor)
3
Pojednostavljena funkcionalna shema i karakteristike
svaka faza motora pri-
kljucena je preke antipa-
ralelnog para tiristora oa
mrezu
*
A2
F2'l!J sfondordoo izvedlxI
EZZII dodaff/(} onfiporo-
lerna {Xlro
izmjenjivac voden
mrefom,
prigunica u isto-
snijernom medukrugu,
diodni ispravljac,
podsinhroni fdim
(motor): desni sustav,
nadsinhroni
(generator): lijevi
sustav
BI
Podrucje rada
n
' .
B2
-f-- prerrn opsegu
promf!ne hrzine
vrfnje
svaka faza motora priklju-
cena je preko antiparalel-
nog, spoja dva trofazna
na
I, '" 0,4 I, do 0,8 I,
Napomena Direktni pre-
tvarac frekvencije s vla-
stitim vodenjem bitp.o je
slozenije strukture
u""
CI
UlI'l
J
-
C2
IZ?2JsfafKiardna izvedbo
__________________________________ 6V
motora, napajsnih iz tiristorskih
Inmrektni pretvaraci
Pretvarac frekvencije
s utisnutom strujom
Pretvarac frekvencije* Pretvarac frekvencije
s utisnutim n.3ponom voden sinhronirn motorom
4 5
Pojednostavljena funkcionalna shema

prigusnica u istosmjer-
nom medukrugu (indf-
rektno uskladistenje ener-
gije),
. izmjenjivac s vlastitim
vodenjem
12 mab ::::: 200 Hz
DI
em
'aZiJstondardna izredbo
IZ2I Ul dodafne mjere
40
diodni ispravljac,
filter I, odn. sklop za

coper,
filter 2,
sklop za komutaciju
neupravljivi izmjenji-
vac s vlastitim vode-
njem,
1,,,,0 (5) ... 100 ... 200 Hz
... 300 ... 600 Hz
EI
Podrucje rada
.
e

E2
IZ?2 stondardoo izredba
m s dodofnim sklapom
6
karakteristike
. .
usmjerivac,
prigusnica u istosmjer-
nom medukrugu,
izmjenjivac voden
strojem.
I, m,b '" 500 Hz
FI
U
2
,f2
.-,-
e
F2
t2Z.2I sfondardno izvedln
fZ4 uz dodafne mjere
62LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
kolutni i specijalni kavezni
asinhroni
10 do 250 kW
crpke, ventilatori, dizalicni
pogoni, dizala, transportni
uredaji. usporeni zalet kavez-
nih motora
. Vtsta motora
kolutni asinhroni
2
Podrucje snage
100 do 2500 kW
Primjena
crpke. ventilatori, korn-
presori, iopaticni kotaci
bagera, aerodinamicki
kanali "
sinhroni i kavezni
asinhroni
3
400 do 10 000 kW
mlinovi za cement, veliki
ventilatori, kotrijace, izvor-
oi strojevi
"'Postoje i druga rjesenja s varijabilnim naponom istosmjernog medukruga snaga od
80 do I 000 (4000) kW. .
na dinamiku ovise i troskovi sistema upravljanja i regulacije. Dinamicki pokaza-
telji slicni onima kod reguliranih istosmjernih motora mogu se postici sarno llZ ne
jednostavnu koncepciju sistema regulacije.
Tako je npr. moguee odvojeno podesavati ulanceni magnetski tok statora
'I's i moment motora s pomoeu ism i is/l rezultantnog vektora struje statora
'I's' koje se mogu izmjeriti, a pripadaju koordinatnom sistemu IX, p, 0 koji rotira
sinhronom brzinom vrtnje WOo Podesavanjem komponente ism' koja lezi u smjeru
vektora ijis, odriava se ieljeni ulanceni'magnetski tok statora, a pomoeu komponente
isp, koja je okomita na ijis' podesava se ieljeni moment motora ..
Danas se regulirani AM primjenjuju u pogonima sa slijedeeim zahtjevima:
jednostavno odriavanje, mehanicka neosjetljivost, rad u eksplozivnoj iii agresivnoj
atmosferi, male zamasne rnase, manja teiina ifi volumen, snage veee od granicne
snage istosmjernih motora i veoma visoke brzine vrtnje. Tranzistorski pretvaraci
frekvencije pocinju zamjenjivati tiristorske pretvaraee; za sada najcesee do 10 kVA.
f
I
Regulirani izmjenicni elektromotorni pagani __________ 629
kavezni asinhroni
4
60 do 1000 kW
ekstruderi. puhala, . ventila-
tori, mjesalice, mlinovi, dro":
bilice, transportni ucedaji i
vozila
Vrsta motora
ka vezni asinhroni
sinhroni
5
Podrucje snage
3 do 120 kW
Primjena
ventilatori, crpke, mjesa-
lice, strojevi za proizvod-
nju sintetickih vlakana,
klatni strojevi, pogoni vo-
zila na tracnicama
sinhroni
6
400 do 20000 kW
kompresori, ventilatori,
crpke, klatni strojevi, zalet
plinskih i vodnih turbina
*Rjesenja s konstantnim napon.om istosmjernog medukruga imaju u pravilu manju
smagu i 12 maks:::::: 200 Hz ..
PRIMJERI PRIMJENE REGULIRANIH ELEKTROMOTORNIH POGONA
S IZMJENICNIM MOTORIMA
Sistem regulacije brzine vrtnje kolutnog asinhronog motora promjenom napona
stator. - sistem ASTAT RK
od tipicnih primjena sistema ASTAT RK su pogoni diza-
lica.
I
Dizalicni kolutni asinhroni motor pcikljucen je na mceZu preko tiristor-
skog sklppa, kojim se mijenja iznos napona statora, a redosHjed faza sklopnicima
za rever2:iranje (sl. 1). Uz ukljueene otpornike rl,i r2 dobivaju se momentne karak-
teristike
l
I, 2 i 3 ovisno 0 polozaju kontrolera K i neovisno 0 momentu tereta za
smjer dizanja, Kratkim spajanjem otpornika r2 dobiva se 4, i najvisa ..
brzina vrtnje (priblizno 0,9 sinhrone) pri nazivnom momentu motora.
Pri spustanju tereta postizu se momentne karakteristike 1',2'. i 3' u reiimu protu-
strujnog kocenja a uz ukljucene otpornike cl i r2. a 4' uz kratko
spojeni otpornik c2 u reiimu nadsinhronog kocenja. Razvijeni momenti motora
ograniceni su osim iznosima otpoca i iznosoril struje statoea, koju ogranicava regu.:.
lator struje R
I
. Kontrolerom K postavljenu "brzinu vc.tnje odrzava regulator brzine
vrtnje Rn. kojem se dovodi napon tahogeneratora kao signal povratne veze. Ako
kontroler na svom izlazu daje kontinuirani signal, moguee .je brzinu vrtnje konti-
nuirano podesavati do 0,5 sinhrone brzine vrtnje U oba sm.iera.
'Zbog relativno velikih gubitaka u krugu rotora, ovaj sistem primjenjuje se
kod pogona s intermitiranim nacinom rada. Ipak i tada prema tezini rdima rada
motor treba peedimenzionirati.
630_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Antiparalelno spojeni tiristori iii trijaci. prikljuceni izmedu mreze i motara upo-
trebljavaju se i za usporeni zalet manjih kaveznih asinhronih motara. Buduci da
se napon na motaru kontinuirano poveeava do nazivnog tijekom sekundi.
dobiva se usporeni zaIet i manja struja pokretanja (npr. kad jednostavnijih dizalica.
transportnih uredaja, u industriji kabela itd.). Time se smanjuju udarci struje na
mrezu i vrne vrijednosti dinamickih momenata, koji mogu izazvati mehanicka oste-
tenja spojki iii zl:lpcanika na osovini motara.
J-50Hz,J80V
r---- ------,
t


I rll
I
I
I
n
DflANIE
I r- I
n.
, \.
I I "j
I
0.5
J
\.1,
I
I -- I
025
1
rl.rll
I
I
I
'I'
I '0.1
I I
0
I I
0.1 .!!..
L_
__ .J
1 H.
0;5
1
SPU!TANIE
0.5

X'
n
f
rl
rli
SI. I. Principna shema i dijagram elektromotornog pagoDa dizalice sistema
AST A T "Rade Konear"
Podsinbrona kaskada
Primjer: Regulirani elektromotorni pogon mrezne erpke s automatskom regulaci-
jom brzine vrtnje iii ttaka vode
Kolutnom asinhronom motoru snage 1 250 kW; koji je prikljucen na mreiu
napona 10 kV regulira se brzina vrtnje u opsegu 750 do 1 450 min -1 pomocu
podsinhrone kaskade (51. 2). Do 750 min - I. motor 5e zalijece rotorskim pokretacem
RP, a iznad ove brzine vrtnje radl u spoju podsinhrone kaskade.
Snaga kJizanja motora, koja 5e iz rotora preko diodnog ispravJjaca, prigusnice
za gladenje struje, tiristorskog 'izmjenjivaca i tninsformatora T vraca u
1zoosi: . .
H$
p kW
2g 30
gdje je Mm u Nm, n" u min-I.
Potrebna snaga transformatora u kVA je PI 1.4 . Pm' Smab' gdje je Pm nazivna
snaga motara u kW i Sm.b najvete kJizanje, koje odgovara: najnizaj radnoj brzini
vrtnje asinhranog matora. Zbog posebnog reZima. rada treba tipnu snagu motora
poveeati za 10 do 15 % iznad snage potrebne na osovini
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni __________ 631
Sl. 2. Principna 'shema
podsinhrone kaskade za
regulaeiju brzine vrtnje
mrezne erpke
3-SOHz.lOkV
p'
1000kVA
10000/525 V
T
n' Oy5
11MIENJIVAt
VODEN HREIOM
Pri regulaeiji brzine vrtnje zadani iznos H postavlja se poteneiometrom, a stvarni
iznos brzine n mjeri se tahogeneratorom i dovodi u regulator brzine vrtnje Rn
Pri 'automatskoj regulaeiji tlaka vode zadani iznos p' postavlja ,se po:eneio,metrom;
a stvarni iznos tlaka p mjeri se u ejevovodu, pretvara u elektrlcOl sIgnal 1 dovodl
u regulator tlaka R
p
' Regulatorima Rp i Rn podred_e,n je regulator struje Rl koji
ogranicava struju, i moment motora.
Sistem regulacije brzine vrtnje asinhronih motora
promjenonl -napona i frekvencije - FRAM
pretvaraca (sl. 3), oa koji se prikljucuje asinhroni motor, mijenj.a
se frekvencija i napon, cime se postize zadana brzina vrtnje motora, Pri tome Je
moguee ostvariti promjene frekvencije od 5 do 50 Hz iii od 9 do 90 Hz.
SI. 3. Funkcionalna blok-shema
sistema FRAM
12HIENJIVAt
S ViAS""M VODENIEM
63L INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Pretvarac 'se sastoji od diodnog ispravljaca, tapera, istosmjernog medukruga
i izmjenjivaca. Upravljanjem tapera mijenja se oapon istosmjernog medukruga. a
izmjenjivacern se taj oapon pretvara u simetricni trofazni napqo koji ima oblik
pravokutnih impulsa trajanja 120
0
el.
Sistem FRAM je taka koncipiran da se asinhronom motaru maze regulirati
iii brzina vrtnje iii moment motara. Ako se motoru regulira moment, iskljucen je
regulator brzine vrtnje RB, a djeluje sarno regulator struje istosmjernog medukruga
RI (51. 3), Nairne. izmedu momenta motora i struje istosmjernog medukruga postoji
jednoznacna veza. Pri regulaciji brzine vrtnje motora regulator struje djeluje kao
strujni limit. Aka se prekoraci zadana vrijednost struje, regulator struje RI iskljuci
djelovanje regulatora brzine RB i preko copera smanjuje napon istosmjernog
medukruga a time struje odnosno brzinu. vrtnje motora. Ti.me je pretvarac
zasticen od preopterecenja i od kratkog spoja na izlaznim stezaljkama.
Mjerenjem struje i napona istosmjernog' medukruga 'i obradom ovih signala
u sklopu za kornpenzaciju SK omogucena je regulacija brzine vrtnje motora bez
upotrebe tahogeneratora.
,/
6
/
0,
, /
0.
2--
a 0,(.
.--
0.6 0.8 '.0
.L ___
to
Zbog pravokutnog oblika napoija pove-
cani su gubici u motoru, pa je potrebno motor
predimenzionirati za cca 10%. Ako motor ima
vlastitu ventilaciju, pri smanjenju brzine vrtnje.
pogorSava se hladenje mot ora, pa je potrebno
smanjivati i opterecenje motora prema' "kii-
vulji na slici 4.
Sl. 4. Smanjenje opteretivosti'motora s vlasti:..:
tim hladenjem napajanog iz -pretvaraca FRAM
f.. - _ naziYna. frekvencija 50 Hz
Sistem FRAM' primjenljiv je u pogonima gdje ne visoki zahtjevi 'na
dinarniku, a za snage do 100 kW. Pretvarac ima.stupanj djelovanja '1=0,9 i faktor
snage cos <p ==:0,95. Sistem FRAM posebno je pogoda.n za primjenu u zagadenoj pa
i eksplozivnoj atmosferi, jer je konstruktivno prcdviden i za S .izvedbu: 'Pogodan je
za visemotorne pogone, jer se na pretvarac moze prikljuciti iii motora para-
leino, iii vise pretvaraca paralelno koji rade potpuno sinhrono.
T
i Sistemi uzbude sinhronih strojeva ________ -, ____
SISTEMI UZBUDE SINHRONIH STROJEVA
Pojam i definicije
Sistem uzbude sinhronog stroja osigurava struju potrebnu za odriavanje
konstantnog napona na stezaljkama sinhronog stroja, neovisno 0 promjeni opte-
recenja. U prijelaznim: pogonskim stanjima osigurava brzi povrat napona sinhronog
stroja na narnjestenu vrijednost, pridonoseCi povisenju stabilnosti stroja i mreze
na koju je sinhroni stroj prikljucen.
Sistem uzbude
Sistern uzbude se sastoji od uzbudnika, regulatora napona
rucnog regulatora napona (sl. 1).
Uzbudnik
Uzbudnik je izvor struje uzbude sinhrQnog stroja, a sadrii izvor energije
snage. Pojacalo snage pojacava izlazni signal i osigurava struju i napon
uzbude koji, u: stacionarnom stanju. odgovaraju pogonskom stanju sinhronog
stroja.
Izvor energije za napajanje uzbudnika i koncepcija napajanja sklopova auto-
'matskog regulatora napona tj. povezanost s energetskim krugom reguJiranog ge-"
neratora odreduju auton.9mnost sistema uzbude (mogucnost da se postigne stropni
napon) u t6ku poremecaja u mrezi i na taj nacin bitno utjecu na pogonsku' pouz-
danost stroja.
Podjela sistema uzbude s obzirom na "Yrstu izvora energije za napajanje uz-
budnika, cime su odredene osnovne vrste uzbude kao i najcesca rjesenja
uzbudnika dani su u tablici 1 (str. 636). Pretezno .su navedene suvremene varijante
rjesenja
Automatski regulator napona
Automatski regulator napona sinhrpnog' stroja povezuje izlazne varijable stanja
sinhronog stroja i ulaz. uzbudriika sa' ciIjem regulacije izlaznih varijabli stanja
sinhronog stroja. Automatski regulato"! napona sadrzi mjerni clan za detekciju
. regulacijskog odstupanja, pretpojacaio, izlazno pojaealo, stabilizatore i ogranicavaee,
dodatne regulacijske jedinice r regu.latore (sl. 1). Automatski regulator za
neki odredeni sinhroni stroj. De mora sadriavati 'sve navedene dije!ove, sto ovisi 0
velicini sinhronog stroja i njegovoj ulozi u elektroenergetskom sistemu.
Rucni regulator napona
Rucni regulator napona je dio sistema uzbude kojim se ruerio namjesta napon
sinhronog stroja u otvorenoj regulacijskoj petIji. Uglavnom sluzi kao rezervni
63LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE

'" - e:


----------,
I
'o..s:""l: I
I
\
________ --L-_
1 \\
I
L ---"""
-'+ I
1 I
\ .\
1 \
---,---------
I
J

'"
----------1
r-
\
\ \
___ ..l--+
\
__ +J
\.
\ \
\ I
1 1
H
1
1 \
I \
;.. .......
L
Sistemi uzbude sinhronih strojeva _____ ________ 635
regulator za slucaj kvara automatskog regulatora napona. Za sisteme samouzbude
Ali A 2 (tablica 1) rucni regulator se izvodi kao automatski regulator struje
uzbude iii napona uzbude.
Sistem regulacije uzbude
Sis tern regulacije uzbude sinhronog stroja je regulacijski sistem s povratnom
vezom koji ukljucuje sinhroni stroj i njegov sistem uzbude (s1. 1).
Jedinicne vrijednosti
Sve varijable stanja i parametri sistema regulacije uzbude sinhronog stroja
najcesce se izrazavaju u jedinicnirn vrijednostima. p. u. (per unit), sto je u skladu s
prijedlogom IEEE (IEEE Transactions Vol. PAS-88, August 1969).
Napon uzbude
1 p. u, napona uzbude je jedinicna vrijednost napona uzbude potrebnog da
proizvede n'azivni napon stroja Un oa karakteristici zracnog raspora stroja kod
sinhrone brzine i pogonski uzbudnog namota. Pri tom pogonski
ugrijanorn uzbudnom Darnotu odgovara temperatura:
75C za uzbudne oamote, koji su projektirani za nadtemperature od 60 K iii
manje,
100C za uzbudne oamote, koji su projektirani za nadtemperature vece od 60 K.
(Ranije je, 1 p. u. napona uzbude odgovarala uzbudi za Un. In. cos <i>n. nn. uz
dozvoljenu temperaturu uzbudnog namola za pripadnu klasu izolacije),
Strnja uzbude
1 p. u. struje uzbude je jedinicna vrijednost struje uzbude .sinhronog stroja,
potrebne da proizvede nazivni napOD na karakteristici zracDog raspora stroja kod
sinhrone brzine vrtnje. .
(Ranije je 1 p. u. struje uzbude odgovarala struji uzbude za Un. In. Cos'l>n. nn)'
Napon stroja
1 p u. napona stroja je jedinicna vrijednost nazivnog napona stroja Uno
Dinamicko pojacanje otvorenog regulacijskog
Dinamicko pojacanje otvorenog regulacijskog_ kruga sistema uzbude Kp izra-
lava se kao odnos promjene izlazne velicine (napona uzbude) u p.u. i promjene
upravljacke velicine (napona stroja) u p.u. unutar opsega u kojem se
mogu pojaviti oscilacije rotora stToja, obieno 0,3 do 2 Hz.
Stropni napon uzbude
Stropni napon uzbude je maksimalni iznos istosmjerne komponente napona,
koju moze proizvesti uzbudoik pod odredenim uvjetima. Pri tome su _ uvjeti. uz koje
se definira stropni napOD uzbude opr. kod sistema uzbude Ali A 2 (tablica I), iznos
napona, odnosno na-pona i struje stroja, iznos struje uzbude, maksimalni kut tiri-
storskog usmjerivaca itd.
Tablica I.
Podjela sistema uzbude S obzirom Da vrstu izvora energije za napajanje uzbudnika
Energija
Izvor
Oznaka I
energije za
Naziv sistema uzbtide oa ulazu
napajanje
Glavni dijelovi uzbudnika sistema
uzbudnika
uzbudnika
uzbude
Sistemi bez koril- elektricka sinhroni usmjerivacki transforinator i tiristorski
samo- paundacije
stroj usmjerivac . A 1
uzbude
skompaun-
usmjerivacki i kompaundni transformatori,
dacij<?m
prigusnice, tiristorski i diodni A2
Sistemi direktni mehanicka pogonski
osovinski genenitor 2) i staticki tiristorski
nezavisne
stroj usrn jerivac
B 1
uzbude
sinhronog
generatora osovinski generator i rotirajuCi tiristorski
usmjerivac (beskontaktni sistem uzbude) B 23)
izmjenicni uzbudnik i staticki diodni
ispravljac
B3
. izmjenicni uzbudnik i rotirajuci diodni
ispravljac (beskontaktni sistem uzbude) B4
istosmjemi elektro- . spojen
masinski uzbudnik direktno B 5.1
.
spojen preko
reduktora B5.2
indirektni osovinski generator i posebni uzbudni
agregat (asinhroni motor i istosmjerni
.
elektromasinski uzbudnik) B6
Sistemi strane uzbude elektricka strana posebni uzbudni agregat sa -zamasnjakom Cl
mreza
ispravljacki transformator i tiristorski
usmjerivac" C2
.
1) Oznake AI, A 2, B 1 itd. uzete su proizvoljno
2) Pomocni generator na osovini glavnog generatora
3) Za vrijeme izdavanja prirucnika u fazi razvoja
c
" N
"'cr
C C
"0.
0."
:-0
n: s
n, '"
"
"
!;;.
0- '? I
s 01 QI
'" 0

c
::r <--. N
cr
o QI C
:=. c
00
"
'" S
g. g
'" '0
.. g

S
o
p. ::0; C N
0 N
o.cr
< C '0
'g
3
n z:l::l ::I

-, C :;:- g

..B: .
-. '0
o 00-
c:
iJl (JQ I

c:
'0

"
o
0.
n:
c.
.E.
"
[
S'
'"
o
0.
N
:;;.
'"
Q <
n '"

'no 0 c::
0.'0 '"

-.
'" < <
o E-
(') <--"
'" C
'""'I ::I
t:l. ('";,
" - '0
'" '" 0
'" "
o 0
0.- '"
t:!. p.
ii '"

iii' C
o
Fl-
:;;.
'"
';'0
S 0
'" < -
C :-
N "
g' n
0. Q C
" '" n

[!!
p
o
0.
::r !::l.
g ;.
o
00';
S
;:; '"

'" N
cr
a
"

:;;'
'"
"
1\
1 \
1 \
1
1
1
1
I
""
..l.-------.;,c::r-
"-
F:l g-.. F:l
o-N 0 0-"'" en N
C S::::s C 0 - S
o.oC0.3_ttl fo'
2: Pl 5 t::l
C C -, =

:;r
Pi 'n' 0 '0 o.e; 8.. fo'
.., 2 (JQ t:!. !a.
o
0."0 0
;;: 0 '0 0 c.:!. :3
0. .., 0 3 2.. fo'
n ......., r.n
C
OPl" OPl0.3
(fQ _. "0 g. r.n 'S c
<=-=3 n
Pl
=-
;;: en g N"S F:l
3 :=. n. r.n 0 c=;; 0-
n N'C ?>o.::o;c
::I 0 ::I o N 0 0.
?' 2.0' ::0; :;;:. n
3 'g 'no
::I "," ;:;:::1 ::::s

'0 2.; "0' '0
g 2. 3 g 2" 2.-
0 , n ,
!
I
Primjer
Da slici
5a)
5b) .
6
7
'0 0
. 0.
C "
":""'0
.".
- '"
'C - '" . .., 0-
F .g '""'I
" "
'" 0 _
'O(tQ3
o ,,'0
" '" "
'" '0 0
C 000
N "
cr '" "
= '" 0.='0
!"II i} 0
C "
0.'"
" C
_N
-. cr
!:j C
'" 0.
0
5 :>:
00"
C 'no
.
."
'"
".
g


0
'C
g
'"
"
'"
'C
0
"
'"
=
N
"" =
'"
"
u-
w
'"
I
2
o
c
V>
--i
;<>
.::
VI
;:><:

m
r"
m
;:><:
--i
;<>
o
z
;:><:


c
--i
o
3:

--i
VI
;:><:
o
C
-u
;<>

<
r"
);
Z

m
en
;;;;'
....
CD
3
<::
N
0-
<::
C1.
CD

:J
::r
-.
0
:J
::r

....
-.
0
ro'
<
'"
u-
w
....
I'
I
r
w-/
63LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Reaktivna kompenzacija
Reaktivna kompenzacija osigurava dodatni utjecaj reaktivne struje stroja na
rnjernu velicinu (napon generatora), sa svrhorn, da se ostvari rczultantna staticka
(padajuca) vanjska karakteristika napona stroja S obzirom na reaktivnu struju
stroja (statika), U odnosu na onu tacku u rnrezi, koje sc napon maze smatrati
cvrstim (sabirnice beskonacne snage). S obzirom na smjer djelovanja reaktivne
kompenzacije moguca su dva slucaja:
pozitivna reaktivna kompenzacija, koristi se za kompenzaciju reaktivnog pada
napona u prijenosnom sistemu (transformatorima i dalekovodima) (51. 3);
negativna reaktivna kompenzacija, koristi se da osigura stabilnu i jednoliku
raspodjelu reaktivnog tereta izmedu vise strojeva koji su spojeni direktno na
iste sabirnice (bez medureaktancija) iii da smanji varijacije reaktivne snage stroja
pri varijacijama napona vanjske mreze.
Reaktivna kompenzacija izraiava se u postocima iii p.lI. nazivnog napona
stroja (statika), u odnosu na onu tocku u mrezi, koje se napon moze smatrati
reaktivne kompenzacije odgovara x
k
porasta (snizenja) napona stroja kad vrijed-
nost reaktivne struje poraste za iznos jednak nazivnoj struji stroja.
Rezultantna statika vanjske karakteristike Xr izraclInava se (s1. 4) iz izraza:
gdje su: Xc reaktancija izmedu stroja i sabirnica beskonacne snage; X
k
'stupanj
reaktivne kompenzacije koji daje automatski regulator napona.
I
]
7 6
I i
I I . ..J I
L!. ____
1 sinhroni stroj
2 blok-transformator
3 dalekovod
4 sabirnica beskonaene soage
5 sistem uzbude
6 automatski regulator oapona
7 llzbudnik
8 sklop za reaktivnu kompen-
zaciju (podeSeoi iznos reak-
tivne kompenzacije xJ
SI. 3. Sinhroni stroj prikljueen na sabirnice beskonacne snage
Ako x, nije poznat, moze se eksperirnentalno odrediti primjenom slijedeceg
izraza:
/lU
rcf
xc-x
k
=---,
Mq
gdjc SlI: L1 U rd
promjena refcrentnog napon<l <lutomatskog rcgulatara napona II
Jl'.ll.; M, adgovarajuca promjena reaktivne struje generatora 1I p.u.
Sistemi uzbude sinhronih strojeva ______________ 639
Primjer:
Ako je potrebna kompenzacija pada napona na blok-transformatoru, eiji je
napon kratkog ,poja Uk = 10 % (x, =0,1 p.ll.) (,I. 4) i ako se z.htijev. da je rezultanta
statika do visokonaponskih sabirnica Xr = 6 %, treba podesiti reaktivnu kompenza-
ciju regulatora x
k
na iznos:
X
k
=x,-x,=0,1-0,06=0,04 p.ll. =4%.
koraklerisfika napana na
slezaljkama s-.:,:;ro:io:--r-S=.
100% 1
.,.: ),;<1>
'J '\
karakferisfika sabirnica
.beskanacne snage
t
I rezullanfna {stalitka}
I karakterislika sfraja
I
u
J
I
J
I
SI. 4. Kar.akteristika napan-
-reaktivna struja sinhronog
stroja pri pozitivnoj kom-
penzaciji (kompenzaciji pa- 0
da napona u prijenosnorn

sistemu prema s1. 3) Iq-
Karaktei'istike izbor sistema uzbude
U- t<iblici 2 navedene su karakteristike pojedinih vrsta sistema uzbude.
U tablici 3 dane su preporuke za izbor sistema uzbude .
izvedbe 'sisJema uzbude
Izbor izvedbe sistema uzbude prikazanih u tablici 1, ovisi a vrsti i parametrima
sinhronog stroja, 0 tehnickim zahtjevima za ispunjenje posebnih funkcija, zahtjevima
za pogonsku pouzdanost te a tehnoloskom rjesenju postrojenja. Osim u detaljima
glavnih dijelova uzbudnika te u automatskom i ruenom regulatoru napona, poje-
dine se izvedbe medusobno razlikuju i u detaljima druge opreme u sistemu uzbude,
koja obuhvaca opcenito slijedece funkcije:
brzo razbudivarije sinhronog stroja pri djelovanju odgovarajuCih zastiia sinhro-
nog stroja (npr. diferencijalne zastite) i zastita sistema uzbude. Ne primjenjuje se
1,l sistemima uzbude iz skupine B 4;
zastitu kruga uzbude od prenapona. Primjenjuje se sarno ako uzbudnik sadrzi
bilo staticki, bilo rotirajuci tiristorski iii diodni usmjerivac;
poeetno uzbudivanje. Primjenjuje se u sistemima samouzbude, a prema potrebi
i _u sistemima nezavisne uzbude (za poeetno uzbudivanje uzbudnika);.
napajanje za vlastitu potrosnju sistema uzbude;
zastitu sistema uzbude i zastitu sinhronog stroja ad kvarova u sistemu uzbude;
upravljanje sistemom uzbude;
signalizaciju, indikacije (mjerenja) i dr.
. Po potrebi, suvremeni sistemi uzbude se izvode tako, da imaju potpunu auto-
nomnost pogona, te mogucnost rada u visokoautomatiziranim i daljinski upravlja-
Tablica 2.
Karakteristike sistema uzbune
Uzbudnik
. Generator
2
) Odriavanje
(ozoaka Regulator
i uzbudnik
Dinamicke
Pogonska pouzdanost
prema
napona
l
)
regula- uzbud- karakteristike
tablici I)
a b
tara nika
A I ARN I -
Dema malo vrlo dobre
prakticki jednaka kao za
YGUF
izvor uzbudne energije
A2 ARN I -
oema malo vrlo dobre
vrlo velika kao za
YGUF
generator
RD-Ti, Tr
BI ARN
2 -
oema malo vrlo dobre prakticki jednaka kao za
(kliz.
izvor uzbudne ene!gije
koluti)
B2 ARN -
.- nema oema velo dobre
vrlo velika
B3 ARN
2
- oema malo dobre
prakticki jednaka kao za
I
(kliz.
izvor uzbudne energije
koluti)
.
B4 ARN
- -
oema dobre
vrlo velika
YGUF
RD-Ti, Tr
..
B5 ABM-2 s ampli- I I Dema odriava- zadovoljavajuce prakticki jednaka kao za
dinom (2) (2) nje kolek- izvor uzbudne energije
ABMn-21, 22, (3) tara i
23, 31 (4) kliznih
ARN koluta
YGUF
B6 AMBn-21 2 1 oema zadovoljavajuce prakticki jednaka kao za
ARN izvor uzbudne energije
CI ABMn-21 I I oema zadovoljavajuce prakticki jedhaka kao za
ARN izvor uzbudne energije
---- .. -
1) Navedene su tipske oznake standardnih regulatora napona proizvodnje "Rade Koncar": ARN - visoko sistematizirani
poluvodicki regulator napona za sinhrone strojeve vece od 5 MVA (vldi str. 646); YGUF je po!uvodicki regulator napona
za sinhrone strojeve do 40 MVA s jednakim mogucnostima kao ARN; RD-Tt i RD-Ti su dodatni regulatori za sisteme
samouzbude s kompaudacijom za generatore do 5 MVA (Tr - je s tranzistorskim izlaznim pojacalom; Ti - je tiristorskim
izlaznim pojacalorn), ABMn-2, 21, 22, 23 i 31 su regulatori s magnetskim pojacalima.
2) a - broj pari kliznih b - broj komutatora

V>
in'
rt
'" 3
c:
N
0-
c:
0..
'"

" :T
a
"
:T

rt
...
.2.
'"
<
'"
'"
...

t;
*
Tablica 3.
Smjernice za izbor sistema uzbudc
Sistemi uzbude
Vrsta sinhronog
Normalni
Uzbudnik
Postoji
Kapacitivno
Agresivila
stroja i snaga se ne moze Daleki opterecenje
atmosrera
pogonski
ugraditi (zbog
udarno
prijenos (re1imi iIi slicni
uvjeti
konstrukcije)
opterecenje
podozbude) zahtjevi
Turbo- >200MW C2jAI-ARN C2/AI-ARN C2/AI-ARN C2/AI-ARN C2/AI-ARN B4-ARN
generatori AI-ARN Al-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN . B2-ARN
B4-ARN Bl-ARN BI-ARN 8l-ARN
Bl-ARN B2-ARN B2-ARN . B2-ARN
4O-200MW AI-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN B4-ARN
84-ARN B4-ARN
<40MVA AI-YGUF AI-YGUF A2-RD-Ti - - B4-YGUF
84-YGUD AI-YGUF
8S.1-YGUF
Hidro- >60
2)
AI-ARN AI-ARN BI-ARN BI-ARN BI-ARN B4-ARN
2)
generatod BI-ARN Al-ARN. AI-ARN Al-ARN
1O-60MVA AI-ARN AI-ARN BI-ARN BI-ARN
BI-ARN .
B4-ARN
Bl-ARN AI-ARN l ~ R N AI-ARN
<10 MVA2) AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF
BS.1- YGUF BS.l-YGUF
Dizelski . >I,SMVA B4-YGUF A2-RD-Ti A2-ARN -
- B4-.ARN
generatori A2-ARN
B2-ARN
B4-RD-Ti
A2-RD-Ti
B2-ARN
<l,S MVA B4-RD-Tr A2-RD-Tr A2-RD-Tr
- -
B4-RD-Tr
A2-RD-Tr
Sinhroni
AI-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN" AI-ARN" B4-ARN
kompenzatori B4-ARN
Sinhroni
C2-YGUF C2-YGUF A2-YGUF C2-YGUF C2-YGUF
'
) B4-YGUF
motori B4-YGUF A2-YGUF A2-YGUF A2-YGUF B2-ARN
A2-YGUF
-
1) Po potrebi se moze reverzirati struju uzhude.
2) Ovisi 0 brzirii vrtnje, u tablici su navedeni podaci za brzinu vrtnje 300 min -I; za vece brzine vrtnje granice se paroieu
prema vecim snagama.
Uzbudnici su oznaceni prema tablici 1, a regulatori napona 'prema tablici 2. Masnim slovima tiskana su rjesenja koja
preporuGujemo.
U- specificnim slucajevima moZe se odstupiti od ovih smjernica. U tablici nisu navedena tehnicki zastarjela rjesenja.
'"

'"
...
w
644_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
nim pogonirna, U objektima bez posade i slicno. Pojedine izvedbe imaju opcemu
za asinhroni zalet i samosinhronizaciju iIi omogucuju napajanje i automatsku
uzbude pri elektrickom koccnju pri frekvencijskom zaletu.
IfJERNI
TRANSFORIfAIDRI

IREGUlATOR
OPREIfA
POIfOCNI SINHRONI
lA BRlO
RAlBUOIVANJE
GENERATOR GENERATOR
D
, UlBUOE '
! POIfOtNOG !

VLASTIIA POTROSNJA
SISTEIfA UlBUOE
'NAPONA ' ___ --.J
!RuCN,-i
REGULATOR h
I I
IlAsmA 00
I PRENAPONA
riIRISTiJRSKI(-'
i USIfJERIVA !
L_
PRIJElAl
MIDIfATSKI-
-RUCNO
lNii,shem( nije"J
1
[
-OPREIfA,lA UPRAV-I
LJANJE SISTEIfOIf
, UlBUOE
l-lASlIlE 1
,-OPREIfA lA '
I SIGNAlIlACIJU I
,-POKAlNI
.-J
Sl. 5. Tiristorski sistem samouzbude: Al - bez kompaundacije, izvuceno
punim crtama; A2 s kompaundacijama, izvllceno punim i isprekidanim
crtama
Na slikama 5, 6 i 7 prikazane su funkcionalne sheme izvedbi sistema uzbude
sinhronih generatora. Prirnijenjeni su regulatori oapana peema opisu oa str. 646 i
tiristorski usmjerivaci.
Tiristorski sistcm samouzbudc bez kompaundacije
Tiristorski sistem samouzbude bez kompaundacije (A 1. sl. 5) ima najsiru
prakticnu primjenu (vidi tablice 3 i 4). Pri velikim snizenjima napona napajanja
(izazvanih gencratoru bliskim smetnjama u mrezi), aktivira se uredaj za potpuno otva--
ranje tiristora koji pri takvim smetnjama zamjenjuje regulator i impuisni
uredaj tiristorskog usmjerivaca. U ovakvom sistemu uzbude preporuca se primjena
podimpedantne zastite kao nadstrujne zastite generatora.
Tiristorski sistem samouzbude s faznom kompenzacijom (A 2. sl. 5)
Primijenjen je spoj s naponskom sumacijom. Vektorski su sumirani napon
proporcionalan naponu generatora s proporcionalnim struji generatora
iz strujno naponskih transformatora u zvjezdistu generatora. Izlazno pojacalo je
r
I
Sistemi uzbude sinhronih strojeva ______________ 645
IfJERNI
TRANSFORIfATORI
SINHRONI
GENERATOR
OPREIfA
IA BRlO
RAlBUOIVANJE
flr---,
-i_ftUtNI '
'REGULATOR f--o
_.J
lASTITA 00
PRENAPONA
PRIJELAl
AUTOIfATSKT-
-RUCNO
r:::--.--'
__ --+_llVPR lA i CONOCNI
POCEINO
I NAPON
UlBUONI I KOIfPAUNONI
IRANSFORiTRANSFORIfATOR
IfAJOR '- .,(_,
- --r--+
+--------Jt:)
",
I pnkazano: .
lA UPRAV-I
I
' LJANJE SISTEIfOIf,
UlBUOE I
[UREOAl zAl ,-lASTITE
__ __ -i' ""TP""" ' I-OPREIfA lA '
. ,., .. , '" OTVARAIIJE ,SIGNAlIlAClJU I
VLASTITA POTROSNJA
SISTEMA UlBUOE
iliR1STORU r-POKAINI i
-T- LJJiSJRUIf.NlL_--1
.,-L. NAPAJANJE'
P I I AKUIfULA TORSKA BATERIJA
N - ELEKTRANE
SI. 6. Tiristorski sistem nezavisne uzbude
tiristorski usmjerivac. Promjena opterecenja trenutno mijenja napon na tiristorskom
usmjerivacll, tako da je, uz jednaki kut paljenja tiristora, napon uzbude prakticki
prilagoden novim -para met rima uzbude.
Tiristorski sistem nezavisne uzbude (B I, sl. 6)
Sistem uzbude pomocnog generatora izvodi se iii kao tiristorski sistem samo-
uzbude' bez korilpaundacije, s automatskim ,regufatorom napona, iii 'kao sistem
samouzbude s kornpaundacijom i'diodnirn ispravljacem (bez automatskog regula-
tora- napona). Prvo rjesenje je tehnicki bolje, ali i znatno skuplje.
Beskontaktni sistem uzbude (B 4, 51. 7,)
Uzbuda izrnjenicnog uzbudnika napaja se iz pornocnog generatora s perma-
nentnim magnetirna.
64LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
SINHRONI
GENERATOR
+----{Ol-------!
,REGULATOR
>-----------1.
---,
NAPON ' REGULATOR
NAPONA '

. L. ____ -.J
TiY-'}:j- ] ---
I ---'LL I 0 '
, I -----r"J I I
L ____ _______ ...J
Sl. 7. Beskontaktni sistem uzbude
PREKLOPKA
AUroYATSKI
-RUeNO
Automatski regulator napona i rueni regulator napona
Automatski regulator napona i rueni regulator napona opisani su oa
standardnog automatskog regulatora napona ._RADE .KONCAR" tipa ARN. za
sinhrone strojeve soage iznad 5 MVA. Automatski regulator napona tipa ARN je
modularnc konslrukcije i podijeljen je u funkdonalne jedinice. Svaka funkcionalna
jedinica osigurava posebno regulacijsko djelovanje. Struktura -automatskog regula-
tora napona odreduje se izbororn funkcionalnih jedinica, a na osnovi velicine
stroja, te njegovog mjesta i uloge u elektroenergetskom sistemu. Automatski regu-
lator napona tipa ARN moze imati slijedece funkcionalne jedinic'e (sl. 8.): '
Osnovna jedinica osigurava osnovne regulacijske runkcije: oddavanje
nog napona sinhronog stroja, jednoliku raspodjelu reaktivnog opterecenja izmedu
sinhronih strojeva, koji rade paralelno (reaktivna kompenzacija, vidi str. 638).i pri-
donosi odrzavanju visoke statieke i tranzijentne stabilnosti u mrezi.
Ogranicavaci (limiteri) (npr. ogranicenje struje uzbude, vremenski zategnuto
ogranicenje struje rotora, vremenski zategnuto ogranieenje struje 'uzbude, trenutno
ogranieenje struje uzbude, ogranieenje preopterecepja rotora) spreeavaju prijelaze
sinhronog stroja u nedopusten reZlm rada pri varijacijama napona mreze koje taj
sinhroni stroj ne moze korigirati,. a da se ne preoptereti iii ispadne iz koraka. Svrha
ogranieavaea je da sprijeei stetu koja bi nastala iskljueivanjem generatora iz rada
Sistemi uzbude sinhronih strojeva ______________ 647
zbog djelovanja zastite. Pri proradi ogranicavaca prestajedjelovanje regulacije po
konstantnom naponu stroja, ali pocinje djelovati regulacija po nekoj drugoj vari-
jabli, npr; reaktivnoj soazi stroja Hi struji uzbude. .
Nadredeni regulatori reguliraju neke druge varijable stanja stroja na konstantni
iznos umjesto napona stroja. To su npr. regulator reaktivne snage, regulator faktora
snage i grupni regulator, koji oddava napon visokonaponskih sabirnica elektrane
i formiranje vanjske' karakteristike. Nadredeni regulatori su integralnog. djelovanja
s relativno velikom vremenskom konstantom te sporo reguliranu veli-
cinu. Za brze pojave ostaje mjerodavna regulacija oa konstantni napon.
Dodatne reguIacijske jedinice (npr. stabilizator elektroenergetskog sistema, fre-
kventni kompenzator) formiraju dodatne upravljaeke signale,koji se ,umiraju s refe-
. rentnim naponom, eime se mijenja napon stroja sa ciljem da se ostvare dodatne
kvalitete regulacije napona. (Npr. prigusenje elektromehaniekog njihanja rotora
stroja kod vlastitih iii sistemskih njihanja).
OGRANltAVACI NAOREOENI REGUlATORI OOOATNE REGULACIlSKE JEOINICE
Ogran;cenje sfruje uzbude Regulator reoktivne snoge Siabitiz%r elektroenergefskog
Vremenski za/egnufo ogroni- Regulator faktoro snage sistema .
lenje struje slalom 6rupni regulator Kompenzafor frekvencije

Kompenzafor oktivne sfruje
mcenJe strufe uzbu e
Nomentano ogranitenje
sfruje uzbude
Ogranilenje preopleretenja
fotora
+
. .

Ruin; regulaltJr
OSNOVNA JEOINICA napona
(Funkcije: regufacija napono, relalivna
kompenzaciia, prilaoorfenie I Regulator struje
uzbude
Prijelaz
aulomalski-rufna
b

POJACALO SNAGE
(Tiris.torski usmjerivocJ
Sl. 8. Funkcionalne jedinice automatskog regulatora tipa ARN
Rucni regulator napona realiziran je kao regulator struje uzbude. Ima funkciju
rezervnog regulatora i prema potrebi moze nadomjestiti' automatski regulator
napona.
64LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
SINHRONI
6ENERATOR

,RE6VlATOR
>-----------1.
POMOCNI t:tthTOR'--'I-' -----,
NAPON NAPONA '

, L,_._ . ..J
RO TfRA lVCI 010 '
'\
L._ . .:::...-::=. _. ___ .--.J
SI. 7. Beskontaktni sistem utbude
PREKLOPKA
AUTOI1ATSKI
-RUCNO
Automatski regulator napona i rDeDi regulator napona
Autornatski regulator napona i rucni regulator napona opisani su oa
standardnog automatskog regulatora napona "RADE _KONCAR" tipa ARN, za
sinhrone strojeve snage iznad 5 MY A. Automatski regulator napona tipa ARN je
modularnc konstrukcije i podijeljen je u funkdonalne jedinice. Svaka funkcionalna
jedinica osigurava posebno regulacijsko djelovanje. automatskog regula-
tora napona odreduje se izborom funkcionalnih jedinica, a oa osnovi
stroja, te njegovog mjesta i uloge u elektroenergetskom sistemu. Automatski regu-
lator napona tipa ARN moze imati slijedece funkcionalne jedinice (s1. 8.): .
Osnovna jedinica osigurava osnovne regulacijske funkcije: odrzavanje konstant-
nog napona sinhronog stroja, jednoliku raspodjelu reaktivnog opterecenja izmedu
sinhronih strojeva, koji rade paralelno (reaktivna kompenzacija, vidi str. 638).i pri-
donosi odrZavanju visoke staticke i tranzijentne stabilnosti u mrezi.
Ogranicavaci (limiteri) (npr. ogranicenje struje uzbude, vremenski zategDuto
ogranicenje struje rotora, vremenski zategnuto ogranicenje struje 'uzbude, trenutno
ogranicenje struje uzbude, ogranicenje preopterece.nja rotora) sprecavaju prijelaze
sinhronog stroja u nedopusten rezim rada pri varijacijama napona mreze koje taj
sinhroni stroj ne moze korigirati, a da se ne preoptereti iii ispadne iz koraka. Svrha
ogranicavaca je da sprijeci stetu koja bi nastala iskljucivanjem generatora iz rada
f
!
Sistemi uzbude sinhronih strojeva ______________ 647
zbog djelovanja. zastite. Pri proradi prestaje .djelovanje regulacije po
konstantnom naponu stroja, ali pocinje djelovati regulacija po nekoj drugoj vari
jabli, npr: reaktivnoj snazi stroja iIi struji uzbude. .
. Nadr.edeni regulatori neke druge varijable stanja stroja na konstantni
lznos napona stroJa. To su npr. regulator reaktivne snage, regulator faktora
snage I grupni regulator, odrZava napon visokonaponskih sabirnica elektrane
i karakteristike. Nadredeni regulatori su in,tegralnog djelovanja
s. relattvno vremenskom konstantom te sporo izjednacuju reguliranu veti-
emu. Za brze pOJave ostaje mjerodavna regulacija oa konstantni napon.
regulacijske jedinice (opr. stabilizator elektroenergetskog sistema fre-
kornpenzator) formiraju dodatne upravljacke signale,' koji se sumiraju s' rere ..
. rentmm napoDom, cime se mijenja napon stroja sa ciljem da se ostvare dodatne
kvalitete regulacije napona, (Npr. prigusenje njihanja rotora
stroja kod vlastitih iii sistemskih njihanja).
06RANltAVACI NAOREOENI RE6VlATORI OOOATNE RE6UlAClJSKE lEOINICE
Ogroniienje struje uzbude Regulotor reoktivne snoge Sfr'bifizalor elektraenergetskag
Vremenski zafegnulo agroni- Regulator (aktara snoge sIstema .
lenje struje stolaro Grupni regulator Kampenzalor frekvencije
:a- Kompenzafar oklivne sfruje
mcenJe struJe uzbu e
Hamenfona ogronitenje
struje uzbude
OgranilenJe preapferetenja
ratora
! !
Ruin; regu/oMr
OSNOVNA lEOINICA napana
fFunkcije: regulacija napono, re/alivna
kompenzocijo, prifogor/enje) Regulator struje
uzbude
Prijefoz
automntski -rulna
b

POlACALO SNA6E
f Tiris,torski usmjerivacJ
SI. 8. Funkcionalne jedinice automatskog regulatora tipa ARN
Rufni regulator napona realiziran je kao regulator struje uzbude. Ima funkciju
rezervnog regulatora i prema potrebi moze nadomjestiti autornatski regulator
napona.
64LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
POSTROJENJA ZA BESPREKIDNO NAPAJANJE
IZMJENICNIM NAPONOM
Primjena
Ovakva postrojenja imaju siroku primjenu. Koriste se za napajanje osjetljivih
trosita, gdje niskon,aponska mreza kao izvor elektricne energije De zadovoljava,
bila zbog mogucnosti prekida, bila u pogledu kvalitete energije.
Podrucja primjene Sll:
Korisnici
racunski eeotri
PTT
radio i TV -centri
balnice
aerodromi
zeljeznica
elektrane
industrija
Trosila
elektronicki sistemi za obradu podataka
telekomunikacijski uredaji
uredaji za proizvodnju radio i TV programa
rnedicinski uredaji U operacijskim salama i intenzivnoj
njezi
uredaji. u kontroli leta, rasvjeta piste i dr.
telekomandni i signaini uredaji
uredaji za registraciju dogadaja; procesna racunala
instrumentacija (posebno u naftnoj i kemijskoj industriji),
procesna racunala
Postrojenja za besprekidno napajanje realiziraju se s rotacionim iIi statickim
pretvaraCima. Kao rezervni izvori energije, za siucaj. ispada niskonaponske mreze,
koriste se motori s uriutarnjim sagorijevanjem" iii akumulatori. Postrojenja za
besprekidno napajanje s rotacionim pretvaracima vidi na str. 103.
Postrojenja za besprekidno napajanje sa statickim pretvaracima (SPBN)
Danas se ,sve vise izvode postrojenja za besprekidno napajanje realizirana
pomocu statickih pretvaraca, koji imaju znatne prednosti u odnosu na rotacione.
Osnovne prednosti su: .
veci stupanj djelovanja,
veca pogonska sigurnost,
manji troskovi odrZavanja,
jednostavnija montaza i rukovanje,
manja buka i vibracije,
veca zivotna dob,.
nema 'dijelova izlozenih habanju,
veca tocnost frekvencije izlaznog napona (neovisna 0 opterecenju).
Funkcionalne blok-sheme postrojenja sa statickim pretvaracima za bespre-
kidno napajanje (SPBN) prikazane su na slid 1. Jednostavno SPBN postrojenje
sastoji se od reguliranog ispravljaca J, aku-baterije2 i izmjenjivaca 3.
SPBN postrojenje najcesce radi u trajnom pogonu; trosilo se trajno napaja iz
SPBN postrojenj"a, koje potrebnu energiju uzima iz mrefe. Dode Ii do ispada mrez-
nog napona, napajanje irosila nastavit ce se besprekidno iz aku-baterije, koja
osigurava potrebnu energiju sve.do povrata mreznog napona iii napona iz rezervnog
Postrojenja za besprekidno napajanje izmjenicnim naponom ___ 649
izvora, kao sto je npr. dizelsko-elektricni agregat. Kapacitet aku-baterije se odabire
U odnosu na snagu trosila i vrijeme unutar kojeg baterija treba da osigura napa-
janje. Za osiguranje napajanja u vremenu kracem od 5 min uta primjenjuju se
aku-baterije s malim unutarnjim otporom, a to su celicni akumulatori .iIi olovni
akumulatori s pozitivnim plocama vel ike povrsine. Za dulja vremena i vece snage
primjenjuju se olovne baterije s cjevastim pozitivnim plocama.
mreio
1
0) c)
IrosiJo
f rosifo fros/'la
Sl. 1. Postrojenja za besprekidno napajanje sa statickim pretvaracima
Ako napon i frekvencija trosila odgovaraju mrezi, koristi se mogucnost zaobilaz-
nog napajanja trosita iz mre.ze. Zaobilazno napajanje trosila iz mreze omogucava
da se u doba kvara iii radova na odrZavanju pretvaraca trosilo prespoji na napa-
janje iz mreze. Prespajanje na napajanje iz mreze s elektromehanickim sklopnim
elementima (sl. I a, poz. 4) moze se izvesti u trajanju do 200 ms. "Besprekidno" pre-
spajanje provodi se statickom sklopkom koja se realizira tiristorima. Staticka
sklopka (sl. 1 b, poz. 4) omogucava prijelaz na napajanje trosila iz mrd:e unutar
I ms. Pfi tome izmjenjivac mora biti sinhroniziran s mIez0l!l.
Prespajanje trosila na direktno napajanje iz mreze doci ce u obzir jedino
tamo, gdje moguca odstupanja napona i frekvencije; ne prelaze tolerancije dopustene
pri napajanju trosila.
Daljnje povecanje pouzdanosti u pogledu besprekidnog napajanja postize se
SPBN postrojenjem u redundantnom paralelnom pogonu (s1. Ie). Kod' ovakvog
postrojenja su dva iii ,vise pretvaraca spojena paralelno. Paralelno spojeni pretvaraci
ne smiju imati zajednicke one elemente, koji bi svojim kvarom mogli izazvati kvar
citavog postrojenja.
650_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Ukupno opterecenje dijeli se oa pojedine pretvarace taka, da iskljucenjem
sarno jednog pretvaraca. preostali mogu preuzeti. puno opterecenje. Iskljucenje
pretvaraca oa kame se pojavio iZVfsit ce se statickol1.l sklopkom (s1. Ie,
poz. 4), Preostali pretvaraci nast3vit ce napajanje trasila bez ikakvog prekipa. Aka
se medutim staticki pretvaraci spajaju paralelno sarno zbog povecanja soage SPBN
postrojenja. ispad jednog" pretvaraca izazvat. ce, zbog preopterecenja ostalih, ispad
kompletnog SPBN postrojenja.
Staticki izmjenjivaci u SPBN postrojenjima
Staticki innjcnjivaci u SPBN postrojenjima sluze za pretvorbu is.tosmjernog
napona u jednofazni iii u trofazni _ izmjenicni napon. Pored osnovnog pretva-
rackog sklopa oni redovito sadrze: izlazni transformator, filtere, sklopne, upravljac-
ke, zastitne i regulacijske _uredaje. U SPBN postrojenjima primjenjuju se bilo
izmjenjivaci s vlastitim vodenjem, bila teretom komutirani izmjenjivaci. Napon na
izlazu izmjenjivaca je pravokutnog valnog oblika, a pripadnim filterom se oblikuje
u sinusni. Izlazni transformator sluzi za naponsko prilagodenje kao i za 'galvansko
odvajanje. Konstantan izlazIii napon, frekvenciju i faznu simetriju odrzavaju pri-
padni elekironicki urcdaji" za upravljanje i regulaciju. .
SJika 2 prikazuje SPBN postrojenje s trofaznim izmjenjivacem, komutiranirn
tom. Osnovni sastavni dijelovi ovog izmjenjivaca su: glavni'pretvarac VI, pomocni
pretvaraci U2 i U3 optereceni prigusnicarna L3, i kondenzator CI.'qlavni- pretvarac
prenosi aktivnu snagu s istosrnjerne strane do trosila na izmjenicnoj strani.
Reaktivnu snagu trosila podmiruje kondenzatorska baterija C I, koja osigurava
i rcaktivnu snagu pOLrcbnu za komutaciju glavnog i pomocnih pretvaraca. Pomocni
pretvaraci U2 i V3 zajedno s prigusnicama L3 djeluju kao trosila reaktivne snage,
cija se velicina moze podesavati upravljanjem tiristorima U ovirn pretvaracirna.
Tirist"orima se upravlja na takav nacin, da generirana reaktivna snaga konden-
zatorske baterije bude balansirana s reaktivnom snagom, koju konzumiraju trosHa
i pomocni pretvaraci. Oddavanjem ravnoteze reaktivnih energija' oddava se i kon,-'
stantan izlazni napon izmjenjivaca. Frekvenciju izmjenjivaca, koja je nezavisna 0
optereeenju, odreduje posebni oscilator.
Izlazni transformator u spoju DjYO se moze teretiti na izvodima faznih i
Iinijskih napona.
U slucaju kvara izmjenjivaca kod SPBN postrojenja prema slici 2, izmjenjivac
se iskljucuje statickom skIopkom V 2, koja trenutno otvara zvjezdiste izlaznog trans-
formatora. Trosila se istodobno preko staticke sklopke V I prespajaju na napajanje
iz mreze. Transformator T 2 je potreban za realizaciju nule trosila.
Za odluku 0 izboru she me izmjenjivaca presudnu ulogu ima dozvoljeno dina-
micko odstupanje izlaznog napona izmjenjivaca kod promjena optereeenja, vrsta i
velieina optereeenja te kratkospojna snaga na izlazu izmjenjivaca. Zbog ograni-
eene kratkospojne snage na izlazu izmjenjivaca, treba voditi racuna i 0 tome, da
nazivne vrijednosti osiguraea na strani trosila, po moguenosti, De prelaze vrijed-
nosti veee od 20 nazivne struje izmjenjivaca.
Punjaci aku-baterija ___________________ 651

mreio. fj=
N --- H4-- ,-
I lit
61tzl i
.....1. 'd lI!H-+---, :
r 1----I........---'0'--\----1 QZ \ , I
QI"'!--'I I
KI"'"'--> I
I
YZ
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
SI. 2. Funkcionalna blok sherna trofaznog SPBN postrojenja: Cl filterski konden-
zatori; Gl ispravljaei; KI sklopnik na ulazu izmjenjivaea; K2 sklopntk
izmjenjivaea; K3 sklopnik za zaobilazno napajanje iz L!, L2, L3 prtgusntce
za gladenje ispravljene struje; QI, Q2, Q3 sklopke; T! lzlazlll ..T2
nul-transformator; UI glavni pretvarae; U2, U3 pomocll1 pretvaracl; VI, V2 stallcka
sklopka
PUNJACI AKUMULATORSKIH BATERIJA
Danas su to, u pravilu, ispravljaci izvedeni s poluvodickim
(diode, tiristori). Sluze za punjenje i odriavanje ... au. Slstemlma
besprekidno napajanje (str. 648) istodobno uz punJenJe 1 odrzavanJe
napajaju i trosila. Karakteristike punjaca moraju biti prilagodene karaktertsttkama
punjenja i odriavanja aku-baterija i uvjetima pogona.
652_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Neregulirani punjaci i oni kojima se punjenje regulira specijalno izvedenim
transformatorima koriste se za punjenje startnih i trakcijskih aku-baterija kapaci-
teta do eca 200 Ah. Ne udovoJjavaju u potpunosti zahtjevima za punjenje. Sve vise
ih zamjenjuju regulirani punjaci. .
Regulirani punjaci S odgovarajucom automatikom u potpunosti udovoljavaju
zahtjevirna za punjenje i odrzavanje aku-baterija (sl. 1). Izmjenicni napon se dovodi
preka ispravljackog transformatora T na ventilsku jedinicu U. Zahtijevana karakte-
ristika punjenja se "Postize regulacijorn istosmjernog napona i istosmjerne struje,
Cije se veliCine mjere na odgovarajucim mjernirn jedinicama. Signali dobiveni iz
1I 1 LJ
.\--_.'
,'--------

T
u
--=or
j
r' ?ill.
i
i
L.
SL
T I
I+}

L
I __ ...,..,,,,,-.., I
=,.= I+}..L I
1 T 1
lin
y
__ J.
I-}
m
Sl. 1. Regulirani punjac aku-baterije
Punjaci aku-baterija ____________________ 653
mjernih jedinica uvode se u elektronicki regulator A. u kojem prevladava signal
veceg nivoa. Kod regulacije napona signal napona se usporectuje s referenfnim napo-
nom. Razlika se pojacava U operacijskom pojacalu i uvodi u elektronicki sklop
za upravljanje tiristorima kod cega velicina kUla vodenja tiristora korigira odstu-
panje regulirane velicine od referentne. Kad struja tereta prijede odredeni iznos,
signal struje postaje veci od signal a napona i sada se na jednaki nacin usporeduju
strujni i referentni signal. Na taj naCin punjac automatski prelazi sa naponske karak-
teristike na strujnu i obratno.
Vrste pogona punjaca aku-baterija
Baterijski pogon
Kod baterijskog pogona trosila se napajaju iskljucivo iz aku-baterije, a kod
punjenja aku-baterije ona su iskljucena. Princip rada dan je na slici 2 i to je tipicna
, primjena punjaca za punjenje trakcijskih aku-baterija.
Primjena: pogon industrijskih i jamskih lokomotiva, clektricnih automobila
i vozila unutarnjeg transporta .
SI. 2. Baterijski pogon
Puni se uglavnom na dva nacina:
PlIlljelije padajllcom stl'lIjom u dva stupnja: automatsko prckapcanje na punjenjc
nizom padajucom strujom u trenutku kada napon punjenja dosegne napon razvi- .
janja plinova i automatsko iskljucenje punjaca
na kraju punjenja (punjenje prema WoWa-ka-
rakteristici). Trajanje punjenja 8 do 12 sati
(sl. 3).
S. 3. Punjenje padajucom strujom
U,}
u
PlIlljenje 'prema IUI-karakteristici - u stupnju do napona razvijanja plinova
punjenje je konstantnom strujom, u drugoin stupnju konstantnim naponom uz
padajucu struju i u trecem stupnju konstalltnom strujom uz porast napona
(51. 4). Na kraju punjenja se punjac. automat-
ski iskljuci iz pogona. Punjaci su regulirani i lJ,f
moze se napon i struju. Trajanje
punienja 7 do 8 sati.
SI. 4. Punjenje prema IV 1- karakte-
ristici
654_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Paralelni pogon
Kad paralelnog pagona su punjac, aku-baterija i trosila staino paraielno spo-
jeni (5l. 5). To je tipicna primjena reguliranog punja,ca i stacionarne aku-baterije.
SI. 5. Paralelni pogon
Pllferni pogon je paralelni pagan kad kojeg aku-baterija napaja tro"siia sarno
pri vrsnim opterecenjima.
Pripremni paralefni pogon je pogon, kad kojeg aku-baterija napaja trosita sarno
kada punjac' nije u poganu. Punjenje je prema IU-karakteristici (s1. 6) i to u prvom'
diJelu konstantnom strujom, a dalje konstantnim naponom. Punjaci su regulirani.
U,I
.,... -,
\ U
Sl. 6. Punjenje prema I U - karakte-
ristici
,
,
.......... L
. ISPRA VLJACI ZA ISTOSMJERNU
ELEKTRICNU VUCU
"
..

11 12 lJ

/1
".
I
II
II


/1

Primjenjuju se u elektrovucnim pod-
stanicama: -gradske, prigradske, industrij-
ske, rudnicke i zeljeznicke elektrovuce.
f-------
- 1-+------
Ispravljaci su izvedeni s energetskim
diodama zapornog napona od 1 400 do
4400 V, u trofaznom mosnom spoju (sl. I).
Drugi spojevi ispravljaca rjede se upo-
trebljavaju. U standardnim rjeScnjima
"R. Koncara" spojeno je najvise 12 dioda
paralelno i tri u seriju u jednoj grani tro-
faznog mosta. Diode se hlade prirodnom
cirkulacijom zraka specijalnim rashladnim
tijelima. Specijalni osiguraCi te RC-clanovi
cine zastitnu opremu ispravljaca.
Standardne izvedbe ispravljaca
.,R. Koncar" dane su u tablici I.
Sl. 1. Diodni ispravljac u trofaznorn
rnosnorn spoju
"
II
.. II
/I 1/1
"
./1

I
1---------
--6---- ------
. "
"
"
/I

:: /I
.
,


r-->
II .
II
+
-
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojenjima __ 655
Tablica I.
Standardne izvedbe "Rade
Nazivni Nazivna
Tip napon struja
Klasa
(V) (A)
opterecenja
YSi3M660/667 600 667 III (IEC 146/1973)
YSi3M660jlO00 660 1000 .,
YSi3M660/1500 660 1500
"
YSi3M660/2000 660 2000
"
YSi3M660/3000 660 3000
"
YSi3M 1400/667 1400 667
"
YSi3Mi400/1000 1400 1000

"
YSi3M3400/667 3400 667 Vlb (IEC 84/1957)
YSi3M3400/1000 3400 1000
"
INFORMACIJSKI SUSTA VI U PROIZVODNIM PROCESIMA
I POSTROJEN.JIMA
RJESENJA I PRIMJENA
Podrucje primjene inforrnacijskih sustava vrlo je siroko pa ukljucuje elektropri-
vredu, metalurgiju, industriju nane i plina, procesnu industriju i centralizirane
alarmne sustave. Sigurno je da informacijski sustavi postaju sastavni dio svih
procesa proizvodnje j transporta materijala i energije.
Bitna znacajka informacijskih sustava za upravljanje ,proizvodnim procesima i
postrojenjirna je rukovanje inforrnacijama (podacima) iz procesa, pri cernu se infor-
macijski sustavi realiziraju, vecinom, digitalnim elektronickim
Jnforrriacije se' u ovim inform a-
cijskim sustavima primaju i izdaju,
prenose, parote i obraduju. 'Za ruko-
vanje informacijama kao i za sarno
njihovo postojanje, neophodan je 00-
silac. Nosioci informacija su covjek
te materijalna sredstva iIi 'energetski
procesi. Zbog ograniceoja brzioe i
kapaciteta, dana's u procesnim fnfor-
macijskim sustavima covjeka kao no-
sioca zamjenjuju digital-
ni elektronicki uredaji.
SI. 1. Funkcijska struktura informacijskog
sllstava
COVJc,f-
VANJSKE
FUNKCIJE
PROCESNOG
INFORHAWSKO
USTAVA
656_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Buduci da informacijski sustavi cade s velikim brojem raznolikih informacija
kojima se rukuje na slozeni nacin, pogodno je razlikovati vanjske i unutarnje funk-
cije informacijskih sustava. Vanjskim je funkcijama odredeno sto fadi informacijski
sustav u cjelini iii !1jegovi dijelovi - funkcijski podsustavi, sto je prvenstveno od
vaznosti za korisnika ovakvih sustava (51. 1).
Unutarnjim funkcijama definirano je, kako se u sustavu rjesavaju zadaci
opisani vanjskim funkcijama.
Slozenost, rasprostranjenost i sisternska povezanost su svojstva suvremenih
proizvodnih procesa kao i procesa prijenosa rnaterijala. energije i Ijudi. Za nadzor i
vodenje proizvodnih procesa zahtijeva se brzina, tocoost, ujednacenost, preglednost,
odgovarajuea snaga obrade informacije i pouzdanost. Stoga je pdmjena digitalnih
elektronickih uredaja u izvedbi informacijskih sustava vazan zahtjev.
U okviru inforrnacijskih sustava treba rjesavati 'zadatke nadgledanja procesa.
upravljanja procesima iii dijelovima procesa, te obrade podataka. Ovi se zadaci
povjeravaju jednorn iii vise funkcijskih sustava. U svim se ovirn slucajevima
koriste podaci iz istog skupa podataka. Podaci uglavnom nisu standardizirani,
ali je ipak uobicajeno koristenje tipiziranih' ulaznih i izlaznih' strujnih i naponskih
vrijedoosti (opr. I do 5 Y, 4 do 20 rnA; 0 do 5 Y, 0 do 20 rnA).
Funkcijski sustavi
Osnovne funkcije informacijskog sustava - nadgledanje," upravljanje i obradu
obavljaju njegovi podsustavi - funkcijski sustavi, koji se cesto koriste i kao
sarnostalni uredaji.
Bitne znacajke suvremenih funkcijskih sustava su: moduiarnost, prijenos p,odataka
sustava preko informacijskih sabirnica, visoka integriranost funkcija poje-
dinih modula - funkcijskih jedinica te (uz izuzetak najjednostavnijih funkcijskih
sustava) osmisljavanje funkcije prograrnom.
Modularnost se temelji na gradnji sustava od osnovnih rnodula - jedinica,
pri cernu promjena u brqju i vrsti rnodula ne zahtijeva nikakve zahvate u ostalim
dijelovima sustava.
Uvodenje informacijskih sabirnica i koristenje rnodula visokog stupnja funkcij-
ske integriranosti poveeava pouzdanost, olaksava i odrzavanje, te
ornogueava fleksibilnost kod primjene. Sabirnice se koriste za unutarnju kornunikaciju
u sustavu, sto uz programsko vodenje funkcijskih sustava omogueuje povezivanje
u cjelovit inforrnacijski sustav. Opisana elektronicka organizacija omogueuje i
jednostavnije mehalticke konstrukcije funkcijskih sustava.
Alarmni sustavi su najjednostavniji funkcijski sustavi, a sluze za nadgledanje
procesa i to u osnovnorn obliku kao praeenje podataka procesa -pomoeu vizuelne
i akusticke signalizacije. [z se uvode digitalni signali i analogna mjerenja.
Tipicne vanjske funkcije su signalizacija promjene stanja i istodobno mjerenje, UZ
nadzor prelaska gornjeg i/ili donjeg pniga. Dodatne su vanjske funkcije alarmnog
sustava: vrernensko zatezanje alarma, blokiranje alarrna, stvaranje grupnih alarmnih
signala, mjerenje i pokazivanje podataka grupe analognih mjerenja.
U rjdenju "RADE KONCAR-a" alarmni sustav je gotovo potpuno decentra-
liziran (sl. 2), tj. ostvarena je medusobna neovisnost pojedinih kanala. Jedan modul
sadrzi jed an iIi vise kanala. a po nekoliko modula cine mehanicku cjelinu. Centralizi-
Digitaloi modul
Analogni modul
EALB 215
Mikroracunarski sustav DS-8
F 7a
Mikroprocesor
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima postrojenjima __ 657
ANAL06NI Ol6ITALNI
KANAL KANAL
(--------

..

ANAL06NI III
Ol6ITALNI KANAi
--------------

..
.
016ITALNI POKAIIVAC
I
199.9
<
2. Struktura distribuiranog alarm- SI.
nog
sustava ALSY 8 proizvodnje "Ra-
de, Konear"
i
I
I
I
:
I
VElA S MIKRO-
RAtUNARSKIM
SISIEMOM OS-8 <
ANAL06NI III
Ol6ITALNI KANAL

.
6RUPNI
ALARMI

rani su sarno zajednicki pokazivaei i napajanje, pa ispad iz 'cada jednog kanala ne
utjeee na rad ostalih. Sve se veze unutar sustava pstvaruju preko informacijskih
sabirnica (Bus), a sustav 'se moze pomocu meduskIopa za povezivanje sabirnica ve-
'zati na ostaIe funkcijske sustave.
Funkcijski sustav za programsko logicko odnosno sekvencijsko upravljanje
voden je logickim procesorom. Zahvaljujuci tome, jezik u kojem se program pise
jednostavan je, usmjeren na -primjenu i ne zahtijeva specijalistick,o znanje, progra-
mera. Broj instrukcija je ogranicen na desetak, a one predstavljaju jednostavne
operacije (I, ILl i pa se relejne sheme upravljanja jedno-
stavno prevode- u program.
42 Koncarev prirucnik
<
<
658_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Rad" ovakvog programa je jednostavan. U prv<?j se etapi ispituju svi ulazi
1I sustav i njihova se stanja (UK-ISK) pohranjuju u memoriji podataka; u drugoj
se etapi na temelju stanja ulaza i programom danih logickih jednadzbi, racunaju
stanja izlaza i pohranjuju u memoriji podataka; izracunata se stanja izlaza u
trecoj etapi prenose na izlazne module. Cjelokupno trajanje jednog ciklusa programa,
U kojem se abrade svi ulazi i izlazi, reda je velicine 1 do 10 ms. Rad sustava
ogranicen je na logicke operacije, realizaciju brojila i vremenskih clanova i prikla-
dan za rjesavanje problema sekvencijskog i kombinacijskog upravljanja.
0
PROGRAMSKA MEOUSKlOP lA
MEMORIJA MIKRO-RACUNARSKI
SUlTAV
IINSTRUKCIlSKE D
81. 3. Struktura sustava za program-
SA81RNICE
sko logicko upravljanje PLC 700 pro-
I
izvodnje "Rade Konear"
NAOIORNA LOGleKI
IEOINICA PROCHOR
I
I
ULAlNO/IILAlNE SA81RNICE
I I I
ULAlNE IlLAlNE VREMENSKI
IEOINICE
r---------
IEOINICE
r------- ----
CLANOVI
D U
Struktura sustava za programsko logieno upravljanje PLC-700 prikazana je na
sl. 3. Na ulaznojizlazne sabirnice (Input/Output Bus) prikljucene su funkcijske jedi-
nice raznih vrsta digital nih izlaza i ulaza, te vremenski clanovi. Rad vodi logicki
procesor u kojem se nalazi i memorija za upis i citanje P9dataka. Nadzorna
jedinica automatski nadgleda rad i st.anje informacijskih sabirnica. Preko instruk-
cijskih sabirnica (Instruction Bus) ostvaruje se veza s pr6gramskom memorijom
za citanje podataka (PROM memorija). U PRqM memoriji pohranjuje se program.
Mikroracunarski sustavi cine osnovu suvremenih procesnih informacijskih sustava.
Njihove glavne znacajke 8U primjena informacijskih sabirnica, rad voden mikro-
racunalom te programska podrska (software-softver). Informacijske sabirnice (51. 4)
s paralclnim 16 bitnirn dijelom, 8 bitnirn dijelom za dvosmjernu razmjenu
>
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima postrojenjima _ 659
MIKRO RACUHA.LOI MEMORIJA
IPROM,RAMI
HAOIONNA
IEOINICA
KOMUNIKACilSKA
JEOINICA
ULAINO
IILAlNE
KOMUNIKACIlSKE
1---.-_.-- lEO/NICE
MEOUSKLOP
{) U
PROCES
OALJlNSKI
PRIlENOS {
STANICA
STANICA
CENTRALNA STANICA
ORU61
FUNKClJSKI
SUSTAVI
SI. 4. Struktura mikroracunarskog sustava
OS-8 proizvodnje "Rade Koncar"
podataka te nizom vodica za razvod signala upravljanja, nadgledanje i napajanje
sluzi za komunikaciju medu svim funkcijskim jedinicama-modulima.
Sabirnice su ostvarene konstrukcijski kao maticna ploca okvira funkcijskih je-
dinica, izvedena u tehnici krugova. Podaci se po sabirnicama prenose
paralehlo i asinhrono oa .principu 'potvrde izvrsenog zadatka (Handshaking-ruko-
vanje), cime je osigurano najbolje prilagodenje razmjene informacija brzini rada
mikroracun'ala i Najveca brzina prijenosa podataka po
s:,tbirnicama reda je velicina 10
6
byte/s.
Centralna jcdinica mikroracunala, smjestena oa jedooj stampanoj ploci, koordi-
nira rad sustava. Integrirani poluvodicki. sklop mikroprocesora daje glavne znacajkc
mikroracunala: format rijeci (pretefno 8 bita), brzina rada (vrijeme izvodenja jedne
instrukcije reda velicine 1 do 10 Ils) i repertoar instrukcija, a time i asemblerski
program ski jezik (vidi str. 661).
Programi se upisuju u PROM memorije. cime jc izbjegnuta mogucnost njihova
uniStenja u slucaju nestanka napajanja, dok se u RAM memorije (vidi str. 672)
. upisuju varijabilni podaci i medurezultati racunanja. I PROM i RAM su poluvodicke
memorije.
Ulazno izlazne funkcijske jedinice sluze za uvodenje signata i. mjernih velie ina
iz procesa kao i za davanje podataka u proces. Mikroracunarski sustavi mogu
primati i izdavati digitalne, analpgne i impulsne signale.
42*
/
I AUYOMATSKO UPRAVLjANjE
Komunikacijske jcdinice se llPotrebljavaju-za komunikaCiju s drugim uredajima
i sustavima (pisacima, alfanume'rickim videoterminalima, nadredenim miniracuna-
lima, drugim mikroracunalima), - . '.
Ove se jediriice pr,ikljucuju na uredaje prijenosa - modeme. i telegrafske kanalske
uredaje,. pa so prilagoctene PTT propisima iii standardima.
IIIKRORACUNALO IIEIIORIJA
PROII, RAil .
SI. 5. Sustav distribuiranih up-
ravljacko-signalizacijskih ele-
menata MB-8 proizvodnje "Ra-
de Koncar"
IIIKRORACUNARSKI ...
SUSTAV <<:=:;:======::;::==::;:::::::
UPRAVLJACKA
JEOINICA
I I

r I
I . .------'- '--, I
Wrrj: PRILA600NA PRIKLJUCNA t----- II
JEOINICA JEOINICA
I

OISKRETNI
ELEIIENT!
IIOOULARNI
. ELEMENTI
IOEKAOEl
'--' -----v,----'
ElEMENTI KOIiUNIKAClJE
t. OVJEK - SVfl.oJAV,:-:-:--:---,
.,.-@- _ 199.9 I
,------------------------,
I + t I
I
L-.:.J- PRILA600NA PRIKLJUCNA I
""'-i- JEOINICA JEOINICA I
I r-t- . I
L_ -----------t-----------
Veza S osobljem se ostvaruje preka ulaznojizlaznih jedinica kad malbg broja
podataka. Dodatni sustavi komunikacije (s1. 5) koriste, se kod
kolicine podataka. Razvod signala od sustava do nlJesta komum-
1
/
I
\
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojeniima __ 661
kacije izvodi" u re.alizaciji "RADI;, KONCAR:' standardiziranim signalnim sabir-
. nieama . (sl. 5). .
Salelilska stanica(SAS) s malom kolicinom podataka rjesava se namjenski
razviJenim uredaj;m malih koji se povezuje s vecom daljin-
skorn stanicom iii s nekom centralnom stanicom.
Miniracunala i njihpve periferijske koji predstavljaju centralni dio
sloienih informacijskih, sustava, opisani su u iscrpnoj bibliografiji od koje spo-
minjemo:
B. Soucek: Mala racunala, Tehnicka knjiga, Zagreb 1976.
Sustavi prijenosa podataka (telekomunikacije), koji se susrec,u u daljinskom pro-
cesnom vodenju, ostvaruju se zicanim i bezicnirri komunikacijama koristeci jayne
iznajmljene linije iii namjenski izgradene jednokanalne iii visekanalne komunika;.
cijske puteve, koji moraju osiguravati slijedece osobine prijenosa:.
vjerojatnost pogresnog prijenosa p 10- 5 .
kodiranje kodovima za identifikaciju 'i ispn'tvljanje greske u redovito 98 %
siucajeva. pojave greske, .
sirina pojasa prijenosa, koja omogucuje brzine prijenosa od 200 do 4 800 Bd,
detekciju kvara linije i vrlo automatsko prebacivanje na rezervni prije-
put.
Programska podrska (software)
podrska ostvaruje funkcije informacijskog sustava, sluzeci s.e racu-
nalom (mini ,iIi mikro) i elektronickim sklopovima funkcijskih sustava. Programska
je podrska modularna, sto omogucuje prilagodenje .zahtjevima odredenog procesnog
informacijskog sustava jednostavnim izostavljanjem iii dodavanjein programskih
modula.
Programska podrska maze se podijeliti u tri osnovne grupe: sislemska podrska,
podrska realnog vremena i poddka 'realnog vremena.
Operacijski sustav sadrzi najvai:nije sistemske programe i omogucava: visepro-
gramski rad, brz na vanjske signale i razgranatu strukturu. prioriteta. Opera-
cijski sustav, a uglavnom i ostalu sistemsku podrsku, u vecini swcajeva daje
proizvodac racunala. Operacijsk{ sustav obuhvaca osnovni nadzorni program (mo-
nitor, executive), koji koordinira rad cijelog programskog sustava, servisne rutine,
programe za ulazno-izlazne jedinice (driver), kontrolne programe baze podataka i
sistemske tabele. Sistemska podrska obuhvaca i pomocne sistemske programe koji
omogucavaju i olaksavaju iii rad korisnickih programa (application program).
Pomocni sistemski programi sluze za pripremu izvornog programa (source program
editor), pretvorbu izvornog oblika programa pisanog u asemblerskom jeziku u
binarni k6d (assembler), prevodenje programa pisanih u visim jezicima, kao FOR-
TRAN, u binami k6d (FORTRAN compiler) kao i za razne pomo.:ne zadatke,
npc. trazenje gresaka u programima (debugging) i povezivanje programa u jedin-
stven sistem (linking), .
Korisnicki programi realnog vremena sluze da se podaci, nastali u procesu
. iii dani od nadzornog osoblja, uvedu u informacijski u njemu srede i nakon
odgovarajuce obrade, ucine vidljivima. radi mogucnosti zabvata u proces. Ovi
programi, dakle, ornogucuju da se proces i vodi "u realnom vremenu".
662_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
S obzirom na "funkciju korisnicki programi realnog vremena mogu se podijeliti na
programe akvizicije i prezentacije podataka te na programe obrade.
Programi obrade vezani su na dane dok
akvizicije vecim dijelom mogu primijeniti kao unIverzalm u mformaclJsklm susta
virna (sl. 6),
. i
1
Informacijski suscavi u proizvodnim procesima i posCrojenjima __ 663
Komunikacija covjek-sustav izvodi se prcko video-terminala, pisaca, tastature,
sinopticke ploce i pulta. Na ekranu video-terminal a, koji mogu hili alfanumericki,
semi-graficki i graficki, crnobijeli iii visebojni, daju se U osnovi popisi alamm,
popisi kvarova i popisi dogadaja, izvjeStaji. sheme i krivulje. Na pisacima se izdaju
zapisi i izvjestaji. dok se dijalog izmedu eovjeka i stroja izvodi preko tastature i
ponekad preko tipkala i zarulja u pultu i na ploei.
Korisniekim se programima prosirenog realnog vremena rjesavaju zadaCi opt i-
miranja procesa proizvodnje, izraduju proraeuni i time prireduju podaci koji mogu
posluziti kao pomoe u vodenju procesa. Informacijski sustav u ovom slueaju omogu-
cuje obradu podataka velikog obima u tako kratkorn vremenu da rezultati mogu
posluziti za pravodobne zahvate u proces. Na taj se naein mogu egzaktnije rjesavati
zadaci proizvodnje, kod kojih bi se operateri inaee sluzili intuicijorn steeenom
iskustvorn ili unaprijed razradenim tipienim situacijarna.
lzvodaci informacijskih sustava u veeini slueajeva imaju razvijene, (u manjoj
iii vecoj mjeri) standardizirane pakete korisnickih programa za razlicite procesno-
-proizvodnl! primjene. Programska je podrska dovoljno fleksibilna da omogueava
promjene, ali programski paketi "po mjeri" zahtijevaju veee ulaganje rada, a mogu u
sebi nositi nedoreeenosti i nepouzdanosti, koje nestaju tek nakon odredenog vre-
mena primjene i uklanjanja gresaka.
Mikroraeunala imaju programsku podrsku slienu po strukturi onoj za mini-
racunala, ali manje efikasnu zbog manjih mogucnosti mikroraeunala.
Primjeri izvedbe infonnacijskih snstava
Sustavi programskog logiekog upravljanja, alarmni sustavi, mikroraeunala i
miniracunala omogucuju rjesavanje zadataka nadzora, vodenja i obrade prilago-
deno objektima i procesirna razlicitih stnpnjeva slozenosti, razlicitih zahtjeva na
pouzdanost i to na svirn hijerarhijskim razinama. "Iduci od jednostavnijeg prema
slozenijem, navode se slijedeca rjesenja: lokalni automati, lokalni nadzor, krono-
loska registracija dogadaja (KRD), sateHtske stanice (SAS), daljinske stanice (DAS),
lokal.a obrada (LOB), centraln. stanice (CES) te centri upravljanja (CU), odnosno
u nekim 'primjeriama dispecerski centri (DC).
Lokalni automati. registratori dogadaja, satelitske i daljinske stanice.
Lokalni nadzor i upravljanje srednjim i vecim kolieinama podataka izvodi se
'cesto tako, da -se programsko logieko upravljanje i signalizacija dopunjava kro-
noloskom registracijom dogadaja (KRD) (sl. 7). Podaci se izdaju na pisaCima u nume-
rickom iIi alfanumeriekom obliku -po redoslijedu pojavljivarija. Primjeri primjene su
al1tomatsko upravijanje agregatima u iIi funkcijskim proizvodnim
grupama na valjaoniekoj pruzi u zeljezari. Daljinska stanica (DAS) je osnovna
razina hijerarhijske strukture u hijerarhijskim informacijskim sustavima i najjedno-
stavnija prirnjena funkcij'skih mikroraeunarskih sustava. Pored mikroraeunala ijedinica
memorije, pomoeu kojih se programski vodi rad daljinske stanice (s1. 8), te ulazno-
-"izlaznih jedinica za razmjenu podataka s procesom, u konfiguraciju mogu biti
ilkljucene i druge funkcijske jedinice. Osnovna funkcija daljinske stanice je razmjena
podataka s postrojenjem te komunikacija s centralnom'stanicom. Mikroracunarska
664 _INDUSTRljSKAELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
NAOIORNO OSOBLJE
PROGRAHSKO
LOGltKO
VPRAVLJANIE
PlC 700
KRONOLOSKA
REGiSIRAClJA
006AOAIA
OSBARI
PROCES
AlARHNI SVSIAV
IA SIGNALIIACIJV
I IIBORNO
HIERENIE
AlSY8
SL 7. Sustav lokalnog upravlja-
nja, nadzora i ,regiitracije uz pri-
mjenu funkcijskih modula
izvodnje "Rade Koncar"
daljinska stanica maze preuzeti i funkcije kronploske registracije dogadaja. Na taj se
nJcin racionalnije koriste ulazoe jedinice, jer ne dolazi.do dvostrukog uvodenja nekog
podatka i to posebno u stanicu, a posebno u kronoloski registnitor:
Satelitske stan ice (SAS) se magu prikljucjvati oa daljirisku stanicu
komunikacijskih jedinica. Kapacitet satelitske stanice je ogranicen. Satelitske sta-
se magu vezati oa daljinsku linijski (multi-drop), serijski, zvjezdasto; odnosno
u kombinacijaIl}a.
Odvojene funkcije daljioske stan ice i kronololike registracije rjesavaju se u jed-
nom objektu korisfeci dva mikroracunala, ,ako' se, postavijaju narociti' zahtjevi
na pouzdanost (s1. 9). U ovakvoj konfiguraciji, u siucaju ispada daljinske stanice,
kronoloski registrator nastavija sianjem.'svojih poruka, i nadredena razina' dobiva
reduciran obim neznatno zakasnjenje. U kronoloski registrator se
uvode digitalni signaii, npr. uklopna stanja i 'zastite, alCprimjeria mikronicunala
omogucuje uvodenje i an.alognih velicina te prelaska, pragova procesnih
varijabli i pracenje mjernih vrijednosti (data-logging).
Lokaloa obrada (LOB) se rjesava sustavima mikroracunaia, koji obavljaju i
slozenije zadatke: integrirajuci funkcije logickog upravljanja ,i alarm,ne signaliza:-
cije, vezane s kronoloskom registracijoITl:
Mikroracunarski sustav kao samostalna, cjelina rjesaYfl .. i namjenske funkcije
pri regulaciji procesa. gdje ima ,ulogu regulatora u nizu regulacijskih krugova, iii
kad pozicioniranja i sl., U ovakvim. primjenama vise 'sustava .roikroracunala moze
biti medusobno povezano u okviru jednog tehnoloskog. procesa iIi povezano',s
nadredenom razinom upravljanja.'
u proizvodnim procesima i postrojenjima_._ 665
SL S. Daljinska staniea (DAS) DS-S02T izve- CV -CENIAR VPRAVllANIA
dena na osnovu sustava DS-8 CES-CENIRAlNA SIANICA
HIKRO-
RAtVNALO
SAS - SATElITSKA STANICA
EHIA IOV
HEHORIlA
SABIRNICE
IElEGRAFSl{1
KANAl
KOHVNI/{ACIlSKA
IEOINICA
P RO C E S
Kod objekata s vecom kolicinom podataka i slozenijom obradom, centralnu
ulogu u informacijskom sustavu preuzima miniracunalo (sl. 10). se
preko svojih sabirnica veze sa. sabirnicam:a a pritom se koriste
tzv. sabirni,cki. pretvaraci, koji se kao i dritge funkcijske jedinice-moduli uticu u
okvire m'ikroracunarskog sustava. Rad vodi miniracunalo koristeci odgovarajucu prog-
r;msku podrsku, a funkcijske jedinice mikroracufiarskog sustava' (bez mikroracunala)
koriste se kao ulazno-izlazni i dijelom komunikacijski podsustav.
stanice, 'centri upravljanja i centri
Centralnu ,stanicu (CES) ,u informacijskim s manjim zahtjeyima pred-
stavlja takoder mikroracunarski U tom je slucaju,obrada u centraInoj stanici
ogranicena, i, uglavnom se. svqdi nri upravIjanje i mjerenje preko ploce.
iii pulta te registriranje po motu pisaca.
666_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE




'"
;;:;
....

... "

"
15 ;::;:::
-
::5::;::
-'"

i:l
'"
"'<
"

'"
'"
'" '" >Ii"
.... ...,
'"
<0

...,
'-'
0
'"
>
'"



'"
t!
.00
,t\

<=:J
->:;..:
'"
..... '"
'"
",,,,
<;:
,
'"
""
,"en

"'''''
"" '" ,,0 ..., ....
>Ii
"l
I
'"
. 1:':1. C':I
1:3 .... ::::;>'(?
>:l'"

U<o
-"'"

'"
c OJ)

'"
20
i


'"

8
'" "<
...,
'2 :g,

'"
U

"-
'0'
l;! >';;;
.'>
'"


i:l I ....
'"
00
-
'"

"
'"
u-'"
>Ii'" ......... '"
""
._ )00
"'::t:"'I:2::i
c 0
"''''

'"
"'-
_ 0
.... 00
c

"
'-'
<=:J
-'"
00
'"
.5

'"
'='
c:::>
" 0
::!

'"
...,
ii:
'"
'"
;::;
...,
0;
'"
...,
""

;:(




. Centar upravljaoja
11
.(CU) je u vecini slucajeva centralna stanica, u kojoj mini-
racunalo vodi rad informacijskog sustav1, a preko mikroracunarskog sustava da-
liinske stanice se veiu na centar (sl. I I). Periferijski uredaji vezani su na sabirnicc
Lokalni se podaci uvode kao da se radi 0 daljinskoj stanici, a sve
t) Vidi fotografiju iza str. 672.
Inform.cijski sust.vi u proizvodnim procesim. postrojenjima
c
.. _ .. 667
NAOREOENA
RAIINA
KOMVNIIlACIJSKA
JEOINICA
VIOEO
TERMINAL
SABIRNICE
NAOREOENA
1 RAllNA
iKOMUNIKAc,jSKAl
I JEOINICA I
L ___ ___ J
,
SA BIRNICE
D D
OISK
MEMORIJA
re:
l ___ .J
SABIRNltKI
PRETVARAt
lOKAlNO POSTROJENJE
MINI
RAtVNALO
SI. 10. Sustav mikroracunala DS-8 kao ulaznojizlazni podsustav mini-
racunala
se daljinske stan ice vezu preko komunikacijskih jedinica i sabirnica mikro-
racunala. Dispecerski centri se razlikuju od centara upravlJanja po snazi racunala
i prograrnske podrske, koja osim akvizicije podataka.obavlja i funkcije prosirenog
realnog vremena, a sadrie i dodatne periferijske uredaje i vanjske memorije .
eentri se vrlo cesto opremaju dvostrukom konfiguracijom racunala zbog zahtjeva
za velikom raspoloiivoscu informacijskog sustava. Jedno od racunala je "vodece"
(Primary), dok drugo kao "pratece" (Secondary) prima bitne podatke i spremno je da
u slucaju kvara vodeceg racunala preuzme vodenje sustava. Oba racunaIa u
kratkim vremenskim razmacima (sekunde iii najvise minute) -komuniciraju medu-
sobno, da hi provjerili ispravnost u radu te da bi u slucaju kvara mogli izvrSiti
p'rebacivanje rada na pratece racunalo. .
Dok su konfiguracije miniracunala u cent rima upravljanja uvijek opremljene
vanjskom disk-memoflJom, manje konfiguracije lokalne obrade s miniracunalima
nekad . rade sarno s brzom centrainom memorijom. Kapacitet centralne memorije
krece se od 16 K rijeci (16000 rijeCi) do preko 100 K rijeci u veCim centrima upravlja-
nja. dok su kapaciteti vanjske disk-memorije reda velicine M rijeci (10
6
rijeCi).
668_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
/\


'"

<->


;;;
;;;;"-'
M

'<"':> (

t---

",,"


v
(V -'<->11'
:"'t' ;:j <::31i!
n r



M
.'-'i&:

:::!

,---t--

'"
;;:",.,,....
-r-.J."--;,

-';1-
;::s:::::::::

:::l!tr...:.l:e

I I

.. -
--l
. '"
I

'"
"''i;
;:,-
hF
-


'"


""
,..!..;;;;i':l
W I--

f- ",r-
.::t.i::3C::;


'" '"
...
<->
';;--
<->
v
- -
'"


'"
'"
"!
'" '"
-

"!
-
'"
r'-
'"
"" ""
'"

'"
I--

f-
::t:t:i1S


.\1
. ""
'"
"-
:;\
n

n
'"

'"
I-- ;::)8=:: t-'-
I-- ' I-- .

.


'-' :....J <> '"
<>
!2l .;</

-

"'''-'
. =t: c:t; ,>,1i!
-
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojenjima __ 669
Mikroracunarski. sustav i procesno miniractinalo predstavIjaju. llstvari,
makrokomponente procesnog informacijskog sustava. -Kombinirajuci ove makro-
. komponente moze se rijesiti sirok spektar zadataka nadzora, upravljanja i obrade,
Iokalno i daljinski, a prilagodeno postrojenjima i zahtjevima oa sIozenost obxade,
koIicinu podataka, pOllzdanost i .to oa svim raz.inama informacijskih sustava
(Tablica ll.
Tablica 1 Tipicna rjesenja proizvodno-procesnih informacijskih sustava
Daljin-
ska
.
stanica i
Centar uprav-
:.:;>
Makro Krono- Daljiri- integri- Lokalna Central- ljanja
<.>
;;;
"'"
kompo- loski ska rana obrada na sta- Dispecerski
0 0
0
""
nente registra- stanica krono- .
nica centar

"2 ;;;
tor loska
0
DS8AR DS801T registra- PROZA DS8FC PROZAllD
0 0
p..
'N
cija llC 0
-;;;
DS802T
Racunala Mikro Mikro Mikro Mini Mi.kro Mini 2xmini
0
0
----'
J
0

"'
"2

0 0 :E'

0
-

"'"
!

0
0
'U
"a

0
0
-
0
-'-

"C 0
C

u
0
,- 670_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTO.MATSKO UPRAVLJANJE
Programiranjc, ispitivanjc i pustanJc u pogon .. ' .. .
. . .... ." k'h sustava predstavljaju razvoJ 1lspitIvanJC
Vazne ctape u reahzacIJI mformaclJs I .. . programa u memorijske jedi-
f k" 'k'h sustava uplSlvanJc
. pod,rs . e C,IJS 1 ogon informacijskog sustava.
nice, te IspltlvanJe I pustanJe u p
--- PROGRAMA

PRIPREMA
TEII/illAl
!
IJI
mil!,IJI
lISIA
PROM1ENA
III
I
-
IlVORNI
PROGRAM
ISOURCEI
(II + IlJ
1,1
ASElIBLIRANIE
PROGRAMA
IASSEIiBlERI
t
ITJ,I21 PROGRAIISKA /j, 1.1
IlJ lISIA .< >
r---'---,IY III 81NARNI
IZlllENE /\UZI KOO
PROGRAIIA 10Blaii
SIIIUlAClJA I
t
KONFIGURAClJE IJJ.!.I t
r--:=-;-;ll-;;11_31--, IlJ t u
l31
[JERIlINAl]
REIUlTATI I
ISPIT/VAN1A
t
IJI ISPIT/VANlE .01
- NA S IVARNOl
IIONFIGURAClJI PROII
P
ostupci u razvoju i ispitivanju programske podrske
Sl. 12.
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojenjima __ 671
Razvoj i ispitivanje programske podrske obavlja se, vecinom, oa racunalima
tipa- koji se koriste u prQcesnom informacijskorn sustavu iii snazoijirna, s
'o,b?irorn na kapacitet rnemorije" brzinu obrade i repertoar: instrukcija, odnosno raspo-
lozivu sistemsku podrsku. -Na raeunalu' se preko. pisaca iii video-ter-
minala prireduju programi -' upisivaujem, ascmbliranjem, traicnjem i ure-
divanjern. . Upisivanju 'programa prethodi toeoo specificiranje funkcija, izrazavanje
tih tunkcija dijagramima toka. programa, a zatim pisanje programa-instrukcija u
.asemblerskom jeiiku u alfanumerickom obliku. Zavrse.ni se programi povezuju
u programski sustav, ispituje se rad meduveza i sustava u cjelini. Pri generiranju
sustava se koriste vee postojeei standardni programi iz programske biblioteke.
Priredivapje programa za mikroraeunala, kod kojih je primijenjenim mikroproce-
soram .odreden asemblerski jezik, obavlja se. takoder na "kuenim" racunalima,
koristeei meduasemblerski program (cross-assembler).
Program ski sustav se upisuje na nosioca kao disk-memoriju, magnetske ka-
zete, diskete, pomoeu kojih se unosi u korisnieku konfiguraciju iIi upisuje u PROM
. memorije ako se radi 0 mikroraeunarskim funkcijskim sustavima.
Ako je rad na programiranju vrlo intenzivan i u. njemu sudjeJuje velik brej
programera, koristi se centralizirano opee namjene (racunski
Pastupak programiranj"a odvija, se u nekoliko. etapa s1. 12: priredivanje i
asembliranje (I), simulacija (2), ispitivanje na korisnickoj konfiguraciji (3),
konaene verzije programske podrske na. nosi.oca (4). Etap.a simulacije koristi se
sarno ako postoji programska podrska, kojom se simulira rad korisnickog racunala.
Najcesce je to sIucaj kod mikroracunala. Neke, se etape ponavljaju i. po nekoliko
puta u toku rada. dok se ne postigne ispravan rezultat.. . . .
Upisivanje programa u PROM kod mikroracunala obavlja se pomocu na-
. mjenskih uredaja. Izvorni nosilac je npr. magnetska kazeta, na kojoj je pohra-
njen program u binarnoin kodu. Pri upisivanju se stalno pr6vjerava ispravnost upi-
sanog dijeia programa, usporedujuci ga s izvornim prograrnom na nosiocu. Auto-
matski se .izdaju f programske liste kao dokumentacija. Uredaji dozvoljavaju i
kopiranje s izvorne na jednu iii vise drugih PROM memorija.
' Vazna etapa 'u realizaciji programskih informacijskih sustava je ispitivanje
opreme 'j programske podrske. Ispitivanje pocinje ulaznom kontroloni komponenata,
koja je 'djelomicna iii potpuna. Pot puna je kontrola uglavnom kod mikroprocesora.
memorijskih jedinica i integiiranih sklopova. Ponekad se ispituje i u i.ivjetima
koji nadmasuju one, specificirane od strane .proizvodaca komponenata:
Ispitivanje modula - funkcionalnih jedinica je vecinom automatski. uz primjenu
racunala i iskljucivo u tu svrhu razvijene programske podrske .. Ovakvo .ispitivanje
dijagnosticiranje i lociranje kvarova kao i provjeru tolerancija u sklopu.
Greske koje se pri ispitivanju pronalaze, mogu se po ucestalosti ,pojavljivanja
ovako svrstati: pogresna, montaza komponenata, kratki spojevi .tead lemljenja i
prekidi spoja, ostecene komponente i medusobno djelovanje komponenata (pojava
najgoreg slucaja kombinacije" karakteristika komponenti u sklopu).,
Integracija bitnih dijelova slozenih procesnih informacijskih sustava izvodi se
prije isporuke s konacnom provjerorn vanjskih funkcija, a uz' simulaciju veza s
procesom. Za integraciju kao i za u pogon pored. standardnih mjernih
672_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
uredaja, prvenstveno digital nih instrumenata i osciloskopa, koriste se i namjenski
uredaji. Tako se npr. provjerava fad- standardnih funkcijskih sustava,
centralnih stanica. kronoloskih registratora dogadaja itd. Za mikroracunarski'
postoje ispitne. jedinice za pracenJe I upisivanje promjena programa. .
Kod nekih funkcijskih sustava za automatsko "upravljanje sv'e se 'cesce prognimi
nakon projektiranja upisuju u RAM memorije, urhjesto u PROM i tako izvodi
pustanje sustava' pogon. Tek po -Z3Vfsenom pustanju- u pogon, nakon 5to su
uzeti U obzir svi tehnoloski zahtjevi upisuje se konacna verzija program a u PROM
meinoriju kojom se zamjenjuju' privremerio 'koristene RAM memorije. I u ovakvim
slucajevima koriste se narnjenski ispitno-programski uredaji. koji mogu biti povezani
s pisacem i jedinicom magnetskih kazeta. Na terenu se nakon konacnog upisi-
vanja u PROM memorije odmah prireduje konacna verzija programa na kazetaina
za pohranu kod korisnika i za 'potrebe isporucioca kao i 'programske liste konacne
verzije.
Svi se
slucaja do
virna.
opisani postupd programiranja i
slucaja u ovisnosti 0 organizacij1
ispitivanja razlikuju 'u detaljima od
posla, raspoloiivoj opremi i. 'kadro-
POUZDANOSTPOSTROJENJA I ELEMENATA
Osnovni pojmovi pouzdanosti (prema lEe 271(1974)
'Pouzdanost '(engl. reliability) je sposobnost, izrazena kao vjerojatnost;, da neka
jedinica izvrsava svoju funkciju u odredtmirn uvjetima i' kroz odredeno vrijeme. (Pod
se moze smatrati komponenta, sklop,. uredaj, sistem itd.).
, Kl'ar (otkaz, engl. failure) je prestanak neke )edinice da izvrsava
svoju funkciju.
Promatrana pouzdanost. za Jcdinice kojc sc ne popral'ljaju je ornjer broja jedi-
nica, koje su funkcionirale na kraju -promatr.anog perioda, _prema ukupnom broju
jedinica u uzorku na pocetku' perioda.
Promatrana pouzdanost za jedinicc koje se popral'ljaju je. omjer
u kojima je jedinica (iii vise" njih) funkcionirala kroz odredeno razdoblje prerna
ukupnorn broju slucajeva u kojima je jedinica trebala da vrsi svoju funkciju kroz
isto vrijeme. -
Ocijcnjena pouzdanost je granicnom iii gninicnim vrijednostima inter-
vala povjerenja uz zadani nivo povjerenja, bazirana- na istim podacima kao i pio-
matrana pouzdanost.
Srednja zil'otna dob (za jedinice koje se ne popravljaju) je srednja vrijednost
vremena do kvara- svih prornatranih jedinica uzorka pod odredenim uvjetima.
Intenzitet kl'OrOl'3 (engl.' failure rate) je omjer ukupnog broja kvarova' u odrede-
nom razdoblju pi-ema broju preostalih ispravnih .iedinica.
C
550
630
680
740
780
810
850
900
950
1000
1100
1200
1300i
i vise
Boje Zarenja celika Boje napu!itanja celika 'C
do
200
Pouzdanost postrojenja i elemenata ____________ 673
Srednje vrijeme do kvara (engl. mean time to failure MTTF) (za jedinice koje se
ne popravljaju) je srednja vrijednost vremena do kvara unutar-odredenog razdoblja,
izrazena kao omjee kumulativnog vremna do kvara i broja kvarova promatra-
nih jedinica. .
SrednJe vrijeme izmedu dva UZ8stopna kvara (engJ. mean time between failures
MTBF) (za jedinice koje se popravJjaju) je srednja- vrijednost vremena do kvara
uoutar' odredenog razdoblja, izrazena kao omjer kumulativnog vrernena 'do kvaea
i broja kvarova promatranih jedinica.
Redundancija (zalihost) je postojanje u jedinici vise nego jednog sredstva za
ispunjavanje. zadane funkcije.
Osnovne relacije
r
N
r{l)
Gustoca vjerojatnosti hI) = N'
ukupni broj kvarova u odredenom vremenskom intervalu od t do I+At;
ukupni bi-oj promatranih jedinica.
Funkcija kumulativne razdiobe kvarova F{I) = J hi) de.
o
. Pouzdanost
Intenzitet kvarova A
Fi,+4t) - F(I)
.6.tR(l)
Trenutni intenzitet kvarova
Srednja zivotna dob mL(o.:c) = J R(I) de.
o
Srednje vrijeme izmedu dva uzastopna kvara (MTBF) m
F
= J tJ; .. de.
o
Pouzdanost izvrsavanja funkcije serijski spojenih jedinica od n clanoya
Pouzdanost izvrSavanja funkcije barem u jednom sistemu paralelno spojenih
jedinica
R,=J.-(/,- R,) (1- R,) . .. (1- R.).
43 Koncarev prirucnik

674_INDUSTRljSKA ElEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVljANjE
v Bfnije funkcije razdiobe kvarova
Trenutni
Razdiobq
Gustoea kvarova Pouzdanost intenzitet
I."
Reo
kvarova
ZIt)
00
I _l(t=)'
I f _.l(t=)'
I."
Normalna --==e 2 a --e1Odt
-
(Gaussova)
uJ21t uJ21t
R(I)
,
II ,_I
_.lP
" Weibullova -I e e
-,

Eksponencijalna
i.e-AI e-;
i.
-
00

Iale-' fi"
Poissonova --
-
x! i! R(t)
x=O,1,2 ... a>.0
j;
Varijanea u' = J (I - I.,) dl.
o
(J = standardna devijacija.
Prvi parametar oblika '[1>0.
Param,etar mjeraca a> O. OCekivanje J tJ;" dl.
o
Matematicki prikaz vijeka trajaoja proizvoda
'Art)
I,
o ... t 1 interval pocetnih kvarova odgovara veci-
nom Weibullovoj razdiobi uz fJ < I
t 1 .. t 2 interval normalnog vijeka trajaoja odgo-
vara eksporiencijalnoj razdiobi. ..t == konst.
t2 ... r:J:: interval istrosenosti odgovara vecinom 00[-
malnoj razdiobi
Za odredivanje intenziteta kvara u intervalu vremena t 1 do t2 i srednjeg
vrememi izmedu uzastopnih kvarova jedinice potrebno je poznavanje intenziteta
kvarova za pojedinu komponentu jedinice kao i nacin na -koji je ta komponenta
Pouzdanost postrojenja i elemenata _______ -,-__ -'-__ 675
ukljucena u izvTsavanje funkcije jedinice tj. da Ii je to serijska iii paralelna funkcio-
naln<l veza. U slijedecoj tablici su dani podaci intenzitcta kvarova nekih osnovnih
elektrotehnickih komponenata. -
Tablica intenziteta kvara zit osnovne komponente
Naziv
1. Sistem za dobavu
elektricne energije
napajanja
2. Transrormatori
3. Prekidaci
4. Pokretaci
5. Motori
6. Generatori
7. Rastavne sklopke
8. Vodovi
9. Kabeli
(jediniea = 305 m .
strujnog kruga)
10. Otpornici
11. Kondenzato"ri
12. Poluvodicke
komponente
13. Ostale komponente
" Opis i tipovi
1.1. Svi tipovi
2.1. Punjeni tekucinom, svi tipovi
2.2. Suhi; 0 ... 15 kV
2.3. Ispravljacki iznad 600 V
3.1. Fiksni, svi tipovi
3.2. Metalom oklopljeni, izoIacijski
- svi tipovi
4.1. Kontaktni tip, 0 ... 600 V
5.1. Asinhroni 0 ... 600 V
5.2. Sinhroni 0 ... 600 V
5.3. Istosmjerni, svi tipovi
6.1. Na pogon parnom turbinom
6.2. Na pogon plinskom turbinom
7.1.. S plastom
8.1. S golom zieom 0 ... 15 k V
9.1. Nadzemrii i zracni 0 ... 600 V
9.2. Podzemni 0,6 ... 15 kV
9.3. Kabelski spoj 0.6 ... 15 kV
termoplasticni
9.4. Kabelski zavrsetak, svi tipovi
izoJacije, nadzemni i zracni vod
0 ... 600 V
10.1. Zicani
10.2. S metalnimslojem
11.1. Poliesterski
11.2. Keramicki i elektrolitski
12.1. TranzistoT
12.2. Dioda
13.1. Relej
13.2. Lemno mj_sto
13.3. Kontaktno mj_sto
Intenzitet kvara
0,643
0,0041
0,0036
0,0298
0,0052
0,0030
0,0139
0,00109
0,0007
0,0556
0,032
0,638
0,0061
0,0189
0,00141
0,00617
0,000754
0,000127
5 10-
7
5 10-
8
8'10-
8
I 10-
6
5 10-
7
1'10-
7
I 10-
6
5 '10-
8
2 10-
7
Podaci 1 -do 9: Pregled pouzdanosti industrijskih postrojenja,. izvjestaj potkomiteta
IEEE; IEEE TRANS. ON IND. APPL. VOL IA-IO, No 2, 1974.
43"
676_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA 1 AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE
(zvori, zatita, standardi
Elektromagnetske smetnje nastaju nezeljenim djelovanjem promjenljivog elek-
tricnog iii magnetskog polja oa elektricke krugove, te nezeljenim djelovanjem
medu elektrickim krugovima. Ove sme_tnje djeluju oa:
karakteris.tike ,energetske pojne mfeze,
i in(ormacijske sisteme,
osjetljive elektronicke uredaje.
. prijem radio i TV. programa.
Znacajniji izvori smetnji s uzrocima smetnji su:
izvor smetnje
energetsko postrojenje i vod izmjenicne
struje,
uredaj energetske elektronike.
kolektorski motor
elektricni luk.
motor, iransforrnator, eiektromagm:t,
term os tat i slicni aparati.
z
---- '.
, ,
uzrok smernje
,promjenljivo elektricno
polje,
komutacija ventila.
iskrenje na kolektoru.
ionizacija cestica,
uklapanje i isklapanje,
SI. 1. Nacin smetnji i prikaz njihova djelovanja: is struja smetnji;
napon smetnji; z impedancije izvora'i opterecenja; Hs magnetsko polje
smetnji; Es elektricko polje smetnji
Elektromagnetske smetnje ____ ----'-____________ 677
SUZBlJANJE SMETNJI
Suzbijanjc smctnji kod izvora smctnji
,t
i
t/ , , , ,
ufoz
IIVOR
izlaz
SHETHJI
-,-
--
"
, , ,
;
"
, , , , , , ,
energija,
aJ bJ
. SI. 2. Suzbijanje smetnji kod izvora: a) nefiltrirani, neoklopljeni izvor
smetnji; b) fiItrirani izvor smetnji; c) filtrirani i oklopljeni izvor smetnji
Suzbijanjc smctnji kod prijema smctnji
Model' puta s koncentriranim parametrima
u"t
Primjer modela prijenosnog puta s koncentriranim parametrima dan je na s1. 3.
I" 1,3

I",
t
---+ "
t
U
M2
1"2

lfR=lfOfo1+lfOS
-
IR' r
I" I' -1
1
'
"
Ip'
IR2
lU22 lU21
Pfedajnik I. Signolni vad .1 Prlfemnik
SI. 3. Model prijenosnog pula s koncentriranim parametrima: T
1
.T2
dvije tocke uzemljenja; U
M1
; U
M2
mjeroi signal; ZM2
impedancija izvora mjern,og signala; Zullr. uzduzna impedancija voda;, Zpi
poprecna impedancija voda; ZVI' ZV2 vezna'impedancija 'istofazne-smetnje;
Zv3 vezna impedancija protufazne smetnje; U
s1
' U
s2
napon istofazne i
,protufazne smetnje; U
DS
udio signala smethje nil prijemniku; U
DM
udio
signala na prijemniku.
Srrietnja U
sl
djeluje na 'oba voda istodobno, npr. pi-eko kapacitivne veze te
se oznacava kao istofazna smetnja. a podize napon. na oba kraja 'prijemnika
istodobno.
678_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Srnetnja U
s2
djeluje sarno oa jedDu zilu' voda, npr. prcko galvanske veze
te podize napon oa svom dijelu voda. oa koji djeluje u pribliznom iznosu od
, ZU12
U
s2
---- U
s2
'
Zv3 +Zu12
Napen se serijski povezuje s naponorn U
M
mjernog signala, mijenja
potencijai jednog .kraja voda prema drugom i naziva se protufaznom smetnjom.
Mjcre Z3 smanjenje" utjecaja smetnji
Okla'panje sluzi za smanjenje utjecaja iZYOr3 galvanskih, indu,ktivnih i
citivnih smetnji. a izvodi' se ponajprije oklopima sto veceg promjera i debljine.
Na 51. 4 dan je primjer poboljsanja utjecaja od smetnji za kapacitivni prijenos
smetnje.
dB
o
-80
-"'-
-120
-16 0
10
./
/.


./
./
/
//
" //
1,,/
10' 10'
/
oklopljen
. grpnico, mogucnosti
fflj
eren
l
/0'
/FII)/ ' V"
V,
lOS Hz 10'
,_
dtiljina prije-
nosnog puta 100m,
razmak od iz-
vora smetnje 10 em
unutarnji otpor
prij. puta 10 kQ
unutarnji otpor
izv. smetnji 100 n
polumjer vodica 1 mm
polumjer ok!. 4 mm
SI. 4. Smanjenje utjecaja od smetnji oklapanjem: U
s1
inducirani iznos
napona smetnji; Us iznos 'napona smetnje na izvoru smetnje
Uplitanje sluzi za smanjenje induktivnih srnetnji. Razlikuje se vi.se nacina
uplitanja s dvije, lri iii cetiri zile. Broj ispletenih veza je ogranicen na priblizno
30. Energetske zile su U odvojenim kabelima.
Uzemljenje. Tri su vrste spojeva uzemljenja:
uzemljenje zastitnim vodicem (da se sprijece nedozvoljeni dodirni naponi),
'nul-vodic (zvjezdasto sp6jeni nul-vodici razlicitih uredaja),
uzemljenje oklapanja (zvjezdasto zastitni oklopi).
Primjena mjcra za otklanjanje smctnji
Sve tri spomenute mjere'za otklanjanje smetnji mogu se :koristiti i' kod uredaja
informatike, koji se baziraju na sklopovirna digitalne elektronike, kao i pri projek-
tiranju i realizaeiji inforrnacijskih sistema.
Elektromagnetske smetnje, mjerenje istandardi ________ 679
. . [spred jedinica se prikljucuju filteri iii se primjenjuje galvansko odva-
JanJe e!emenata, a preko filtera i uredaji
na . napo?. o. vrst! postrojenja u kojem se, uredaji primjenjuju. 0
mJestu I mtenzltetu izvora smetnji, katkad se pomocu medureJeja izvodi
I dodatno odvajanje binarnih signaia, koji dolaze iz postrojenja.
Za poveZlvanJe. uredaJa s procesom preko davaca sluze oklopljeni kabeli" pri
paznJu treba posvetiti mjestu i nacinu uzemljenja oklopa. Kod gru-
plranJa slgnala u kabele treba signalne i povratne vodove smjestiti u isti kabeL
zastite od kompjutorskog sistema u proizv6dnom procesu dan
je na shcl .5. U osnovi sve mjere za otklanjarije smetnji svode se na stvaranje
od smetnji, u koji se smjestaju elektronicki
uredaJl, za razhku 0: ".lagadenog" prostora u postrojenju.
ZA 7ITNI Vi 01
SPQJ S 'IDDl:J1VOM OKOLINOM
FUNKCIONALNA
MASA
/
Uf?EDAJI
PROCESA
UZENUENJE EL.
UR()AJA PRDCESA - -=-
Sf. 5. Primjer otklanjanja smetnji procesnog kompjuterskog sistema

MJERENJE 1 STANDARDI
VEZANI UZ ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE
mjerenje sadrzaja harmonika struje i napona, granicna odredena
standardom VDE 0160/2. dio - 1975;
mjerenje psofometrickog napona, granicna vrijednost odredena CCITT normama'
mjerenje visokofrekventnih i radiofrekventnih smetnji, granicne vrijednosti
dene standardima JUS N.NO 900/1969.; 901/1963.; 902/1966.; 906/1972.; 907/1972 ..
920/1972. '
preporuke za sigurnost od smetnji prijenosa signala kod instaiacije procesnog
kompJutera. VDI/VDE 3551 - 1976. . .
Mogucnosti instituta poduzeca "RADE KONCAR" na podrucju
elektromagnetskih smetriji:
mjerenje sadrzaja harmonika struje i napona u mrezi,
mjerenje psofometrickog, napona,
. 680 INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
mjerenje visokofrekventnih smetnji,
razvoj, projektiranje i izrada filtera za:
smanjenje sadrzaja harmonika struje i napODa, stl1anjenje psofometric!kog oa"pona,
suzbijanje visokofrekventnih i radiofrekventnih smetnji.
OOUR Instltut, SOUR' "RADE K()NCAR" je ovlaten od
Saveznog zavoda za standardlzacljn za Izdavanje atesta RSO (radio smemje ogra-
{V;'di i str. 702.)
OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE
OBJEKTE
ELEKTRICNO GRIJANJE
Potrebna -toplina i' snaga
Zagrijavanje materijala
Potrebn:.r toplina Q kWh za promjenu temperature tijela mase '" kg i specificne
topline' c (kJ/kgK odn. kWs/kgK) od poeetne temperature 9, C, odn. T, K, na
konacnu temperaturu 8
2
C, OdD. T
z
K, tj. za razliku iznosi 9 = LI T =
=9,-9,=T,-T, K .
m' c (8, - 9,)
Q, =. kWh.
3600
Uobieajene jedinice (vidi str. 33):
temperatura ,9 u C. odn. Tu K. T=273.15+9:
razlika temperatura l.9 . odn. l.T u K. l..9=l.T:
specifiena toplina c u kJ/kgK odn. Ws/kgK iii kcal/kg C.
I kJ/kgK = I 000 Ws/kgK ",0.239 kcal/kg C;
toplina Q kJ, kWh iii kcal, 3600 kJ = I kWh", 860 kcal.' I
I kcal =4,1868 kJ =0.001163 kWh.
Podatke za specificnu toplinu pojedinih -materijala vidi str. 778 .
. Promjene 'agregatnih stanja
Osim za zagrijavanje toplina se tr.osi za promjene agregatnih stanja
(taljenje. "isparivanje). Da se masa In kg nekog .materijala-" rastali potrebna je toplina
Q,=m q kWh
gdje' je (/ toplina taljenja u kWh/kg. Uobicajene jedinice za toplinu taljenj.i Sll jos
kJ/kg i kcal/kg; 3600 kJ/kg= kWh/kg'" 860 kcal/kg." .
Toptina potrebna .da. se masa III kg, neke tekucine ispari je
Q,=m'rkWh
gdje je r toptina isparivanja u kWh/kg: Jedinice za toplinu isparivanja r'su jednake
kao i za toplinu taljenja q. .
Podatke za toplinu talje.nja q pojedinih materijala vidi str. 782.
'I Jedinica kcal je do 1980. g.
682 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Snaga grijaca
Aka se masa m kg nekog materijala mora zagrijati, te eventual no rastaliti
ispariti ," vremenl:l t h. potrebna je snaga grijaca

t
Pri lome se toplina potrebna za zagrijavanje Q\ sastoji od dijela za zagrijavanje
materijala u krutom agregatnom stanju i eventualno dijela za zagrijavanje materijala
u tekucem agregatnom stanju. Ova se dva dijela moraju racunati posebno jec se
specificna toplina c za materijal u krutom agregatnom stanju obicno zoatno razli-
kuje od specificne tapline c, u tekucem agregatnom stanju.
Snazi P treba dodati gubitke prolaza kroz stijenke peeL
Prolaz toplinc
Aka se stijenke peci sastojc od /I slojeva razlicitih materijala. s debljinama slo-
jeva 81, (52.. b" u m i koelicijentima vodljivosti ;' ;'2 ... i'n u W/K m,"gubitak
topline prolazom kroz stijenke je
- T,) W
pri cemu je koeficijent prolaza topline k
1 W/m'K
I 01 0,. o. I
...
(X. A. A2 An (X2
F povrsina stijenke u m
2
. 9. 'C iii TI K temperatura u peei. a .'1
2
C iii T2 K
temperatura zraka u prostoriji u kojoj se n.alazi pee. ((I je koeficijent prijenosa
topline u W/m2K sa zraka. odnosno plina. u peei na unutarnju povrsinu stijenke
peei, a ((2 koeficijent prijeno.sa t'opline u Wjm
2
K vanjske povrsine peei na .okolni
zfak. I W - 0,86 kcalfh - 0,239 kcalfs.
Vodljivost topline
Koeficijent vodljivosti topline ;. u WjmK nekih izolacijskih mmerijala koji se,
upotrebljavaju u gradnji peci u ovisnosti 0 gustoci p u kg/m
3
i .temperaturi v. na
stf. 683. '.
Za to(!:ne treba uzeti podatke 0 .koeficijentu vodljivosti topline od
proizvodaca upotrijebljenog materijala.
Koeficijente vodljivosti top line za metale vidi str. 778.
Prijenos topline
Koeficijent prijenosa topline ovisi 0 fizikalnim svojstvima medija s kojeg se
toplina prenosi na povrsinu stijenke, odnosno kojemu se topIina predaje s povrsine
stijenke, nadalje 0 na(!:inu strujanja medija (prirodno iii prisilno strujanje; laininarno
iii turbulentno strujanje), 0 obliku povrsine stijenke, te 0 brzini i smjeru strujanja
medija u odnosu na stijenku.
Vrijednosti koeficijenta .prijenosa topline za neke slucajeve:
turbulentno strujanje vode u cijevi
370 ,,"0.85 (I +0,014 9) W/m' K,
gdje je w brzina vode u mis, a [) srednja temperatura vode u "C;
Elektricno grijanje 683
). W/Km kod 9"C
Materijal p
kg/m' 0 100 200 500 800 1200
Azbestna ljepenka 1200 0,23. 0,27 0,29 0,38 -
-
Azbestna vuna 700 0,23 0,24 0,26 0,30 - -
Izolacijska opeka 450 0,10 0,11 0,12 0,14 0,20 -
Izolacijska opeka 650 0,13 0,14 0,15 0,19 0,23 -
Laki sa mot 1000 0,33 0,40 0,62
Laki samot I 300 0,48 0,55 0,68
Magnezit opeka
90% MgO 2400 9,80 9,30 8,20 5,90 4,15 3,50
Mineral'na vuna 150 0,04 0,05 0,06 0,12 - -
Mineralna vuna 250 0,04 0,05 0,06 0,15 - -
Silika opeka
1,00 1,08 1,22
I. 1,44 .
1,63 93% SiO, 1690 0,93
opeka
1,12 1,09 1,07 1,03 1,00 0,99 70% SiO, I 350
Silimanit op.eka,
laka 1200 0,47 0,48 0,49 0,54 0,57 0,63
Samot opeka 1750 0,50 0,56 0,61 0,73 0,86 0,93
Sa mot opeka 1850 0,70 0,79 0,85 0,95 1,06 1,10
Samot opeka 1900 0,91 0,98 1,03 1,13 1,18 1,21
strujanje zraka uz ravou stijenku \V < 5 mls
+ 3,9511' W 1m' K
strujanje zraka uz ravnn stijenku brzinom w>5 mjs
((=7,15 \\,0.75 W/m2K.
Za niz drugih slucajeva postoje izrazi u literaturi, npr. VDI-Warmeatlas.
Zracenje topline
Tijelo (pee) koje irna ukupnu vanjsku F\ T\ K.
koje je sa svih stntna obuhvaeeno tijelom 2 (prostoflJa) F 2 m- .temperat.ure
T2 K, uz uvjet da je, kao sto je uobicajeno, F 2 zoatno vece od F p odaje
toplinu
gdje je konstanta zrafenja apsolutno crnog Cr;=5,77 W/m2K4, a e
1
koeficijent materijala od kojeg je izradena povrsma Fl'
emisioni
684 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Emisijski koeficijent e materijala kod 20C
Aluminij, -poiiran
Aluininij, sirov
crna oksidiran
Beton
Deva
Emajl
Lak za radijatore'
0,052
0,070
0,78
0,91
0,85
0,90
0,925
Led
Minij
Opeka. gradevinsk,a
Siakio
Samol, kod I OOO"C
Zbuka, vapnena
Zeljezo, celik, izvaljan
Dimenzioniranje grijacih clemenata
Materijali za otpornike i "grijace clemente
Oznakil
Gusto-
Specif. el. olpor
0,966
0,93
0,93
0,94
0,74
0,93
0,77
prema
ca p
Q mm'/m (5%)
kod
Najvisa
pogo
Trgovacka
DIN 17470/1963 kg/m'
20"C 500T 1 OOO"C
CuMnl2Ni
8400 0,43
- -
CuNi20Mn10 8500 0,49 0,49
-
CuMnl2NiAI
8200 0,49 0,49
-
CuNi44
8900 0,49 0,49
-
CuMn2
8800 0,125 0,150 -
CuNi30Mn
8800 0,40 0,432 -
5Si16
7600 0,52 0,86
-
NiCr 30.20
7900 1,04 1,20 1,30
NiCr 80.20
8300 1,09 1,15 1,16
CrA120.5
7200 1,37 1,40 1,45
CrA130.5
7100 1,44 1,45 1,46
I
2
3
4
Ravnin 2, Cekas 0, Nicrofer, Nicrothal 40
Cekas 2, Nichrome V, Nicropur, Nicrolhal 80
Ravnal 2, Cekas exira 2, Megapyr 2, Kanthal DSD
Cekas exira 3, Megapyr I, Kanlhal A
temp.
oznaka
.
"C
60 Manganin
300
500
500 Konstantan
400
500 . Nikelin
500
1050 I
I 150 2
I 100 Ravoal I
I 150 3
1250 4
Za vise temperature primjenjuju se specijalni grijaci eh:menti kao:.
do I 500"C: Cesiwid-Silil . .
. do I 700 "C: Cesiwid-Mosilil, Kanthal-Super
do 3000"C: Cesiwid-Graphit.
grijacih elementa
Potreban otpor grijaceg el'ementa
po fazi. kad radoe temperature
. V'
R=-Q
, P
U je napan oa grijacem eIementu -u V,
P je'snaga grijateg elem'enta po fazi' u W.'
r
Elektricno grijanje ______ ______ __' ____ 685
promjer zice geijaceg elementa
d,=0,343 ,IP p, mm
R'c
7
PI je specificni otpor zice pri radnoj temperaturi u fimm2/m;
Cl; je' izabrano op.terecenje zice u Wjcm
2
.
Prema 'racunskom promjeru odabere se 'stvarni promjer Zlce d, prvi yeti, iz
kataloga pr<!izvodaca zice, , gdje je obi,cno naved,en i otpor zice r
h
u il/IT} u hladnom
stanju.
Otpor zice po metru, pei radnoj temperaturi, Je r
l
= cl
h
fi/m, gdje je 'c
t
koeficijent
povecanja oipora pci radnoj temperaturi, u odnosu na hladno' stanje.
Duljina zice gdjaceg elementa po fazi je
R,
L=-m.
r,
Okrugla zica oblikuje se spiralno u gcijaci el,emen,t pa je promjer spirale
eca ,5 x promjer zice. a korak spirale najmanje 2 x pr"omjer zice,
Doputeno opterecenje C7. grijacih elemenata u W /cm
2
, Radna temperatura C
Materijal
do 600 600 ... 800 . 800 ... 1 000 >1000
NiCr 80.20 5 2 I 0,8
NiCr 30.20 4 2 0,8 -
CrAI 30.5 6 4 2,5 1,5
CrAI 20.5 6 2,8 1,3 I
Ravnin 2 4 2 0,8 -
Ravnal 2 5 2,8 1,3 1
Ravnal I 4,5 2,7 1,2 0,8
.
Vrijednosti iz ove tablice su orijentacijske grija,ce elemente sa zicom promjera
iznad 2 mm, uz povolJne uvjete ugradnje, tako da slobodno predaju toplinu, oko-
lini. U ostalim slucajevima treba oda:brati manje vrijednosti, u zavisnosti od mjesta i
nacina ugradnje, grijaceg elementa i ostalih okolno'sti.
Temperatura uzarenog 'gcijace'g element a moze se pciblizno odt:editi prema boji
zarenja (iza str. 672).
Odredivanjc prornjera i duljinc ziee' grijaceg elcmenta
Za promjera i dulJine zice grijaceg elementa sluzi dijagram na sl. 1.
Mjerenjc temperatura
Boje iarenja ' .: ... ,... .
Za procjenu temperature zarenja grijaclh elemenftta, osvlJetlJem
izvorom svijetlosti, mo!!u posluziti ho.ic zarl.!nja 'i:::elika llWmute na posebnom hstu
izmedu str. '672 i 673. Te se temperature mjere i optickim pirometrima.
686 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA 1 GRADEVINSKE OBJEKTE
-,\\"
.w .w kW

_ ,n

r&O

-1,6
.i0
rS,O
,


1.2


1,0

I,
!\
..

[) Xl\

0.8 1,6
/
I/\V
l)

'/




0,6 I;
t
2
,o
n<
1,0
,

1,6
_nL .


",'

"

n,


IX

,W (\ "

PI IlVN

0,8
"
p.
l-

1--
,--
ro.
I5 0,3

-
1\ 1'\1/
_n

1/ V

Iy )(

V rv.x
1/1\
It

V rYlX
(\



i2 10 8 6 5

... 2
15m
IIOV
12 8 6 5 3 m 220V
io 38 25 20'/8'16 12 10 8
7 /;
5 m
380 v
l_
SI. 1 Odredivanje promjera i du'ljine grijace fice
Elektricno grijanje --'-------__________ 687
Termoclemcnti
Temperatura se u industrijskim, metalurskim i laborat.orijskim pecirna i ure-
dajirna na,iceSce. mjeri termoelementima. Termoelementi fade na principu pojave
elektromotorne sile u spajalistu dviju iica od raznih -melala iii legura, ciji SU. drugi
krajevi na nizqj. poznatoj. temperaturi. VeliCine elektromotornih sila za neke termo-
parove,_ U ovisnosti 0 temperaturi spajalista, uz temperaturu slobodnih krajeva
o 'C, daje sl. 2.
Standardizirani tcrmoelementi
Primjena
MateJ;'ijali termoelemenata
If industriji i metalurgiji
:Leljezo - Konstantan
Nikalkrom. - Nikal
Platinarodij - Platina
{] laboratorij"
Platinarodij - Platinarodij
Iridij - Iridijrodij
lridij - Volfram
Volfram - Renij
Oznaka
Fe-Ko
NiCr-Ni
PtRh-Pt
Pt20Rh-Pi40Rh
Ir-Ir40Rh
Ir-W
W-Re
Otpornc peel
urcdaji
mV
50
40
30
V
Najvisa
temperatura
primjene C
.
600
1200
1600
1800
2000
2200
2500
I
1
II II NI [r-Ni
V
Elektricna energija pretvara se u top-
Iinsku u grijacein eiementu (npr. u zici).
Primjenjuju se za termicku obradu me-
tala, proizvodnju keramickih materijala;
preradu plasticnih materijala i sHeno. lz-
vode se u raznim oblicima, kao komorne,
jamske, prolazne i dr. te uredaji s direkt-
nim prolazom struje kroz grijani materi-
jal; prolazom struje kroz sol za kaljenje i
slieno.
II 1/
20
PIRh-
t;!.
VV

V V
I) V
10
SI. 1. Elektromot.orna sil:.l termoelemenata 500 /000 1500 O[
688 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRAOEVINSKE OBJEKTE
Lucnc pcci
Elektricna energiJa pretvara se u topiinsku u elektricnorn "Iuku. Primjcnjuju
se za proizvodnju celika, lijevanog zeljeza, ferolegilra"j raznih.nemetala, kao
sintermagnezita i slicno. Izvode se za ulozak do 300 "lana ceIika, s prikljucnqm
snagom do 50 MVA, kuo' specijalne izvedbe za taljenje u vaktuimu te taljenje
mlazom elektrona iii plazmom.
Indukcijske peci
Elektricna energija pretvara. se indukcionim putem u toplinsku, neposredno u
grijanom materijalu. Primjenjuju se za taljenje celika. zeljeza, te obojenih i lakih mc-
tala s prikljuckorn oa mrdnu iii vise frekvencije. Osirn toga pr'imjenjuju se za
grijanje blokova mClala u svrhu valjanja, kovanja i kaljenja. Ovisno' 0 velicini
bloka, prikljucliju se na mreznu iii vise frekvencije. Vrlo visokim frekvencijarna griju
se sarno tanki povrsinski slojevi za povrsinsko kaljenje celika.
Susare
Primjcnjlljll se za uklanjanjc vlage raznih materijala (drvo,"ljevaonicki kalupi,
proizvodi prchrambenc -industrijc i !'Iicno) iii nandellih slojeva tekuina (lakovi.
cmajli, impregnacije i slicno). Predmeti, odnosno naneseni slojevi, se zbog ubrzavanja
susenja griju konvekcijom, zracenjem iii dielektrickim putem. Grijanje zracenjem je
povoljno za susenjc slojeva specijalnih lakova koji propustaju toplinu, Jer se toplina
kod toga stvara na podfozi. tako da susenje pocinje od donj'ih 'slojeva laka. Ako se
kod susenja stvaraju lakozapaljivi iii eksplozivni pJinovi, susara mora biti u protu-
zasticenoj izvedbi.
Cijcvni grijaci
Cijevni grijaci su elektricni grijaCi elementi kod kojih je grijaca spirala ulozena
u metalnu zastitnu cijcv, a izmedu spiralc i cijevi je cvrsto sabijena masa 'koja je
dobar- toplinski vodic i dobar elektricni izolator. Posto grijaca spirala nije u dodiru
sa zrakom, postize se njen dug 'vijek trajanja i uz vrlo visoko povrsins'ko optere-
cenje. Izvedba cijevnih grijaca omogucuje njihovo savijanje 'u - oblik kao i
direktno uranjanjc u tekucine koje griju.
Cijevni grijac.i se upotrebljavaju u _kucanskim aparatima za grijanje vode u
bojle"rima, grijanje pecnica u te raznim grijalicama za grijanje prosto-
rija. U industrij1 se primjenjuju za -grijanje 11 susarama s konvektijom iii zhtcenjem.
grijanje tliata. taljcnjc mclain s' niskim talistem, Ie grijallje vode i drugih (ekuCina
u raznim tehnoloskim procesima,
Dozvoljena maksimalna temperatura povrsine cijevnog grijaca u trajnom radu
za zastitni plast ad
bakra
ugljicnog cclika
krom-nikaljnog celika 18/9
krom-nikaljnog celika 25/20
250C
400C
700C
900C
Kucanski ap",ratl 689
Primjena
Dozvoljeno specificno opterecenje
plasta grijaca W/cm
2
za plast ad
Gi-ijanje tekllCina
Mirna voda
Pro'tocna voda
Luz,ina za pranje
SoInekupke
Kupke za fosfatiranje
. Laka uija do 50C
Teska ulja
do 100C
do 350C
Grijanje zraka
Mirni zrak temperature do 50C
do 450C
Protocni zrak temperature do 200C
brzina 3 ... 6 mls
brzina 6 ... 10 m/s
brzina 10... m/s
Grijanje krlltih tijeta
Kontaktno grijanje metala bez regula-
cije temperature
Grijac zaliv(m u metal, bez regulacije
temperature
Grijac zaliven u metal, s regulacijom
temperature
bakra
10
13
KUCANSKI APARATl
Aparati -za priprcmu jcla
Prikljucne vrijednosti elektricnih aparata
Stednjak s 3 gnJace ploce i pecnicom
Stednjak s 4 grijace ploce i pecnicom
Stednjak s 4 grijace pIece, pecnicom rostiljem
Kuhalo s I grijacom plocom
Kuhalo s 2 grijace ploce
Grijaca ploha s 4 grijace place
Staklokeramicka grijaca pIoha s 4 grijaca
Pecnica
Pecnica _s- cii'kulacijom zraka
Mikrovalna pecnica
44 Koncarev prirucnik
celika
5
2
1,5
1
1,7 -
1,9
2,5
3,5
CrNi celika
6
2
4
1
5
3,5
1,9 4
6 6
10 10
5500 ... 7000 W
6000 ... 9000 W
8000 ... 12000 W
800 ... 2000 W
1800 ... 3500 W
3500 ... 7000 W
5600 ... 7000 W
1800 ... 2500 W
2000 ... 2500 W
1000 ... 2200 W
690 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Fritcz:.l
Przilo za kruh
Przilo za send vice
Rostilj kontaktni
Rostilj zraceci
Tapia ploca
Topti tanjur
Lonac za kuhanje
Aparat za kuhanje kaye
A utamat za kuhanje juju,
Grijalica djecje hrane
Grijac za uronjavanje
5-7 korn.
Snage elektricnih grijacih ploca
Vrsta grijace place Obicna
Dirnenzije grijace
place mm
0 80 400 ... 500
0110 500 ... 600
0145 SOO ... I 200
0180 1000 ... 1 500
0220 1 SOO ... 2 000
180 x 3S0 2000 ... 2 500
Brzogrijaca
snaga W
-
-
1 500 ... 1 600
2000 ... 2 100
2 500 ... 2600
-
.
1600 ... 2000 W
800 ... 1800 W
500... 700 W
1000 ... 1800 W
800 ... 2 000 W
100... 800 W
800 ... 1200 W
1000 ... 1800 W
500 ... 1300 W
300... .400 W
80... 100 W
800 ... 1000 W
Automatska
-
-
1 500 ... 1 600
2000 .. .2 100
-
-
Brzogrijaca ploea ima veell snagu od obicne place jednakih dimenzija; .taka da
ima vrlo visoko toplinsko opterecenje radne povrsinc. To bi uzrokovalo pregaranje
grijaCih spiral a i ostecenje place aka bi bila ukopcana na punu. snagu, a na njoj
ne bi bila posude s vodom iii hranom koja preuzima toplinu. Zbog" toga ima
brzogrijaca ploca ugraden ogranicivac temperature koji iskapca jednu grijacu spiralu
i smanjuje snagu pioce, ako dode do pregrijavanja.
Automatska grijaca ploca ima ugradeni regulator temperature, koji oddava
odredenu temperaturu vode iii IHane U pOSlIdi nn. ploCi. Zakrctno dugme rcgulatora
je (prema DIN 44551/78) oznaceno s 12 polozaja, pri cemu po!ozaji sluze:
do 5 za prigrijavanje jela i odrzavanje na temperaturi,
2 do 8 za kuhanje i uparivanje,
6 do 11 za pccenje i przenje.
Mjesecni clcktricne energije Z'l priprcmu jela
Broj clanova kucanstva 2 3 4
Potrosak kWh 40 ... 70 50 ... 90 60 ... 100
5 6
70 ... 110 SO ... 120
Kucanski aparati _____________________ 691
Prikljucne yrijednosti plinskih aparata (I MJ = 239 kcal)
Stednjak s 3 plamenika i pecnicom
Stecinjak s 4 plamcnika i pecnicom
Slednjak s 4 plamcnika. pecnicom i rostiljem
Kubalo s plamenikom
Kuhalo s 2 plamcnika
Snage plinskih plamenika prema JUS M.R4.610,1972.
Oznaka plamenika
Jaki plamenik
Normalni plamenik
Mali (pomocni) plamenik
I MJ 239 kcal
Osiguranjc plinskih plamcnika
30 .. .45 MJ/h
35 ... 50 MJ/h
40 ... 55 MJ/h
4 ... 10 MJ/h
12 ... 18 MJ/h
(1 kcal)
Snaga MJ/h
7,6 ... 11,4
3,8 ... 7,6
... 3,8
Prcma JUS M.R4.6JO-J971. stcdnjaci moraju imali na plamenicima peen icc i
rostilja osiguracc paljcnja. koji automat ski zatvaraju dovod plina na plamcnik ako
se pia men ugasi. Prema DIN 3360/73 i propisima nekih lokalnih distributera pJina
II SFRJ, ovakvo osiguranje stcdnjaci moraju imati na svim piamellicima.
Plinol'i koji se upotrebljavaju u kucansh'ima u SFRJ
Gradski Zemlli TekuCi
Plill
Celje Pula Rijeka Zagreb Ivanic Vrsac Zagreb INA
H, 26,S 17,7 IS,S IS,O 40,0 37,7 45,2 liS,S
Hd 24,7 15,7 17,0 16,3 37,5 34,3 40,9 lOS,S
Pre!
1,18 0,60 0,64 0,48 0,60 0,60 0,65 1,82
Pmin
7 4 6 4 20 22 18
.om
8 7 10 8 20 25 20 30
maks
9 10 IS 10 30 27 22
Lo 6,3 3,7 4,1 3,9 10,0 8,7 10,4 27,4
Vo
7,0 4,5 4,8 4,6 11,0 9,6 11,4 29,4
IIg je gornja ogrjcvlla vrijednost 1I MJjm:
Hd je dOllja ogrjevila vrijcdllost_ u
Pre! je relativna gustoca U OdllOSli na zrak, za zrak Prel = 1
44*
692 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
p tlak pHna u mbar
Lo je minimalna potrebna kolicina zraka za izgaranje u
Vo je koliCina dimnih plinova II LIZ Lo
Mjesccni potrosak pHoa za kuhanjc i 'peccnje
Broj ciano va kucanstva 2 3
Gradski
IS MJjm; m
3
10 ... 16 12 ... 16
Zemni
MJjm; m
3
4 ... 7 5 ... 9
Tek-uci
liS MJjm; kg 4 ... 7 5 ... 9
Kuhinjski strojc\'i
Prikljucne vrijcdnosti clcktricnih strojeva
Univerzalni kuhinjski stroj
Rucna mjesalica (mikser)
Stoloa mjesalica (mikser)
Mlin za .kavu
Univerzalni stroj za rezanje (narezaka, kruha sl.)
Stroj za mljevenje (mesa, araha i s1.)
Sjeckalica 'za voce i povrce
Sokovnik - centrifuga
,Presa za limun
Aparat za sladoled
Otvarac konzervi
Rucni noz
Ostrilo nozeva
Aparat za zavarivanje plasticnih folija
Mlin za otpatke
Presa za otpatke
4
14: .. 24
6 ... 11
6 ... 11
Strojc\'i za pranjc posuda
Osnovnc karakteristike
Kapacitet - standard no posude za 8 do 12 osoba
Ukupna prikljucna vrijednost
Snaga motora eirkulaeijske pumpe
Snaga motora pumpe za izbaeivanje vode
Snaga grijaca vode
Snaga gflJaea za susenje
Potrosak energije za normalni program
Potrosak vode za normalni program
Potrosak deterdzenta za normalni program
Trajanje normalnog programa
5 6
16 ... 26 IS ... 2S
7 ... 12 S ... 13
7 ... 12 S ... 13
400 ... 600 W
100 ... 160W
140 ... 200 W
60 ... 160 W
SO ... 160W
150 ... 250 W
600 ... S00 W
200 ... 350 W
60 ... 200 W
20 ... 30 W
50 ... 100 W
50 ... 60 W
40 .. : 50W
50 ... 250 W
400 ... .900 W
200 ... 300 W
2500 .. .4 000 W
250 ... 500 W
80 ... 120 W
1 SOO ... 2 200 W
500 ... 1200 W
2... 3 kWh
30... 651
50... SO g
40... 65 min
I
Kucanski aparati
Neki strojevi nemaju gr,ijac_ zraka za suseryje, pa se posude susi topiinom
akulTIuiiranom 11 posudu i stroju za, vrijeme pranja.
.! . Neki. imaju mogucnost prikljucka na topIli vodu; u tom slucaju sma-
nJuJe se. program a na eea 60 %, a potrosak elektricne energije na cea 50 %
navedclllh vflJednosti.
. Uk,?liko je tvrdoca vo.de koja ulazi u stroj iznad 20
o
dH, voda se mora omek-
sati, nakon susenja- ne bi na posudu ostale mrlje od mineralnih sol{ iz vode.
U stroJeve za pranje posuda ugraduju se uredaj"i za omeksavanje vode, koji [(ide
na principu ionskih izmjenjivaca. Oni se ne trose, ali ih povremeno, treba regenerirati
kuhinjskom soli.,
programi
1. Ispiranje . hladnoni vodom, kao samostalni program sluzi sarno za ispiranje
grubih -necistoca' nakon ulaganja posuda, ako stroj nije popunjen, a prat ce se
nakon dopunjavanja.
2. Kratki program, malo uprljano posude: ispiranje hladnom vodom _ pranje
hladnotl vodom lit vodom temperature do 55C - ispiranje -"odom tempera-
ture do 75C - susenje.
3. Program za osjetJjivo posude: ispiranje hladnorn vodorn _ pranje vodom tem-
perature do 55C '- 1 do 2 ispiranja rnlakorn vodom r ispiranje vodom
temperature do 55C - susenje.
4. Norrnalni program: _ispiranje hladnom vodorn _ ,pranje vodorn temperature
55 do 75C - 1 do 2 ispiranja mlakorn vo'dorh _ ispiranje vodom tempera-
ture 55 do 75 cC - susenje ..
5. Intenzivni. bioloski program, za jako uprljano posude: ispirallje hladnom vodom
- vodom temperature do 55C .uz primjenu bioloskih ,deterdzenata
.-:- vodom temperature do: 75 cC - 2 do 3 ispiranja mlakom vodom _
ISplf:.lOJe vodom lemperature do 75C - susenje.
6. iii zagrijavanje tanjura prije ispiranje hladnom vodom
- IsplranJe vodom temperature do 55C - susenje.
Kod strojeva grijacem z.raka za susenje, zadnje ispiranje je obicllo takoder
mlakom vodom.
potrosak za pranje posuda
Za kucanstvo od. 4 do 6 ciano va
energija
voda
deterdzent
100 ... 200 kWh
I 500 ... 3000 I
2... 4 kg
694 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRAf)EVINSKE OBJEKTE
Aparati za hladcnjc namirnica
0500\'0(' karaktcristike
Korisna Prikljucna
Mjesccni
potrosak
Vrsta aparata zapremina vrijednost
energije
I W kWh
Kompreso'rski hladnjak 80 ... 120 80 ... 100 30 ... 35
120 ... 200 80 ... 120 30 .. .40
200 ... 300 100 ... 150 40 ... 50
120 ... 200 100 ... 140 40 ... 50
200 ... 300 120 ... 170 45 ... 60
A psorpcijski hladnjak 40 ... 100 60 ... 120 40 ... 80
.Hladnjak za zamrzavanje 100 ... 250 100 ... 150 40 ... 60
Ski-iuja za zamrzavanje 200 ... 300 120 ... 200 40 ... 60
300 ... 500 170 ... 250 60 ... 80
Princip rada vidi fla str. 707 do 708.
Ozoacavaoje hladojaka prem" IS0-R 825 DIN 8950/68.
CD
temperatura u isparivacll niza od - 6"C
CITl
temperatura u isparivacll niza od _12C
@E-*-lB
temperatura u isparivacll niia od -18C
prema DIN 8953/73.
hladnjaci i skrinje za duboko zamrzavanje.
Prema DIN 8953, hladnjaci i skrinje za duboko zamrzavanje moraju oa svakih
100 lhara korisne zaprernine, ked vanjske temperature + 32C za norrnalnu izvedbu,
a +.40C za tropsku izvedbu, zarnrznuti 5 kg namirnica u roku od 24 sata s po-
cetne temperature 25 "C na temperaturu - 18 "c.
Trajnost iiveznih namirnica u duboko zamrznutom stanju
U duboko zamrznutom stanju, na temperaturi -18C, uz ispravnu pripremu
i zamrzavanje, trajnost ziveznih namirnica u mjesecima je:
Govedina za kuhanje
pecenje
Govedina za gulas
Mljeveno meso, svinjetina
Kobasice za pecenje
10 ... 12
3 ... 6
4 ... 6
2 ... 4
Teletina
Iznutrice
Piletina
Divljac
Ribe
6 ... 9
3 ... 6
6 ... 8
8 ... 10
2 ... 3
Kucanski aparati _____________________ 695
Karfiol, keij, krastavci 8 ... 10 Peceni kotleti 2 ... 3
Spinat, rajcice, cikla 10 ... 12 Punjeno povree 2 ... 3
Paprika 6 ... 8 Tijesto s maslacem, torte 2 ... 3
Gljive 6 ... 8 Mlijeko, vrhoje 2 ... 3
Breskve, kajsije 8 ... 12 Sir 4 ... 6
Sljive, visnje, borovnice 8 ... 10 Maslac 6 ... 8
Jagode 6 ... 10 Jaja bez Ijuske 8 ... 10
Maline, kupine, ribizle 8 ... 12 Siadoled 8 ... 10
Peceno i pirjano meso u sosu 2 ... 3
Aparati za grijanje vode
Osnovne karakteristike elektricnih grijalica vode
Prikljucna
Vrsta grijaiice vode Velicina vrijednost
W
Preljevna 5 I 2000
10 I 2000
Preljevna iii zatvorena 30 I I 500 ... 3000
50 I I 500 ... 3000
80 I I 500 ... 3000
Zatvorena 120 I 2000 ... 6000
200 I 2000 ... 6000
Za kuhaoje 5 I 2000
Protocna kod zagrijavanja 4,51/min 9000
vode -za 25C 6 Ijmio 12000
9 Ijmin 18000
12 I/min 24000
Zagrije vodu
na 85C za
min
14
28
85 ... 40
140 ... 65
225 ... 110
350 ... 120
570 ... 370
15
Izvedb. elektricnih grijalica vode prema JUS N.M1.090 i JUS N.MI.IOOj71.
Grijalica vode s akumulacijom .topline zagrijava vodu u toplinski izoliranom
spremniku; namijenjena je dugom cuvanju tople vode i ima uredaj za regulaciju
temperature vode.
Grijalica vode bez akumulacije topline zagrijava vodu u spremniku koji nije
toplinski izoJiran: namijenjena je kratkotrajnom cuvanju tople vode i ima uredaj
za ogranicenje temperature vode.
Zatvorena grijalica vode radi pod pritiskom vodovodne mreze, a prot ok om se
upravlja pomoeu jednog iii vise ventila na izlazu vode.
Preljevna grijalica vode ima venti! za upravljanje protokom na cijevi za ulaz
vode, a podesena je tako, da se voda kod' sirenja moze prelijevati kroz izlaznu cijev.
696_-'-----OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Grijalica vade s rezenroarom snabdijeva se vodom iz nekog tezervoara. Proto-
korn se upravlja pornocu jednog iii vise ventila oa izlaznom sistemu koji je podesen
taka, da se prilikom sirenja voda moze vracati u rezervoar.
Otyorena grijalica vode otvorena je prema atmosferi, taka da u bile kojim
uvjetima upotrebe tlak oa povrsini vade moze biti sarno atmosferski tlak.
Protocna grijalica vode zagrijava vodu dok voda protjece kroz nju.
U SFRJ Sil uobicajene:
Zatvorene grijalice vade 5 akumulacijom tepline, tzv. visokotlacni bojJeri, aka
je jedna grijalica predvidena za vise izljevnih mjesta.
Preljevne grijaiice vade s akumulacijom tapline, tzv. niskotlacni bojleri, aka
je jedna grijalica predvidena za sarno jedno izljevno mjesto.-
Zatvorene grijalice vode rnogu se uz primjenu odgovarajuce armature, baterije
za mijesanje hladne i tople vode, montirati kao preljevne grijaiice .. Obralan slucaj
nije dozvoljen. .
Osnovne karakteristike plinskih grijalica vode
Prikljucna Zagrije vodu
Vrsta grijalice vode Velicina vrijednost na 85C za
MJ/h min
Akumulacijska 80 23 ... 27 60: . .45
120 25 ... 33 70 ... 55
160 29 .. .40 75 ... 60
200 44 ... 52 80 ... 65
300 58 ... 67 85 ... 70
Protoena 5 38
kod zagrijavanja vode 10 75
za 25C 13 96
20 146
1 MJ/h 239 kcaljh
Izvedbe plioskih grijalica vode
Protocne grijalice vode su pliJ;1ska trosiJa .u kojima se vod"a prilikom
protjecanja; dijele se na:
male. grijalice vode, tzv. brzogrijalice, s nazivnim opterecenjem do ukljueivo
627 MJ/min 150 kcaljmin,
vel ike . grijalice vode, lzv. kupaonieki aparati, s nazivnim opterecenjem preko
627 MJ/min.
Akumulacijske grijalice vode su plinska trosila u kojirna se, velicinorn sprem- .
nika, ogranicena ko"Iicina vode zagrijava Iia odredenu temperaturu; dijele se na:
male g'rijalice vode, sa' zapreminoin spremnika do 10 Iitara,
velike grijalice vode, sa zapreminom sprernnika iznad 10 litara.
Kueanski aparati _____________________ 697
Cirkulacijske grijalice vode su protocne grijalice koje se upotrcbljavaj"u za
ctazno, odnosno cenlralno grijanje prostorija toplom vodorn. Obieno imaju ugra-
dcnu grija!icu potrosne topIc vade, to su tzv. kombi-aparati.
Potrosak tople ,'ode u kucanstvima
Potrosak topic vade
Potrosak
Namjena
kolicina
sveden energije
temperatura
na 60C
1 C 1 kWh
Pranje ruku 5 ... 6 . 37 1,5 ... 3,0 0,1. .. 0,2
Kupanje. u lezecoj kadi 150 ... 180 37 70 ... 90 5,0 ... 6,0
Kupapje u sjedecoj kadi 40 ... 60 37 20 ... 30 1,3 ... 2,0
Kupanje pod tusem 30 .. .45 37 15 ... 23 1,0 ... 1,5
Pranje duge kose 15 ... 20 37 8 ... 10 0,5 ... 0,8
Pranje kratke kose 10 ... 15 37 5 ... 8 0,3...0,5
U potreba bidea 20 ... 30 37 10 ... 15 0,7 ... 1,0
Dnevno za oSlalo
osobno pranje 5 ... 12 37 3 ... 6 0,2...0,4
Dnevno po osobi za
pranje posuda . 4 ... 8 60 4 ... 8 0,3 ... 0,5
Ukupno dnevno po osobi
kod niskih zahtjeva 20 ... 50 37...60 12 ... 30 0,8 ... 2,0
, kod zahtjeva 50 ... 100 37...60 30 ... 55 2,0 .. .4,0
Dobivena tople vode u litrama
Vrst energije
Temperatura vode C
85 60 37
Elektricna energija I kWh 10 20 35
Gradski plin s H,=18 MJjm'; 1m: 50 100 165
Zemni plin s Hg =45 MJ/m: I m
J
125 250 450
"
TekuCi plin, propan-bUtan
s H MJ/m';
, .
1 kg 125 250, 450
Mijesanje hladoe tople vode
101 vode iz grijalice
85"C 60"C
s temperaturom
daje mijesanjem 5 hladnorn 15 10 I vade 60C
vodom iz vodovoda 19 12,5 tempera- 50"C
28 18.5 ture 37C
.
698 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Aparati za pranjc, suscnjc i gJacanje fublja
Prikljucilc vrijcdnosti aparata
Stroj za pranje rublja kapaciteta 4 ... 5 kg
Stroj za pranje .j susenje rublja 4 ... 5 kg
Ormarski stroj za pranje rubJja
Centrifuga za rublje kapaciteta 3 .. .4 kg
Stroj za susenje rubJja kapaciteta 3 ... 5 kg
Of mar za susenje rublja kapacitela 4 kg
Zidni susionik rublja
Prijenosni susionik rublja
Regulacijsko glacalo
Glacalo S ovlazivanjem rublja parom
PUlna glacalo
Stroj za glacanje s valjkom duzine 55 ... 85 em
OsnoVRC "karaktcristikc strojcva za pranje rublja
Kapacitet suhog rublja
Prikljucna vrijednost
Snaga molara kad pranja
Snaga motora kad centrifugiranja
Snaga'motora pumpe za izbacivanje vode
Snaga grijaca vode
Snaga grijaca zraka za suscnje
Potrosak energije za najduzi program
Potrosak vode za najduzi program
Potrosak deterdzenta za najduzi program
Trajanje najduzeg programa, bez bio namaka,nja
Karakteristicni programi
2 \00 ... 3300 W
3000 ... 3300 W
3000 ... 3500 W
150 ... 350 W
2 \00 ... 3 300 W
1000 ... 2000 W
750 ... 2000 W
750 ... 2000 W
1000 ... 1200 W
1000 ... 1 200 W
\00 ... 400 W
1 800 ... 3300 W
4,5... 5 kg
2100 ... 3300 W
300 ... 600 W
250 ... 450 W
50 ... 100 W
1800 ... 2 SOO W
1800 ... 2500 W
3,0 ... 3,5 kWh
100... 150 I
200 ... 250 g
120 ... 180 min
1. Energicni program, za jako prlja vo bijelo rubije od pamuka i lana: pretpranje
s energicnim reverziranjem bubnja i vodom temperature do 60C - pranje
s energicnim reverziranjem bubnja i vodom temperature 90 do 100C - 3. do
5 ispiranja vodom temperature do 45C, nakon jednog iii dva .ispiranja centri-
fugiranje - zavrsno centrifugiranje.
2. Energicni program, za normalno prljavo bijelo rublje iii obojeno rublje s otpor-
nim bojama, od pamuka i lana: kao 1. sarno pranje vodom temperature do
70 "C.
3. Energicni program za normalno prljavo obojeno rublje s nepostojanim Dojama:
kao 1. sarno pretpranje i pranje vodom temperature do 40 DC. .
4. Delikatni program za normalno prljavo rubije od otpornih sintetika: pretpranje
s blazim reverziranjem bubnja i vodom temperature do 40C - pranje s' blaZim
reverziranjem bubnja i vodom temperature do 55C - 2 do 4 ispiranja mlakom
vodom - centrifugiranje.
5. Delikatni program za normalno prljavo rublje od osjetljivih sintetika: kao 4.
sarno pranje vodom temperature do 40C.
Kucanski aparati 699
6. Bio-programi: u toku pretpranja u vodi temperature cca 40 DC, bioloski deter-
dzenti razgraduju bioloske necistoee, uz mirovanje iii sarno povremeno reverzi-
ranjc bubnja u trajanju od 45 min do 12 satL
7. Program "cista runska vuna": prctpranjc i pranje u vodi te!TIperaturc do 350C,
bez centrifugiranja.
8. Ova _nivoa vode: kod pojedinih programa, iii u ovisnosti 0 kolicini ulozenog
rublja, rubIje se perc u veeoj iii manjoj koliCini vode.
9. Pranje u hladnoj vodi, za pranje zastora, prostiraca i drugog rublja koje treba
sarno osvjefiti: Citav proces se odvija bez zagrijavanja vode.
to. Stop pranje: kod pojedinih program a, iIi prema izboru, rublje se ne centrifugira,
vee ostaje nakon ispiranja u eistoj vodi.
11. Plavljenje, skrobljenje, omeksavanje, mirisi: osim dva odjeljka 7.a deterdientc
. za pranje i prctpranjc, ima jos jedan iii dva odjcljka u kojc se stavljaju sred-
stva za plavljenje, skrobljenje i omeksavanje rublja, odllosno mirisi, a koja se
automatski uzimaju sa zadnjim vodama za lspiranje.
Ostatak vlaiDosti svcdeD Da masu suhog rublja
Rueno izimanje
Centrifugiranje s 350 ... 6001/min
Centrifugiranje s 600 ... S50 I/min
Centrifugiranje s 1450 t/min
Centrifugiranje s 2S00 I/min
Potrebno za glacanje
Temperature za glacanje prema DIN 44885 - 1 dio/1965.
U podrucju izmedu
Temperatura
min DC
C
Perion i umjetna svila
80 60
Umjetna svila i svila
105 82
Svila i vuna
130 103
. Vuna i pamuk
175 140
Pam uk i kraj skale
220 ISO
Mjesecni potrobk elektricne energije za pranje glacanje rublja
Broj clanova kueanstva
2 3 4 5
Kolicina suhog
rublja kg 12...16 18 ... 24 24 ... 32 30 ... 40
Pranje u stroju kWh 12 ... 20 IS ... 30 24 .. .40 30 .. .48
Glacanje kWh 3 ... 4 4,5 ... 6 6 ... 8 7,5 ... 10
140 ... 160%
100 ... 140%
80 ... 100%
60 ... 80%
40 ... 60%
20 ... 30%
maks DC
100
130
158
207
260
6
36 .. .48
35 ... 55
9 ... 12
700 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Aparati za grijanje, provjctravanjc i klimatizaciju prostorija
Prikljucne vrijednosti elektricnih aparata
Sobna grijalica s prirodnom konvekcijom
Sobna grijaliCa sa zracenjern
Sobni kalorifer
Kamin 5 kaljevima
pee, vrsta I i- II
Termoakumulacijska pee, vrsta III
Rebrasti radijator, punjen uljern
Panelni radijator, zidoi
Kupaonska infra-grijalica
Kupaonski zidni kalorifer
Kupaonski susionik rucnika
Grijalica za garaze
Grijalica za sprecavanje zamrza'vanja
Sobni klimatizer
Stolni ventilator
Prozorski ventilator
Ovlazivac zraka s rasprsivanjem vode
Ovlazivac zraka s isparivanjem vode
Odsisavac-preCistac zraka, kuhinjski
Odsisavac za WC-skoljku
Vrste termoakl;lmulacijskih peci
1000 ... 3000 W
750 ... 2000 W
1000 ... 2500 W
1 500 ... 3. 000 W
I 000 .. .4 000 W
1000 ... 12000 W
750 ... 3000 W
500 ... 3000 W
1200 ... 2000 W
500 .. :2000 W
65 ... 150 W
1 500 .. .4 000 W
350 ... 800 W
900 ... 2500 W
15... 50 W
30... 60 W
20... 30 W
350 ... 600 W
80... 120 W
40... 50 W
Termoakumulacijske peci trose elektricnu energiju noeu, za zagrijavanje termo-
akumulacijske jezgre, a taplinu qdaju danju. Dijele se na:
V,i'stu 1: odaje taplinu neregulirano, podesno za prostorije u kojima se boravi
podne" jer je. tada odavanje topline najintenzivnije.
Vi'stu I I: odavanje tapline maze se U odredeno doba. tek poslije podne. pojacati
otvararijem kanala kroz termoakumulacijsku jezgru, keoz koju struji prirodnom
konvekcijom.
';"sta III: odavanje tapline moze se U odredeno doba pojacati strujanjem zraka
tjeranog ventilatorom kroz termoakurnulacijsku jezgru, ev. autornatskom regu,la-
cijom sobne temperature.
Prikljucne vrijednosti aparata
Pee s prikljuckom na dimnjak. kamin
Pee s prikljuckom kroz vanjski zid
Kataliticka pee
Aparat za etazno grijanje s cirk.ulacijom vode
Rebrasti radijator
Zidna infra-grijalica
8 ... 40 MJ/h
10 ... 50 MJ/h
6 ... 12 MJ/h
60 ... 170 MJ/h
5 ... 20 MJ/h
5 ... 15 MJ/h
Kucanski aparati --------,------_______ 701
Potrebna snaga za grijanje prostorija
Pribliina potrebna snaga za grijanje prostorija moze se odrediti prema
P=(J+d'Fj't,r kW
Vrijednost faktora j (kWtCJ odreduje se iz slijedece tablice
Zapremina prostorije (mJ)
10 20 40 60 80 100
Zasticenost I. 0,04 0,05 0,08 0,10 0,12 0,14
prostorije 2. 0,06 0,08 0,12 0,16 0,19 0,22
3. 0,08 0,10 0,16 0,21 0,26 0,30
1. zasticene prostorije s najvise jednirn vanjskirn zidorn
2. rnanje zasticene prostorije; prostorije na uglu zgrade
3. nezasticene prostorije; sa svih strana vanjski zidovi.
d je dodatak za prozore: 0.005 kW/Km2 za prozore s jednostrukirn ostakljenjem,
0,002 kW/Km2 za dvostruke prozore, F je povrsina prozora u m
2
, At je razlika
temperature u prostoriji i vanjske temprature u K za koju se odreduje potrebna
snaga.
Tocna. snaga za grijanje prostorija odreduje se termodinamickirn proracunom,
npc. prema DIN 4701/1.59.
Provjetravanje prostorija
Za dobru ventilaciju pojedinih prostorija treba osigurati odredeni broj izmjena
zraka, to jest omjer kolicine svjeieg zraka koji ulazi u prostoriju, odnosno izlazi
iz nje u mJ/h i volumena prostorije m
J
.
prostorije
Potreban . broj izmjena na sat
Spavaca soba, dnevni boravak,
blagovaonica
Kuhinja
Kupaonica
we
Oaraia
Aparati za ciscenje sagov-B, podma
Prikljucne vrijednosti aparata
Usisivac. prasine
Usisivac prasine, rucni
Usisivac prasine za auto, 12 V
Isprasivac sagova
Lastilica za parkete, po dove
2 ... 4
10 ... 20
5 ... 8
3 ... 4
4 ... 5
slicno
450 ... 1000 W
180 ... 600 W
80 ... 130 W
350 ... 750 W
300 ... 600 W
702 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRAlEVINSKE OBJEKTE
Aparati za osobnu higijcnu i slicno
Prikljucnc vrijcdnosti aparata
Brijaci aparat
Fen za kosu
"Hauba" za kosu
Celka za kasu s lopiim
Skare za uvijanje kose
Komplet 16, .. 20 uvijaca
Cetka za zube
A parat za masazu
5 ... SW Aparat za manikiranjc S ... lOW
350 ... SOOW Sauna za lice SO ... 120 W
650 ... 1200 W Visinsko SURce 200 ... 650 W
zrakom 150 ... 400W Susilo za ruke I 500 ... 2 100 W
20 ... 45 W Grijani jastuk 50 ... 60W
za kosu 2S0 ... 700W Grijani pokrivac 50 ... 150W
2 ... 5W Plahta za grijanje kreveta 50 ... 70W
10 ... 15W Grijane papucc 20 ... 30W
Standardi za kueunskc aparatc
Kucanski aparati, koji se stavljaju II prodaju u SFRJ, moraju odgovarati
JugosJavenskim standardimu s obaveznom primjenom. .
Elektricni kucanski aparati moraju bili, na osnovl Naredbe 0 obaveznom
atestiranju elektricnih kucanskih aparata (Sluzbeni list SFRJ br. 3/1,979),
i oznaceni atestnim znakom, time se potvrduje da odgovaraju jugoslavensklm
standardima, i to:
JUS N.MLOOI/79.
RSO
Atestni znak
Elektricni aparati za domaCinstvo - Zahtjevi za sigurnost -
Opci tehnicki uvjeti i ispitivanja, kao i dopunskim standardi!TIa
za pojedine vrste elektricnih kucanskih aparata.
Jugoslavenski standardi za sigurnost elektricnih kucan-
skih aparata su uskladeni s medunarodnim standardima lEC
(International Electrotechnical Commission), s kojima su uskla-
deni i nacionalni standardi vecine zemalja.
Elektricni kucanski aparati moraju biti izvedeni tako da
ne stvaraju radio i televizijske smetnje. Na osnovi N;:tredbe
o obaveznom atestiranju proizvoda koji uzrokuju radiofrekven-
cijske smetnje (Sluzbeni list SFRJ br. 13/1979) moraju biti
atestirani i oznaceni atestnim znakom, Cime se potvrduje da
u pogledu stvaranja radiofrekvencijskih smetnji odgovaraju
jugoslavcnskim standardima. ,
Elektrotehnicki institut Rade Koncar ovlasten je za atestiranje elektricnih
kuc.inskih aparata u pogledu sigurnosti kao i za atestiranje proizvoda koji uzrokuju
rediofrekvencijske smetnje.
Plinski stednjaci, peen-ice i kuhala rnoraju odgovarati JUS M.R4.61O/72 Plinski
aparati II domaCinstvu - Stcdnjaci, pecniee, kuhala. .
Plinski kucanski aparati za prikljucak na tekuCi plin, propan-butan, kao I
njihova instalacija, moraju odgovarati Tehnickim propisima 0 izgradnji postroje?ja
za tekuci nafteni plin i 0' uskladistavanju i pretakaju tckuceg naftenO'g pima
(Sluzbeni list SFRJ be. 24 od 1976. 06. 03).
Plinski kucanski aparali za prikljucak na gradski, odnO'sno zemni plin kao i
njihO'va instalacija, moraju odgovarati zahtjevirna plina. Na
podrucju grada Zagreba vrijede Smjernice za prOjekl1ranje, lzvedbu I upotrebu
instalacija gradskO'g plina na podrucju grad a Zagreba. Tih Smjernica se uglavnom
pridrZavaju i O'stali distributeri gradskog plina u SFRJ.
Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu ishranu _________ 703
OPREMA ZA UGOSTITELJSTVO I DRUSTVENU ISHRANU
Oprerna je namijenjena za velike kuhinje hotel a, bolnica, ugostiteljskih abje-
kata. kasarna, skala, drustvenu ishranu i slieno.
.Obuhvaca sve 'vrste aparata, strojeva i elemenata kO'ji se koriste, za cuvanje,
pripremanje, kuhanje, peeenje, fritiranje kao i rasPO'djelu hrane- u navedenim objek-
tinia.
Prema osnovnoj namjeni, uobicajena je podjela ugostiteljske opreme na slije-
dece glavne grupe:
rashladna oprema,
strojevi,
neutralna oprema,
linijska oprema,
oprema,
aparati velikog ucina automati.
Glavni evropski propisi za gradnju i mjere tih aparata i posuda su Gastro-norme
iz 1969. g. na osnovi kO'jih su doneseni nacionalni standardi, kao npr. JUS i DIN.
Vazeci JUS standardi za ovu opremu s obaveznom primjenO'm od 1976-01-01
su- slijedeci:
JUS M.R5.001 do 006: Posude za pripremanje hrane, otvori za ulaganje posuda,
radni stolovi, zidne police i zidne resetke.
JUS M.RS.Oll: Korita za sudopere.
Propisi ostalih JUS standarda sa zahtjevirna za provjeru sigurnosti i funkcfo-
nalnO's.ti. moraju takoder biti ispunjeni. Svi proizvodi ugostiteljske opreme moraju
odgovarati JUSN.MI.OOI/1979 i JUS M.R2.S20/l976.
Rashladna oprema
Za pohranjivanje I cuvanje raznih namirniea, mesa, mlijecnih prO'izvoda i
slieno, namijeojeni su veliki hladnjaci - rashladni ormari zaprernine cea 500 do
2200 litara.
Gdje su potrebni veliki volumeni, koriste se rashladne komore.
Za duboko zamrzavanje i za odrZavanje duboko zamrznutih namirnica kaO'
za hladenje i oddavanje hladnih pica, namijenjeni su konzervatori.
U prodavaonicama, za euvanje i izlaganje mesnatih i mlijeenih proizvoda,
tijesta i slicoo, koriste se rashladne vitrine (niske, otvorene, zatvorene, izlO'zbene' i
slieno). Osim navedenih, za hladenje i raspodjelu pica. salata, voca, narezaka i
slieno, predvideni su kO'nO'barski rashladni puJtO'vi, salatjere i linijske rashladne
vitrine.
Aparat
Veliki hladnjaci 500 -1 000 litara
Veliki hladnjaci 1000-2200 litara
Rashl.dne komore 4 000 litara
KonzervatO'ri 250 - 400 Ijtara
Rashladne vitrine
Rashladni pultovi
Priklj nena, vrijednost
250-370 W
370-560 W
500-600 W
180-370 W
250-735 W
400-600 W
704 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Neutralna oprema
Prvenstveno je namijenjena za odlaganje raznih vesta. namirnica u skladistima
i kuhinji, za odlaganje posuda i pribora, kao cadoe povrsine, za pranje namirnica
i posuda, kao i za pripremu i prijenos namirnica. npe. ostave pokretne'i nepokretne,
viseci .ormarici, panj za meso, koliea za prijevoz gotovih jeta, pribora, posuda,
radni stolovi za odlaganje posuda, pribora i za izdavanje hrane, ,sudoperi i ocjedni
stolovi.
StandardiziraJ:le gastro-posude ulaze u sve termicke, rashladne i neutralne
elemente ugostiteljske opreme.
opr,ema
'Sluzi za pripremanje i odrzavanje hrane oa povisenim temperaturama. Svi
proizvodi termicke ugostiteljske opreme tJ potpunosti odgovaraju osnovnim zahtje-
virna za specijatizaciju u proizvodnji jela i racionalizaciju rada u velikim kuhinjama
hotela, bolniea. ugostiteljstva i druStvenoj prehrani.
Modul(lrni sistem proizvoda ove serije omogucuje slaganje vise modulnih jedi-
niea u jednostruke Hi dvostruke bIokove zajednostrano iii dvostrano posluzivanje.
Velika prednost ovoga sistema je u moguenosti kombiniranja opreme unutar blo'ka,
ovisno 0 kuhinje i 0 planiranom tehnoloskom proeesu rada za pojedine
.
Slaganje proizv6da u hlok i njihova je jednostavno
i brzo, a po potrebi uvijek postoji moguenos't naknadnog prosirivanja bloka novim
proizvodima radi paveeanja kuhinje, aka se to 'ukaze patreba.
Upatreba standardiziranih posuda i prastara za njihov smjestaj 'garantira maksi-
't:naInu i brzinu' p.ri radu.
Glavni proizvod je stednjak za' kuhanje, podgrijavanje, te. peeenje i pdenje
raznih vrsta jela. Grijanje .moze hiti plinsko, uljno. i na: kruta goriva.
izvedba stednjaka je sa eetiri kuhaea mjesta i jednom pecnieom,
ali moze biti sa iii manje mjesta za kuhanje, te sa dvije pecnice iii s toplim
ormarieem umjesto peeniee. Izvedb"a bez pecnice' s jednim iii dva kuhaca mjesta
zove se kuhalo. Velieina peen ice proizlazi iz propisanog raz'maka vodilica za tople
elemente, u koje ulazi standardna gastro-p6suda. Uobicajeno je da .sve pecnice
imaju terrnoregulatore.a iii vise elektri.cnih grija6ih ploea.da brzogrijace.
Etazna pecenjara je namijenjena prvenstveno za' peeenje m.esa, ribe, tijesta i
kolaca. Postoje i posebne etazne zei opremu slastiearna. Etazne pecenjare
mogu imati dvije iii tri pecniee jednu iznad druge iii jednu iJi dvije peeniee. iznad
toplog ormarica. Grijanje maze biti elektricno iii plinsko.
Nagibna pecenjara se sastoji.od veeeg korita u kojemu se priprema jelo peee-
njem, przenjem iii kuhanjem, i okretnog mehanizma kojim se to korito maze nagi-
bati za eea Grijanje moze biti elektricno iii plinsko.
Friteza je n'aroijenjena za' mesa, ribe, krumpira u ulju iii masli.
Korito friteze, u kojem se zagrijava ulje iii mast, moze biti izvedeno i .. sa, tzv.
hladnom zonom. Ulje Ui mast u koritu se zagrijava uronjenim eijevnim
grijacem iii plinskim plamenikom. Friteze uvijek imaju termoregulator.
Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu ishranu _________ 705
Kotao je namijenjen za' pripremanje kuhanih jela. Izvodi se u raznim veIici-
namaod 30, 50, 70, 100, 150, 200, 300 i vise litara. KotIovi mogu biti hermetski
zatvoreni.ili nehermetski, te s direktnim iii indirektnim grijanjem. Pretlak u duplikatoru
kod indirektnog grijanja kreee se do 5 N(cm' (0,5 at ",0,5 bar). Kotlovi mogu biti
nagibni cime je omoguceno laganije izlijevanje korisnog sadrzaja. Kod stojeeih iz-
vedbi kotao se' prazni preko ispusne slavine. Prema vrsti goriva, kotlovi se proizvode
u elektricnoj, plinskoj i parnoj izvedbi.
Rostilj je ugostiteljski proizvod, koji je namijenjen za pripremanje
mesnih specijaliteta i ribe. Moze biti elektricni, plinski i na kruta goriva (drveni
ugljen). Rostilji se osim toga izvode s pUllom radnom plocom iii u obliku resetke.
RostiJj koji radi sarno sa zracenom toplinom odozgb zove se' "Salamander".
Topla vodena kupka namijenjena je za odrzavanje vee pripremljenih jela u top-
lorn stanju. To se postii:e uranjanjem posuda s gotovirri jeIima u korito s toplom
vodom kupke. Uobicajeni nazi v za lopiu vodenu kupku je "Bain marie". Kupke
mogu imati elektricno, plinsko iii parno grijanje i opremljene su s termoregulatorom
koji odrzava izabranu temperaturu vode.
Pod nazivom topli prostor podrazumijeva se ugostiteljski topli Drmar i topli stol.
TopJi ormar je namijenjen za zagrijavanje posuda iii za odrZavanje toplog jela,
a sastoji se, u pravilu, od dva topla prostora postavljena jedan iznad drugoga i
svaki je posebno grijan. Topli ormar je podijeljen polieama na vise pretinaca. Police
imaju rupe za prolaz topline.
Top/i SlOt se, nasuprot tome, sastoJi sarno od jednog, ali takoder polieama
razdijeljenog toplog prost ora.
Topli armar i topti stol se izvode u elektricnoj, plinskoj i parnoj izvedbi. Tem-
peraturu oddava ugradeni termoregulator.
Aparat
Stednjak (4 kubala peenica)
Etazna pecenjara
Nagibna pecenjara
Friteza
Kotao
Rostilj
Topla vodena kupka
TopJi ormar
Topli stol
Kubala
Strojevi
Prikljucne vrijednosti
14 ... 18 kW
9 ... 15 kW
8 ... 14 kW
6 ... 12 kW
12 ... 18 kW
6 ... 9kW
4 ... 12 kW
4 ... 8kW
2 ... 5kW
5kW
Strojevi za ugostiteljstvo namijenjeni su prvenstveno za mehanicku pripremu
namirniea i za pranje tanjura i calia: mlinovi za kavu i mak, mlinovi za meso,
pile za kosti i meso, mesoreznice, strojevi za pripremu tijesta, razni mikseri (mjesa-
lice) univerzalni strojevi, ljustilice krumpira i slicno.
U ovu grupu spadaju takoder strojevi za pranje tanjura i
45 Koncarev prirucnik
706 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA9EVINSKE OBJEKTE
Aparat
Mlin za kavu
Mlio za' meso
Mesoreznica
Pila za kosti
Ljustilica krurnpira.
.,Espresso" aparat zil kavu
Stroj. za pranje posuda do 1000 tanjura/h
Stroj za pranje posuda prcko I 000 .
Stroj za pranje casa .
Linijska oprema
,Prikljucne -V'rijednosti
300... 800 W
400 ... 1500 W
150... 500 vi
700 ... 1000 W
300 ... 1500 W
:4000 ... 8.000W
8 QOO .. 14 000 W
14000 ... 36000 W
300 ... 5000 W
Primjenjuje se kad masovne prehi'ane preko iinija za samoposluzi"vanje za' bi.-zu
i ekonomicnu podjelu gotovih jela. slastica, voca i raznih vrsta pica.' .
Slijedeci linijski elementi mogu u raznim kombinacijama ciniti liniju za samo-
posluzivanje:
.linijski stol za posluzavnike.
.linijski elektricni tapti stol za zagrijavanje tanjura,
linijska tcpla vodena kupka s gastro-posudama za odrzavanje- ,tapline
jela i prostorom za zagrijav.anje tanjura,
Iinijska rashladna vitrina za > hladna jela i pica,
.Jinijski stol s vratima za nehladena hladna jela,
.linijski stol za blok-blagajnu,
zastitna vitrina za jela.
Osim navedenih elemenata u sastav Jinije. jos ulaze: klizac s fasadom, ograda
za usmjeravanje gostiju. kutija za pribor i
Aparat
elektricni topli stol
Linijska topla vodena kupka
Linijska rashladna vitrina
Aparati velikog - automati
Prikljucne vrijednosti
2000 ... 4000 W
9000 ... 12 000 W
500... 700 W
Vecina proizvodaca ugostiteljske opreme obogatila je svoj proizvodni asortiman
u posljednjih nekoliko godina automatima, tj. aparatima velikog ucina iz slijedecih
razloga: .
potreba brzog pripremanja velikih kolicina hrane,
potreba za jeftinijim naeinofl"!. pripremanja hrane.
Prema nacinu pripremanja hrane, na trzistu su poznate izvedbe automata:
Industrijski rashladni uredaji ____ -'-______ -'---___ 707
Automati za
.parenje' u niskotlacnoj pari
pecenje u prisilnoj cirkulaciji topiog zraka _
przenje u masnoci (fritiranje)
rostHjanje ("grilanje")
mikrovaloa pecnica
Prikljucne vrijednosti
50-100 kW
12- 30kW
do 100 kW
40- 65 kW
1-2,5 kW
INDUSTRIJSKI RASHLADNI UREDAJI
Osnovni principi hladenja
Prema naciou rada, rashladne uredaje dijelimo na "kompresorske, apsorpcijske,
elektrotermicke, vrtlozne i uredaje s troseojem nekog medija (Jed od vode, suhi
led, tekuci dusik, rashladne srnjese itd.).
Kompresorski rashladni urcdaji
K
KD
RV
Kornpresor K (sl. 1) sise
rashladno sredstvo iz isparivaea
IS i tlaci u kondenzator KD
(srnjesten izvan hladenog pro-
stora) u kojern se hladi i kon-
denzira. Rashladno sredstvo se
vraea iz kondenzatora kroz
gulacijski organ (prigusni ven-
til) RV u isparivac (smjesten u
hladenom prostoru) gdje se
ruje i time oduzima toplinu.
lr
:s . K -ko(TIpresor
KO - kondenzotor
L
--' ____ . RV -regulacijski organ(venlil)
. IS -
SI. 1 Sherna kornpresorskog rashlactnog uredaja
Jednostepeni kompresorski sistem hladenja
Normalni uvjeti rada jednostepenih kompresora
Najvisa temperatura kondenzacije C
Minimalna temperatura isparavanja C
Maksimalna temperatura isparavanja C
Odnos tlakova pJpo
Razlika t1akova Pk - bar
Pk je tlak kompresora, a Po tlak isparivaca.
45'
.
NH,
+40
-30
o do +5
8
12
R 12
+50
-30
+10
8
8
708 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA>EVINSKE OBJEKTE
v,sestepeni kompresorski sistem hladenja
Jednostepeni sistem hladenja ne maze zadovoljiti sva podrucja primjene, pa se
zbog toga upotrebljavaju razni drugi radni ciklusi. Od njih su najpoznatiji:
radni ciklus s dVQstepenom kompresijom,
radni ciklus s visestepenom kompresijom.
Dvostepena kompresija se primjenjuje, kada je odnos tlakova kompresora
isparivaca Pk/PO > 8.
HH
KVP
RV
KNP-kompreSor niskog /laka
KVP-kompresor visokog /laka
MH - medu-hladnjak
KO - kondenzafor
RV-regulacijski organ (venti')
{S - isparivac
51. 2. Shema dVQstepenog kompresorskog rashladnog uredaja
Apsorpcijski rashladni uredaji
Ovi sistemi hladenja imaju abieno sarno jednu tlacou pumpu (osim uredaja za
kucanstva koji su bez pumpe), tihi su u radu, a primjenjuju se tamo, gdje se moze
koristiti otpadna toplina npr. za zagriJavanje isparivaca. Apsorpcijom u vodi izvlaci
se rashladno sredstvo (najcesce amonijak NH
3
) iz isparivaca. Apsorber treba hladiti.
Grijanjem smjese rashladno sredstvo-voda isparuje rashladno sredstvo iz vode
i ulazi u kondenzator (smjesten izvan hladenog prostora), u kojem se hladi i kon-
denzira. Rashladno sredstvo u tekucem stanju se u isparivac (smjesten u hla-
denom prostoru).
Osnovni materijali u rashladnoj tehnici
Rashladna sredstva
Tehnicki upotrebljivo rashladno sredstvo mora zadovoljiti odredene uvjete,
da se postigne sto veci rashladni efekt. U proeesu se ne .smiju zahtijevati visoki
tlakovi u zoni visih temperatura. Sredstvo mora biti kemijski stabilno. Ne smije reagirati
s materijalima rashladnog sistema i treba imati svojstvo podrazaja osjetila (miris).
Industrijski rashladni uredaji _______________ 709
Posebno je vazno da ima veliki toplinski kapaeitet i da je za njegovu kompre-
siju potreban sto manji rad. Pored ovih tehnickih osobina,' rashladno sredstvo ne
smije biti stet no po zdravlje Ijudi i kvalitetu robe, koja se hladi. Ako dode, u kontakt
s atmosferom, rash lad no sredstvo ne smije biti zapaljivo niti eksplozivno .
Amonijak N H 3
Najveca primjena amonijaka je u industrijskim rashladnim uredajima srednjih
i velikih kapaciteta, gdje se postizu temperature hladenja do -40 0c. Koristi se
kod kompresorskih rashladnih uredaja s jednostepenom i visestepenom kompresi-
jom i apsorpcijskih hladnjaka. Ima dobre osobine, a ne 'mijesa se
s uljem za podmazivanje. Losa mu je osobina, sto s vodom stvara agresivnu smjesu,
koja nagriza bakar i bakrene legure, pa ih se ne smije upotrebljayati u konstruk-
ciji. U nekim omjerima sa zrakom je eksplozivan. U koneentraciji vecoj od 0,5 %
je smrtonosan. Ima vrlo dobro svojstvo alarmiranja.
Freoni R 11-12-22-113-500-502-503-504
Freoni su ugljikovodici. kojima su neki atomi ugljika (C). vodika (H) iii C i H.
zamijenjeni s atomima fluora (F) iii klora (el). Najvise se primjenjuju u rashlad-
nim uredajima za domacinstvo, u prehrambenoj industriji, klimatizaciji i brodograd-
nji. Za razliku od amonijaka nisu agresivni za bakar i bakrene legure, a ovi se
materijali uz celik najvise koriste u rashladnoj tehnici. Freoni su izolatori i mijesaju
se u bilo kom omjeru s uljirna. Mora se paziti, da u sistemu nema vlage, jer tada.
uzrokuju koroziju stvaranjem fluorovodicne kiseline. Cink i. njegove legure treba
posve iskljuciti pri koristenju freona.
U lja za rashladne kompresore
Od ulja se zahtijeva postojanost kod promjene temperature, sto je uvijekpotrebno
u rashladnoj tehnici, tj. moraju irnati gotovo nepromjenljiv viskotitet.
Za rashladne kompresore najvise se upotrebljava ulje "SCHELL CLAVUS OIL"
iii domace ulje "FRIGOL".
Elementi rashladnih uredaja
Kompresori
Upotrebljavaju se razlicite vrste kompresora:
klipni za najrnanje kapacitete (kucanski hladnjaei) pa do eea 2 10
6
kJ/h i vece
razlike Uaka; .
rotacioni celijasti iii vijcani za srednje i vece kapacitete 0,8' lOb do 4 10
6
kJjh;
centrifugalni i tzv. aksijalni turbo-kompresori za kapacitete iznad 0.8' 10
6
kJjh pri
manjirn razlikama tlaka.
Kondenzatori
Sluze za hladertje kompresijom zagrijanog medija. Upotrebljavaju se:
jednocijevni iii visecijevni, hladeni vodorn, koja struji oko cijevi iii je u cijevi
rashladno sredstvo;
710 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRAf>EVINSKEOBjEKTE
evaporativni, U kojima se prelijeva voda preko glatkih cijevi 5 rashladnim-- sred-
stvom, a isparavanje se postize prirodnom iii umjetnom cirkulacijom zraka;
zracrii k6ndenzaiori, koji se primjenjuju do maksimalno 1-2000 kJjh. obicno' za
male kompresore.

. U isparivacima se obavlja proces hladenja isparavanjem .rashladnog sredstva.
Upotrebljavaju se:
direktni isparivaci za hladenje zraka,
isparivaci .za hladenje tekucine iIi- rasoline u bazenima.
Ostali elementi i pribor
cjevovodi i cijevne armature za rashladna sredstva iii ohla<;lene tekucine, rasoline;
'. uredaji za regulaciJu, termostati, .presostati, releji, sigurnosni ventili. sakupljaci
viage, spremnici rashladnog sredstva, tekucine i reguJatori nivoa za
upravljanje i osiguranje ispravnog rada te odrzavanje zeljenog rezima rada
Princip rashladnog postrojenja
Obicno se u proracunu predvida da postrojenje radi dnevno ovisno 0 unosu
robe, otapanju' i sl.:
18 do 22 sata za velike kapacitete,
16 sati za srednje kapacitete,
12' sati za male kapacitete.
Toplinsko opterecenje racuna se uzimaJucl U obzir toplinu, koju
odvesti iz hladnjace. Ova toplina obuhvaca:
toplinu sto prolazi kroz zidove,
hladenje zraka za ventilaciju,
hladenje i zamrzavanje robe,
disanje robe (voce i povrce koje se pohranjuje trosi 0 -a -isputa 'C0
2
, pri cemu
razvije toplinu, tzv. disanje robe),
toplinu osoblja koje radi u hladnjaci.
toplinu rasvjetnih tijela,
toplinu nastalu radom strojeva u hladnjaci (ventilatori, transporteri, itd;).
Temperature za odrzavanje "raznih namirnica
Vrijeme
, Temperatura uskladistenja Relativna
V rste namirnica odrZavanja d =dan vlainost
c n =tjedan
%
m- mjesec
I 2 3 4
-
Banana +11 7 ... 10 d 85
Breskva 0,5: .. 0 2 ... 4 n 80 ... 85
Groide -1...-0.5 3 ... 6m 80, .. 85
Elektricna -----_________ -'-____ 711
I 2 3 4.
Jabuka -1. .. 0 do 7 m 85 ... 88
Kruska -2 ... -0,5 do 7 m 85 ... 90
Jagoda -0,5 ... 0 7 ... 10 d 80 ... 85
Limun +13 ... +14 1... 4m
85 ... 90
Grasak 0 1... 2n 85 ... 90
Rajcica +4 ... +10 7 ... 10 d 85 ... 90
Maslac +3 -
. -
Mlijeko +2 ... +6 - -
Svjeze meso:
teletina -0 ... +1 5 ... 10 d 88 ... 92
svinjetina 0 ... +1 3 ... 7 d 85 ... 90
govedina 0 ... +1 1... 6n 88 ... 92
Smrznuto meso -23 ... -18 4 ... 6m 90 ... 95
Riba svjeza +0,5 ... +4,5 '5 ... 20 d 90 ... 95
Riba smrznuta -18 ... -12 8 ... 10 m 90 ... 95
Riba oSllsena +4,5 ... + 10 6 ... 8m 50 ... 60
Na podrucJu mdustr. 1 komerc. rashladne opreme, RK proJektlra i izvodi:
velike do najvecih kapaciteta,
montazne i ugradbene rashladne komore,
rashladne vitrine,
komereijalne hladnjaka do 2 200 I,
konzervatore za odrZavanje pica i za duboko zamrzavanje,
rashladne kompresore,
armature za rashladna postrojenja,
specijalna rashladna postrojenja (npr. klizalista, ledane i '/.).
ELEKTRICNA RASVJETA
()vo treba da omoguci_ rjesavanje rasvjetnih 'zadataka unutar i oko
industrijskih postrojenja, ali ne velikih dvorana sa specificnim zahtjevima niti javnih
puteva za saobracaj. Umjes'io zastarjelih propisa za rasvjetu iz 1962. g.
upotrijebljene su medunarodne preporuke CIE, koje su baza za nacionalne stan.
darde, npr. DIN 5035/1972; oznake su uskladene s preporukama Jug. komiteta za
osvetlenja (JKO) iz 1974. g.
Svjetlosne
<I> je svejtlosni tok (fluks) u lumenima (1m) koji isijava izvoru 1 sekundi. <I>=EA 1m;
A = osvijetljenaploha okomito na smjer ,svjetla u m
2
; E u Ix. _
E je rasvijetljenost' (osvedjaj) u luxima (Ix), Ij. srednja gustoca svjetlosnog toka koji
pada na plohu A; E = <1>/A.. .
la je jakost svjetlosti u kandelima (cd), tj. srednja gustoca onog dijela svjetlosnog
toka tP, koji izvor isijava u odredenom smjeru (npr; pod' kutom ex) u prostorni kut w.
I.=<I>/wed.
L je luminaneija (sjajnost) svjetiece povrsine u ed/m'. Druge jedinice: 1 nt (= nit =
1 cd/m') i 1 sb (= stilb. =.1 cd/em' = 10
4
nt) mogu.se upotrebljavati sarno do konea
1980. godine.
w
712
OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Izvori svjetlosti
Tabliea I.
larulja s uiarenom niti
prema katalogu
It (TEZ-TESLA) za napone 11 0 do
120 V iii 220 do 230 V
Svjetlosni tok
Duljina s
Snaga kod 225 V
Promjer podnoskom Podnozak
W
1m mm
mm
251)
230
40 430
60
730 60 105 E 27
75
960
iIi
100 1380
B 22
150 2220
70
I
124
200
3150 80 145
300
5000
90 188
5001)
8400 110 240
E40
I 0001)
18800
130 275
E = Edisonov navoj (str. 817), B = bajonetni podn. (Swan 22)
1) jednostruko spiralizirane, sve ostale s dvostruko spiraliziranom niti.
Prosjecna tcajnost zarulja 1 oo()h, Kad promjene napona mijenja se svjetlosni
tok i tcajnost:
V 200 210 215
Napon
220 225 230 240
%
91 95,5 97,5 100 102,5 104,5 109
Svjetl. tok
% 73 85 90 100 106 114 132
Trajnost
% 375 182 138 100 72 55 29
Fluorescentne cijevi (peema katalogu tt)
irnaju ViSll svjetlosnu iskoristivost od zarulja. Fluorescentni oblozi u cijevi mijenjaju
plavo-zelenu baju' izbijanja u zivinoj pari u baje peema tab!. 2.
Prosjecna tcajnost 7500 sati. SvjetIosni tok vazi nakan 100 ,sati gorenja i
manje je zavisan od napaDa nego kad zarulja:
Napan % 90 95 100 105 110,
--------------, ali vise zavisi od temperature:
<I> % 91 96 100 106 109
Elektricna rasvjeta
713
Temp. c -10 0 10 20 25 30 35 40 45 50
<I>
% 35 65 87 97 100 98 96 94 91 88
Tabliea 2.
Temp.
Nazivna snaga W
20
I 40 I
65
Oznaka boje
boje
K
svjetlosni tok 1m
DS dnevno svjetlo
6500 850 2150 3350
BB bijela boja
4500 I 100 2600 4100
BBX bijela b. delux
4500
800 1800 2800
SB svjetlo bijela b.
3500 I 100 2700 4150
TB toplo bijela b.
2900 I 100 2700 4150
TBX toplo bijela delux
.
2900 800 1900 2800
Strija kod 220 V
A 0,37 0,43 0,67
Duljina x promjer
mm 590 x 38 1200x38 I 500 x 38
[zbor boje fluorescen'tnih cijevi
Da rasvjeta djeluje ugodtto, potrebno je da rasvijetijenost bude u granicama
koje su u tablici 3 navedene za svaku boju kao .,min Ix" i "maks Ix", Cijevi BBX
i TBX (delux) imaju izrazito mekani ton svjetlosti.
Tablica 3. Primjen3 Duor. cijevi S obzirom Da reprodukciju boje
Oznake boje
DS BB BBX SB TB TBX
Temp. boje K 6500 4500 4500 3500 2900 2900
Rasvijetljenost min Ix 500 350 350 200 100 100
maks Ix
>20000 2000 400 400
Preporuceno Ix >500 . 300 do 400
>200 100 do 150
:2:iv. namirnice, mesnice
x
x
Voce, povrte, cvijece
x
Drogerija, frizeri
x x
x
Konfekcija, rublje
x x x
Tehnicka roba
x x
Staklo porculan
x x
x
Nakit, satovi
x
Namjestaj, kozni pro
x
x
Uredi, knjizare
x x x
714 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA>EVINSKE OBJEKTE
Oznake boje OS BB BBX SB TB TBX
Temp. boje K 6500 4500 4500 3500 2900 2900
.
Rasvijetljenost Minix 500 350 350 200 100 roo
maks Ix >20000 2000 400 400
Ix >500 300 do 400 >200 100 do 1'50
,
Prostori za sjedniCe x
Hodnici, sport. prost.
.
x x x
Tekstilna industrija x x
Bojadlsaonice x
Valjaonice, Ijevaonice x x x
Obrada deva x x x
Izrada papira x x
Graficka industrija x x x
Projektni uredi
x x x x
Laboratoriji
x x x x x
Radionice x x
Skladista x x x
Stanovi, restorani
x
Ucionice x x
Boinicke sobe
x
Operacijske dvorane x x x
Uliee, stanice x x x
Pogonske struje fluorescentnih cijevi
Svaka cijev mora imati svoju serijski spojenu prigusnicu, 5tO znatno pogorSava
faktor soage_ i povecava jalovu struju. Oa se strujno opterecenje instalacije smanji,
postoje standardni spojevi, za koje Sll U tablici 4 navedene pogonske struje potrebne
za projektiranje instalaeije (prema kat. "Svetiljke" Elektrokovine Maribor 1972):
Spoj 1 induktivni: u seriji sa cijevi je sarno prigusnica;
Spoj 2 kapacitivni (sarno za 40 i 65 W): u seriji s prigusnicoIn. jos 1 kondenzator.
Spoj 3 kompenzirani: paraleino induktivnom spoju 1 je kODdenzator Da dovodu iz
mrefe
Spoj 4 duo spoj (sarno za 40 i 65 W): jedan induktivni spoj I i jedan kapaeitivni
spoj 2 paralelDo na mrefi
Spoj 5 tandem induktivni (sarno za 20 W): 2 serijski spojene eijevi 20 W iza zajed-
nicke prigusnice
Spoj 6 tandem kompenziran: spoj 5 s paralelnim kondenzatorom na dovodu iz mrefe.
Elektricna rasvjeta ___________________ 715
Tabliea 4.
Pogonski podaci spojeva Ouorescentnih cijevi kod 220 V, 50 Hz
Broj Fe20W 40W 65 W
cijevi
u svjetiljci Spoj A W cos tp Spoj A W cos tp Spoj A W cos tp
1 I 0.37 25,5 0,31 I 0,43 47 0,50 I 0,67 73,5 0,5
3. 0,14 .25,5 0.86 2 0,44 50 O,51e 2 0,67 73,5 O,5e
- -
-
- 3 0,23 47 0,43
']
0,36 73,5 0,93.
2 5 0,42 49,5 0,53 2 x I 0,86 94 0,50 2 x I 1,34 147 0,50
6 0,25 50 0,93 4 0,45 97 0,48 4 0,68 146 0,98
3 5+1 0,79 75 0,43 3xl 1,29 141 0,50 3xl 2,01 220 0,50
6+3 0,38 76 0,91 4+1 0,76 144 0,87 4+1 1,17 220 0,86
- - - - 4+2 0,77 147 O,87e 4+2 1,17 220 O,86e
4 2+5 0,84 99 0,53 4xl 1,72 188 0,50 4xl 2,86 294 0,50
2x6 0,49 100 0,93 2x4 0,90 194 0,98 2x4 1,36 292 0,98
6 3x5 1,26 149 0,53 6xl 2,58 282 0,50 6xl 4,02 441 0,50
3x6 0,74 150 0,93 3x4 1,35 291 0,98 3x4 2,04 438 0,98
Prikladnim izborom spoja se mofe cos tp priblifiti I, npr. duo spojem 4 ni. izmje-
nicnim rasporedom induktivnog spoja 1 s kapacitivnim. spojem 2. Oznaka O,51c
znaci kapacitivan. cos cpo
Uklopna struja predgrijavanja smije - prenia JUS _. biti. do 50% veea od
navedenih st.ruja tablice 4, a traje I. do 3 s.
Tablica 5. VTF fivine farulje s Ouorescentnim obJogom za 220 V
ttl
daju uglavnom plavo-zeleno svjetJo za prometni.ce, trgove, parkove, industrijske i
sportske objekte, bez kromatskih zahtjeva.
Tip i snaga 80W 125 W 250W 400W 700W 1000W
.
Svjetlosni tok 1m 3500 .5600 12000 21000 37000 52000
Snaga s prigusn. W 90 137 268 420 732 i 055
Pogonska struja A 0,80 1,15 2,15 3,25 5,45 7,50
Struja zagrijavanja do A I,SO 1,80 3,90 6,0 10 12.5
Vrijeme zagrijavanja min 4 ... 6 4 ... 6 4 ... 5 3 ... 4 3 ... 4 3 ... 4
Kondenzator za cos tp
do 0,9 8 10 18 25 45 60
Ouljina mm 160 175 225 290 350 392
Pra:mjer mm 70 75 90 120 150 165
Podnofak E 27 iii B 22 E.40
/
716 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Trajnost 6 000 sati, ako gore po 5 sati. Cesce paljenje smanjuje trajnost. Poslije
6 000 sati opada svjetlosni tok na 65 %. Nakoo gasenja mogu paliti tek poslije 2
do 5 min. Prigusnica u faznom vodicu (De u nulvodu) . .2::arulje VTF mogu gorjeti
U svirn polozajima. ali zasticeni od svake kapi vode.
Tablica 6. Visokotlafne iivine farulje VTFW mijrianog svjetla (proizvodac ttl
imaju boju slieDU dnevnom svjetlu, omogucuju raspoznavanje boja u tekstilnoj
industriji i trgovinama. Napon: 210 do 220 V iii 220 do 230 V.
Tip i snaga VTFW 160 W 250 W 500W
Svjetlosni tok 1m 2900 5200 12500
Pogonska struja kod 215 V A 0,75 1,20 2,40
kod 225 V A 0,71 1,10 2,30
Duljina x promjer mm 187 x 90 230 x 110 275 x 130
Podnozak
E 27 E40 E40
Zarulje VTFW imaju fluorescentan oblog na balonu i ugradenu volframovu
spiralu koja sIuzi za korekciju boje svjetla i ujedno kao stabilizator. take) da su
prigusnice nepotrebne. Tra.ianje zagrijavanja 3 do 4 min. Trajnost 6000 sati uz
600 uklapanja i konstantni napon. se gase kod 195 V. Tip VTFW 160 W
upotrebiv .ie sarno u vertikalnom, polozaju prema gore iii prema dolje, odnosno,
najvi!e za 30' nagnul u lijevo iii u desno. Tipovi 250 W i 500 W gore u svim polozajima.
TabJica 7. Natrijeve eijevi (proizvodac tt)
daju jednobojno zuto svjetJo za jayne puteve izvan gradova, za gradska raskdca,
otvorena gradilista, aerodrome, Ijevaonice, fasade i spomenike.
Snaga cijevi W 35 55 90 135 180
Svjetiosni 10k 1m 4600 7650 12750 22000 31600
Snaga sa transf. W 56 76 113 175 220
Napon. transf. V 220/470 220/660
Struja prim./s A 1,4/0,6 1,4/0,6 2,1/0,9 3,1/0,9
Promjer 2 mm 50 50 65 65 65
Duljina 10 mm 300 415 518 765 1 110
Elektricna _________________ 717
Natrijeve cijevi imaju visu svjetJosnu iskoristivost od ostaJih izvora svjetIosti.
Za prikljucak na 220 V trebaju rasipni transformator. Zbog ojegovog niskog cos cp potre-
ban je paralelni kompenzacijski kondenzalor 20 do 40 Zagrijavanje Iraje oko
10 min; nakon kraceg prekida napona pale odmah. Trajnosl 5000 sali nakon eega
sVJetlosm tok opada oa 80 %. Temperature do + 40 C i do - 30 C ne utjecu na rad
cijevi.
Podnozak bajonelni BY22d. Dozvoljeni polozaj gorenja okomit (s kapom gore)
u lijevo i u desno do 20
0
iznad horizontale.
Rasvjeta unutrasnjih prostorija
Sistem opce rasvjete citave prostorije pruza najvecu slobodu pri lociranju
radnih mjesta. Dopunska rasvjeta radnih mjesta omogucuje visi nivo rasvjete na
ekonomski naein i moze pojaeati kontraste i sjene i time olaksati rad. Pri tome
mora nivo opce rasvjete biti najmanje 20 % od lokalne rasvjete.
Zahtjevi za dobru rasvjetu
I. Dovoljna rasvijetljenost (osvetljaj) E u Ix. Tablica 8 daje nazivnu rasvijetljenos.t
koju treba odrzati kao srednju vrijednost u prostoriji, odnosno u dijelu prostora na-
?dredenoj dje.latnosti. Ona se na srednje stanje starenja posi:ro-
JenJa 1- mJen se 0,85 m lznad poda. Nazlvnu rasvijetljenost treba povisiti za 1
stupanj kod otezanih zadataka u pogJedu boje i kontrasta robe iii brzine rada,
nadalje u prostoriji bez prozora iii gdje rade stariji Ijudi. U prostoriji za lrajno
zadrfavanje ne manje od 120 Ix.
Tablica 8.
Nazivne rasviJetijenosti E
Zahljevi Slupanj E Ix
Vidni zadaci (vidi popis, primjera)
vrlo mali
1 60 sporedne prostorije, prolazno zadr:iavanje,
orijentacija
mali
2 120 laki vidni
kontrastima
zadaci, veliki detalji s jaki m
srednji 3 250
normalni vidni zadaci, veJiki detalji sa sred-
3a 500 nje Jakim kontrastima
veliki
4 1000 teski vidni zadaci, mali detalji malih kon-
lrasta
vrlo veliki
5 1500
kao stupanj 4, ali s vrlo malim kontrastima
izvanr; veliki 6 2000
vrlo teski vidni zadad, vrlo mali detaIji vrlo
malih kontrasta
718 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Ove nazivne rasvijetljenosti propisuje DIN 5053/1972. kao bazu za ptojekti-
ranje. -Njih treba pomnoziti faktorom 1,25, ako su uvjeti starenja normalni. U Davorn
postrojenju rasvijetljenost oe smije biti ni oa jednom nidnom mjestu manja od- 80 %
nazivne.
Nize navedeni primjeri su izvadak iz opsirnih pregleda novih preporuka za razli'-
Cite zahtjeve:
vrl0 mali, 60 Ix: sporedne i podrumske prostorije, skladista ambalaze i za privremelli
smjestaj robe, sporedni proiazi i hodniei, garderobe i toalete, kino<.lvorane, hodnici
i stubista stamhenih zgrada, hotelske i ."olnicke so be (opea rasvj.).
mali 120 Ix: glavni prolazi, hodnici i stubista. skladista sortirane robe, garaie, zahodi.
garderobe i kupaonice, teretni i osobni liftovi, otprema "robe.
Grubi radovi u industriji: kovanje, lijevanje i ciscenje velikih odljevaka; valjanje
i vucenje velikih profila, pjeskarenje.
Rasklopne stanice bez mjernih instrumenata.
Rad oko peei, kotlova, mjdalica, centrifuga i mlinova kemijske industrije, punjenje
bacava i prerada mesa, secerne repe i duhana u prehrambenoj industriji. Mljevenje
drveta i papira.
Cekaonice, dnevni boravak i blagovaonice u boln. ustanovama; ,kupaonice u
stano virna.
srednji 250 Ix: cekaonice, radionice za radove bez preciznosti, grubo sortiranje,
pakovanje i otprerna robe.
Uredski fad bez velikih vidnih zahtjeva, arhiva, blagajne, dvorane za sjednice.
Strojarnice, sklopna postrojenja, montaza vecih strojev3, galvanizacija, izrada kabela.
Lijevanje manjih komada, tlaeni lijev, valjanje i vucenje srednjih profiIa, bravarski
-'radovi, rad na alatnim strojevima i auto matima i el. zavarivanje; presanje plastic-
nih masa, strojna obrada drveta, izrada papira, kartonaza, obicno uvezivanje
knjiga, 'trajna !tampanje.
Ucionice, biblioteke, zbornice, citaonice.
Prodavaonice obicnih preradevina od metala, koze, stakla i papira.
Restorani za samoposluzivanje, muzeji". U bolnicama kuhinje i boln. sobe (kod'
kreveta).
Kuhinje i dnevne sobe u stanovima.
srednji 500 Ix: sortiranje finije robe, laboratorijski rad, ocitavanje instrumenata,
kontrola proizvoda i robe.
Finiji radovi u industriji: na alatnim strojevima, udesavanje strojeva, valjanje i
vucenje finijih profila, fina montaza, finiji mehanicarski, modelarski i staklarski rad.
Rasklopne stanice s mjernim instrurnentima, komandne prostorije; inontaza manjih
motora i aparata.
Litografija, rueno stampanje, klisiranje.
Sivanje svijetle robe, predenje, tkanje, pletenje.
Prodavaonice fioijih proizvoda i prehrambenih artikala, roboe kuee.
Normalni uredski rad (knjigovodstvo, stenodaktilo, obrada podataka).
Skolski laboratoriji i crtaonice.
Ordinacije i apoteke, previjalista. Hotelske kuhinje, izlozbene prostorije.
U stanovima: mjesta za citanje, iznad ogledala i kreveta.
Elektricna "asvjeta _--'-'-____ __________ 719
veliki 1 000 Ix: kontroia finijih proizvoda i robe, izrada- i mootab mjernih instru-
menata i rtv aparata; radovi u alatnici i kontroli mjera, fina inehanika, urarstvo;
izrada i bru!enje optifkog i kristalnog ,takla.
Sivanje t.mne robe, ispitivanje boja; rufno i strojno slaganje, izrada kli!eja
retusiranje.
crtanje, velike uredske prostorije. _ Dvorane operacije
obdukcije (ope. rasvjeta).
vrlo veliki 1 500 Ix: Montah najfinijih elektronskih sklopova, graviranje i umjelnifka
obr.da stakla; kontrol. boja kod vi!ebojnog tiska, umjetno krpanje. .
izvanredno veliki 2000 Ix: izrada preciznih a:njernih instrumenata, _montau
jaturnih dijelova; graviranje, zlatarstvo.
Radna mjesta za operaciju 20000 lx, za. obdukciju 5 000 Ix.
2. Ravnomjemost. Odnos sjajnosti (luminancije cd/m
2
) izmedu radne povrsine i okoline
treba da '-bude manji od 3:1, a izmedu radne povdine i udaljenih predmeta manji
od 10:10
3. Stroboskopski efekt koji moze nastati na rotirajucim dijelovima osvijetljenim
,fluorescentnim sijalicama, treba smanjiti dUQ spojem iii na 3 faze.
4. Nove preporuke stavljaju zn.tno voCe zahtjeve od
njih standarda. U sl. 1 i 2 utvrdene' su krivulje dopustene sjajnosti (iuminancije)
svjetiljaka. koju vidi oka najudaljenijeg ,jedeceg (1,2 m) iIi stojeeeg promatrafa
(1,5 m iznad poda) pod kutom maks>4So; tan m.k.=I/h, (s1. 3).
Razred bljestanja 1 u ,1. 1 i 2 vazi za velike zahtjeve (stup.nj 4 do 6 iz
tablice 8), razred bljest.nja 2 vazi za nize zahtjeve (stupanj 1 do 3a).
Ral[ I
1
2


65

55

,
103
.
Nazlvna -rosvi 'efljenast Ix J
000 10 a < 50
I 2000 I 1000 500 <250
,I / /
/ \
\
."'-
"-
"'-
"-

r--
r-
..... r---.
\
,
.....
..... '"
I"--- ,
r-......... r--.
2
\
"',
.......
r-.......... \
I
J456810' 2 J 4. cd/m2 2
1-
SI.l Za svjetiljke koje
zrace sarno u horizon-
talnoj ravnini, opr. ugra-
dene u strop. reOektori
za direktnu rasvjetu i
dugoljaste, paralelne sa
smjerom gledanja.
Za sigurno sprecavanje bljestanja, mora, prema tome, biti za svaku svjetiljku
poznata krivulja luminancije L u cdjm2 zavisno od kuta u podrucju od 45 do
85. Te krivulje su iii u katalogu iii ih daje proizvodac svjetiljki.
5. Sjene pomazu prepoznavanju predmeta. Dubina sjena treba biti mala, a rubovi
neostri.
,
720 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Razr.
1
2
1
Ill' 2 J 56810' 2 J 4-cdlm>
1_
SI. 3 Kut (em _45) u kojem
treba odrZati granice
posl.li2.
SI. 2. Za svjetiljke sa svi-
jetleCim bocnim strana-
rna, poprecno Da smjer
gledanja. (10
4
cd/m'
1 stb)
6:, Prepomavanje boja: Preporuke za izbor nuorescentnih cijevi vidi u tablici 3.
Dobro raspoznavanje boja omogucuju takoder zivine farulje VTFW za mijesano
svjotlo u tablici 6.
Postupak ZI odredlvaaje r ... jelDlh tljela Z. opeu rasvjetu
1. Ukupno porrebon svjetlosni tok 4> 1,25 EAj u 1m.
E je nazivna rasvijetljenost u Ix iz tablice 8, odnosno pripadnih pnmJera. Faktor
1,25 propisuje DIN 6035/1972, iiI. I, t. 4.1 za starenje i normal no zaprasivanje.
Kod i. vrlo jakog zapraivanja treba taj faktor povisiti Da 1,5, odnosno 1,8.
Korisnost " obuhvaca sve ostale gubitke od izvora do radne povrsine. A = a x b
je povriina u m
2
koju treba osvijetliti; ,,=korisnost iz tablice 9, prerna odabranoj
vrsti rasvjete (direktna, poluindirektna itd.) i indeksu prostorije I p'
2. Broj svjetiljoko n:
Najveei razmak izmedu svjetiljki:
za direktnu rasvjetu
za pretetno direktn u
polu-indirektnu
1 X (hI +0,85) 1,2 x (hI +0,85)
3. Svjetlosni tok za jednu sVjetiljku:
4>1 1m
za, indirektnu
1,2xh
,
I
I
Elektricna rasvjeta __________ _________ 721
Iz tablica 1, 2 te 4 do 6 izabrati takav izvor svjetlosti, koji
daje 4>,.
Indeks prostorije 1 p 'uz tablicu 9 (str. 722), odnosno sl:' 4;
a) za direktnu i preteino direktnu rasvjetu:
ab

, h, (a+b)
a i b su sirioa i duiina prostorije u rn.
b) za indirektnu' i preteino indirektnu rasvjetu:
1,75 ab
I,
(h-O,85) (a+b)
Rasvjeta pomocu tockastih izvora svjetIosti
SI. 4 /
Za proraeun dodatne rasvjete radnog mjesta pomocu toekastih izvora svjetlosti
moze posluiiti i tablica 10, koja je sastavljena po formuli uz sl. 5. Ta se metoda
upotrebljava i 'za velike dvorane. '
'" i
E
!

a
Vodoravna rasvijetljenost (osvetljaJ) u tocki A je
I" cos
3
IX
E H'
I" = jakost svjetlosti u cd, koju pod kutom IX isijava
svjetiljka. I" treba oeitati iz kataloga proizvodaea svje-
tiljki (obiono dana za r 000 1m).
H = visina, svjetiljke u m nad mjernom ravninom kod
unutarnjih prostorija, a iznad kolnika kod vanjskih
postrojenja. _
Radi olaksanja rada izracunata je rasvijetljenost E po formuli uz sl. 5 i dana
je u tablici 10.
Tablica 10. Rasvijetljenost E u Ix za manje, visine H i udaljenosti a od tockastog
izvora svjetlosti koji ima 1:1- = 1 000 cd po sl. 5.
,
.Hi=2m H, H, m
m
,0
E Ix
,0
E Ix
aD
E Ix
aO
E Ix
0 0 250 0 160 0 111 0 82
1 27 179 22 128 18 95
16 ..
72
2 45 88 39 76 32 67,3
29 .
55
3 56 42.5 50 41,6 45 39,2
41 ..
35,8
3,5 60 30,2 55 31,4 49 31,1 45
. 28,8
4 63 22,1 57 26,1 53 24,1 49 22,7
4,5 66 16,8 61 18,2 56 18,9 52 18,6
5 68 12,8 64 14,2 59 15,2 55 15,5
.
H = visina iznad mjerne ravnine u m.
Za upotrebu tablice 10 dan je primjer ispod tablice 11.
46, Koncarev prirucnik
722 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Tabliea 9.
Korisnost 11 za opeD unutarnju. rasvjetu
Rasvjeta Korisnost

Razdioba Indeks Strop Strop
Vesta ozna- svjetla prostorije svijetao, polu-
prostorija ka shema u I
p
' zidovi svijetao.
prostoeu polu- zidovi
svijetli tamni
Visoke
radionicke
i skladisne

0,6 0,31 0,28
prostorije,

1 0,44 0,42
gdje je potrebna
=
....... //i" ..... --
c)
1,5 0,5 0,49
;;
dobra ..,
2 0,56 0,53

rasvjeta za
'0 ......
3 0,61 0,59
rad (ostre
5 0,66 .0,64
sjene), strop
........ //1\'
neosvijetljen
Prodavaonice
is
0,6 0,16 0,14
radionice,
'"
- -

1 0,24 0,22
=
uredi sa svjet-
;; - -
1,5 0,30 .., / I \ 0,27
lim- stropom

2 0,34 0,31
'0
(meHe sjene)
::/1" 3 0,39 0,36
Nize prodavaonice,
'"
0,6 0,10 0,08
=
uredi, skole, o .r;;"
$
1 0,16 0,13
crtaonice, stambe-
= ..,
1,5 0,20 0,16
'N

..,.-
ne prostorije sa
_"0
2 0,23 0,18 .., =
.-
svijetlim zidovima
,
3 0,28 0,27
i stropom
"0 I \
5 0,33 0,26
c.
Stambene pro-
0,6 0,09 0,05
storije i dvo-
'"
,'tl/
1 0,13 0,08
=

cane s bijelim ;;
-
1,5 0,17 0,10 ..,
stropom. (Sjena

2 0,19 0,)1
'0 _,\ 1/
oema, nepodes.
.5
-
3 0,24 0,14
za rarl).
\2../
5 0,28 0,17
Dvarane
.",
za "'.0
,
.., ..,
kancerte, kino,
.!:: ::>

0,15 0,10
izlozbe.

.-
Elektricna rasvjeta ___ ___ ___________ 723
Vanjska rasvjeta
Rasvjeta unutar i aka industrijskih objekata (dvarista, spojne ceste) se racuna za
pojedine tocke, kojom prilikom treba postici najmanje vrijednosti iz tablice 11.
Rasvjeta javnih put ova za motorizirani saobracaj pre rna preporukama CIE br. 12
nije avdje obradena nego je tck spomenuta na kraju.
Tablica 11.
Potrebna rasvijetljenosf vanjskih putova i radnih 'mjesta
Povrsina E Ix Povrsina
Rasvjeta za nuzdu (za prolaz) 0,3 Pretovar na slobodnom
Sporedne ceste stamb. naselja I Tvorn. ceste i dvorista
Prolazi u sklop. 'postrojenju Konvejeri
Aparati i radne povrsine u Ostala radilista
,klop. postrojenju < 35 kV 5 Pretovarne rampe
Isto ali <: 35 kV 10 Dnevni kop
Sparedne 1 vorn. povrsine 15 Benzinske stanice
E Ix
10
30
30
30
60
60
120
,Rasvijetijenost povrsma racuna se -za 'pojedine tocke A po rarmuli uz sl.. 5,
a srednja rasvijetijenost iz veceg. broja tocaka.
Radi ubrzanja rada izracunata je rasvijetljenost po toj formuli u tablici 12.
Upo,trebu tablica 10 i 12 objasnjuje slijedeCi primjer:
Rasvijetljenost izmedu 2 svjetiljke u visini H=8.m, razmak 24 m. Tocka u
sredini: a=12 m. Ugradenezarulje VTF 250 (tj. !lOOOlm).
Prvo se iz tablice 12 ocita "= 56
0
i E 2,665 Ix za I 000 cd. Svjetiljka za ,iroku
rasvjetu npr. CD 106-1 -250 ima prema katalogu Elektrokovine - Maribor kod a = 56"
1,=250 cd za 1000 1m.
250 cd
u udaljenasti a bit ce 2,665 Ix I 000 cd
12000lm
= 8,05 Ix. Jednako
I 000 1m
toliko dolazi od druge svjetiljke, tako da je u sredioi 16,1 Ix. Ispod same svjeliljke
ima sarno 160 cd/I 000 1m. Iz tabliee 12 za .=0
0
je E=15,6Ix za I 000 cd. Ispod
160 cd 12000 1m
svjetiljke je E = 15,6 .-.---- . 30 Ix. Druga svjetiljka doprinosi na tom
I 000 cd I 000 1m
mje,tu (a = 24 m, I, = 160 cd) jos Ilx.
Nejednolikost Emill/Emah= 1 :1,9 je, zahvaljujuci raspodjeJi svjetla u sirinu, vrlo
dobra" a mogla bi biti oiza do 1 :6.
Rasyjeta javnih put ova za motorizirani saobracaj
U publikaciji CIE br. 12 sluzi lumioancija (sjajnost, L cd/m2) kao kriterij za
nivo rasvjete. L zavisi od svjetlosnog toka u 1m, od jakosti svjetlasti svjetiljaka i
njezine prost orne raspodjele, ad rasporeda svjeliljaka i stajalisla promatraca i ad
faktora refleksije kolnika.
______________________________________
" = .;;

"
,,.
"
>,
..
N
:0:
'"
."
"

"
.;:-
'"
N
0
.;;;
."
'"
N
.-
'"
"
-0
C
'"
...
0
0
0
-
II
.
-
'"

0
>


..s:
;;
.'"
;;;
0
...
.:'!,
'" N

'"
:0
E

0 !:
_M
II
'"

:0:
0
H
E

!:


__

II
'"
:0: 0

E
!:


00

II
'"
:0: 0

E

!:
II
'"
__ oooooooo
:0: 0

E
V) 8 8 000\-8 '0 0- r-... r-
!:
__
""
0
II
'"

:0: 0

E

!:

.,.,

II
'"
'"
0

. . .'
E
!:

"

II
'"

'"
0

-0
U:;.-,O
o E "

c_ ...

Pumpe i hidrofori _____ ___ __ _____ 725
,Veza sjajnosti kolnika L u cdjm2 sa rasvijetljenosti E u lx, koja je za nju
potrebna, je slozena. U "Prepofukama za osvetljenje JKO" Jugoslavenskog komiteta
za osvjetljenje Beograd 1974, objavljene Sil tablice up ute da se postignu poirebne
sjajnosti za jayne putove.
PUMPE I HIDROFORI
za manje stambene objekte i pojedinacna industrijska postrojenja
Pumpa je odredena' kapacitetom iii kolicinorn dobave Qui/min' iii m
3
/h i
manometarskom visinom dizailja, to jest razfikom tlaka izmedu usisnog i tlacnog
prikljucka pumpe H m u barima,
Ibar=I,0197at",lat=IOm s.v.
,Namjena
Kupanje u iei.ecoj kadi
Kupanje u sjedecoj kadi
Tusiranje
Pranje ruku
we
Bide
Pranje rublja u stroju
Pranje automobila
Polijevanje vrta
Pranje cesta i sl.
1. Potrebna kolicina vode
Za jedno-
kratnu
upotrebu
200 ... 250 I
50 ... 100 I
40 ... 80 I
4... 8 I
10 ... 15'1
20 ... 25 I
25 I/kg
200 ... 300 I
3... 8 I/m'
3... 8ljm'
N'amjena
Stanovi po osobi
Hoteli po osobi
Skole po uceniku
Uredi po rad. mj.
Djecji vrtiCi po dje ...
Kasarne po vojniku
Bolnice po bolesniku
Restor'anL po stolici
Krupna stoka po grlu'
Sitna stoka po gdu
Ijdan
75 ... 150
150 .. 0400
12 ... 40
12 ... 15
50 ... 80
50 ... 60
250 .. 0400
100 ... 150
40 ... 75
10 ... 15
Za dimenzioniranje'vodovodnih cjevovoda mjerodavan je sekundni protok vode,
pri cernu' treba. uzeti u obzir faktor istodobnostj.., Uobicajeni nacin je prema jedi-
nicama opterecenja J, 0" pri cernu je za:
Izljevni ventil 03/8" 1,00 we s :plovkom, pisoar, bide 0,25
Izljevni ventil 01/2" 2,50 UmivaQnik 0,50
Izljevni ventil 03/4" 16,00 Sudoper; ka'da, tus 1,00
Izljevni ventil 01" 36,00 we s ispiracem oa pritisak 6,00 ..
Sekundni protok vode u nekorn dijdu cjevovoda izracuna se na osnovi
jedinica opterecenja za sva izljevna mjesta iza tog dijeJa cjevovoda prema
Q = 0,25 Jno. I/s
726 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
2. Manometarska visina dizanja Hm bara
Hm=Hu+Hp+hu+hp+O,5 bar
H u je usisna visina u barima, H p potisna visina u barima,
hu ctpor u usisnom vodu u barima,
hp atpor u pot is nom vodu u barima, (proracun alpora pod t. 4).
L. duljina usisnog vada u rn, L2 duljina potisnog vada u m,
0,5 pretlak na kraju potisnog veda u bari.ma.
Za sigurno usisavanje hladne vode mora Hu+hu hiti manje od dostizive usisne
visine (8 m barima kad centrifugalnih pumpi, odnosno 7 m bar kad vrtloznih
pumpi). Za usisavanje iz veCih dubina, do 40 m, primjenjuju se injektori.
Aka se pumpa koristi u zajednickom radu s hidroforom, osiguravati
isklopni tlak hidrofora Pi bara.
3. Hidrofori
Zapremina tlacne posude,hidrofora Vu I ovisi 0 dnevno potrebnoj kolicini vode
v..
u I/dan.
v..
500 1000 1500 2000 3000 4000 5000 l/dan
V 100 200 300 400 800 1 150 1 500 1
Uklopni tlak tlacne sklopke na tlacnoj posudi P
u
bara mora biti takav da
dife vodu od hidrofora do najviseg izljevnog mjesta s dodatkom 1,5 bara za siguran
'rad kucanskih aparata:
Isklopni tlak tlacne sklopke Pi bara je za 1,5 do 2;0 bara veci od Pu'
GI.vne mjere tlacne posude i n.jveCi radni tlak odredeni su u JUS M.E2.100j1978.
Umjesto klasicnih hidrofora, s relativno velikom tlacnom posudom, mogu se
koristiti protocni hidrofori s tlacnom posudom zapremine otprilike 20 I. U posudi
protocnog hidrofora se nalazi gumena membrana koja sprecava direktni kontakt
vode i zraka, odnosno zraenog jastuka, sto je kod klasienog hidrofora moguce i
sto tame zahtijeva ugradnju uredaja za automatsko dopunjavanje zraka.
Protoeni hidrofor s jed nom tlaenom posudom se primjenjuje za proloke do
30 l/min. odnosno za manje obiteljske kuce s Hu+Hp do 2,0 bara. Maksimalni
pretlak u posudi je 4,0 bara.
U slucaju vece potrebne kolicine vode, tlaene posude se povezuju u bateriju,
koja je najceSce smjestena na kraju potisnog ,voda, na tavanu iii u potkrovlju
zgrade. U bateriju se povezuje do 20 tlacnih posuda, a njihov broj II se odreduje
prema
Q
m
je srednji kapacitet pumpe m
3
/h u _granicama Pi, i P
u
do 40 ukljucenja pumpe na sat.
Pumpe i hidrofori ---'-'------------_____ 727
4. Otpor u instalaciji
Otpor u instalaciji Ii je za temperature do 20 "C
(2 ",' bar
za druge tekuCine h se rnijenja proporcionalno s omjerom gustoce tekucine i gustoce
vode.
;..Je trenja koji ovisi 0 omjeru promjera cijevi d u mm i hrapavosti povrsine
clJevl e' u mm, tako da je za:
d/e 50 100 200 500 1 000 2000 5000 10 000
2 0,0486 0,Q380 0,0304 0,0234 0,0197 0,0167 0,0137 0,0120
Hrapavost povrsine e je za cijevi od:
PYC-a, polietilena
salonita
celik.
0,005 mm
0,10 mm
0,10 mm
eelika, pocmcane
lijevanog zeljeza
konoplje, fleksibilne
0,15 mm
0,50mm
1,00 mm
L je ukupna cijevi u m, d je promjer cijevi u m, a w je brzina vode u mis,
odnosno tekucme=Q/A Q je sekundarni protok vode, odnosno tekucine u m3/s,
A je presjek ci)evi u m
2
. Promjer treba odabrati tako da je brzina u njoj t do
2 m(s, a u USlsnom vodu 0,5 do I m/s. Za odabiranje d i izraeunavanje w sluze
tabhce: .
d d A
col mm m'
Q Q
l/min m'/s
3/8" 10 0,00008
1/2" 15 0,00018
3/4" 20 0,00031
1"
25 0,00049
5/4" 32 0,00080
6/4" 40 0,00126
2"
50 0,00196
65 0,00332
80 0,00503
100 0,00785
125 0,01227
150 0,01767
200 0,03142
20 0,00033
30 0,00050
40 0,00067
50
0,00083.
60 0,00100
80 0,00133
100 0,00167
.150 0,00250
200 0,00333
250 0,00417
300 0,00500
400 0,00667
500 0,00833
je suma koeficijenata pojedinacnih otpora (Iukovi, koljena, armatura i sl.) iz
tablice:
728 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKEOBJEKTE
Nazivni promjer
mm 10 i 15 20 i 25 32 i 40
col 3/8" i 1/2" 3/4"i I" 5/4" i 6/4"
luk 90", rid 1,5 0,5 0,5 0,5
luk 90", 0,3 0,3 0,3
zasun 1,0 0,5 0,3
ventil s ravnim sjedistem 10,0 7,0 5,0
ventil s kosim sjedistem 3,5 3,0 2,5
nepovratna zaklopka 3,0 2,5 2,0
.
T komad - odvajanje 1,5 1,5 1,5
T komad - spajaoje 1,0 1,0 1,0
T komad - ravoi prolaz 0,5 0,5 0,5
5. Potrcbna snaga motora
QH
kW, Q u Ijmin, Hm u bar,

50 i vise
2"
0,5
0,3
0,3
4,0
2,0
1,5
1,5
1,0
0,5
Ako se radi s hidroforom; treba umjesto Hm uvrstiti Pi iz tocke 3. Yf je stupanj
korisnostipumpe, za centrifugalne pumpe Yf=0,3 ... 0,7, za vrtlozne pumpe 11=
... 0,45.
6. Rcdoslijed
Za, odredivanje hidrofora
odrediti dnevnu potrebnu koliCinu vode Vd u I/dan iz tablice u t. 1;
prema- odrediti zapreminu tlacne posude hidrofora V u I iz 1. 3.
.odrediti sekundni protok vode Q u m
3
/s za pojedine dionice 'cjevovoda prema
1:1.0. za sva izljevna mjesta iza dionice, kao u 1. 1.
.odabrati brzinu vc;>de w u m/s prema 1. 4.; prema njoj izracunati presjeke usisne'
i potisne cijevi A = Qlw i odabrati promjere -usisne i potisne cijevi, zatim' ispra-
viti
izracunati otpore usisnog voda hu u barima i pofisnog voda hp u -barima, prema dje
odrediti ;., i uzeti duljine vodova Ll i L
2
, ptomjer cijevi dire, kao u t. 4.
provjedti'da Ii je u-sisna vis ina Hu +hu <0,8 bar, odnosno <0,7 bar kod vrtloznih
purripi
odreditf ukljucni pretlak tlacne sklopke Pu bara, kao u 1. ,3.
odrediti pretlak sklopke p; p" + 1,5 ... 2,0 har
sa V u I i PI u bar. hidrofor je odreden.
z. odredivanje pumpe bez hidrofor. (sl. 1.):
.odrediti prot ok Q u m
3
js iii tjmin prema 1."'1. jIi prema velicini i
vremenu za punjenje;
odabrati brzinu vode w u mjs prema 1. 4.; prema njoj izracunati presjeke usisne i
potisne cijevi A=Q/w i odabrati 'promjere usisne i potisne cijevi, zatim ispraviti
.
Pumpe i hidrofori ___ --,-____________
izracunati olpore usisnog ,voda hu bara i potisnog
voda h bara, prema die odrediti .:1., i uzeti duzine
vadov: L 1 i L
2
promjer cijevi d i kao u 1 . .4;
provjeriti da, Ii je usisna. visina H u + hu < 0,8 bara,
odnosno <0,7 bara ked .vrtloznih pumpi; aka
nije, poyecati promjer usisne
. manornetarska visina dizanja Je time odredena:
Hm=Hu+Hp+hu+hp+O,5 bara kao u t. 2.
Na osnovi Q u rn
3
/s iii lfmin i H m u barima
pumpa je odredena .
SI.
. 7. Slre.nje
I,
K"od vade Q mlaza D m i visina mlaza. m
0, otvoru mlaznice d mm i pretiaku pred mlaznicom H p bara. U su
podaci za kolicinu vade Q, do met solidnog mlaza .. Ds,' zadnJlh kaplJlca
mlaza D, za visiou solidnog mlaza i visinu zadnJlh .mlaza Vz Pretlak
pred je manometarskoj. visini dizanj.a pumpe. (lIt pretlaku u
vodnoj mreZi) umanjenoj za .visinsku razhku Hu+.fI p I otpor.cJevovoda hu+hp, vldl
sl 1 i t. 4 .
Otvor
Pretlak pred mlaznicom H,
Kolicina,
1
mlaznice
domet, I 2
1
3 4 5 6
visina
bar
.
mm
Q I/min 24 34 40 47 55 60
6 Ds: Dz
m 4' 9 7; 14 9; 18 10; 19 10; . 21 10; 22
V-,._ .m 6; 7 .9; II 10; 13 11 ; 15 II; 16 II; 17
Q I/min 42 60' 75 85 95 100
8 Ds: D
z
m 5' 10 7; 16 9; 20 11 ; 20 12; 26 13; 28

m 7; 8 10; 12 12; 16 13; 18 14; 20 14; 21
.
Q I/min 96 136 165 190 210 230
12 D
z
m 5' I I 9 19 I I ; 25 14;29 15; 33 17; 37
V
z
' m 7; 8 12; 14 15; 19 17; 22 17; 26 17; 28
Q I/min 260 375 460 530 590 650
20 Ds; D
z
m 7; 15 10; 22 14; 30 18; 38 20; 44 23; 50
V?
m 8; 9 14; 17 18; 24 21 ; 29 23; 34. 24; 40
730 __ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA>EVINSKE OBJEKTE
VENTILACIJA I KLIMATIZACIJA PROSTORIJA
.. '" l. Namjena
. UredaJI kolicinu svjdeg zraka u prostori.
Jama. UredaJ,'",za prostorijama potrebnu klimu, tj. uz
potrebnu kohclOu sVJezeg zraka oSlguravuJu- I odgovaraiucu temperaturu i
.. se dijele na komforne i Komforni osigu-
ra,vaJu kOj3,Je za bora,vak Ijudi, dok industrijski osiguravaju onu
khmu kOja Je naJpogodntJ3 za odredem tehnoloski proces.
C 25 Najugodnija temperatura za boravak
ljudi B je oko 22C, medutim ana ovisi
o relativnoj vlafnosti zraka cp, to jest 0
odnosu stvarnog sadrfaja vlage u zraku i
maksimalnog moguceg sadrtaja vlage u
zraku u obliku pare kod odre<fene tempe-
rature. Najugodnija temperatura pada s
porastom relativne vlaZDosti zraka.
30 .0
60 70 % vf.
2. Potrebna zraka
. .koliCina svjezeg zraka, koji treba dodavati u prostoriju, odredena
Je Izmjena zraka 1, tj. brojem koliko puta na sat treba izmijeniti
zraka u p:ostoriji, iii kolicinom svjezeg zraka koji treba Da sat dodavati
u prostonJu po osobl predvidenoj u prostoriji L
Vrsta prostorije
,9
cp I
L
'C
%
h"1
m'/h, osoba
prostorije
- 5 ... 10 -
Biblioteke, citaonice
2l...25
40 ... 50 4 ... 5 20 ... 40
Bolnicke sobe
22 ... 24
20 ... 80 3 ... 5 30 ... 70
Garaze
-
- 3 ... 8
-
Garderobe
20
40 ... 60 4 ... 6 -
Kazalista, kina
20 ... 22
40 ... 60 5 ... S 20 ... 40
Kuhinje u stanovima
20
40 ... 70 10 ... 20
-
Kuhinje, ugostiteljske
20
40 ... S0 S ... 15
-
Kupaonice u stanovima
22
- 5 ... S
-
Lakirnice
20 ... 25 55 ... 65 5 ... 15 -
Mehanicke radio nice
20 ... 24 40 ... 55 3 ... 6
-
Praonice rublja
20 ... 26 ... SO 10 ... 15 -
Proda vaonice
20 ... 24 40 ... 60 4 ... S
-
Restorani
20 ... 24 40 ... 60 4 ... S 30 ... 50
Sportske hale
15 ... IS 40 ... 60 2 ... 3 20 ... 40
Stanovi, dnevni boravak
20 ... 24
40 ... 55 2 ... 6 20 ... 40
Skoie, nastavne 'prostorije
20 40 ... 60 3 ... 6
20 ... 30
U redi bez stranaka
20 ... 24 40 ... 60 5 ... 7 35 ... 55
U redi sa strankama
20 ... 24 40 ... 60 6 ... 10
-
Zahodi u stanoviina
IS
- 3 ... 4
-
Zahodi, javni
IS
- 6 ... 15
Ventilacija i klimatizacija prostorija _____________ 731
Ako u prostoriji postoji izvor zagadenja zraka (otrovni, zapaljivi iii eksplozivni
plinovi, dim, mirisi) ventilacija se dimenzionira taka da koncentracija tih plinova
u zraku bude ispod maksimalno dozvoljene koncentracije, MDK. Podaci 0 MDK
su dani' u JUS Z.BO.001/1971.
Ako je ventilacija predvidena za odvodenje topline uslijed gubitaka elektricnih
strojeva iIi transformatora, P
g
kW, uz razliku temperature zraka 88 K potrebna
kolicina zraka je
p
V=--'--m
3
js
p' c 1>9
gdje je p gustoca zraka u kg/m', a c specificna toplina zraka u kJ/kgK. Kod 20 'C
je p=I,20 kg/m', a c=I,05 kJ/kgK, tako da je
p
V=OS-' m'/s.
, 1>9
1>9 je kod elektricnih strojeva oko 10 K, kod transformatora oko IS K. Uz 1>9= 10 K
treba za odvodenje svakog kW gubitaka O,OS m'/s, odnosno 290 m'/h zraka.
Kod dimenzioniranja ventilacije treba uzeti u obzir sve izvore topline u pro-
stariji, umjetnu rasvjetu i odavanje topline Ijudi. Kod rasvjete, razvijena toplina
ovisi 0 vrsti rasvjetnih tijela; kod farulja s uzarenom niti se gotovo sva ut'rosena
energija pretvara u toplinu. Covjek odaje toplinu kod lefanja 80 W, kod rada u
sjedeCem stavu 90 do 170 W, hodajuci 250 do 400 W, a kod najteZeg fizickog rada
do 700 W.
3. Izbor ventilatora
Ventilator za ventilaciju prostorija odreden je kolicinom zraka Vm
3
js i tlakom
p mbar. I mbar= 10,2 mm stupca vode, 1 mm s.v.=0,0981 ",0,1 mbar", I.kp/m'.
3.1. Venlilatori bez zrakovoda
Bez zrakovoda mogu se aksijalni zidni ventilatori, koji mogu savla-
dati otpor do I,D mbar, a daju priblifno slijedece kolicine zraka:
vanjski promjer
zraka
kolicina zraka
Dmm
Vm'/s
V m'/s
250
0,2
0,1
300
0,5
0,2
400
1,6
0,7
kod 2 SOO min"1
kod 1400 min"l.
Za vece tlakove, kada su ugradeni u zrakovode, obicno se primjenjuju centri-
fugalni ventilatori.
3.2 otpor zrakovoda
3.2.1 Otpor p mbar je kod 20 'C
.. p=O,005SS ",2;
I je duljina zrakovoda u m, d promjer zrakovoda u m, odnosno ekvivalentni
promjer, vidi 3.2.2, w m/s brzina zraka = V jA u mjs; presjek zrakovoda- A u m
2
DOMACINSTYA I GRABEY/NSKE OBJEKTE
tak?, da brzina zraka bUde 5 do 10 mls u I tk' 2 d
pavlm kanahma: V u ml/s. g a 1m, 0 5 mls u hra-
3.2.2 Aka zrakovod nema kruzni pres 'ek u . '. . .
promjer d =4 A/O m d' . 0 ":lJesto promJera d UZlma se' ekvivalentni
jed,=2 bhlb+h. . ' g je je opseg presjeka u m. Za pravokutni presjek b x h
3:?3.2 je koeficijent trenja, koji kad uobica'enih " v'.
clJevl, odnosno zrakovoda d m . h J. S UC,a.JeV<1 OVISI 0 om.leru promjera
m I rapa vostl povrsme e mm, taka da je za: .
die 100
200
500
1000
2000
5000
10 000
0,0380
0,0304
0,0234
0,0197
0,0167
0,0137
0,0120
Hrapavost povrsine sje za zrakovode od:
PVC-a 0,005 mm
salonita 0,10 mm
celicnog lima 0,15 mm
drvenih dasaka 0,2 ... 1,0 mm
belona neglad. 1 0 3 0
, .. ,' mm
opeka 3.0 ... 5,0 mm
otpora (lukovi, ostra skretanja
if
',;
. od 90, zr.akovodu okruglog presjeka s prom'erom
d I radlUsorn saVIJanJa po sirnetrali R, za J
Rid 0,5 0,75 1,5 2 3
4
0,90 0,43 0,33 0,24
0,19 0,17 0.15
If
, .. 0b
str
.
o
z. 90 u zrakovodu pr.vokutnog presjeka
;:.mne 1 Vlsme h, za:
hlb
0,25 0,5
2
2,1 1,7
1.2 0,6

A,
Naglo presjeka- 5 povrsine A na A d
na AI' za:' . 1, 2' sve eno
o 0,2 0,4 0,6 0,8 1
0,7 0,4
0,2 0,1
o
m
A,
Postepeno prosirenje presjeka s povrsine A' na A s d .
na A uz d t . k y.. 1 2' ve eno
l' Je n.0s ram ut proslfenJa IX, za:
a 5
90
7,5 WO 15 22,5 30 450
0,1
0,2 0,25 .0,4 0;6 0,8 . 0,9
r
Diz.l. (Iiftovi) _________ -'--_____ -'-__ -733
Naglo suzenje presjeka s povrsine At na A
2
, svedeno na A
2

za:
o 0.2 0,4 0,6 0.8
0,6 0,45 0.3 0.2 0,1 o
Postepeno suzenje presjeka s Al na A
2
, svedeno na A
z
:'
VI.z u zrakovod = 1
Izlaz iz zrakovoda = 1
3.3. Redoslijed racuna za odredivanje ventilatora sa zrakovodom
Utvrditi potrebnu kolicinu zraka Vm
3
/s iz tablice pod 2 ..
.Izracunati tlak p mbar kao pod 3.2: _
birati brzinu w mIs, iz nje izracunati A = V /w m
2
, iz toga- d (iii de prema 3.2.2).
Zatim ). prema 3.2.3 i prema 3.2.4, time se moze izracunati tlak p.
Sa V m
3
js i p mbar je ventilator odreden.
V u m
3
/s, p u mbar.
4. Potrebna snaga motora
v P
P=--kW.

DIZALA (LIFTOVI)
Prikaz dizala dan je u skladu s Pravilnikom 0 tehnickim mjerama uvjetima
za diz.l. (SI. list SFRJ br. 51/1970).
Definicija i podjela
Pod dizalom smatramo uredaj za vertikalni transport, na elektromehanitki
pogon, nosivosti mase preko 25 kg i visine dizanja iznad 2 m, s trajno ugradenom
ka:binom koja se prisilno krece izmedu vertikalno ucvrscenih krutih vodilica koje De
smije 'napustiti.
Prema narnjeni postoje slijedece vrste diiala:
Osobna' dizala, koja sluze za prijevoz )judi iIi prijevoz' }judi i tereta. Ovamo
spadaju dizala za prijevoz ijudi, dizala za prijevoz tereta s pratiocem, dizala za
prijevoz bolesnika.
Teretna dizala, koja sluze za prijevoz tereta, s tim -sto je pristup Ijudima u
kabinu ta:kvih dizala dozvoljen sarno radi utovara iii istovara ,tereta.
Maloteretna dizala, koja iskljucivo sluze za prijevoz tereta do 100 kg. Povrsina
kabine takvih dizala je ogranicena, a ulaz u kabinu je nepristupacan iIi otezan.
Svako dizalo ima gradevinski i elektrostrojarski dio. U gradevinski dio spa-
daju sve ograde prostora u kojem su smjesteni elektrostrojarski dijelovi dizala.
734 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Gradevinski dijelovi dizala
Gradevinski dijelovi dizala su vazoo okno, strojarnica i koturiste dizala.
U vozno okno, strojarnicu i koturiste dizala kao i u njihove zidove oe srniju
se ugradivati ,strane instalacije a oi dimni,. ventilacijski i drugi kanali.
Vazoo ok no je posebno ogradeni prostar, u kome se krccu kabina i protuuteg
jednog iii vise dizala. U donjem dijelu voznog okna nalazi se junta voznog okna,
a u gornjem nadvisenje voznog okna. Oba sluze za nuzan prijclaz i nasjedanje na
cvrsti oslonac kabine, odnosno prolutega.
Vazno okno mora irnati ventilaciju koja osigurava barem jCdOlJ izmjenu zraka
u voznorn oknu u 1 sat.
Podesti na vanjskoj strani voznog okna, sa strane gdje se nalaze vrata dizala
moraju biti bar 2 puta siri od sirine okretnih vrata, ali ne manje od 1,2 m.
Strojarnica je posebna prostorija, ogradena sa svih strana punim zidovima,
u koju se ugraduju pogonski stroj i upravljacki 'uredaji dizala. Kod maloteretnih
dizala tolerira sc da strojarnica moze biti nastavak VOZtlog okna, pregraden najmanje
rcbrastim !imom. Pod strojarnice trcba proracunati na nosivost od najrrianje 500 kg/m
2
.
Strojarniea mora biti suha, zasticena od atmosferskih utjecaja i pozara, dobro pro-
vjetrena i zvucno i toplinski izolirana, taka da se oddava temperatura izmedu
+4C i +40C. Ona moze biti locirana: gore iznad voznog okna, gore sa strane
voznog okna iii dolje sa strane voznog okna. Normalna izvedba je iskljucivo gore,
iznad voznog okna.
Koturiste dizala je posebna prostorija iznad voznog okna, za smjestaj pomocnih
uznica, a potrebno je sarno kod, dizala S(J. strojarnicom loci ran om gore iIi dolje sa
strane voznog okna. Pod koturista treba proracunati na nosivosl od najmanje
500 kg/m2. Minimalna visina koturista 1,3 rn.
Elcktro,mchanicki dijelovi dizala
Pogonski stroj
Pogonski stroj je sklop uredaja koji sluze za pogon i zaustavIjanje dizala.
Pogon svih vrsta dizala je elekttomotorni. Prijenos snage moze biti direktan iii
reduktorom na pogonsku uznicu, pa trenjem iIi direktno na nosivo uze koje pokrece
kabinu i protuuteg dizala.
Prijenos snage moze biti takoder hidraulicki, pomocu uljne pumpe koja direktno
putem klipa iii posebno jos preko nosivog uzeta iii lanca pokrecc kabinu dizala.
Primjenjivost vrste pogona ovisno 0 brzini i n'osivosti dizala:
pogonski stroj s reduktol'Ol11 i 3-Jaznim elektrol11olorol11 primjenjuje -se do nosivosti
10 000 kg i brzine do 2 m/s; trofazni elektromotori s kratko spojenim ,rotorom
primjenjuju se:
do v=0,7 m/s i manje nosivosti kao I-brzinski,
do v= 1,25 m/s kao 2-brzins,ki,
do v = 2,0 m/s kao I iIi 2-brzinski s e1ektronski reguliranim polazenjem zaustav-
ljanjem, odnosno regulirani za cijelo vrijerne voznje.
Priblizna snaga eL motora za pogon dizala odreduje se prema:
(Q/2+S)' V 0.,736
p
75 . ~
Dizala (liftovi) ___________________ 735
uz uvjet da je masa protuutega jednaka masi' kabine uvecana za polovinu
nosivosti. Ovdje je: P =snaga_el. motora u kW, Q :::::;nosivost dizala u kg,_v= brzina
dizala u mis, '1 = stupanj djelovanja cijelog postrojenja dizala, a krece se od
0;3 do 0,5 ovisno 0 vrsti reduktora i vodenja' kabine i protuutega; S=masa
nosivih uzadi za visinu dizanja (ukoliko postoji kornpenzaeijska uzad, u proracun
snage ne uzimati masu nosivih uzadi) .
Ward Leonard pogonski agl'egat iii iSlosmjer:ni el. motor sa elektronski_ regulira-
nim ispravljacem primjenjiv za sve,brzine i nosivosti .do 10000kg. Uopicajeno
se ne primjenjuju za brzine ispod 1 m/s. Do. brtine 2 m/s pogon je reduktorom,
a za vece, brzine direktan.
Navedeni pogonski strojevi moraju' imati _ automatsku ,'elektro:rnehanicku
kocnicu, cija se kocna sila ,ostvaruje - o m ~ c u tlacnih opruga. '
hiti'raulicki pagon primjenjuje se od najm*njih do najvecih nosivosti i za brzine
do 1 m/s.
N osiva srcdstva dizala
Kao nosiva sredstva dizala primjenjuje se spec. celicna uzad za sve vrste
dizala, zglobni -Ianci za hidraulicka posredna dizala do brzine 0,6 m/s i celicni klip
za hidraulicka neposredna dizala.
Koeficijent sigurnosti za nosivu celicnu uzad mora kod proracuna na vlak
iznositi 2::14 za osobna dizala, 2::9 za teretna i 2::7 za maloteretna dizala.
Za osobna i teretna dizala propisana su barem 3 nosiva uzeta min. "& mm0, a za
maloteretno dizalo barem 1 nosivo uze 6,5 mm0. Opcenito se primjenjuje spec.
celicn. uz.d premo DIN 20.78/1976.
Promjer nosivog uzeta ne smije biti veCi od 1/40 promjera pogonske uznice,
odnosno od 1/35 promjera pomocnih uznica.
Koeficijent sigurnosti za zglobne lance kad hidraulickih dizala mora biti 2:: 5
kod proracuna na vlak, a treba primijeniti bar 2 lanca. Koefieijent sigurnosti klipa
kod hidraulickih dizala mora biti ~ kod proracuna na izvijanje.
Kabina
Korisna nosivost kabine, tj. dizala odreduje se prema unutarnjoj povrsini poda
kabine i za osobna dizala iznosi:
Nosivost Q kg
Osob.
m
2
poda
240.
3
0.,7
30.0.
4
0.,92
450.
6
1,33
60.0.
8
1,70.
750.
10
2,0.3
90.0.
12
2,32
1050.
14
2,60.
120.0.
16
2,88
Preko 16 osoba dodati 0,15 m
2
po osobi, uz masu osobe 75 kg, odnosno
uzeti nosivost kabine 2:: 500 kg/ni-
2
povrsine poda kabine. Izuzetak cine kabine sa
stalnim pratiocem za prijevoz bolesnika iii robe, gdje nosivost jednaka kao i kod
teretnih dizala iznosi minimal no 300 kg/m2 povrsine poda kabine.
Kod maloteretnih dizala povrSina poda kabine moze iznositi :::;0,8 m
2
uz naj-
vecu dubinu 1,0 m i najvecu visinu kabine 1,2 m.
U zgradama s visinom zadnje stanice dizala preko 30 m iznad nivoa terena,
obavezna je kabina povecanih dimenzija, sirine 2:: 1 m, dubine 2::2,1 m, sirine ulaza
2:: 0,8 m. Nosivost takve kabine odreduje se prema danoj tablici, a moze se iznirnno
srnanjiti do 450 kg, uz posebne uvjete u izvedbi dizala.
736 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Do brzinal :;::; 1,2 mjs tolerira se da kabina oema vrata, ali sarno uz posebne
uvjete. Aka je kahina prolazna, jedan ulaz mora obavezno imati
Cista unutarnja visina kahine osobnih dizala iznosi 2 m, a 1,8 m.
Kabina se danas izraduje iskljucivo lirnena, s unutarnJe strane oboJena III oblo-
zena specijalnorn oblogom.
Uredaj zs prisilno kocenje i ogranicitelj brzine
Kahine objesene na eel. uzetima i111ancima moraju imati mehanicki uredaj za
prisilno kocenje, koji se aktivira pn!ko ogranicitelja hrzine u smj.eru voznje p!,ema
dolje, djelujuci najmanje na 2 vodilice. Izuzetak cine maloteretna dlzala, se
uredaj s'trenutnim djelovanjem, direktno, bez ogranicltelJa brzme.
Do brzine dizanja 0,85 m/s primjenjuJe sec uredaj za prisilno kocenje s trenutnim
djelovanjem, s tim da' se do bi-zine 1,5 m/s moze primijeniti uredaj s
djelovanjem i hidraulickim amortizerom. Za vece brzine primjenjuje se uredaj za pn-
silno kocenje s postupnim djelovanjem.
SUa PuN kod prorade uredaja za prisilno kocenje
P=50 (Q+K) za uredaj s trenutnim djelovanjem,
P = 20 (Q + K) za uredaj s postepenim djelovanjem iii s trenutnim djelovanjem
amortizerom,
P = 30 (Q + K) za uredaj s valjcicem (nije tretiran u nasim propisima).
Q = nosivo'st kabine u kg. K = masa same kabine u kg.
Pogonsko uze ogranicitelja brzine mora' imati promjer bar 6,5 mm. SHa trenja
uzeta u utoru ogranicitelja brzine treba bit 3 put a veca od sile potrebne
z!l aktiviranje uredaja za prisilno kocenje, ali ne manja od 500 N.
Protuuteg
Protuuteg uobicajeno kompenzira masu kabine i 50% korisne nosivosti. SastaY-
ljen je od celicnog okvira koji obuhvaca ulozak od lijevanog zeljeza, betona iii
belona sa metalnim otpaeima.
Vodilice
Vodiliee moraju biti od celicnih profila, krute s mogucnoscu verti.kalnog dilati-
ranja, proracunate na sva opterecenja koja nastaju od kabine
utega, odnosno kod prorade uredaja za prisilno kocenJe. Danas se pnmJenJuJu
opcenito za vodiliee kabine i protuutega vuceni celicni T-profili, a za brzine iznad
2 m/s ti se profili jos ponekad naknadno obraduju.
Vrata voznog okna
Postrojenje dizala mora biti izradeno tako, da se kabina moze staviti u
sarno ako su vrata voznog okna zabravljena. Zabravljenje mora biti automatsko 1
da se vrata ne mogu otvoriti ako se iza njih ne nalazi kabina u mirovanju 250 mm
udaljena od staniee. Iznimno se dozvoljava da se .vrata po-c.nu je
kabina jos u kretanju, 200 mm ispred stanice, uz uVJet -da brzma kabme-OlJe veea
od 0,3 m/s. Kod maloteretnih dizala -tolerira se da - se vrata -voznog - mogu
otvoriti kad kabina prolazi kroz stanieu, ali tada kabina mora odmah statl.
Dizala (Iiftovi) --------------_____ 737
N ormalne dimenzije vrata VOZllog okna
Visina v za sva vrata iznosi standardno 2 000 mm, a sirina vrata ovisi 0 vrsti vrata:
I-krilna okretna vrata.'f= 700, 800, 900111111
2-krilna okretna vrata 1 200 do 2500 mm
.2-djelna horizontalno posmicna (teleskopska iii eentralna) automatska
.i = 700, 800, I 000 do I 400 mm
4-djelna teleskopska
automatska > = 1 400 - 2 200 mm
Vertikalno posmicna 2-djelna vrata ("suber" vrata)
>=1200 do 2500 mm
Vertikalno posm. vrata za maloteretno dizalo 5= 600 do 900 mm
V= 800 do 1200 mm
Upravljanje i signalizacija
Zadatak upravijanja je davanje kornande za pocetak voznje i stizanje na ciIj.
Napon upravijanja i signalizacije smije biti do 250 V prema zemlji. Za uprav-
Ijacke uredaje, presjek spojnih bakrenih kabela mora biti ;::::0,5 mm2, odnosno
;:::: 1 mm
2
, ako ,su pojedinacni bakreni vodici u cijevima.
Vrste upravljanja i primjena
pozivni sistem upravljanja (pojedinacan poziv izvana, pojedinacno upravljanje iz
kabine), Primjena kod osobnih dizala i osobnih dizala za prijevoz tereta;
potpuno vanjsko i unutarnje upravljanje
primjenjuje se rijetko i to kod osobnih dizala za prijevoz tereta;
potpuno vanjsko upravljanje. Primjenjuje se kod tereinih i maloteretnih dizala;
sabirno upravljanje pamcenje i automatsko izvrsenje komandi izvana
i iz kabine). Danas gotovo iskljucivo upravljanje kod osobnih dizala;
duplex, triplex, kvadriplex sabirno upravljanje (sabirno upravijanje s 2, 3, 4 medu-
sobno povezanih dizala na 1 komandu) Primjena kod grupe od dva iIi vise
osobnih dizala.
programsko upravljanje sabirno (sabirno upravljanje s unaprijed zadanim
program om npr. punjenje i praznjenje zgtade itd.). Primjena kod osobnih dizala
s visokim zahtjevima.
Napajanje dizala
Glavni napojni vod dizala mora biti dimenzioniran prema nazivnoj struji el.
motora uz uvjet pada napona do 5 % kod pol ask a dizala. Iz nje'ga se napaja' komplet-
no postrojenje dizaIa, strojarnica i vozno okno osim rasvjete kabine koja se
napaja iz kucne rasvjetne mreze. Polazna struja I p specijalnih asinhronih dvobrzin-
skih elektromotora za dizala s kratko spojeniin rotorom iznosi I p = In x 3,5.
Planiranje dizala
Proracun kapaciteta prijevoza osobnih dizala sa sabirnim upravljanjem
3600 Q
C"'---
, 750 "
47 Koncarev
738 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKEOBjEKTE
C 1 = kapacitet prijevoza 1 dizala, osoba'. oa sat
Q = nosivost dizala u kg . ..
II =obilazno vrijeme dizala za 1 ciklus ked dizala s' automatskIm vrahma 1 pred-
otvaranjem vrata = vrijeme cekanja na dizato u s
2 H 2 Q
'[ v'+2,1 v+2,9)
v 750
za dizala s autom. vratima bez predotvaranja vrata,
dobivenoj vrijednosti dodati 10 %;
za dizala sa poluautomatskim vratima,
dobivenoj vrijednosti do dati 20 %;
H = visioa dizanja mjerena od glavne stanice (opcenito prizemlje) u m
v = brzina dizala u mls
x = broj vjerojatnih zaustavljanja dizala (iz dijagrama)
Ako postoji vise dizala, tada je:
C = C 1 + c 2 + ... en = kapacitet prijevoza svih dizala
C l' C
2
. C
n
= kapaciteti pojedinih dizala
t l +t2 +tn ..' I
-'--''--c_---'' S = vrIJeme cekanja na diza 0
n'
tl + t
2
, ... , tn = obilazno vrijeme pojedinih dizala
n = broj dizala
"
t
,
1
5 10 15 20
8roj slon;co iznari gfovne
Opceniti kriteriji kod planiranja dizala
Vrijeme punjenja zg/'ade
uredske i upravne zgrade:
starn bene zgrade:
hoteli:
100% osoblja u 20-25 min
100% osoblja u 40-60 min
100% gostiju u 30-40 min
25 30
[27
"
18 t
16

..,
'"

q
"
>l!
Pomicne stepenice i prometne trake _____________ 739
Vnjeme cekanja no dizalo
uredske i upravne zgrade
stambene zgrade
hoteH
s
s
s
Broj osoba koje racunaju na prijevoz
za uredske i upravne zgrade na svakih 5.,- 10 m
2
povrsine zgrade
za I-sobni stan iii gars6njeru
za 1,5 so bni stan
za 2-sobni stan
za 2,5 sobni stan
za 3-sobni stan
za 3,5 sobni stan
za 4-sobni stan
hoteli 1,75 do 2 osobe po spavacoj sobi
2
2
3
4
5
5
6
Kod uredskih i upravnih zgrada s istodobnim pocetkom radnog vremena potreban
kapacitet dizala povecati za cca 25 %.
Uobicajeni glavni parametri dizala
Glavni parametri dizala su nosivost i brzina. Daje se slijed glavnih parametara
prema sada uobicajenorn konvencionalnom redu, a za osobna dizala i prema redu po
ISO (neobavezna primjena u Jugoslaviji).
Navedeni konvencionalni redovi glavnih parametara privrernenog su karaktera
jer se ocekuje za sva .. dizala obavezan prijelaz na red po ISO.
Konvencionalni red nosivosti i brzina za osobna dizala:
red nosivosti (kg) 300; 450; 600; 750; 900; 1 200; 1500; 1 800
red brzine (m/s) 0,6-0,7; 0,8; 1,2; 1,5; 2; 2,5
Red nosivosti j brzina za osobna dizala po ISO s prvenslvenom kat/:
Red nosivosti (kg)
Red brzina (m/s)
starnbenih zgnida
400; 630; 1000
0,63; 1,0; 1,6; 2,5
uredskih, upravnih
zgrada, hotel a
bolnica
630; 800; 1000; 1250; 1600 1600; 2000; 2500
1,0; 1,6; 2,5 0,63; 1,0; 1,6; 2,5
Konvencionalni red nosivosti j brzina osohnih dizala za prijevoz !judi i tereta, te za
teretna dizala:
Red nosivosti (kg) 500; I 000; 1 500; 2000; 3000; 4000; 5000
Red brzina (m/s) 0,25; 0,4 - 0,5; 0,8
Konvencionalna Ilosivost i brzina za maloteretna -dizala.:
Nosivost 100 kg, brzina 0,4 m/s.
47*
740 __ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRAlEVINSKE OBJEKTE
POMICNE STEPENICE I PROMETNE TRAKE
Prikaz pomit!:nih stepenica i prometnih traka dan je u skladu s Pravil-
nikom 0 tehni(:kim normativima za pokretne stepenice i trake za
prijevoz Ijudi: (Sl. list SFRJ hr. 66/78)
Pomicne stepenice i prometne trake izraduju se za vanjsku i za unutarnju
ugradnju. Kad vanjske ugradnje konstrukcija je robustnija i u principu ima ugra-
de no grijanje. Balustrada (gornji dio opiate) za vanjsku ugradnju je Iimena, a za
unutarnju staklena iIi limena.
Pomicne stepenice izraduju se za kutove nagiba 2718'; 30 i 35, Uobicajena
brzina pomicnih stepenica iznosi 0,5 mis, s time da je najveca dopustiva brzina
0,75 mls za kutove nagiha 2718' i 30, a 0,5 mls za kut 35. Za vanjsku ugradnju
ne preporuca se kut nagiba 35.
Prometne trake izraduju se za kutove nagiba do 12, a uobieajeni nagibi su
00,6, lr. Uobieajena brzina prometnih traka je 0,5 mis, s time da je najveca dopu-
stiva brzina 1 mls za kutove nagiba 0 do 6, a 0,75 mls za kutove 6 do 12.
Prometne trake izraduju se u izvedbi s pricvrscenim paletama iii kontinuiranom
gumiranom trakom. Prednost treba dati izvedbi sa paletama radi lakseg odrZavanja.
Pomicne stepeniee i prometne trake izraduju se za korisnu sirinu (sirina nastup-
niea) 62 em, 82 em i 102 em.
Sirina 62 em namijenjena je za prijevoz 1 putnika uz minimalnu prikladnu
ruenu prtljagu, sirina 82 em za 1 putnika sa vecom prikladnom ruenom prtljagom, a
sirina 102 em za 2 putnika s minimalnom prikladnom ruenom prtljagom.
Pomicne stepenice i prometne trake _____________ 741
Kapaeitet prijevoza osoba u jednom satu, uz najeeSce upotrebljavanu brzinu
voznje 0,5 mis, iznosi:
Sirina nastupniea S 62 em 82 em 102 em
Vanjska sir ina B 117 em 137 em 157 em
Kapaeitet osoba/sat 6000 7000 8000
Informativne mjcrc razmaka oslonaca L m
Hm 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0
11,7 12,7 13,6 14,6 15,6 16,5
IX = 30 11,0 11,8 12,7 13,6 14,4 15,3
IX = 35 9,7 10.4 11,1 11,8 12,6 13,3
TRANSPORTNA OPREMA
ELEKTR ICNA VUCA
PodjeJa i primjena
Pri elektricnoj vuci se elektricna energija pretva:ra u mehanicku pomotll speci-
ficnih elektrornotornih pagona koji zahtijevaju siroko podrucje regulacije brzine
vrtnje i razliCite vrijednosti zakretnog momenta na osovini kotaca.
Tablica 1..
Podjela vozila_ elektricne vuce
I prema podlozi po kojoj sinjska (tracnicka) cestovna
se krecu
2 prema vrsti vozila zeljezn'icka gradska za unutr.
transport
3 prema smjestaju autonornna zavisna
izvora energije
4 prema izvoru istosmjerna struja izmjenicna struja
napajanja
5 prema namjeni za izravni prijevoz za vueu, OdD. guranje
putnika i robe
(tramvaji, trolejbusi, (elektricne lokomotive,
elektrornOlorni vlakovi, tegljaci, guraci itd.)
elektromobili,
elektrokolica itd.).
. .
U elektrificiranom zeljeznickom saobracaju upotrebljavaju se elektricne loko-
motive i elektromotorni vlakovi napajani iz jednog ijiIi vise (visesistemska vozila)
sistema napajanja. NajcesCi sistemi napajanja su:
istosmjerni sistem s naponom kontaktnog voda 3 kV (iii 1,5 kV). Vozila ovog
sistema koriste se motorima sa serijskom uzbudom, rjede kompaundnom i neza-
visnom s otpornicima za pokretanje, regulaciju i elektricno kocenje" odnosno
sa coperom i rekuperativnim kocenjem.
U industrijskom i rudnickom saobracaju upotrebljavaju se lokomotive napa-
jane iz kontaktnog voda istosmjernog napona 250 V do 1 200 V ili iz akumu-
lntnr ... kih h l t ~ r i i l
744 ____________ TRANSPORTNA OPREMA
sistcm s voda 25 kY, 50 Hz (iIi 15 kY, 16
2
/
3
Hz).
ov?h vozda realizira se regulacijskirn transforrna-
tonrna I dIOdOirn Ispravljaclfna (vldi npr. sl. 1) iii s transformatorima i tiristorskim
pretvaracirna te istosmjernim motorima za valovitu struju (u sistemu 15 kY
16
2
/ 3 Hz koristena su i vozila s regulacijskim transformatorom i
kolektorskim motorima).
dizelsko-elektricna vuca je posebno podrucje vuce. Snaga dizelsko!! maloTtI
u vozilu) prenosi se preko generatora (istosmjernih iii
I elektromotora na osovine vozila.
U svirn sistemima napajanja nastoji se primijeniti i asinhroni motor za pogon
vuce.
3885
al
S elektricnom kocnicom 19,5
Bez',e 1 ektri cne kaen; ce 19
2SkV,SOHz
Relim yoinje
2SkY.SOHz
Heilm eleklrltnag katenJa
bl
+
+
" 125.0
1547.0
19,5
+
19 +
kN
280
24fJ
roo
160
,,-'
120
80
.0
a 20
I I
19,5 + 19,5 78 t
19 + 19 76 t
,
,
_ HL'!!.vJ.... ___
-
4fJ 60 80 100 120 14fJ kmlh
v_
el
Sl. I. Diodna Iokomotiva proizvodnje "Rade Konear" - 12 441 B'o - B'o, 25 kY,
5.0 Hz, 120 (14.0) km/h: a) mjeroa skica i osovinsko opterecenje; b) pojednostav-
IJena funkcIOnalna blok-shema; c) vucne karakteristike Fv=f(v) i vozni otpor
lokomotive RL f (v)
Elektricna vuca __ --'---_________________ 745
Elektricna vozila u gradskom saohracaju (tramvaji. trolejbusi i gradske zeljez-
nice) napajaju se iz kontaktne mfeze istosmjernog napana (najcesce 600 V). Za
VllCll su se ranije upotrebljavali uglavnom istosmjerni motori sa serijskom uzbudom
(rjede kompaundnom), a za pokretanje i regulaciju, te elektricno kocenje razliciti spo-
jevi otpornika. U suvremenim rjesenjima primjenjuju se po!uvodicki coperi. Razvoj
akumulatorskih baterija omoguciti ce primjenu tapera i na autonomnim vozilima
gradskog saobracaja, tzv. elektromobilirna (elektricnim autobusima, dostavnim vozi-
lima i osobnim automobilima).
Elektrornotorna vozila unutrasnjeg transporta (elektrokolica, podizaci, tegljaCi,
guraci itd.) su autonomna vozila napajana iz akumulatorskih baterija. To su uglav-
nom vozila s istosmjernirn' motorima sa serijskorn uzbudom, s otpornickirn uprav-
Ijanjem brzinom vrtnje i elektricnim kocenjem iii, u novije doba, vozila s polu-
vodickim coperorn i s istosmjernirn rnotorirna (sa serijskorn iii nezavisnorn uzbudorn),
te rekuperativnirn kocenjem.
"Rade Konbr" proizvodi postrojenja za elektricnu vucu (od 1952. god.) i ispo-
rucio je niz ispravljackih stanica za gradski saobracaj, podstanica za izrnjenicno i
'istosmjerno napajanje zeljeznickog sistema vuce, trolejbusa, elektricnih trarnvaja,
elektrooprernu za dizelelektricne lokomotive i vlakove, akumulatorska elektrokolica
i paletne vilicare, tegljace itd.
Od 1969. godine "Rade Koncar'" proizvodi (u suradnji s domacom industri-
jom) diodne elektricne lokomotive za 25 kY, 50 Hz (vidi sl. I). V fazi razvoja su
tiristorske lokomotive i elektromotorni vlakovi za 25 kY, 50 Hz.
Oznake sinjskih vozila
Sinjska se vozila oznacavaju po VIC prema broju vrsti osovina brojkama,
slovima i dodatnim oznakama (vidi tablicu 2).
V DeDi proracun
Vucna sila Fv u kN potrebna da bi vozilo savladalo otpore jednolike voznje
ubrzanja iznosi:
[
R'+i'9,81 ]
F - +a(I+8) kN
, 10.00
gdje su: m ukupna bruto masa vozila u t; R' specificni otpor voznje u N/t (sastoji
se od specificnog otpora jednolike voznje u ravnici R u N/t i dodatnog specificnog
otpora voznje kroz krivinu RK u N/t): i nagib trase u 0/00; a ubrzanje vozila (vlaka)
u m/s2; SL (evl korekcijski faktor povecanja kineticke energije zbog rotirajucih masa
vozila (vlaka); j. 9,81 =R
j
u N/t je specificni dodatni otpor voznje pri usponu;
a (l + e) = Ra u kN/t je specificni orpor uslijed ubrzanja.
Specificni otpor jednolike vozDje u ravnici R uNit (sadrfi otpore kotrljanja
kotaca po podlozi, otpore lezaja i otpore zraka) ovisi 0 brzini v u km/h i moze
se prikazati izrazima:
R=20+0,004 v
2
za e1ektricne lokomotive (prema mjerenjima na lokomotivi
12 441).
za vagone vIaka.
746, ____________ TRANSPORTNA OPREMA
Tablica 2. Objasnjenje oznaka sinjskih vDziJa
Oznaka Broj osovina Znacenje oznake
1 I broj slobodnih (nepogonjenih) uzastopnih
2 2 osovina iste vrste
3 3
A I broj pogonskih osovina iSle vrste .(mehanicki
B 2 medusobno povezanih zupcanicima iIi polugama)
C 3
:
:
Indeks "
"0
Bo 2 pojedinacan pogon svake osovine
Co 3
"
:
Apostrof ,,'"
2' 2 nezavisnost pripadnog skupa osovina od glavnog
B' 2 okvira (osovine ugradene u posebna postolja)
C' 3
0
:
Primjeri oznacavanja:


(00

ICI

(00
00
1
,100
00
1
2B'0 +
pogonski motor
Prema Strahlu: Ro= 19,6 Nit; c=0,0032 za cetveroosovinske putnicke i teske teretne
vagone, c=0,0039 za motorne vlakove, c=O,0046 za'brze, c=0,0056 za mijesane
i c = 0,0203 za prazne teretne vlakove. Za moderne putnicke i teretne vagone mogu
se za Ro uzeti 10 do 40 % nize vrijednosti.
R= 40+0,035 v
1
za tramvajska motorna kola,
R= 35+0,006 v
1
za tramvajske prikolice,
R 130 + 0,055 v
2
za trolejbuse,
R= 50 do 150 za industrijske i rudnicke zeljeznice (ovisno 0 stanju tracnica
i voznih sredstava).
Elektricna vuca ____________________ 747
Specificni (dodatni) otpor voznje kroz krivinu Rk u NIt dan je izrazom:
k,
R,=--9,81 Nit
r-k
2
gdje su: r polumjer krivine u m; kl' k2 konstante prema tablici 3.
Tablica 3.
sirina
1,435 1 0,76
kolosijeka
m
r m >350 300 200
.
k,
Nt-
t
52 630 530 500 400 350
k2 m 55 35 30 20 10
0,60
200
5
Korekcijski faktor (faklar povecanja kineticke energije zbog rotirajucih masa
jednog vozila moze se prikazati kao:
I mD2p2

1000", Di
. L,
a za kompozicijuje ekvivalentni korekcijski faktor ee= __ m
Lm
gdje su: m ukupna (bruto) masa vozila iIi vlaka u t; mDl zamasni moment rotira-
juceg dijela u kgm
2
(mD2 =4J, J je moment tromosti); p omjer brzine vrtnje
rotirajuce mase i osovine vozila; Dk promjer kotaca vozila u m.
Orijentacijske vrijednosti korekcijskih faktora e iznose:
f. 0,05 do 0,06 za vagone
e=O,lO do 0,12 za kompozicije i motorne vlakove
e = 0,20 do' 0,25 za elektricne lokomotive, trarnvajska motorna kola i trolejbuse.
Za ubrzanja a u m/s2 odabiru se slijedece vrijednosti:
a = 1 do 1,5 za tra.mvaje i trolejbuse bez _prikolica
a = 0,5 do 1 za tramvaje i trolejbuse s prikolicama i motorne vlakove u ko-
jima omjer motornih' i ukupnog broja osovina nije manji od 1:2
a=0,05 do 0,1 za industrijske i rudnicke zeljeznice.
Maksimalna vucna sila na obodima kotaca F
maks
, u kN (adhezijska vucna sila)
je granicna vucna sila koju moze proizvesti (iskoristiti) neko vozilo. Definirana je
izrazom:
kN
gdje sli: f.l koeficijent adhezije izmedu kotaca i tracnica; -Q=G
ad
' 9,81kN je suma
sila osovinskih pritisaka pogonskih kotaca;, Gad masa- u t (dio mase
vozila kojom pogonske osovine opterecuju tracnic,e).
Koeficijent adhezije JJ ovisi 0 brzini gibanja l' U km/h i stanju tracnica. Za
suhe tracnice racuna se pO Curtisll i Knijjle/'u,'
748 _____________ TRANSPORTNA OPREMA
7.5
--+0,161.
44+0
mokre se .:0 %. a za cca 50 % od tih vrijednosti. Na s1. 2
su knvulJe koeficlJenta adhezlJe za suhe i mokre tracnice U ovisnosti 0
khzanJu V.
5
a
"/
f'--.-
3
./
a
,V
o 2
I'-.
V
6
r--
2
t--
I
8 10 12 kmlh
klizonjeLlv; v,,-vv_
Vk -brzino pogonskog kolala
vr -brzino v{oka
SI. 2. Koeficijent adhezije za suhe tracnice (I) i .mokre tracnice (2)
Koeficijent adhezije J.l gurnenih kotaca na razlicitim kolnicima iznosi:
= 0,62 za beton,
J.l = 0,58 za katranastu cestu,
Jl = 0,48 za nabijeni asfalt.
Jl=O,6 za kockastu kaldrmu,
Il=O,55 za makadamsku cestu,
Sila kocenja F k u kN za papucaste i sinske kocnice dana je izrazom:
a za disk kocnice izrazom:
D
Fk=f.,F .-' kN
, Dk
gdje .f;.. koeficijent.trenja izmedu papute i koene povrsine; Fp sila pritiska
koenu povrSInU u kN; Dp/DK omjer srednjeg promjera koene povrsine
dlska Dp I oboda kotaca D
K

Koeficijenti trenja za sve tri vrste kocenja mogu se ocitati iz dijagrama na sl. 3.
kocenja je ogranicena maksimalnom adhezijskom silom izmedu kotaca i
tracmca:
Elektricna vuca ______________________ 749
0,
5 katn;ce
l
s
)apucaste locnice 5 !tosficnim
uloscima utosClma
4\ \ i:::--
l0'


---
r-
//
,/


I'--,
/ /
20 Nlcm
2
t;
40
t---..: t--
50
'\
r---::::::
l:::
;yo

20
40
mDkre t
Dcnice
\ \ /
80
'20
I


1- suhe t oenice
5 u{osClma
sinjske {oenice ad jivog Iijev1
I
0,
0,2
a
20 60 80 100 120 II,{} kmlh 160
v_
SI. 3. Koeficijenti trenja kocenja
Preracunavanjc paramctara motora na para metre vozila
Brzina vozila
D'n'IT D'1l
v=3,6 --=--- kmjh
60. p 5,305 . P
2 p' "
F = 'Imeh. T kN
, 1000 D
Vucna sHa
gdje su: D promjer kotaca u m (najcesce se uzima promjer srednje istrosenih ko-
taca); n brzina vrtnje motora u min -1; P omjer prijenosa od motorskog zupcanika
na kotac; T moment na osovini motora u Nm; r,meh faktor korisnosti mehanickog
prijenosa (orijentaciono 'lmch=O,97 po paru zupcanika).
Spc'cificni potrosak clcktricne encrgijc vucnih vozila A u Wh/tkm
1 . 1+ v! 1+8 Wh
--+-----
3,6 93,3' L 93,3' L tkm
gdje su: r, srednja faktora korisnosti vozila: i nagib trase u 0/00; vp brzina
(km/h) u zadnjem stupnju pokretanja; v
k
brzina od koje se pocinje koCiti u km/h;
L prosjecan razmak stanica u km;
c=O za pokretanje regulacijom napona (bez otpornika),
c= 1 za pokretanje otpornikom, a bez prespajanja vucnih motora,
c=O,5 za pokretanje otpornikom s po dva motora u seriji, a zatim u paralelnom
spoju,
750, ___________ T
RANSPORTNA OPREMA
IUS
895
810
I '
I
" II I, lukupna Sirina
, oduzimaca 1950
" 101 I -.- ,.5
I I '
I I 1--1 112
I I I ,
:1
i
11 ,. 770
I I I
*
r-----/'g""
.-_'-1
01
)( ::/5 1120
I
-'--- '--.
170125kV}
I
zo neizoliranu opremu
I
I
no krovu
16H
1620
1520
1250
Sl. 4. Kinematicki profil elektricnih zeljeznickih vozila (VIC 505-1/1972)
Dizalicna ______________ 751
c=0,375 za pokretanje otpornikom s 4 matora u seriji, zatim s po 2 u seriji i
najzad sva 4 u paralelnom spoju,
c=O,333 pokretanje otpornikom sa 6 motara, u seriji. zatirn s po 3 u seriji i najzad
s po 2 u seriji.
R9,81 j Sll ukupni specificni otpori vllce uNIt. Predznak + je za voznju oa
USPODU, a predznak - oa nizbrdici i to sarno kada se De kocr iIi se rekuperativno
koci; inace se pri kocenju za taj diD puta uzima da su ukupni specificni otpori vuce
jednaki nuli. -
Orijentacijske vrijednosti specificnog- potroska elektricne energije su:
40 do 60 Wh/tkm za elektricne vlakove,
50 do 90 Wh/tkm za tramvaje,
90 do 130 Wh/tkm za trolejbuse.
Za elektricno grijanje se uzima 180 do 220 W/m2 putnickog prostora, a za
elektricnu rasvjetu 7 do 30 W/m2.
Granicne mjcre elektricnih zeljeznickih vozila
Medunarodnim zeljeznickim propisima (VIC 505-1/1972) definiran je kinema-
ticki profil zeljeznickih vucnih vozila, te nacin odredivanja granicnih mjera i razmaka
izmedu stabilnih postrojenja na pruzi i dijelova vozila u ovisnosti 0 svojstvima vozila
i pruge; Na sl. 4 je prikazan kinematicki profil elektricnih zeljeznickih vozila.
DlZALICNA POSTROJENJA
Napajanje dizalica
Za napajanje dizalica koriste se iskljucivo trofazni naponi 380 V do 500 V i
50 Hz (60 Hz), te visoki naponi 3 kY, 6 kY. iii 10 kY, 50 Hz.
Podrucje primjene visokog napona za napajanje dizalica pocinje kod 400 ... 500
kV A instalirane snage, uzevsi U obzir faktor istodobnosti pogona. Ekonomska
opravdanost i mogucnost izvedbe napajanja dizalice visokim naponom rezultira pri-
mjenom kod pretovarnih i teskih montaznih dizalica svih vrsta za rad na otvorenom
prostoru.
Napajanje dizalica se izvodi preko kliznih vodova, viseceg kabela iIi kabelskog
bubnja.
Klizni vodovi se primjenjuju za napajanje dizalica naponima do 500 V, 50 Hz;
omogucuju napajanje vise dizalica sa is tog k.llznog voda i predstavljaju
oblik napajanja dizalica. Granicne struje, zavisno od proizvodaca. iznose 1 200 do
I 600 A fazi za 100 % I (interrnitencija).
Viseci kabeli se primjenjuju znatno rjede za napajanje dizalica, no predstavljaju
gotovo jedini oblik napajanja macki. Mogucnost paraleinog spajanja vise vodica
po fazi omogucuje napajanje veCih in'staliranih snaga po ali ogranicenja
radi tezine kabeia, duljine staze, brtine' voznje i potrebnog prostora rezultiraju
granicnim strujnim opterecenjima po kabelu od cca 300 A/fazi za 100% I.
Kabelski bubanj se primjenjuje pretezno za napajanje dizalica visokim napo-
nima; rjede se prirnjenjuje za napajanje naponima do 500 V. Strujna opterecenja
za niski napon su do 400 A/fazi, a ogranicena su presjekom kabela i strujnim opte-
recenjern kliznih prstena na bubnju. Kod napajanja visokim naponirna, instalirane
752------_______ TRANSPORTNA OPREMA
soage oa dizalicama (kad danasnjih izvedbi kabelskih bubnjeva) magu hiti znatne,
npr. za 10 kV cca 230 A fazi odn. i do 4 MVA.
Vrste motora i pogonski uvjeti
2a dizalicne pogone primjenjuju se slijedece vrste elektromotora: trofazni asin-
hroni kolutni. kavezni jedno-. dvo- i trobrzinski. istosmjerni s nezavisnom.: a vrla
rijetko s kompaundnom i serijskom uzbudom.
lednostavnost i robustnost izvedbe, ekonomicnost pri nahavi i oddavanju,
mogucnost upravljanja momentnom krivuljom M (n), promjenom rotorskog atpora
su bitni faktori koji su uvjctovali najcescu primjenu asinhronih kolutnih molon.!
tipa 2A K M d za dizalicne pagone.
Primjena trofaznih kaveznih jed no- iii visebrzinskih mOlora je ogranicena na
snage do eea 10 kW i dizalicne pogone malih brzina i ucestalosti uklapanja. Razlozi
ogranicene primjene kaveznih elektromotora su neugodni elektricni i mehanicki
udarci na mrezu i mehanizme.
Istosmjerni elektromotori s nezavisnom uzbudom se koriste za dizalicne EMP-e
regulirane tiristorskim usmjerivaCima. '
Elektromotori za dizalicne pogone se primjenjuju u izvedbenim oblicima 1M B3.
1M 85 i 1M VI (str. 89) i stupnju mehanicke zastite IP 23, IP 44 i IP 54 (str. 86).
Redovito se opremaju termosondama za termicku zastitu motora, a po potrebi,
s obzirom na uvjete okoline, u molore se ugraduju grijaci.
Pagan ski uvjeti e1ektroopreme na dizalieama opcenito odgovaraju zahtjevima
teskog elektromotornog pogona:
intermitirani rezim rada S 3, S 4 iii S 5 (str. 112), sa cesto velikim brojem ukla-
panja, zaleta i koccnja na sat;
.,temperatura okoline oie cesto izvan propisom odrcdcnih ogranica: npr. izvan
granica - 20C do +40 C za elektromotore (str. 136):
cesta prisutnost obicne i vodljivc prasine i uljccaj atmosfcrilija;
vibraeije uslijed rada mehanizama i pogona dizaliea, stupanj vibracije N po
DIN 45655/68.
Utjecaj navedenih pogonskih uvjeta potrebno je detaljno analizirati i uzeti u
obzir kod svakog konkretnog slucaja odabiranja elektroopreme.
Odredivaoje snagc motora
Dizalicni pogon je tipicni prcdstavnik intermitiranih pogona S 3, S 4 iii S 5.
Uobicajenc inlcrmitencijc su pritom 2S '/; 40%, 60% i 100%.
Pogon dizanja
Nazivna snaga motora uz intermitenciju I = I 00 odreduje sc na osnovi pOlrebne
snage pogona dizanja u stacionarnom stanju
G . v
P kW
n 103."nI
gdje su: Pn nazivna snaga motora u kW; G
t
tdina korisnog i tare tereta u N:
vn nazivria brzina pogona u mjs; "nI stupanj djelovanja mehanizma.
Dizalicna
Pogon "oiojc
Moment optereccnja motom pogona voznje u stacionarnom stanju je
Gukvn1J.
M[v=o---- Nm
'1n1 . (On
gdje su: Mil' moment opterecenja pogona voinje u Nm: G
Uk
tdina pogona voznje
sa tcrelom uN: IJ. kocllcijent trenja kotrljanja (za kotrljajuce lezaje 0,007, za
klizne lezaje 0,02): O)n nazivna kutna brzina motora u s - I.
Zbog vclikih zamasnih masa (momenta trornosti) pogona voznje, potrcbno je s\'a-
kako s odgovarajucim momentom ubrzanja pogona Mu (u Nm), koji se
racuna prema jednadibi na str.
Moment zaleta pogona je
Mz=M,v+Mu Nm
i prosjecno iznosi 1,3 nazivnog momenta motora. Snaga pogonskog motora je kod
intermitencije 1= 1 00
kW.
Na osnovi ovako izracunatih snaga u trajnom radu rnogu se za vrstu pogona
S 3 odrediti snage elektrornotora i za ostale intermitencije.
TabJica 1 prikazuje tehnicke podatke za izbor dizalicnih motora tipa 2AKMd za
intermitencije 25 'Yo. 40 %, 60 % i 100 % u vrsti pogona S 3.
%
100
90
f 80
..... 70
6U
50
30
20
10
1\
_\
\

1,0 II
'\
"\
I'-..
I"-
r-
1,3 1,1,. 1,5 1.6
Ps]IPsJ --
17
Stvarna intermiteneija pogona od-
stupa u pravilu od propisirna 0 skokovito
odredene interrnitencije. Dijagram na sl. 1
prikazuje faktor povecanja snage Ps3/Psl
za proizvoljnu intermitenciju 1. (Snaga u
vrsti pogona S 3 kod 1= 100 % odgovara
trajnoj snazi u vrsti pogona S 1).
Ovaj dijagram vrijedi za kolutne mo-
tore dovoljno tocno i za interrnitirane
vrste pogona S 4 i S 5, jef se veti dio
rotorskih gubitaka kod zaleta i kocenja
pretvara u toplinu u dodatnim rotorskirn
otpornicirna.
Za dizalicne pogone s vecim brojem
uklapanja, zaleta i kocenja na sat, te
velikim dodatnim momentirna tromosti,
tj. za intcrmitirane vrste pogona S 4 i S 5,
pogonski motori se tocnije odabiru meto-
dologijom razradenom u katalogu "Rade
Koncar" br. 33436/75 za 2AKMd motore.
SI. l. Zavisnost snage molora 0 intermitenciji u vrsti pogona S 3; I je intermitencija
u Psi je snaga motora u vrsti pogona S 1: P
s3
je snaga motora u vrsti pogona S 3
48 Koncarev prirucnik
7S4 _____________ TRANSPOil:fNA OPREMA
Momentne karaktcristike
Promjenom dodatnog rotorskog atpornika kolutnog. asinhronog molora upravlja
se moment nom krivuljom Mm (n) motora, str. 122.
%
o 10f!
1 a2 f
aa n 20
I 0
! dizanie
--
I
I
I
I
l2 -20
'I
i
I
1'-..
L_ l-
I:::-
-
I
2 -100
i
I
!
I spusfonje
'\
'" ['\
I'\.
"'"
I:-
M,

1
r. r-
-r-. _I
I'-.
--
t-
I
. -
\
! I'

'\ ,.1
"-
I r
I
\ia
II :\
'\ I I
..!-
\
\<-- - -
['\1
tI' . r-'i--
J
11'1'-. I
II
i'
4
J -20f!
'- __ ....L_1-
- - --
lLL

-
-100 -20 0 20 100
M-
I
A
J f
l
I
:
IMo
I

I

I
I
:
I
_J
200
%
SI. 2. Marnen-tne karak
teristike pagona dizanja
za upravljacki spoj-"ehk"
Krivulje 1 do 4 - zalet
motora; krivulja t -
protustrujno kocenje;
krivulja II - podsin-
hrona kocenje; krivulje
J i 4 - nadsinhrono ko-
6enje
Dizalicni EMP-i s obzirom na vI'stu pagona, momerite opterecenja, namjcnu diza-
lice, rnomcnte ubrzavanja i kocenja, zahtijevaju cesfe i znatnc promjene momentne
krivulje pogonskog motora. Skup' mom-entnih krivulja z-a odredenu vrstu i namjenu
dizalicnog pogona predstavlja glavnu n<.r osnovi kojc su razradcni dizalicni
upravljacki spojevi (tabl. 2). Na sl". 2 su prikaiane' momentne krivulje pogona
dizanja s protustrujnim. podsiri'hronim i generatorskim kocenjem, spoj "ehk". Na
njima se mogu direktno ocitati na ordinati nazivnog momenta- vrijednosti klizanja s
U
i pomoeu tzv. rotorskog prividn'og otpora K (vidi i' str. 201) odrediti iznos
../3/
211
potrebnog dodatnog otpora R
2d
(j 20 je ilapon mirnog. roioia, 1211 je nazivna struja
rotora.
Upra\'ljanje di'zaficnim pogonima
Dizalicama se upravlja uglavnom iz upravljacke kabinc, cvrsto montirane na
dizalici iii macki. Pri daljinskom upravljanju dizalicom, upravljacko mjcsto je
nepornicno, a upravlja se preko viseceg ,kabcla iii kliznih vodova, npr. kovacke
dizalice. Manjim radionickim iii skladisnim dizafieama, s br'zinarlIa voznje rriosta
i macke do cea 20 m/rnin se upravlja s pod a preko viseceg' pulta kabclom vezanim
s dizalicom, tj. upravljacko mjesto se pornice zajcdno 5 dizalicom.
Daljinsko upravljanje diialicama' beZi'cnim p'Utem ta'ko'der' se primjenjuje u
specijalnim slucajevima npr. dizalice n nukreal'ni'm elektral1'a:rtfa.
Dizaliona postrojenja ___________________ 7SS
Tablica I.
Tehnicki podaci dizalicnih kolutnih asinhronih motora tipa 2AKMd
Intermitirani pogon S 3
2p=6 maks 660 V-50 Hz (6 zaleta na sat)
;:
Intermitcncija
0
Tip Masa
'2 25% 40% 60% 100%
2AKMd kg c
g,:o.
Snaga Snaga
"
I,
Mm
Snaga Snag
",I
I, 1m
" --
Z;:, kW kW
min-I
A
Mo
kW kW min-l A Mo
132 Ma 108 110 4,7 4 938 23,5 2,9 3,6 3 955 17 3,9
132 Mb 115 130 6,5 5,5 945 27 3 4,8 4 960 19,5 4,2
160 M 150 170 8 7 945 27 2,7 6 5,5 965 21 3,5
160 L 170 255 11,5 10 950 25 2,6 8,5 7,5 965 19 3,5
180 L 220 225 17,5 15 960 41 3,3 13 11 970 30 4,5
200 L 280 269 23 20 965 45 3, I 17,5 15 975 34 4,1
225 Ma 350 255 30 25 965 60 3,1 22 18,5 975 44 4,3
225 Mb 375 310 35 30 965 59 2,9 26 22 975 43 4
250 Ma 485 156 48 40 965 162 2,8 34 30 975 120 3,8
250 Mb 530 183 60 50 965 166 3 44 37 975 123 4,1
280 S 680 208 72 63 970 190 3 53 45 980 135 \4,2
280 M 750 260 93 80 975 193 3 70 60 980 143 4
315 S 960 285 115 100 978 220 3 87 75 985 162 4,1
315 M 1050 310 140 120 980 236 2,7 105 90 985 176 3,6
H, = I 000 min - I
Dozvoljeno "
m
"l;s = 2 500 min-I
Vrste upravljanja
Vrste upravljanja dizalicnim pogonima su: direktno upravljanje, indirektno
upravljanje i regulirani dizalicni EMP.
Direktno upravljanje dizalicom preko grebenastih kontrolera se uglavnom
vise ne primjenjuje.
48 *
756 _____________ TRANSPORTNA OPREMA
NajccScc sc primjenjujc indirektno upravljanjc dizalicnim pogonima. Uprav-
Ijackom sklopkom sc prcka statorskih i rotorskih sklopnika indirektno upravlja
pogonskim motorom.
Raznovrsna pogonska stanja, razne vrste dizalicnih motara kao i specificna
rjcScnja dizalicnih pogona s raznim dodatnim uredajima, zahtijcvaju preciznu 00-
menklaturu upravljackih spojeva dizalicnih pogona. Prikazana je najcesca upotreb-
Ijavana nomenklatura upravljackih spojeva firme SIEMENS (za usporedbu su u
tab. 2 navedcni u zagradi i upravljacki spojcvi finne AEG).
NomC!llk/afllra lI/Jrav(j{/('kih (/sillhrollil! 1I10tOrtl :a dizaliclle poqol1C!
a - reverzioni spoj za voznju
c - protustrujno kocenje pri spustanju
k - protustrujno kocenje pri rcverziranju. kontriranje
b - spoj s tarnom kocnicom s promjcnljivim protumomentom
h - podsinhrono kocenje pri spustanjll
g - elektrodinamicko kocenje pri splistanju
f - spoj s prctvaracem frekvencije
w - spoj s kocnicom na vrtlozne strllje
ct' - konter spoj 5 trobrzinskim kavcznirn motororn
u - rcvcrzioni spoj za dizanjc.
Prill/jeri:
ak (rk) = spoj za \'oznju s kocenjem pri rcvcrziranju;
ehk (squ) = spoj za dizanje sa podsinhronim, protustrlljnim i gcneratorskim ko-
cenjem pri spustanju;
wk (5W) = spoj za dizanjc sa kocnicom na vrtloznu strlljll.
Tablica 2 za izbor upravljackog spoja daje iskustvel1u orijentaciju Pddrucja
primjene pojedinih upravljackih spojeva po vrstama dizalica i pogona, a podaci
interrnitencije J u % i uklapanja/h daju osnovnu inforrnaciju 0 tezini intcrrnitiranog
pogona pojcdinih dizalica.
Redoslijed nabrajanja upravljackih spojeva za pojedinc dizalice jc po ucestalosti
prirnjene, tj. funkcionalnosti i ekonomicnosti pojedinih spojeva.
Tablica 2.
Iskush:eni podaci za izbor upf<H:ljackog spoja i elektricne opreme
za dizalicna postrojcnja
Intermitcncija
Broj Oznaka spoja
Vrst dizalicc Pogon
I" '
lIklapanja (u zagradi OZI1.
/0
c/h AEG)
I 2 3 4 5
Obicne mosne dizanje 25 do 40 do 150 ehk ('gu)
Radionicke
bhk (se)
Montazne u
wk (sw)
elektranama i
fk
strojarnicama
Dizalicna postrojenja ___________________ 7S7
I 2 3 4 5
Brodogradevne voznja i
Ze!jcznicke okretanje 25 do 40 do 150 ak (rk)
Brodskc ba (re)
Plovne wak (rw)
rak
Gradevinske dizanje 40 do 60 150 qk
ostali 40 do 150 a (r)
KonteJnerske dizanje 40 do 60 150 do 300 ehk
Portalne wk, fk
voznja 25 do 40 150 ak, ap
Lucke obicne dizanje 40 do 60 150 do 300 ehk, wk, fk
voznja i
okrctanje 25 do 40 150 ak
dizanje kraka 40 150 do 300 wak, ba,fak,qk
Dizalice s grabili- dizanje i 40 do 60 150 do 300 ehk, ghk
com grabilica
Lijcvne dizalice dizanje 40 do 60 300 uk, ghk, ek
ostali 40 300 ak
Striper klijesne dizanje 60-100 300 do 600 ek, ehk, fk
Ulozne voznja 60-100 300 do 600 ak
Kovacke ostali 60 300 ak
.
"
Na sl. 3 prikazana Je strujna shema upravlJackog spOJ<l .,ak za voznJu dlzaIH':':.
oprcma za
Upravljacka sklopka, sklopnici, yremenski relcji i krajnje sklopke su osnovlli
aparati za upravljanjc sklopom asinhroni motor-otpornik. Svi aparati koji se
primjenjuju za upravljanje dizalicnim pogonima, a narocito upravljacka sklopka
i sklopnici.s obzirom na uyjete okoline i cesto veliki broj uklapanja na sat, rade
u teskim pogonskim prilikama. sto jc odlucujucc pri izboru ovih aparata. npr.
sklopnici CN se odabiru za kategoriju upotrebe po IEC propisima (str. 202) AC-2
do AC-4 za asinhrone, odn. DC-3 za istosmjerne rnotore:
758--___________ TRANSPORTNA OPREMA
11
K8
WIO
Eo:


L_
:;,
WIO
:J:
WIO
HII

S+
'"

rtf' l:l. '
X

2
2 2 2
, , ,
X
- X --- X
KI K2

HI2
HIJ K7 K5 KI K2
F'
K8
F I, F 2, F 3, F 4 osiguraci
K 1, K 2 - sklopnici smjera
K 5, K 6, K 7 - sklopnici rotora
K 8 - pomocni sklopnik
KIO
K 9, K 10 - vrernenski releji kontriranja
K'll, K 12 - vremenski releji zaleta
M 1 - pogonski elektromotor
R I - rotorski otpornik
R 11 - 13 - termosonde u motoru
S 1 - upravljacka sklopka
S 2 - krajnja sklopka
U 1 - uredaj termicke zastite
W 10 - klizni prstenovi
X redne stezaljke
y - otkocnik
K2 KI
KI
1I
l2
lJ
N
Sl. 3. Kolutni asinhroni motor u dizalicnom pogonu, uprav-
Ijacki sp_oj "ak)," AU V,Qinju
KIO Kg KIl
KI K2
X
WIO
Ifl
WIO
HI
u v w
,
2
2
KII
K5
K6
K7
Dizalicna postr,ojenja ___________________ 759
Upravljacka sklopka i v.re.menski ,releji upravljaju prespajanjem s jedne 0,\
dr.ug\) IlNmentnu kriv,uljl:l pogol)skog ,kolJJtnog motcra. Trenutak prespajania, a
time j strujni lloaxac oyisi 0 v:rem.enu, a ,D.e 0 ,opter,ecenju tj. stvarnom stanju
pogona. Znatno je .povoJjnije moment nih krivulja kod uvijek jednake
brzine vrtnje pogonskog motora, neovisno dakle 0 optereeenju.
Ovaj zahtjev isp.unjava uredaj koji mjerenjem
frekvencij!;! rotorskog napo.na nalog .za momentnih krivuJja kod
podesene b.rzine vrtnj!! p.ogona. -.-
Razv()dni ormari ,Z;;t smjestaj aparata za upravljanje dizalicnim pogonima se
(osim kod specificnih labtjcva) ,izvode ,u modulnoj izvedbi. tj. u sistemu
PAKT (str. 342).
R!!guliral,li .dir.alic,ni pogoni
Poveeanje brzina i snaga dizalicnih pogona i sve ostriji tchnoloski zahtjevi,
narocito za pretovarne i montazne dizalice (npr. kontejnerskc. brodogradcvne) doveli
su do veee primjene reguliranih EMP-a .na dizalicama.
Regulacija brzine vrtnje ,dizalicnih pogona preko Leonardova pretvaraca, do
dana,S cesto primjenjivana, uglavnom se vise' ne upotrebljava zbog visokih troskova
oddavanja, gubitaka energije, tj. lose korisnosti i dr.
Regulacija brzine vrtnje elektromotora za dizalicne pogone se uglavnom izvodi:
za istosmjerne pogonske motore s nezavisnom uzbudom, promjcnom napona
mature i napona uzbude preko .liristorskih usmjerivaca tipa YJMG i YHMG
(str. 619). Podru.cje snage za serijsku izvedbu uredaja je 10 do I 140 kW.
za trofazne asinhrone kolutne elektromotore promjenom napona statora preko
tiristorskog usmjerivaca tip YQTH. Kompletan uredaj ASTAT(str. 629) podrazu-
mijeva tiristorski usmjerivac YQTH. sklop sa svom potrebnom
opremom za napaj;lllje. mjerenje,i-regulaciju dizalicnog ASTAT univerzalno
odgovara za sve dizalicne pogone. Naponi napajanja mogu biti 220 Y do 500 Y,
50 iii 60 Hz. a granicna snaga za serijsku izvedbu uredaja je 190 kW kod 380 V
iii 250 kW kod 500 V.
Moguenost primjene jedno- iii vis,e-brzinsk,ih motora za dizalicne po-
gone se povecava. ako asiI),Qrpni motor napaja preko ureda.ia za blagi
za1et tip UZA-3. .tiristorima u protuspoju u sve tri faze napajanja
mptora ,tj. programiranom promjenom napona napajanja motora omogueuje se
usporeni, odn. produzeni ,blJlgi zalet .kav,eznog motora. Time nestaju teskoee radi
strujnih i mehanickih .kaye,znog motora na mehanizme i mrezu.
Zastitni uredaji
Zastitni uredaji -Oa ,diza;licama irnajv -posebnu vainost za sigurnost rada
dizalice.
Grupni ,kranski ,prekidac ,vazan zastitni uredaj koji preuzima zas,titu elektricne
opreme na dizalici. Svi elektricni lJredaji na dizalici se napajaju preko pre.kidaca,
uz iznimku nutne v,las.t:itog upravlja.nja prekidaca, grijanja na dizalici i
mjerenja napona.
760------------______________ TRANSPORTNA OPREMA
Prekidac tipa 2AS je opremijen okidacem s termickorn "j nadstrujnom zastitom
i podnaponskim okidacem. Preka podnaponskog okJdaca se stite uredaji i sigurnost
cada dizalice prilikom nestanka napana mreze. Pri uklopu prekidaca se, osim toga,
kontaktima kontrolira da su upravljacke sklopke svih pagona u polozaju
,,0.
Termicka zastita mataTa za intermitirane dizalicne pogone sc provodi pomocll
termosondi (str. 144), kao jedina pOllzdana zastita za ovakvu vrst pogona. Ostali
uredaji oa dizalicama zasticuju se u skladu s Pravilnikorn 0 tehnickim mjerama
za elektroenergetske instaiacije 1I industriji. SI. list SFRJ br. 2/73. (str. 255).
Zastitne mjerc i propisi
Zastitne mjere koje se primjenjuju na dizalicama kao zastita od previsokog
su: nulovanje, sistem zastitnog voda, mali napon, zastitno uzemljenje
iiI kombmaclJa navedenih zastitnih mjera (str. 255).
Pravilnik 0 opcim mjerama i normativima zastite pri radu sa dizalicama
(SI. list SFRJ 30/69) odreduje sve zastitnc i sigurnosne mjere kojih se mora pridrZa-
vali prilikom izvodenja elektririkaeije dizalica.
ELEKTRICNI UREDAJI NA BRODOVIMA
Opcenito
Uredaji na brodovima su opccnito izvrgnuti mnogo tdim uvjetima rada U odnosu
n.a tehnoloske i klimatske uvjete nego na kopnu i od njih se zahtijcva mnogo veca
slgurnost u radu. Klimatske prilike se mijenjaju od vrlo velikih hladnoca do tropskih
i na palubi, a relativna vlaznost slanog zraka moze na pal ubi
vanratl lzmedu 70 I 100%. U unutrasnjosti broda krece se relativna vlaznost od 40
do 70%.
U strojarnici moze biti u zraku jos 3 do 20 mg/m
2
uljnih para, Strojevi i
besprijekorno raditi kod Ijuljanja i valjanja broda,_ uz tresnje i
vlbraclJe CJelokupnog brodskog trupa uslijed rada glavnih motora, propelera, uda-
raea val ova itd. s bocnim nagibom od 25 % i uzduznim od 10 %.
Klasifikacijska drustva
Pod klasifikacijom broda smatra sc nadzor za vrijemc projcktiranja i izvedbe,
!ladzor nad pogonskom ispravnoscll. nad nacinom gradnje i podrucicm u koicm ie
plovidba predvidena. . ..
. P?znatija klasifikaeijska drustva su:. Lloyd's or Shippill(J - Velika
Bruanlja, America/l Bureau 0.1 - USA, Bureall Veritas - Franeuska,
Germanisclier Llord - Savczna Republika Njemacka, De! !Yonke Veritas - Norveska,
Reyistro Italiano !Yavale - Italija, SSSR, Nippo/J Kaiji K.l'okai _ Japan,
.JlIgoslavellski Re?Jislar brodova.
Svi propisi klasifikacijskih drllstava su dosta slicni, ali se ipak razlikuju u
rojedinim podrucjima.
Elektricni uredaji na brodovima ________ -'-______ 761
Brodovi i plovila dijele se u osnovi prema namjeni na putnicke, teretne i
tehnicka plovila, zatim u odnosu na podrucje plovidbe na priobalne i prekomorske.
Putnicki brod je svaki brod koji moze ukreati vise od 12 putnika.
Teretni brod je svaki brod koji moze ukrcati teret u rasutom i tekucem stanju
kao i komadni teret u sanducima, vrecama, kontejnerima kao i vozila, strojeve itd.
a moze ukrcati manje od 12 putnika.
U tehnicka plovila ubrajaju se !"azne vrste bagent. clcvatora, plovnih dizalica.
remorkera, guraca, plovila za prijevoz barii. za polaganje podmorskih kabcla, itd.
Poscbni nacionalni i medunar.odni propisi
Uz propise klasifikacijskih drustava cesto se postavljaju i zahtjevi da oprema
iii pojedini njeni dijelovi odgovaraju preporukama, pravilima i standardirna
nacionalnih iii internacionalnih strucnih udrllzenja iii korniteta, npr. rnedunarodnt:
IEC; britanski: lEE. MOT, BOT: USA: AlEE. Coast Guard: SR Niemacka: VDE,
FNS; Norveski NSC itd.
Naponi. vrstc struje i frekvencija u brodskim mrcbma
Na brodovirna se upotrcbljavaju istosmjerna i izmjenicna struja sIijedeCih uobi-
cajenih napona:
istosmjcrni naponi: 24, 42, 110, 115, 220 V
izmjenicni, trofazni i jednofazni naponi:
Evropa: 3 x 3XO V, 50 Hz: I x 220 V, 50 Hz
Amerika: 3x440'l. Ix220V. Ix115V, sve 60Hz
Indija: 3 x 440 V, 50 Hz: I x 220 V, 50 Hz
Koreja: 3 x 380 V. 60 Hz: I x 220 V, 60 Hz
Za dojavne mjernc uredaje uobicajeni su naponi:
istosmierni: 4, 6, 24, 60, 110, 220 V:
24. 60, 110. 220 V.
Za propulziju i veJike centrale na putnickirn brodovima, tehnickoj noti i platror-
mama za busenje nafte upotrebljavaju se i naponi do 3 000 V, 'a ponckad i vise.
uz specijalnu dozvolu klasifikacijskog drustva.
Bilansa elcktricne cnergijc radi odredivanja snaga i broja gcneratora
Faktori opterecenja B (zbog sigurnosti ugradeni su veci strojevi, a rade sa stvarno
manjim opterecenjern) i faktori istodobnosti w su iskustveni faktori, za koje je
potrebno poznavati u tanCine rad svih pogo1.la na brodu, ponasanje posade i putnika kao
i uvjete na brodu u svirn rezirnima eksploatacije navedenim u tablic1 1. Opcenito se
nastoji dirnenzionirati centralu tako, da u navigaciji radi jedan, za ukrcaja i iskrcaja
tereta dva, a treCi generator je mirujuca rezerva za slucaj kvara. Projektant na
osnovi proracuna moze ustanoviti i drugacije omjere snaga, sto je svakako ovisno
o raspolozivirn agregatima kao i vrsti i namjcni broda. A ko na brodu irna vise od
12 putnika, onda prerna medunarodnirn propisima mora iznad glavne palube
postojati i generator za nuzdu, koji osigurava najnuznije potrebe radio stan ice, rasvjetc
i zivotnog standarda u slucaju havarije.
762----------___ TRANSPORTNA QPR):,MA Elektricni uredaji na brodovima _______________ 763
TabJica l.
Bilansa brodskih .trosila clcktricne energije
Navigacija Ijeti
Navigacija zimi
Danju
Noell Danjll Noell
'" ;:;
0.
"
'"
S 'c'
Trosilo
eo
0
'"
-
'u
"


.-
" "
.2,
'"
'"
= 0. '2"
i3
"
"
'"
is
0
"
'u > 'U 'u
0
=
eo


eo :.=>
'is'
0
0
"
0
-"
Q,
v U
Q,
"'i::
;;;
""
0. C.
:::>

U
'"
0. ::>
'"
0 0 'N
;;; '0'
0
>:
'kW

0.
'"
kom
"
kW kYA
'" '" " '2 '2 '2
v
'u 'u 'U





"
v
" '2
C.
'2 '2
0.
'2 '2
0.
'2
"

c
0

"
c
0

"
0
U 'U
0
U 'U 0 'U 'U 0
eo
:;
eo eo 0

s

0 0
"
0
.:;;

Q, .:;;
0. 0.
Q,
-'"
0. 0.
Q,
0. 0.
" " "
0 0
::> "-
0 0 ::>
"-
0 0 ::>
"-
kom
,
kW kYA kom e kW kYA kom e kW kYA
I Kormilarski stroj
22 2 I 0,6 1J,2 15,6
2
Sisaljka za pogon glavnog motora
85 2 I 0,8 68 78
3 Sisaljka za hladenje glavnog
"
0
motara morskom vodom - or
37 2 I 0,8 29,5 34,4
4 Sisaljka za hladenje gIavnog
:gg
1 0,6 13,2 15,6 I 0,6 13,2 15,6 I 0,6 13,2 15,6
1 0,8 68 78 1 1 85 98 1 1 85 9X
1 0,8 29,5 34,4 1 0,8 29,5 34,4 1 0,8 29,5 34,4
mOlora slatkom vodom ..,=:'a
32 2 I 0,8 25,6 30,5 .- Q
5 Booster sisaljka .-.!::
10 2 I I 10 12,2 ,,-
6 Rashladna sisaljka rasprs.
C?'S
gJavnog motara

f-v
4 2 I I 4 5
7
Rashladna sisal.ika morske vade .E
1 0,8 25,6 30,5 I 0,8 25,6 30,5 1 0,8 25,6 30,6
1 1 10 12,2 1 1 10 12,2 1 1 10 12,2
1 1 4 5 1 1 4 5 1 1 4 5
dizeL generatora (rez.)
10 I I -
- -
itd,
- - -
- - -
- - -
-
-
-
- - -
- - -
- - - - -
-
8
L trosila u trajnom pogonu
239,7 286,7
9
}; trosila u duljern intermitiranom
248,8 299,1 260,7 311 269,8 306,7
pogonu
212 246;6
10 faktor istodobnosli w
w=O.7
I I
pozic. 9 s faktororn istodobnosti
148 112
12 ukupno L pozicija 8 + 11
387,7 440.7
185,6 218,2 140 163 115,6 135,7

126 148,5 88,5 103 70,5 82,5
374,8 447,6 349,2 414 340.3 389,2
"
13 rashladni uredaj ,za namirnice
c
15 I 1 1 IS 18
14
rashladni uredaj skladista tereta
0
36 I 1 0,5 18 21,3
eo
IS
hidrofor za pitku vodu
0
2,5 2 1 1 2,5
Q,
3,1
16 hidrofor za sanitarnu vodu
'c
2,5 2 1 1 2,5 3,1
17 radionica
e" 7 1 0,5 3,5 4,3
18 .vitlo za siz (radi II Iud)
"
3 1
19 transfer sisaIjka nafte
-'"
-;; 14 2 '1 0,8 1l,2 13,3
itd.


I I IS 18 I I IS 18 1 I IS 18
I 0,5 18 21,3 1 .0,5 18 21,3 1 0,5 18 21,3
1 1 2,5 3,1 I 1 2,5 3,1 I 1 2,5 3,1
I 1 2,5 3,1 I I 2,5 3,1 I 1 2,5 3,1
0,5 3,5 4,3
- - - -
- - -
- - - - ..
I 0,8 11.2 13.3 I 0,8 11,2 13,3 I 0,8 11,2 13,3
764 ___________ _
TRANSPORTNA OPREMA
Navigacija
Danju

" "is.


E
'2
Teosilo
eo
0
...
'u
c
""
...


...

,-
l5.
... ...

'2 '2
c
c 0
c
U
... ...
0
> 0

'u 'u
eo
...
eo ... ...
0
""
'0'
0
0

""
,;;;
... ...
:::>
0.
'c !::
0.
l5. l5.
u

'N E
0..
::> u..
0 0
0
'0'
0..

>
kW
'"
kom e kW kVA
20
L trosila u kratkotrajnom paganu
58,3 70
21 faktor istodobnosti (JJ
22
poz. 20 s faktorom istodobnosti

23
ukupno}; pozicija 8 + 12 +22
30 36,3
24
paz. 23 - gubitaka u mreii
418 477
25
vrsna vrijednost opterecenja
10 12
428 489
26
generator u pogonu
1 x500kVA
.. cija .. predvida dulje boravke u lukama bez ukrcavan'a
I III am, kOJI za pogon korisle parne turbine, imaju i
generator snaga. osnovni standard bez radnih pogona iIi sluzi
aD lzvor energlJc za stavlJanJc parnog kompleksa u inicijalni pogon.
t ,,' U I je Z?og skuccnog prost ora dan sarno djelomican papis trosila II
d<lJIlOI? IiI kratk?traJnom. pogonu Kod izrade bilanse tablicu treba
. za. rezllne mlrovanja u luci, rnanevar, uplovravan'e
IiI ukrcaJ I IskrcaJ tcreta i havarije, a zbog klima-uredaja
za IJeto I Zlrnli. er
Generatori i paralelan rad
k .. mora odgovarati propisima klasifikacijskog drLlstva prema
I' se .. U s ?ormainom kopnenom izvedbom, ovdje se
- HI.le\a bolJd kV<lhteta IzolaCI.lc, vccc mogucnosti preopterccenja vece okolnc
temperature do 50CC otporn 1 . k ',. '
I' . ' , os prema ua u ZaSlCenlm vlagom morskom soli i
.ll izv.ed?a kod veCih gcneratora normalno' s lezajem.
.1 od manJlh I dvolezaJnl straJcv!. Uglavnom zastita od prskajuce vode prema IF> 2l
Elektricni uredaji nabrodovima ______________ 765
Ijeti
Noeu

'2
...
'u
...

...
... ...
l5. '2 '2
c 0 ... ... c
0 'u 'u 0
eo
... ...
eo
0
0
0
,;;;
... ...
0.
l5. l5.
0.

::> u.. 0 0 ::>
kom e kW kVA kom
54,8 65,7

30 36,2
405 484
10 12
415 496
1 x 500 kVA
I I I
Navigacija zimi
Danju Noeu

'2 '2
... ...
'u 'u
... ...

...
... ...
...
... ...
l5. '2 '2 l5. '2 '2
0 ... ... c 0 ... ...
'u 'u 0 'u 'u
...
eo
... ...
0

0
0

,;;;
... ... ... ...
l5. l5.
0. ,;;;
l5. l5.

u.. 0 0 ::> u.. 0 0
e kW kVA kom e kW kVA
53,8 70 54,8 65,7


30 36,3 30 36,2
380 451 371 420
9 11 9 11
389 462 380 437
1 x500kVA 1 x500kVA
Generatori istosmjerne struje su uglavnom
s kompaundnim namotom, a'ko ih pokrecu di.zel-
ski motori iii turbine, a sarno u specijalnom slu-
caju kod osovinskih generatora primjenjuje se
poredni namot. Regulatori napona rucni, uljni,
s ugljenim ploCicama itd. Paralelni rad moze se
veoma jednostavno izvesti pomocu sabirnice za
izjednacenje (N na sl. I).
Sl. I. Paralelni rad generatora istosmjerne struje
Gcneratori izmjcnicne struje su uglavnom trofazni, samouzbudni s cetkicama
iii bez njih (brush less). Na sl. 2 prikazan je paralelni spoj dvaju trafaznih samo-
uzbudnih gencratora s kJiznim kolutima i cetkicama, (Ostalc detalje, konstrukciju,
shemu itd. vidi na str. 98).
Uzbudni sklop moze biti prigradcn na stroj iii ugraden u razvodnoj ploci.
Paralelni generatori jednakih snaga i karakteristika uzbude moraju u svakom
rezimu opterecenja imati otprilike jednaku uzbudu. Kod generatora nejednakih snaga
moraju struje uzbude biti tako velike, da se svaki stroj koji u mrezu salje jalovu
766 __________________________ TRANSPORTNA OPREMA
snagu. ponasa sHena kao kod raspodjeie djeIatne snage. Kod samouzbudnih gene-
ratora jednakih snaga i jednakih karakteristika uzbude prikljucuju se uzbudni ou-
mati paralelno.
Kad nejednakih snaga generatora iii nejednakih struja uzbude magu se razlike
u naponu izjednaCiti odvojcima na transformatoru: uzbudnog skIopa.
1I
II
l3
.1J-J
\l
a

rf--.--r---- ----I
III II 13r;.J.-,..
, i
! - r on'
I 'y d

L -I- - f-- -
u v w

(b)f-
'---
I LI
,b Q


---l
i
i r
LXY1IKL:
- I- -I- -- -
u v w
f-
\
'---
Sl. 2. Paralelni fad dvaju samouzbudnih generatora: Q - generatorski prekidac;
I - R - otpornik za izjednacenje; L 1, L i, L 3 - izmj. straDa
ispravljaca
Osovinski genera tori
Osirn s pomocmrn strojevirna (dizelski motor iii turbinal postoji, zoog eko-
nomije pogona, i rjesenje s generatorirna koje pokrece brodska osovina i rade za
vrijerne dulje plovidbe.
Osovinski generator istosmjerne struje
U cijelorn dozvoljenom rasponu brzine vrtnje mora slati- u mretu PUllU snagu
kod nazivnog napona. Zbog toga se upotrebljavaju sarno poredni generatori s vlasti-
toin uzbudom, kojima se napon rnijehja s kvadratom pada iii porasta brzine vrtnje.
Regulatori napona moraju djelovati atttornatskij da bi napon mreze odrZali kon-
stantnim.
Elektricrii ur'edaji na: brodovima ______________ 767
Osovinski -generator izmjcnicne struje
Svaka promjena brzine vrtnje glavne osovine djeluje i na promjenu frekven-
cije. Osovinski generatoti moraju kod svih brzina imati uvijek jednaku uzbudu, tj.
moraju ispunjavati uvjet U Il= konst. SI. 3 prikazuje naein rada osovinskog trofaznog
generatora.
Djelatna snaga osovinskog generatora s promjenljivom frekvencijom, ovisno 0
brzini vrtnje propel erne osovine, dovodi se preko ispravljaca 3 jedllog iz mrde
komutiranog izmjenjivaca 4 u- brodsku mrdl!. Frckvencija se automatski odrZava
konstaritnom, pri cemu je pomocu- uzbllde osovinskog generatora I izlazna djelatna
snaoa komutiranog izmjenjivaca 4 prilagodena trenutnom potrosku u mrezi.
e Generator jalove snage 9 daje potrebnu jalovu snagu u mrezu i izmjenjivac 4
te odrzava konstantan napon.
Ovaj generator 9, koji se bez optereeenja okreee kao napajan iz
moze biti iii zaseban stroj, kako je to prikazano ria sl. 3b; lit Jedan od postoJeclh
generatora koji je pomoeu spojke izvrsten od osovine pogonskog dizelskog mo-
tora, kako je t6 prikazano 51. 3a.
,)
f,
,----1 <l f--'--:-------1
2
3


I osovinski generator
2 uzbudni sklop i regul. frekv.
3 ispra vljac
4 izmjenjivac
5 regulator izmjenjivaca

6 izvrstiva spojka
7 dizelski generator
8 regulator napona
9 generator jalove snage s motorom za
pokretanje: f., U. zadane vrijednosti
SI. 3. Osovinski generator s 2 dizelska generatora (a) i s generatorom jalove snage (0)
76B-------______ TRANSPORTNA OPREMA
Rje.scnje u sl. 3 b) je mehanicki povoljnije, ali zato skupljc, dok je rjcscnje 3 a)
jeftinije, ali zbog spojke mehanicki nepovoljnije. Uklapanje i isklapanje osovinskog
generatora iz pogona maze bili fUCllO iii automatski, ali je to kad vecih centrala
redo vito automatski.
Prctvaral!i i transformatori
Pretvaraci i transformatori upotrebljavaju se na brodovima za napajanje navi-
gacijskih urcdaja, alanna, dojava, elektronike i specijalnih uredaja na tehnickim
pluvilima kao i za rasvjetu, gdje napon pojedinih trasila odstupa od napona
brodske centrale.
Preh'araci mogu biti rotacioni iii staticki, a sluze 7.a prelvaranje istosmjernog
napona u izmjenicni iii obrnuto kao i Z}1 povecanje, odnosno smanjenje napona
iSlosmjerne struje, a mogu biti potrebni i pretvaraCi frekvellcije.
Transformatori se ni.! brodu upotrebljavaju kod trofaznih mreza za dobivunje
napona 220 iii 110 V za rasvjelll i razne kucanskc aparate i uredaje koji rade na
nizim naponima. Dobivanje 220 V jz cetverozicnog sistema 3 x 3RO V rijclko sc
primjenjllje za rasvjetu radi sigurnosti od dodirnog napona. Transformatori Sl.! UpO-
trcbljavaju u spoju DY 5, kod kojih je zvjezdiste potpuno opteretivo. Zbog dodirnog
napona, zvjczdiste n<l sekundarnoj strani transformatora redovito se llzemljujc.
Izvedba je sa zracnim hladenjem zbog nagiba i valjanja broda.
Transformatori su redovito trol'azni i povezuje ih se vise (2 - 3) paralclno,
koji se prema opterecenju ukljucuju iii slufe kao mirujuca rezerva.
U Amcrici je uobicajen sistem od 4 jednofazn<1 transformatora, od kojih su
t1;i povezana u lrokut, dok je cetvrti Illirujuca rClerva.
Kabcli i mrele
Brodski kabeli izlozeni su vecim termickim i mehallickim naprezanjima. Osim
loga moraju bili otporni na slarenje i klimatske uljecajc, otporni na ulje. kiselinc.
luzine i djelov<lnje morske soli.
Mehanicka zastita u svim radnilll i ncoblozenim proslorijama jc oplel od celicne
.:lice. Prema vrsti izolacije kabeli se dijele na gumene i one s termoplasticnim mate-
rijalima na bazi PVC, a kod visih napona kao i kod propulzije izolaeija moze biti
i papirna.
Plast moze bili olovni, termoplasticni i gumeni. Zastitni oplet je ovisno 0 na-
m,icni celicni, iii" 7.a telekomunikacije od legure bakra. VodiCi su od krutog iIi
ncksibilnog Cu iako postoje tendeneije za upotrebu AI-legure. Kod mjerellja tem-
peratura i 1I aulomaciji upotrebljavaju se i specijalni kabeli s temperaturno
neovisnim vodiCima ciji se otpor ne mijenja. a materijali podnose odredene vise
temperature s obzirom na mehanicku cvrstocu i izdr1:ljivost izoiacije. U prostori-
jama s oblozenim pregradama, a to su uglavnom llastambe, mogu se za potrebe
rasvjete itd. upotrebljavati i kabeli 1l0rmaille mehanicki nezasticene izvcdbe, ali
zastilne kosuljice i izolacijski materijali moraju biti tesko sagorivi i u slucaju pozara
ne smiju propagirati vatru.
EJektricni uredaji na brodovima ____
Polaganje kabela
Brodski zasticeni kabeli polazu se oa kabelske nasate Hi u kabelske kanalc,
oa prijelazu kroz vodonepropusne pregrade moraju imati pojedinacno brtvljene
uvodnice ili u slucaju snopa kabela metalne sanduke ispunjene specijalnim ma-
sarna. Brodovi koji nemaju strojarnicu U sredini trupa nego oa krmi, moraju ispred
pre grade strojarnice prema pramcu imati i dilatacijske tankove za kabele.
Sistem mreza
U istosmjernim mrezama pnrnJenJuJe se naJcesce: dvopolni sistern s izoliranim
+ i - pol om, koji se moze upotrebljavati na svirn tipovima brodova i plovila,
dok je na tankerima to i jedini dozvoljeni sistem. Na putnickim brodovima primjena
sistema, koji brodski trup upotrebljavaju kao vodic, nije dozvoljena.
I zmjenicl1(, mreze:
I) trozilni sistem s izoliranim zvjezdistem generatora iIi transformatora,
2) trozilni sistem s uzernljenim zvjezdistem (ne za tankere),
3) cetverozilni izolirani sistem bez transforrnatora,
4) cetverozilni izolirani sistem s uzemljenim zvjezdistem generatora,
5) cetverazilni sistem, gdje je zvjezdiste generatora uzemljeno i kao cetvrti vodic
upotrebljen je brodski trup.
Najcesce upotrebljavani su sistemi I) i 2), dok se sistemi 4) i 5) vrlo rijetko
primjenjuju (vidi propise odabranog klasifikacijskog drustva).
Sistem razvoda
RudUaini sistem razvoda upotrebljava se, uglavnorn, kod trgovackih i putnickih
brodova kao i tehnickih plovila, dok se prstenasti sistem, zbog svoje speeificnosti,
uglavnom upotrebljava na ratnilll brodovima.
Sklopna postrojenja i proracun struja kratkog spoja
Sklopna postrojenja na brodu su glavna razvodna ploca, pomocne razvodne
ploce, ploca trosila za slucaj nuzde (putnicki brodovi) i razdjelnici snage i rasvjete.
Krugovi generatora zasticuju se prekidacima, a krugovi trosila prekidacima iIi u
posljednje vrijeme rjede sklopkama i osiguracirna do granica koje odreduju klasifi-
kacijska drustva.
Generatori istosmjernc struje moraju biti opremljeni prekidaCima za zastitu lid
kratkog spoja, preopterecenja, povratne slruje i Osim toga rnoraju imati
i treci glavni kontakt za izjednacenje, koji nesto prethodi glavnirn kontaktima.
Kod generatora izmjenicne struje prekidaci moraju biti oprernljeni okidacirna
za zastitu od kratkog spoja, preopterecenja, povratne snage i podnapona. Upravljanje
generatorskim prekidacirna je rucno iii, kod autornatskog uklapanja generatora,
pornocu servomotora. Prekidaci moraju biti i odgovarajuce dirnenzionirani, rnehanicki
otporni na vibraeije i koroziju.
49 Koncarev prirucnik
nO----------___ TRANSPORTNA OPREMA
Razdjelnici snage j rasvjete mogu biti opremljeni i sklopkaIl}a i osiguracima,
medutim se kad postrojenja izmjenicne trofazne struje radije odabiru prekidaci, da se
izbjegne mogucnost. da motorni pagani fade oa dvije faze.
Glavna razvodna ploea kad vecih centrala redovito ima vise sistema sabirnica
iz kojih se napajaju pojedine grupe trosila grupirane po svojoj funkciji i vaznosti
za sigurnost plovidbe. Taka se pojedina grupa trosila s manje vaznim funkcijama
za plovidbu iskljucuje postepeno'i automatski od gIavnih sabirnica u kratkim vre-
menskim razmacima, prema vaznosti. Na taj se oaCin snage pojedinih generatora
mogu ekonomicnije dimenzioriirati i ne maze daci do proizvoljnog istodobnog
ukljucivanja manje vaznih pogona, sto bi moglo dovesti do ispadanja centrale i
bitf opasno za sigurnost plovidbe.
Kod projektiranja brodskih postrojenja mora se strogo voditi racuna 0 selek-
tivnosti u seriju spojenih prekidaca, odnosno sklopki i osiguraca.
Vaznu ulogu u pogledu selektivnosti brodske centrale imaju karakteristike struje
kratkog spoja generatora 'i motora u generatorskom pogonu. Kod istosmjernih
brodskih generatora, struja kratkog spoja veoma polagano opada zbog reakcije
armature. Kod sinhronih generatora, udarna struja kratkog spoja nastupa sarno u
prvom trenutku, zatim prelazi u trajnu struju kratkog spoja koja kod samouz-
budnih generatora opada na cca treCinu pocetne struje.
Trofazni asinhroni motori u trenu*u kratkog spoja u generatorski
rad, ali njihovo polje brzo iscezava. Da se odredi potrebna snaga pojedinih pre-
kidaca, sklopki i osiguraca kao i dinamicke site u trenutku kratkog spoja, potrebno
je izvrsiti proracun struja kratkog spoja u svim kljuenim toekama i poslati uz
os tale nacrte i dokumente klasifikacijskom drustvu na odobrenje. Za grubo odre-
divanje struje, kada toclli podaci (u pocetku projektiranja) jos nisu poznati, moze
se prema preporukama nekih klasifikacijskih drustava kratki spoj proracunati i na
slijedeci naCin:
l. Centrale istosmjerne struje
Ik = 10 x struja svih generatora (ukljucivsi mirujucu rezervu)+6 x In motora koji
istodobno mogu biti u pogonu
2. Centrale trofazne struje
= lO x In svih generatora i miruJucu rezervu) + 3 x In motora koji
istodobno mogu bili u pogonu, Iu =2,5 x
Uklopna moe svakog prekidaca iIi sklopke mora biti dovoljna za uklapanje
na struju kra:tkag spoja. Kod -trofaznih centrala to je lu' Svaki 'zastitni okidae iIi
sklopnik koji nije predviden za prekidanje kratkog spoja mora izdrzati struju krat- ,
kog spoja u toj toeki, kod cega treba voditi racuna 0 vrernenu trajanja- kratkog
spoja.
Aka u pojedinim tockarna u trenutku nastanka kratkog spoja moze doCi do
struja koje svojom velieinorn prelaze prekidnu moe aparata, moze se odgovarajuci
sklopni element zastiti odgovarajucirn osiguracima koji se ukljuee ispred prekidaea,
a cije je podrucje okidanja zbog selektivnosti od 0,75 do 1,5 put a viSe. lasno je da
prekidna moe osiguraca mora biti veca od mo"guee struje kratkog spoja. Ovom rje-
senju treba kod trofazne, struje pribjegavati sarno onda kada drugo rjesenje nije
moguee, jer uslijed Ioseg kontakta iii defektnog uloska moze doci do ispada'nja
jedne faze i neugodnih posljedica rada na dvije faze.
Elektricni uredaji na bro ovima d
_ ___________ 771
Motorni pogoni predstavljaju jednu od glavnih grupa trosila na ..
Brodski elektromotori razlikuju se od normalne izvedbe sarno u klasl IzolaclJe
s obzirom na raspon okolnih temperatura od arktieke do tropske, u otpornosti na
vibracije, na djelovanje morske soli, vlage i uljnih para. .
Palubni strojevi su posebna vrsta motornih pogona, koja uslijed svojih namjena
ima specijalne zahtjeve na regulaciju brzina i mome,nta vrtnje. kao i na yo?onep.ro-
pusnu zastitu i klimatske uvjete rada: sidiena vitia, vItia, vitIa
za samarice, vitia za siz, vitia za eamce za spasavanJe, brodske dlzalIce,. za
povlacenje ribarskih mreza, 'vitia za poi<lganje podmorskih kabela. Mogu pogo-
njeni istosmjernim iii trofaznim elektromotorima s vise brzin.a,iI.i u spoju
zbog finije regulacije, gdje se ona zahtijeva. Palubni stroJevl mo?u bItt I S
hidrauIicnim pogo nom. Naprijed navedeni strojevi rade rdlmu
pogona, dok teretna ,vitia, vitia za ribarske mreze i polaganJe kabela rade u rezlmu
dinamiekog pogona s intermitiranim opterecenjem.
Kormilarski strojevi
Kormilars-ki strojevi, Ciji je elektricni dio smjdten ispod palube, se u
palubne strojeve. Sluze za upravljanje kormila, a sastoje se od pogonsklh
motora i uredaja za upravljanje kormilom.
Za pogon klasienog kormila s !istom postoje slijedece vrste kormi1a:
Elektricni sistem: kvadrantni korrnilarski 'uredaj kad koga elektromotor preko
puznog pogona poki'eee kvadrant Ovaj se uredaj
rjede upotrebljava i to uglavnom na manJlm lit srednJIm brodovlma.
ElektrohidrauUcki sistem: gdje jedan iii vise elektromotora odrzavaju hidraulicki
tlak medija (obieno specijalno ulje), koji se pomoeu servo-motora usmjeruje tako, da
se postigne odgovarajuci zakret korrnila. Upravljanje iz kormilarnice pomoeu kor-
milarskog kola iIi pritisnih dugmeta, odnosno rucica moze biti: iIi praeeno
Ijanje, tj. zakret karmilarskog kola za odredeni kut koj.i
prenosi na magnetske ventile smjera, iii vremensko upravlJanJe, gdJe se kormtlo po-
krece tako dugo dok traje kamanda. ,
Osim rucnog kormila pastoji i automatsko karmilarenje, tj. odrfavanje odre-
denog 'plovidbe pomocu_ ziro kompasa i pripadnog uredaja .. Pom.oeu
matskog karmilarenja postize se u navigaciji usteda u I .gonvu._
klasienog tipa kormila s listam zbog brfeg .kormtlarenJa, I tzv. aktIvna
karmita, gdje je u list kormila ugraden elektromotor s .
Zbog otezanog manevriranja narocito u kanalima, se
i takozvana prameana kormila, tj. pumpe koje s jedne strane v?du I Izba-
cuju na drugu pod pritiskom, cime "odrivavaju" pramac u zelJenom smJeru.
Rasvjeta
S obzirom na opasnost od dodirnog napona postoje prapisi.
drustava. Sva kueista aparata i armatura moraju biti uzemIjena. U sVlm
prostorijama -smiju se montirati aparati i armature u specijalnoj
izvedbi s uzemljenim kucistem i utienice sa zastitnim kontaktom. U JednoJ proStOfiJI
49*
772 _________________________ TRANSPORTNA bPREMA
s vise rasvjetnih armatura napajanje mora bili iz dva iii vise pojnih krugova, da u
sIucaju kvara prostorija ipak donekle bude osvijetljena. Osirn toga, predvida se
rasvjeta u nuzdi, tj. zaseban sistem napajanja iz zasebne baterije iii generatora, koji
moraju imati dovoljan kapacitet za barem nekoliko sati napajanja. Svjetiljke rasvjete
u nui:di postavijaju se u strojarnicama, radnim prostorijama, hodnicirna, pokraj
izlaza, a natnjena im je da u slucaju havarija omoguce naglo napustanje prostdrija
iii ponovno uspostavljanje fada elektricne centrale. Ukljucivanje rasvjete u nuidi
mora biti auto matsko, cim nestane napona u normalnoj rasvjetnoj mrezl.
Klasifikacijska, drustva propisuju napone rasvjete i tipove grla za pojedine snage
zarulja kao i izvedbe armature, aparata i njihovu primjenu u pojedinirii vfstama
prostorija. Priblizne vrijedriosti potrebne snage rasvjete po pojedinim vrstarna pro-
storija za projektiranje rasvjete na brodu:
Brodska skladista
Strojarnice
Praonice
Gospodarske prostorije

Bunker
6 W/m'
25 W/m'
12 W/m'
25 W/m'
60 W/m'
4 W/mi
Kabine, drustvene
prostorije
Kotlovnice
Bolnicke kabine
Radne prostorije
ostale
40 W/m'
15 W/m'
15 W/m'
60 W /ff1'
Veoma vazan je sistem rasvjete navigacijskih i signalnih svjetla, koji se napaja
iz dva odijeljena kruga. Broj, namjena, izvedba i smjestaj regulirani su meduna-
rodnim propisima za sve vrste plovnih objekata kao i plovidbe po moru, rijekama
i jezerima. Za neke odredene kanale kao Panama, Suez, rijeke i jezera postoje i
propisi lokalnih pomorskih vlastL Osim normalne mreze ovih svjetla, mora posto-
jati i mreza za rad u nuzdi iii brod mora biti snabdijeven odredenim brojem
petrolejskih svjetiljki. Navigacijska se svjetla napajaju i ukljucuju iz specijalnog
razdjelnika u kormilarnici. Ovaj razdjelnik ima opticku i akusticku signalizaciju
ispadanja pojedinog svjetla. 2:arulje za ova svjetia moraju imati dvostruku zarnu nit
zbog sigurnosti. Za ostale podatke 0 rasvjeti vidi pogiavlje 0 rasvjetnoj tehnici
(str. 711).
Elektricna propulzija
Kod elektricne proputzije propeler se pokreee elektrornotorom. Za odredivanje
p'btrebne sriage postoji formula u zavisnosti od istisnine, brzine i gaza broda.
Kod promjene siTijera voznje, I1pr, od 'pun om snagom naprijed' u 'punom
snagom natrag', moraju mase broda u pokretu i mase rotirajueih dijelova (masa pro-
pelera s vodom koju sa sobom povlaCi, masa propelerne osovine i masa rotora
propelernih motora) biti najprije uspore!e i zatim u protivnom smjeru ubrzane.
Kod toga za elektricne strojeve nastaju najveca naprezanja, zbog cega se ovaj
proces mora proracunom detaljno analizirati, najbolje grafickom integracijom ako su
poznati: moment tereta i poriv propelera, otpor brodskog trupa kao funkcija brzine
btoda: i zakrethi moment ptopelernog motora kao funkcija njegove brzine vrtnje.
Istosmjerni pogon propulzije
Ward-Leonardo v spoj izraduje se za veea i velika postrojenja s naponima do
1 000 V. U veCini slucajeva generatori su povezarii ti seriju, kod cega je potrebna
Elektricni uredaji na brodovima _______________ 773
manja tocnost regulacije dizelskih motora. U slucaju paralelnog spoja generatora,
potrebna je veea tocnost regulacije brzine vrtnje dizelskih motora, medutim u pdgo-
uvjetima mogu se aparatt i kabeli dimenzionirati.
SI. .4.. Istosmjerni
-----,
I
I
I
I
L ____ --.J
oj
G)==!2S
bJ
pogon propelera u Ward-Leonardovom spoju: a} generatori u
seriji; b) generatori paralelni
Uzbuda ovih sistema moze biti uzbudnikom u klasicnom spoju iii staticka
pomoeu tiristora.
Spoj s konstantnom strujom upotrebljava se, uglavnom, na specijalnim, od-
nosno tehnickim plovilima kao sto su ribarski brodovi, bageri itd. U tom slucaju
radi jedan generator na tri iii vise u seriju spojena motorna trosila (sl. 5). Zakretni
moment i brzina vrtnje odreduje se velicinom uzbude ..
PHEKH. HEG.
UIBVOE
HEG. KONSl SIHVJE
BHOO;KA
HHElA
SI. 5 Istosmjerni propelerni pogon s konstantnom strujom
774 ____________ TRANSPORTNA OPREMA
Trofazni pogon propulzije
Primjenjuje se opcenito kad vecih snaga iznad 4000 kW i na velikim preko-
oceanskim brodovima. Prednost strojeva 'za' izmjenicnu struju je u visim pogon-
skim naponima, dok je kad istosmjerne struje rnaksimalni pogon ogranicen na
aka 1 200 V fadi komutacije. Kao propelerni motod upotrebljavaju se sinhroni
strojevi s asinhronirn pokretanjem, koji osim ostalih prednosti imaju i tu, da se kod
visepropelernih brodova postize sinhrono okretanje propel era, a osim toga se kod
propelera sa zakretn-im krilima maze pastiCi patpuno jednaki zakret. Sve ave pred-
nosti smanjuju osjetljivost vlastite vibracije brodskog tfupa. Sisterni s asinhronim
motorirna rjede se primjenjuju.
Automatizacija
U danasnjem visokom stupnju elektronike na brodu se gotovo sve dade au10-
matizirati. Svrha -automatiziranja je visestruka': stedi se na broju posade, otpada
Ijudski faktor, a time se produzuje vijek trajanja strojeva, u danim okolnostima
regulira se na najekon'omicniji pogon, povecava sigurnost pogona, ako je kvalitetna
pouzdana, i olaksava zivot posade.
Sistem automatizacije proteze se na slijedeca podrucja:
a) upravljanje s komandnog mosta iii centralne kontrolne stan ice sa strojarskim
postrojenjem broda. Taj sistem objedinjava nadzor nad radom g]avnog propuJ-
zijskog stroja i njemu pripadnih pomocnih strojeva kao sto su kornpresori,
pumpe, separatori i dizelski agregati. U svojoj funkciji on regulira, nadiire i u
slucaju kvara iskljucuje iz pogona neispravan stroj i ukljucuje mirujucu rezervu;
b) kontrolira automatski i dpjavljuje eventualno nastajanje pozara u pojedinim
dijelovima broda;
c) ukljucuje automatski uredaj za ,gasepje pozara;
d) daje automatski alarm, ako je voda u brodskoj kaljuzi presia odredenu razinu;
e) daje alarm na komandnom mostu, kontrolnoj stanici i odredcnim stambenim
prostorijama, ako neki od strojeva vaznih za navigaciju i sigurnost broda ne
radi ispravno;
f) osigurava lspravan rad elektricne' centrale, tJ. ukljucuje i iskljucuje automatski
odredeni broj generatora prema opterecenju- ili radi havarije_;
g) omogucuje iokainu kontrolu rada strojeva vazne sluzbe;
h) program ira ukrcaj i iskrcaj tereta, njegovo odrz.avanje u klimatskim uvjetima
vrsi trimovanje broda.
Uredaji automatizacije mogu biti jako obimni iii ograniceni sarno na pojedine
vrste brodskog pogona, sto onda definira vrije,me koliko sati na dan strojarnica
moze biti u pogonu bez da je posada u njoj prisutna.
KlasifikaCijska drustva propisuju obim i nacin izvedbe za pojedine stupnjeve
automatizacije, tj. kada strojarnica moze trajno bid bez posade do 16 sati u 24 sata,
odnosno periodski, tj. 6 sati u 24 sata.
.
O,9t
yo,
oor;

r;i9l
L

i!;l ,
(- i!;l

'"

'"
'"

;g
L-.
'--- . 7'"=f--- ----- I- -I-
!!l

'"
,.
V

\

i!;l
CO
.;;.'"
'"
, '"
)
"'
I

,it
0007
oon
:::'

0
09,
v
,1 .!<
005l ."
OOi
g
<>

,..-' "

;t
!!l

.
'"

!:::!;:::

,.
- -- -:
.-_. __ ._._.
f-
.-
0_
-":
Et;:
o 0
C _
'"
-0.
C
e-


-
0
'"
c
>

"

" .?

"

!!l


"'-
,
'-;;
"
:;:;..
U
"

>
0
0 if
z -"
a
0
-"

I
001 "
OOl
775
..:
,
u
.;:;
<=

.:;
.;:;
"
.:;
-;;
..!l
g;
'"

"
N
'"
a
N
:1

0
:a
of
"
.!oc: :;:> ___
.2, v 5: N
'Cii tlJl '-' .....
0
E'G
" 0
on
-"
0.0
"

on
"
0.0.
C
0
'" .-
"
c _
c
c
'u

'"
'"

a >


0
c
."
oN
""
>-0.
0
"
-
'"
on
c
"
"
-
c.
'"
"
'"
::s!
N
:
'"
a a a
a a a
0001.1')
ViV)O_ c- _ 0

N
a a a
a a a
0000
\1')00_
"""'0

-
0
00"0
0
"O"OtQ"O

";ji-
>_Kii
776 _____________ TRANSPORTNA OPREMA
TOVARNI PROSTOR TERETNIH VAGONA JZ
Tovarna
Vrata teretnog vagona Oznaka masa
Zatvoreni
Otvoreni
Za ugljen
Za. vapno
po
ISO-u
IA
I AA
IB
IC
I D
IE
IF
2A
2B
2C
tona
G IS
s ogradom Kg IS
bez ograde Jb IS
Jab 30
za dugo drvo S 10
K/J IS
Kd 20
(krec) L IS
ISO-TRANSPORTNI SANDUCI (KONTEJNERI)
(prema JUS M.22.351/1971)
Dimenzije i maksimalne bruto mase
Serija I
Vrsta
Duljina Sirina Visina
pOll
mm mm mm
U1C-u
40/8 12192 2438 2438
40/8.6 12192 2438 2519
30/8 9125 2438 2438
20/8 6058 2438 2438
10/8 2991 2438 2438
- 1968 2438 2438
- 1460 2438 2438
Serija 2
- 2920 2300 2100
- 2400 2100 2100
- 1450 2300 2100
1) Union Internationale des Chemins de fer
(Medunarodna zeljeznicka unija)
Tovarni
prostor
m
3
48
20,9
-
-
-
22,2
25,6
-
Maks.
brutto
masa
t
30
30
25
20
10
7
5
7
7
7
Najvete dozvoljene mjere cestovnih vozila ____ --,-_____ 777
:\AJ\"!::CE UOZ\"Ol.JE:\E 'I.JEKE n:STOVNIH VOZILA
(Prema Pravilniku 0 uredajima, opremi, dimenzijama i ukupnim tezinama vozila
u prometu na cestama, SI. list br. 20/75).
Visina (izmedu vodoravne podloge i najizbocenijeg dijela)
Sirina
Duljina
- teretnog motornog vozila
- vucnog vozila s jednim iii s dva prikljucna vozila (ukljucivsi i teret koji
prelazi duljina vozila)
4,Om
2,5 m
12 m
18 m
Ako teret strsi vise od 1 m iza vozila, treba ga oznaciti plocom dimenzija
500 x 500 mm, obojenom izmjenicno dijagonalnim naraneastim i zutim (iii naran-
castim i bijelim) prugama, ~ r i n e 70 mm.
778 ______ ---'-______ -'--____ _
TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Red.
Spec.
Materijal
masa Taliste
br.
Oznaka
kg T
--
.
dm'
I
1 Aluminij AI 2,7 658
2 Aluminij rneki E-AI 2,7 658
za 1/2tvrdi E-A1 2,7 658
elektro- tvrdi E-AI 2,7 658
tehniku lijev. E-AI 2,56 658
3 Aldrej tvrdi E-AIMgSi 2,7 645
4 Al legure za lijev. AISi12 2,66 594
5 Antimon
Sb 6,62 630
6 Bakar meki E-CuF20 8,96 1083
za el. 1/2 tvrdi E-CuF25 8,96 1083
teho. tvrdi E-CuF30 8,96 1083
7 Bakr. lijev
- 8,9 1083
8 Barij Ba 3,6 704
9 Berilij Be 1,816 1284
10 Bismut Bi 8,9 277
11 Bronca alum in. CuAI5 8,17 1060
Bronca berilijska CuBe2 8,9 1000
12 Bronca kosit. za gnjee. CuSn6 8,86 1036
Bronca kosit. za lijev. CuSn10 8,6 1000
'13
Bronca za vodove Bc I 8,9 900
Bc II 8,65 900
Bc III 8,65 900
14 Crveni lijev
P.CuSn5PbZn5 8,6 1050
P.CuSnIOZn2 8,3 1050
15 Cink Zn 7,14 446
16 eelik: C 0,1 Mn 0,5 e 0146 7,8 1520
C 0,25 Si 0,3 e 1206 7,8 1520
17 C. magn. lim. norm. MD 7,7 -
C. magn. lim vis. leg. MT 7,6 -
18 eel. cica za vod. el 7,8 1500
ell 7,8 1500
eIII 7,8 1500
19 Duralumin AICu4Mg1 2,8 650
20 Germanij Ge 5,36 938
21 Grafit
- 2,25 2800
22 Hidronalium 5 AIMg5 2,61 625
23 Kadmij
Cd 8,45 321
24 Kalcij Ca 1,55 850
25 Kalij K 0,86 63
26 Kobalt Co 8,9 1495
27 Konstantan CuNi45 8,9 1275
28 platir. AICu 10 ... 20 4 -
METALI ZA
kod tempe
Toplin. Spec.
vodlj. topl.
W kJ
-- --
K'm kg'K
231 0,899
209,3 0,896
209,3 0,896
209,3 0,896
209,3 0,896
188,4 0,921
154,9 1,047
18,8 0,209
893,6 0,385
893,6 0,385
893,6 0,385
893,6 0,385
- 0,276
161,2 2,160
7,1 0,126
83,3 0,377
167,7 -
71,2 0,377
50,2 0,377
376,8 0,377
376,8 0,377
376,8 0,377
- -
- -
121,4 0,377
45,2 0,481
45,2 0,481
- 0,461
- 0,461
58,6 0,502
58,6 0,502
58,6 0,502
146,5 0,921
- 0,167
134 0,879
125,6 0,963
92,5 0,230
- 0,657
96,3 0,712
71,2 0,414
22,6 0,394
238,6 -
__ ________________ __________________
ELEKTROTEHNIKU
rature od 20C
Toplin. Spec. el.
Red. rastez. otpor
br. mm Q'mm
2
--
mK m
.
I 0,0231
2 0,023 0,02778
0,023 0,0303
0,023 0,02874
0,0284
3 0,023 0,0328
4 0,022 0,059
5 0,0109 0,386
6 0,017 0,01754
0,017 0,01818
0,017 0,01786
7 0,017 0,04-0,05
8 0,019
9 0,012 0,066
10 0,0135 1,01
11 0,017 . 0,Q98
0,06
12 0,0173 0;15
0,0173 0,17
13 0,017 0,021
0,0166 0,028
0,0166 0,056
14 - 0,091
- 0,125
15 0,0165 0,06
16 0,0115 0,14
0,0115 0,18
17 0,0115 0,12
0,0115 0,3-0,7
18 0,0123' 0,125
0,011 . 0,15
. 0,011 0,15
19 0,024 0;05
2O, 0,0081 11,2
21 0,0079 .22
22 0,023 0,065
23 0,031 0,0683
24 0,022 . 0,0343
25 0,084 0,064
26 0,011 0,0624
27 0,0149 0,49
28 - 0,026
Spec. Temp.
vodlj. koef.
Sm otpora
--
mm'
K-
'
41,5 0,0047
36 0,00435
33
34,8 0,00403
35,2
30,5 0,0036
17 0,004
2,6 0,0054
57 0,00425
55 0,0039
56 0,0039
-
15,2 0,0067
1 0,0045
10,2 0,0016
16,7 -
6;7 0,005, .
5,9 0,005
48 0,004
36 0,004
18 0,004
11 -
8 -
16,7 0,00419
7,1 0,0045
5,6 0,0045
8,3 0,0045
3;4-1,4 0,0045
8 0,0045
6,7 0,0045
6,7. 0,0045
20 0,0035
0,0014 -
0,05 0,0013
15,4 0,0020
. 14,6 0,0042
29,2 0,0057
15,6 0,0054
16 0,0068
2,05 _0,00003
38,5 -
'.
evrs!. Prekidno
na vlak istez. Tvrdoca
N 8, Brinell
--
mm'
%
- - -
70 ... 90 45...30 15 ... 25
100 ... 140 25 ... 8 25 ... 40
90 ... 180 8 ... 3 40 ... 60
90 ... 120 25 ... 18 24 ... 32
300 .... 350 9 ... 5 70 ... 100
140 .. ;260 9 ... 1 60 ... 70
86 1,6 35 ... 60
200 ... 250 30 40 .... 60
250 ... 300 6 60 ... 80
300 ... 370 4 I' 75...95
150 ... 180 20 ... 15 35
- - -
5 9
350 ... 500 30 ... 8 70 ... 150
620 ... 1200 22 ... 4 105 ... 365
400 .. .600 20 ... 2 . 150 ... 185
220 ... 280 20 ... 15 60 ... 75
500
600 40
700 10
200 12 ..
60
240 12 65
140 ... 190 35 ... 17 30
280 .. .410 28 65
440 ... 530 12 ... 23
400 20 -
700 10. -
1200 6 -
180 ... 420 15 ... 6 . 50 ... 90
- - -
4 ... 8
220 ... 320 19 ... 3 60 ... 80
64 17
.50 - 16
-
-
. 260
om
500 35
- - 35 ... 75
780 ___________ TEHNOLOGIjA I MATERIJALI
Metali za elektrotehniku _________________ 781
(nastavak)
Spec. Toplin. Spec.
Red.
Materijal Oznaka
masa Taliste yodlj. top!.
br. kg C W kJ
Toplin. Spec. 01. Spec.
TemP.'
tvrs!. iPrekidno
Red. rastez. otpor . vodlj. koe. na vlak istez.
Tvrdoca
br. mm Q'mm
2
Sm otpora N b, Brinell
-- -- --
--
-- --
dIll'

kg inK m mm'
K-
1
mm'
%
29 Kontakti sinter. AgCd015 9,$ 960 263,7 - 29 - 0,025 40 - - - 60 ... 100
CuW 13 1080 167,4 - - 0,04 25 - - - 120
AgNi 9,7 960 230,2 - - 0,028 37,5 - - - 90
30 Kositar (kalaj) Sn 1,3 232 67 0,730
31 Krom Cr 7,19 1903 61 0,461
32 Litij Li 0,53 186 71,2 3.308
33 Magnezij Mg
.
1,74 650 157,4 1,034
34 Mg-Iegure za MgAI6 1,8 630 -
-
MgMn2 l,g3 (;30 - -
35 Mg-Iegure za lijev. MgAI3Zn 1,84 610 75,4 1,047
MgAI9 1,81 596 11,2 1,047
36 Mangan Mn 7,2 1244 50,2 0,481
37 Manganin CuMn12Ni2 8,4 960 21,8 0,406
38 Mjed (za vijke) CuZn39Pb2 8,5 900 125,6 0,419
39 Mjed (za kovanje) CuZn40 8,35 905 121,4 0,377
40 Mjed (lim, cijevi) CuZn37 8,5 920 117,2 0,419
30 0,027 0,12 8,3 0,00447 28 40 12
31 0,0085 0,189 5,3 0,00558 - -
90
32 0,058 0,086 11,6 0,0049 180 22
33 0,026 0,046 21,7 0,01784 120 ... 240 7...4 30 .. .40
34 0,0245 0,055 18,2 - 230 ... 290 18 ... 6 50 ... 60
0,0245 0,055 18,2 - 190 ... 230 8 ... 1,5 40 ... 50
35 0,0245 0,083 12 - 140 ... 200 6 ... 1,5 50
0,0245 0,083 12 - 160 ... 200 5 ... 2 55
36 0,021 0,91 1,1 0,014 - - -
37 0,0187 0,43 2,3 0,00001 450 30
38 0,019 0,083 12 0,0016 370 ... 510 25 ... 10 90 ... 140
39 0,019 0,Q75 13,3 0,0016 340 .. .480 30 ... 8 80 ... 130
40 0,019 0,065 15,4 0,0016 300 ... 550 45 ... 5 70 ... 160
41 Molibden tvrdi Mo 10,2 2625 144,8 0,255 41 0,0051 0,056 17,9 0,0033 1000 ... 2800 5 ... 2 60 ... 250
42 Monelmetal NiCu30Fe 8,6 1400 25,1 0,498
43 Natrij Na 0,97 98 138,1 1,235
44 Nikal meki Ni 8,9 1453 87,9 0,456
tvrdi Ni 8,9 1453 87,9 0,456
45 Nikelin CuNi30MnIFe 8,8 1230 25,1 0,398
46 Niob Nb 8,57 2415 - 0,271
47 Novo srebro CuNi18Zn20 g,5 1000 25,1 0,402
48 Olovo Pb 11,34 3274 34,7 0,130
49 Platina Pt 21,45 1773:5 71,2
. 0,131
50 Platina-iridij PtIr5-30 21,5 1083 20,9 -
51 Platina-rodij PtRhlO 19,97 1600 - -
52 Rodij Rh 12,44 1966 87,9 0,251
53 SiJicij Si 12,3 1414 - 0,112
54 Srebra Ag 10,46 960,5 418,6 0,234
55 Srebro-nikalj AgNi20 10,1 1400 376,8 -
56 Srebro-kadmij AgCd20 10,1 880 309,8 -
57 Srehro tvrdo AgCu5 10,4 930 334,9 -
58 Srehro branca CuAg4 9,1 1080 - -
59 Tantal Ta 16,6 29915 54,4 0,151
60 Titan Ti 4,54 1727 - 0,528
61 Vanadij Va 6,1 1720 - 0,502
62 Volfram W 19,3 3380 200,9 0,134
63 Woodova legura (BiSnPb) 9,7 74 - 0,167
64 Ziato Au 19,32 1063 297,2 0,131
65 Ziato-nikalj AuNi5 18,3 1010 301,4 -
66 Zlato-srebro AuAg20 . 16,5 1040 309,8 -
67 .Zeljezo tehn. Fe 7,86 1535 71,2 0,461
68 ZelJezo lijevano SLI5 7,3 1200 46 0,540
69 Ziva Hg 13,54 -38,87 9,1 0,126
42 0,014 0,44 2,3 0,0019 650 10 115
43 0,071 0,0434 23 0,0055 - -
44 0,0125 0,087 11,5 0,0067 400 .. .450 70 ... 50 80 ... 90
0,0125 0,095 10,5 0,0067 630 ... 800 2...1 180 ... 250
45 0,0145 0,40 2,5 0,0002 500 35 -
46 0,0072 0,19 5,3 0,00395 300 ... 600 - 450
47 0,018 0,38 2,6 0,00007 500 ... 850 - do 160
48 0,Q28 0,208 4,9 0,00336 15 60 3
49 0,0089 0,106 9,4 0,0039 180 ... 370 45 ... 3 40 ... 110
50 0,009 0,2-0,3 5 ... 3,3 0,00065 300 ... 1160 17...10 100 ... 350
51 - 0,192 5,2 0,0017 -
- -
52 0,009 0,0451 22,2 0,0044 - - 156
53 0,007 1000 0,001 - 700 -
54 0,0195 0,0159 62,9 0,0041 130 .. .400 50 ... 20 15...90
55 - 0,021 47,6 - -
- 40 ... 70
56 - 0,050 20 - -
- 45 ... 120
57 - 0,019 52,6 - - - 5z ... 90
58 - 0,024 41,7 -
- - 160
59 0,0065 0,124 8,1 0,00382 350 ... 1200 - -
60 0,0085 0,80 1,3 0,0043 - - -
61 - 0,26 3,8 0,0028 - -
-
62 0,0045 0,055 18,2 0,004 350 .. .4150 4 ... 1 do 350
63 - 0,5 2 0,002 -
-
64 0,0142 0,0219 45,7 0,004 100 ... 230 70 ... 20 13 ... 75
65 0,123 8,1 - -
- 100 ... 150
66 0,074 13,4 - - - 36 ... 90
67 0,0123 0,096 10,5 0,006 180 ... 280 60 ... 40 45...90
68 0,Q105 0,6 ... 1,6 1,7 ... 0,6 0,0019 110 ... 230 - 180 ... 250
69 0,061 0,96 1,04 0,0009 - - -
1 kJ ,., 0,239 kcal, 1 kcal 4, 1868 kJ, 1 W /K . m,., 0,0024 cal/cm . s . K
782 783
TOPLINE TALJENJA
Materijal kg/dm' Materijal kg/dm'
(I kJ/kg",0,239 kcal/kg)
kJ/kg kJ/kg kJ/kg
Gips (v. sadra) Mast 0,92 ... 0,94
Aluminij 355,9 Kobalt 244,1 Nikal 293,1
Glina, suha 1,5 ... 1,8 Magnezit 2,95 ... 3,2
Antimon 161,5 Kositar 58,6 Olovo 23,9
masna 1,8 ... 2,1 Magnetit 4,95 ... 5,18
Bakar 209,3 Krorn" 134 Parafin 146,5
Glinica 3,9 Minij 8,6 ... 9,1
Berilij 1427,7 Led 334,9 Platina 113
Graftt 1,9 ... 2,3 Mikanit 1,9 ... 2,5
Bizmul 54,4 Litij 137,3 Srebro 104,7
Guma. meka 0,92 ... 1,3 Milovka 2,7
Cink 112,2 Magnezij 209,3 Sumpor 39,3
tvrda 1,2 ... 1,3 Mramor 2,5 ... 2,8
Kadmij 54,4 Mangan 251,2 Volfram 251,2
Gutaperka 0,98 Opeka obicna 1,4 ... 1,6
Kalij 54,4 Mjed 167,5 Ziato 67
Heraklit 0,50 Olovna gleda, prirodna 7,9
Kalcij 328,7 Natrij 113 2:elj. lijev. 96,3
Hematit 4,9 ... 5,3 umjetna 9,4
Jantar 1,0 ... 1,1 Ozokerit (vosak) 0,9 ... 0,96
NEMETALI
Jod 4,94 Papir suhi 0,9
Kamen Papir tvrdi 1,4
Specificne mase bazalt 3,0
Parafin 0,85 ... 0,92
(Metali str. 778. Izolac. materijali str. 788, Rasuti materijal str. 828)
gabro 2,8 ... 3,0 Pleksiglas 1,18
granit 2,6 ... 2,8 Pluto 0,2 ... 0,3
pjescenjak 2,2 ... 2,5 Pirit 4,9 ... 5,1
Materijal kg/dm' Materijal kg/dm'
vapnenac 2,5 ... 2,8 Porculan 2,3 ... 2,5
Kaolin 2,2 ... 2,6
Prespan 1,0 ... 1,4
h ~ t 2,5 ... 2,7 Dijamant 3,4
Karbid kalcijev 2,2 Sadra lijev, suha 0,97
Arsen 5,72
Dinamit 1,4 Katran od drv. uglj. 1,2 ... 1,3
Sadra pecena 1,8
Asfalt 1,1...1,5
Dolomit 2,8 ... 2,9 od smed. uglj. 1,0 ... 1,2
Salitra, cilska 2,26
Azbest '2,1...2,8
Devo sllseno na zraku od antracita 0,9 ... 1,1 kalijeva 2,0
Azbestna Ijepenka 1,2
bor 0,3 ... 0,8 Kaucuk 0,91
Salmijak 1,5 ... 1,6
Azbest cement nepresani 1,5 ... 2,0
bukva 0,7 ... 0,8 Koks 1,4 ... 1,9
Salonit (azb. cement) 1,8 ... 2,7
presani 1,8 ... 2,2
hrast 0,7 ... 1,0 Kolofonij 1,07 ... 1,09 Siderit 3,7 ... 3,9
Bakelit
1,4 ... 1,6
javor 0,5 ... 0,8 Koza. sirova 1,3 Smirak 4,0
Bakelit, papir 1,2 ... 1,4
lipa 0,3 ... 0,6 suha 0,86 Smola 1,1
Barit 4,3 .. .4,6
kesten 0,6 mastena 1,02 Soda kristalna 1,45
Beton 1,8 ... 2,5 smreka 0,4 ... 0,6 kromova 0,8 ... 0,85 Soda zarena 2,5
Bitumen 1,0 ... 1,1 topola 0,4 ... 0,6 Kreda 1,8 ... 2,6 Sol kuhinjska 2,16
Boksit 2,4 ... 2,6 Eternit (azb. cement) 1,8 ... 2,2 Kremen. krist. 2,65 Staklo 2,5 ... 2,6
Boraks 1,7 ... 1,8 Feldspat 2,5 ... 2,7 taIjeni 2,0 ... 2,2 Steatit 2,6
Buna 1,34 Fluorid 3,18 Kriolit 2,95 Sumpor 1,92
Celuloza 1,4 ... 1,5 Fosfor bijeli 1,83 Ksilolit 1,4 Samot 1,7 ... 1,9
Cement 0,8 .. 1,9 crveni 2,2 Led 0,88 ... 0,92 Samotna opeka 1,8 ... 2,2
Cerezin 0,9 Galica, modra 2,28 Linoleum 1,18 Selak 1,2
Cinkovo bjelilo 0,8 zelena 1,89 Liskun (tinjac) 2,6 ... 3,2 Selak papir 1,35
7M ____________________________________ ___
Skriljac
Tinjac
Troska
U gljen, drveni
lignit
mrki
2,6 ... 2,7
2,6 ... 3,2
0.6 ... 0,9
0,25
0,9 ... 1,30
1.1...1,30
kameni
antracit
Vapno, fivo
gaseno
Vosak
Vulkanfiber
1.25 ... 1,45
1,35 ... 1,75
0,9 ... 1,3
1.2
0,95 ... 1,05
1,25 ... 1.5
toplina c i toplinska vodljivost ). nekih nemetala
(Izolac. ma!.: str. 788)
1 kJ/kgK",0,239 kca1/kg 'C 1 W/mK",0,860 kcal/hm 'C
c ).
c ).
kJ/kgK W/mK
kJ/kgK W/mK
Asfalt
0,92 0,74 Pijesak suh
0,32
Azbes!. karton 0,16 vlazan 0,71 1,10
Beton 0,88 1,10 Pluto 2,05 0,05
Drvo suho:
Poreulan 0,79 1,16
bukva
0,35 Silika opeka 600' 1,34
bor 2,72 0,14 Silika opeka 1000' 1,65
hrast 2,38 0,19 Snijeg
0,15
Drv. ugljen
0,84 0,06 Staklo 0,75 0,75
F osilno brasoo 0,88 0,08 Stakl. vuna 100' 0,84 0,05
Glina 0,88 1,28 Stakl. vuna 300' 0,10
Granit
0,84 2,91 Samot. op. 600' 0,84 1,32
Guma 1,42 0,16 Sarno!. op. 900' 1,56
Koks 0,84 Sljunak
0,37
Kremen
0,84 0,08 Ugljen 1,30 0,21
Koza 1,51 0,16 Vapnenac 0,88 2,21
Led 2,09 2,21 Vlakno od troske 0,75 0,06
Opeka 0,92 0,46 V una pietena 1,67 0,04
Pamuc. tkan.
0,07 Zemlja
0,52
Papir 1,34 0,14 Zid od opeke 0,75
Pepeo
0,84 Zbuka 0,84 0,79
785
nazivi izolacijskih materijala
Materijal R. br.l) Materijal R. br.l)
Araldit 51 Myollex N 73
Bretonit 42 Nomex 34
Canevasit 44 Novodur 56
Chromoplast 53 Okiten 58
Deglas 16 Pertinax 43
Dellit 43 Phasoflex 71
Diverrit 46 Plexiglas 61
Fenoform 22, 23 Resarit 61
Hostallon TF 62 Salonit 1
Hostaphan 7 Tellon 62
Isonom IPL 72 Terluran 56
Isonom NKN 74 Terphane 7
Izotext 44 Texazbest 42
Juvidur 64 Trafolit 41
Juvilleks 63 Triafol T 6
Kaplon 8 Trivoltherm P 72
Makrolon 60 Trivoltherm N 73
Melaform 25. 26 Trivoltherm NKN 74
Micares 55 Ultramid 57
Moplen 59 Uroform 24
Mylar 7 Vetronit 45
Myollex 71 Vitroplast 45
R. br. u tabl. str. 788 do 791.
Vaznije polimerne mase za prdaoje
iz tipizacije po DIN 7708/1968 DIN 16911/1972 i DIN 16912/1967
Termostab. Stupanj
Smola oblika Udarna otporn.
Naziv Tip na Punilo po cvrstoca na
bazi Martensu ml/mm2 klizne
'C struje
1 2 3 4 5 6 7
12 fenola, azbestno brasno 150 3,5 KA 1
13 krezola tinjcevo brasno 150 3,0 KA1

31 drvno brasno 125 6 KA 1
125 5 KA 1
"
51 kratkovlak. celuloza
C.
tekstilne krpice 125 12 KA1
0
74
c

83 tekst. krp., dry. br. 125 5 KA 1
t..
131 karbamida kratkovl. celuloza 100 6,5 KA3a
50 Koncarev prirucnik
'i
I,
78
6
1
I
2 3
' .
4
.
5
6
7
.
Amino-
152 melamimi
kratkovL
celuloza
120
7
KA 3b
plasti 155
kameno brasno
140 2,5
KA 3c
156
azbestno brasno
140
3,5 KA 3c
157
azb. i dry. brasno
140 45
KA 3c
I:eno- 180 fenola,
drvno bras no
120 6
KA3a
plasti/ 181
melamina
kratkovlak. celuloza
120 7 KA I
/Amiho- 182
dry. i karneno brasno
120
4
KA 3b plasti 183
celuL kam. bras no
120
5 KA 3b
Polies- 803

dugo stakleno vlakno
125 22
.
KA 3c
terske 804
kratko stakI. vlakno
140
3 KA 3c
Epok- 871 epoksida
kratko stakI. vlakno
120
8 KA 3c
sidne.l
1
872
dugo stakleno vlakno
125 15
KA 3c
1 mJ =0,102' 10 'kpm
" Prema DIN 16912/67 koji je povueen.
Napomena. - Zbog u'obicajene primjene u praksi uvrstena je klasifikacija
poJimernih masa za presanje po Klasifikacija po ISO obuhvacena je stan-
dardima: ISO 800/77 - Fenoplasti, ISO 2112/77 - Aminoplasti, ISO/DIS 4896/78
Melamin/fenoine mase za
ULJA, TEKUCINE, PLINOVI I PARE
Izolacijsko ulje
Oznaka ulja
Karakteristike
Dimenzija
Za transformatore
Za el. prekidaee
novog ulja
1U-T JUS B.H3.561
IU-P JUS B.H3.562
Gustoca kod
20C
kg/dm'
maks. 0,895
maks. 0,895
Kinematicki
viskozitet
na 20C
10-' m
2
/s (cSt)
maks. 30 (4,08E)
maks. 40 (5,35E)
na -15C
10-' m
2
/s (cSt)
-
maks. 500 (lOS,S E)
na -30C
10-' m
2
/s (cSO
maks. 1800 (237,6 E)
-
Plamiste
(zatvorena posuda)
OC
min. 130
min. 140
Stiniste
C
ispod -45
ispod -30
Neutralizacioni broj
mgKOH/g
maks. 0,03
maks. 0,03
Probojna cvrstoca
a)
novo ulje nesuseno
kV/cm
n:t in. 120
min. 120
b) novo' ulje sllseno
kV/cm
min. 200
min. 200
Faktor dielektr.
gubitaka' tan (j
kod 90C
maks. 0,005
maks. 0,005
787
Jedinice- SI za kinematicki viskozitet su m
2
1s i cm
2
Js a upotrebljavaju se jos
i centistok (cSt) i Engler ("E): I cSt=10-'m'/s=10-
2
cm
2
/s, a odnos do 0E:
E
1,5 2 2,5 3 4 5 6 7
cSt
6,25 11,8 16,1 21,1 29,S 37,4 45,2 $2,9
Iznad 1E vrijedi: E = 7,6 cSt . '. .'
Probojna cvrstoca se odreduje postUpkom po JUS N.A5.014.
Za staru ulje u pogonu nema JUS ptopisa. vee se koristi lEe preporuka
(Pub. 422/1'973): ,
Karakteristike
Napon el.
Dopllstene vrijednb.sti
uredaja
za transformatore
za prekidace
Probojna cvrstoca
iznadl70 kV
>200 kV/cm >120 kY!cin
170 kV
> 160 kY/cm
> 80 kY/cin
do 70 kV
>120 kV/cm
Faktor diel. gub.
<0,2-2,0
tan ij kod 90C
svi naponi
Specifieni el. otpor
svi naponi
Neutralizacijski broj
svi naponi
0,5 mg KOH/g
- d,
. .
Turbinsko ulje
Kinematicki viskoz.
Iitdeks
Phimiste
Oznaka
(otvor. Stliiigte
Vrsta Inhi"
0-'\n2/S(CSt)
E
viskoz.
posoda) C
birano
min.
C.min.
Turbinsko ulje, inhibirano (JUS B.H3.210 - 1974)
pri 50C
vrlo lako TU-VL 16 ... 24 2,4 ... 3,4 100 180
. I' ;;;
lako TU-L 25 ... 33 3,4 .. 4,4 100 190 :5 - 8
srednje TU-S 34 .. .42 4,6 ... 5,6 95
.
210 8
tesko TU-T 44 ... 52 5,8 .. ;6,9
95 220 &
. .'
50'
788 ___________ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
IZOLACIJSKI
Specif.
Relat. Diel. Spec.
R. dielek. gubici elektr.
br.
Naziv masa
konst. tan 6 otpor
g/cm'
pf
%
a'em
1 Azbest cement 2,7 6 ... 10 - 10
8
... 10'0
2 Beton normalni 2,2 ... 2,5 - - 10'
3 Bitumen kompaund 1. .. 1,1 3 ... 3,6 0,08 ... 3 10
13
... 1015
4 Cerezin 0,9 2,1...2,3 0,03 1018
5 DIvo impregnir. u ulju 0,88 3,3...4 6,5 ... 7 -
Folije:
6 celulozni triacetat 1,27 3.5 .. .4,1 1...3 10
15
7 polietilentereftalat 1,39 3,1 0,2...1,5 10
17
... 10
18
8 poliimid 1.42 3...3,5 0,3 10
18
9 polikarbonat 1,2 3 0,7
1015
Gume:
10 prirodna tvrda 1,2 ... 1,3 2,5 ... 5 5...10 10
1
, .. 10
12
11 meka 1,3 2,1. .. 2,9 0,2 ... 1 >10
12
12 umjetna (Perbunan) - 15...25 20 ... 50 10"
13 silikonska 1,1...2,1 2,5 .. .4 0,1. .. 2 10
14
... 10'6
Impregnirane tkanine:
14 pamucna uljna 1,2 5...7 - -
15 staklena uljna 1,3 4 ... 6 - -
16 staklena-poliuret. lak 1,3 4 ... 6 - -
17 staklena-epoksid. lak 3 .. .4 - -
18 staklena-silikon. lak 1,4 3 ... 4 -
-
Izolacijski lakovi: ,
19 za impregnaciju - 3,5 0,20 > 10
12
'20 za povrs. zastitu - - - > 10
12
21 K yare taljeni 2,07 3,2...3,9 <0,05 10
14
Mase za presanje:
smola punilo DIN tip
10
12
22 fenolna azb. brasno 12 1,8 6 ... 20 0,5
23 fenolna dry. brasno 31 1,4 6 ... 9 1,0 10'0
24 karbamidna celuloza 131 1,5 6 ... 9 0,3
1011
25 melamin. azb. brasno 156 1,8 10 ... 20 0,7 10
8
26 mel. renol. dry. brasno 180 1,5 6 ... 15 0,5 10"
27 poliester. stakl. vI. 803 1,8 4,3 0,06 10
12
28 poliester. stakl. vI. 804 2,0 5 0,04 10
12
29 epoksidna stakl. vI. 872 1,9 5,9 0,05 10
14
30 Mramor 2,5 ... 2,8 8,3 ... 10,3 0,5 ... 0,6 10" ... 10'0
Papiri:
10
15
.. 10
17
31 transrormat. suhi 0,5 ... 0,9 1,4 ... 2,6 -
32 transrormat. u ulju - 3,8 .. .4 0,2...0,4 -
33 azbestni 0,75 5 ... 8 15 10'
34 od aromatskog poliamida 0,78 ... 1,1 2,7...3 0,8 ... 1,5 10
16
Plinovi:
35 dusik 0,00125 - - -
36 suhi zrak 0.00129 I 0,1 5 10"
37 sump. heksafluorid SF 6 0,0066 1 -
-
38 vodik 0,00009 1 - -
39 Porculan tvrdi 23...25 5...65 17...25 10
11
".10
12
I'
,
,
__________________________ 7 8 9
MATERIJALI
Diel. Cvrstoca na Temp. Topl.
Topl. Upij.
Red. cvrst. koef. postoj.
br. Ep vlak tIak savij. produlj. do
vodlj. vode
kV/mm N/mm' N/mm' N/mm' . 1O-
6
/K
C W/mK % tez.
I 2 ... 3 - - 15
-
250 - -
2 1 12...20 70 ... 300 - 10 .. .40 - 0,8 ... 1,3 -
3 14 ... 85 - - - - 55 ... 140 0,17 -
4 20 - - - - 50 - -
5 2,5...14 45 ... 70 60 ... 80 100 ... 120 - 110 0,23 ... 0,46 -
,
6 80 ... 130 80 ... 90 - - - 120 - 1,7...3
7 160 150 ... 170 - - 60 130 - 0,3 ... 0,6
8 >200 180 - - 27 400 0,16 -
9 >100 55 - - 60 130 0,2 -
10 15 .. .40 70 ... 80 30 .. .45 60 ... 100 50 ... 90 80 0,22 0,75
11 16 ... 50 10 ... 25 - - 195 60 0,11...0,23 6,5 ... 3
12 23 20 ... 30 - - - 85 - 1
13 15 .. .40 <7 - - - 200(250) 0,35 0,1. .. 0,2
14 30 ... 50 35 ... 60 - - - 120 0,23 ... 3,5 -
15 20 ... 50 30 ... 200 - - - 130 - -
16 30 ... 50 30 ... 200 - - - 155 - -
17 25 ... 50 30 ... 200 -
- - 155 - -
18 15 ... 35 30 ... 200 - - - 180 - -
19 >30 - - - - 105 ... 200 - <3
20 >30 - - - - . 120 ... 180 - -
21 12 ... 15 2 ... 12 3...20 - 0,54 1000 1,4 ... 2,7 -
22 4 ... 7 20 120 50 15...30 140 0,7 0,3
23 5...10 20 200 70 30 ... 50 115 0,35 1,0
24 8 ... 15 30 20 80 40 ... 50 90 0,35 2,0
25 3...5 120 150 50 10 ... 30 130 0,7 1,1
26 10 ... 20 30 200 80 15 ... 30 110 0,35 1,2
27 13...15 25 120 60 50 125 0,55 0,5
28 13...15 30 230 55 30 140 0,55 0,2
29 15 100 - 90 - 120 0,40 0,1
30 20 ... 50 - - >1500 - 250 - 2,4 .. .4
31 8 ... 14 6 ... 8 - - 0,4 ... 0,7 90 <0,19 -
32 50 ... 60 -
- - - 105 <2,3 -
33 0.3 - - - - 300 0,2 ... 0,3 -
34 18 ... 30 80 ... 130 -
- - 220 0,20 -
35 2,1. .. 3 -
- - - - 0,024 -
36 2,1. .. 3 - - - - - 0,024 -
37 4 ... 5 - -
- - - 0,014 -
38 1,2...2,4 - -
- - - 0,175 -
39 2,5 ... 38 25...50 250 ... 550 30 ... 100 3,5 1400 1,2...1,6 0 ... 0,5
790-_---______ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI _________________________________________ 791
IZOLACIJSKI
MATERIJAL
Specif.
Relat. Die!. Spec.
R.
dielek. gubici elektr.
hr.
Naziv
masa
konst. tan b otpor p
gfcm
3
e'
% Q'em
Qie!. Cvrstoca na Temp. Top!.
Top!. Upij.
Red.
cvrst. koef. postoj.
vodlj. vode
Ep vlak tlak savij .. produz. do
hr.
kVfmm Nfmm' Nfmm' Nfmm' IO-'/K 'C WfmK % tez.
40 Pre!pan ohichi
1...1,3 2 .. .4 do 20 -
41 Prespan transformatorski 1,2 ... 1,4
- 1...2
-
Slojni presani materijali:
42 azbest. tv. tkivo fenolno
1,7 .. .1,9 - 10
'

43 tvrdi papir fenolni
1,4 5 ... 6,5 2 ... 15 10
'
... 1013
44 tvrdo tklvo fenoIno
1,3 ... 1,4 5 ... 6 <30 10
8
... 10.
45 stak!. tv. tkivo epoksid.
1,8 ... 1,9 5 5 10
12
46 stakl. tv. tkivo sdikon.
"1,6 ... 1,7 5 5 10
'

47 stakl. roving epoksid ..
1,7 ... 1,9 5 5 10
" 48 stakI. hasura poliest.
1,4 ... 1,8 5 - 10
'

49 Stakio borosilikatno tvrdo
2,4 4,5...6,3 0,2 ... 0,4 10
13
50 Steatit
2,6 5,5 ... 6,5 0,1...0,3 10
12
Smole za zalijevanje:
51 epoksid. bez punila
1,1...1,25 3,7 .. .4,2 0,7 ... 0,9 1015 ... 10
'7
52 s puniIom 1,7 ... 1,8 5,9 1 10
16
.. 10
'

53 poliester. bez punila
1,25 3 .. .4,9 0,8 ... 6 10
14
... 10
1S
54 s punilom 1,77 4 ... 5,2 1...5
-
55 poliuretan. bez punila
1,4 ... 1,8 4 ... 5 0,5 ... 3 -
Termoplasti:
56 ABS
1,06 2,7 ... 3,7 2 10.
14
-
57 poliamid
1,09 4 ... 10 2 ... 12 10
12
, .. 10
14
58 polietilen visokotlacni
0,92 2,1...2,3 0,02 ... 0,1 10
14
.. 10
'8
j9
niskotlacni 0,94 2,2 ... 2,4 0,Q25 10
'

60 polikarbonat
1,2 3,0 - 1015
61 polimetilmetaakrilat
1,18 3 ... 3,7 2 ... 7 10"-.,.10
15
62 politetrafluoretilen
2,1...2,3 2 0,02 ... 0,05 10
'
.... 10
'

63 polivinilklorid meki
1,38 3,3 ... 3,4 1,25 ... 11 10
'

64 polivinilklorid tvrdi
1,38 3,1...3,5 1,5 .. .4 10
u
.. IO
'

Tinjeeve izolacije:
65 mikafolij
1,25 3 .. .4,6 2 .. .4 -
66 mikaniti
1,9 ... 2,5 2,5 ... 5,5 3 . ...4 1015
67 tinjac (muskovit)
2,7 ... 3,2 6 ... 7 0,02 ... 0,1 1015 ... 10
17
Transformat. izolac. tekuc.:
40 8 ... 11 60 ... 70 80 50 ... 60 - 90 0,11 -
41 10 ... 12 70 ... 80 - 40 ... 70 - 90 - -
42 - 40 120 >65 10 ... 20 130 0,3 -
43 8 ... 25 100 ... 150 100 ... 300 150 .... 200 15 ... 60 115 ... 120 0,3 <9,5
44 8 ... 10 50 ... 80 180 ... 280 100 ... 130 30 ... 50 do 130 0,34 2,4
45 > 12 >220 150 ... 200 350 10 ... 20 130 ... 155 0,3 -
46 >6 90 50 > 125 10 ... 20 180 0,3 -
>12 >200 180
-
350 10 ... 20 155 0,3 -
47
48 >8 60 ... 100 >140 120 ... 200 15 ... 30 130(150) 0,3 -
49 10 ... 50 60 ... 80 250 - 4 - 0,7 ... 1 0
50 20 .. .45 60 ... 95 do 1000 120 ... 160 6,2 ... 9 1400 2 ... 2,6 0 ... 0,5
51 35 .. .40 65 ... 80 110 ... 130 90 ... 120 60 105 ... 130 0,21 0,1...0,3
52 30 ... 35. 75 ... 80 20 ... 22 70 ... 90 30 120 ... 130 0,6 ... 0,8 <0,2
53 18 ... 26 30 ... 70 70 ... 180 70 ... 120 100 130 ... 175 0,15 0,4 ... 1
54 17 ... 23 10 ... 20 110 ... 130 40 ... 60 50 150 ... 180 0,33 0,5 ... 1
55 35 ... 40 10, .. 80 - 30 ... 110 120 0,6 ... 0,8 -
56 35 >40 50 >45. - 80 0,17 0,6 ... 1
57 15 ... 25 50 ... 80 30 ... 10<) 2 ... 100 - 60 0,35 0,4 ... 2
58 20 ... 60 10 ... 18 5 12 - 70 0,35 <0,01
59 40 . .,50 23 ... 30 - 30 - 100 ... 120 0,4 <0,01
60 25 65 - 75 60 130 0,2 -
61 20 .. .40 20-:::35 120 ... 130 110 ... 14{ 30 ... 82 60 ... 80 0,18 0,1. .. 0,2
62 20 ... 60 20 ... 35 120 140 - 210(300) 0,23 0
63 50 ... 75 20 ... 70 - - - 70 0,2 .. ;0,3 0,1. .. 0,6
64 40 ... 50 40 ... 60 70 ... 80 110 - 67 0,16 0,2
65 20 ... 25 10 ... 30 -
- - 130 0,15 -
66 25 ... 35 -
-
- - 150 ... 300 0,2 ... 0,24 -
67 25 ... 200 5 177 - 3 ... 10 400 0,5 ... 0,6. -
68 difenilklorid (Clophen)
1,565 3,9 .. .4,5 '<0,1 10
12
... 101'4
69 transf. ulje mineraino
0,8 ... 0,89 2,3 ... 2,45 0,1...1
1012 .
70 transf. uJje silikonsko
0,76 ... 1,1 2,58 0,02 10
14
Viseslojne izolacije:
71 presp.-poliest.-prespan 1,2
- - -
72 poliest. 1,0
- - -
73
1,0 ... 1,15 - - - .
74
0,95 -
- -
68 22 ... 25 -
-
- - 105 0,097 -
69 8 ... 20 - - - 750 95 0,15 -
70 10 ... 12 - - - - 200 0,23 -
71 >50 65 ... 110 - - 135 -
-
72 50 ... 80 80 ... 100 - - - 130(150) -
-
73 50 ... 90 80 ... 100 -
-
- 155 - -
74 >50 70 ... 90 - - - 180 -
-
792 ________________________________________ ___
Svojstva tekucina
Specifiena
Vreliste
Materijal i
masa toplina
(1 bar)
Plamiste
kern. simbol
20C kJ C
C
kg/dm' kg K
Aceton C,H,O 0,79 2,177 56,1 -18
Alkohol
- etHni C
2
H,OH 0,79 2,554 78,3 +12
- metilni CH, H 0,793 2,554 64,5 +11
Benzin
lagani 0,67 do 0,70 2,093 60 do 100 -20
teski 0,70 do 0,75 1,884 100 do 150 -20do -10
Benzol C6H6 0,88 1,758 80,1
u s i ~ n a kisel.
- 40% HNO, 1,25 - -
- 91 % HNO, 1,48 - -
Etilni eter C
4
H
1O
O 0,714 2,303 35
Glicerin C
3
H
s
0
3
1,26 2,428 290
Glikol C
2
H,02 1,11 - 197
Kloroform CHCI, 1,50 0,963 61,2
Ksilol C, H I 0 0,86 1,716 140
. Petrolej 0,80 2,093 120do 150
,Solna kiselina
37% HCI 1,2 - -
Sumporna kisel.
27% H
2
SO
4
1,2
50% H
2
SO
4
1,4
87% H
2
SO
4
1,8 1,382 338
Trikloretilen ("Tri")
C
2
HCI, 1,466 0,963 87
Tetrakloretilen("Per')
C
2
Cl
4
1,62 0,879 121
Tetraklor ugljik
("Tetra") CCl
4
1,60 0,837 76
Toluol C,H, 0,87 1,674 111
Ulje strojno 0,92 1,884 -
VodaH
2
O 0,998 4,1868 100
Ziva Hg 13,55 0,138 357
Izolacijsko ulje za transformatore i prekidace vidi str. 786.
I kJ ~ 0.2388 kcal, I bar", I at.
-11
-
-
-40
+176
+111
-
+27
;" +40
-
-
-
-
-
+6
-
-
-
Koefie.
rastez.
20C
za 1 K
0,00143
0,0011
0,0012
-
-
0,00116
-
-
0,00162
0,0005
-
0,0013
0,00099
0,00099
-
0,00057
0,00119
-
0,00122
0,00111
0,00064
0,00018
0,000181
__ _________________________________________ 793
Zasicena vodena para
Tlak Temperatura Spec. volumen' Tlak Temperatura Spec. volumen
p 8 v p 8 v
bar C m'jkg bar C m'/kg
0,05 32.90 0,001005 14 195,0 0,001 149
0,06 36,18 0,001006 16 201,4 0,001 159
0,08 41,53 0,001008 18 207,1 0,001 168
0,1 45,83 0,001010 20 212,4 0,001 177
0,2 60,09 0,001 017 25 223,9 0,001 197
0,3 69,12 0,001022 30 233,8 0,001 216
0,4 75,89 0,001027 35 242,5 0,001 235
0,6 85,95 0,001 033 40 250,3 0,001 252
0,8 93,51 0,001039 45 257,4 0,001269
1,Q 99,63 0,001043 50 263,9 0,001 286
1,5 111,4 0,001 053 60 275,6 0,001 319
2,0 120,2 0,001 061 70 285,8 0,001 351
2,5 127,4 0,001 068 80 295,0 0,001 384
3 133,5 0,001074 90 303,3 0,001418
4 143,6 0,001084 100 311,0 0,001 453
5 151,8 0,001093 120 . . 324,7 0,001527
6 158,8 0,001 101 140 336,6 0,001611
8 170,4 0,001 115 160 347,3 0,001 710
10 179,9 0,001 127 180 357,0 0,001840
12 188,0 0,001 139 200 365,7 0,002037
Plioovi i pare
Specificna Temperatura
Kemijska
Relat.
Naziv masa toplina tezina vrenja taljenja
ozoaka
pri OC kJ zrak = 1 (1 bar) C
kg/m' kg K C
Acetilen C
2
H
2
1,1709 1,511 0,9057 - 83,6 - 81
Amonijak NH 0,7714 2,055 0,5967 - 33,4 -77.7 ,
794 ____________ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Specificna Temperatura
Rela!.
Naziv
Kemijska
masa toplina tezina vrenja teljenja
oznak.i
pri OC : kJ zrak= I (I bar) C
kg/m' .. kg K C
Argon Ar 1.7839 0.523 1.3799 -185.9 -187.9
Butan C
4
H
lO
2.703 1.699 2.091 - 0.5 -138.3
Cijan C,N, 2,32 - - - 21 - 34,4
Cijanovodik HCN - - - - 20.8 - 14.2
Dusik N, 1.2505 1.038 0.9673 -195,8 -210,0
Dusik u zrak u 1,2567 . 0,9721
- -
Dusikov oksid NO 1,3402 0,996 1,0367 -152 -163,5
Dusikov
suboksid N,O 1,9780 0,850 1,530 - 89,4 - 90,8
Etan . C,H, 1,356 1,729 1,049 - 88,6 -183,6
Etilni alkohol C,H,OH 2,043 - 1,580 78,3 -1I4,5
Etilen C,H
4
1,2605 1,612 0,975 -103,5 -169,4
Fozgen COCl, 4,531
-
- 8,2 -1I8
Helij He 0.1785 5,237 . 0,1381 -268,98 -272,1
Kisik 0, 1,429 0,913 1,1053 -182,96 - 218,9
Klor CI, 3,22 0,481 2,49 - 34,0 -102,4
Klorovodik HCI 1,639 0,812 1,268 - 85,0 -1I4,2
KJoroform CHCI, 5,283 - 4,087 61,2 - 63,5
Metan CH
4
0,7168 2,173 0,5545 -161 -182,5
Metilni
alkohol CH,OH 1,426 - 1,103 64.5 - 98
Neon Ne 0,900 1,030 0,696 -246,0 -248,6
Ozon 0, 2,22 - 1,71 -1I2 -192,5
Propan C,H
8
2,00 1,667 1,55 - 42,1 -187,7
Sumporni
dioksid SO, . 2,926 0,607 2,2635 - 10,0 - 72,5
Sumporni
trioksid SO, 2,75 - - 44,8 16,8
Sumporni
heksanuorid SF, 6,6 0,666 -
- 63,8 - 56
Sumporovodik H,S 1,539 0,996 1,191 - 60,4 - 85,6
Ug1jicni
dioksid CO, 1.977 0,820 1,529 - 78,5 - 56,7
monoksid CO 1.250 1.038 0,967 -191,5 -204
Vodik H, 0,0899 14,245 0,0695 -252,7 -259,2
Vodena para H,O 0,768 1,855 0,594 100,0 0,0
Zrak - 1,2928 1,005 1,000 -193 -213
I kcal. I bar", I at
Ogrjevna moe goriva
(donja ogrjevna moc)
Krut3 goriva
MJ/kg
Antracit 31,4 Ugljen Velenje
Drvo 14,65 U gljen Trbovlje
Drveni ugljen 28,47 U gljen Senova
Smedi ugljen 19,68 do 23,03 Ugljen Rasa
Kameni ugljen 28,9 do 32,24 UgJjen Banovici
Koks 24,28 do 30,35 U gljen Kakanj
U gljen Kreka 10,9 do 14,1 Ugljen Zenica
T ekuca goriva
Benzin 42,7 Petrolej
Benzol 40.28 Plinsko ulje
Lozivo uije. laka 41,03 do 41,87 Spirit (Etilni alkohol)
Lozivo uije, tesko
39,77
Plinovi
MJjm;*
Acetilen 56,35 Koksni plin
Butan 123,55 Mijesani plin
Etan 64,35 Gradski plin
Elilen 59,95 Grotleni' plin
Metan . 36,1 Rasvjetni plin
Propan 92,99 Vodeni plin
U gljicni monoksid 12,62 Zemni plin
Vodik 10,79 Zracni plin
*) 1 m! (normni m')je masa pi ina (kg) kod I ati 0<1:. I at ",0,981 bar
I MJ ",238,8 kcal
Oznaka
LIJEVANO ZELJEZO I CELIK
Sivi lijev JUS 'C,J2.020-1973.
0
Minimalna
795
MJ/kg
10,3 do 12,0
12,5 do 18,1
15,7 do 18,1
26,8 do 28,4
16,2 do 18,7
18,7do21,1
15.5 do 19,1
42,9
41,9
26,75
MJ/m;
19,3
6,03
15,5 do 18,0
4,00
20,5
10,8
37,68
4,6
Srednja.
JUS neobrad. vlacna vrijednost cvrstoce
epruvete cvrstoca na savijanje
1973. 1958.
mm N/mm' N/mm'
I 2 3 4 5
SLiO SL 12 30
-
13 230 340
SLl5 SL 15 20 180 320
30 150 300
45 110 270
796
1 2 3 4 5
SL ~ 13 280 410
SL20 20 230 390
30 200 360
SL 22 45 160 330
-
13 330 -
SL 25 SL26 20 280 460
30 250 420
45 210 390
20 330 -
SL 30 SL 30 30 300 480
45 260 450
20 380 -
SL 35 - 30 350 540
45 310 510
SL40 - 30 400 600
45 360 570
,
.. .. ..
Promjer epruvete ukazuJe na mehan. vflJednostt kad takvlh deblJma stIJene .
Do SL 15 za ni:ze zahtjeve (npr. sanitarni lijev); iznad SL 15 za vise zahtjeve.
. Masa odljevka izracunava se oa temelju gustoce 7200 kg/m
3
do SL 20, odnosno
7350 kg/m
3
za ostale vrste sivog lijeva.
Temperovani'lijev DIN 1692-1963 (JUS C J2.021)
Oznaka 0 Vlaena Granica
Tvrdoca Vrsta
JUS epruvete evrst. tecenja (J T
HB maks lijeva
DIN mm N/mm' N/mm'
BTeL 9 340 - -
12 350 - 220
GTW-35 15 360 -
bijeli
BTeL 40 9 360 200
12 400 220 220
GTW-40 15 420 230
CTeL 35 12
do 150
crni
GTS-35 15
350 200
feritni
.'
CTeL 45 12 450 300 160 do crni
GTS-45 15 200 pcrlilni
"
Masa odlJevka lzracunava se na temelju gustoce hJeva od 7400 kgjm
J
.
------------_______________________________ 797
-
Oznaka JUS
C.J2.020
ESL 10
Viacna
Cv[stoca
N/mm'
100
Sivi lijev za magnetska polja
U magnetskom polju H A/m
1250 I 2500 I 5000 I 10 000
je magnetska indukcija B T
0,40 I 0,60 1 0,80 1 0,95
Masa odJjevka izracunava se na temelju gustoce lijeva od 7200 kgjm
3
.
Celicni lijev JUS C.J3.011-1973.
Viae.
Gran.
Zilavost Magn. indukc. B T
Oznaka tee .
. evrst.
P,
u mag. polju H A/m
1973 1955 N/mm'
l1T
J/mm' 2500 5000 20000
N/mm'
CL.0300 CL.0345
-
380 190 1,45 1,60 . 1,75
CL.0301 CL.0346 0,5
CL.0400 CL.0445 -
450 230 1,40 1,55 1,70
CL.0401 CL.0446 0,4
CL.0500 CL.0545 -
520 260 1,35 1,55 1,70
CL.0501 CL.0546 0,3
.
CL.0600 CL.0645 -
600 300 1,30 1,50 1,65
CL.0601 - 0,2
CL.0602 - -
620 350 - -
-
CL.0603 - 0,2
CL.0700 - 700 420 - - - -
Masa odljevka izraeunava se na temelju gustoce Jijeva od 7850 kg/m3. Za
zavarivanje pogodni su CL.0300, CL.0301, CL.0400 i CL.0401, ali se u'z brizljivi
postupak mogu zavarivati i ostale vrste eelienog Iijeva.
I J/mm' '" 1 0 kpm/cm'
798 ___________ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
KONSTRUKCIJSKI CELICI
Toplo valjani <elici JUS C.BO.500-1970.
Vlaena
Granica Udarna
Oznaka 1)
C tecenja zilavost.
%
cvrstoca
kod
aT
1970. 1960.
Nlmm' Nlmm' Jlmm' C
C.OOOO (:.0000 -
- 330 ... 500 -
-
-
C.0261 (:.0245 V U 0,15 0,05 +20
(:.0270 (:.0210 N. 0,17 340 .. .420 190 ... 210 - -
t.0271 (:.0245 V N 0,15 0,35 +20
(:.0361 (:.0345 U OJ7 0,35 +20
C.0370 (:.0360 'N
0,20 370 .. .450 220 ... 240 -
-
(:.0371 (:.0345 N 0,17 0,35 +20
(:.0460 (:.0400 U 0,25 - -
(:.0461 (:.0445 V U 0,22 420 ... 500 240 ... 260 0,35 .
+20
(:.0462 (:.0462 )SU 0,22 0,35 0
(:.0471 (:.0445 V 'N
0,20 0,35 +20
(:.0561 (:.0560 U 0,20
520 ... 620 340 ... 360
0,35 +20
(:.0562 (:.0562 SU 0,20 0,35 0
C.0545 (:.0545 U 0,30 500 ... 600 280 ... 300 -
-
(:.0645 (:.0645 U 0,40 600 ... 720 320 ... 340 - -
(:.0745 (:.0745 U 0,50 700 ... 850 350 .. ,370 -
-
I) N=neurniren, U=umiren, SU=posebno umiren. t kpm/Cm2
Za zavarivanje taljenjem pogodni su celici kod kojih sadrzaj ugJjika (C) nije
veti od 0,22 %. ali se uz brizljivi postupak mogu zavarivati i ostale vrste celika.
Celici s C<O,20'Y,) mogu se cement irati, a s C>O,22% mogu se poboljsavati,
ali rezultati nisu tako sigurni kao za celike namijenjene izricito za te svrhe. Celici
za cementiranje obuhvaceni su s JUS C.B9.020, a za poboljsavanje s JUS C.B9.021.
Odgovarajuci dimenzijski standardi:
JUS oblik
C.B3.021 sipke okrugle
C.B3.024 sipke kvadratne
C.B3.025 sipke plosnate
C.B3.030 sipke pI. siroke
JUS oblik JUS oblik
C.B3.101 kutnici istokr.
C.S3.111 kutnici raznokr ..
C.B3.131 I profili
C.B3.141 U profili.
C.B3.550 trake
C.B4.110 lim. debeli
C.B4.111 lim. srednji
C.B4.112 lim, tanki.
Hladno' vuceni celici _________________ --799
Hladoo -vuceni celici
_ CelieRe sipke topJinski neobradene
JUS C. B3.402 -1979.
Vlaena
Gran.
Oznaka Debljine
evrstoca tee.
a,
'mm Nlmm' Nlmm,
(:.0361 5 ... 10 490 ... 780 370
(:.0362 10 ... 16 460 ... 760 310
(:.0363 16 ... 25 440 ... 690 280
(:.0370 25 .. .40 440 ... 690. 260
(:.0371 40 ... 80 390 ... 640 240
(:.0460 5 ... 10 540 ... 830 440
(:.0461 10 ... 16 540 ... 830 380
(:.0462 16 ... 25 540 ... 780 340
(:.0463 25...40 490 ... 740 300
(:.0471 40 ... 80 440 ... 690 260
5 ... 10 640 ... 930 510
10 ... 16 590 ... 880 420
(:.0545 16 ... 25 590 ... 830 390
25 .. .40 540 ... 780 330
40 ... 80 520 ... 760 290
5...10 740 ... 1030 590
10 ... 16 690 ... 980 490
(:.0645 16 ... 25 690 ... 930 ' 450
. 25 .. .40 640 ... 880 390
40 ... 80 620 ... 860 340
5 ... 10 830 ... 1130 670
10 ... 16 780 ... 1080 560
(:.0745 16 ... 25 780 ... 1030 520
25 .. .40 740 ... 980 450
40 ... 80 720 ... 960 370
.
Celicne sipke za automate
JUS C.BO.505 -1967.
Vlaena
Gran.
tee.
Oznaka
1)
evrstoca
Nlmm'
aT
Nlmm'
(:.1190')
h 500 ... 750 350
n 370 210
(:.12902)
h 520 ... 770 370
n 380 230
h 600 ... 850 400
(:.14903) n 500 290
P
600 ... 720 370
h 700 ... 950 450
(:.15903) n 600 330
p 650 ... 800 400
(:.3190')
h 550 ... 750 330
n 400 300
(;.3990
h 520 ... 770 370
n 380 230
I) h = hladno vlleeno stanje
n = norinalizirano stanje
stanje
2) pogo dan za cementiranje
J) pogodan za poboljsavanje
Mehanieka svojstva vrijede za debljine
10 do 30 mm.
Odgovarajuci dimenzijski standardi:
JUS Oblik Tocnost
C.B3.411 sipke okrugle h II
C.B3.412 sipke okrugle h 9
C.B3.421 sipke kvadratne h 11
C.B3.441 sipke .sesterokutne h 11
C.B3.431 sipke plosnate h II
800 ___________ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Celik za 'kHRove i klinovi
Klinovi se izraduju od celika (:.0645 prema JUS C.B3.450 s toenasell sirine
h9 i visine hll.
Propisano odstupanje 1Hrine utora za klinove bez nagiba (JUS M.C2.060, 061,
062) su:
za Vfstu spoja
CVfsto usadeni klin
lagano usadeni klin
U osovini
P9
N9
Odstupanja U IlIn za tolerancije klinova i utora
Nazivna h9 h11 P9
mjera min rnaks min maks min maks
> 6 do 10 0 -36 0 - 90 -15 - 51
>10 do 18 0 -43 0 -110 -18 - 61
> 18 .do 30 0 -52 0 -130 -22 - 74
>30 do 50 0 -62 0 -160 -26 - 88
>50 do 80 0 -74 0 -190 -32 -106
Niskougljitni celici
Hladno valjani limovi JUS C.B4.016-1978.
u glavi
N9
min maks
0 -36
0 -43
0 -52
0 -62
0 -74
P9
Js 9
Js 9
min maks
+15 -15
+ 18 -18
+21,5 -21,5
+26 -26
+31 -31
Mehanicka svojstva Dubina izvlacenja u mm
Vlaen. Produlj. Deb- Oznaka celika
Oznaka CVfstoca Os
Izvlacenje Ijina C.0146 C.0147 C.0148
Njmm'
%
0,5 8,3 8,9 9,5
C.0145 280 ... 500 -
- 0,7 9,0 9,6 10,2
C.0146 280 .. .410 28 normalno 1,0 9,8 10,4 10,9
C.0147 280 ... 380 32 duboko 1,5 10,7 11,3 11,7
C.0148 280 ... 360 36 vrlo dub. 2,0 11,3 11,9 12,3
kroz 27 mm0 (JUS C.A4.021)
Vrste povrsina: P 3 normalna,"p 5 najbolja
Izvedbe povrsina: G=glatka, M=mat, H=hrapava
Limovi vrste C.0145 i C.0146 izr.duju se sarno kao neumireni, C.0147 i C.0148
kao neumireni - oznaka N i kao posebno umireni - oznaka SUo
'Limovi se izraduju u obliku ploca (tabla), traka i lamela prema JUS C.B4 113, a
pogodni su za prevlacenje bojom, za galvanske i kovinske prevlake i za emajliranje.
Mase limova izracunvaju se na temelju gustoce celika od 7850 kg/m3.
------------____________________ _______ 801
,f
IY
i
Celicni kutni istokracni JUS C.B3.IOI-1962.

Staticke velicine
Pre-
0
sjek Masa
J,=J,J J, w = ~ J ~
111 n
Dimenzije A kg/m e
cm.!
em
J
i, mm maks
bxbxd mm' mm mm mm
(x 10
4
=mm4) (x 10
3
=mm
3
)
20 x 20 x 3 112 0,88 6,0 0,39 0.15 0,28 0,18 3,7 12 4,3
25 x 25 x 3 142 1,12 7,3 0,79 0,31 0,45 0,30 4,7 15 6,4
25 x 25 x 4 185 1,45 7,6 1,01 0,40 0,58 0,37 4,7 15 6,4
30 x 30 x 3 174 1,36 8,4 1,41 0,57 0,65 0,48 5,7 17 8,4
30 x 30 x 4 227 1,78 8,9 1,81 0,76 0,86 0,61 5,8 17 8,4
30 x 30 x 5 278 2,18 9,2 2,16 0,91 1,04 0.70 5,7 17 8,4
35 x 35 x 4 267 2,10 10,0 2,96 1,24 1,18 0,88 6,8 18 II
40 x 40 x 4 308 2,42 11,2 4,48 1,86 1,56 1,18 7,8 22 II
40x 40 x 5 379 2,97 11,6 5,43 2,22 1,91 1,35 7,7 22 II
45 x 45 x 5 430 3,38 12,8 7,83 3,25 2,43 1,80 8,7 25 13
50 x 50 x 5 480 3,77 14,0 11,0 4,59 3,05 2,32 9,8 30 13
50 x 50 x 6 569 4,47 14,5 12,8 5,24 3,61 2,57 9,6 30 13
55 x 55 x 6 631 4,95 15,6 17,3 7,24 4,40 3,28 10,7 30 17
60 x 60 x 6 691 5,42 16,9 22,8 9,43 5,29 3,95 11,7 35 17
60x 60 x 8 903 7,09 17,7 29,1 12,1 6,88 4,84 11,6 35 17
65 x 65 x 7 870 6,83 18,5 33,4 1 3 ~ 7,18 5,27 12,6 35 21
70x 70 x 7 940 7,38 19,7 42,4 17,6 8,43 6,31 13,7 40 21
70x 70 x 9 1190 9,34 20,5 52,6 22,0 10,6 7,59 13,6 40 21
75 x 75 x 8 1150 9,03 21,3 58,9 24,4 11,0 8,11 14,6 40 23
75 x 75 x 10 1410 11, I 22,1 71,4 29,8 13,5 9,55 14,5 40 23
80x 80 x 8 1230 9,66 22,6 72,3 29,6 12,6 9,25 15,5 45 23
80 x 80 x 10 1510 11,9 23,4 87,5 35,9 15,5 10,9 15,4 45 23
80x 80 x 12 1790 14,1 24,1 102 43,0 18,2 12,6 15,3 45 23
90x 90 x 9 1550 12,2 25,4 116 47,8 18,0 13,3 17,6 50 25
90x 90xll 1870 14,7 26,2 138 57,1 21,6 15,4 17,5 50 25
100x 100x 10 1920 15,1 28,2 177 73,3 24,7 18,4 19,5 55 25
100 x 100x 12 2270 17,8 29,0 207 86,2 29,2 21,0 19,5 55 25
llOx llOx 10 2120 16,6 30,7 239 98,6 30,1 22,7 21,6 45 25
1I0xllOxl2 2510 19,7 31,5 280 116 35,7 26,1 21,5 50 25
120x 120x II 2540 19,9 33,6 341 140 39,5 29,5 23,5 50 25
120x 120x 13 2970 23,3 34,4 394 162 460 33,3 234 50 25
51 Koncarev prirucnik
v.

,
't:-
.y
!
<
~ ~
4tl
Dimcnzijc Pre-
bxlJxd sjek
A
,
mm mm-
20x 40x 3 172
30 x 45 x 4 2S7
40x 60x 5 479
40x 60x 6 568
40x SOx 6 6S9
SOx 65x 5 554
50 x 65 x 7 760
50x 100 x 10 1410
55 x 75 x 7 866
60x 90x 6 869
60x 90x 8 1140
65 x 80 x 8 1100
65 x 100 x 9 1420
65x100x 11 1710
75x130x 8 1590
80x120x 8 1550
80x120xlO 1910
90x 130x 10 2120
90x130x12 2510
100xl50xl0 2420
b
Ozna- Dimenzije
ka h b Ii
I mm mm mm
8 80 42 3,9
10 100 . 50 4,5
12 120 58 5,1
14 140 66 5,7
16 160 74 6,3
18 180 82 6,9
20 200 90 7,5
22 220 98 8,1
24 240 106 8,7
26 260 113 9,4
28 280 119 10,1
30 300 125 10,8
32 320 1J1 11,5
34 340 137 12,2
36 360 143 13,0
38 380 149 13,7
40 400 155 14,4
Masa
e,
kg/m 111m
1,35 14,3
2.25 14,8
3,76 19,6
4.46 10,0
5,41 28,5
4,35 19,9
5,97 20,7
11,1 36,7
6,80 24,0
6,82 28,9
8,96 29,7
8,66 24,7
11,1 33,2
13,4 34,0
12,5 43.6
12,2 38,3
15,0 39,2
16,6 41,5
19,7 42.4
19,0 48.0
Pre-
t sjek
A
mm mm'
5,9 757
6,8 1060
7,7 1420
8,6 1820
9,5 2280
10,4 2790
11,3 3340
12,2 3950
13,1 4610
14,1 5330
15,2 6100-
16,2 6900
17,3 7770
18,3 8670
19,5 9700
20,5 10700
21,6 11800
Statickc velicine
e
J, I J,
I J" w, .1 ~ i'l y
en1
3
em
3
mm (xI04=mm-l:) (xIO'=mm') mm
4,4 2.79 0,47 0,30
1,08 I 0.30
4,2
7,4 5,78 2,05 1,1 8 1,91 p.91 6.4
9.7 17.2 6,11 3.50 4.25 2.01 8,6
10.1 10,1 7,12 4.12 5,03 2.38 85
8.8 44,9 7,59 4.90 8,73 1,44 8,4
12.5 23.1 11,9 6,21 5,11 3.18 10.6
13.3 31,0 15,8 8,37 6,99 4,31 10,5
12.0 141 23,4 15,5 22.2 6,17 lOA
14.1 47,9 21.8 11.8 9,39 5.32 11,7
14.1 71,7 25,8 14,6 11,7 5.61 13.0
14,9 92.5 33,0 19,0 15.4 7,31 12,9
17,3 68,1 40,1 20,3 12,3 8,41 13,6
15,9 141 46,7 27.2 21,0 9,52 13,9
16,7 167 55,1 32,6 25,3 11,4 13,8
16,5 276 68,3 41,3 31.9 11,7 16.1
18,7 226 80,8 45.8 27,6 13,2 17,2
!9,5 276 98,1 56,1 34,1 16,2 17,1
21,8 358 141 78,5 40,5 20,6 19,3
22,6 420 165 92,6 48,0 24,4 19,2
23,4 552 198 112 54,1 25,8 21,5
Celicn; I profil; JUS C.B3,131-1962.
Staticke velicine
Masa
J, J J, w,l, W; i.7;
em
4
em'
kg/m (xI0
4
=mm
4
) (xlQ3=mm
3
)
mm
5,94 77,8 6,3 19,5 3,00 32,0
8,34 171 12,2 34,2 4,88 40,1
11,1 328 21,5 54,7 7,41 48,1
14,3 573 35,2 81,9 10,7 56,1
17,9 935 54,7 117 14,8 64,0
21,9 1450 81,3 161 19,8 72,0
26,2 2140 117 214 26,0 80,0
31,1 3060 162 278 33,1 88,0
36,2 4250 221 354 41,7 95,9
41,9 5740 288 442 51,0 104
47,9 7590 364 543 61,2 III
54,2 9800 451 653 72,2 119
61,0 12510 555 782 84,7 127
68,0 15700 674 923 98,4 135
76,1 19610 818 1090 114 142
84,0 24010 975 1260 131 150
9204 29210 1160 1460 149 157
/!II
mm
12 I
17
22
22
22
30
30
30
30
35
35
35
35
35
40
45
45
50
50
55
i,
mm
9,'1
10;7
12,3
14,0
15,5
17,1
18,7
20,2
22,0
23,2
24,5
25,6
26,7
28,0
29,0
30,2
31.3
~
i: e
t
,
0
"1
IIll
maks
111m mm
4,3 22
8.4 25
II 35
II 35
11 45
. 0,
m,
0
112
milks
mOl
II
13
17
17
23
13 I 35 I 21
13
13
17
17
17
21
21
21
0'
.,
23
23
25
25
25
I 35 I 21
55 j 25
40 23
50 I 25
50
1'-
-)
45 23
55. 25
55 25
50 25
50 25
50 25
50 25
50 25
60 28
-i
m
I
Z
o
r
o
0' n C)
In
mm
22
28
32
34
40
44
48
52
56
60
60
64
70
74
76
82
86
0
n
maks
mm
6,4
6,4
8,4
11
11
13
13
13
17
17
17
21
21
21
23
23
23
~
3:

-i
m
:;c
~
~
00
o
w
804 ____________________________________ ___
,
;;:; --8
N

"
E
u
s
s
s
s
s
s
'" S
S
II
M
o
.':S
.-
s
S
II
b
.':S
S
5
_ 5
S
"" S
S
"'" 5
S
f""IOOOOOOOOOOOO
OOV)Oo:::tQQNo:::t .... M MOO
",,_Mt-O-.;tOOr-.lt-NOOMOO
............ ...... r"l 1'"'1 N M M "<t -.:t on V)
V) V) V) V)l,f)
r-='ooaOO'\od
---<--_ ..... -
on on V) on

'" 0oo0N",,"-.oooONo:::I"'-OooO
,...... ____ NNNNNM
Bakar za elektrotehniku _---'-______________ 805
Plinske cijevi za cijevni navoj
JUS C.B5.225 - 1968
Celicne cijevi srednje teske bez propisanih mehanickih svojstava
Nazivni Vanjski Unut. Oznaka Veliki 0 Broj o rupe
promjer 0 0
Masa
navoja navoja navoja navoja
inca rnrn rnrn rnrn
kg/m
JUS M.BO.056 mm oa 1" mm
1/8 6 10,2 6,2 0,407 RI/8 9,728 28 8,7
1/4 8 13,5 8,8 0,650 Rl/4 13,157 19 11,5
3/8 10 17,2 12,5 0,852 R3/8 16,662 19 15
1/2 15 21,3 16,0 1,22 RI/2 20,955 14 19
3/4 20 26,9- 21,6 1,58 R3/4 26,441 14 24,5
1 25 33,7 27,2 2,44 Rl 33,249 11 30,5
1 1/4 32 42,4 35,9 3,14 Rll/4 41,910 11 39
1 1/2 40 48,3 41,8 3,61 Rl 1/2 47,803 11 45
2 50 60,3 53,0 5,10 R2 59,614 11 57
21/2 65 76,1 68,8 6,51 R21/2 75,184 11 73
3 80 88,9 80,8 8,47 R3 87,884 11 85
Profilni kut navoja 55, Navoj moze biti i konican 1: 16
BAKAR ZA ELEKTROTEHNIKU
i elektrifna svojstva proizvoda osim zica prema DIN 40500-1970
Oznaka Viae. Gran. Vod-
i stanje Oblici i Debljina cvrst. pla,t. Tvrd. IjiY.
DIN dimenzije min (10.2 HBIO rn
JUS mm N/mm' Omm
2
1 2 3 4 5 6 7
limovi i trake do 1
0,1 do 5
E-Cu F20 sipke 10 ... 100 maks 45
ETl-Cu (;20 plo,. sir. 10 ... 100 2 ... 40 200 120 do 57
plo,. sir. 100 ... 200 5 ... 30 70
cijevi svih 0 ,ye
limovi i trake do 1
1. .. 5
.
E-Cu F25 sipke 10 ... 100 min 70
ETl-Cu (;25 plo,. sir. 10 ... 100 2 ... 40 250 200 do 56
plo,. sir. 100 ... 200 5 ... 30 90
cit,evi ,yih 0 do 10
806
TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
-
I 2 3 4 5 6 7
Bakar za elektrotehniku __ _
Babena lakirana ziea za Damote JUS N.C7:110-1976.
-----____ 807
Jimovi i trake do I 55 Mjerc za sve vrsle laka
1... 5
E"Cu F30 sipke 6 ... 50 min 85
56
ETI-Cu C30 plos. sir. 10 ... 100 2...15 300 250 do
pI os. sir. 100 ... 200- 5 ... 12 105
cijev.i do 0160 do 5 55

Prirast izol.
I
Promjer zice Otporl)
Nazivni norm.
I
pojac. L!
I
L2 ist. strujom.
Masa
0 L! L2 maks maks 20C
mm
mm
mm Q/m
kg/km
Iimovi i trake d0 I
1... 3
E-Cu F37 ipke 2...10 min 95
ET1-Cu C37 plos. sir. 10 ... 100 2... 3 370 330 do 55
plos. sir. 10 ... 50 3... 6 115
cijevi do 050 do 3
Mjcd (mesing) i brollea; str. 778.
Mehanicka svojstva zica za namote prema DIN 40500 - 1973.
Gran. Produ-
Oznaka i stanje .Promjer
V1acua
plas!. ljenje
CVfstoca
0"0.2 bL =;200
DIN JUS mm N/mm'
maks.
%
.
0,03 ... 0,05 200 ... 290 180 II
>0,05 ... 0,08 200 ... 290 180 15
>'0,08 ... 0,1 200 ... 280 180 17
>0,1 ... 0,16 200 ... 280 180 20
E-Cu 58 F20 ET l-Cu C20 >0,16 .. ,0,2 200 ... 280 150 22
OF-Cu F20 EB2-Cu C20 >0,2 ... 0,315 200 ... 280 150 24
>0,315...0,5 200 ... 270 150 26
>0,5 ... 0,9 200 ... 270 150 30
>0,9 ... 1,5
1l
200., .. 270 150 33
>1,5 ... 3
2
) 200 ... 270 100 35
>3 ... 8
3
) 200 ... 260 100 37
1) Vrijedi i za -plosnate zice debljine pd -0,5 do 1,5 mm.
2) Vrijedi .j za plosnate fiee debljine iznad 1,5 do 3 mm.
3) Vrijedi i za pI os nate fice debljine iznad 3 mm.
Zice imaju vodljivost od .najrnanje 58 m/Qmm2,
1
,
2 3 4 5 6 7
0.02 0,004 0,007 0,025 o,o:n
54,88 0,0028
0,025 0,005 0,009 0,031 0,034 35,12
0,0044
0,032 0,005 0,010 0,040 0,043 21,44
0,0072
0,04 0,006 0.012 0,050 0,054 13.72 0,0112
0,05 0,007 0,015 0,062 0;068 8,781
0.0175
0,063 0,007 0,Ql5 0,078 0,085 5,531
0.0277
0,071 0,008 0,018 0,088 0,095 4,355
0.0352
0,08 0.008 0,018 0,098 0.105 3,430 0,0447
0,09 0,010 0,021 0,110 0,117 2,710
0,0566
0,1 0,010 0,021 0,121
0,129 2,195
0,0699
0,112 0,013 0,026 0.134 0,143 1,750
0,0877
0.125 0,013 0,026 0,149 0,159 1,405
0,109
0,14 0,015 0,027 0,166 0,176 1,120 0,137
0,16 0,016 0,027 0,187 0,.199 0,8575
OJ 79
0,18 0.018 0,029 0,209 0,222 0,6775
0,226
0,2 0,019 0,030 0,230 0,245 0,5488 0,280
0,224 0,021 0,031 0,256 0,272 0,4375 0,351
0,25 0,022 '
0,034 0,284 0,301 0.3512 0,437
0,28,
0,025 0,034 0,315 0.334 0,2800
0,548
0,315 ' 0,026 0,038 0,352 0.371 0,2212
0,694
0,355 0,027, 0,040 0,395
I
0,414 0,1742
0,881
0,4 0,029 0,043 0,442 0,462 0,1372
1.12
0,45 0,029 0,045 0,495 0,516 0,1051
1.42
0,5 0,029 0,048 0,548 0,569 0,08781 1,75
0,56 0,032 0,052 0,611 0,632 0;07000 2,19
0,63 0,034 0,054 0,684 0;706 ' 0,05531 2,77
0,71 0,036 0,060 0,767 0,790 0,04355 3,52
0,75
0.037 0,060 '0,809 0,832 0,03903 3,93
U,J 0,03'/ 0,060 0,861 0,885 0,03430 4,47
0,85 ,0,038
0,064 0,913 0,937
0,03038 5,05
0,9 0,038 0,065 0,965 0,990 0,02710 ,5,66
0;95 0,039 0;067 1,017 1,041 0,02432 6,31
1 0.040 0,069 1,068 1,093 0,02195 6,99
1,06 0,041 0,072 1,130 1,155 0,01954
7,8.5
l,12 0,041 0,072 1,192
1.217 0,01750 8,77
1,18 0,044
0#74 1,254 1,279 0,01577 9,73
1,25 0,044 0,076 1,325 1,351 0,01405
10,9
1032 0,044 0,078 1.397 1,423 0;OJ260 12,2
808
TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
1 2 3 4 5 6 7
1,4 0,047 0,080 1,479 1,506 0,01120 13,7
1,5 0,048 0,083 1,581 1,608 0,009756 15,7
1,6 0,049 0,085 1,683 1,711 0,008575 17,9
1,7 0,050 0,088 1,785 1,813 0,007596 20,2
1,8 0,050 0,088 1,888 1,916 0,006775 22,7
1,9 0,051 0,091 1,990 2,018 0,006081 25,2
2 0,052 0,094 2,092 2,120 0,005488 28,0
2,12 0,055 0,096 2,214 2,243 0,004884 31,4
2,24 0,056 0,098 2,336 2,366 0,004375 35,1
2,36 0,057 0,100 2,459 2,488 0,003941 38,9
2,5 0,058 0,102 2,601 2,631 0,003512 43,7
2,65 . 0,059 0,105 2,754 2,784 0,003126 49,1
2,8 0,059 0,106 2,907 2,938 0,002800 54,8
3 0,060 0,108 3,110 3,142 0,002439 62,9
1) Vrijednosti izracunate na bazi vodljivosti 58 rnjQmrn2
Postoje tehnicki uvjeti za 6 tipova taka, npr.
tip 3: JUS N.C7.l13 za :lieu s istaknutim mehanickim svojstvima taka; baza laka
polivinilformal-acetat. Granicna temperatura 120C.
tip 4: JUS N.C7.114 za toplinski postojanu fieu; baza taka poliester; temperaturni
indeks 155.
ALUMINIJ ZA ELEKTROTEHNIKU
i e1eklricna svoj,tva iica prema DIN 40501-1973.
Oznaka Promjer
i stanje
mm
-
E-AI F 7
0,2 do 1
>1 do 3,5
>3,5 do 14
E-AI F 9') 1,5 do 6
E-AIF 13') 1,5 do 6
0,2 do 1,5
E-AI F 17 > 1,5 do 3
>3 do 6
1) sarno za plosnate
2) i za plosnate do deb. 10 mm
Jl i za plosnate do deb. 5 mm
Vlaena
cvrstoca
N/mm'
60 ... 90
'
)
70 ... 120
70 .. ,100
60 ... 90
90 ... 130
130 ... 180
180
170
160
Gran. Svojslva 20 'C
plas!. Spec. olp. Vodlj.
(J 0.2
P Qmm'/m m
N/mm' maks nmm
2
60
4
) 0,0280 35,7
-
0,02817 35,5
- 0,0280 35,7
60
4
) 0,0280 35,7
7O') 0,02825 35,4
9O') 0,02825 35,4
- 0,02825 35,4
13O') 0,02825 35,4
13O') 0,02825 35,4
4) maksimalna vrijednost
5J minimalna vrijednost
Aluminij za elektrotehniku _________________ 809
Mchanicka i elektricna svojstva proizvoda osim fica
prema DI N 4050 I - 1973.
Deb.
Viae. Gran.
Tvrd.
Vodlji-
Oznaka
cvrst. plas!. vost
Oblici i dimenzije do HB
i stanje
min. (Jo 2
m
mm N/mm"
Qrnm2
E-AI F 6,5
sipke 63
65 25 20/30 35,4
plosnali do sir. 200 15
limovi 20
501)
18/30
E-AI F 7 teake 3 70
35,4
cijevi do 0250 12 25. 20/30
E-AI F 8 piosnati sir. >120 >5 80 50 22/32
35,2
limovi 6
80 25/35
teake 3
E-Al FlO sipke 20 100
34,8
piosnati do sir. 80 10 70 28/38
cijevi do 0120 6
limovi 4
110 32/48
teake
2,5
E-AI F 13
sipke 10
130
34,5
piosnati do sir. 12 3
90 32/42
E-AI F 16 limovi i trake 1,5 160 140 37/52 34,5
1) maksimalna vrijednost. Aluminijske legure: str. 778.
Mase okruglih, kvadratnih i esterokutnih sipki
Mase u kg/m
Mjera
Celik 7 850 kg/m'
Bakar 8 900 kg/m' Alum.2700kg/m'
d, a, S
mm
d a
$
d a
$
d a
-i i -i i -i i
3 0,0555 0,0707 0,0612 0,0629 0,0801 0,0694 0,0191 0,0243
4 0,0986 0,126 0,109 0,112 0,142 0,123 0,0339 0,0432
810
TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Mase' u kg/m
--
Mjera
Celik 7 kg/m'
Babr 8900 kg/m'
Alum.2700kg/m'
d. a, S
mm d a
s d a s d a
i -i
-i i i -i i ..
-- --
-
I 2 3 4
5 6 7 8 9
5 0,154 0;196 0,170 0,175 0,223 0,193 0,0530 0,0675
5.5 0,187 0,237 0,206 0,211 0,269 0,233 0,0641 0,0817
6 0,222 0,283 0,245 0,252 0,320 0,278 0,0763 0,0972
7 0,302 0,385 0,333 0,342 0,436 0,378 0,104 0,132
8 0,395 0,502 0,435 0,447 0,570 0,493 0,136 0,173
9 0,499 0,636 0,551 0,566 0,721 0,624 0,172 0,219
10 0,6/7 0.785 0,680 0,699 0,890 0,771 0,212 0,270
II 0,746 0,950 0,823 0,846 1,08 0,933 0,257 0.327
12 0,888 1,13 0.979 1,01 1,28 1,11 0,305 0,389
13 1.04 1,33 1,15
1.50 1,30
0,456
14 1,21 1,54 1,33 1,37 1,74 1,51 0,416 0,529
15 1,39 1,77 1,53
0,607
16
1.58 2,01 1,74 1,79 2.28
0,543
17 1,78 2,27 1.96 2,57 2,24 0,780
18 2,00 2.54
2,26
0,687
19 2,23 2,83 2,45
3,21 2,78 0,975
.20 2,47 3,14
2,79
0,848
21 2,72
3,00 3,92 3,40
22 2,98 3,80 3,29 3,38 4,31 3,73 1,03 1,31
24 3,55 4,52 3,92
5,13 4,44
1,56
25 3,85 4,91 4,37
1,33
27 4,49 5,72 4,96 6,49 5,62 1,97
28 6,15
5,48
1,66
30 5,55 7,07 6,12
6.94 1,91 2,43
32 6,31 8,04 6,96 7,16 9,11 7,89 2,17 2,76
34 7,13
36 7,99 10,2 8,81 9,06 11,3 9,99 2,75 3,50
38 8,90

40 9,86 12,6 11,2
3,39
41
11,4 15,0 13,0
4.54
42 10,9
45 '12,5 15;9
14,1
4,29
46 13,0 14;4
18,8 16,3 5,71
48 14,2
I
50 15,4 19,6 17,9 17,5 22,3 19,3 5,30 6,75
52 16,7
55 18,7 23,7 20;6
26,9 23,3 6,42 8,17
Aluminij za elektrotehniku _______________ 811
1
56
60
63
65
70
75
80
Mjera
d, s
3
4
5
5,5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
2
19,3
22,2
24,5
26,0
30,2
34,7
39,5
3 4 5 6 7
21,9
28,3 24,5 25,2 32,0 27,7
31,2 27,7
33,2 28,7
38,5 33,3 34,2
44,2 38,2 39,3
50,2 43,5 44,7
Mase okruglih i ksterokutnih sipki od mjedi
(CuZn39Pb2) gustoce 400 kg/m'
Mase u kg/m Mase U kg/m
d s
Mjera
d s
Mjera
-i -i
d,s
-i
-i
d,s
0,0594 0,0655 16 1,69 36
0,106 0,116 17 2,11 40
0,165 0,182 18 2,13 41
0,199 0,220 19 2,62 45
0,238 0,262 20 2,63 46
0,323 0,357 21 3,21 50
0,422 0,465 22 3,19 3,52 55
0,534 0,589 24 4,19 56
0,660 0,728 25 4,13 60
0,799 0,881 27 5,31 63
0,953 1;05 28 5,17 70
1,22 30 6,55 75
1,29 1,43 32 6,16 7,45 80
Za broncu mnoziti mase s faktorom 1,012.
Mase limova
8 9
6,65
7,63 9,72
8,41
10,4
13,6
Mase 1I kg/m
d s
-i
-i
8.55 9,43
10,6
12.3
13,3
15,4
16,5 18,2
22,0
20,7
23,8 26,1
26,1
32,3
37,1
42,2
Mase limova u kgjm2 izracunavaju se mno2cnjem debljine lima u mm s vrijed-
noscll gustoce dotienog materijala u kg/dm
3

.
Celik Bakur Aluminij Mjed Bronca Cink Olovo
Materijal:
C Cu AI99 AIMg3 CuZn37 CuSn6 Zn Pb
kg/dm' 7,85 . 8;9 2,7 2,66 8,4 8,8 7,2 11,34

npr. 1 m
2
ba:krenog lima 2,5 mro debljine -iroa 2,5 x 8,9=22,25 kgjm
2
MASE PROIZVODA OD KOVINA I SLITINA
CD
-
Mase piosnatog (kg po tekucem metru) N
Za ostale materijale mnoziti gornje vrijednosti sa faktorom: za bakar sa 1.134. za alurninij sa 0,344 za mjed 1,07
Sirina
mm
10
12
14
15
16
18
20
22
25
28
30
32
35
40
45
50
52
55
60
65
70
75
80
90
100
z

0
"
0.

E.
0.
..!:,
!!.
c .,
n,

.,
5;
0
"
'0
0

c
c.
N'
"
N .,
N'
0
;:;' 0
., 0
0
X

N
3
n
3


;:;
3
'"
0
.:::!
0.
<
E.


tj
N'
.,
Z
2.
.,
:::;
00
.....
N 0
N 0
,.
0
Z

3
3

Debljina mm (za deseti dio debljine uzrni deseti dio mase)
5 6 7 8 9 10
12 .1 13
0,39 0,47 0,55 0,63 0,71 0,78 0,94 1,02
0,47 0,56 0,66 0,75 0,85 0,94 , 1,13 1,22
'0,55 0,66 0,77 0,88 0,99 1,10 1,32 1,43
0,59 0,70 0,82 0,94 1,06 1,18 1,41
1
1,53
0,63 0,75 0,88 1,01 1,13 1,26 1,51 1,63
0,70 0,85 0,99 1,13 1,27 1;41 1,70 1,84
0.78 0,94 1,10 1,26 1,41 1,57 1,88 2,04
0,86 1,04 1,21 1,38 1,55 1,73 2,07 2,25
0,98 1,18 1,37 1,57 1,77 1,96 2,36 2,55
1,10 1,32 1,54 1,76 1,98 2,20 2,64 2,86
1,18 1,41 1,65 1,88 2,12 2,36 2,83 3,06
1,26 1,51 1,76 2,01 2,26 2,51 3,01 3,27
1,37 1,65 1,92 2,20 2,47 2,75 3,30 3,57
1,57 1,88 2,20 2,51 2,83 3,14 3,77 4,08
1,77 2,12 2,47 2,83 3,18 3,53 4,24 4,59
1,96 2,36 2,75 3,14 3,53 3,93 4,71 5,10
2,04 2,46 2,86 3,28 3,67 4,08 4,92
' 5,31
2,16 2,59 3,02 3,45 3,89 4,32 5,18 5,61
2,36 2,83 3,30 3,77 4,24 4,71 5,65 6,12
2,55 3,06 3,57 4,08 4,59 5,10 6,12 6,63
2,75 3,30 3,85 4,40 4,95 5,50 6,59 7,14
2,94 3,53 4,12 4,71 5,30 5,89 7,07 7,65
3.14 3,77 4,40 5,02 5,65 6,28 7,54 8,16
3,53 4,24 4,95 5,65 6,36 7,07 8,48 9,18
3,93 4,71 5,50 628 7,07 785 942 10 2
0991 3
."
I
- __ ..... 0
0

13
2.
I
OOWO\OVl a-.Ni
"

p

1
1
+0 1
:::
3 0. '0
U>
I
,
NNNNNNNNNNNNNN
Z:J

-

3 ","pOl
-'"
NNNNNNNNNNNNNN
3 g.; .J:o,';"VlVlVlO'l-..l-..l-..l-..l-..l-..l-..lOO
Vl\CI';"o\\oNO_W\JlO'\OO\CI_
00000000000000
...
I
3
0 ::I
. S"
."
'" ""

3

0
'Ow 00 a..
3 2. 00 000 U>o 00
"

.
1+ 0
g g
g
g
3 0. '0
N
... .....
U>
N
3 II

00000000000000
.....
U>
.
!
pOl
3
_.'00 I
? 0'-. a I
I
2'
g:
.,
o
a
!r
.,
N<
;:;.
"
- .,;'
n
tj
Z


1
..,

14 15 16 18 20 22
25 1 30
1,10 1,18 1,26 1,41 1,5<' 1,73 1,96 i 2,36
1,32 1,41 1,51 1,70 1,88 2,07 2,36 2,83
1,54 1,65 1,76 1,98 2,20 2,42 2,75 3,30
1,65 1,77 1,88 2,12 2,35 2,59 2,94 3,53
1,76 1,88 2,01 2,26 2,51 2,76 3,14 3,77
1,98 2,12 2,26 2,54 2,83 3,11 3,53 4,24
2,20
2,36
2,51 2,83 3,14 3,45 3,92 4,71
2,42 2,59 2,76 3,11 3,45 3,80
4,32 5,18
2,75 2,94 3,14 3,53 3,92 4,32 4,91 5,89
3,08 3,30 3,52 3,96 4,40 4,84 5,50 6,59
3,30 3,53 3,77 4,24 4,71 5,18 5,89 7,06
3,52 3,77 4,02 4,52 5,02 5,53 6,28 7,54
3,85 4,12 4,40 4,95 5,50 6,04 6,87 8,24
4,40 4,71 ,5,02 5,65 6,28 6,91 7,85 9,42
4,95 5,30 5,65 6,36 7,07 7,77 8,83 10,6
5,50 5,89 6,28 7,07 7,85 8,64 9,81 11.8
5,71 6,12 6,53 7,35 8,16' 8,98 10,12 : 12,2
6,05 6,48 6,91 7,77 8,64 9,50 10,8 13,0
6,59 7,07 7,54 8,48 9,42 10,4 11,8 14,1
7,14 7,65 8,16 9,18 10,2 11,2 12,8 15,3
7,69 8,24 8,79 9,89 11,0 12,1 13,7 16,5
8,24 8,83 9,42 10,6 11,8 13,0 14,7 17,7
8,79 9,42 10,0 11,3 12,6 13,8 15.7 18,8
9,89 10,6 11,3 12,7 14,1 15,5 17,7 21,2
11O 11,8 126 141 157 173 19,6 236

3&

3
VI VI
('l<
!!.
.. ;;c
IJ.)N ___ 00 000
00
\0 \0 '0 tv'Oo u-.tv \0 00:'" IJI ".J;:.. ".J;:.. W tv N

C



3
0
n,
"
'"

3&
00
tv Oo".J;:..-;""'OoIJlN Ooo.,".J;:..WN-;"'"
U>
3 0
'"
00

__ """

3
"


0\ .. .. .. .. .. " .. .. .. .. .. .. ..

3

00 "" '"
:-' -99 .. .. 9999999 .. 99
3&
n
N
3
c
""
U>
""
00 '-" N
N
"
.....

"'OO\V'l+;:.wtvN ............ ,....OOOooo

1
u-.o.,wtvNW'Oo...W'OOoIJIIJI".J;:..WN


00

3 " c

"
n
3& "
.. 0\ 0\.!Jl VI .. W .. N .. N .. N N:-:-:-,
00
V'l VI VI V'lN OOV'ltv
3
...
0
0
3:
""
Ntv __ ............
""
......

3
__ O\""'O\tv

00 o...".J;:..':..JW\O".J;:..".J;:.. \0 \0
3
"
>
._.
40
3,14
3,77
4,40
4,71
5,02
5,65
6,28
6,91
7,85
8,79
9,42
10,1
11,0
12,6
14,1
15,7
16,3
17,3
18,8
20,4
22,0
23,5
25,1
28.3
314
:::
.,


0
,..

C
00
;-
'" !!.
;;;
"

i;.

:::
.,


0
,..
" c
'!S.

a,

..
Q
"

N'
;;'
Q
-I
m
J:
Z
o
.,...
o
C)
'>
3
>
-I
m


>
!::
3
'"
..
11>
'C
.,
0
N'
<
0
0..
'"
0
0..
"
0
:5.
"
'"


"
'"
I
eX>

w
814--------__ I MATERIJALI

e
min
= 1,1 s
Navoj JUS M.BO.01O-1972 profilni kut 60
0
-
Ozna- Ko- Presjek Mali promjer
0
ka rak jezgre unut. navoja
2l
svrdla
"
mm
AdJ mm
2
min mm maks mm
M 3 0,5 4,473 2,459 2,599 2,5
M 3,5 0,6 5,997 2,850 3,010 2,9
M 4 0,7 7,745 3,242 3,422 3,3
M 5 0,8 12,680 4,134 4,334 4,2
M 6 1 17,883 4,917 5,153 5.0
M 8 1.25 32,820. 6,647 6.912 6.8
MIO 1.5 52,270 8,376 8,676 8.5
M 12 1,75 76,209 10,106 10,441 10,2
M 16 2 144,043 13,836 '14,210 14,0
M 20 2,5 225,080 17,294 17.744 17,5
M 24 3 324,096 20,752 21,252 21,0
NA VOJI I ELEMENTI
ZA SPAJANJE
,navoj i
elementi za spajanje
Vijak - matica - steljka
Mjere u mm
s h III d D 11
5,5 2 2.4 3,2 7 0,5
6 2.4 2,8 3,7 8 0,5
7 2,8 3,2 4,3 9 0,8
8 3.5 4 5,3 10 I
10 4 5 6,4 12,5 1.6
13 5,5 6,5 8,4 17 1,6
17 7 8 10,5 21 2
19 8 10 13 24 2,5
24 IO 13 17 30 3
30 13 16 21 37 3
36 15 . 19 25 44 4
I) ,UJedno vanJskl 0 vlJaka U mm. JUS obuhvaca JOs M 7, M 14. M 18 i M 22.
21 Granicne mjere za klasu tolerancijc 6H prema JUS M.BO.045 _ 1967.
Oblici j standardi vijcanih elemenata
f1'
-3

M.B1.117
-l- -$ M.B1.601 @M.B2.011
M.B .054
. M. B2.012
'M.82.013
&__j-M.B1.051
M.81.052
___ ;} M.B1.135
i
$. M.81,603
M.81.604
1-$-M.82.141

-lJ- M.at07l __ M.B1.118


M.81.125

-3 M.B1.144
M,81.650

i
M.81.260
-8- t $ M.82,136
l , M.81.171 -+.p M.B1.261
M.81,262
--------------------______ 815
.M,81.210
-e-

j $M.81.660
i$ M,S2.151
BI----;J M.B1.103

M.81.290

t $ M.B2.151.
81'
-3- M.81.163

M.81.291
$
M.B2.300
f!3-M.B2.031
. M.B2,032
Opteretivost vijaka i momenti pritezanja
Za vijke s pr'opisanim mehanickim svojstvima (kJasama cvrstoce) vrijede nize
navedena dopustena- opterecenja FuN i rnomenti pritezanja T u Nm. Opterecenja
su izracunata liZ uvjet dopustenog naprezanja 0,3 (102' a momenti pritezanja liZ uvjet
0,7 (JO.2 Nmm
2
. '
Klase cvrstoee vijaka - JUS M.B1.023 - 1975.
1974. 4,6 4,8 5,6 5,8
Oznaka
6,6 6.8 6,9 8.8 10,9 12,9
1964. 40 50 60 80 100 120
-_.
Cvrst.
N/mm' 400 500 600 800 1000 1200
Gran.
0"0.2
240 320 300 400 360 480 540 640 900 1080
Prod.
()5 '/;, 25 14 20 10 16 S 12 12 9 8
Vijak Dopuslenu oplercccnja F N
liZ 0.3 0"0.2
I
I
2 3 4 5 6 7 8 9 10 II
M 3 322 429 402 536 482 643 724 858 1 206 1447
M 3,5 432 576 540 720 648 864 972 I 151 1619 1943
M 4 558 744 698 930 837 I 116 I 256 1488 2093 2511
M 5 914 1219 I 143 1524 1372 I 829 2057 2438 3429 4115
M 6 I 289 1 718 1611 2148 I 933 2578 2900 3437 4833 5800
M 8 2362 3 149 2952 3936 3542 4723 5314 6298 8856 10 627
M 10 3766 5021 4707 6276 5648 7531 8473 10 042 14121 16945
M 12 5486 7315 6858 9144 8230 10 973 12344 14630 20574 24689
M 16 10 368 13824 12960 17280 15552 20736 23 328 27648 38880 46656
M 20 16200 21600 20250 27000 24300 32400 36450 43200 60750 72 900
M 24 23328 31 104 29 160 38880 34992 46656 52488 62208 84480 104976
816 __________ 1 MATERIJALI
Yijak Momenti pritezanja M Nm" uz 0,7 0'0.2 (l Nm:::::: 10 kpcm)
I 2 3 4
c
5 6 7 8 9 10 11
M 3 0,5 0,7 0,6 0,8 0,75 1,0 1, I 1,3 1,9 2,2
M 3,5 0,8 1,1 1,0 1,3 1,2 1,6 1,8 2,1 3,0 3,6
M 4 1,2 1,6 1,5 2,0 1,8 2,4 2,7 3,2 4,5 5,5
M s 2,3 3,0 2
J
8 3,8 3,4 4,5 5,1 6,0 8,5 10,2
M 6 4,0 5,3 5,0 6,7 6,0
I 80
9,0 10,7 15,0 18,0
. ,
M 8 9,2 12,2 11,4 15,3 13,7 18,3 20,6 24,4 34,3 41,2
MIO 17,5 23,3 21,9 29,2 26,3 35,0 39,4 46,7 65,7 78,8
M 12 29,8 39,7 37,2 49,6 44,6 59,5 67,0 79,4 111,6 133,9
M 16 164,3 85,7 80,3 107 96,4 128,6 144,6 171,4 241 289
M 20 125,5 167,4 157 209 188 251 282 335 471 565
M 24 217 289 271 362 325 434 488 579 814 976
Opcemlo: F -=-0,3' 0"0 2' Ad3 N
T = 0,93' (1
0
,2' A
d3
' P' 10-
3
Nm. Tumacenje:
0,12); 0,12 faktor trenja celik na celik
0"0.2= granica plasticnosti, O"T = granica tecenja u Njmm
1
Ad3 = presjek jezgre u mm
2
, vidi str. 814.
P = korak navoja u mm.
Za cvrsto pritezanje vijaka bez pogonskog opterecenja ide se blizu gran ice
plasticnosti. Momenti pritezanja su tada 1,4 puta veci od navedenih u tablici.
Pregled navoja za osigurace i zarulje
-
Za osigurace Za zarulje
do do do Navoj
A
Tip Navoj Standard Vrst
A W podnoska
25 DII E 27 JUS N.E5.005 patuljaste 0,2 E 5
63 DIll E 33 do 061 - dzepne 0,3 EIO
100 DIY R 1 1(4" 1962." iluminac. 40 E 14
200 DV R 2"
normalne 200 E27
25 Neozed E 16 DIN 49315+ (JUS N.L1.201 1000 E40
49325-5.71 - 1964)
I) Instalacljski osiguracl tlpa D se sastoJe od:
osnove (D II i D III s prednjim iii straznjim prikljuckom, D IV i D V sarno sa
straznjim prikljuckom), .
rastalnog uloska DII ,i P V (dodati nazivnu struju i ev. rijec "tromi" ako obicni
ulosci ne zadovoljavaju,
krtpe D II i D V i od kalibarskogj>rstena D n do D Y.
Rastalni ulosci: str. 207. Cijevni navoj R I 1/4" i R 2" na str. 805.
----------------------------_______________ 817
Grlo zarulje iIi podnozje osiguraca
" ",-
Podnozak zarulje iii glava osiguraca
Oznaka Vanjski navoj
navoja d d
1
E 5
maks 5,33 4,77
min 5,23 -
E 10
maks 9,53 8,51
min 9,36 8,34
E 14
maks 13,89 12,29
min 13,70 12,10
E 16
maks 15,97 14,47
min 15,75 14,25
E27
maks 26,45 24,26
min 26,15
1
23
,96
E 33
maks 33,05 30,45
min 32,65 30,05
E40
maks 39,50 35,90
min 39,05 35,45
Navoj za elektrotehniku
(Edisonov navoj)
Osnovni profil: JUS M.BO.086 - 1952.
Granicne mjere: JUS M.BO.380 - 1956.
Mjere u mm
Unutarnji navoj Koraka Korak Polumjer
D .. D
1
na 1" h r
5,49 4,93 25 1 0,293
5,39 4,83
9,78 8,76
14 1,814 0,531
9,61 8,59
14,16 12,56
9 0,822
13,97 12,37
2,822
16,25 14,75
",.10
0,708
16,03 14,53
2,5
26,85 24,66
7 3,629 1,025
26,55 24,36
33,55 30,95
6 4,233 1,187
33,15 30,55
40,05 36,46
4 6,350 1,850
39,60 36,00
Navoj E 5 i E 16 nije prema JUS, vee prema DIN 40400.
Navoji UNC i UNF
Poslije 1948. godine, U Velikoj Britaniji, USA i Kanadi nadomjesten je Whit-
worthov i B. A. navoj u nacicmalnom navojnom sustavu (Sellers) zajednickim "unifi-
ciranim" sustavom navoja UNC j UNF, ASA B1.1960. i BS 1580: 1962.
Profilni kut navoja je 60.
Oznaka navoja sastoji se od vanjskog promjera u intima (col), broja koraka na
1" i dodatne oznake UNC za navoj s normalnim (grubim) korakom, odnosno UNF za
navoj s finim (sitnim) korakom.
52 Koncarev prirucnik
(
818 ___________ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Klasa (tocoes!) Jzrade se:
vijak
matica
gruba
1 A
1 B
srednja
2A
2B
fina
3A
3B
Osim niza UNe i UNF postoji jos poseban (specijalan) niz UNS sa finijim korakom
ito za velicine od 1/4 do 7" za izbor prvog reda, zatim za velicine 11/16 do 1 7/16# za
izbor drugog reda i velicine za posebne namjene, ciji su promjeri mnogokratnici
inca od 1,6 do 5,9.
- - UNC navoj s normalnim korakom (mjere u mm)
Ozoaka Veliki Mali Koraka
navoja promjer vijka matice oa 1"
No 8 (0,164) - 32UNC 4,166 3,193 3,307 32
No 12 (0,216) - 24 UNC 5,486 4,188 4,341 24
1/4 - 20UNC 6,350 4,793 4,976 20
5/16 - 18 UNC 7,938 6;205 6,411 18
3/8 - 16 UNC 9,525 7,577 7,805 16
7/16 - 14 UNC 11,112 8,887 9,149 14
1/2 - 13 UNC 12,700 10,302 10,584 13
9/16 - 12 UNC 14,288 11,692 11,996 12
5/8 - 11 UNC 15,875 13,Q43 13,376 11
3/4 - IOUNC 19,050 15,933 16,299 .10
7/8 - 9UNC 22,225 18,763 19,169 9
I - 8UNC 25,400 21,504 21,963 8
1 1/8 - 7UNC 28,575 24,122 24,648 7
!
1 1/4 7UNC 31,750 27,297 27,823 7 -
1 3/8 - 6UNC 34,925 29,731 30,343 6
1 1/2 - 6UNC 38,100 32,906 33,518 6
1 3/4 - 5UNC 44,4S0 38,217 38,951 5
2 - 41/2 UNC 50,800 43,876 44,689 4,5
Niz UNC nastavlja se s 2 1/2 - 4 1/2, 2 1/2 - 4, 23/4 - 4. 3 - 4.
3 1/4 - 4, 3 1/2 - 4. 33/4 - 4 i 4 - 4.
UNF navoj s finim korakom (mjere u mm)
Ozoaka Veliki Mali promjer Koraka
navoja promjer vijka matice oa 1"
No 8 (0,164) - 35 UNF 4,166 3,299 3,401 36
No 10 (0)90) - 32 UNF 4,826 3;853 3,967 32
No 12 (0.216) - 28 UNF 5,486 4,374 4,503 28
1/4 - 28 UNF 6,350 5,237 5,367 28
5/16 - 24 UNF 7,938 6,640 6,792 24
3/8 - 24 UNF 9,525 8,227 8,379 24
7/16 - 20 UNF 11,112 9,555 9,738 20
1 2
/
- 20 UNF 12,700 11,143 11,326 20
___________ 819
Ozoaka VeIiki Mali promjer Koraka
navoja prornjer vijka matice oa 1"
9/16 - 18 UNF 14,288 12,555 12,761 18
S/8 - 18 UNF 15,875 14,143 14,348 18
3/4 - 16 UNF 19,050 17,102 17,330 16
7/8 - 14 UNF 22,225 20,000 20,262 14
1 - 12 UNF 25,400 22,804 23,109 12
1 1/8 - 12 UNF 28,575 25,979 26,284 12
1 1/4 - 12 UNF 31,750 29,154 29,459 12
1 3/8 - 12 UNF 34,925 32,329 32,634 12
1 1/2 - 12 UNF 38,100 35,504 3S,809 12
DOPU8TENA OPTERETIVOST TRANSPORTNE UZADI
Celicna ufad od fica cvrstoce
1600 N/mm' DIN 15060-:1968.
Dopusteni teret (masa) u kg!)
Konopljina ufad trozilna normalne
izvedbe DIN 83325 -1975.
Dopusteni teret (masa) u kg
Pro-
Pro-
mjer
mJer
uzeta
ufeta
F F F F
mm (.(=0
0
(.( =90 120
0
mm 120"
8 890 820 625 445 8 100 90 70 50
10 1440 1330 1010 720 10 160 140 110 80
12 2100 1940 1480 10S0 12 240 210 170 120
14 2900 2670 20S0 1450 14 300 270 210 ISO
16 3900 3600 2750 1950 16 400 360 280 200
20 5600 5 170 3950 2800 18 500 450 350 2S0
24 8400 7760 5930 4200 20 620 560 430 310
36 12600 11600 8900 6300 22 740 660 520 370
42 17600 16200. 12400 8800 24 880 790 610 440
48 23000 21200 16200 11500 26 1000 900 700 500
60 33000 30400 23300 16500 28 1200 1080 840 600
30 1 370 1230 960 680
1)
Vrijednosti su-umanjene za 20 % bu-
32 1570 1410 1 100 780
duci da jos, ima u upotrebi uzadi od 36 2080 1 870 14S0 1040
fica cvrstoce 1 300 Njmm
2

40 2420 2180 1690 1210
lednostruko zavjeseno ufe nosi pota dopustenog tereta za (.(=0.
Najmanji dopusteni polumjer savijanja ufeta je 7,5 puta promjer uzeta.
52 *
MAGNETSKI LIMOVI
Tabliea l.
za izvcdbu magnetskih krugova elektricnih rotacionih strojeva, apaTata transformatora
Hladno valjaDi neorijentirani magnetski limovi
Oznaka vrste Specif. Deblj. Maks. gubicF) Min. magn. indukcija
3
) Anizo-4) Faktor
s
)
lima masa lima Wjkg T tropija punje-
DIN 46400/76') kg/dm' mm kod za jakost magn. polja u A/m gubitaka nja
1,OT 1,5 T 2500 5000 10000 30000 ruaks. min.
I 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
V110-35A 7,60 0,35 1,10 2,70 1,49 1,60 1,71 1,89
14%
0,95
V130-35A 7,65 0,35 1,30 3,30 1,49 1,60 1,71 1,89
V135-50A 7,60 0,50 1,35 3,30 1,49 1,60 1,71 1,89
V150-50A 7,65 0,50 1,50 3,50 1,50 1,60 1,71 1,89
14%
V170-50A 7,65 0,50 1,70 4,00 1,51 1,61 1,72 1,90
V200-50A 7,70 0,50 2,00 4,70 1,52 1,62 1,73 1,94 0,97
V230-50A 7,70 0,50 2,30 5,30 1,54 1,64 1,75 1,97
V260-50A 7,75 0,50 2,60 6,00 1,55 1,65 1,76 1,98
V300-50A 7,80 0,50 3,00 6,80 1,56 1,66 1,77 2,00
12%
V360-50A 7,80 0,50 3,60 8,10 1,58 1,68 1,78 2,01
_.
---
Napomene uz tablice r i 2.
1) uskladeno s Euronorm 106
Porast
6
)
gubitaka
starenjem
ruaks.
12
6%
8%
10%
2) gubici magnetiziranja za standardni uzorak (polovica traka izrezana je okomito- na smjer valjanja, a polovica
u srnjeru valjanja)
3) vdne vrijednosti rhagnetske indukcije izmjerene. ked vrsne vrijednosti rnagnetskog poija i frekvencije 50 Hz
4) postotak anizotropije gubitaka magnetiziranja izracunava se prema izrazu: 100 (P p - P\I)/(P p + P \I)'
gdje su: P p - gubici okomito na smjer valjanja
P\I - gubici u smjeru valjanja
S) za neizolirani lim kod speeificnog pritiska 100 N/em' ~ 1 O kp/cm')
') porast gubitaka (kod 1,5 T) nakon starenja na 100 'C, u trajanju od 600 h
Tablica 2. Hladno valjani orijentirani magnetski limovi
Oznaka vrste 7) Specificna Debljina Maks, gubici') Min. magn. indukcija
3
)8)
lima masa lima Wjkg T
DIN 46400 kg/dm' mm kod za jakost magnetskog polja
1,5T
I
1,7T 800 A/m
,
VM89-27 (M4) 7,65 0,27 0,89 1,40 1,75
VM97-30(M5)
7,65 0,30 0,97 1,50 1,75
VM111-35(M6) 7,65 0,35 I,ll 1,65 1,75
.. _- - -- -- ----
Faktor
S
)
punjenja
min.
0,950
0,955
0,960
~
-I
m
:x:
z
o
r-
o
Cl
'>
~
7) uskladeno s Euronorm 107. U zagradi oznake prema AISI (Standard of American Iron and Steel Institute) ~
B) U smjeru valjanja ~
lzolacija orijentiranog lima: anorganska, postojana na temperaturama do 820C. lednostrana debljina izolaciijskog sloja .=
1- 3 m . Otpor izolaeije, mjeren metodom FRANKLIN, IEC 404-2/1978, kod speeificnog pritiska 200 N/em',veci od 10 Q, em'. ~
BOJE ZA OZNACAVANJE CJEVOVODA
Cjevovod za boja Cjevovod za boja
Zasicena para crveno Zrak za ispuhiv. plavo
Pregrijana para crveno - bijelo - zeleno Topti zrak plavo -zeleno -plavo
Ispusna para crveno-zeleno -crveno Komprim. zrak plavo -crveno - plavo
U gljena pras. plavo -crno.....: plavo
Pilka voda zeleno
Topla voda zeleno - bijelo - zdeno Gradski plin iuto
Voda za napaj. zeleno - crveno - zeleno Aeetilen iuto - bijelo - iuto
BU!larska voda svijetlo zeleno Vodik iuto - plavo - iuto
-
K ondcllz. voda zeleno - iuto - zeleno Ugljic. dioksid iuto - zeleno - iuto
M orska voda svj. zeI. - cry. - svj. zel.
Otp;:ldna voda zeleno - erno - zeleno Kiselina nar.ancasto
Vttkuum
sivo Luiina Ijubicasto
Ulje smede
.
~
---- ----
822 __________________________________________ ___
LEMOVI I TOPITELJI OKS IDA
Radna temperatura, svojstva i namjena legura za tvrda i meko lemljenje
Oznaka lerna Temp.
Svojstva Klasa
lema kod Namjena topitelja
lem-
20 "C za osnovni (fluksa)
Ijenja
materijal DIN
JUS DIN
'c
"
2J
8511/67.
1 2 3 4 5 6
_.
..
Tvrdi lemovi:
JUS C.D2.306/57. DIN 8513/73:
L-Ns 910 550 0,200 Ni, Ni-Ieg.
S.Cu60Zn L-Ms60 900 420 0,069 Cu, lijevano F-'SH2
JUS C.D2.307/57: zeljezo
S.Cu52ZnAgI2 L-AgI2 830 540 0,074
L-Ag20 810 520 0,073 Cu, Cu-Ieg.,
S.Cu32ZnAg44 L-Ag44 730 460 0,087 celici F-SHI
S.Cu40ZnAg27Mn L-Ag27Mn 840 500 0,250 nerd. eel. tv. met. F-SH2
S.Cu43ZnAg20Cd L-Ag20Cd 750 400 0,083 Cu, Cu-leg.,
S.Cu36ZnAg30Cd L-Ag30Cd 680 400 0,077 lijev. zelj., eel., F-SHI
L-Ag40Cd 610 470 0,071 nerd. celik, Ni
L-AgI5P 710 500 0,121 Cu bez
L-Ag5P 710 500 0,230 Cu, Cu-leg. topitelja
L-CuP8 710 450 0,280 Cu-Ieg.
F-SHI
DIN 8512/63:
L-A1SiI2 590 180 0,Q35 AI, AI-leg. F-LHI
Meki lemovi:
JUS C.EI.041/63: DIN 1707/76:
S.Sn25 L-PbSn25Sb 260 Pb, Cu-leg. F-SW3
S.Sn35 L-PbSn35Sb 235
L-PbSn 8(Sb) 305
S.Sn40 L-PbSn40(Sb) 230 28 0,161 Cu, Zo, poko- za cink
S.Sn60 L-Sn60Pb(Sb) 190 sitreni metali F-SWI
S.Sn60 L-Sn60Pb 185 Cu, celik, poko-
sitreni metali
L-PbSn2 325 25 0,204 Cu, bijeli lim
L-SnAg5 220 46 0,133 Cu F-SW2
L-SnSb5 240 56 0,161
L-CdZnAg2 270 180 0,077 Cu-leg. nerd. F-SW1
celik
L-PbAg3 305 32 0,213 Cu F-SW2
z avarlvanJe
1 2 3 4
DIN 8512:
L-SnZnlO 198 45 0,114
L-SnZn40 260 77 0,10
L-ZnCd40 300 227 0,067
L-SnPbZn 343 52 0,143
L-CdZn20 266 160 0,075
I) <vrsloca na vlak N/mm2 (1 .
2) spec. elektr. ctpar nmm
2
jm
ZA V AR IV ANJE
823
5 6
lrljanjem
Al bez
topitelja
AI, AI-leg.
kabeli FLW2
AI, Cu, pocinc.
zeljezo
Prikazivanje sava (zavara) Da crtezima prema JUS C.T3.011jl961.
Oznaka za say, koji ua crtezu ima prikazan spoj obuhvaca
znak za vrstu Sava (tablice I i 2) znak za nacin zavarivanja
kote sava .ostale podatke potrebne za pravilno
izvodenje zavarivanja.
Tablica I
. Znakovi za vrstu Sava kad zavarivanja taljenjem (elektro-Iucno, plinsko)
Nazi'v sava Poprecni presjek sava Znak
I
)

<)
oj
V t

'5,
rn
--<)

y ,
f--
X
Z (X)
dvostruki Y
% (>--<)
kutni
cd1 L::::?
b,.
vanjski kutni
U. J:J
say trodjelnog spoja
U
D
say' iz zaruba
,.. ... "
.

rubni

a
bridni ,.......,m
"
824 ___________ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Tablica 2.
Znakovi za vrstu bva kod elektro-otpornog z8varivanja pritiskom
Naziv sava Izgled i presjek sa va Znak
tupi sa zadebJjanjem
f---3:- =--+
tupi s bridom -E$---+
tockasti
o
bradavicasti

'
EEf---,
--------
. ---.--.
--------
'jinijski
splosteni linijski
-e-
Kotiranja. Kod sava se kotiraju mjere- poprecnog presjeka (dubina z1ijeba, deb-
Ijina a, sirina b, duljina I i polozaj sava (vidi JUS C.T3.011).
Znakovi za nacin zavarivanja
P = plinsko zavarivanje
E = obieno elektro-lueno zavarivanje metalnom elektrodom
C = obieno elektro-lucno zavarivanje ugljenom elektrodom
o elektro-Iucno zavarivanje pod zastitom CO, (MAG)
N = elektro-lueno zavarivanje pod. zastitom argona (MIG, TIG)
Z = zavarivanje pod zastitnim pnihom (EPP)
R = zavarivanje elektrienim otporom
Zavarivanje _______________________ 825
Znakovi klase kvalitete
o = nepropusno (posude pod pritiskom, uljna nepropusnost)
= vrlo kvalitetno (dijelovi konstrukcije izlozeni dinamickom opterecenju sa atestorn)
II = normal no (zavareni spojevi za konstrukcije bez atesta).
Do donosenja JUS standarda prepofu(:uje se da su zavarivaci za savove kvalitete
II ocijenjeni ocjenom 0,7, a za kvalitete I i 0 barem 0,8 iii vise (moguca ocjena 0,6 do 0,9).
Primjer: Oznaka kutnog sava klase kvalitete I, debljine sava a=4 mm, zavarenog
elektro-Iucno rucno b:. ' I, 4, E.
Proracun zavarenih konstrukcija
Ogranicenje naprezanja u savu
a) Staticko opterecenje na vlak, tlak i odrez od site FuN
F ,
u=A<v
l
v
2
' u
vdop
Njmm
Presjek zatvorenog sava A=a1 mm
2
Presjek otvorenog sava (prema sliei) A = a (1 - 2a) pri eemu je 2a smanjenje duljine
zbog pocetnog i krajnjeg kratera.
Kod tupog sava (debljina lima). F
Kod opterecenog kutnog sava: a=visina
kracnog trokuta, koji upisan u presjek
sava; a=O,7 s; 1 po mogucnosti >40 mm.
Ako je sila F u praveu I, raeunati I s najvise
40 a.
Faktore Vi' V
2
i O'vdop vidi pod e).
b) Staticko opterecenje na savijanje od momenta M u Nmm
M ,
u=-<V
1
V
2
0'vdop Njmm
W
W=otporni moment presjeka sava u mm
3
, npr: la
2
f'5.
e) Vrijednosti za celicne nosece konstrukcije (po DIN 4100 - 1968) pri stalnom
opterecenju (ne vrijedi za eestovne mostove) i za zavarena vozila:
Vrsta celika osnovnog materijala C 0000 C 0370 C 0460 C 0562
Dopusteno naprezanje na vlak u
vdop
Njmm
2
120 140 160 210
Dopusteno naprezanje za vodove vidi str. 481.
826-------____ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Faktor VI
Vrsta- sava
tupi
kutni
Faktor v
2
Kvaliteta
zavarivanja
normal no
konstrukcijsko
evrsto
specijalno
faktor
v,
0,5
1,0
1,25
Ooterecenje na
vlak tlak savijanje odrez
0,75 0,85 0,80 0,65
0,65 0,65 0.65 0,65
Primjedba
nepokretni dijelovi pod niskim. stalnim opterecenjem,
bez izmjenicnog opterecenja
stupovi nadzemnih vodova, pokretni i nepokretni dije-
lovi s visokim stalnim opterecenjem i izmjenicnim opte-
recenjem do 50 N/mm2
visoko izmjenieno opterecenje
Za cvrsto i specijalno zavarivanje potrebni su. kvalificirani zavarivaci.
Nepropusnost se maze propisati uz sve 3 kvaHtete.
. DinamjcKa opterecenje
.' U strojogradnji se pretpostavlja dinamicka cvrstoca 110 N/mm' (za (:.0370, jer
bolje vrste celika vise su osjetljive na djelovanje zareza).
Naprezanje u savu (J racunati kao pod a) i b); za FuN iii M u Nmm uvrstiti
maksimalne
Ogranicenje naprezanja u savu
C
O
C
1
C,C,C. 110 ,
(F<N/mm
S
Sigurnost S> 1,25 obiono 2 do 3.
Faktor Co
Faktor C I
osnovni
materijal
faktor Co
kvaliteta
zavarivanja
(vidi I c)
faktor C
1
(:.0000
(:.0370
(:.0460
(:.0562
0,9
1,0
1,05
1,07
normalno
konstrukcijsko
cvrsto
specijalno.
0,5
1,0
1,35
Gradevinski. podaci 827
Faktor C 2
faktor C,
Oblik sava
vlak odrez
tlak
savijanje
torzija
I 0,50 0,60 0,40
V obiean 0,60 0,85 0,55
V sa provarenim
korjenom 0,70 0,85 0,55
X 0,70 0,85 0,55
kutni jednostrani 0,40 0,20 0,40
kutni dvostrani 0,60 0,80 0,60
Faktor C,
Prijelaz apterecenja C,
Sastav s ravnim tokom sHe npr. tupi say opterecen na vlak
S neravnim tokom sile npr. kutni say 0,6 ... 0,8
Sastavi izlozeni cijepanju 0,3
Faktor C.
. Velicina predmeta C.
Mali lako pristupni i okretljivi predmeti 0,9 ... 1,0
Veliki i najveci predmeti 0,8...0,75
GRADEVINSKI PODACI
o obine zemljista s
Alat iii Koeficijent
Kate-
Vrsta
Nosivost
sredstvo povecanja Naziv
N/mm' gorija
za obradu po iskopu
I rastresita zemlja nasuto tIo, muljevito
i barustine 0,0-0,1 lopata 1,15
828------_____ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Kate-
Nosivost
Alat iii Koeficijent
Naziv
Vrsta sredstvo povecanja
gorija
N(mm'
za obradu po iskopu
II obicna zemlja ilovaea, giina,
stihaca
III
pjeskovita glina 0,1-0,2 (asov) 1,20
CVfsta zemlja
suha glina, pijesak,
sljunak 0,2-0,4 pijuk 1,25
IV trosna stijena
cisti iii vrlo dobra
V
talozeni sljunak 0,4-0,6 pijuk 1,30
meka stijena
monolitna stijeoa 0,6-0,8 barut 1,40
VI cvrsta stijena monolitna stijena 0,7-1,5 dinamit 1,50
VII .vela cvrsta stijena monolitna stijena 2,0-3,0 dinarnit 1,5
Upotrcba pijeska i sljunka prema .krupnoci
Naziv i upotreba
Pijesak
za zavrsno zbukanje
za grubo zbukanje
za zidanje i grubo zbukanje
za zidanje u kamenu
Pijesak za betone
Sljunak
za fini beton
za grubi beton
pjeskoviti
Potrebno za 1 m
3
Marka
betona
MB
cementa vode
kg I
100 206 120
150 257,5 130
200 309 150
300 360,5 160
..
Bcto
betona
sljunka
m'
1,22
1,18
1,14
1,11
n
Nearmirani beton
dopusteni pritisak
N(mm'
osovinski ivicni
1,5 2,0
2,5 3,5
3,5 5,0
6,0 8,0
VeliCina zma
0mm
0,1-0,2
0,2-0,5
0,5-1,0
1,0-5,0
o -8,0
8,0-30,0
30,0-80,0
o 8,0
Armirani beton
dopusteni pritisak
N(mm'
osovinski ivicni
- -
4,5 6,0
5,5 8,0
8,0 12,0
1 vreea cementa III vapna Ima 50 kg,
Mase: cement I 200 kg(m'
I vreca sadre ima 40 kg.
pijesak I 500 ... 1 700 kg(m'
sljunak I 500 ... 1 700 kg(m'
nearmirani beton 2400 kg/m 3
armirani beton 2 500 kg 'm
J
Gradevinski podaci ___________________ 829
Osoovni podaci za zidarske radove
Opeka normalnog formata: 6,5 x 12 x 25 cm; masa 3,5 kg(kom.
Debljina morta za zidanje: cca 1 cm.
Debijina morta' za zbukanje: 1,5 do 2 em.
Dopustena naprezanja oa pritisak
Opeka normalnog formata s vapnenom zbukom MO-II0 ............ 0,8 Njmm
2
Opeka normalnog formata sa cement nom zbukom M 0-150 ......... 1,6 Njmm
2
Vrsta zida
opeka na
"kant"
debljina zida bez' zbuke, cm 6,5
debljina zida s obostranom
zbukom, cm 10
opeka u m
2
vertikalne
projekeije, kom 32
opeka u m
3
, kom
masa zida vertikalne projekeije
s obostranorn zbukorn, kg(m' 120
Vrst zida od opeke
1 m
3
zida od 25 em u vapnenom mortu 1:3
1 m
2
zida od 12 ern u vapnenom mortu 1:3
1(2
opeke
12
16
50
260
1 m
2
zida na .. kant" u cementnom mortu 1:4
Za 1m' vapnene zbuke omjera 1:3 treba: 0,93 m'
gasenog vapna. 180 I vode.
Za 1m
3
cementne zbuke omjera 1:4 treba: 1,08 m
3
cementa, 340 I vode.
Masa i evrstoca vaznijih vrsta drva
I 1'(,
opeka opeka
25 38
29 42
100 150
cca 385
460
opeka
korn.
385
50
32
pijeska,
670
0,311 m'
pijeska, 0,268 m'
1
opeke
51
55
200
880
mort
m'
0,320
0,040
0,020
iii 374 kg
iii 375 kg
Cvrstoca na
Suho drvo masa
vlak u smjeru tlak u smjeru tlak okornito
II klase
vlakanaca
savijanje
vlakanaea na vlakanea
tim' N(mm' N(mm' N(mm' N(mm'
Cetinjace
bor 0,57 8,0 10,0 9,0 2,0
smreka 0,47 8,0 10,0 9,0 2,0
'ela 0,54 8,0 10,0 9,0 2,0
830--____ ____ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
-------,-------
na
Suho deva masa vlak u smjeru
savijanje
tlak u smjeru tlak o.ko.mito
II klase vlakanaca vlakanaca na vlakanca
tim' N(mm' N(mm' N(mm' N(mm'
Listace
hrast 0,86 9,5 12,0 10,0 3,0
bukva 0,75 9,5 12,0 10,0 3,0
RAZNO
STANDARDNI BROJEVI
(JUS A.AO.OOI - 1956)
Standardni brojevi sluze za jednolicnu podjelu nekog podrucja raznih velicina
(npr. dimenzija, presjeka, volumena snaga, struja itd.) i to u stupnjevima prema
geometrijskom redu. Svrha irn je. da se koliko je ITI9guce reducira broj
alala, naprava, mjeriia, kalibara, dimenzija sirovina, tipava proizvoda itd. i time
postigne jednostavnija i jeftinija proizvodnja iIi upotreba.
Standardni brojevi su zaokruzene vrijednosti geometrijskih redova s faktorom
(red R5), ',e'1O (red RIO), ',e'IO (red R20) i 4,e'1O (red 40). (Eksponenti kori-
jena ovih faktora znace broj clanova u jed nom decimal nom podrucju, npr. od
Idol0.).
R5 RIO R 20 R 40 R5 RIO R 20 R40
. 1,00 1,00 1,00 1,00 3,15 3,15 3,15
1,06 3,35
1,12 1,12 3,55 3,55
1,18 3,75
1,25 1,25 1,25 4,00 4,00 4,00 4,00
1,32 4,25
1,40 1,40 4,50 4,50
1,50 4,75
1,60 1,60 1,60 1,60 5,00 5,00 5,00
1,70 5,30
1,80 1,80 5,60 5,60
.
1,90 6,00
2,00 2,00 2,00 6,30 6,30 6,30 6,30
2,12 6,70
2,24 2,24 7,10 7,10
2,36 7,50
2,50 2,50 2,50 2,50 8,00 8,00 8,00
2,60 8,50
2,80 2,80 9,00 9,00
3,00 9,50
10,00 10,00 10,00 10,00
Standardni brojevi preko 10 dobivaju se tako, da se vrijeqnosti izmedu 1 i
10 mnoze s 10, 100 itd. Brojevi ispod 1 dobivaju se dijeljenjem vrijednosti s 10, 100 itd.
832-----_____________ .RAZNO
Brojeve reda R 5 treba po rnogucnosti pretpostavljati brojevima reda R to,
a ove opet brojevima reda R 20 itd.
STANDARDNO PISMO
Sablone iii koso pismo tip B, premo ISO 3098/1 (JUS u pripremi),
okomito pismo tip B, premo ISO 3098/1 (JUS u pripreini).
Koso pismo tip B, premo ISO 3098/1
a b [ de f 9 h ij kIm n 0 p q r 5 t U v w X y z
ABCDEFGHIJKLMNOPQRS TUVWXYZ
P234567890
Standardna visina pisma iznosi h = 2,5; 3,5; 5; 7 rum itd. Visina malih slova
7/10 h, razmak redova 14/
10
h, debljina pisma 1/
10
h od visine pisma. Pismo je za
75 nagnuto prema pravcu pisanja (15 od okomice udesno),
Osirn prikazanog pisma postoji koso usko i okomito usko tip A, prema
ISO 3098/1.
" Crtanje crteza
S ravnomjernim kontrastom, tj. sarno u tuliu iii sarno U oIovci. Najbolji kontrast
se postize crtanjem tusem na bijeloj podlozi.
CRTEZI ZA MIKROFILM
Snimanje tehnickih crteza i pripadnih podloga, tj. primjena mikrofilma omo-
gQcuje u radnoj i sigurnosnoj arhivi ekonomicrio arhiviranje. Reprodukcija s mikro-
filma moze uslijediti preko ekrana citaca iIi kao povec.;'hje na papiru iIi transpa-'
rentu. Predoost dajemo ertezima formata A2 i manjim; veCi formati zahtijevaju sni-
manje u dijelovima.
Crte
Skupina erta najmanja 0,5 mm za format AD
Skupina erta najmanja 0,35 mm za format At manji
Razmak erta
dvostruka sirioa erte, ali najmanje 0,5 do 0,65 mm
Srafura
Razmak erte najmanje 3 mm
Standardni format papira, rimske brojke 833
Sirina erte (mm)
Vrsta erta AO At manji
Vidljivi bridovi
Kote, srafura
Nevidljivi bridovi
Presjecne ravnine
Sredisnjiee (simetrale)
Simboli
Format
Sirina erte mm
Visina simbola, odn. pisma mm
0,5
0,25
0,35
0,5
0,25
AO, Al
0,5 (0,35)
5
0,35
0,18
0,25
0,35
0,18
A2, A3, A4
0,35
3,5
Brojevi pozieija i pogla vlja ispisuju se slijcqccom vccom visino'm od visine za
simbole.
STANDARDNI FORMAT PAPIRA
VeIiCina VeliCina
Povrsina
Oznaka axb
Povrsina
Oznaka axb
mm m' mm m'
4 AO I 680 x 2.378 4 A3 297 x 420 1/8
2 AO I 189 x I 682 2 A4 210 x.297 1/16
AO 841 x I 189 I AS 148 x 210 1/32
AI 594x 841 1/2 A6 105 x 148 1/64
A2 420 x 594 1/4 A7 74 x 105 1/128
Omjer velicina a:b= 1: J2. .
VeliCine listova reda A vrijede za sve vrste tehnickih erteza, uredskog papira,
za razne tiskaniee, knjige, dopisniCe'itd. Uz velicine reda A postoje i
reda B, C i D, koje se upotrebljavaju za mape, listovne omote, reglstratore ltd.
Osnovn; fomat BO = 1000 xl 414 mm
CO = 917x 1297 mm
DO = 771 x I 090 mm.
RIMSKE BROJKE
I
1
II
2
III
3
IV
4
V
5
VI
6
VII VIII
7 8
IX
9
X
10
XI
II
XII
12
834
RAZNO
XIII XIV XV XVI XX XXX XL L LX LXX LXXX XC
13 14 15 16 20 30 40 50 60 70 80 90
C D M MDCCXCIV MCMLIII
100 500 1000 1794 1953
GRCKA SLOVA
A
"
a alra H '} e eta N v n oi T T t tau
B
fl
b beta e .9 tcta S

x ksi Y v y ispilon
r y g gam a I i jota 0 0 o omikron <P
'I'
r fi
Ll ,5 d delta K % k kapa n n p pi X x h hi
E F- e epsilon A }. I lambda p
Q r- TO 'P
ifJ
ps psi
Z ( z zeta M

m mi E a s sigma Q
w 0 omega
RUSKA SLOVA
..
Latinicka Latinicka Latinicka
Lqtinicka
transliteracija transliteracija transliteracija translitcracija
A a 3 3 Z n p
q
'I is
Ii 6 b 11 H i P
P
r III ill S
B B V
11 ii
J C c s
Il1 ill se
f r g K K k T T t " (u sredini rijeci
't\ n d
JI Jl I
Y
Y
u b b
S razmakom)
E e e MM m
<I>
'II
r
hI bl Y
E e e H II n X x h
,
(u sredini rijeci
JI()!( Z 0 0
1\
c
h b
5 razmakom)
0
U
:3 3
1010 ju
51

ja
PRUZANJEPRVE PPMOCI KOD ,UDARA ELEKTRICNE STRUJE
U svakoj radnoj i pomocnoj prosloriji iii nu radilistu gdje se nalaze elektricna
postrojenja i instaiacije iIi se upotrebljavaju elektricni uredaji i alati -prisutna je
stalna opasnost od"ozljeda uslijed udara elektricne struje. Ako osobu zadesi na radu,
udar prouzrokuje laksa iii teia zdravstvena ostecenja: opekline, grcenje misica. nesvje-
stieu, prekid disanja i rada srea. Tezina ostecenja ovisi 0 jacini, napanu i otporu
protiv protjeeanja struje, te 0 trajanju njezina djelovanja fia ozlijedenog.
Glavno naceio pri pruzanju prve pomoei kod udara eiektricne struje jest brzina
akcije. To znaci da treba sto prije osloboditi ozlijedenog od djelovanja struje. a
nakon toga odmah zapoceti ozivljavanjem, ako ozlijcdeni I1C disc iii mu srcc ne radio
Pruzanje prve pemeci ked udara elektricne struje ________ 835
Oslobadanje od djelovanja elektricne struje
Postupak osJobadanja ozlijedcnog od djclovanjri struje zavish ce od okolnosti
u kojima se desila nesreca te od toga da Ii jc struja lliskog ili visokog napona. Prije
svega treba pokusati iskljuCiti napon u onom dijelu postrojenja iIi instalacije koji je
II dodiru s ozlijedenim.
Niski napon
IskljuCiti napon pomocll prckidaca. sklopki iii vadenjem utikaca iii osiguraca.
ev. prerezati vod izoliranim--klijestima. Ako ni to niie moguce, odvaja sc unesreceni
9d dodira s naponom pomocu izolirane kuke iii motke (suhe drvene letve) iii ga
se odvuce njegovom odjecom. Tom prilikom slane spasilae fla suhu dasku. hrpu odjcce
iii slozenc novine te izbjcgava dodir zidova, konstrukeija iii drugog pomocnika.
Visoki napon (preko I 000 V)
Struju smije isklopiti sarno strucno osposobljeni radnik. normalno pomocu
prekidaca iii sklopke. Prije isklapanja se unesreceni ne smije -dodifivati niti pomocu
izoliranih sredstava, niti mu se smije netko pribliziti (opasno po- zivot !). Nakon
iskla'panja treba iskljucene dijelove uzemljiti da se ponisti kapaeitivrii napon.
Za odvajanje unesrecenog od dodira s napon,om sluze kuke, motke iii klijesta
izolirana za doticni napon, po mogucnosti uz upotrebu gumenih 6zama i rukaviea.
Pri svim postupeima oslobadanja iz kruga struje _potrebno je da
ozlijedeni ne zadobije nove i jos teze ozljede. npr. uslijed pada spovisenog mjesta.
Ozivljavanje
Nakon oslobadanja. od djelovanja elektricne struje treba utvrditi zdravstvcno
stanje o-zlijedenog,- a prijc svega da Ii krvari, da Ii dise i da -Ii mu radi srce. Aka
ozlijcdeni krvari prvo treba zaustaviti krvarenje.
Ako se utvrdi da je to p'otrebno, treba zapoceti na samom mjestu nesrece s primje-
nom slijedecih metoda ozivljavanja -ozlijedenog:
umjetnog disanja u slucaju prestanka disanja.
vanjskc masaze srca u slucaju preslanka rada srea i
kombinirane metode ozivljavanja u slucaju prividne smrti (prestanka disanja
rada srea).
U tim sIucajevima treba ujedno obavijestiti zdravstvenu ustanovu.
Ozivljavanje ce imati izgleda na uspjeh sarno onda, ako stanje prividne smrti
nije trajalo duze od 10 do 15 minuta.
Umjetno disanje
Od metoda umjetnog disanja najbolje je pnmlJelllti umjetno disanje
njem zraka pomocu usta, jer je pokazala najvise uspjeha, a uz to je najmanje
zamorna.
U mjetno .disanje treba izvoditi brzo i odredenim redoslijedom:
1. Ozlijedeni se polozi na teda i brzim manevrom sr.edrijeg prsta provjeri se pro-
hodnost usne supljine u zdrijeio.
___________________________________ RAZNO
Aka se ustanovi da su usta zacepljena krvlju i slinom iii stranim predmetima.
glava se okrene u stranu, a usn a supljina procisti se omotanim rup-
cicem iIi gazom. Tom prilikom valja uvijek izvaditi zubalo;
2. spasilac klekne pored glave Dzlijeaenog, jed nom fukoll1 potisne vilicu DZ,lijedenog
naprijed i prema gore taka da donji zubi budu ispred gornjih, a usoe' da
ne propustaju zrak, dok drugu ruku stavi oa tjeme i glavu mu zabac'i sto vise
una trag. Takav polozaj glave treba odriavati za cijeJo vrijeme umjetnog disanja
da hi se sprijeCiio upadanje jezika u zdrijelo;
3. duboko udahnuvsi spasilac obuhvati U50ama nos ozlijedenog i snazno upuhne
kroz nosnice udahnuti zrak. Istodobno. promatra da Ii se grudni kos siri i kad
to ustanovi, odmakne svoja usta da bi ozlijedeni izdahnuo zrak prirodnim ste-
zanjem grudnog kola (slika I),
SI. I. U mjetno disanje usta na nos
Ponekad se prilikom upuhivanja zraka osjeti otpor, a prsni kos'se ne siri.
Tada, treba pregledati disne puteve i ako je u pitanju zacepljenost nosne supljine,
treba upuhivati zrak kroz poIuotvorena usta ozlijedenog.
Ako je zacepljena usna supljina, treba je ponovno proCistiti.
Ako se prilikom upuhivanja ne osjeti otpor, a grudni kos se ipak ne siri,
znaCi da zrak ulazi u zeludae. Cim se to primijeti, trbuh ozlijedenog se pritisne
rukama da bi zrak izasao iz zeluea;
4. prvih desetak upuhivanja izvede se bizo i uzastopno, a zatim se upuhivanje
produzi ravnomjerno u ritmu normalnog disanja.
Upuhivanje se moze vrsiti i preko 'gaze iIi druge tanke tkanine cime se
uklanja eventuaini osjecaj gadenja prilikom izvodenja umjetnog disanja ustima;
5. umjetno disanje se mora provoditi take dugo, dok se ne uspostavi prirodno
disanje iIi do dolaska lijecnika koji ce ozlijedenom dati kisik iii ustanoviti
njegovu smrl.
Zbog zamora treba zamijeniti osobu koja izvodi umjetno disanje i to tako,
da se pri tom ne poremeti ritam umjetnog disanja.
Vanjska masda srea
Vanjsku masazu, srea treba zapoceti -odmah elm prestane iii jako oslabi rad
srea. To se moze ustarioviti po tome, sto se ne moze napipati puis nn arterijama
vrata, ruke iii bedra, a ozlijeden6m se prosire zjeniee i poprimi mrtvacki izgled.
Vanjska masaza izvodi se na-slijedeci nacin:
l. spasilae poloz'i ozlijedenog ledima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove
desne strane;
2. tada se preklopi dian jedne ruke preko nadlaniee druge ruke i polozi ih na donji
dio grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom udarea) da se
grudni kos ulekne za 3 do 5 em (stika 2). Nakon pritiska treba ruke opustiti, 'cime
se omogueuje sirenje grudnog kosa i punjenje srea krvlju;
r
Pruzanje prve porno':i kod udara elektricne struje __ -----,:--___ 837
Kombinirana metoda ozivljavanja
.' \ ;III):."" tll;t:.a.ia 1/\ \ldJ od 5 do IO min uta i
ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan
rad srea, izgledi na uspjeh ozivljavanja su
neznatni.
U toku masaze, _povremenim pipanjem
pulsa na vratu, provjerava se uspostavljanje
rada srea.
SI. 2. Vanjska masaza srea
U slucaju da istodobno prestane disanje i rad srea, treba pfimijeniti kombini-
ranu metodu, sto znaci da se naizmjenicno vrsi umjetno disanje i vanjska masaza
srea. Pozeljno je- da ozivljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjctno
disanje, ,a dfllga masazu srell. Najprije se ozlijedeni polozi na leda, donja vilica mll
se potisne unaprijed, a glava unazad, da se osigura prohodnost disnih puteva.
Zatim se 3 -4 upuhivanja zraka, a potom 15 do 20 pritisaka na grudnu
kosl. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srea i pluca ozlije-
denog ili- dok ne stigne lijecnik.
Po zavrsenom uspjesnom ozivljavanju ozlijedeni cesto ostaje u nesvjesnom sta-
nju,- pa mll' i daIje prijete ,smetnje u disanju i radu srea. Od lih opasnosti stitimo
'ga postavljanjem u ,.,oseban polozaj na bok (slika 3).
Sl. 3. Bocni polozaj ozlijedenog
Spasilac klekne uz ozlijedenog, sastavi mu ruke i noge u opruzenl polozaj.
hvata ga obim sakama za odijelo i naglo povuce- prema sebi tako da ga okrene
na bok i malo nagne naprijed. Donja se ruka podmetne pod glavu nakon sto se
savije u laktu, dok gornja ruka slobodno lezi pored tijela. Donja noga ostaje
ispruzena, a gornja se savija u koljenu i koljeno osloni na podlogu. U takvom
polozaju treba onesvjestenog i prevesti u zdravstvenu ustanovu.
Kad ozlijedeni dode k svijesti, pruza mu se prva pomoe i za eventualne druge
ozljede, (opekline, prijelome kostiju i dr.). Nakon toga ozlijedeni se prenese u mirnu
pro,storiju. gdje se ostavi lezeci zasticcna od hladnoce. a moze I11U se dati i_ topli
bezalkoholni napitak.
UZ'ozJijedenog trebaju ostati osobe koje ce do dolaska lijecnika moei ponovno
pruziti prvu pomoe, ako se pojave smetnje u disanju i radu srea.
. lako izgleda da se ozlijedeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti II
zdravstvenu ustanovu radi pregleda i sprecavanja rnogueeg soka.
'.
------------------------------------______ 839
Abeceda
- grcka 834
-- ruska 834
Acetilen 289
AID pretvorba 569
Adresa 572
Adresiranje operanda 572
Agregati
automatski 105
- elektricni 103, 104
- za napajanje trosila 103, 104
Akumulatori 414
alkalijski 418
- olovni 416
- srebrni 419
Akustika 81
Alarmni sustavi 656
Alrabet
grcki 834
abc. informac. 570
ruski 834
Algebra, Booloya 577
.\Igoritam programa 574
Alkalijski akumulatori 418
ALSY 8 - alarmni sustav 657
Aluminij 75, 406
- plosnati 412
- za e1ektrotehniku 808
Aluminijska zica 808
Aluminijske cijevi 410
Aminoplasti 786, 788
Amonijak 709
Ampermetri 360
Amplidin 559
Analiticka geometrija 27
Analogna obrada informac. 569
Analogni signal 568
Analogni podaci 569
KAZALO
Angloamericke jedinice 45
Angstrom Uedinica) 45
Aparati
kucanski 689
niskog napona 197
visokog napona 179
S otpornicima 201
za Ciscenje sagova, podova 701
za glacanje rublja 698
za grijanje i ventilac. prost. 700
za grijanje vade 695
za hladenje 694
za osobnu higijenu 702
za pranje pasuda 692
za pranje rublja 698
za pripremu' jeia 689
za susenje rublja 698
za zastitu od prenapona' 192"
APL (progr. jezik) 573
Apsorpcija zvuka 81
Apsorpcijski hladnjak 694
Apsorpcijski rashladni uredaji 708
APT (progr. jezik) 573
Armirani beton 828
Asinhroni motori 129, 235
- - jednofazni 131
kavezni 130 ... 132
- - kolutni 129
- - smetnje i kvarovi 150
Asinhroni zaJet 127
Assembler 574
ASTA T RK (regulacija) 629
Automati (digit. sklopovi) 590
Autornatska regulacija 507
Automatske grijace ploce 690
Automatski osiguraCi 269
Automat. regulator napona (sinhr.
gener.) 633
840 ________________________________________ __
Automatsko iskJapanje izvora greske
261
!\ utomatsko ponovno uklapanje 182
Automatsko upravljanje 507
Autotransformator 161
Azbest 74
Bain marie 705
Bakar 406
- plosnati 411
- za elektrotehniku 805
Bakrena fica 806
Bakrene cijevi 410
Barrel Uedinica) 46
BASIC (progr. jezik) 573, 593
Baterijski pogon 653
Bazni oacin pisanja brojeva 571
Behrendova metoda 378
Benzin 792
Besprekidni agregati 106
Beskontaktni sis tern uzbude 645
Besprekidno napajanje 648
- - statickim pretvaracima 648
- - rotacionim agregatima 648
Beton 828
Betonske transform. stanice 333
Bajt 570
Bimetalna sklopka 144
Bimetalni releji 141, 200
Binarna Boolova algebra 577
Binarna jedinica 565
Binarni element 570
Binarni izvor: poruke 564
Binarni ked 570, 661
- - dekadske znarnenke 571
Binomna formula 14
Bipoiarni tranzistor 538
Bistabil 587
Bit 565, 570
Bliski kratki spoj 182
Blok generator-transform. 399
Blokiranje pogresnog upravljanja 348
Blok-shema
- - funkcionalna 517
- - strukturna 517
Bljestanje 719
Bodeovi dijagrami 519
Boje
cjevovoda 821
oznacavanja vodica 351
signal. svjetiljki 345
tipki 345
ulozaka ,6siguraca 208
za slijepe sheme 350
zarenja celika 685
Bojleri, v. el. grijalice vode
Boolova algebra 577
Brinellova tvrdoca 778
Brod
- putnicki 761
- teretni 761
Brodska elektrotehnika 760
Brodska rasvjeta 771
Brodske mjere 46
Brodske mreze 761
Brodski el. uredaji 760
Brodski generatori 761
Brodski kabeli 768
"Brodski pretvaraci 768, 769
Brodski razdjelnici 770
Brodska sklopna postrojenja 769
Brodski transformatori 768
Broj okretaja, v. brzina- vrtnje .
Brojevi, standardni 831,
Brojila 365
dvotarifna 367
elektrodinamska 365
elektrolitska 365
elektronicka 365, 370
indukcijska 365; 369
________________________________________ 841
magnetomotorna 365
oznacavanje ']70
spojevi 371
.sumacijska 367.
visetarifna: -367
Brojilo (digit. sklopovi) 590
Brza rezerva 106
Brzi osiguraci 209
Brzina
dizala 739
odziva sistema uzbude 637
promjene 546
vitlanja 96
- vrtnje, sinh rona 96
Brzogrijace p l ~ e 690
Brtvenice kabela 435
BTU Uedinica) 47
Buchholz-relej 172, 401
Buka
- el. Strojeva 83
_ okoline 81,83, 84, 85
- transfonnatora 84
Byte, v. bajt
Cekas 684
Cement 828
Centar upravljanja 666
Centralna jedinica 591
- - mikroracunala 659
Centralna kompenzacija 71
Centralna stanica (CES) 665
Centrifugiranje rublja 699
Cesiwid 684
Cestovna vozila:,: dozv. mjere 777
Cigla, v. opeka
Cijevi
alurilinijske 410
bakrene 410
cel. oklopne (STAPA) 443
cel. s pniklopom (Peselove) 445
instalacijske 442,
natrijeve (rasvjeta) 716
plinske 805
za kabele sl. -struje 442
Cijevne motke 54
Cijevni grijaci 688
Cijevni odvodnici, 192
Cijevni vodici 410
Cjevovodi, (oznacavanje bojama) 821
CMOS log. sklopovi . 584; 586
COBOL (progr. jezik) . 573
Col Uedinica) 45
Combiflex 594
Combiflex E 594
Combilogic 619
Combitrol 619
Compiler 574
Computer, v. racunalo
CPSS (progr. jezik) 574
Crpka, v. pumpa
Crta toka (program) 575
Crtezi za mikrofilm 832
CSMP (progr. jezik) 574
Cupal 75
Celicna uzad za dizala 735
eel. zica
- - mase 813
- - opruzna 813
Celicne sipke 799
Celicni I-profili 803
Celicni klip za dizala 735
Celicni, kQntaktni vijci 216
Celicni lijev 56, 797
Celicni stupovi 502
Celicni U-profili 804
Celicni vijci
- - klase, cvrstoca' 815
842 ______________________________________ __
momenti 'pritezanja 815
opteretivost 815
Celik 795
hladno vllceni 799
konstrukcijski 56, 798
kutni istokracni 801
kutni raznokracni 802
- niskougljicni 800
za klinove 800
Cetkice za el. strojeve 92
Cetverokvadrantni pogon 60 I
Cetveroslojna dioda 535.
Clan, rnemorijski 587
Clanovi
- drugog reda 511
- linearni 51t
Cvrstoca 52, 778, 788
- :liea i uzeta 481
Celije
---;- 5 jednim sistemom sabirnica 320
----'- s dva sistema sabirnica 320
DjA pretvorba 569
Dahlanderov narnot 140
DaJjinska stanica (DAS) 663
Oavae referentne velicine 509
Decibel 81
Dekadski logaritmi 15
Derivacije 30
Detektori zvuka 380, 386
Dielektricna CVTstoca izolac. rnaterijala
788
Dielektricni gubici izolac. materijala
788
Diferencijaina zastita 398, 401 .. .404
Diferencijalna pojacaJa 549
Diferencijalno pojacanje 545
Digitalna obrada informacija 569
Digitalna tehnika 564
Digitalni elektronicki sklopovi 581
Digitalni integrirani sklopovi 583
Digitalni omornetri 373
Digitalni podaci 568
DigHalni signal 568
Digitalni sis tern regulacije brzine
vrtnje 609
Digitalni vatrnetar 364
Digit. elektron. racunalq 591
toka prograrna 574
Dijagrami u projekt. dokumentaciji
312
Dijak 537
Dijak-tranzistor 533
Dimenzije mjernih instrumenata. 352
Dimenzioniranje izoliranih vodova 433
Dinamicka cvrstoca str. transforma-
tora 254.
Dinamicka struja 388
Dinamicko pojacanje regul. kruga 635
Dioda 529
cetveroslojna 535
foto 532
ispitivanje 538
Schottky-eva 531
svijetJeca (LED) 532
varikap 531
Zenerova 530
Direktna impedancija '229, 243
Direktno pokretanje kaveznih motora
138
Diskretan izvor .poruke 564
Dispozicijski crtei 313
Distantna zastita 402
Djelatna snaga 96
Djelatni otpor 229, 230, 243
- mjerenje 372
Dodatni teret nadzemnih vodova 48]
__ __________________________________________ 843
Dodatno izoliranje 260
Dodirni napon 255
Domacinske sprave 689
Dopustena naprezanja 56
Dopusteno 'opterecenje 55
Dozemna impedancija 231
Dozemni spoj, v. zemni spoj
Drveni stupovi 500
Drvo 74_ 782_ 829
- masa i cvrstoca :S29
DS-8 mikrorac. sustav 659
Dvokvadrantni pogon 601
Dvosmjerni transformatorski mjerni
clan 560
Dvostruki zemni spoj 182
Dvotarifna ,brojila 367
Dvoznacna logicka variJabla 577
Dizala 733
maloteretna 733
- osobna 733
- teretna 733
Dizalice 751
Dizalicna postrojenja 751
Dizalicni elektromotori 752, 755
Dizalicni pogon 751, 759
Dizelski agregat 101, 103
Dizelski motor 103, 104
Dizelsko-elektricna vuca 744
Duralumin 778
DZaul, v. Joule (Diul)
EeL log. sklopovi 584, 586
Edger-stan 618
Edisonov navoj 712, 817
Erektivna vrijednost izmjen. struje 64
Lksplozivne srnjesc 294
].ksponencijalna razdioba 674
lJasticni sustav 79
Elektricna brojila 365
Elektricna postrojenja 219
Elektricna propulzija 772
Elektricna rasvjeta 711
E1ektricna vozila 743
Elektricna vuca 743
Elektricna zastita .elektromotora 141
Elektricne grijalice' vode 695
Elektricne instalacije 255
Elektricne pogonske prostorije 319
Elektricne sheme 312
- - jednopolni prikaz 313
poluskupni .prikaz
simbola 313.
prikaz prostornog
rasporeda 313
prikljucne 312, 315
razvijeni prikaz' simbola 313
skupni prikaz simbola 313
smjernice za izradu 313
visepolni prikaz 313
Elektricni agregati 103, 104
Elektricni pogonski sistemi 108
- - - neregulirani 108
- - - regulirani 108
El. potrosak pomocnih organa aparata
v. n. 189
Elektricni strojevi 89
cetkice 92
genera tori 91
hladenje 90
motori 121
nadtemperature 94
oblici 89
zastita 88
Elektricni uredaji na brodovima 760
Elektdcno odvajanje' 260
Elektricno grijanje 681
Elektrodinamska brojila 365
Elektrolitska brojila 365
Elektromagnetske smetnje 676
844 ________________ ____ ____________ __
Elektromotori 121
- asinhroni 121, 235
asinhroni kavezni 130 ... 132
asinhroni kolutni 12l)
insta:lacija 153
istosmjerni 507
istosmjerni poredni 121
istosmjerni s elektronickom
komutacijom . 121
istosmjerni s nezavisnom
uzbudom 124
istosmjerni s paraleinom
uzbudom (poredni) 122
istosmjerni sa stranom uzhu"dom
121
istosmjerni serijski
kocenje 124, 125,
lezaji 155
rnontaza 153
odrZavanje 154
121; 125
129, 130
pokretanje 123, 125, 127
prikljucak 154
regulacioni 122
sinhroni 121, 127, 230
smetnje i kvarovi 145
temelji 153
univerzalni 122
zagrijavanje 134
Elektromotorna sila 65
Elektromotorna vozila 745
Elektromotorni pogoni 108
- - regulirani istosmjer. 596
- - regulirani izmjenicni 620
Elektronicka brojila 365, 370
Elektronicka osovina 618
Elektronicke sklopke 542
Elektron. megaornometri 372
Elektronicki mjerni pretvaraci 353,
361, 364, 372
Elektronicki pretvaraci 542
Elektronicki sklopovi
- - digitalni 581
- - mehan. sistemi 594
Etektron. uticni moduli 590
Elektionika, ind ustrijska 507
Elektronvolt 38
Element programa 574
Elementi (mehan.)
- za spajanje 814
- vijcani 814
Elektrotermicki uredaji 687
Elektroventili 184
Emajlirana fica, 'v. lakirana fica
Emisijski koeficijent materijala 683
Emulator 574
Energetska elektronika, sklopovi 542
Energetski kabeli 445
- dimenzije 459
Energetski transformatori 157
Engleske jedinice 45
Enkoder 563
Entropija (tear. informac.) 566
- maksimalna 566
- zavisnog sistema 567
Epoksidne mase 74, 786, 788
Ersted (Oersted) 41
Etilen 289
Eulerova formula 57
Evropski sistem (mehan.) elektron.
sklopova 594
Fahrenheit (skala temp.) 49
Faktor
napona 393
- potiskivanja - 545
- razgranjivanja 583
- ,sigurnosti 220, 224; 389, 390
- snage 68, 71
- valovitosti napona 110
- zemljospoja 222
________________ ________________________ 845
Faktorijele 14 .-
Farad 39
Fazna pogreska 388, 390, 393
Fenoplasti 785, 788
Fibrilacija 262
Filtracija (obr. informac.) 569
F1uks, v. tok
Fluorescentne cijevi . 712
Fon 82
Foot (stopa) 45
Formati papira 833
FORTRAN (prog. jezik) 573,593,661
Fot (Phot) 44
FOlo-dioda 532
Foto-tiristor 536
Foto-tranzistor 534
FRAM-regulacija 631
Frekvencije 72
Frekvencijska karakteristika uha 82,
83
Frekvencijske karakteristike 518
Freoni 709
Freza, v. glodalica
Friteze 704
Funkcija
prijelazna 511
prijenosna' 509, 513, 514
tezinska 511
udama 512
Funkcije 28
- razdiobe 674
Funkcijski sustavi 656
Funkcionalne jedinice racunala 591
Gajtani, teski gumeni 431
Galvanski niz metala 76
Gas, v. pi in
Gastro-posude 704
Gaus (jedinica) 41
Gaussova razdioba 674
GD
2
, zamasni moment 51
Generatori
brodski 761
impulsa 556
sinhroni 91
sinhroni sarnouzbudni 98
zastita 396, 398, 403
Generatorski odvod s metal. plastem
337
Geometrijska tijela 24
Geometrijski likovi' 19
Glacanje rublja 699
Gladenje 569
Glavna memorija 591
Glavni program 574
Gluha komora 82
Goli vodici
- - granicne temperature 409
- - trajne struje 406
Goliat grlo (E 40) 816
Goriva
- kruta 795
- tekuca 795
Gradski plin 289'
Gradevinski podaci 827
Gradevinski strojevi 114
Graficki simboli
elektron. komponenata 530
- - mjernih instrumenata 355
- - za el. sheme 305
Grafova metoda 380, 383
Grana (programa) 574
Granica proporcionalnosti 57
Granicne mjere
- - zeljeznickih vozila 750
-.- cestovnih vozila 777
Granicne temperature golih vodica . 409
Granicni faktor tocnosti 389, ?90
Granicno mjesto 575
846 __________________________________________ __
Gravitacijska konstanta g 35
Grcka sIova 834
Grebenaste sklopke '198
Grcbenasti kontroleri 206
GrijaCi 682
cijcvni 688
Grijace place 690
Grijaci 684
- - dop. optcrecenje 685
Grijalice vode 695
Grijanje
elektricno 681
krutih tijela 689
prostorija 70 I
tekuCina 689
vode 695
zraka 689
Grlo zarulja 815
Gromobransko uzcmljcnjc 375
Grupa spoja 159
Grupe plinova 288, 290
Grt}piranje znakova 570
Grupna kompenzacija 70
Gubici transformatora 170
Gubici u bakru 158
Gubici u zeljezu 158
Guldinova pravila . 25
Gvozde, v. zeljezo
Hammingov razmak 570
Hardver 590
Hardware, v. hardver
Heinzelmannova metoda 380, 383
Hektar 34
Henri 40
Here 35
Hidrofori 726
Hidrogeneratori 91
Hladno valjani limovi 800
HladflO vllceni cclici 799
Hladnjaci. 703
apsorpcijski 694
- kompc'csorski- 694
- za zamrzavanje 694
Hladenje
namirnica 694
rotae. strojeva 90
transformatora 164, 173
I - profili, cencni 803
Ie - oznake hladenja rotae, strojeva
91
I'L log. sklopovi 586
1M - oznake oblika rotac; strojeva .
89, 90
Impedancija
direktna 229, 243
- dozemna 227, 231
- nulta 227, 231, 233, 244
Impulsni mjerac brzine 561
Inch (col) 45
Indircktni kontrolori 20 I
magnetska 65
Indukeijska brojila 365, 369'
Indukeijskc peb 688
lnduktivitet sabirnica 409
lnduktivni naponski- transformatori
392
Induktivni otpor 243
- kabela 464
- nadzemnih vodova 471
lndustrijska elektronika. 507
lndustrijski rashladni uredaji 707
lnformacija 564
- obrada 568
Informacijske sabirnice 656
Informacijski kanal 564
Informacijski sustavi 655
_____________ 847
Inkrementalno mjercnje kUla zakrcta
562
Insolacija Jugoslavije 156
lnstalacija elektromotora 153
Instalacije u rudnicima 287, 292
Instalacijske cijevi 442
Instalacijski autornati 439
Instalaeijski kabeli 425, 426
lnstalacijski osiguraci 207
Instalacijski vodovi 441
InstruKeija 572
Integrali 30
Integrator 550
lntegrirani sklop mikroprocesora 659
lntegrirani sklopovi 583
lntenzitet kvarova 672, 674, 675
Interrnitirani pogon 135, 144
invertirajuce pojacalo 549
IP - stupnjevi rnehan. zastite 86
Iskrista 192
Isparivaci 710
Ispitivanje
'-- dioda 538
- tiristora 539
Ispravljaci za el. VllCli 654
Ispravljacki sklop 110
Ispravljacki spojevi 544
lstosmjerni motori 122, 507, 145
s nezavisnom uzbudom 124,
597
s paralel. uzbudom 122
serijski 125
smetnje i kvarovi 145
islosmjerni tahogenerator 561
J thor elektromotora 135
J/bor osiguraca za asinhr. motore 142
J/bor sistema uzbude 642
Illaz podataka 575
I/lazni otpor 575
I/lnjenicni tahogeneratpr 56;1
Izmjenjivaci, staticki 650
Izolacija 788
- transformatora 157
Izolacijska cvrstoca 161, 222
Izolacijski materijali 74, 788
- - trgovacki nazivi 785
Izolacijsko ulje 157, 786
Izolatori 89, 190, 409, 491, 493
nosni 491
potporni 190, 409
provodni 409
"Sediver" 491
stakleni 491
za nadzemne vodove n. n. 493
za vodove v. ll. 494
zatezni 491
Izolatorski lanci 491
Izolirani prostor 260
lzolirani skI. blokovi 329
Izolirani vodovi 433
Izvijanje 54, 56
- elasticno 57
- neelasticno 58
IzvlaCivi skI. blokovi 325, 329
lzvor poruke 564
- - binarni 564
Izvor svjetlosti 7 I 2
Izvrsni clan 509
lZimanje rublja 699
Jalova snaga 67
ledinice 33
angioamericke 45
decima1ne 33
elektromagnetske 38
mehanicke 35
mjerne 33
prostorno-vremenske' 34
svjetlosne 44
toplinske 42
848 ____ __________________ __ ----
- za mjererije kuteva 13
- za femp'eraturu 49
lednadzbe 31
lednofazni asinhroni mptori 131
lednofazni transduktor 560
lednolvadrantni pogon 600
lednosrnjerne masine, v. istosmjerni.
strojevi
lednospojni tranzistor (UJT) 533
Jezgra transformatora 157
Jezik, programski 573
JK bistabil 589
louie (dzul) 37
loule-ov integral 188, 214
. Kabeli 231, 233, 251, 421, 445
brodski 768
energetskl A45
energetski, dimenzije 459
indo otpor 464
:...... insHilacijski 425, 426
kapacitet 465
struja nabijanja 451
oznacavanje .421, 445
PP, PP 41 435
rudnicki 287, 431
signalni . 434
struja -zamljospoja 447.
za liftove i dizalice 430
za zavarivanje 432
Kabelski bubanj 751
Kabina dizala' 735
Kajisevi, v. remeni
Kalaj, v. kosi tar
Kanal, informacijski 564
Kandela 44
Kanthal 684
Kapacitet 61, 64
- aku-baterije 415, 416
- kabela. 465
- kanala (tecr. informac.) 567
Kapacitivni J)aponski ,transform. 392
Kapasti stakl. izolatori 492
Karnaughove tahlice 578
Kaskadni spojevi asinhr. motora 129
Kategorije
klimatske zastite 77
protuekspl. uredaja 288
upotrebe 202
Kavezni asinhroni F11otori 130 ... 132
Kelvin (stupanj) 45
Kinematieki profil zeljezn. vozila 750
Kirchhoffovi zakoni 61
Kiselost otopina 76
Klase ,evrstoce eel. vijaka 815
Klase izolacije 74
Klase odvodnika 195
Klase tocnosti
elektron. mjernih pretvaraea
354
mjernih instr'um. 353
napon. transform.' 355, 39.3
strujnih transform. 355, 389,
390
Klasifikacijska, drustva .760
Klima 77
hladna 77
- tropska 77
- uI1?-jerena 77
Klimatizacija prostorija 700, 730
Klimatska 'zastita 77
Klinaste remenice 120
Klinasti remeni 117
Klizanje 129
Klizni vodovi 751
Klossova formula 623
Kocenje
elektromotora 124, 130, 129,
.125
koeficijenti trenja 749
____________ 849
K6d570
- binarni 570
Kodiranje 567, 570
Koeficijent
adhezije 747
izvijanja 58
trenja koeenja 749
prolaza topline 682
- sigurnosti 288, 289
- topl. vodljivosti 682
Koerci tivna sila 65
Kolebanje 546
Kolektor (teor. infor1Y!ac.) 564
Kolicina informacije 565
Kolutni asinhroni motori 129
Komandne ploce 105
Komandni.sk!. aparati 201
Kombinacijski sklopovi 587
Kompaktne tra,?sform. stan ice 331
Komparator 509
"'- nivoa napona 552
Kompenzacija
- centralna 71
- grupna 70
- jalove snage 67
- pojedinaena 68
- reaktivna 638
Kompenzacijska metoda mjerenja 372
Kornpenzacijs,ki namot 122
Kompenzatori 230
Kompilator .574
Kompjuter; v. racunalo
Kompleksni brojevi 26
Kompresori 709
Komj:Jresorski hladnjak 694
Kompresorski rashladni uredaji 707
Kompresorski uredaji 339
Komprimirani zrak u skI. postrojenjima
338
Komunikacija 564
- porukama 564
54 Konearev
Komunikacijske jedinice 660
KON-KOMPAKT 138, 333, 343
Kondenzatori 64, 71
Kondenzatori (rashl. tehn.) 709
Kondenzatori
- zaletni 131
- za fluoresc: cijevi . 714
Konstanta brojila 367
Konstanta tromosti 96
Konstantan 684
Konstante, matcmatickc 13
Konstrukcijski cclici 56, 798
Kontaktni termometar 401
Kontaktni vijci 216
Kontaktni vod 743
Kontaktori, v. sklopnici
Kontejneri 776
Kontroleri 201
- grebenasti 206
Kontrolnici 201
- rudnicki 299
Konvencionalna skI. postrojenja, 317,
318
Konvertor, v. pretvarac (pretvornik)
Konzervator (tnmsform.) 157
Konzervatori (rash!. tehn.) 703
Koordinacija izolacije 219
Koordinacija karakteristika zastitnih
uredaja 188
Korekcija greske (obr. informac.) 570
Korisnicki program 576
Kormilarski strojevi 771
Korozija
elektrokemijska 75
- e1ektroliticka 75
- galvanska 75
- 'rnetala 75
Kosinus 16, 20, 21
Kositar 780
Kosokutni trokut 19
Kotao transformatora 157
850 __________________________ --------------
Kotanges 16, 22; 23
Kotlovi (ugostiteljstvo) 705
Koturiste dizala 734
Krajnje sklopke 20 I
Kratki spoj 225, 237, 381,382
- .dvopolni 227
- jednopolni 227
pojednostavljeni proracun 236
proraeun 237, 242
tropolni 226, 234
u qrodskim postrojenjima 769
Kratkotrajna termicka 388
Kratk9trajno podnosiva struja 181
- rastavljaca 184
- 'rastavnih sklopki 186
,Kratkotr. podnosivi napon indo
rrekv. 220
Kriteriji stabilnosti 518
Krom 780
Kromatiranje 76
Kronoloska registracija dogadaja
(KRD) 663
goriva 795
Kruzna frekvencija 66
Kucanski aparati 689
Kuhinjski strojevi 692
Kulon 38
Kutni istokracni celik 801
Kutni raznokracni celik 802
Kvadratne'sipke, mase 810
Kvarc 75
Lak
sintetski 74
uljni 74
umjetno-smolni 74
Lakirana bakrena ziea 807
Lampe, v. svjetiljke
LapJaceova transformacija 31
LED (svij"'!. dioda) 532
1.L'1l10vi 822
Leonardov' grupa 507, 735
Lezaji elektromotora 155
Liftovi 733
Lijev
eelieni 56, 797
sivi 56, 794 .
temperovani 796
Lijevano zeljezo 795
Limovi
hladno valjani 800
magnetski 820
mase 809
Lim; transformatorski . 157
Linearni clanovi 511
Linijska oprema. 706
Linijski rasta vljac i 86
Liskun, v. tinjac
LISP (progr. jezik) 573
Lokalna obrada (LOB) 664
Lokalni 663
Logaritmi 15
Logieka funkcija 577.
Logieka konstanta 577
'Logicki procesor 657
Logie,ki sklopovi
CMOS 584, 586
ECL 584, 586
I'L . 586
MOS 584, 586
TIL 583
Logieko upravljanje 657
Logika
- negatiyna 583
- pozitivna 583
Lokomotive, diodne 745
Luene peci 688
Luks 44
LOmen 44
Luminancija 711
Lutajuce struje 376
__________
-Machine language -573
Magnet, nosivost 66
Magnetbmotorna brojila 365
Magnetska pojaeala 558
Magnetski limovi 820
\1aksimalna.entropija (teor. informac.) :'-(1(,
\1aksvcl 41
Maloteretna dizala 733
Malouljni prekidaei 182
Manganin 684
Manometarska visioa 725
Mantise dek. logaril. 17, 18
Marke' betona 828
Masaza srca (prva pomo6) 836
Mase
sipki eel., Cu, AI 810
- eel iene :liee 813
- limova 809
- mjed. ziee 813
- plosn. eelika 812
Masine radilice, v. radni strojevi
Matematika 13
Materijali 778
Matice 814
- za plosn. spojeve 414
Mazut 794
sistein jedinica 33
Megaomometri, eiektron: 372
Megapyr 684
Mehariieka naprezanja 245
Mehanieka snaga 96
Mehanicka zastita 86, 317
Mehanieke vibracije 79
Mehanika
- elektromotornih pogona 115
- osnovne formule 50
Meki lemovi 822
Melamin 789
Memorija
- PROM 659, 671
- RAM 594, 672
- ROM 594
Memorijska jedinica 592
Memofijski clan, 587
Mesing, v .. mjed
Metali za 778
Metan 288, .293.
Metanska jarna 293
Metricki. navoj 814
Mignon grlo(E 14) 815
Mika 74
Mikafolij 786
Mikanit 786
Mikroproeesor 593
Mikroracunalo 593
Mikroracunarski sustav OS-8 . 619,650
sustavi 658
M ikrosklopke 201
Minimizacija 578, 590
Miniracunala 661, 665
M jedena zica, mase 8-13
M jere cesovnih vozila 777
Mjerenja u elektrotehn. 351
Mjerenje
akusticno 83
brzine vrtnje 561
buke 83
djelatnog otpora 372'
el. energije. 365
istosmjer. struje 360, 559
istosmjer. napona .360, 561
izmjen. struje 361
izmjen. oapooa 361
- izolacije 372
kuta zakreta 562
otpora. uzemljenja 375
sile 611
spec. otpora. tla 379
temperatura 685
Mjerne jedinice 33
Mjerni dometi instrumenata 353
852-'-______ ~
Mjerni instrumenti
elektrodinamski 352
e1ektrostatski 352
graficki simboli 355
klase tocnosti 353
mjerni dometi 351
sporn. svitkom 352
5 pomicnim zeljezom 351
s unakrsnim svicima 351
skale 353
ugradni 352
ivljerni Clan 509, 559
- - dvosrnjerni transduktorski
560
- - tninsduktorski 560
Mjerni pribor 351
Mjerni pretvarac 353, 361, 364, 372
Mjerni santovi 354
Mjcrni transformatori 251, 355, 387
Mjesto kvara, odredivanje 380
Mlaznice 729
Mljekarski strojevi 115
M"oe ukljucenja, v. uklopna moe
Modifikacija programa 575
Modul clasticnosti 54
Modularni clektron. sistemi 397
Modulator sirinsko-impulsni 554
Moduli, uticni elektron. 590
Modulne betonske transform.
stanice 333
Modulni blokovi 343
Modulni ormari 343
Moment
inercije liS
alpora 52, 55
atpora plosnatih vodica 247
patezni 122, 125
pokrelni 122, 131, 130
pritezanja vijaka 414, 815
savijanja 55
tromosti 52, 96
vrtnje 66
zakretni 121
zamasni 115
Momentne karakteristike dizalicnih
pogana 754
Momentne krivulje
- - elektromotora 121
- - mehanizama strojeva, III
Monostabilni multivibratori 552
Montaza elektromotora 153
Montazni okviri 595
Mort
- za zidanje 829
- za zbukanje 829
MOS log. sklopovi 584, 586
Motorske sklopke n.n) 198
Motorski- zastitni prekidaCi 144
Mreza 245
- brodska 761
- rudnicka 300
Mrki ugljen
MTK (tonfrekv. komanda) 368
Multiproccsorski programski
sistem 577
Multiprogramska obrada
podataka 592
M ultiprograrnski sis tern 577
Multivibrator, monostabilni 552
Murrayeva metoda 380, 381
Naboj elektrona
Nadmorska visina 408
Nadnaponska zastita 398, 403
Nadomjesna shema 312
Nadomjesni kapacitet 61
Nadstrujni okidaCi 144
Nadomjesni- otpori 61
Nadredeni regulatori 647
Nadstrujna zastita 69, 398, 401 .. .404
~ __________ 853
Nadstrujni okidaci
- karakteristike 200
- primarni 183
Nadstrujni releji 200
- karakteristike 200
Nadzemni vodovi 231, 233, 234, 466
Najlon (poliamid) 74, 790
Najvisi napon opreme 220.,,222
Namirnice, temperature odrzavanja 710
Namoti transformatora 157
Napajanje
- besprekidno 648
- el. mot. pogona ! nq
Napierovi logaritmi 15
Napon
brodskih mreza 761
dodira, v. dodirni napl)1l
greske 272
koraka 279
kratkog spoja 158
namjestanja 545
opreme 220 . .,222
praznjenja akumulatora -416,418
punjenja akumulatora 416,418
Naponska pogreSka 393
Naponski okidaci 183
Naponski transformatori 355, 392
Naponsko-frekventni pretvarac 553
Naponsko-strujni pretvarac 550
Naprezanje
dopusteno 56
izvijanja 54, 57, 58
na odrez 52, 56
na savijanje 52, 56
na smik 52, 56
na tlak 52, 56, 829
na torziju 52, 56
na vlak 52, 56
potpora 246
termicko 248
- vodica 246
-' lica i uzeta 481
Naredba 572
. Natrijeve niskotlacne cijevi 716
Navoj
Edisonov 712, 816
metricki 814
UNe 817
UNF 817
za e1ektrotehniku 816
za osigurate 816
zaiarulje 816, 817
Nazivna struja odvodenja 194
Nazivna struja
pneum. prekidaca 183.
prekidaca n.n .. 199
prekidaca SF6 183
rastavljaca 184
rastavnih sklopki 186
skI. aparata v.n. 181
Nazivni napon
pneum. prekidaca 183
prekidaca SF, 183
rastavljaca 184
rastavnih sklopki 186
skI. aparata v.n. 179
vent. odvodnika 193
Nazivni stupanj izolacije 219
Negativna logika 583
Neinvertirajuce PC!jacalo 549
Nemetali 782
Nepokretni zarez 572
Neprodorni oklop 286, 290, 294
Neutralni vodic 350
Nichrome 684
Nicrofer 684
Nicrothal 684
Nicropur 684
Nikal-kadmij-akumulatori 418
Nikelin 684
Nipoldova metoda 376
854 ______________________ ________________ __
Niskonaponska postrojenja 237; 242
Niskonaponski prekidaCi 199
Niskonaponski skI. aparati 197
Niskonaponski trofazni.' vodovi 467
Niskotlacne natrijeve cijevi 716
Niskougljicni celici 800
Nomenklatura pretvaraca
(pretvornika) 542
Nomenklatura upravJjac. spojeva za
dizalicne pogone 756
Norrnalna razdioba 674
Nosaci potpornih izolatora v.n. 494
Nosivost 53
- dizala 735, 739
N osni izolatori 491
Nosni stupovi 498
N-P-N Darlington tranzistor 533
Nulnaponski releji 200
Nulovanje '264, 268
Nuha impedancija 227, 231, 233, 244
Nulta reaktancija 231, 234
Nulti otpor 234
N.ultocka transformatora 159
Nulvodic 256,264, 268,.350
Numericki pQstupci 31
Nyquistov'dijagram 51.9
Njutn (N) 35
Obiljezavanje zila. kabela 425
Objekt regulacije 509
Oblici' rotac. -strojeva 89
Obrada _ informacija 568
Obrada znamenki 571
Obrtni moment, v. zakretni moment
Ocekivanje 674
Odjek 82
Odluka (program,) 575
'Odrezna struja 211
Oddavanje 154
Odstojanje, v. razmak
Odvodnici, prenaponski 192
- cijevni " 192
- ventilni 192
Odziv sistema uzbude 637
Off-line . 576
OgranicavaCi (regu!. uzbude) 646
Ogranieenje struje kr. spoja 176
Ogrjevna moc "goriva 795
Ohmov zakon 59
Okidaci 269
nadstrujni
naponski
144, 200
183
n." napona 200"
podnaponski 144, 183
primarni nadstrujni 183
sekundarni nadstrujni "183
strujni 183
Oklapanje 678
Oklopljena skI. postrojenja sa
SF. 336
. Oklopljeni gener. odvod 337
Okrugle sipke, mase 810
Okrugli vodici 409
Okviri, montazni 595
Olovni akumulatori 416
Om (Q) 39
Omjer transformacije 388, 391, 392
- - napori. transfonn. ")55
Omornetri 373
Omski otpor 61'
On-line 576
Opasna struja 263
Opasne zone 295
Opasni napon 262
Opasni "prostor 292
Operacija (program.) 574
- racunala 572
Operacijski sustav
Operaciona pojacala 522, 545'
Operand 572
______ __ 8S5
Oplosje geometr. tijela 24
Opozicija faza 182
OpremCl:
- transportna 743
- za" drustvenu prehranu 703
- za ugostiteljstvo 703
Opruzna eel. zica" 813

dopusteno 55
grijaeih elemenata 685
"izmjenieno 56
nosaea 55
pfomjenljivo 56
stalno 56
stU[lOVa 498
Opteretivost
eel. vijaka 815
nadzernnih vodova 467
p.oiuvod. ventila 540
nultoeke transfonnatora 159
otpornika '. 206
uzadi 8 I 9
Osiguraci 141, 142, 254, 269, 439
automatski 269
instalacijski 207
navoji 816
n, napona 207
normalni (bizi) 208
n.n., primjena 212
s "navojem 207
tromi 144, 209
ultrabrzi 214
velike prekidne moei 210
v .. napona 181, 186.
- za energetske transfonnatore 187
- za "piimjenu u domaeinst"u 211
.......: za zaStitu poluvodiea 214, 540
Osnovne formule
elektrotehnike 59
- -" mehanike 50
Osnovni spojevi upravlja'nja elektromot.
pogonima 138
Osnovni leorern teorije"informacije 567
Osobna dizala 733
Osovina elektronieka 618
brodski geneI'atori 766
Osvjetijenje, v.
Otipkavanje 569
Otklanjanje smetnji 678
Otpor
elektricni 59, 61
kratkospojnog kruga 229, 243 .
protoku vode 727
tla, specificni 284, 375, .379
uzemljenja 265, 270, 271, 375
zraeni 731
Otporne peci 687
Otpomici 206
Otvorena sklopna postrojenja
317 ... 319
Oznaeavanje
brojila 370
cjevovoda bojama 821
elemenata el. postrojenja 309
hladnjaka 694
kabela 421, 445
mjernih instrumenata 355
nacina "hladenja 'transfonnatora
164
naeina 824
oblika rotacionih strojeva 89
omjera transformacije 391, 394
prikljueaka el. strojeva 137
protueksploz. zastite 289
spojeva 159
stupnja izolacije" 219
sinjski"h vozila 745
vodica 350
"rsle sava 824
856 ____________________ ____________ --------
zastite IPM 317
zila kabela 425
Ozivljavanje (prva pomoc) .. 834
Pad napona 60, 439
Palubni strojevi 771
PAM namot 140
Pamuk 74
Pantografski rastavljaci 185
Papir. 74
- normalni formati 833
Paralelni okidaci 183
Paralelni pogon 654
Paralelni rad
agregatskih jedinica 105
transformatora 169
brodskih generatora 764
Pare 793
Pascalov trokut 14
Pasiviranje 76
Patrone osiguraca, v. ulosci osig.
Pecenjare 704
Peci
indukcijske 688
lucne 688
otporne 687
termoakumulacijske 700.
Periferna jedinica 592
Periodiene velieine 34
Perlon 74
Permeabilitet, v. perme.abilnost
Permcabilnost
- vakuuma 65
- relativna 41
Perna eel. zica 813
Peselove cijevi 445
Petrolej 792
pH vrijednosti 76
Pijesak 828
Pismo, standardno 832
Plamenici, plinski 691
Plamiste tekueina 792
Plan, prikljucni 312, 315
PLC-700-(progr. log. upravlj.) 619,
658
PLI (progr. jezik) 573
Pleksiglas 783
Plinovi 289, 290, 793
ogrjevna moe 795
- za kucanstva 691
Plinovi i pare 289, 290, 793
Plinske cijevi 805
Plinske grijalice vode 696
Plinski .kueanski aparati 702
Plihski plamenici 691
Plinski relej 172
Plocasti uzemljivaci 375, 376
Plosnati aluminij . 412
Plosnati bakar 411
Plosnati celik, mase 812
Plosnati spojevi, raspored vijaka 413
Plosnati vodici 407
Pneumatski prekidaCi 183
Pocetna reaktancija 227, 230
Podaci (obrada informac.) 568
Podimpcdanta zastita 403
Podjela vremena 592
Podlozne plocice 814.
Podnaponska zastita 403
Podnaponski okidaCi 144, 183
Podnaponski releji 200
Pod nos iva udarna struja 1.94 '.'
Podnosivi atm., ud. napon . 220 ... 222
Podnosivi sklopni udarni na-pon 222
Podnosci zarulja, v. grla zarulja
Podredeni krug regulacije struje
armature 599
Podrucja frekvencije 72
Podrumski qlokovi 325
Podsinhrona kaskada 621, 630
Podstrujni releji 144, 200
Pogon
baterijski 653
cetvorokvadrantni 60 I
-- dvokvadrantni 60J
clcktricnih str,ojeva 108, 112
intermitirani 144
-- jednokvadrantni 600
pripremni paraJelni 654
- puferni 654
- reverzioni 60 I
Pogonske prostorije 317
Pogonski stroj dizala 734
Pogonsko uzemljenje 281, 375
Poisson ova razdioba . 674
Pojacala
diferencijalna 549
frekvenc. karakteristike 548
invertirajuca 549
magnetska 558
neinvertirajuca 549
operaciona 545
rotirajuca elektrodinamicka 559
s I-djelovanjem 550
s PI djelovanjem 550
sa samozasicenjem 559
sumacijska 549
Pojacanje
- diferencijalno 545
- za zajednicki ul., signal 545
Pokazatclji kvalitete regulacije 521
Pokretanje elektromotora 123, 125,
127 ... 131, 139
- zvijezda-trokut 139 .
Pokretni zarez 572
PokretaCi
regulacijski 201
s otpornicima 201
Poliamid 74, 790
Polimerne mase za presanje 785. 788
Poliesterske mase 74, 786, 788, 790
Polictilen 790
Polivinil klorid 790
Polnopreklopivi motori 140
Poluprovodnik, v. poluvodic
Poluvodicke komponente 529
Poljoprivredni strojevi 114.
Pomiene stepenice 739
Pomoe od udara struje 834
Pomocne sklopke 198
Pomoeni kontakti 188
Pomocni polovi 122.
Pomocni sistemski programi 661
Pomoeni sklopnici 201
Pomocni 376
Popratna struja 193
Porculan 75
Poredbeni clan 509
857
Poredni istosmjer. elcktromotori 122
Poremecajna velieina 508
Poruka 564
Postavni clan 509
Postrojenja
dizalicna 751
niskonaponska 237, 242
sklopna v. n. 234, 236, 255,
317, 318
tvornieki izradena 317, 318
Postupak '" 58
Potcncijc 15
Potezni moment
Potiskivanje struje
Potporni izolatori
Potprogram 574
Potrosak
122, 125
407
190, 409
el. enetgije kue. aparata 690,
692, 693, 699
plina u kue. aparatima 692
topic vode u kucanstvu 697
Pouzdanost 672
Poveeana sigurnost 286, 289, 294
Povezivanjc (programi) 575
__ __________ ____ ____ ________ __
Povratna veza 507, 517
Povratni skok 574
Pozicija 570
Pozicijski DaciD pisanja: brojeva 571
Pozicioniranje 618
Pozitivna logika 583
Pranje rubija 698
Pravokutni trokut 16
Prainjenje
- alkal. akumulatora 418
- olovnih akumulatora 416
v. promjer
Pregledna shema 312
Prekidaci 253
brodski 769
el. potrosak porn. organa 189
malouljni 182
motorski 144
n. napona 199
pneumatski 183
sa SF, 183
v. napona 182
Prekidna moe 179
osiguraca v. n. 187
pneum. prekid. 183
prekidaca n. n. 199
prekidaca SF, 183
rastavnih sklopki 186
Prekidna struja 228
Prekidno istezanje metala 778
Preklopke 161
Prekostrujni, v. nadstrujni
Prekretni momeni 122, 131, 130
Prelaz, preiazni, v. prijelaz, prijelazni
PremjeStaCi 161
Prenaponi 192
"odvodnici 192
Prenos, prenosni, 'v. prijenos, prijenosni
. Preopteretivost
elektromotora 122
- transf6rmatora 165, 167, 168
Preracunavanje jedinica 45
Preracimavanje temperature 49
Presjeci vodica
- - minimalni 480'
- - proracun 480
Presjecna. frekvencija 521
Prespan. 74
Pretvaraci (pretvoinici)
brodski 768
elektronicki 542
naponsko-stnijni 550
naponsko-frekventni 553
nomenklatura 542
rotacioni 103
strujno-naponski 550
Pretvorba AjD 569
Pretvorba DjA 569
Pretvorba spoja otpora 62
Pretvornici, v. pretvaraci
Prigusni kavez 127
Prigusnice 176, 231
- za fluoresc. cijevi 714
Prijelaz nadzemnih vodova 495
Prijelazna funkcija .511
Prijelazne poj.ve 66
Prijemnik poruke 564
Prijenos
- informacije 567
- topline 682
Prijenosne funkcije 509, 513, 514
Prijenosn e naprave za uzemljenje 280
Prijenosni elementi' 117
Prikljucak elektromotora 154
Prikljucci na aparatima 214
vrijednosti
- - aparata za ciscenje 701
- - aparata za grijanje i
prostorija . 701
aparata za osobnu higijenu
702
__ ____ __
aparata za pranje, susenje i
glacanje rublja 698
aparata za pripremu jela 689
-' - el. kuhinj. strojeva 692
- plinskih apanita 691
Prikljucni plan 312, 315
Primai"ni nadstrujni okidaci 183
Principi hladenja 707
Priprerrini paralelni pogon 654
Prirodni logaritmi 15
Pritezni momenti vijaka 414
Prividna snaga 96
- kondenzatora 71
Prividni otpor 59, 62
Probojno paljetije 290
Procesni informac." sustavi 655
Profil kiinastih remena 117
Progib 55
Program 572
akvizicije 662
glavni 574
obrade 662
prosirenog real. vremena 663
realnog vremena 661
u izvornom jeziku 573
u strojnom jeziku 573
Programska podrska 658, 661, 670
Programske sklopke 201
Programski jezik 573
Programski paket PROZA 11 DA 662
Programsko log. upravljanje PLC-700
658
Programsko 'vodenje 656
Projektantska dokumen.tacija 31-2
Prolaz topline '682
PROM mellwrija 659, 672, 671
Prometne t-rake 739
Propulzija. elektricna 772
Proradni izmjen. napo.n :vent.
odvodnika 193
Proradni udarni "napon vent.
odvodnika 194
Prosjecni tok'informacije 566
Protocni hidrofori 726
inform&cije 566
Protok vode 725
Protueksplozijska zastita 286, 288
- - oznacavanje. 289
Protueksplozijski el. uredaji 286
Provjes
. alumin i aldrej uzeta 487
alucel. uzeta 489
bakrenih uzeta 486
vodica mreza n. n. 488
Provjetravanje prostorija 70 I
Provodni izolatori 409
Provodni .svomici 213
Provodnik, v. vodic
Provodnost, v. vodljivost
Pruga (programi) 574
Prva pomoc "834
Puferni pogon 654
Punjaci akumulat. baterija. 651
Pumpe 725
Punjenje
- alkal. akumulat. 418
- olovnih akumulat. 416
PU.T tiri$tor536
Putnicki brod 761
Racunala 591
- sistemi 576
Racunari, v. racunala
Radijan 13
Radilice, . masine, v. radni strojevi
Radni mehanizmi . III
Radni strojevi 111, 113
RAM memorija 594, 612:
860 __________________________________ __
Rashladna oprema 703
R.I,1l1;ldna sredstva 708
Rashladne vitirine ,703
Rashladni ormari 703
Rashladni uredaji
-- - apsorpcijski 708
-- industrijski 707
kompresorski. 707
Rasklopnu postrojenja, v. sklopna
postrojenja
Rasklopna snaga, v. prekidna moe
Rasklopna struja, v. prekidna struja
Raspon
- izlaznog napona 546
- ulaznog napona 546
Raspored vijaka za plosnate spojeve
413
Rastalni uloki 208
Rastavljaci 184, 198, 253
el. potrosak porn. organa 189
- linijski 186
- n. napona 198
- pantografski 185
-" sabirnicki 348
- v. napona .180, 184
Rastavljanje na faktore 14
Rastavne sklopke
el. potrosak porn. organa
189
v. napona. 181, 185, 186
Rastezanje sabirnica 409
Rasvijetljenost 717,.
Rasvjeta, elektricna 711
- brodska 771
- javnih 723
u rudnicima 287
- unu.trasnjjJ1 prostorija 717
- va.njska., 723
Rasvjetna tj.jela 720
Ravnal 684
Ravnin 684
Razdioba
eksponencijalna 674
normalnoa (Gaussova) 674
Poisson ova 674
WeibuUova .674
Razdjelnici, brodski 770
Razina
- giasnoce 82.
integracijc 587
suma 82
zvucne snage 82
zvucnog tIaka 82
zvuka buke 82
Razmaci u skl. postrojenjima 223
Razvodna ploca, brodska 770
Reaktancija 229, 230
nulta 231, 234
- pocctna 227, 230
- sinhr. strojeva 97
Reaktivna kompenzacija 638
Real no vrijeme 592
Redovi, konacni 13
Red undancija 673
Referentna veiiCina 508
Referentni izvor 551
Refleksija impulsa 380, 386
Registar 590
Regulacija 508
automatska 507
brzinc vrtnje 507, 597, 599, 609
brzine vrtnje ASTA T 629
brzine vrtnje FRAM 631
dizalicnih pogona 759
momenta vrtnje 611
petlje 616
rucna 508
uzbude sinhr. stroja 635
vucne siJe 611
Regulacijska preklopka 161
Regulacijski krug 507, 508
Regulacijski pokretaci 201
________________________________________ 861
Regulatori 509
napona 551
. napona, automatski 633
napona, rucni 635
RIa 599
uzbude 201
Regulirana velicina 508
Regulirani dizalicni pogon 759
Regulirani elektromotomi
pogoni 596
Regulirani izmjenicni elektromot.
pogoni 620
Relat. dielektricnost 39
- - izolaco materijala 788
Rclativna tezina plinova i para 793
Releji 200, 201
bimetalni 141
Buchholz 172
na napon greske 200
na povratnu struju 200
na struju greske 200
200
nu)naponski 200
podnaponski 200
podstrujni 144, 200
Relejna zastita generatora 406
Remanencija 65
Remeni, klinasti 117
Remenski pogon 117
Renardovi (standardni) brojevi 831
Rentgen; valne duljine 73
Resolver . 562
Reverzioni pogon 60 I
Rezervni izvori energije 103, 104, 107
Rijec (obr. informac.) 570
Rimske brojke 833
ROM memorija 594
Rostilj 705
Rotacioni strojevi 89
Rotorska zastita 398, 483
Rotirajuca e1ektrodin. pojacaJa 559
Rotorski pokretae 20 I
RPG (pro gr. jezik) 573
RS bistabil 589
Ruena operacija (program.) 575
Rucni regula tori naP'-?!la 635
Rudnicka mreza 300
Rudnicki kabeli 431
Rudnicki kontrolnici 299
Ruska abeceda 834
S-komisija 292
S-propisi 286
S-uredaji 286, 288
Sabirnice 231
induktivitet 409
informacijske 656, 658
topJ. rastezanje 409
zastita 396
Sabirnicki rastavljac 348
Sadr.zaj informacije 565
Samosigurnost 286, 289, 294
Samouzhudni genera tori 98
Sampling 569
Sanduci, transportni 776
Satelitska stanica 661, 664
Satni broj 158
Satovi, uklopni 368
Scanning 569
Schockley-eva dioda 535
Schottky-eva dioda 531
"Sediver" izolatori 491
Sekundarni nadstrujni okidaci 183
Sekvencijski sklopovi 587
Sekvencijsko upravljanje 657
Selektivna zastita 188
Selektivnost osiguraca 211
SF 6 prekidaci 183
Shannon, Vo sanon
____________ ____ __ __
Sheme
elektricne. 312
nadomjesne 312
naponskih trafo-a 395
pregledne 312, 313
strujne 312, 314
strujnih trafo-a 391
SI - sistem jedinica 33
Signal 594
analogni 568
- digitalni 568
- takta 589
Signalizacija 345
- dizala 737
Signalne svjetiljkc 201, 345
Signalni kabeli 434
Signalni parametar 568
Signalni skI. aparati 201
Sigurnosna udaljenost 496
Sigurnosna visina 496
Sigurnosni raspor 290
Sigurnosni transformator 257
Sijalice, v. zarulje
Silo
kocenja 748
u kratkom spoju 245
Silikonska smola 74
Simboli
-- elektron. komponenata 530
- za el. sheme 305
Simens Gedinica) 40
Simetricni optimum 527
Simistor, v. trijak
SIMULA (progr. jezik). 574
Simulacija 528
Sinhrona brzina 66
Sinhroni generatori 91, 229
-- - samouzbudni 105
Sinhroni motori 127, 230, 231
Sinhroni strojevi, sistemi uzbude 633
Sinhronizacija. 346
Sinus 16, 20, 21
Sistemi
automatske regulacije' 507
racunala 576
regulacije 508, 524
s _ podjelom vremena 577
uzbude sinhr. strojeva 633
uzemljenja 265
- zastite 267
Sistemski sortver 576
Sivi lijev 56, 797
Skale mjernih instrumenata 353
Skaniranje 569
Sklapanje
neoptereeenih kabela 182
neopterecenih transformatora.
182
neopterecenih vodova t82
Sklopke
bimetalne 144
elektronicke 542
grebenaste 198
krajnje 201
- motorske n. n. 198
n. napona 198
prograrnske 20 I
rastavne v. D. 185, 186
teretne n. ll. 198
upravljacke 201
tlacne 726
- v. napona 185
- za upr. i pomoe. krugove 198
Sklopna postrojenja 317, 318
brodska 769
konvencionaIna 317, 318
oklopljena 317, 318, 336
otvorena 317, 319
v. napona 317, 335
za unutarnju montazu 317 .. '.
... 319, 322
____________
- - za vanjsku montazu 317 ...
, .. 319
zatvorena 317 ... 319, 322
Sklopni aparati 179, 206, 251
- - n. napona 197
- - v. 179
Sklopni blokovi
KON-KOMPAKT 343
srednjeg napona 322, 323,
325, 326
Sklopni prenapon 222
Sklopnici 144
n. napona 198.
- pomocni 201
- v. napona 181, 186
Sklopovi
energetske elektronike 542
- kombinacijski 5"87
- sekvencijski 587
Skup znakova .570
Slijepe sheme, boje . 350
Slozena pogreSka 388, 390
Smetnje 508
- elektromagnetske. 676
Smetnje i kvarovi
145
na asinhronim motorima
150
na istosmjern. motorima
145
.Smisao vrtnje elektromotora 124, 125,
129, 131
Smjerriice za eL 'sheme 313
Smola
epoksidna 74
- poliesterska 74
- silikonska 74
Smoothing 569
Snaga
djelatna 96
- kondenzatora 68, 71
kratkog spoja. 236, 228, 235
mehanicka 96
prividna 96
radnih strojeva 113
SNOBOL (progr. jezik) 57}
Softver 590,658, 661,.670
- sistemski' 576
Software" v. softver
Source (program) 573
Spajanje (program) 575
Spasavanje od el. udara 834
Spec. el. otpor
izolac. 'materijala 788
- - - metala 778
- - - tla 375, 379
Spec. otpor voznje 745
Spec. masa
izolac. materijala 788
metala 778
nemetala 782
plinovi i para 793
- - tekucina 792
Specificna toptina 681
- metala 778
Spojevi
nemetala 784
plinova i para 793
tekuCina 792
brojila 371
ispravljaca 544
transformatora 158, 160
vatmetara 364
Spojni e1ementi (mehan.) 814
Spojni l?rekidac 348
Spojni rastavljac 348'
Spojni tranzistor s efektom poija 534
Spojnice, dvokovinske_ 75
Sprega .transformatora 158, 160
Srebrni akumulatori. 419
Srednja struja pokretanja 201
Srednja zivotna doh 672
864 ____
Srednje vrijeme do kvara (MTTF) 672
Srednje vrijeme izmedu dva kvara
(MTBF) 673
Srednjenaponska sklap. postrojenja
- otvorcna 319
- zatvorena 322
Srednji vodic 350
Stacionarni akumulatori 416
Stakleni izolatori 491
Stakleno vlakno 74
Staklo 75
Standardi
- vijcanih elemenata 814
- za kucanske aparate 702
Standardni brojevi 831
Standard no pismo 832
STAPA eijevi 443
S.tarenje izolacije tr.ansform. 166
Start (program.) 575
Staticki izmjenjivaci 650
Statorska zastita 398, 403, 404
Steinhauerova metoda 380, 386
Stefjke 814
Stepen dejstva, v. korisnost
Stepenice, pomicne 739
Stilb 44
Stop (program.)' 575
Stosselova metoda 377
Stroboskopski efekt 719
Strogost pokretanja 20 I
Strojarnice 107
- d;zala 734
Strojevi
- alatni 113
-' gradevinski 1 14
kuhinjski 692
mljekarski 115
114
tiskarski I 14
transportni 113
za obradu drva 114
- za pranje pasuda 692
- za ugostiteJjstvo 705
Stropni napon uzbude 635
Struja
greske 274
kratkog.spoja 226,234,235,296
kratkog spoja kabela 457
nabijanja kabela 451
nabijanja nadzem. vodova 478
namjestanja 546
paljenja 291
praznjerija aku':bater. 4t5
prednapona 546
zemljospoja kabela 447
zemljospoja 475
Strujna pogreska 388, 390
Strujna shema 312, 314
Strujni okidaci' 183'
Strujni transformatori 254, 355, 388,
391
Strujni udar 255, 834
Strujomjer, v. brojilQ
Strujno-naponski yretvarac 550
Strukturna blok/shema 517
Struktura programa 574
Stupanj izolaeije 161, 219 ... 222
Stupanj opasnosti 293
Stupanj slozenosti digit. -integr. sklop.
586
Stupnjcvi zastite
- IP 86
- IPH 317
Stupovi
armirano-betonski 280
celicni 502
drvoni 280, 500
metalni 280
nadzemnih vodova 498
nosni 498'
zatezni 498
Suhi transformatori 157
----------------------____________________ 865
Sumacijska brojila 367
Sumacijska pojacala 549
Suncevo zracenje 156
Susare 688
Susenje rublja 698
Suzbijanje srnetnji
- - na izvoru 677
- - pri prijemu 677
Svarivanje, v. zavarivanje
Svijetlecadioda 532
Svila 74
Svjetlosne velicine 44, 711
Svornici, provodni 213
Sanon 565
Santovi, mjerni 354
Serna, v. shema
Sesterokutne sipke, mase 810
Sine, v. sabirnice .
Sinjska vozila, ozna:ke 745
Sipke ..
celicne 799
kvadratne 810
okrugle 810
sesterokutne 810
Sirine hodnika 225
5irinsko-impulsna modulacija 623
Sirinsko-impulsni moduiator 554
Skrinje za 694'
Sljunak 828
Stapni uzemljivaci 375, 376
Streanje vode 729
Sum (akust.) 82
Sum (teor. infonnae.) 565
Tab1ice
- u' projekt. dokumentaciji 312
Tahogenerator 561
55 Koncarev prirucnik
Talasna duljina, v. valna du1jina
Taliste metala 778
Tangens 16, 22, 23
T angens delta 788
Tasteri, v. tipkala
Tecnosti, v. tekucine
Tehnologija 778
Tekuca goriva 795
Tekucine, svojstva 792
Temelji elektramotora 153
Temperatura
taljenja 778
- u raznim jedinicama 49
- vrenja, plinova i para 793
Temperature
glacanja 699
- granicne za_ -izolacije 74
- za odriavanje namimica 710
Temperaturne klase 288, 289, 291
Temper. koefic. otpora _778
Tempe'r .. koeficijent produ.zenja
- - - izolac. materijala 788
- - - metala 779
Temperovani 796
Teorija informacije 564
Teorija komunikacije 564
Teret rnjernih trafo-a 386
Teretna dizala 733
Teretne sklopke n. n. 198
Teretni brad -761
Tennicka cvrstoca str; transfonnatora
254
Termicka oprema 704
Termicka postojanost izolacijskih
materijaJa 74
Tennicka zastita elektromotora 141,
398, 401, 402, 403
Termoakumulacijske peci 700
Termoelementi 687
Termometar, kontaktni 40]
Termoslika 169,401
866 ________________________________________ __
Termosonde 144
Tesla Gedinica) 41'
Tetrnajerova formula 57
T ezinska funkcija 511
Thomsonov most 372
Time-sharing 592
Time-sharing-system 577
Tinjac 74
Tipkala 201
Tipke, boje 345
Tiristori 535, 538
foto 536
inverzno vodljivi 537
ispitivanje 539
PUT 536
Tiristorski sistem samouzbude 644
Tiristorski sis tern uzbude 645
Tiristorski usmjerivaci 604
Tiskarski strojevi 1'14
Tlaene sklopke 726
Tonfrekventna komanda (MTK) 368
Topitelji oksida 822
Topla vodena kupka 705'
Topli ormar 705
Toplina
isparavanja 681
- specifiena 681
- taljenja 681, 782
Toplinska postojanost izolac.
materijala . 788
Toplinska vodljivost 682
izolac. materijala 788
- - metala 778
- - nemetala 784
Toplinski prijenos 682
Toplinsko rastezanje
izolac. materijala 788.
- - metala 778.
- - tekucina 792
Toplinsko zracel)je 682
Torr 36
Tovarni profil zelj, pruga 775,
Tovarni prostor vagona ',776
Trajanje zaleta motora 1.l6,.- 142
Trajna struja kratkog spoja 229
Trajne struje
- - golih vodica 406
- - ,izolir. vodova 438
- - kabela 447
- - nadzemnih vodova 472
okruglih vodica 409,
plosnatog aluminija -412
plosnatog, bakra 411
Trajnost ziveznih- narnirnica 694
Trakasti uzemljivaCi 375, 376
Trakcijski akumulatori 416
Trake, prometne 739
Transduktori 558,560
Transformatori 157, 230, 232, 401
- brodski 768
dimenzije '170
- energ<:tski , In
- gubici 158; 170
- gubici u bakru 158
- gubici u zeljezu .158
- grupa 'poja 159
- izolacijska cvrstoca 161
- konzervator 157
- kotao 157
mase 170
mjerni 355, 38,
napon, kr. spoja 15.8
naponski 355,392,
nultocka '159
oznake nacina hladenja 164
_ 158
paralelni rad 169
plinski relej (Buchholz) 172
preklopka 161
preopterecenje 165, 167, 168
regulacijska preklopka! 61
- s tri namota 159 .
- satni broj 159
I
1
1.
I
I
f
--------------__________________________ 867
sigurnosni 257
smetnje 174
spojevi 159, 160
starenje izolacije 166
strujni 355, 388
- stupanj izolacije 161
suhi 157
- uljni 157
- zagrijanje 163'
Transformatorske stanice
betonske 333
kompaktne 331
na aluminij. stupu 334
tvornicke izrade 330
Transformatorski lim 1'57
Translator 574
Transportna oprema 743
Transportna uzad, opteretivost
Transportni san"duci 776
Transportni strojevi 113
Tranzistori 532, 538
- bipolarni 538
- kao sklopke' 581
- foto 534
- JFET 534
- JGFET 534
- jednospojni (UJT) 533
MOSFET 534
N-P-N Darlington 533
s efektom polja 538
819
Trgovacki nazivi izolac. materijala 785
Trigonometrijske funkcije . 16
Trijak 537
Trofazni sinhr. generatori 91
Trofazni vodovi
- niskonaponski 467
- visokonaponski 467
Trokut 16, 19
Tromi osiguraci 141, 144; 209
Trougao, v. trokut
TTL - log. sklopovi 583
Tunel-dioda 531
Turbinskoulje 787
Tvornicki izradena postrojenja 317,
318
Tvrdi lemovi 822
Tvrdoea, Brinellova 778
Tyrak 619
Tyrect 619
U-profili, eelieni 804
Udar elektricne struje 834
Udarna funkcija 512
Udarna struja 228, 235
Udarni napon 193
Udarni otpor 375
Ugaoni celik, v. kutni celik
Ugaoni stup, v. kutni stup
Ugib, v. provjes (voda)
Ugljikovodici 289
Ugradni mjerni instrumenti
U-I metoda 373, 376
Uklopna moe 179, 189
351
Uklopna struja asinhronih motora
142
Uklopni satovi 368
Ulaz podataka 575
Ulazni otpor 546
Ulazno-izlazne funke. jedinice 659:
Ultrabrzi osiguraci 214
Ulje
'- izolacijsko 157, 786
- turbinsko 787
- za rashladne k6inpresore 709
Uljni pokretaci 206
Uljni transformatori 157'
Umjetno disanje
(prva pomoc) 835
UNC navoj 813
Unca Gedinica) 46
UNF navoj 817
868 __________ ____________________________ __
Unutrasnja rasvjeta 717
Upijanje vode izolac. materijala 788
Uplitanje 678
Upravljacke sklopke 201
Upravljanje 345
asinhronim motorom 620 ...
... 622
automatsko -507
brzinom vrtnje 597
dizalicnirn pogonima 754
- dizalom 737
elektromotor. pogonima 136
- logicko 657
-' sekvencijsko 657
Upustanje, v. pokretanje
Uputnici, v. pokretaCi
Uredenje znakova 570
Usisivaci 701
Uticni sklopovi 596
Uzbuda sinhron. strojeva 633
Uzbudni' sklo'p, staticki 102
Uzbudnik 633
Uzcmljenje 265; 270
- gromobransko 375
- nadzemnih vodova 504
- pogonsko 281, 375
stupova za .zastitu od groma 505
suzbijanje smetnji 678
zaStitnih uzeta 506
za zastitu od groma 282
zastitno 282, 375
Uzemljivaci 275, 278, 282, 284, 285,
375
---.:.. pomocni. ,376
Uzad. transportna 819
Uze nadzemnih vodova 468 .
Valna duljimi 72
Valni atpor 66
Valovita struja 125
Valevilost
- napona liD
- struje 110
Valjacka pruga 616
Valjacki stan 614
Vanjska rasvjeta 723
Varijanca 674
Varikap-dioda 53r
Varleyeva metoda 380, 382'
Vatmetri 361
Vazduh, vazdusni; v. zrak, zracni
Vat (W) 41
Veber 41
Vektori 27
Ven.tilacija 701
'- prostorija 730
Ventilatori 731
Ventilni odvodnici 192
- karakteristike 196
Vestacke, v. umjetne
Vibrac.ije,. mehanicke. 79
Vijci 413, 814
- cclicni kontaktni 216
- za plosn. spojeve 413
Vijcani clementi 814
Vijcani spojevi 409
Virtualna temperatura silicija 541
ViseCi kabeli 751
Visokonaponska sklopna postrojenja
234, 236, 237, ~ 3 5
Visokonaponski osiguraci 186
Visokonaponski sklopni .aparati 179
Visokonaponski sklopnici 186
Visokonaponski trofazni vodovi 467
Visokotlacne zivine zarulje 715
Visetarifna brojila 367
Visi jezik 573
Vitkost 57
Vitlanje 96
Vjetar na nadzemne vodove 482
VMK, KON-KOMPAKT 343
,
!
(
,j
________ __________________________________ 869
Vodena para, zasicena 793
Vodeni pokretaCi 206
Vodici
aluminijski okr. 409
bakreni okr. 409
cijevi 410
klase 2 425, 433
plosnati 407
za nadzemne vodove 470
Vodik 289
Vodljivost
- elektricna 70 I
- toplinska 682, 778
Vodovi 251
Voltmelri 360
Volumen geometr. tijela 24
Vozila
cestovna 743, 777
elektricna 743
elektromotorna 745
- sinjska 743
Vozno okno 734
Vreliste tekuCina 792
V remenske konstante motora
elektricne J.l6
- - - mehanicke JI6
- - - termicke 116
Vremenski odziv 510
Vrijeme
odjeka 82
odziva" 592
propaga.cije 583
zadrzavanja 583
VSK, KON-KOMPAKT 343
VTK, KON-KOMPAKT 343
Vuca
dizelsko-elektricna 744
- eiek[ricna 743
Vucna sila 745
Vucni proraclIn 745
Ward-Leonardov agregar 507, 735
Weibullova razdioba 674
Wheatstoneov most 372, 373, 375
Wiechertova metoda 377
Wurmbachova metoda 380, 385
Zagoni, v. pogoni
Zagrijavanje namota 63
Zagrijanje
elektromotora 134
sklop. aparata n. n. 206
transformatora . 163
visokonapon. sklop. aparata I
postrojenja 191
Zakretni moment 121
Zalet reverzibilnih agregata 108
Zamasni moment 115
Zamjena dioda i tiristora 539
Zapremina, v. volumen
Zasicena vodena para 793
Zastita
diferencijalna 398, 401 ... 404
dijelova pod riaponbm 259
--= distantna 402
dizaJicnih pogona 759
elektroenerget.. postrojenja 396
elektromotora 141
generatora 396, 398, 403
IP 86
1PH 317
klimatska 77
koordimicija karakteristika 188
kuCistem . 259
mehanicka 86; 317
mjernih. instrumenata 39.0
mreza n. n. 255. 297
nadnaponska 192, 398, 403
nadStrujna 69, 398, 4 1 ~ 4 4
nadtlakom 289, 299
Unutra
Upijan
Uplital
Uprav
Uprav
Upus
Uput
Urea
Usisi
Utiet
UZbl
UZbl
Uzb'
Uie]
UZI
3
UZ
Ui
Va
V,
V,
od asinh. hoda 403
od direktnog dodira 255
oddodira 259
od dodirnog napona 255, 276
od eJ. udara 255
od groma 505
od kratkog spoja 293, 296
od napona greike 255, 259,
288, 297
od nesimetr. opterecenja .398,
403
od povnitne snage 398, 403
od prekida uzbude 398, 403
od prenapona 192, 398, 403
od preopterecenja 296
od preopterecenja rotora 398,
403
qd spoja. medu-.zavojima 398,
403
- odzemljospoja 293, 298, 401, ,
402
- ogranicenjem energije izvora 258
- ogranieenjem napona 255
- plinska 40 I
- podimpedantna 403
- podnaponska 403
- preprekama 259
- protueksplozijska 286, 288
~ pUnjenjem pijeskom . 295
rotoeska 398, 403
sabirnica 396
selektivna 188
sistemi 267
statoeska 398, 403
- termieka 398, 40 I ... 403
- uranjanjem u ulje '289, 293, 294
'Zastitna naponska sklopka 264, 272
Zastitna razina vent. odvodnika 194
Zaititna strujna sklopka 264, 274
a ~ t i t n a uzeta, uzemljenje 506
Zastitna zona odvodnika 195
Zastitne pregrade 223, 224
Zastitni razmak 224
Zastitni vodic 256, 271, 350
Zastitni vodovi 264, 271, 287
- ,----------__ -;,:::-_____ 871
Zica
Zarulje 712
- navoji 816
Zeljeznicka vozila
- - graniene mjere 750
kinernaticki profil 750
aluminijska 808
- bakrena 806
- bakrena lakirana
- celiena 813
74, 807
Zastitno uzemljenje 26t, 270, 275, 277,
282, 375 Zeljezo 75
Zatezni izolatori 491
Zatezni stupovi. 498
- eeJ. opruzna 813
- mjedeha 813
Zatvorena sklopna postrojenja
317 ... 319, 322
Zatv'orene el. pogon. prostorije 319
Zavarene konstrukcije, proracun 825
Zavarivanje 823
Zavisni sisterni (teor. informac.) 567
Zavrtnjevi,. v. vijci
Zemljista, osobine 827
Zemljospoj 277, 381; 382, 383, 394,
475
Zemljospojnici 180, 184, 348
Zemljovod 282, 375
Zemni napon 277
Zemni spoj 277, 381, 382, 383, 394,
475
Zenerova dioda 530
Zglobni lanci 735
Zidovi 829
Znak (teor. informac.) 564
Znamenka (teor. inforniac.) 571
Zone opasnosti 295
Zraeenje
- suncevo (na podrucju Jugoslavije)
156
- topline 682
Zracni otpor 731
Zrakovod 731
Zvucni t1ak 82
Zvucno izoliranje 82
Zvuk 82
- pocincano 75
- lijevano 795
Zivezne namimice 694
Zivine zarulje 715
PREGLED SADRZAJA (brojevi znace stranice)
. Uvodni podaci: Matematika 13, Jedinice 33, Mehanika 50, Elektro-
tehnika 59, Meh. vibracije 79, Akustika 81, Meh. zaStita 86
EI. rotacioni strojevi: Sinhroni generatori 91, Agregati 103, Elektro-
motorni pogoni 108, Elektromotori 121
Transfonnatori i prigusnice IS 7
Sldopni aparati: Aparati visokog napona 179, aparati niskog napona
197, Izvedbe prikljucaka 214
EI. postrojenja: Koordinacija izolacije 219, Kratki spoj 225, Zastita
od dodirnog napona (do 1 kV 255, iznad I kV 276),Protuekspl. el.
ureclaji 286, Graficki simboli 305, EI. sheme 312, Sklopna postroje-
nja iznad 1 kV 317, Komprimirani zrak 338, Niskonaponski blokovi
343, Sinhronizacija 346, Blokiranje 348, Oznacavanje vodica 350,
Mjerenja u elektrotehnici 351 , Mjerni transfonnatori 387, Pregled za-
stite 396, Trajne struje golih vodica 406, Akumulatori 414
Kabeli i nadzemni vodovi: EI. kabeli 421, Energetski nadzemni vodo-
vi 466
Industrijska elektronika i automatsko upravljanje
Osnovi sistema automatske regulacije 507, Poluvodicke komponente
529, Sklopovi 542, Pojacala 545, Digitalna tehnika 564, Teorija i
obrada infonnacije 564, Programi 572, Boole-ova algebra 577, Digit.
sklopovi i sistemi 581, Regulirani elektromot. pogoni (istosmjerni
596, izmjenicni 620), Sistemi uzbude 633, Besprekidno napajanje
648, Ispravljaci 654, Informacijski sustavi u proizv. procesima i po-
strojenjima 655, Pouzdanost 672, EI. magn. smetnje 676
Oprema za domacinstva i grad_ objekte: EI. grijanje 681, Kucanski
aparati 689, Oprema za ugostiteljstvo 703, Ind. rashladni ureclaji 707,
EI. rasvjeta 711, Pumpe i hidrofori 725, Ventilacija i klimatizacija
730, Dizala 733, Pomicne stepenice 740 .
Transportna oprema: EI. vuca 743, Dizal. postrojenja 751, EI. ureclaji
na brodovima 760, Tovarni zeljeznicki profili, kontejneri, dozvoljene
mjere cestovnih vozila 776
MaterijaIi i tehnologija: Metali, nemetali, izolacije 778, Navoji 814,
Zavarivanje 823, Graci. podaci 827
Razno: Standardno pismo 832, Formati 833, Rimske brojke 833,
Grcka i ruska abeceda 834, Prva pomoe 834
Kazalo 839