Suzana Jerkovi HORACIJE: POSLANICA PIZONIMA Seminarski rad
Mentori: prof. dr. sc. Miroslav Palameta prof. Lucijana Armanda undov Split, listopad 2013. 1
Sadraj 1. UVOD 2 2. HORACIJE 3 3. POSLANICE 3 4. POSLANICA PIZONIMA 4 4.1. Podjela Poslanice Pizonima 5 4.2. Utjecaj Poslanice Pizonima 5 5. ANALIZA 6 5.1. O jedinstvenosti i cjelovitosti 6 5.2. Ciljevi pisca 7 5.3. to nalae tradicija 7 5.4. Inovacija / imitacija 8 5.5. O karakterizaciji 9 5.6. O bogovima, koru i glazbi 9 5.7. O stilu 9 5.8. O metru i versifikaciji 10 5.9. Tragedija i komedija 10 5.10. Talent / umjetnost 10 5.11. Kombiniranje pouke i zabave 10 5.12. Izbjegavanje prosjenosti 11 5.13. Talent i znanje; prepoznavanje greaka 11 6. ZAKLJUAK 12 Literatura 13 2
1. UVOD Tema mog seminarskog rada jest Poslanica Pizonima, djelo Kvinta Horacija Flaka. Sama poslanica ee je poznata kao Pjesniko umijee, a taj naziv joj je dodijelio Kvintilijan. Radi se o jednoj od najznaajnijih poetika svih vremena kojom autor nudi brojne savjete u svrhu pomoi prilikom pisanja knjievnog dijela. Po brojnim karakteristika moda se ne bi mogla ni nazvati poetikom u pravom smislu te rijei, ali ona to svakako jest, samo na poneto drugaiji nain. Glavne odlike djela svakako su Horacijev autobiografski pristup i izraavanje njegovih stavova o knjievnosti. Za poetak sam odluila iznijeti nekoliko bitnih injenica iz Horacijeva ivota tek toliko da se itatelj moe upoznati s autorom poslanice. Nakon toga slijedi kratak osvrt na dvije knjige poslanica koje je napisao, a zatim dublji uvid u Poslanicu Pizonima. Sluei se brojnim izvorima pokuala sam saznati to vie podataka o konkretnoj poslanici radi lake analize i boljeg razumijevanja. Analiza koja slijedi opirna je i podijeljena na dijelove po nainu kojeg sam preuzela iz jednog internetskog lanka. Samu analizu poslanice obavljala sam iskljuivo sama, ali potpomognuta objanjenjima Miroslava Bekera iz glavne literature. Proitala sam i nekoliko lanaka na engleskom jeziku da bih sagledala stav drugih prema poslanici. Nakon itanja kompletne analize itatelj moe, poprilino jednostavno, dobiti uvid u Horacijevu poslanicu te razumjeti brojne savjete koje nudi za pisanje knjievnog djela.
3
2. HORACIJE Horacije, ije je puno ime Kvint Horacije Flak 1 , bio je, uz Vergilija i Ovidija, najznaajniji pjesnik Augustova doba koje je poznato kao zlatno doba rimske knjievnosti. Rodio se 65. godine pr. Kr. na podruju june Italije kao sin imunog osloboenog roba koji mu je omoguio kolovanje na prestinoj koli, najprije u Rimu, a zatim i u Ateni gdje je studirao Grki jezik i filozofiju. Kao mladi se prikljuio vojsci, ali se nakon poraza u bitci vratio u Rim gdje ga je prijatelj Vergilije uveo u Mecenatov krug, blizak caru Augustu ije je politike i drutvene koncepcije Horacije propagirao i u svojoj poeziji. Darovano mu je imanje te se o njemu financijski brinulo to mu je omoguilo da se na miru posveti pisanju pa stoga ni ne udi njegov bogat i raznorodan opus. Napisao je dvije knjige Satira (Satirae), zbirku pjesama Epode (Epodon libri), etiri knjige Oda (Carmina), Pjesme stoljetnice (Carmen saeculare), dvije knjige Poslanica (Epistulae) od kojih je najznamenitija ona trea u drugoj knjizi pod nazivom Poslanica Pizonima (Epistula ad Pisones) koja je jo u antiko vrijeme bila navoena pod nazivom Pjesniko umijee (Ars poetica). Umro je 8. godine pr. Kr. u 57. godini ivota. 2
3. POSLANICE Poslanice (Epistulae) naziv je za dvije knjige s ukupno 23 pisma pisanim heksametrima. Imaju obiljeje razgovornog stila, jednako kao i njegove Satire, ali napisane su u obliku pisama upuenih razliitim primateljima. To, naravno, nisu pisma u pravom smislu te rijei, ve taj izbor epistolarnog oblika predstavlja knjievno sredstvo kojim je Horacije htio izrei svoje misli. Tono datiranje poslanica jo uvijek nije pouzdano utvreno, ali se smatra da je prva knjiga objavljena 20. godine pr. Kr., a druga u posljednjim godinama Horacijevog ivota. Taj izbor novog knjievnog oblika Horacije objanjava svojom starou, odnosno, kako kae, trenutano mu vie odgovaraju filozofske misli i obraivanje pitanja o nainu ivljenja, nego tematika lirske poezije. Tematika prve njegove knjige poslanica jesu filozofska razmiljanja, ali Horacije pie i o vlastitom ivotu i svojim ivotnim situacijama te svojim prijateljima nudi razne savjete.
1 Quintus Horatius Flaccus 2 Opirnija biografija Horacijevog ivota moe se proitati na sljedeoj internetskoj stranici http://www.web- books.com/Classics/ON/B1/B1539/05MB1539.html
4
Posljednja poslanica prve knjige predstavlja, primjerice, poslanicu samoj toj knjizi koja slika mladog roba koji udi da se oslobodi svog gospodara. Druga knjiga sadri samo tri poslanice, ali je trea poprilino dugaka i poznatija pod nazivom Pjesniko umijee (Ars poetica).
4. POSLANICA PIZONIMA Horacije je treu poslanicu druge knjige poslanica nazvao Poslanica Pizonima (Epistula ad Pisones). Sastoji se od 476 stihova, a napisana je latinskim jezikom. Ova poslanica upuena je Pizonima, ocu i njegovim dvama sinovima, iji identiteti nisu poznati 3 . Pizonovi sinovi navodno su htjeli biti pjesnici pa im je ovom poslanicom Horacije htio dati nekoliko savjeta. Ime Ars poetica dao joj je Kvintilijan 4 . Datiranje ove poslanice, takoer, nije tono poznato, ali smatra se da je itava druga knjiga objavljena u zadnjim godinama Horacijevog ivota. Takoer, poto Horacije u stihovima od 305 do 309 navodi da u to vrijeme ne pie poeziju moe se zakljuiti da je ova poslanica napisana prije objavljivanja etvrte knjige oda ili u vrijeme nakon izdavanja te knjige. Stihovi kojima potvruje da ne pie lirske pjesme jesu sljedei: Dakle, bit u ko brus, koji moe dodue eljezu dati otrinu, no sam ipak ne moe sjei: uit u slubu i dunost kad nita sam ne piem vrijedno otkud se gradivo stjee, to hrani, to stvara poetu, to se pristoji, to ne, kud vodi vrsnoa, kud bludnja. Kako navodi Beker mnogi su se u to vrijeme prihvatili pisanja te se javila potreba za spisom koji bi naglasio potrebu umjetnikog stvaralatva. Na taj nain je iz obilne grae, koja je prikupljena pjesnikovim zanimanjem za knjievna pitanja, nastala trea poslanica. Njome Horacije na prijateljski nain ui Pizone kako umjetniki stvarati.
3 Miroslav Beker u svom djelu Povijest knjievnih teorija navodi kako su Pizoni pripadali brojnom rimskom plemenu Kalpurnija. Ova poslanica upuena je Luciju Kalpurniju Pizonu istaknutoj linosti u rimskom javnom ivotu, kao vojskovoi, namjesniku i pokrovitelju pjesnitva i dvojici njegovih sinova, kae Beker. 4 Quintilius 5
4.1. Podjela Poslanice Pizonima Postoje razne podjele same poslanice, ali najee je podijeljena na sljedei nain: Stihovi 1 37: O jedinstvenosti i cjelovitosti Stihovi 38 72: Ciljevi pisca Stihovi 73 118: to nalae tradicija Stihovi 119 152: Inovacija / imitacija (dosljednost) Stihovi 153 188: O karakterizaciji Stihovi 189 219: O bogovima, koru i glazbi (u traginoj drami) Stihovi 220 250: O stilu (posebno u satirama) Stihovi 251 274: O metru i versifikaciji Stihovi 275 294: Tragedija i komedija Stihovi 295 332: Talent / umjetnost Stihovi 333 365: Kombiniranje pouke i zabave Stihovi 366 407: Izbjegavanje prosjenosti (pogreke dopustive) Stihovi 408 437: Talent i znanje Stihovi 438 476: Prepoznavanje greaka i zadravanje dosjetki 4.2. Utjecaj Poslanice Horacije je, smatra se, kroz svoje djelo propagirao Aristotelovu kritiku filozofiju i zadrao njegov duh ivim sve do 18. st. Posudio je svoju doktrinu i percepciju od starih grkih velikana, osobito od Aristotela. Platon je uoavao didaktiku ulogu poezije i time naglaavao da ljude treba uiniti boljima, a Aristotel je naglaavao njezinu estetsku vrijednost. Horacije je sintetizirao i jedno i drugo stajalite Kritiari su se dugo muili da bi dokuili koja je glavna namjena Pjesnikog umijea. Kao rasprava, ona nije toliko sistematina, nema jasan oblik ni teoriju. Dok je Aristotelova Poetika analitika i deskriptivna, Horacijeva je impresionistika i osobna. Prijelaz s jedne 6
teme na drugu poprilino je iznenadan, a same teme organizirane su bez nekog oitog reda ili plana pa ih je zbog toga moda malo tee pratiti. Njezina koncentracija na epiku i dramske vrste na neki nain je irelevantna za vrijeme u kojem je ivio Horacije odnosno za tadanju knjievnost. No svejedno, ivi autobiografski pristup i ekspresija osobnih stavova o knjievnosti ine je unikatnim kritikim djelom u antikom svijetu. Postoji poprilian broj citata koji su preli u svakidanju upotrebu, ukljuujui primjerice sljedee: 'in medias res' (popularna pripovjedna tehnika kojom pripovijedanje zapoinje bez pretjeranih uvoda, ve se odmah prelazi na bit; bila je karakteristina za antike epove, a ostala je popularna i do danas), 'bonus dormitat Homerus' (indikacija da i najvjetiji pjesnik poput Homera moe ponekad napraviti nekoliko pogreaka), 'purpureus pannus' (odnosi se na opisivanje odjeljaka ili ponekad itavih knjievnih djela, ali tako ekstravagantno i ureeno da se itava pozornost s radnje prebacuje na sam nain opisivanja), 'ut pictura poesis' (poezija se treba odlikovati jednako brinom interpretacijom kao i slike Horacijevog vremena). Ovo djelo ostavilo je velik utjecaj na renesansnu europsku knjievnost, a poglavito na francusku dramu kroz Nicholasa Boileaua i njegovo djelo L'Art Poetique koje je napisano 1674. godine kao imitacija Horacijevog djela. Horacijevu poslanicu prvi put je na engleski preveo Ben Jonson 1640. godine.
5. ANALIZA POSLANICE Ne postoji nikakva podjela Poslanice Pizonima koju je Horacije sam nainio, ve su je brojni kritiari, radi lakeg itanja, na odreene naine podijelili. Dakle, razne podjele se mogu nai, a nie e biti prikazana samo jedna od njih. 5.1. O jedinstvenosti i cjelovitosti 5 (1 37) Horacije uvodi itatelje u svoju poslanicu s motivom slikara koji svojim djelom spaja naizgled nespojive stvari. Horacije postavlja pitanje kako bismo reagirali kada bismo vidjeli tog istog slikara da 'ljupkoj ovjejoj glavi' pridodaje 'konjsku iju' pa udove prekriva 'arenim perjem' itd. Ti nabacani motivi su toliko razliiti jedan od drugoga da jednostavno izazivaju smijeh kod itatelja. U 6 stihu doznajemo da se Horacije obraa Pizonima, a samo ime Pizona
5 On unity and harmony 7
spominje i u 234. stihu. Kae, da e i umjetniko djelo biti upravo takvo kao ta slika ako u njoj bude obraen 'nesuvisli niz privienja' odnosno ako sve to o emu se pie nije na neki nain povezano. On je svjestan toga da je i slikarima kao i pjesnicima dozvoljeno slobodno stvarati svoja djela i on podupire slobodu, ali ipak moli da se ne ide u krajnost: samo da s pitominom divljina se ne zdrui gruba / i da se s pticama zmije ni s tigrima ne spare jagnjad. 6 Svim ovim povie napisanim Horacije trai da umjetniko djelo bude jedinstveno i cjelovito. Time se moe zakljuiti da bi se Horacije strogo protivio Jamesu Joyceu i njegovoj struji svijesti koja prevladava u dobu modernizma. Upozorava, takoer, na to da se preesto vanim radnjama pridodaju raznorazni opisi, najee lirski opisi krajolika, koji su suvini jer time razbijaju jedinstvenu cjelinu djela koja se oekuje. On kae da tome sada nije vrijeme: Za to sad ne bjee zgoda! 7 . Potrebno je radnju odmah uvesti in medias res. 5.2. Ciljevi pisca 8 (38 72) to se tie izbora teme Horacije predlae da se izabere ona tema koja je prikladna snazi odreenog pjesnika. Kada se dosta vremena posveti paljivom odabiru teme onda se ne moe dogoditi da pjesniku ponestane rijei ili da njegovo djelo nije dovoljno jasno itateljima. Odgovarajua tema je poetna toka dobrog djela, prema Horaciju. Rijei koje e biti pridodane djelu moraju biti paljivo i profinjeno izabrane. Horacije posebno cijeni ako se nekakvim duhovitim spojem ve poznata rije premetne u novu. Ako je pak potrebno, prema temi djela, dodati nekakav novi izraz to je potpuno prihvatljivo. Beker nudi objanjenje da Horacije ne preporuuje upotrebu grkih rijei, ve tvorbu latinskih rijei po grkom uzoru. Horacije doivljava promjenu jezika odnosno unoenje novih rijei kao prirodnu pojavu: Kako uma se liem, u jurnjavi godina, mijenja: / preanje sputa se k tlu, tako propadnu starije rijei / i tek stvorene cvatu i bujaju poput mladia. 9
5.3. to nalae tradicija 10 (73 118) Zavravajui prethodni dio Homerovom usporedbom iz Ilijade, objanjava Beker, i ovaj dio zapoinje govorei o tome kako bi Homer trebao biti uzor pri pisanju djela o dogaajima kraljeva, voa i o ratovima. Naglaava vanost dosljednosti, po tko zna koji put. Ukoliko neki pjesnik nije sposoban drati se svoga pravca pisanja tada se ne bi ni trebao zvati
6 Stihovi 12 i 13 7 Stih 19 8 The writer's aims 9 Stihovi 60, 61 i 62 10 What the tradition dictates (decorum) 8
pjesnikom. Pravac je bitan jer ako se radi o komediji tada sve u djelu mora biti komino, a ako se pie tragedija elementi traginog moraju biti prisutni. Ne da komika radnja da zbori se tragiki u njoj; 11 Moe se izvesti zakljuak da se nain pripovijedanja mora prilagoditi vrsti djela. Nije jedina svrha pjesme da bude lijepa, ve ta pjesma mora imati i neku ulogu. Ovdje se Horacije ugleda i na Platona i na Aristotela. Pjesma mora zanijeti sluatelja. Likovi moraju biti tako snano okarakterizirani da svojim smijehom ili plaem prizivaju jednaku emociju kod sluatelja. Da ja se rasplaem, tebe / najprije treba da boli 12 Ako se ovo pravilo ne bude potivalo reakcija kod sluatelja nee biti dobra, oni e ili spavati ili se smijati pjesmi. U ovom dijelu se moe primijetiti mali pomak s pjesme na dramu koji je poprilino neoekivan. Jezik je taj koji je zaduen za vjerno prikazivanje duevnog stanja pojedinog lika. Horacije gleda na to slino kao i Aristotel koji naglaava pravi izbor rijei i pravilno postavljanje u kompoziciji. Govor lika mora vjerno moi prikazati svaku pojedinu osobinu. Ne moe se govor mladia mijeati s govorom starca, niti govor bogataa s govorom siromaha. Horacije ponovno naglaava ozbiljni pristup djelu i potpunu perfekciju. Nakon ponuenih nekoliko primjera za nain govora prelazi se na obradu grae. 5.4. Inovacija / imitacija 13 (119 152) Nakon pojanjenja upotrebe govora prelazi se na pitanje je li potrebno drati se predaje. Horacije dozvoljava i koritenje predaje i da se samostalno izmisli to god je potrebno. Jako je bitno ukoliko se opisuje ve postojei junak da se njegove karakterne osobine preslikaju iz ve postojeih opisa. Pa se tako ne moe stvarati neki novi Ahilej, ve on mora biti: neka je djelatan, ljut, nepristupaan k tome i estok, / za nj neka zakon nevrijedi, sve samo nek orujem trai. 14 Naravno, nije potrebno pridravati se tradicije, moe se izmisliti i svoje, ali u tom je sluaju potrebno ostati dosljedan, to Horacije esto naglaava. U ovom dijelu spominje poznatu pripovjednu tehniku 'in medias res': vazda se uri k svretku i prenosi pomnog sluaa / usred zbivanja samog, ba kao da poznato sve je 15
Ponovno istie kako su pretjerani opisi nepotrebni i da je potrebno drati se one glavne radnje koja se uvodi odmah. itava koncepcija djela mora biti povezana, radnja mora biti dosljedna i dijelovi djela moraju izgledati kao skladna cjelina.
11 Stih 89 12 Stihovi 102 i 103 13 Invention vs. imitation (be consistent if you are original) 14 Stihovi 121 i 122 15 Stihovi 148 i 149 9
5.5 O karakterizaciji 16 (153 188) Prilikom karakterizacije lika od pisca se oekuje da potuje obiljeja svojstvena odreenom dobu kod lika. Pa se na taj nain djeaka mora okarakterizirati na poseban nain koji je udaljen od karakterizacije primjerice momka, mukarca, starca. nek svojstva se pristala starcu / ne daju moda mladiu, ni muevna svojstva djeaku. / Sve emo osobine pridrati prekladne dobi. 17 Radnja se, naravno, odvija na sceni, ali ne moe se rei da sve dolikuje sceni. Ono to se prepriava uglavnom manje djeluje na gledatelja nego ono to se izvodi pa se stoga savjetuje da se osjetljive stvari ne izvode, ve samo prepriavaju. 5.6. O bogovima, koru i glazbi 18 (189 219) Dramsko djelo ne bi trebalo biti krae od tri ina ni dulje od pet. Horaciju se ne svia zamisao boga koji se pojavljuje da bi razrijeio radnju deus ex machina. Dozvoljava to jedino u ba potrebnim situacijama ako se radnja toliko zamrsi. Takoer, u govoru ne bi trebao sudjelovati etvrti glumac, najvie tri. Uloga je kora je bitna i trebao bi pomagati likovima, dijelei im savjete i molei se za njih. Uloga kora da samo pjeva izmeu inova nije dobra. Kor mora biti sastavni dio radnje. On nek je dobrima sklon, nek svjetuje prijaznom rijeju, / neka stiava gnjevne i voljno im blai tjeskobu. 19 Koru se treba pridruiti glazbena pratnja: ili frula ili kitara. U ovom dijelu je Horacije ponudio nekakve propise za vanjski sastav drame. 5.7. O stilu 20 (220 250) Ukoliko pisac eli prijei s tragedije na satiru taj prijelaz mora biti postupan i opravdan. Spoj rijei mora biti takav da iznenadi gledatelje. Beker nudi objanjenje govorei da Horacije kae kako postanak tragedije ide zajedno sa satirskom dramom. U klasino doba uz tri tragedije dodavana je, kao zavrni dio prikazivanja, satirska igra, ne snizujui se ipak u svojoj ozbiljnosti na nestanu lakrdiju. Horacije pristaje uz tumaenje da se tragedija razvila iz natjecanja za jarca, prigodom proslave Dionisove sveanosti. (Beker 1979: 75)
16 On characterization (the four ages of man) 17 Stihovi 176, 177 i 178 18 On the gods, chorus and music (in tragic drama) 19 Stihovi 200 i 201 20 On style (especially in satyr plays) 10
5.8. O metru i versifikaciji 21 (251 274) Horacije predlae pisanje jambikim metrom i za tragediju i za komediju. On zna da svi ljudi nisu sposobni uvidjeti greke u stilu, ali smatra da to ne bi trebao biti izgovor piscima da se ne dri dosljednog i pravog naina pisanja. Horacije kae da su i kritiari ti koji su krivi jer pjesnike nisu odvratili od krivoga pisanja, ali ni to to se kritika ogluila ne odobrava piscu da svata pie. Napominje da su vani grki uzori i da se njih treba strogo drati. 5.9. Tragedija i komedija 22 (275 294) Reeno je da je Tespis izumio novu vrstu tragedije, a da je komedija nastala iza nje. Eshil je bio taj koji je podigao pozornicu. Svata su pjesnici tijekom prolih vremena pokuavali pisati, a poneki su se pokuali i ogluiti na grke uzore, a Horacije im to ne odobrava. Tu se ponovno javlja isti prijekor. 5.10. Talent / umjetnost 23 (295 332) U ovom dijelu on daje do znanja da u to vrijeme ne pie pjesme, ve sada samo eli svoje znanje povjeriti drugima. Prvi zakon pri pisanju pjesme je umjeti odnosno znati. On se ponovno vraa na onaj pravilan izbor grae jo s poetka. Ako se graa dobro izabere rijei e na neki nain same nadoi. 5.11. Kombiniranje pouke i zabave 24 (333 365) Pjesnici ele zabaviti, ali i pruiti pokoji savjet. Ako pruaju savjete oni bi trebali biti kratki da bi ih dua prihvatila i drala u sebi. Naglaava vanost i uitka i uenja, pouke i zabave: Svi e pristat uz onog tko korisno mijea sa slatkim, / kada veseli itaa i podjedno svjetuje pri tom. 25 to se tie greaka on ih razumije i zna da se i one uvijek potkradu. Ovdje spominje ponovno Homera kojemu se isto moe ponekad koja greka potkrast. Pri samom kraju ovoga dijela ponovno usporeuje pjesmu sa slikom govorei da su nalik jedna drugoj. Ukoliko gledatelj stane preblizu slike/pjesme neke stvari se bolje vide, a ukoliko se udalji tada se vide neke druge.
21 On metre and versification 22 Tragedy and comedy, Greek and Roman poets 23 How to be a good poet (talent versus art) 24 Combine instruction with pleasure 25 Stihovi 343 i 344 11
5.12. Izbjegavanje prosjenosti pogreke dopustive 26 (366 407) Horacije prihvaa osrednjost u raznim poslovima, ali kod pisanja pjesama tome jednostavno nema mjesta. dok pjesnika osrednje vrste / jo ne priznae ljudi, ni bozi, ni oglasne ploe. 27 Savjetuje ovome kome govori da ako napie sastav neka ga da nekome da ga procijeni pa i samom Horaciju jer jednom kada se rije izgovori vie je nita ne moe vratiti. 5.13. Talent i znanje 28 (408 437) i prepoznavanje greaka 29 (438 476) Postavljaju se esto pitanja zbog ega je odreena pjesma dobra, zbog talenta ili znanja. Horacije kae da bez uenja ne moe biti ni talenta odnosno da nije bitan. I jedno i drugo je jednako bitno i povezano. Naglaava, jo jednom, potrebitost uoavanja vlastitih greaka i ispravljanje istih jer su to odlike pravog pisca koji mora teiti perfekciji.
26 Avoid mediocrity (errors are permissible if there are compensating pleasures) 27 Stihovi 372 i 373 28 Study and talent are both needed, but beware oft he flattery critics 29 Know your faults and keep your wits 12
6. ZAKLJUAK Brojni kritiari stoljeima su Horaciju zamjerali nain kojim je njegova Poslanica Pizonima pisana zbog nesistematinosti i nepreglednosti. Ja sa ne bih sloila s njima. Istina je da su teme na neki nain neorganizirane, to jest nisu poredane po nekoj vanosti, ve ih Horacije iznosi kao 'struju svijesti'. Takoer, iznenadni skokovi s jedne teme na drugu ine itanje malo teim, ali Horacijevi savjeti i upute prilino su itljivi. Bez obzira na to to ova poslanica nije organizirana kao prava poetika, to ne umanjuje njezinu vrijednost jer moramo imati na umu da je Horacije nije ni pisao kao poetiku, ve u razgovornom stilu upuenu prijateljima. Smatram da je upravo to jedna velika prednost ovoga djela. To to se Horacije ne postavlja previe kritiki i strogo, ve na prijateljski nain nudi svoje savjete. Sama svrha ovog djela nadasve je pohvalna. Potrebno je prisjetiti se toga da je Horacije ivio u vremenu kada su se mnogi latili pisanja knjievnih djela iako nisu imali znanja, a ponekad ni talenta. Horacije im ovim djelom nesebino nudi svoju pomo. Vrijednost ovoga djela nemjerljiva je. Prepoznali su je jo i ondanji kritiari, a i stoljeima kasnije ona se nije umanjivala, ve samo rasla. Poslanica je mnogima zasigurno posluila kao pomo, a znamo da se i Boileau, stoljeima nakon, ugledao na nju.
13
Literatura
Beker, Miroslav (1979). Povijest knjievnih teorija. Zagreb: Sveuilina naklada Liber. Beki-Vejzovi, Majda; Bratuli, Josip; Farka, Lidija; Jurii, Dinka; Kouti-Brozovi, Nevenka; Solar, Milivoj; Novakovi, Darko; Zlatar-Violi, Andreja; ivny, Mirjana (2006). itanka za prvi razred gimnazije. Zagreb: kolska knjiga.