TEORIJE I SISTEMI

SIGURNOSTI
Prof. Dr. Ramo Maslea
1
2
Danas u svijetu ima oko 250 tona vojnog
plutonijuma;
1700 tona obogaenog uranijuma;
Dodatne koliine za civilnu upotrebu;
Najvea stopa kriminala u svijetu Kolumbija,
Argentina, Kostarika, Estonija, Uganda;
Radom policije najmanje su zadovoljni stanovnici
Rusije, Bolivije, Letonije, Kirgistana i Litvanije;
Najveu stopu ubistava u posljednjoj deceniji u
svijetu imaju:
3
Juna Afrika, Kolumbija i Albanija;
Najvei broj uhapenih imaju: SAD i Ruska
Federacija na 100 000 stanovnika u SAD u zatvorima
je oko 700 u Rusiji oko 600;
85% svjetskog stanovnitva je siromano;
2,4 milijarde ljudi ili 2/5 svjetskog stanovnitva ivi u
nekoj od 63 zemlje koje se nalaze na samom dnu
globalne hijerarhije;
Najmanje razvijene meu slabije razvijenim zemljama
na globalnom tritu otpada samo 0,3 svjetske
trgovine;
Njihov izvoz se svodi na naftne primarne proizvode;
4
VISOKA STOPA NATALITETA u ovim zemljama
doprinjet e siromatvu - za 28 godina broj
stanovnika e se udvostruiti;
1,3 milijarde ljudi ivi u bijedi;
Skoro polovina svjetskog stanovnitva (3 milijarde)
pokuava da preivi sa 2 dolara dnevno;
4,4 milijarde u nerazvijenim zemljama;
3/5 nema sanitarnog sistema;
etvrtina nije stambeno obezbjeena;
Petina je pothranjena;
ivotni vijek 1/3 je krai od 40 godina;
Imigracije MIGRACIJE
U SAD svake godine ilegalno ulazi oko milion
imigranata;
2003. godine izbjeglika populacija je iznosila 20
miliona ili svaka 300 osoba u svijetu;
Ne ukljuuje 56 miliona povratnika;
5
4 miliona koji ilegalno bivaju prokrijumareni;
Etniko ienje, ratni zloin;
Globalne posljedice tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a;
2 miliona ljudi umire godinje od nove podvrste
tuberkuloze (TB);
U 2000. godini je od HIV-a umrlo 22 miliona;
Svaki dan preko 8000 ljudi umire od AIDS-a;
Svakog sata se gotovo 6000 ljudi zarazi;
Svake minute jedno dijete umire;
Upozorava se da bi AIDS mogao zaraziti 30 miliona
ljudi u svijetu;
Prehrambena sigurnost;
EKOPOLITIKA ENERGIJE (nafta)
Oko 70% nafte koja se koristi pronaena je prije 25
godina i vie;
Uvodne napomene
6
Sigurnost je osnovna funkcija svake drave, s obzirom
da bez odgovarajueg nivoa sigurnosti ne moemo
govoriti o demokratskoj vladavini, niti o stabilnosti
drutva u cjelini.
Takoer, ne moemo govoriti o pravnom poretku bez
demokratije i sistema ljudskih prava i sloboda, niti o
sigurnosnoj stabilnosti bez odgovarajuih oblikovanih
institucija koji je tite.
Uvodne napomene
7
Znai, da sigurnost predstavlja jedan od fundamentalnih
preduslova za egzistiranje drutvene zajednice.
Historijski posmatrano sva drutva su prolazila i danas u
svom razvoju permanentno prolaze kroz razne politike,
ekonomske i vojno-sigurnosne sukobe, koji po svom
nainu ispoljavanja, intenzitetu i posljedicama u
znaajnoj mjeri utjeu na sve veu zaotrenost u toj
oblasti.

Uvodne napomene
8
Meuzavisnost unutranjih i vanjskih protivrjenosti
ukazuje da se ivot u savremenom svijetu odvija u
konfliktnim prilikama zbog ega se i nalazi u stanovitoj
politiko-sigurnosnoj nestabilnosti, a time i relevantnim
pitanjima svoje budunosti.
Vrijeme u kojem ivimo ispunjeno je veoma naglaenim
napetostima.
U tom procesu, dolazi do konflikata, sigurnosne
turbulencije, sukoba i opasnosti sa primjenom sile i
raznih oblika nasilja, koji dovode u pitanje osnove
humanizma.

Uvodne napomene
9
Dakle, drava bez razvijene demokratije je u
permanentnom politiko-sigurnosnom iskuenju i
nestabilnosti. Posebno ako znamo da je "civilizacija
krhka stvar", i ukoliko se poe putem izazova
uspostavljenom poretku, nuno dovodi do sigurnosnih
implikacija. Prema tome, sigurnost je uslov, potreba i cilj
svake drutvene zajednice.
U svakom ureenom demokratskom drutvu politiki,
sigurnosni i drugi interesi graana iz dana u dan se
modeliraju, transformiu, dobijaju na sadraju, saglasno
opim civilizacijskim preobraajima.

Uvodne napomene
10
Na tom putu stoje brojni izazovi i razni oblici destrukcije,
razna izvorita ugroenosti koja poprimaju globalni
karakter i dovode u pitanje egzistenciju i opstanak
ovjeanstva.
Osim toga, razni oblici i instrumenti nasilja putem
terorizma, organiziranog kriminala, narkomanije,
sredstava za masovna unitenja i razaranja,
nedvosmisleno ukazuju na svu sloenost dananje
drutvene zbilje.
Pojam sigurnosti
11
Pojam sigurnosti, njegov sadraj i drutvenu funkciju
mogue je razumjeti samo ukoliko se ovaj fenomen
posmatra sa interdisciplinarnog stanovita.
Sami razvoj sigurnosti, uslovi njegovog nastanka kao i
razliiti organizacioni oblici, uslovljeni su razvojem
ljudskog drutva. Njegove korjene jo nalazimo prije
postojanja drave, a time i politiko-pravnih normi, kada
su sva drutva imala jednostavnu formu integracije.

Pojam sigurnosti
12
U tom smislu se zajednica od najranijih vremena, a
kasnije sve vie u liku svojih institucija i sistema,
pojavljuje kao glavni nosilac regulacije sistemskog
legitimnog utjecaja na ponaanje ljudi, prema unaprijed,
unutar te iste zajednice postavljenim kriterijima.
U historijskom razvoju drutva rijetki su pojmovi koji su
utolikoj mjeri pominjani, a tako nedefinisani kao to je
pojam sigurnosti.
Pojam sigurnosti
13
Bez odgovarajueg nivoa sigurnosti nema ni
individualnih sloboda graana. U tom smislu, moemo
slobodno rei da sigurnost ima funkciju sluenja.
Meutim, niti u jednom drutvu se ne moe ostvariti
maksimalna sigurnost, niti apsolutna sloboda.
Radi se o potrebi obezbijeenja ravnotee izmeu
sigurnosne zatite i osnovnih prava i sloboda graana i
interesa drutvene zajednice.
U tom smislu se sloboda i sigurnost trebaju
prevashodno shvatiti kao varijabilne veliine, s obzirom
na divergentne, konfliktne i nepomirljive interese
pojedinaca i grupa u svakom drutvu.

Etimologija pojma sigurnosti
14
Sam pojam sigurnosti je veoma kompleksan i sloen
drutveni fenomen. Kroz historiju pod pojmom sigurnosti
su se podrazumijevali razni sadraji. Politika teorija i
doktrina navedeni pojam su definirali na razliite naine.

U engleskom jeziku koriste dva izraza:
security i
safety.
Etimologija pojma sigurnosti
15
U francuskom jeziku postoje i koriste se izrazi securite i
surete, dok se u ruskom jeziku koristi termin
bezbjednost i znai odsustvo materijalne bijede, u
italijanskom sigureza (siciramente - sigurno), siguri u
albanskom, dok je u Njemakoj taj izraz sicherheit.
Na naem govornom podruju koriste se dva termina
koja se ravnopravno upotrebljavaju. To su izrazi
sigurnost i bezbjednost. Radi se gotovo o istovjetnom
znaenju, mada nisu istovjetni sinonimi.
Etimologija pojma sigurnosti
16
Naime, terminoloki posmatrano bezbjednost se izvodi
iz rijei bezbjedno, to u sutini predstavlja
bezopasnost, obezbijeeno s najveim pouzdanjem,
vrsto, odluno bez kolebanja, stalno bez prekida.
Na drugoj strani pojam sigurnosti implicira stanje,
odnosno osobina onoga koji je siguran, odnosno to je
sigurno, znai da nekom ili neem ne prijeti opasnost od
ugroavanja. Konkretnije reeno odsustvo opasnosti,
bezbjednost, odlunost, vrstina, gotovost, jasnost,
odreenost, dosljednost itd.

Etimologija pojma sigurnosti
17
U njemakom ustavu se koristi termin javna sigurnost.
Ona je u direktnoj korelaciji sa svim oblicima opasnosti,
koje mogu dovesti u pitanje zatitu pojedinaca od
zloina, dravnih ustanova i zatita demokratskog
poretka.
Konsekventno tome, javna sigurnost implicira zatitu
drave od svih izvorita ugroavanja i njenog poloaja i
uloge u Ustavu, odnosno njenog pravnog poretka.
Teorijsko-metodoloki pristupi
u definiranju sigurnosti
18
Polazei od multidefinicijskih pojmovnih odreenja, prema
nekim autorima sigurnost predstavlja stanje u kojem ne
dolazi do naruavanja normalnog "stanja stvari uslijed
razliitih ugroenosti i opasnosti; sigurnost kao stanje
pune ravnotee izmeu ovjeka i prirode i njihove
interakcije koja ne dovodi do derogiranja prirode i
kvaliteta ljudske zajednice", odnosno "sigurnost kao
stanje ravnotee izmeu konstruktivnih i destruktivnih
sila, u kojem ne dolazi do naruavanja i degradacije
ekolokog sustava, civilizacijskih ostvarenja ljudske
zajednice, ovjeka i njegovih tekovina i vrijednosti ili oni
ne prelaze opseg njihova razvoja".

Teorijsko-metodoloki pristupi
u definiranju sigurnosti
19
Individualna sigurnost se definie kao "osjeaj pojedinca
da mu drutvo osigurava uz tjelesni integritet, slobodu
izbora zvanja, mogunost zapoljavanja i neogranieno
priznanje njegovih prava", dok je pravna sigurnost
"odlika drutvenog sistema u nekoj dravi koja poiva na
ustavnosti i zakonitosti osiguravajui svim pravnim
subjektima koji ive i borave na njenom teritoriju punu
slobodu u obavljanju njihovih subjektivnih prava, te isto
tako neogranienu i ekspeditivnu i efikasnu zatitu u
sluaju povrede prava".
Za drutvenu sigurnost se kae da je "stanje u nekom
drutvu koje svakom svom pripadniku osigurava tjelesni
integritet, odgoj, obrazovanje, mogunost opstanka,
primjenu svih vrsta drutvenih aktivnosti, pravnu
sigurnost, te mirovinu u starosti.
Teorijsko-metodoloki pristupi
u definiranju sigurnosti
20
Sigurnost se odreuje, kao unutranji osjeaj ovjeka
(osjeaj sigurnosti), "sigurnost je dinamina kategorija
koja moe biti vea ili manja, a kree se od potpune
sigurnosti do potpune nesigurnosti".
U politikoj enciklopediji bezbjednost se definira u
najirem potrebnom pravnom smislu. Ona "obuhvata
mjere i aktivnosti, uvanja i zatite od ugroavanja
nezavisnosti i integriteta jedne zemlje i unutranjeg
ustavnog i pravnog poretka."
Teorijsko-metodoloki pristupi
u definiranju sigurnosti
21
U prvom sluaju se govori o vanjskoj, a u drugom o
unutranjoj bezbjednosti.
Preovladavala su gledita koja su sigurnost tretirali kao
organizaciju i kao funkciju. Kao organizacija sigurnost je
zavisila od oblika drutveno-politikog ureenja,
dostignutog nivoa demokratizacije u drutvu i
meunarodnih odnosa.
Teorijsko-metodoloki pristupi
u definiranju sigurnosti
22
To pretpostavlja odgovarajue organizacione oblike,
instrumente i ovlaenja zasnovana i donesena u skladu
sa ustavom i zakonskim aktima drave.
Kao funkcija sigurnost je prema tim gleditima bila
iskljuivo vezana za dravu koja je u funkciji zatite
fundamentalnih vrijednosti, koje se ostvaruju kroz
aktivnost organa i institucija.
Odreenje sigurnosti na naunoj i teorijskoj
ravni
23
Politiko-sigurnosna i ostala zatita pojedinaca od svih
oblika ugroavanje danas predstavlja centralni problem
savremene politike i sigurnosne teorije i prakse.
Ukoliko drava ne obezbijedi potreban nivo sigurnosti ne
moe se apsolutno govoriti o individualnim slobodama u
jednom drutvu. Prema tome, sredinji problem
demokratskog drutva jeste kako odrati nivo
proporcionalnosti izmeu slobode i sigurnosti.
Odreenje sigurnosti na naunoj i teorijskoj
ravni
24
Dakle, mjerama sigurnosnog karaktera nuno je stvarati
i osigurati sve neophodne slobodne prostorne
pretpostavke u kojima se mogu slobodno, demokratski,
na civiliziran nain odvijati politike, ekonomske i
drutvene aktivnosti u njihovoj punoj interakciji i
dinamikoj dimenziji.
Odreenje sigurnosti na naunoj i teorijskoj
ravni
25
Polazei od toga savremenu sigurnost u
sistemskom smislu, moemo definirati kao
dinaminu, sloenu i specifinu kategoriju, kojom se
obezbijeuju sigurnosne i slobodne prostorne i
egzistencijalne pretpostavke potrebne za odvijanje
prirodnih i fundamentalnih sveukupnih ljudskih
potreba i interesa, uz dosljedno priznanje i zatitu
osnovnih prava i sloboda ovjeka, odravanjem
potrebne ravnotee izmeu slobode i sigurnosti,
ovjeka i prirode, te potrebnu i efikasnu premo
pozitivnih konstruktivnih nad destruktivnim
tendencijama u razvoju civilizacije u cilju
unapreenja i zatite sveukupnih vrijednosti
drutva. Dakle, pored definisanja sigurnosti kao
integrativne kategorije, sigurnost je i relevantna
funkcija drave koja u skladu sa ustavnom ulogom,
treba tititi punu zatienost graana i nje same od
svih oblika ugroavanja, kojima se dovode u pitanje
funkcioniranje odreenog ustavnog ureenja
(suverenost, nezavisnost i teritorijalna cjelovitost),
kao i rad svih ostalih subjekata u svim oblastima
ivota i rada.
Podjela sigurnosti prema osnovnim
obiljejima
26
Dosadanja izlaganja jasno upuuju na konstataciju da
je sigurnost mnogo vie kompleksan i integralan pojam,
nego to se to nastoji prikazati u naunim i strunim
radovima.
Nauno-tehnoloki razvoj koji dovodi do meuzavisnosti
nacionalnih drutvenih zajednica, promjenjena
geopolitika karta u odnosima meu vodeim zemljama
svijeta, razvoj u oblasti vojne strategije i tehnologije pri
emu su razliiti tipovi sistema za konvencionalno,
nuklearno i bioloko i hemijsko oruje postali dostupni
mnogim dravama, pa ak i teroristikim grupama,
konflikti naroito niskog intenziteta, terorizam,
transnacionalni organizirani kriminal sa pranjem novca i
korupcijom, razni pritisci i razni vidovi smetnji u
informacionoj tehnologiji (prislukivanje, pijunaa,
ubacivanje lanih informacija i sl.), govore o svoj
sloenosti, kompleksnosti i izvanredno znaajnoj funkciji
sigurnosti u savremenom drutvu.
Podjela sigurnosti prema osnovnim
obiljejima
27
Sigurnost je danas kljuna funkcija u razvoju svakog
drutva.
Funkcija svake drave kao politike organizacije se
ogleda u njenoj obavezi da graanima obezbijedi
potrebnu sigurnost kroz razliite sfere njenog djelovanja,
naroito u sprjeavanju razliitih oblika nasilja,
organiziranog kriminala, terorizma, ouvanja javnog
reda i mira, narkomanije i dr. Stoga se sigurnost moe
raslaniti po raznim klasifikacijskim premisama.

Podjela sigurnosti prema osnovnim
obiljejima
28
Manje ili vie kod veine autora postoji saglasnost da se
sigurnost moe razloiti na
"vrste sigurnosti,
oblike sigurnosti,
sigurnost prema subjektima i objektima zatite i
sigurnost prema uzrocima i ishoditima
nesigurnosti".
Podjela prema vrstama sigurnosti
29
Dakle, osim individualne sigurnosti u
okviru podjela prema vrstama, moemo
govoriti o pravnoj i drutvenoj sigurnosti.

Pravna sigurnost
30
Regulativni sistem od najranijih vremena do danas ima
svoju pravnu fenomenologiju. Odnosi koji prate razvoj
pojedinaca, odnosno civilizacije, pored potrebe za
opstankom koji implicira i razne meusubjektivne
pozitivne integrativne veze u raznim oblastima, nosili su
u kontinuitetu i klice mnogostrukih turbulentnih
nedopustivosti, to je predstavljalo permanentnu
prijetnju opstanku pojedinaca i zajednice, te stalno
proizvodilo klimu neizvjesnosti u budunosti.
Pravna sigurnost
31
Dolazimo do bitnog segmenta u obezbijeenju
sigurnosti, a to je pravna sigurnost. U tom kontekstu
moemo naznaiti i Tomasa Hobsa (Thomasa Hobbesa)
i eremi Bentama (Jeremy Benthama) koji su u svojim
radovima poseban znaaj davali pravnoj sigurnosti.
Naroito Hobs izdvaja funkciju drave kojoj je temeljni
zadatak "sigurnost civilnog dravnog stanja".
Pravna sigurnost
32
Jasnije kazano "drava mora da stvara - odrava red,
mir i sigurnost, pri emu vidi i njezinu glavnu
legitimaciju kao institucije.
Bentam smatra da pravna sigurnost "prua mogunost
predvianja budunosti i prema tome rasporeivanja u
odnosu na budunost

Pravna sigurnost
33
Prema tome, "apsolutno nema sumnje da je cilj prava
i to da dri red. Bez reda nema opstanka drutva . . .
. Izmeu ostalog cilj prava je i odranje mira. Upravo
potreba za odravanjem drutvenog mira . . .
predstavlja neposredni povod za nastanak prava".
Pravna sigurnost
Pravna sigurnost ima tri
dimenzije koje odgovaraju
dimenzijama svake
normativne institucije:
vremensku dimenziju tj.
stabilnost pravnih propisa
u vremenu, sadrajnu
dimenziju tj. stabilnost
njezine sadrajne
usmjerenosti bez obzira na
razliite situacije u kojima
se takav sadraj pojavljuje
i drutvenu dimenziju, tj.
protegnutost regulacije na
sve istovrsne odnose
unutar zajednice.
34
Pravna sigurnost
35
Na osnovu svega do sada izloenog mogli bismo
rei da pravna sigurnost koja je ureena ustavnim i
zakonskim propisima implicira potrebu da pravnim
subjektima u dravi u svim oblastima ivota i rada
obezbijedi poeljni nivo sigurnosti u cilju njihove
pune zatienosti od svih oblika ugroavanja strogo
se pridravajui ustavnosti i zakonitosti u
praktinom postupanju slubi sigurnosti kao
legitimnih organa drave vodei rauna o potivanju
etiko-profesionalnih principa.

Drutvena sigurnost
36
Najvii politiki cilj svakog drutva jesu sloboda i
demokratija. Meutim, bez donesenih zakona nema
slobode, demokratije, a niti sigurnosti. Polazei od tih
ciljeva, svako drutvo ima pravo na sve one aktivnosti
za koje smatra da su nune za zatitu svojih interesa
meu kojima je svakako potivanje zakona jedan od
elementarnih zahtjeva.
Meutim, kako smo ve naznaili cijena demokratije,
slobode i sigurnosti svakim danom se poveava, s
obzirom na dostignut nivo tehnolokog razvoja
savremene civilizacije.
Drutvena sigurnost
37

Dakle, drutvena sigurnost predstavlja takvo stanje
koje osigurava da se u poeljnim sigurnosnim
okvirima i demokratskoj klimi sa vladavinom zakona
i demokratskom kontrolom na svim nivoima vlasti,
svim pojedincima obezbijedi i omogui oblikovanje i
praktino rjeavanje svojih egzistencijalnih i
statusnih sadraja u skoro svim oblastima ivota i
rada i izgradnju meusubjektivnih odnosa s onu
stranu nasilja potivanjem svih postulata modernog
demokratskog, pravnog i civilnog drutva.

Klasifikacija prema oblicima sigurnosti
38
Pojedini autori u okviru teorijsko-metodolokih gledita
koja se odnose na oblike sigurnosti, zastupaju stajalita
koja govore da se tu radi o posebnoj sigurnosti, ali koja
je dio ope sigurnosti i iji se odnos kree u relativnim
okvirima.
Prema oblicima (posebnoj sigurnosti) razlikujemo
politiku, ekonomsku, socijalnu, pravnu, ekoloku,
dravnu, saobraajnu, vojnu sigurnost, itd.

Teorijski pristupi prema subjektima i
objektima zatite
39
Sigurnost danas postaje relevantan faktor uspjenog
djelovanja svih institucija u svim oblastima drutvenog
ivota, s obzirom na specifinu i veoma odgovornu
ulogu organa i slubi sigurnosti i mnogostruke faktore
koji utjeu na stanje u toj oblasti.
Teorijski pristupi prema subjektima i
objektima zatite
40
Drutvo se nalazi pod velikim pritiskom koji je rezultanta
znanstveno-tehnikog razvoja. U tom cilju se zahtijeva
sposobnost drave i njenih institucija da se uspjeno
nose sa svim izazovima koji optereuju savremeni
razvoj. U suprotnom nastaju krize koje produciraju
destabilizaciju svakog ureenog drutva i postaju glavna
smetnja integraciji sistema. itava mrea regulativnih
institucija u dravi time postaje ozbiljan politiko-
sigurnosni rizik. Dakle, da bi jedno drutvo izgradilo
opecivilizacijske sigurnosne sadraje, mora se poi od
inilaca koji ine jednu drutvenu zajednicu, a to su:
ovjek, porodica, zajednica ljudi (selo, naselje, kola,
preduzee isl.) i drutvene zajednice (grad, kanton,
drava) .
Teorijski pristupi prema subjektima i
objektima zatite
41
Prema tome, osnovna snaga sigurnosti ogleda se u
obezbijeenju humanijeg i civilizovanijeg ivota u
razvoju drutva, te prevazilaenje pokuaja svih oblika
zatvorenosti i ogranienja. Otuda i sigurnosna
institucionalna struktura i operativno djelovanje imaju
kljuni znaaj na kvalitet sigurnosnog ivljenja, karakter
demokratskog ureenja i zajednice u cjelini.

Sigurnosni koncept koji je okrenut budunosti, svojim
ukupnim zatitnim sadrajima, mehanizmima,
sredstvima i subjektima, treba da omogui realizaciju po
jednu drutvenu zajednicu kljunih potreba. Budunost
svakog drutva je u neposrednoj korelaciji sa sigurnou
njegovih lanova. Njima se trebaju osigurati sigurnosni
uslovi i jednake anse za razvoj svojih sposobnosti,
znanja, strunosti i sl. Svaki pojedinac je ostvarenje
nekih mogunosti u organizacionoj strukturi drutva.


Teorijski pristupi prema subjektima i
objektima zatite
42
Iz ovoga jasno proizlazi da sigurnost drutvene
zajednice zavisi od zatite ustavnog ureenja, sigurnosti
njenih lanova, ekonomske i socijalne sigurnosti svih
ljudi, zatite okoline, optimalnog nivoa meusubjektivnih
odnosa u razvoju drutvene zajednice.

Podjela prema razliitim izvoritima
ugroenosti
43
Izuavanje sigurnosti u jednom drutvu se ne moe
problematizirati samo sa pojedinih aspekata. Time
hoemo da kaemo da sigurnost nije samo politiko,
pravno, vojno, policijsko, ve i ekonomsko, socijalno,
kulturno i demografsko pitanje.
Ugroenost moe biti prirodna, tehniko-tehnoloka,
ekonomska, socijalna, nacionalna, ugroenost sigurnosti
drava i drutva u cjelini, ekoloka, itd.

Nauno i teorijsko promiljanje osnovnih
kategorijalnih koncepata sigurnosti
44
Individualna sigurnost
45
U savremenim sistemskim poimanjima sigurnosti polazi
se od toga da su temeljni pojmovi: sigurnost pojedinca,
drutva i meunarodne zajednice, odnosno, ona se
tretira kroz "etiri osnovna konceptualna okvira; i to:
individualna sigurnost, nacionalna, meunarodna i
globalna sigurnost".
Individualna sigurnost
46
INDIVIDUALNA
SIGURNOST
MEUNARODNA
SIGURNOST
REGIONALNA
SIGURNOST
NACIONALNA
SIGURNOST
GLOBALNA
SIGURNOST
Individualna sigurnost
47
Za razmatranje individualne sigurnosti (sigurnosti
pojedinca) neophodno je ukazati na par prethodnih
naznaka, bez kojih se ne moe na jedan sistemski i
konzistentan nain problematizirati ovaj aspekt
sigurnosti.
Upravo zbog mnogostrukih faktora koji utjeu na
sigurnost pojedinca, nju je vrlo teko definirati, a koja i te
kako ima determinirajui znaaj na zadovoljenje njenih
sveukupnih potreba (lini integritet, sloboda izbora,
ekonomski status, zapoljavanje, priznavanje neotuivih
prava, obrazovanje, itd.). Svi ovi faktori su u
neposrednoj korelaciji sa funkcioniranjem demokratske i
pravne drave.
Individualna sigurnost
48
U iskazivanju svih neophodnih ivotnih potreba, svaki
pojedinac prevashodno zahtijeva i odgovorajui nivo
svoje sigurnosti. Na njegovu sigurnost djeluje niz
faktora. Zbog toga su viestruki oblici i nivoi ugroenosti.
Graani su jedino "u civilnom dravnom stanju sigurni
za svoju fiziku egzistenciju i tu vlada mir, sigurnost i
red".
Drava je odgovorna za odravanje vanjske sigurnosti
od svih oblika i vidova napada iz okruenja. Jedino na
takav nain ljudi mogu ivjeti u miru i eliminirati sve
oblike nesigurnosti ekonomskog, socijalnog i drugog
karaktera.

Individualna sigurnost
49
Za razmatranje individualne sigurnosti su vrlo vani
meunarodni izvori i dokumenti koji se odnose na
ljudska prava i slobode graana.
Deklaracija o pravima ovjeka i graanina iz 1789.
godine kae da bi se "zajamila prava ovjeka i
graanina prijeko je potrebno da postoji javna sila.
Ova sila je ustanovljena u korist svih, a ne radi line
koristi onima kojima je povjerena
Individualna sigurnost
50
Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima je bila prvi
meunarodni instrument koji je uspostavio standarde za
promovisanje graanskih, politikih, ekonomskih,
drutvenih, kulturnih prava.
Ona proklamira da je "priznavanje uroenog
dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih
lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i
mira".
Individualna sigurnost
51
Sva ljudska bia se raaju slobodna i jednaka u
dostojanstvu i pravima" (lan 1.), dok se u lanu dva
kae da "svako ima pravo na ivot, slobodu i linu
sigurnost".
U lanu sedam se navodi da su "pred zakonom svi
jednaki i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na
jednaku zatitu zakona".

Individualna sigurnost
52
Ustavno-pravni okvir u tom pogledu organima i
slubama sigrunosti daju ovlatenja, ali sa orijentacijom
na precizno definisanje zadataka u cilju zatite osnovnih
prava graana, odnosno sigurnosti.

Individualna sigurnost - definicija
53
Individualnu sigurnost definiramo kao obavezu
drutva da osigura takav demokratsko-sigurnosni
prostor u kojem e njegovi lanovi moi ostvarivati i
tititi svoje potrebe, prava i interese sa svim
opeprihvaenim i opepriznatim graanskim i
ostalim slobodama koje su uslov za izgradnju i
razvoj savremenog civilnog drutva.

Nacionalna sigurnost
54
S obzirom na svu sloenost sigurnosti kao drutvenog
fenomena, naa daljnja promiljanja bit e usmjerena na
pojmovno odreenje nacionalne sigurnosti, odnosno
sigurnosti drave.
Postoje razliiti pogledi kada se radi o nacionalnoj
sigurnosti. Navest emo neke od definicija koje e
ukazati na multidefinicijsku situaciju. Prije toga, trebamo
apostrofirati da sam pojam nacionalne sigurnosti
trebamo vezati za period iz 1943.godine. Naime, takvo
terminoloko odreenje je upotrebio Valter Lipman
(Walter Lipman) u svom djelu U.S. Foreign Policy.

Nacionalna sigurnost
55
Pojedini autori istiu da "nacionalna sigurnost
podrazumijeva unutarnju i vanjsku sigurnost drave,
odnosno sigurnost drave u odnosu na vanjske i
unutarnje opasnosti i ugroenosti.
Nacionalna sigurnost se definie kao "odlika samostalne i
suverene drave koja preduzima odgovornost za vlastitu
sigurnost, odgovornost za globalnu sigurnost, kao i za
sigurnost svog naroda, a sastoji se od:
sigurnosti nacionalnog okruenja,
zatite ivota ljudi,
zatite linog i drugog interesa,
zatite ovjekovih prava i sloboda odbrane i uspostave
nacionalne sigurnosti,
ureenja temeljnih funkcija drutva i sigurnost okoline."
Nacionalna sigurnost
56
Pored toga kae se da je nacionalna sigurnost
"nastojanje nacionalne drave da osigura svim
lanovima drutva sigurnost pred ugroavanjem
izvana (intervencije, napadi, okupacije, blokade i dr.)
i unutar drutva (ugroavanje reda i mira, kriminala i
dr.)"
Pojedini teoretiari meunarodnih odnosa nacionalnu
sigurnost definiu kao "odsutnost bilo kakvog straha
od napada, ugroavanja interesa ili prijetnje druge
drave ili drugih drava.
Nacionalna sigurnost
57
Prema Radovanu Vukadinoviu "nacionalna sigurnost
podrazumijeva fiziki opstanak jedne drave i
njezina stanovnitva zajedno s osnovnim atributima
neovisnosti i stalnim materijalnim prosperitetom
drave"
Integralna definicija: Nacionalna sigurnost
prevashodno podrazumjeva fiziki opstanak drave
kroz zatitu teritorijalnog integriteta i suvereniteta,
politiku samostalnost sa svim dravnim atributima
na zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda i drugih
vrijednosti graana, te ostalih vrijednosti drutva
pred vanjskim i unutranjim ugroavanjem.

Nacionalna sigurnost - definicija
58
Savremena nacionalna sigurnost putem drave treba osigurati da
u demokratsko-sigurnosnim uslovima obezbijedi vladavinu
zakona u cilju stvaranja ope klime za drutveno-ekonomskim,
socijalnim, kulturnim i inim razvojem graana i zajednice u
cjelini. To nadalje pretpostavlja da u zatiti osnovnih
vrijednosti datog drutva pred vanjskim i unutranjim
ugroavanjem treba polaziti od toga da aktivnosti nacionalnih
sigurnosnih struktura putem organiziranih specifinih aparata
drave, ne proizlazi iskljuivo iz efikasnosti, nego iz sutine i
funkcije, te ukupnih preventivno-humanistikih vrijednosti,
kojima se na civiliziran nain uspijevaju postii nacionalni
sigurnosni efekti u drutvu, sa to manje povreivanja
osnovnih ljudskih prava i sloboda. Upravo u tome je tenja da
se u izgradnji demokratskog, pravnog, otvorenog i civilnog
drutva ublae i svedu sve vie na humanistiku ravan
imperativni karakteri zakona, kako bi se stvaralaka energija
ovjeka oslobaala u poeljnoj atmosferi sigurnosnih okvira.

Meunarodna sigurnost
59
Genezu meunarodne sigurnosti moemo pratiti jo iz
davnih vremena.
U okviru toga, svakako trebamo spomenuti i prve
kontakte izmeu pojedinih drava, koji datiraju jo iz
3100. godine p.n.e., a koji se iz oblasti meunarodnih
odnosa smatraju prvim pisanim dokumentom. Naime,
tako je "napisan ugovor (na kamenom spomeniku)
izmeu dva mesopotamska grada - drave Logoa i
Ume o regulisanju granice"
Meunarodna sigurnost
60
U kasnijem historijskom razvoju se pojavljuje niz
primjera potpisivanja bilateralnih sporazuma (ugovor o
miru, prijateljstvu, savezu i udruivanju, zabrani
ratovanja, arbitrai, uzajamnoj pomoi, o vjenom miru,
itd.) koji su u kasnijoj fazi dobijali sve znaajniju
dimenziju s obzirom na intenzitet, karakter i irinu
ispoljavanja meusobnih konflikata i drugih turbulentnih
prilika na meunarodnoj razini.

Meunarodna sigurnost
61
Grka civilizacija i grka politika filozofija se mogu
oznaiti kao prvi nosioci otkrivanja politike kao drutvene
pojave, a samim tim i geneze samozatitnog
organiziranja u prvim oblicima politikih zajednica, koje
su se pored ostalog ispoljavale kroz sklapanje ugovora
o sigurnosti sa daleko irim spektrom meudravnog
komuniciranja.

Meunarodna sigurnost
62
Platon je svoja stajalita uglavnom fokusirao na
drutvene uzroke ratova, dijelei ih na unutranje i
vanjske, smatrajui da je voenje ratova sa drugim
dravama neophodno, jer se samo na taj nain moe
ouvati vlastita sigurnost.
Nije dozvoljavao niti opravdavao ratove izmeu grkih
dravica - polisa.
Zalagao se za mirno rjeavanje eventualnih sporova.
Meunarodna sigurnost
63
Aristotel je na osnovu analize voenih ratova isticao
njihov drutveni karakter i ulogu s posebnim teitem na
sadrajnom sagledavanju svih onih okolnosti koje utjeu
i dovode do ratnih sukoba, kritikujui sve oblike sukoba
koji su imali pljakaki karakter.
Da zakljuimo, u stavovima Platona i Aristotela
moemo, ipak, zapaziti poetne obrise realistike
teorije o meunarodnim odnosima i sigurnosti.
Meunarodna sigurnost
64
Razvoj i pad Rimskog carstva je veoma slian putu
grkih drava - gradova. U tom periodu je dolo do
intenzivnijeg razvoja pravne misli.
Smatra se da je doktrina o pravednom ratu, dala jedan
od najveih doprinosa historiji meunarodnog prava.
Polazilo se od toga da je "pravedan rat bio samo onaj
koji je imao pravedan uzrok i koji je bio pravilno
zapoet", a to znai "da je prije sukoba trebalo obaviti
sve diplomatske formalnosti"
Meunarodna sigurnost
65
U srednjovjekovnom periodu dolazi do preobraaja u
drutvenom i politikom ureenju. Feudalno ureenje se
temeljilo na posebnim odnosima izmeu vladara i
njegovih vazala. I nadalje odnosi izmeu drava su se
zasnivali na primjeni sile.
U tom periodu se pojavljuju dva najznaanija
predstavnika srednjovjekovne misli - Aurelije Avgustin
(354 - 430) u samom zaetku i Toma Akvinski (1224-
1275) u vrijeme zrelog feudalizma.
Oni su u okviru svojih teolokih i filozofskih gledita,
doticali i politiko-odbrambene probleme i razvijali
politiku misao to je imalo utjecaja na samu
organizaciju i nain razvijanja doktrine pravedenog rata,
odnosno razvoj teorije o meunarodnim odnosima.
Meunarodna sigurnost
66
Ravnotea moi u izvjesnom smislu predstavlja
fleksibilan i decentralizirani sistem koji implicira
diskrecionu potrebu drave za njenim ukljuivanjem u
institucionalne okvire. Ne radi se o jednom krutom
mehanizmu, koji ne bi dozvoljavao i mogunost kritikog
preispitivanja, odnosno sagledavanja daljeg egzistiranja
ili redefiniranja daljeg uea saglasno promjenjenim
okolnostima, a time i definiranim sigurnosnim ciljevima.
Radi se o oblikovanju elastinih saveza koji bi u skladu
sa zajednikim verificiranim globalno strategijskim
ciljevima, djelovali bilo da se radi o oruanoj intervenciji
ili odbrani stratekih nacionalnih interesa. Pri tome,
treba kazati da je ravnotea moi sluila kao nain
rjeavanja konfliktnih situacija, kao efikasan "sistem
sigurnosti glavnih evropskih drava"
Meunarodna sigurnost
67
Realistika teorija svoju koncepciju o meunarodnim
odnosima zasniva na ouvanju vitalnih nacionalnih
interesa.
Dakle, u njenom fokusu je nacionalni interes,
odnosno vrijednost drave, koje se moraju po svaku
cijenu ouvati i permanentno tititi, svim
doputenim i nedoputenim sredstvima, zato je
potrebna odgovarajua mo koja se ispoljava kroz
primjenu sile.
Prema autorima ovog teorijskog pravca meunarodna
zajednica se vidi kao jedna nezavisna, analitina
sredina u kojoj nije uspostavljen adekvatan pravni
sistem koji bi titio osnovne vrijednosti drava, usljed
ega dolazi do raznih oblika ugroavanja njihove
sigurnosti.
Meunarodna sigurnost
68
Jedan od vodeih teoretiara, i mogli bismo ga nazvati
rodonaelnikom realistike teorije je Hans J. Morgentau
koji je u svom uvenom djelu "Politika meu narodima:
borba za silu i mir" - Politic among Nations: The Struggle
for Power and Peace", New York, 1948. godine na
cjelovit nain izloio svoj koncept meunarodnih odnosa
u est principa (naela), ime je postavio temeljne
postulate naznaenog teorijskog pravca.
Meunarodna sigurnost
69
Osim navedenih, trebamo naznaiti i institucionalistike
neorealistike teorije, u okviru kojih se vode rasprave o
meunarodnim odnosima i sigurnosti.
Za neorealistiku teoriju se moe apostrofirati da je u
sreditu njenog prouavanja "interakcija drava i
njenih politika, priroda moi, ciljevi vanjske politike
drava, tehnike mjerenja i upravljanja moi, utjecaj
okruenja na politiko ponaanje isl."
Meunarodna sigurnost
70
Stoga bi "meunarodna sigurnost trebala znaiti da
se svi lanovi meunarodne zajednice kao cjeline
osjeaju sigurni i da u meunarodnome politikom
sistemu postoje takvi odnosi, ili pak takvi
mehanizmi, koji omoguavaju da se svim dravama
jami i u praksi prua sigurnost"
Globalna sigurnost
71
Razvoj meunarodno-pravnog poretka, ubrzani
znanstveno-tehnoloki razvoj koji dovodi do
meuzavisnosti nacionalnih drutvenih zajednica, a time
i interakcije ljudi u skoro svim oblastima ivota i rada
(politike, ekonomije, kulture, i dr.), internacionalizacija
ekonomskih odnosa, promjenjena geopolitika karta u
odnosima meu vodeim zemljama svijeta, demografski
rast stanovnitva i njihovo pomjeranje prema velikim
centrima (preko 50% ukupnog svjetskog stanovnitva),
razvoj u oblasti vojne strategije i tehnologije, (naroito u
oblasti nuklearne tehnologije i proizvodnji laserskog
oruja) to dovodi do nuklearnog, biolokog i hemijskog
terorizma, i sl., naglaeni rast svih vidova informacija i
komunikacija sa irokim spektrom metoda i sredstava,
kao i tenja drava da se oslanjaju na efikasne zatitne
instrumente nacionalne politike, te njihovo prisustvo u
oblikovanju politiko-pravnih i sigurnosnih organiziranih
mehanizama za rjeavanje konflikata, odnosi na
globalnom svjetskom planu su dobili sasvim nove
dimenzije. Taj razvoj u savremenom svijetu se ne moe
posmatrati izvan politiko-sigurnosnih, etikih i praktinih
pitanja.
Globalna sigurnost
72
Globalizacija u savremenom svijetu je postala predmet
interesiranja raznih naunih disciplina sa razliitim
teorijskim pristupima, tako da pojedini autori
globalizaciju vide kao kozmopolitsku demokratiju, drugi
kao drugu modernu, trei kao intenzifikaciju
meunarodne razmjene.

Globalna kretanja eksplicitno ukazuju na svu raznolikost,
sloenost i proturjenost ovjeanstva u kojem se nalazi
u skoro svim aspektima ivota i rada. Time dolazimo do
bitnih pitanja: a to je odnos "ravnotee rizika u razvoju i
sigurnosti, odnosno da li e globalna integracija
ekonomije proizvesti dezintegraciju nacionalnih drutava
sa svim dramatinim konzekvencijama."

Globalna sigurnost
73
Aktivnosti koje vode prema globalizaciji moemo
zapaziti u politikim, ekonomskim, socijalnim,
psiholokim, tehnolokim, kao i u drugim oblastima koje
se odnose na potrebe ovjeka i zajednice u cjelini.
Veliki je raskorak izmeu poveanih oekivanja i
stvarnih mogunosti, odnosno jedne poeljne ravnotee
izmeu razvoja ovjeanstva i potrebnog nivoa
sigurnosti. Stoga se postavlja pitanje; da li globalizacija
osim razvoja u svim oblastima nosi sa sobom i
objektivne opasnosti i krize za savremeno drutvo?
Veoma naglaena sloenost i konfliktnost savremene
civilizacijske stvarnosti neminovno dovodi i do
sigurnosnih implikacija, naroito na podruju potivanja i
zatite ljudskih prava i sloboda od svih oblika
ugroavanja.
Globalna sigurnost
74
Pitanje globalizacije u savremenim uslovima u
sigurnosnom pogledu ne moemo sagledavati kroz puko
gomilanje znanstvenih i tehnolokih dostignua, nego
kroz koritenje znanosti u rjeavanju osnovnih ivotnih
problema, to je svakako i sigurnosni okvir u kojem se
ovjeanstvo moe nositi sa cjelokupnim razvitkom i
postaviti granicu koja e garantirati i "osigurati opstanak
globalnog bia", odnosno "drutvene zajednice na
odreenom prostoru"