Sie sind auf Seite 1von 16

1

Put do suvremene konzervatorsko-restauratorske struke


babilonski kralj Nabonidus (6. st. pr. Kr. hram Ebabbar)
Dubrovaka Republika
Turquet de Mayern 1620-40.
Dossi 1758. u knjizi Handmaid to the Arts razlikuje uklanjanje povrinske neistode prije
uklanjanja laka, a novo izdanje iste knjige iz 1764. razaznaje da uljni lak uti i postaje teak za
uklanjanje
Carlo Maratta i Rafaelove stanze (1680-tih pozvan odlagano do 1702.)
Encyclopedie Metodique 1791. naziva opasnim uklanjanje lakova alkoholom zbog estog
otedivanja boje - preferira povrinsko uklanjanje neistode sa starog laka i nakon toga novo
lakiranje.
Louvre 1792/73. - kontroverza oko cilja i opsega idenja slika. (Nacionalna galerija u
Londonu 1846/53, Louvre 1848/60, Stara pinakoteka u Minhenu 1861/63, Nacionalna
galerija u Londonu 1936/37 i 1946/47).
1803. Tingry sugerira probe idenja u diskretnim kutovima slika.
Venecija i Pietro Edwards (slubeni nadzornik 1778-1819)
Bruxelles 1815. kraljevska komisija
Oko 1815. Antonio Canova i skulpture koje su skinute s atenske Akropole
Industrijska revolucija (otapala, pigmenti, tube...)
John Ruskin i Viollet le Duc
Drutvo za jugoslavensku poviesnicu (1850)
Carska kraljevska centralna komisija 1853 (1850; 1856)
Manfred Holyrare London 1870. The Conservation of Pictures
rengen, UV, IR
Prvi meunarodni kongres restauratora (slika) u Rimu 1930
1932. odbor za objavljivanje slubenog prirunika prihvatljivih zahvata i asopis Technical
studies in the field of Fine arts (1950 postaje Studies in Conservation)
Cesare Brandi 1963. objavljuje Teoria del restauro, a iste godine Murray Pease sastavlja prvi
naputak profesionalnih standarda i postupaka.
1960-ih definira se novi koncept nazvan preventivno konzerviranje ili preventivna njega ili
preventivno odravanje ili preventivno restauriranje ili preventivna zatita.

2

PROBLEM NAZIVA STRUKE U POVIJESNOM KONTEKSTU
Restauriranje restauracija
popravljati i uljepavati ili redekorirati kulturnu batinu po vlastitom ukusu ili u skladu s
nekritikim suvremenim zahtjevima funkcije
pokuati vradati kulturnu batinu u originalno (hipotetino!) stanje
nanovo na originalom nosiocu rekonstruirati povrinski (vidljivi) sloj po vizualnom uzoru na
otedeni originalni sloj (kojeg se gotovo redovito u takvim zahvatima ponitava)
napraviti potpuno novo djelo (poput umjetnika ili zanatlija) po vizualnom uzoru na staro
(krivotvorenjem vedine ili cjeline originalne materije i naina izrade), tj. restaurirati vizualnu
memoriju na staro na istom mjestu ili s dijelom starog materijala
respektirati estetsku, povijesnu i dokumentarnu vanost i fiziki integritet kulturne batine
(konzervirajudi i) restaurirajudi njenu materiju u svom povijesnom i estetskom dualitetu, u
skladu sa suvremenim etikim kodeksima i metodologijom struke.
Brandi: Restauriranje je metodoloki in u kojem je umjetniko djelo prosueno u svojoj
materijalnoj formi i u svom povijesnom i estetskom dualitetu, sa svrhom da ih se prenese u
bududnost
Brandi: Restauriranje nije pomodna tehnika aktivnost ved in kritikog prosuivanja i
odreenja umjetnikog djela
Problem naziva struke - globalizacija : tradicije
antirestauratorski pokret u Engleskoj
1870. Manfred Holyrare primijenio termin conservation umjesto restoration u naslovu svog
prirunika
ICOM-CC promovirao je dokument nazvan The Conservator Restorer: Definition of
Profession. Termin konzervator-restaurator uzet je kao meunarodno kompromisno rjeenje
za naziv zanimanja
Pokazalo se da taj naziv struke, izabran u biti kao terminoloki kompromis, pravilnije
odreuje i definira samu praksu struke.
ECCO je tijelo osnovano 1991. sa svrhom unapreivanja i usklaivanja terminologije,
edukacije i smjernica prakse na europskoj razini.
AIC: Definicije terminologije
1. Konzerviranje (conservation): struka koja se bavi ouvanjem kulturnih dobara za
bududnost. Konzervatorske aktivnosti ukljuuju istraivanje, dokumentiranje, tretman i
preventivnu brigu, a baziraju se na prouavanju i educiranosti.

3

1. A. Istraivanje (examination): izuavanje strukture, materijala i stanja kulturnog dobra
ukljuujudi identificiranje obima i uzroka promjena i propadanja.
1. B. Dokumentiranje (documentation): Biljeenje informacija deriviranih iz konzervatorskih
aktivnosti na stabilan format.
1. C. Tretman (treatment): nesporna promjena kemijskih i/ili fizikalnih aspekata kulturnog
dobra, s primarnim ciljem produljenja njegovog postojanja. Tretman se moe sastojati od
stabiliziranja i/ili restauriranja.
1. C. a) Stabiliziranje (stabilization): postupci u svrhu odranja integriteta kulturnog dobra i
minimaliziranja propadanja.
1. C. b) Restauriranje (restoration): postupci u svrhu povrata kulturnog dobra u poznato ili
pretpostavljeno stanje, esto dodavanjem neoriginalnog materijala.
HRD: definicija osnovnih strunih termina
Konzervator
Konzervator odgovarajudim valoriziranjem prepoznaje kulturno dobro izdvajajudi ga tako od
ostalih predmeta ili objekata. Konzervator radi humanistike i/ili prirodoslovne interpretacije
kulturnog dobra u svrhu njegovog to ispravnijeg valoriziranja, potujudi pri tome materijalno
i duhovno jedinstvo kulturnog dobra. Konzervator odreuje mjere zatite kulturnog dobra
dokumentiranjem, pravnom zatitom, poduzimanjem mjera preventivnog konzerviranja i
konzervatorsko-restauratorskim tretmanima. Konzervator brine o zatiti i ouvanju kulturnog
dobra osiguravanjem odgovarajude socijalne uporabe kulturnog dobra.
Konzervator-restaurator
Temeljem steene strune naobrazbe, manualnog umijeda i steenog strunog iskustva
odgovoran je za provedbu dijagnostikog istraivanja kulturnog dobra, za provedbu
konzervatorsko-restauratorskih tretmana na kulturnom dobru, kao i za strunu
dokumentaciju svih spoznaja i postupaka. Nadlean je za izradu konzervatorsko-
restauratorskog programa (prijedlog radova) i za izradu zavrnog izvjetaja. Duan je pruiti
savjet i tehniku pomod u svrhu zatite kulturnog dobra. S obzirom na specifino definiranu
etiku struke i s obzirom na specifina i distinktivno definirana naela struke konzervator-
restaurator nije niti umjetnik niti zanatlija. Umjetnik i zanatlija izrauju nove predmete i
objekte ili odravaju i popravljaju uporabno funkcioniranje predmeta i objekata, konzervator-
restaurator bavi se ouvanjem kulturnog dobra.
Restaurator-tehniar
Konzervatorsko-restauratorske poslove na kulturnim dobrima, temeljem manualnog umijeda
kojeg posjeduju, mogu obavljati restauratori-tehniari, restauratori-kandidati, majstori
zanatlije, umjetnici i drugi strunjaci ije temeljno zvanje moe doprinositi uspjenosti
specifinih konzervatorsko-restauratorskih zahvata. Poslove obavljaju iskljuivo u skladu s
prijedlogom radova kojeg odreuje i nadzire ili odobrava konzervator-restaurator nakon
provedenog dijagnostikog istraivanja i dokumentiranja.

4

Preparator
Iz povijesno-tradicijskih razloga ponegdje se restauratori tehniari jo uvijek nazivaju
preparatorima.
Kulturna batina
Predmeti, objekti, ambijenti i fragmenti kojima drutvo pridaje umjetniku, povijesnu,
dokumentarnu, estetsku, znanstvenu, sentimentalnu, ambijentalnu, duhovnu ili religijsku
vrijednost, obino se odreuju nazivom "kulturna batina". Kulturna batina sastoji se od
materijalnog i kulturnog nasljea koje treba prenijeti bududim naratajima. Termin kulturna
batina prikladan je za oznaiti i materijal i znaenje koji su predmet interesa i rada
konzervatorsko-restauratorske struke.
U prolosti su u istu svrhu rabljeni sljededi termini: umjetniko djelo, umjetnina,
predmet (objekt) od povijesne i umjetnike vrijednosti, starina ili antikvitet, spomenik
(kulture), kulturno dobro. Znaenja tih termina pokazala su se preuskim za oznaiti
cjelokupan predmet interesa konzervatorsko restauratorske struke. Iz povijesno-tradicijskih
razloga neki od tih termina i dalje se uvaju u imenima institucija koje se bave
konzervatorskom i restauratorskom strukom.
Preventivno konzerviranje
Sastoji se od indirektnih aktivnosti u odnosu na kulturno dobro. Poduzima se u svrhu
usporavanja propadanja i spreavanja otedenja osiguravanjem uvjeta optimalnih za
ouvanje kulturnog dobra koliko god je to u skladu sa socijalnom uporabom kulturnog dobra.
Preventivno konzerviranje sastoji se od osiguranja odgovarajudeg koritenja, rukovanja,
transportiranja, uvanja u uvaonici i izlaganja u izlobenim dvoranama.
Primarni konzervatorsko-restauratorski zahvati
Sastoje se uglavnom od direktnih minimalnih djelovanja na kulturnom dobru privremenim
sredstvima u svrhu osiguranja potencijalnog materijalnog jedinstva kulturnog dobra dok se
ne obavi transport ili dok se ne osiguraju uvjeti za konzerviranje i restauriranje kulturnog
dobra.
Konzerviranje
Sastoji se uglavnom od direktnog djelovanja na kulturnom dobru s ciljem usporavanja
njegovog daljnjeg propadanja.
Restauriranje
Sastoji se od direktnih aktivnosti na kulturnom dobru koje propada ili je otedeno. Cilj
aktivnosti je olakati razumijevanje kulturnog dobra, istovremeno potujudi, koliko god je to
mogude, njegov estetski, povijesni i fiziki integritet



5

Prijevodi englesko-hrvatskiconservation
1. konzerviranje ili
2. konzervatorsko-restauratorski (radovi, zahvati, struka...)
Izbor 1 ili 2 ovisi rabi li se rije conservation u odreenom tekstu u opdem znaenju ili u
anglosaksonskom znaenju. Iznimka su tekstovi koji se bave pojanjavanjem upravo te
terminoloke problematike - u prijevodu tih tekstova kopiralo se izraze izvornika.
Anglosaksonsko znaenje najjasnije definira AIC: Definicije terminologije. U skladu s ECCO:
Definicije terminologije i HRD Definicije osnovnih strunih termina to znaenje se moe
prevoditi samo sloenicom.
conservator konzervator-restaurator
restorer restaurator
preventive conservation preventivno konzerviranje
remedial conservation konzerviranje
restoration restauriranje
preventive protection preventivna zatita
protection zatita
protection zatita
safeguarding uvanje
preservation ouvanje
preventive care preventivno odravanje
cultural property kulturno dobro
cultural monument spomenik kulture
cultural heritage kulturna batina
object predmet, ili objekt, ili predmet/objekt (ovisno o kontekstu)



6

POVIJESNI SUKOB "KONZERVIRATI ILI RESTAURIRATI"
Eugne-Emmanuel Viollet-le-Duc: Restauriranje (1854)
Restauriranje... i rije i pojam su moderni. Restaurirati neko zdanje ne znai ni odravati, ni
popravljati, ni ponovno izgraditi; znai obnoviti ga i dovesti u stanje dovrenosti kakvo ne
mora da je ikad postojalo.
Istraiti
Dokumentirati
Sastaviti izvjetaj
Izbor to raditi temeljiti na kritikoj prosudbi temeljenoj na specifinim okolnostima
Prihvadanje apsolutnih naela restauriranja brzo moe dovesti do apsurda
Arhitekt-restaurator mora poznavati specifine forme, stilove, metode i postupke koje su
razliite kole primjenjivale u razliito doba
Metode i materijali koji se primjenjuju u restauriranju moraju biti superiorne kvalitete
Cilj restauriranja graevine: omoguditi graevini ivot
Prilikom restauriranja uzeti u obzir bududu funkciju objekta
Restaurator-arhitekt ima ulogu restauratora i dunost umjetnika da bi kreativno nadiao
nepredviene okolnosti i nunosti
Najbolji nain ouvanja graevine nadi joj uporabu
William Morris: Manifest drutva za zatitu starih graevina (1877)
Upravo kako je arhitektura nakon dugog nazadovanja umrla, barem kao popularna
umjetnost, razvilo se zanimanje za prouavanje srednjovjekovne umjetnosti. Tako civilizirani
svijet devetnaestog stoljeda nema vlastiti stil, zbog silnog i irokog poznavanja stilova drugih
stoljeda. Iz tog gubitka i drugog dobitka izrasta u ljudskim mislima udna ideja restauriranja
starih graevina. Ta udna i pogubna ideja ved svojim imenom implicira da je mogude skinuti
s graevine ovaj, onaj i neki drugi dio njene povijesti tj. njenog ivota i onda se zaustaviti
na nekom stupnju i takvu je ostaviti, a da je jo povijesna, iva i tovie onakva kakva je nekad
bila.
Pijetet
Kroz povijest su sve promjene nepogreivo raene na nain tog vremena.
Restauratori nemaju drugu vodilju osim svoje vlastite individualne hirove kojima odreuju
to je za divljenje, a to zanemarivo.
Restauriranje... je dvostruki proces unitavanja i dodavanja.... ukratko, zavrni rezultat je
jadna i beivotna krivotvorina cijelog uzaludnog posla.

7

Zamijeniti restauriranje zatitom
Stare graevine tretirati kao spomenike prole umjetnosti.... ako je postala neodgovarajuda
treba podidi drugu
Prenijeti stare graevine, instruktivne i dostojne potovanja onima koji dolaze poslije nas
John Ruskin: LU SJEANJA (1849.)
Restauriranje... znai najcjelovitiju destrukciju koju graevina moe pretrpjeti; destrukciju iza
koje ne ostaju ni ostaci: destrukciju pradenu krivotvorenim opisivanjem destruirane stvari.
Nemojte da onda govorimo o restauriranju. Ta stvar je la od poetka do kraja... Ali, kae se,
moe se pojaviti neophodnost restauriranja! Prihvadeno. Pogledajte tu neophodnost ravno u
lice i shvatite ju u njenim vlastitim granicama. To je neophodnost za destrukcijom. Prihvatite
ju kao takvu, sruite graevinu, razbacajte njezino kamenje kojekuda, napravite ljunak od
njega, ili beton ako hodete, ali uinite to iskreno i ne laite umjesto toga.
Pogledajte tu neophodnost u lice prije nego do nje doe i moda dete ju modi sprijeiti...
Odgovarajude odravajte svoje spomenike i nedete ih trebati restaurirati...
Pijetet
...Nemamo pravo dirati to se sjetimo *graevinama iz prolih vremena+. One nisu nae. One
djelomice pripadaju onima koji su ih izgradili, a djelomice svim naratajima ljudi koji dolaze
iza nas.
Estetsko : dokumentarno
(Riegl terminologizira estetske znaajke umjetnine kao umjetniku vrijednost, a dokumentarnu
vanost kao povijesnu vrijednost)
Koncentriranje na dokumentarnu stranu umjetnine moe ju spustiti na razinu zbira
informacija. Nitko nije slikao da bi davao bududim naratajima povjesniara umjetnosti,
restauratora i slikara lekcije o materijalima i tehnici. Intencija umjetnika usmjerava se na
estetski doivljaj gledatelja (dokumentarna vrijednost je bonus).
Kako izbor materijala i tehnike izrade utjee na izgled predmeta, isto tako utjee i izbor
konzervatorsko restauratorskih materijala i tehnika.
Mnogi zagovornici konzerviranja pokuavaju umanjiti vanost estetskog pristupa (tj.
restauriranja) nazivajudi to kozmetikom, eledi redi da je to neto to bi se moglo
eliminirati. Nijedno staro umjetniko djelo nije do danas ostalo intaktno. Vedina umjetnikih
djela u manjoj ili u vedoj mjeri osjetilo je ono to nazivamo zub vremena i u mnogim
sluajevima zub nesretnih intervencija. Ono to je postalo povijesna vrijednost esto je u
suprotnosti s umjetnikom vrijednodu i umjetnikovom intencijom.
Vanost connoisseurstva treba biti oita konzervatorima-restauratorima jer mnoge odluke
koje treba donijeti mogu se donijeti samo na temelju onog to oko govori o stilu i ruci: to je
original, to dodatak (tj. to bi se eventualno moglo ukloniti tijekom zahvata). Konzervatori-

8

restauratori ne trebaju oekivati da de im netko drugi biti uvijek u stanju pruiti odgovarajudi
savjet. Tehnika istraivanja i analize, kao i sve druge metode imaju svoja ogranienja.
Uklanjanje svih kasnijih dodataka - pod uvjetom da su dokazano i neupitno dodatci - i
ostavljanje originalnih dijelova u uzvienoj izoliranosti vjerojatno je najistunskiji pristup
konzervatorstvu i restauratorstvu, ako odbacimo koncept originalne intencije. ak i ako ne
znamo koja je specifina intencija autora bila kad je izraivao umjetniko djelo, prilino
pouzdano znamo da nije pravio dokument nagrivanja vremenom i intervencijama.
Gdje de konzervator-restaurator prevagnuti u balansiranju izmeu sauvanog (tj. povijesne
vrijednosti i povijesnog stanja) i poznate ili pretpostavljene intencije? Ukloniti sve preslike sa
slike i onda izloiti ono to je preostalo od originala moe biti istunstvo dok god je rije o
dokumentu, ali takav pristup je nasilje nad estetskom vrijednodu i nad intencijom.
(Paul Phillippot) ...Tehnoloko prouavanje i kritiko definiranje predmeta tek su polazite za
konzerviranje i restauriranje. Povjesniari mogu revidirati svoje dijagnoze i vrijednosne
sudove u svakom trenutku, formulirajudi ih posve diskurzivno. Odluke konzervatora-
restauratora, naprotiv, odreuju izgled spomenika kao umjetnike kreacije i kao povijesnog
dokumenta, sugerirajudi gledatelju odreeno itanje djela. Iz te osobite situacije proizlazi
odgovornost konzervatora-restauratora koji je, u biti, prisiljen konkretizirati kritiku
prosudbu na djelu samom. ...Svijest o takvom stanju stvari zahtijeva ograniavanje
intervencija koliko god je mogude i traganje za najviim mogudim stupnjem reverzibilnosti.
Neovisno koliko objektivni i povijesno metodini pokuavamo biti, naa percepcija prolosti
uvijek de biti, manje ili vie, obojana naim vremenom. Prolost de uvijek biti viena kroz
prizmu suvremenosti gledatelja, kao to je Goethe zapisao: Gospodo ono to nazivate
duhom vremena... jest naposljetku va duh... u kojem se prolost reflektira.
DANANJA METODOLOGIJA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKOG RADA
Priprema za konzervatorsko-restauratorske radove: upoznavanje s konkretnim predmetom ili
objektom kroz dokumentiranje
Ciljevi konzervatorsko-restauratorske dokumentacije
omoguditi i osigurati metodoloki pristup konzervatorsko-restauratorskim radovima
jasno utvrditi potrebne elemente kako bi se moglo to preciznije definirati prijedlog (plan)
konzervatorsko-restauratorskih radova
to konzervatorsko-restauratorske dokumentacija treba obuhvadati? inventarizacijske
podatke koji definiraju o kojoj se batini radi (vlasnik/skrbnik, naziv, dimenzije, autor, datacija)
istranu dokumentaciju
izradu prijedloga (ili plana) radova
dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih radova
uputu za nain uvanja i odravanja

9

foto zapise izgleda i stanja u svim relevantnim fazama radova, te prije i poslije radova
Istrani radovimaterijali, tehnika i intencija izrade
promjene koje su se vremenom dogodile (u tom materijalu i na tom materijalu)
intencije sadanjeg vlasnika
detektirati uzrok otedenja
saeto definirati razloge zbog kojih je dobro na konzervatorsko-restauratorskom tretmanu
Cilj konzervatorsko-restauratorskih radova
olakati razumijevanje kulturne batine, istodobno potujudi, koliko god je to mogude, njen
estetski, povijesni i fiziki integritet
Brandi: "Restauriranje je metodoloki in u kojem je umjetniko djelo prosueno u svojoj
materijalnoj formi i u svom povijesnom i estetskom dualitetu, sa svrhom da ih se prenese u
bududnost"
Brandi: "Da bi restauriranje bilo legitimno, ne moe pretpostaviti da je vrijeme reverzibilno ili
da se povijest moe ukinuti".
Paul Philippot: " Iluzija je da neki predmet/objekt moe biti vraden u originalno stanje
uklanjanjem svih kasnijih promjena i dodataka. Originalno stanje je mitska, nepovijesna ideja,
ideja koja je u stanju rtvovati umjetnika djela apstraktnom konceptu i prezentirati ta ista
djela u stanju u kakvom nikada nisu postojala".
Intencije
ntencija autora,
intencija naruitelja originala,
intencija sadanjeg vlasnika / skrbnika,
intencija one osobe koja je promijenila kontekst kulturnom dobru prenamjenom,
intenciju osobe koja je promijenila izgled kulturnog dobra u svrhu njegovog usklaivanja s
vedom cjelinom
...svoju vlastitu intenciju
Vrijednosti
kulturne vrijednosti (dokumentarna, povijesna, starosna, umjetnika, estetska, znanstvena,
vrijednost dijela konteksta...)
uporabne vrijednosti (namjenska, gospodarska, drutvena (socijalna), politika...) i

10

emotivne ili sentimentalne vrijednosti (uspomena, uenje, radoznalost, vrijednost
identiteta, vrijednost kontinuiteta...)
Preduvjeti za ispravno definiranje: to raditi?
to je originalni materijal i tehnika izrade, a to su promjene tog materijala i dodatci na tom
materijalu kao posljedica trajanja kroz povijest
treba jasno definirati koje su promjene nagrujudi (degradirajudi) imbenik, a koje promjene
su prihvatljive kao dio povijesnog integriteta ili kao dodatna vrijednost (starosna patina)
saeto i jasno treba znati definirati razloge zbog kojih se na predmetu / objektu poduzima
zahvat
treba znati to je cjelina predmeta / objekta na kojoj se sve aktivnosti moraju uskladiti
to je kontekst predmeta / objekta
kakva je bila povijest tog predmeta / objekta
koje su bile intencije autora i koje se jo intencije mogu definirati ne zaboravivi pritom
intenciju sadanjeg vlasnika / skrbnika
koje su vrijednosti sadrane ili potencijalno sadrane u predmetu /objektu.
Preduvjeti za ispravno definiranje: Kako raditi?
U izboru materijala i postupaka potivati etiki kodeks i naela struke:
naelo minimalnosti neophodnog zahvata
naelo vizualne i strukturalne kompatibilnosti primjenjenog materijala
naelo reverzibilnosti
naelo distinktibilnosti zahvata
naelo odrivosti
Osim naela, potovati i obzire:
obzir prema imperativu stabilnosti i nekodljivosti materijala koje se namjerava aplicirati
predmetu ili objektu kulturne batine
obzir prema mogudim potencijalno negativnim utjecajima nekog materijala ili postupka na
bududa prouavanja tog predmeta ili objekta
obzir prema mogudim potencijalno negativnim utjecajima na predvienu socijalnu uporabu
predmeta ili objekta kulturne batine



11

RAZVOJ KRITIKE METODOLOGIJE GLEDANJA UMJETNIKIH DJELA
Giorgio Vasari, ivoti slikara, kipara i arhitekata (1550)
Franciscus Junius, Painting of the Ancients (1638)
Andr Flibien, De la connoissance des tableaux (1666)
Roger de Piles, Abrg de la vie des peintres (1699)
Jonathan Richardson Sr, The Connossieur: An Essay on the Whole Art of Criticism As It Relates
to Paining (1719)
Jonathan Richardson Sr, An Argument in Behalf of the Science of a Connossieur (1719)
Sir Charles Eastlake, How to Observe (1855-65)
Joseph Archer Crowe i Giovanni Battista Cavalcaselle, Flemish Painters (1856), A New History
of Painting in Italy (1864-66); A History of Painting in North Italy (1871)
Giovanni Morelli (Ivan Lermolieff), Kunstkritiche Studien (1890. i 91)
Bernard Berenson, Rudiments of Connoisseurship (1920)
Max Friedlnder, On Art and Connoisseurship (1944)
John Pope-Hennesy, Connoisseurship (1935)
Goethe: Gospodo ono to nazivate duhom vremena... jest naposljetku va duh... u kojem se
prolost reflektira.
Ruskin: Najveda je slava graevine... u njenoj starini i u osjedaju duboke zvunosti
(voicefulness), zlokobnom izgledu, misterioznoj simpatinosti, jo vie, u potvrdi prokletstva
koje osjedamo u zidovima koji su dugo sluili prolaznim generacijama ljudi.
Berenson, Friedlnder, Bell i Clark - isti uitak je smisao naeg zanimanja za umjetnost
Bernard Berenson (Aestethics and History in the Visual Arts, 1948) estetsko sanjarenje
(reverie)
Karakteristika umjetnikog djela je mod izazivanja estetskih emocija; iskaz emocije je,
vjerojatno, ono to mu daje tu mod.
Max Friedlnder (Kaiser Fridrich muzej) - prva impresija je dublja od svih kasnijih, drukija
je i od presudne je vanosti
Clive Bell (Art, 1914) - teorija znaajnih formi
Kenneth Clark (Looking at Pictures) uitak je glavni razlog gledanja, ali umjetnost treba dati
neto vie od samog uitka irenje nae energije duha. Clarkova metoda gledanja slika:
trenutni doivljaj, prouavanje, sabiranje i obnavljanje.

12

Erwin Panofsky primarno znaenje umjetnikog djela nalazi se u njegovoj poruci kao
dokumentu
Alois Riegl (Moderni kult spomenika 1903) hladno znanstven usustavio je gledanje
umjetnikog djela kao nositelja raznih vrijednosti
Heinrich Wlfflin je definirao metodologiju vizualne analize
Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti: problem razvoja stila u novijoj umjetnosti (1915)
Vidimo samo ono to traimo, a traimo ono to moemo vidjeti. Svaka generacija i svaki
pojedinac vidi razliito.
Pet suprotstavljenih naina imaginarnog gledanja u meusobnoj antitezi jesu: linearno -
slikovito, povrinsko - dubinsko, zatvorena - otvorena forma, mnotvo - jedinstvo i apsolutno
jasno - relativno jasno.
Ernst Gombrich: Art and Ilusion (1960) - analizira kako na umjetnike utjee ono to znaju i
ono to vide u kreiranju vizualnih prikaza (psihologija umjetnosti)
SUVREMENE EUROPSKE SMJERNICE STRUKE I ETIKI KODEKS STRUKE KAO PRIMJERI
NADVLADAVANJA POVIJESNIH KONCEPCIJSKIH RAZMIMOILAENJA
European Confederation of Conservation-Restoration Organizations (ECCO): SMJERNICE
STRUKE
I. Zadada konzervatora-restauratora
Temeljna zadada konzervatora-restauratora je ouvanje kulturne batine na blagodat
sadanje i bududih narataja. Konzervator-restaurator pridonosi percepciji, vrednovanju i
razumijevanju kulturne batine respektirajudi njezin ambijentalni kontekst, njeno znaenje i
fizike osobine.
Konzervator-restaurator je odgovoran za provedbu i provodi strateko planiranje;
dijagnostiko istraivanje; konzervatorsko planiranje i izradu prijedloga radova; preventivno
konzerviranje; konzervatorsko-restauratorske tretmane i dokumentaciju nalaza i svih
intervencija.
Dijagnostiko istraivanje
Dijagnostiko istraivanje sastoji se od identifikacije, odreivanja sastava i stanja kulturne
batine; identifikacije, prirode i obima promjena; procjene uzroka propadanja i odreivanja
tipa i obima potrebnog tretmana. Ukljuuje prouavanje relevantnih postojedih informacija
Preventivno konzerviranje
Preventivno konzerviranje sastoji se od neizravne aktivnosti u svrhu usporavanja propadanja
i sprjeavanja teta stvaranjem uvjeta optimalnih za ouvanje kulturne batine koliko god je
to kompatibilno s njezinom drutvenom uporabom. Preventivno konzerviranje takoer

13

obuhvada pravilno rukovanje, transport, uporabu, uskladitenje i izlaganje. Takoer, moe
involvirati pitanja izrade faksimila u svrhu ouvanja originala..
Konzerviranje
Konzerviranje se sastoji uglavnom od izravnog djelovanja na kulturnoj batini radi
stabiliziranja stanja i usporavanja daljnjeg propadanja.
Restauriranje
Restauriranje se sastoji od izravne aktivnosti na kulturnoj batini koja je otedena ili unitena.
Cilj aktivnosti je olakati percipiranje, vrednovanje i razumijevanje kulturne batine,
istodobno potujudi, koliko god je to mogude, njezine estetske, povijesne i fizike osobine.
Nadlenosti konzervatora-restauratora:
razvoj programa, projekata i elaborata na podruju konzerviranja-restauriranja
pruanje savjeta i tehnike pomodi za ouvanje kulturne batine
priprema tehnikih izvjetaja o kulturnoj batini (iskljuujudi svaki sud o trinoj vrijednosti)
provedba istranih radnji
razvoj edukacijskih programa i poduavanje
irenje informacija dobivenih prouavanjem, tretmanom ili istraivanjem
promoviranje dubljeg razumijevanja konzervatorsko-restauratorskog podruja
II. Distinkcija od srodnih podruja
Konzerviranje-restauriranje je razliito od srodnih podruja (primjerice umjetnosti ili
zanatstva) u tome to je njegova primarna zadada ouvanje kulturne batine, za razliku od
stvaranja novih predmeta/objekata ili odravanja i popravljanja njihove funkcije.
Konzervator-restaurator se razlikuje od drugih strunjaka specifinom konzervatorsko-
restauratorskom naobrazbom.
III. Teorijska i praktina naobrazba
Da bi se odravalo standarde struke, struna edukacija i osposobljenost konzervatora-
restauratora trebala bi biti na razini sveuilinog magisterija konzervatorsko-restauratorske
struke (ili priznati ekvivalent). Osposobljavanje je detaljnije razraeno u ECCO Professional
Guidelines III..
Konzerviranje-restauriranje je kompleksno podruje koje se brzo razvija. Zato, kvalificirani
konzervator-restaurator ima profesionalnu odgovornost biti ukorak s novim spoznajama i
osigurati da su radovi u skladu s aktualnim etikim razmiljanjima.

14

European Confederation of Conservation-Restoration Organizations (ECCO): ETIKI KODEKS
STRUKE
Hrvatsko restauratorsko drutvo je u neizmjenjenom obliku prihvatilo isti tekst za svoj Etiki
kodeks.
I. Temeljna naela primjene kodeksa
lanak 1. Etiki kodeks se sastoji od naela, obveza i pravila ponaanja kojih bi se u strunoj
praksi trebao pridravati svaki konzervator-restaurator lan organizacije udruene u ECCO.
lanak 2. Struka konzervatora-restauratora je djelatnost od javnog interesa i mora se
obavljati uz potivanje svih vaedih nacionalnih i europskih zakona i sporazuma, posebice
onih koji se bave ukradenom imovinom.
lanak 3. Konzervator-restaurator radi izravno na kulturnoj batini i osobno je odgovoran
vlasniku, batini i drutvu. Konzervator-restaurator treba raditi bez prijetnji svojoj slobodi i
neovisnosti.
Konzervator-restaurator ima pravo, bez obzira na okolnosti, odbiti bilo koji zahtjev za koji
vjeruje da je u suprotnosti s odredbama i duhom ovog kodeksa.
Konzervator-restaurator ima pravo oekivati da mu vlasnik ili skrbnik da sve relevantne
informacije koje se tiu konzervatorsko-restauratorskog projekta (bilo koje veliine).
lanak 4. Nepridravanje naela, obveza i zabrana iz Kodeksa neprofesionalno je djelovanje i
kodi reputaciji struke. Odgovornost je svakog nacionalnog strukovnog tijela osigurati da
njegovi lanovi rade u skladu s duhom i slovom Kodeksa, te reagirati u sluaju njegovog
dokazanog krenja.
II. Obveze spram kulturne batine
lanak 5. Konzervator-restaurator de potivati estetsko, povijesno i duhovno znaenje i fiziki
integritet kulturne batine koja mu je povjerena.
lanak 6. Dok radi na ouvanju kulturne batine, konzervator-restaurator u suradnji s drugim
strunim kolegama involviranim s kulturnom batinom, treba uzeti u obzir potrebe njezine
drutvene uporabe.
lanak 7. Konzervator-restaurator mora raditi po najviim standardima, neovisno o bilo ijem
miljenju o trinoj vrijednosti kulturne batine. Iako okolnosti mogu limitirati obim
intervencije konzervatora-restauratora, respekt spram Kodeksa ne bi trebao biti
kompromitiran.
lanak 8. Konzervator-restaurator treba razmotriti sve aspekte preventivnog konzerviranja
prije fizikog rada na kulturnoj batini i trebao bi limitirati tretman samo na ono to je
neophodno. .

15

lanak 9. Konzervator-restaurator se treba koristiti samo onom opremom, materijalima i
postupcima koji prema spoznajama dostupnim u tom trenutku ne bi trebali interferirati, ako
je to ikako mogude, s bilo kojim bududim prouavanjem, tretmanom ili analizama. Takoer,
trebaju biti kompatibilni s materijalima kulturne batine i trebaju biti, koliko god je to
mogude, to lake i cjelovitije reverzibilni.
lanak 10. Konzervatorsko-restauratorski tretman kulturne batine treba biti dokumentiran
pisanim i slikovnim zapisima dijagnostikog istraivanja, bilo koje konzervatorske /
restauratorske intervencije i drugih relevantnih informacija. U izvjetaj treba, takoer, upisati
imena onih koji su odradili posao.
lanak 11. Konzervator-restaurator smije poduzimati samo onaj posao za provedbu kojeg je
kompetentan. Konzervator-restaurator ne smije niti poeti niti nastaviti tretman koji nije u
najboljem interesu kulturne batine.
lanak 12. Konzervator-restaurator se mora usavravati usvajajudi nova znanja i vjetine sa
stalnim ciljem poboljavanja kvalitete svog profesionalnog rada.
lanak 13. Ondje gdje je neophodno ili ondje gdje je prikladno, konzervator-restaurator treba
suraivati s drugim strunjacima i u potpunosti razmjenjivati informacije s njima.
lanak 14. U bilo kojoj izvanrednoj situaciji u kojoj je kulturna batina izravno ugroena,
konzervator-restaurator, neovisno o svojoj uoj specijalizaciji, treba pruiti svu mogudu
pomod.
lanak 15. Konzervator-restaurator ne bi trebao uklanjati materijal s kulturne batine osim
ukoliko to nije neophodno za njeno ouvanje ili zato to bitno interferira s njenom
povijesnom i estetskom vrijednodu. Materijale koje se ukloni treba konzervirati, ako je
mogude, a postupak u cijelosti dokumentirati.
lanak 16. Kad je drutvena uporaba kulturne batine nekompatibilna s njezinim ouvanjem,
konzervator-restaurator treba raspraviti s vlasnikom ili zakonitim skrbnikom bi li izrada kopije
predmeta / objekta bila odgovarajude kompromisno rjeenje. Konzervator-restaurator treba
preporuiti odgovarajudi postupak reproduciranja u svrhu izbjegavanja otedenja originala.
III. Obveze spram vlasnika ili zakonitog skrbnika
lanak 17. Konzervator-restaurator treba u cijelosti izvijestiti vlasnika o svim aktivnostima
koje su potrebne i definirati najprikladniji nain trajnog odravanja.
lanak 18. Konzervator-restaurator je vezan profesionalnim povjerenjem. U namjeri da
napravi referencu na neki dio kulturne batine kojeg se moe identificirati, treba dobiti
pristanak vlasnika ili zakonitog skrbnika.
lanak 19. Konzervator-restaurator nikada ne bi smio pomagati nedoputenoj trgovini
kulturnom batinom i mora joj se aktivno suprotstavljati. Kada je zakonito vlasnitvo sporno,
konzervator-restaurator mora provjeriti sve raspoloive izvore informacija prije nego to
poduzme ikakvu radnju.

16

IV. Obveze spram kolega i struke
lanak 20. Konzervator-restaurator mora odravati duh potovanja spram integriteta i
digniteta kolega, konzervatorsko-restauratorske struke i srodnih struka i strunjaka.
lanak 21. Konzervator-restaurator bi trebao u granicama svog znanja, kopetentnosti,
vremena i tehnikih sredstava sudjelovati u osposobljavanju staista i pomodnika.
Konzervator-restaurator je odgovoran za nadzor radova koji su povjereni njegovim staistima
ili pomodnicima i nosi krajnju odgovornost za radove koji se provode pod njegovim
nadzorom. Mora odravati duh potovanja i integriteta spram tih kolega.
lanak 22. Kada su radovi (u cijelosti ili djelomino) podugovorom preputeni drugom
konzervatoru-restauratoru iz bilo kojeg razloga, vlasnik ili skrbnik mora biti informiran.
Konzervator-restaurator koji je prvi nositelj ugovora odgovoran je za radove, osim u sluaju
prethodnog sporazuma koji definira suprotno.
lanak 23. Konzervator-restaurator mora pridonositi razvoju struke razmjenjujudi iskustva i
informacije.
lanak 24. Konzervator-restaurator treba promovirati dublje razumijevanje struke i jaati
svijest o konzerviranju-restauriranju meu drugim strunjacima i u javnosti.
lanak 25. Konzervatorsko-restauratorske zabiljeke za koje je odgovoran konzervator-
restaurator, njegovo su intelektualno vlasnitvo (podlijee uvjetima ugovora ili zaposlenja).
Ima pravo biti imenovan autorom djela.
lanak 26. Trgovanje kulturnom batinom nije kompatibilno s poslom konzervatora-
restauratora.
lanak 27. Kada profesionalni konzervator-restaurator preuzima radove koji su izvan
djelokruga konzerviranja-restauriranja, mora biti siguran da nije u sukobu s ovim Kodeksom.
lanak 28. Da bi ouvao dignitet i kredibilitet struke, konzervator-restaurator se treba sluiti
samo prikladnim i informativnim oblicima publiciteta svog rada. Osobita pozornost treba biti
usmjerena na informacijsku tehnologiju (IT) kako bi se izbjeglo irenje neodgovarajudih
informacija, informacija koje navode na krivi put, te nezakonitih ili neovlatenih informacija.