Sie sind auf Seite 1von 9

BOJE

UVOD
Pod pojmom boja podrazumijevamo:
odreeni vidni osjet,
spektralnu boju (spektralnim se bojama smatra vidljivo svjetlo
odreene valne duine),
boju predmeta i sredstvo s kojim se moe neto obojati, tj. boju kao
bojilo.
Bojila su razliiti kemijski spojevi ije je odabiranje pri bojanju
odreenog predmeta iznimno vano jer o tome ovisi estetska i
komercijalna vrijednost predmeta.
idljivi spektar sastoji se od od sljede!i" boja:
# ljubiasta, zelenoplava, zelena, uta i crvena.
$ijela, siva i crna boja se zovu neprave ili nearene boje, dok su ostale
boje prave ili arene.
Prema %zikalnom ispitivanju boja predmeta razlikuju se:
&. ton boje (npr. zeleni),
'. zasi!enost ili isto!a boje # odreena je irinom vrpce re(ektiraju!eg
svjetla,
). intezitet ili jakost boje # uvjetovana je intezitetom re(ektiraju!eg
svjetla.
$oje se mogu meusobno mijeati. Postoje dva naina mijeanja boja:
&. Aditivno ili zbrajajue (osnovne boje ovog sustava su
ljubiastoplava, zelena i crvena)* mijeanjem svjetla triju
osnovni" aditivni" boja dobije se bijela boja.
'. Suptraktivno ili oduzimajue (osnovne boje ovog sustava
su uta, purpurna i zelenoplava)* mijeanjem svjetla triju
osnovni" suptraktivni" boja dobije se crna boja.
1 | P a g e
$oje se prema porijeklu dijele na:
prirodne
sintetike
+emijski se mogu podijeliti na:
# anorganske
# organske
PRIRODNE ANORGANSKE BOJE
Prirodne anorganske boje nalaze se u tlu ili stijenama, pa i" nazivamo
,-./012- 3/3 .32-41/2- $50-. 6obivaju se kopanjem, kao rude, a zatim
se prerauju. Preraivanje rude odvija se mokrim putem ili peenjem.
2ajpoznatije anorganske prirodne boje su:
1. BIJELE BOJE
Barit. $arij sul7at, upotrebljava se za uljene boje i lakove.
Sadra ili gips. +alcij sul7at, koristi se kao i barit. Prena sadra
koristi se za ukrasne radove, za zamazivanje, gipsanje rupica i
"rapavi" plo"a drva.
Kreda. +alcij karbonat ( 89#8:;), onei!ena je od gline, eljezni"
oksida i dr. Postojana je prema luinama, svjetlu i temperaturi.
+oristi se za liilake radove i izradu prozorskog kita.
Milovka ili talk. .agnezij silikat, dodaje se sredstvima za poliranje.
2. SIVE BOJE
kriljeva. 6obije se kopanjem, a po potrebi mu se dodaje aa.
+oristi se za proizvodnju brusni" kitova i kao punilo u izradni krovni"
premaza.

3. CRNE BOJE
2 | P a g e
Mineralno rnilo je mljeveni kriljevac sa '< ; ae.
!ra"t. .odi%kacija ugljika, obino onei!en. +oristi se za
proizvodnju zatitni" boja protiv re i dr.
4. CRVENE BOJE
#eljezno rvenilo (englesko ili venecijansko). 6obije se kopanjem
(ruda "ematit) i iz mulja pri proizvodnji glinice. =o je najje7tinija
crvena boja. +oristi se kao uljena boja za premazivanje eljeza u
zamjenu za minij, kao soboslikarska boja, za poliranjanje stakla i dr.
$rveni bolus ili crveni oker. 6olazi kao glina s velikim postotkom
eljeznog oksida. >potrebljava se u graevinarstvu, za proelja i
unutranje prostorije te kao kreda u slikarstvu.
$inober ili rumenica. ?iva sul%d, koristi se za crvene uljene boje te
za uljene i vodene slikarske boje. $oja je otrovna i ima veliku mo!
pokrivanja.
5. UTA BOJA
#uti oker. @lina obojena primjesama od koji" ovisi boja. +oristi se
za bojenje %rnisa, za bojenje daani" podova, za uljene boje i dr.
5tporan prema svjetlu, oborinama i luinama, a neotporan prema
kiselinama i viim temperaturama.
6. ZELENA BOJA
%elena zemlja ili zemlja iz erone, zeleni oker. 6obije se
mljevenjem minerala seladonita, koristi se za uljene boje i kao
soboslikarska boja.
7. PLAVA BOJA
&ltramarin. 6anas se koristi samo umjetno dobiveni ultramarin.
8. SMEE BOJE
&mbra. @lina obojena oksidima eljeza i mangana. 6olazi u
razliitim tonovima. >potrebljava se za uljene boje, kao
soboslikarska boja, zatitna boja za drvo i eljezo.
3 | P a g e
K'lnska umbra ili kaselska smeda. rsta zemljanog smeeg
ugljena. +oristi se kao moilo za drvo (ora"ovo moilo).
Bolus. Amei oker. Amjesa gline, eljezo oksida i pijeska. +oristi se
za uljene boje i kao slikarska uljena i vodena boja.
PRIRODNE ORGANSKE BOJE
Prirodne organske boje se nalaze u biljnim i ivotinjskim organizmima. 2o,
danas su praktiki istisnute proizvodnom umjetni" boja.
BILJNE BOJE
(ndigo. Plava boja, dobiva se iz li!a biljaka indigo7era koje rastu na
0avi i u 3ndiji. 6anas je mijenja sintetiki indigo.
Broevina. =ursko crvenilo, crvena boja, dobiva se iz korijena bro!a
( 4ubia tinctorum). +oristi se u tekstilnoj proizvodnji.
Brazil drvo ili brazidin. Brvena boja, dobije se iz drva Baesalpinia
ec"inata, koristi se u tekstilnoj proizvodnji i za crvenu tintu.
Alkana ili rumenika. Brvena boja, dobije se iz korijena biljke
1lkanna tinctoria, upotrebljava se za bojenje ulja, voskova, para%na i
mirise.
a)ran. Brvena boja, dobiva se od tuaka a7rana (Brocus sativus) u
3ndiji i -giptu. +oristi se za bojenje svile i pamuka.
Orlean. ?utoCnaranasta boja, dobiva se iz plodova biljke $iDa
orleana. >potrebljava se u pre"rambenoj inustriji, te za bojenje
%rnisa.
Kveritron. ?uta boja iz drva "rasta (Euercus tinctoria), za bojenje
vune, pamuka, svile i koe.
Klori"l. ,elena boja, dobije se ekstrakcijom iz li!a biljaka, za
bojenje sapuna, likera i dr.
Krkovina. ,elena boja, dobije se ekstra"iranjem plodova, koristi se
u slikarstvu i tekstilnoj proizvodnji.
IVOTINJSKE BOJE
*urpur ili grimiz. Brvena boja, dobiva se od soka pueva (.ureD)
za najskupocjeniju odje!u. 6anas je zamijenjena sintetikim bojama.
4 | P a g e
Ko+enila ili karmin. Brvena boja, dobije se od osuene enke
uenca (Boccus cocti) koji ivi na kaktusima. +oristi se za bojenje
minke, lijekova, kao akvarelna boja, za mikroskopiju i dr.
Kermes. Brvena boja koja se dobiva od crva (Bermas tinctorum), a
koristila se za bojene turski" 7esova.
Sepija. Brna boja koja se dobije mijeanjem crnila od sipe (Aepia
o%cinalis) s arapskom gumom. Alui kao slikarska vodena boja.
MOILA BOJE
=eku!a vodena moila, osim otapala i pigmenta, sadre jo i neko
vezivo, a jedan dio vode moe biti zamijenjen nekim organskim otapalom
pa daju jednolini ton na povrini, ne penetriraju u drvo i ne podiu drvna
vlakanca, otporna su na svjetlo. 5vo su zapravo vrlo prozirne boje koje
djelomino pokrivaju teksturu drva.
5sim vrlo iroke palete tonova slini" prirodnim bojama drva,
postoje jo u nekoliko boja: bijeloj, sivoj, plavoj, crvenoj, itd., koje se sve
mogu meusobno mijeati.
,EME-J.E BOJE %A /01O po sastavu se mogu podijeliti na:
nitrotemeljne,
poliesterske,
uljne,
poliuretanske,
"idrotemeljne boje.
Nitrotemeljne
5ve boje su otopine topivi" pigmenata ili disperzije odgovaraju!i"
pigmenata uz dodatak alkidne smole, nitroceluloze, omekivaa i razni"
kombinacija organski" otapala. .ogu se primjenjivati razliitim
postupcima pa se prema tome mogu razlikovati i po osobinama i
sastavu. 2anose se trcanjem uranjanjem, premazivanjem i valjanjem.
Podloga mora biti obruena, pa !e kod %nije obruene podloge ton biti
svijetliji i ujednaeniji, a kod grublje bruene tamniji. .eusobno se
mogu razlikovati po vezivu, vrsti pigmenta, otapalima i dr.
Prema vrsti upotrebljeni" pigmenata nitrotemeljne boje dijele se na:
# temeljne boje izraene iz topivi" pigmenata,
# temeljne boje izraene iz djelomino topivi" ili netopivi"
pigmenata.
5 | P a g e
Pigmenti C neprozivan i netopiv materijal kojim se neto moe obojiti,
dolaze u obliku %nog pra"a, slue za izradu neprozirni" premaza,
svr"a im je dekorativna ili zatitna, a osnovna karakteristika da je
netopiv i da je boja to postojanija.
Uljne temeljne
$oje po su sastavu sline lazurama, ali bez 7ungicidno#insekticidnog
djelovanja. 2anose se samo mazanjem i brisanjem. 2akon '< min se briu
istom su"om krpom, a nakon toga se sue namjanje : sati. Proizvode se u
tri crvenosmea tona.

Poliuretanske temeljne
$oje slue za izjednaavanje ili promjenu boje parketa prije lakiranja.

Hidrotemeljne
boje izraene su na bazi vodeni" disperzija akrilni" smola, vodotopivi"
pigmenata i drugi" dodataka (aditiva). 2amjenjene su za umakanje pri
obradi manji" komada namjetaja i drveni" predmeta. 5ve boje sadre
vodu umjesto organski" otapala, pa uzrokuju dizanje stanini" stijenki
drva, ali manje nego klasina vodena moila, zbog dodatka veziva i
aditiva.

MOILA BOJILA
$ojenjem nazivamo nanoenje pigmenata raspreni" u otapalu, koji se
suenjem taloi na povrinu drva, a otapalo is"lapi. 5tapalo moe biti
voda ili pirit pa se moilo#bojilo zove vodeno, odnosno piritno.
+oriste se umjetni i organski pigmenti, za vodenu otopinu kisele, a za pirit
bazine osnove, to znai da se ne mogu meusobno mijeati.
2astoji se posti!i optimalna debljina netaloenog pigmenta kako, nakon
suenja, predebeli sloj nataloenog pigmenta ne bi djelovao kao praina.
5ptimalno je pripremiti 9< g pigmenta na & litru otopine.
S102A MO3E.JA /01A
6 | P a g e
Avr"a je moenja drva da se promijeni njegova prirodna boja, ali da pritom
njegova tekstura ostane vidljiva, minimalno priguena.
4azlozi za promjenu prirodne boje drva mogu biti:
# prikrivanje raznolike teksture ili manji" razlika u prirodnoj boji drva,
# manje vrijedno drvo obojiti u boju vie vrijednog drva (npr, bukovinu
u ora"ovinu).

VODENA MOILA BOJILA
=o su moila kojima je boja otopljena u vodi. =opivost im je ograniena, )<#
9< g po litri, a iznimno F<#&<< g po litri.
Proizvode se u tonovima prirodnog drva te u sivom, plavom, crvenom i
zelenom tonu. >nutar jedne vrste otapala, bojila se mogu meusobno
mijeati radi postizanja eljenog tona.
oda za pripremu bojila treba biti topla (G<HB), destilirana ili barem
proku"ana i istaloena, jer sadraj vapnenca i razni" soli u vodi moe
dovesti do promjene tona. Preporua se prireenom bojilu dodati oko &< ;
amonijaka da dublje prodire u drvo. Prije uporabe isprobati dobiveni ton na
daici iste vrste drva. 2ije potrebno ekati da se bojilo osui, jer !e
odabrani ton nakon politiranja ili lakiranja izgledati priblino isto kao i
mokar nanos.
$ojilo se nanosi kistom, spuvastim valjkom ili spuvom, uzduno po ici
drva. 2akon to je cijela plo"a premazana, alat s kojim se bojilo nanosilo
se iscijedi i viak bojila pokupi s povrine drva, ime se postie jednolino
obojenje plo"e. +od vertikalno postavljeni" plo"a, nanoenje bojila poinje
s donje strane prema gore, jer bi cijeenje moila ostavilo neotklonjive
tragove na povrini.

Ieono drvo upija znatno ve!u koliinu boje i postaje tamnije, to se
izbjegava tako da se prije nanoenja bojila elo dobro nakvasi istom
vodom.
Iestice pigmenta se taloe na povrinu koja upija bojilo, to dovodi do
jedne, nekad nepri"vatljive, pojave: rani dio goda, koji je rjei, meki i
svijetlije boje, upit !e ve!u koliinu boje i nataloiti deblji sloj pigmenta i
postati tamniji, dok !e kasni dio goda koji je tvri, gu!i i tamniji upiti
manje bojila i nataloiti manje pigmenta te postati svijetliji. =ako je nastao
obrnut odnos tonova, tj. negativna slika teksture, to je osobito izraeno
kod etinjaa.
PIRITNA MOILA - BOJILA
5va su moila otopina boje u piritu. 6aju briljantne tonove.
$rzo "lape pa nisu pogodna za bojenje ve!i" plo"a, jer bi bile mrljaste.
7 | P a g e
>potrebljavaju se za sitne popravke nakon politiranja ili za bojenje manji"
predmeta (igraaka).
,a razliku od boja otopljeni" u vodi koje kod promjene boja drva gotovo
uvijek daju negativnu sliku teksture (gu!i i tamniji god postaje svijetliji jer
upije manje moila, a rjei i svijetliji postaje tamniji jer upije vie moila
luila), piritne otopine razni" kemikalija dovode do promjene prirodne
boje drva kemijskim vezivanjem tanina i minerala sadrani" u drvu. Pri
tome boja samog moila ne znai nita, a rezultat je pozitivna slika
teksture. Postignuti ton bit !e upravo proporcionalan sadraju tvari u
ranom i kasnom godu. > kasnom godu tvari ima vie, a postignuti tonovi
bit !e proporcionalni onima kod prirodnog drva te ne!e do!i do izokretanja
slike teksture drva u negativ.
.oilo se moe sastojati od jedne ili dvije otopine koje se nanose jedna za
drugom pa se prva otopina naziva predmoilo.
.oila se mogu meusobno mijeati. Postoji veliki broj recepata, pa je
mogu!e posti!i razliite tonove.

Primjeri recepata mijeanja boja:
&. J<#&<< g kalijevog kromata (uti krom kalij) u & litri vrele vode oboji
ora" u crvenosmee*
'. G< g zelene galice na & litru vrele vode oboji drvo u sivosmee*
). J< g eljeznog klorida u & litru vrele vode oboji drvo u zeleno*
J. )< g kalijevo7 permanganta ("Kpermangan) otopljenog u & litri "ladne
vode oboji sva drva u smee*
9. predmoilo: '9#9< g sode (natrijev karbonat ) otopiti u litri vrele vode,
moilo : '9#9< g pirogalolne kiseline otopiti u & litri mlake vode.
5boji drvo u smee, osobito "rastovinu.
G. predmoilo: 9#'< g pirogalolne kiseline otopiti u litri vode
moilo: &< g zelene galice otopiti u litri vode.
5boji drvo u sivo, razrjeivanjem vodom mogu se dobiti i najsvijetliji
tonovi.
F. predmoilo: 9< g pirogalola otopiti u & litri vode
moilo: 9< g eljeznog sul7ata otopiti u & litri vode.
4ezultat je crna boja.
,a posebne potrebe koriste se:
Vapnena moila
8 | P a g e
5vim postupkom se, pomo!u krpe i kretanjem okomito na smjer ice drva,
utrljavaju prakasti pigmenti bijele boje (litopon, gips, kaolin ili vapneno
mlijeko) u pore "rastovine, brestovine ili jasenovine. Plo"a drva postat !e
lagano sivosmea, a pore ostaju bijele. iak se obrie istom krpom, a
povrina lagano obrusi.
6rugi nain da se povrina oboji na jedan od poznati" naina u bilo koji
ton, je tanko lakiranje i lagano bruenje povrine nakon ega se na isti
nain utrlja punilo za pore, koje osim bijele, moe biti i bilo koje druge
boje.
Prije oba postupka povrinu treba dobro oistiti od praine.
Antikna moila
4adi se o dva naina od koji" drvo jedan bolje adsorbira, a drugi slabije.
2aknadnim odstranjivanjem slabije adsorbirane komponente na pojedinim
mjestima dobija se kombinacija boje drva i antikne boje.
9 | P a g e