Sie sind auf Seite 1von 17

PRAVO

PRAVO JE SUSTAV NORMI KOJI ODREUJE PRAVILA PONAANJA!!

ZA NJEGA STOJI ZAKON.

ZA PROVOENJE PRAVA ODGOVORNA JE DRAVA.

PRAVO POIVA NA PRAVNIM IZVORIMA.

NA VRHU HIREARHIJE PRAVNIH PROPISA NALAZI SE USTAV.

POSEBNU ZATITU UIVAJU NORME O KULTURNIM DOBRIMA.

MEUNARODNI UGOVORI(KOJE POTVRUJE PARLAMENT) IZNAD SU SVIH


NACIONALNIH PROPISA.

NA SREDINJEM ZAKONU POIVA CIJELI SUSTAV.

PRAVILNICI SU POD ZAKONSKI NAJNII AKTI.

POSTOJE 2 TEMELJNE MEUNARADNE KONVENCIJE:


1. UNESCO-VA, ZA ZATITU KULTURNIH DOBARA U SLUAJU ORUANOG SUKOBA
2. UNIDROIT-OVA
I. OPE ODREDBE
lanak 2.
Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uivaju njezinu osobitu
zatitu.
Kulturna dobra u smislu ovoga Zakona jesu:
- pokretne i nepokretne stvari od umjetnikoga, povijesnoga, paleontolokoga,
arheolokoga, antropolokog i znanstvenog znaenja,
- arheoloka nalazita i arheoloke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoe o
ovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetniku, povijesnu i antropoloku
vrijednost,
- nematerijalni oblici i pojave ovjekova duhovnog stvaralatva u prolosti kao i
dokumentacija i bibliografska batina i
- zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno uvaju ili izlau kulturna dobra i
dokumentacija o njima.
lanak 5.
Svrha je zatite kulturnih dobara:
- zatita i ouvanje kulturnih dobara u izvornom stanju, te prenoenje buduim
naratajima,
- sprjeavanje svake radnje kojom bi se mogla promijeniti svojstva, oblik,
znaenje i izgled kulturnog dobra te nadzor nad iznoenjem i uvozom kulturnih
dobara,
lanak 6.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedea znaenja:

1. zatita kulturnog dobra jest poglavito provedba mjera zatite pravne i strune
naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladnih pravilima
konzervatorske struke,
3. uvanje kulturnoga dobra je sustavno praenje stanja kulturnoga dobra i
osiguravanje njegove zatite od svakog ugroavanja toga dobra ili njegovih
spomenikih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlatene uporabe,
6. nositelj prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih
stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru,
7. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji nain i po bilo kojoj
osnovi dri kulturno dobro,
8. sustav mjera zatite kulturnoga dobra jest ukupnost svih zatitnih mjera
utvrenih radi potpune zatite i ouvanja pojedinoga kulturnog dobra,
9. nadleno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na ijem se
podruju kulturno dobro nalazi, a za podruje Grada Zagreba Gradski zavod za
zatitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.
1. Nepokretna kulturna dobra
lanak 7.
Nepokretno kulturno dobro moe biti:
- podruje, grad, selo, graevina, spomenik, arheoloko nalazite, ukljuujui i
podvodna nalazita, mjesto s etnolokim sadrajima,
- krajolik koji svjedoi o ovjekovoj nazonosti u prostoru, vrtovi, parkovi
- tehniki objekt s ureajima i drugi slini objekti.
2. Pokretna kulturna dobra
lanak 8.
Pokretno kulturno dobro moe biti:
- zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjinicama i drugim ustanovama, kao
i u drugim pravnim osobama te dravnim i upravnim tijelima ukljuujui i kod
fizikih osoba,
- crkveni inventar i predmeti,
- arhivska graa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,
- filmovi,
- arheoloki nalazi,
- antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,
- etnografski predmeti,
- stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, potanske marke i druge
tiskovine,
- dokumentacija o kulturnim dobrima,
- kazalini rekviziti, skice, kostimi i sl.,
- uporabni predmeti (namjetaj, odjea, oruje i sl.), prometna i prijevozna
sredstva i ureaji, predmeti koji su znaajna svjedoanstva razvitka znanosti i
tehnologije.
lanak 69a.

Odredbe lanka 67. 69. ovoga Zakona odgovarajue se primjenjuju i na sljedee


predmete:
1.

arheoloki predmeti stariji od sto godina, te arheoloka nalazita i


arheoloke zbirke,

2.

predmeti stariji od sto godina koji ine sastavni dio umjetnikih, povijesnih ili
vjerskih spomenika,

3.

slike i crtei u cijelosti runo izraeni na svakom mediju i materijalu, koji


nisu obuhvaeni podstavcima 4. i 5. ovoga lanka,

4.

akvareli, gvaevi i pasteli runo izraeni na svakom materijalu,

5.

mozaici runo izraeni na svakom materijalu, drugaiji od onih navedenih u


podstavcima 1. i 2. ovoga lanka, te crtei izraeni na svakom mediju
odnosno materijalu,

6.

izvorne grafike, otisci, serigrafije i litografije s pripadajuim ploama i


plakatima,

7.

izvorne skulpture i plastike i kopije izraene u istom postupku kao izvornici,


razliite od onih navedenih u podstavku 1. ovoga lanka

8.

fotografije, filmovi i pripadajui negativi,

9.

inkunabule i rukopisi, ukljuujui mape i muzike note, pojedinano ili kao


zbirke,

10. knjige starije od sto godina, pojedinano i/ili kao zbirka,


11. tiskane mape starije od 200 godina,
12. . arhivsko gradivo i njegovi dijelovi stariji od pedeset godina,
13. zbirke i primjerci iz zoolokih, botanikih, mineralokih i anatomskih zbirki,
14. zbirke od
znaenja,

povijesnog,

paleontolokog,

etnografskog

numizmatikog

15. prijevozna sredstva starija od 75 godina,


sve druge stare stvari koje nisu ukljuene u podstavke 1. do 15. ovoga lanka
koje su stare izmeu pedeset i sto godina (igrake, igre, stakleni predmeti,
predmeti od zlata i srebra, pokustvo, optiki, fotografski i kinematografski
aparati, muziki instrumenti, satovi i njihovi dijelovi, drveni predmeti, lonarski
predmeti, tapiserije, sagovi, tapete, oruje, te drugi dijelovi koji ine sastavni dio
umjetnikih, povijesnih i vjerskih spomenika, a stariji su od sto godina).
3. Nematerijalna kulturna dobra
lanak 9.
Nematerijalno kulturno dobro: jezik, usmena knjievnost, plesa, igara, obiaja,
kao i druge tradicionalne puke vrednote,
- tradicijska umijea i obrti.
III. USPOSTAVLJANJE ZATITE NAD KULTURNIM DOBROM
1.Preventivna zatita
lanak 10.
Za dobra za koja se podrazumjeva da imaju svojstvo kulturnoga dobra moe se
kao privremeno donijeti rjeenje o preventivnoj zatiti. Rjeenje o preventivnoj

zatiti donosi nadleno tijelo prema mjestu gdje se dobro nalazi, time se utvruje
predmet preventivne zatite i rok na koji se odreuje.
Rok na koji se odreuje preventivna zatita ne moe biti dulji od 3 godine, osim
za arheoloka i podvodna arheoloka nalazia u sluaju kojih ne moe biti dulji od
6 godina od dana donoenja rjeenja.
alba na rjeenje o preventivnoj zatiti ne odgaa izvrenje rjeenja.
lanak 11.
Na dobro koje je preventivno zatieno primjenjuje se svi propisi koji se odnose
na kulturna dobra.
Dobro se upisuje u Listu preventivno zatienih dobara koja je posebni dio
Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

2. Utvrivanje svojstva kulturnoga dobra


lanak 12.
Svojstvo kulturnoga dobra, na
Ministarstvo kulture rjeenjem.

temelju

strunog

vrednovanja,

utvruje

Rjeenjem kojim se utvruje svojstvo nepokretnoga kulturnog dobra obvezno se


utvruju prostorne mee kulturnoga dobra koje se zatiuje, a dostavlja se
nadlenom katastru i sudu radi zabiljebe u zemljinim knjigama.
Rjeenje o utvrivanju svojstva kulturnoga dobra koje se odnosi na podvodno
arheoloko nalazite dostavlja se i nadlenoj lukoj kapetaniji.
3. Kulturna dobra od nacionalnog znaenja
lanak 13.
Kulturna dobra za koja se utvrdi da su od najveega nacionalnog znaenja za
Republiku Hrvatsku upisuju se u posebni dio Registra, Listu kulturnih dobara
nacionalnoga znaenja.
Postupak vrednovanja kulturnih dobara obavlja posebno struno povjerenstvo od
pet lanova koje imenuje ministar kulture iz reda istaknutih strunjaka za kulturnu
batinu.
4. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
lanak 14.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zatienih kulturnih dobara, Liste kulturnih
dobara nacionalnog znaenja i Liste preventivno zatienih dobara.
Ministar kulture propisuje oblik, sadraj i nain voenja Registra.
lanak 15.
Ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zatieno, Ministarstvo kulture
donijet e rjeenje o prestanku svojstva kulturnoga dobra, na temelju kojega e
se kulturno dobro brisati iz Registra.
lanak 16.
Upisi u Registar, promjene i brisanje iz njega objavljuju se u Narodnim
novinama.
Za nepokretna kulturna dobra ne objavljuju se podaci o vlasniku, a za pokretna
kulturna dobra objavljuju se podaci o tome gdje se kulturno dobro nalazi, kada je
to mogue.
5. Zatita dobara od lokalnog znaenja
lanak 17.
Dobro za koje prema odredbama ovoga Zakona nije utvreno da je pod zatitom
kao kulturno dobro predstavniko tijelo upanije, grada ili opine moe proglasiti
zatienim, ako se nalazi na njihovu podruju.
Nain njegove zatite utvrdit e uz prethodnu suglasnost nadlenog tijela, te
osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.

Odluku iz stavka 1. ovoga lanka donositelj je duan dostaviti Ministarstvu


kulture.

IV. OBVEZE I PRAVA VLASNIKA KULTURNOGA DOBRA


1. Vlasnitvo na kulturnom dobru
lanak 18.
Za nepokretno i pokretno kulturno dobro mora biti utvren vlasnik.
Ako kulturno dobro nema vlasnika vlasnikom postaje Republika Hrvatska.
lanak 19.
Dobro za koje se podrazumnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra, a nalazi se ili
se nae u zemlji, moru ili vodi, vlasnitvo je Republike Hrvatske.
Osoba koja smatra da ima pravo vlasnitva na dobru iz stavka 1. ovoga lanka
moe kod nadlenog suda podii tubu radi utvrivanja prava vlasnitva.
Na naeno dobro primjenjuju se propisi o nalazu blaga.
2. Obveze vlasnika kulturnoga dobra
lanak 20.
Vlasnik kulturnoga dobra obvezan je:
- postupati s kulturnim dobrom s dunom panjom, a osobito ga uvati i redovito
odravati;
- provoditi mjere zatite utvrene Zakonom i propisima,
- o svim promjenama na kulturnom dobru, te o nestanku ili krai kulturnoga
dobra, odmah, a najkasnije sljedeeg dana obavijestiti nadleno tijelo,
- dopustiti istraivanja, snimanja, kao i provedbu mjera tehnike zatite,
- omoguiti dostupnost kulturnoga dobra javnosti,
- ouvati cjelovitost zatiene zbirke pokretnih kulturnih dobara,
lanak 21.
Ako vlasnik pravodobno ne provede propisanu mjeru zatite kulturnoga dobra,
nadleno e ga tijelo opomenuti i odrediti mu rok do kada je obvezan tu mjeru
provesti. Ako vlasnik kulturnoga dobra ni nakon opomene ne provede propisanu
mjeru ili je ne provede u odreenom roku, tu e mjeru provesti nadleno tijelo na
troak vlasnika.
lanak 22.
Trokove u svezi s ouvanjem i odravanjem kulturnoga dobra, te provedbom
mjera tehnike zatite snosi vlasnik kulturnoga dobra.
Ako odravanje kulturnoga dobra ili radovi na njegovu popravku, konzerviranju ili
provedbi mjera tehnike zatite zahtijevaju izvanredne trokove koji premauju
redovite trokove odravanja i prihode ili druge koristi koje vlasnik ima od
kulturnoga dobra, vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu izvanrednih
trokova.
Izvanredne trokove iz stavka 2. ovoga lanka utvruje rjeenjem Ministarstvo
kulture, a sredstva se osiguravaju u dravnom proraunu.

3. Prava vlasnika kulturnoga dobra


lanak 24.
Prava vlasnika kulturnoga dobra, pored prava utvrena posebnim zakonom i uz
ogranienja ovim Zakonom jesu:
- pravo na naknadu radi ogranienja prava vlasnitva na kulturnom dobru, pravo
na porezne i carinske povlastice prema posebnom zakonu,
- pravo na strunu pomo nadlenog tijela radi pravilne zatite i ouvanja
kulturnoga dobra na nain propisan ovim Zakonom.
lanak 26.
Struni savjet iz stavka 1. ovoga lanka nadleno tijelo duno je dati u hitnim
sluajevima, odnosno kad prijeti izravna opasnost od oteivanja kulturnoga
dobra, odmah, a najkasnije 3 dana od dana podnoenja pisanog zahtjeva.
lanak 33.
Vlasnik kulturnoga dobra duan je privremeno dati u posjed pokretno kulturno
dobro radi njegova izlaganja, odnosno omoguiti posjeivanje nepokretnog
kulturnoga dobra radi razgledavanja.
Na prijedlog organizatora izlaganja ili posjeivanja nadleno tijelo moe rjeenjem
naloiti vlasniku privremeno davanje u posjed kulturnoga dobra.
alba na rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka ne odgaa izvrenje rjeenja.
Vlasnik i organizator izlaganja, odnosno posjeivanja, sklopit e ugovor, kojim se
pored ostalih ugovornih obveza utvruje nain postupanja kulturnim dobrom i
davanje jamstva za sluaj oteenja, unitenja, krae ili nestanka kulturnoga
dobra, kao i obveza osiguranja kulturnoga dobra kod osiguravajueg drutva.
Vlasnik kulturnoga dobra moe traiti da procjenu vrijednosti obavi nadleno
tijelo.
Sve trokove u svezi s izlaganjem, odnosno posjeivanjem kulturnoga dobra
duan je podmiriti organizator, ako ugovorom sklopljenim izmeu vlasnika
kulturnoga dobra i organizatora nije drukije utvreno.
c) Ogranienja u prometu kulturnih dobara
lanak 36.
Prodavatelj kulturnog dobra, kao i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra
obvezan je kupcu:
- dati na znanje da je predmet kupoprodaje kulturno dobro zatieno prema
odredbama ovoga Zakona,
- predoiti dokaz o vlasnitvu kulturnog dobra,
- predoiti isrpave o odricanju od prava prvokupa prema ovom Zakonu.
Kupac kulturnog dobra duan je obavijestiti nadleno tijelo na podruju gdje e se
kupljeno kulturno dobro nalaziti.
lanak 37.
Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro duan je najprije istodobno ponuditi
ga Republici Hrvatskoj, upaniji, Gradu Zagrebu, gradu ili opini na ijem se
podruju to kulturno dobro nalazi navodei cijenu i druge uvjete prodaje.

Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili opina u odnosu na upaniju i
Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska, upanija, Grad Zagreb, grad ili opina mora se oitovati o toj
ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.
Nakon isteka roka vlasnik moe kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja
ne moe biti nia od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu
povoljniji od uvjeta sadranih u ponudi iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 37.a
U sluaju kada se kulturno dobro prodaje na aukciji organizator aukcije duan je
obavijestiti ovlatenike prava prvokupa 30 dana prije odravanja aukcije o svim
poetnim uvjetima prodaje kulturnoga dobra putem aukcije, te o mjestu i
vremenu
odravanja
aukcijske
prodaje.
Izvlatenje kulturnoga dobra
lanak 41.
- ako prijeti opasnost od oteenja kulturnog dobra, a vlasnik kulturnoga dobra
nema mogunosti ili interesa osigurati provedbu svih odreenih mjera zatite i
ouvanja,
- ako se na drugi nain ne moe osigurati obavljanje arheolokih istraivanja i
iskopavanja ili provedba mjera tehnike zatite na kulturnom dobru,
- ako na drugi nain nije mogue osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost.
Izvlatenje moe biti potpuno ili nepotpuno. Radi izvlatenja kulturnoga dobra
mogu se provesti pripremne radnje i privremeno uzimanje u posjed sukladno
propisima o izvlatenju.
e) Zalono pravo na kulturnom dobru (trebam kaj je zalono pravo)
lanak 42.
Zakonsko zalono pravo u korist ulagatelja je osiguranje naplate sredstava iz
prorauna uloeno u zatitu i ouvanje nepokretnog kulturnog dobra.
V. MJERE ZATITE I OUVANJA KULTURNIH DOBARA
1. Istraivanje kulturnih dobara
2. Dokumentiranje i praenje stanja kulturnih dobara
3. Oznaivanje kulturnog dobra
4. Utvrivanje sustava mjera zatite za kulturno dobro
5. Utvrivanje posebnih uvjeta zatite kulturnog dobra u postupku izdavanja
lokacijske dozvole
6. Prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru
7. Prethodno odobrenje za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru
8. Odobrenje za izradu replike kulturnoga dobra
9. Iznoenje kulturnih dobara
10. Uvoz i unoenje kulturnih dobara
11. Zatita ugroenog kulturnoga dobra
12. Hitne mjere zatite i ouvanja kulturnoga dobra
13. Zatita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima

lanak 51.
Ministar kulture propisuje nunu razinu dokumentacije i dokumentacijske
standarde za pojedine vrste kulturnih dobara, te uvjete, nain i postupak za njeno
uvanje i koritenje.
lanak 53.
Nadleno tijelo stalno prati stanje kulturnih dobara.
Stanje kulturnog dobra nadleno tijelo utvruje najmanje jedanput u pet godina.
Ministar kulture propisuje obrasce izvjea o stanju i postupak utvrivanja stanja
kulturnih dobara.
3. Oznaivanje kulturnog dobra
lanak 54.
Sva nepokretna kulturna dobra, kao i objekte u kojima su smjetene zbirke
kulturnih dobara (muzeji, arhivi, galerije i dr.) nadleno tijelo duno je oznaiti
posebnim oznakama koje propisuje ministar kulture.
a) Utvrivanje sustava mjera zatite za nepokretno kulturno dobro
lanak 56.
Dokumenti prostornog ureenja, ovisno o vrsti i podruju obuhvata, obavezno
sadre podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zatite nepokretnih
kulturnih dobara koja se nalaze na podruju obuhvata plana.
6. Prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru
lanak 62.
Odobrenje za radnje koje bi mogle prouzroiti promjene na kulturnom dobru,
odnosno koje bi mogle naruiti cjelovitost kulturnoga dobra.
Tu spada konzerviranje, restauriranje, premjetanje kulturnoga dobra i drugi slini
radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilita, kao i rekonstrukcija,
sanacija i adaptacija...
8. Odobrenje za izradu replike kulturnoga dobra
lanak 66.
Pod replikom kulturnoga dobra podrazumijeva se svaki oponaak kulturnoga
dobra ili njegovoga prepoznatljivog dijela. Daje se 10% od prihoda.
9. Iznoenje kulturnih dobara
lanak 67.
Kulturna dobra, kao i sva dobra pod preventivnom zatitom ne mogu se iznositi u
inozemstvo.
lanak 68.
Iznimno se moe privremeno iznijeti u inozemstvo radi izlaganja, ekspertiza,
obavljanja radova na zatiti i ouvanju kulturnoga dobra ili drugih opravdanih
razloga uz odobrenje nadlenog tijela.
lanak 69.
Nadleno tijelo duno je provjeriti je li kulturno dobro vraeno u zemlju u
utvrenom roku

10

11. Zatita ugroenog kulturnoga dobra


lanak 71.
Ugroenim kulturnim dobrom smatraju se nepokretna kulturna dobra upisana u
Listu svjetske batine ili u Listu ugroene svjetske batine, kao i kulturna dobra
upisana u Registru kojima je poloaj ugroenoga kulturnog dobra utvren
odlukom ministra kulture, a na prijedlog Hrvatskog vijea za kulturna dobra.
VI. OBAVLJANJE POSLOVA NA ZATITI I OUVANJU KULTURNIH DOBARA
1. Poslovi na zatiti i ouvanju kulturnih dobara
lanak 77.
Upravne i strune poslove na zatiti i ouvanju kulturnih dobara obavlja
Ministarstvo kulture.
Muzeji i galerije, restauratorske ustanove, arhivi i knjinice obavljaju poslove na
zatiti i ouvanju kulturnih dobara u okviru svoje djelatnosti u skladu sa zakonom.
2. Inspekcijski poslovi
lanak 80.
Inspekcijske poslove obavljaju dravni slubenici Ministarstva kulture u zvanju
inspektora i vieg inspektora zatite kulturnih dobara (u daljnjem tekstu:
inspektor).
lanak 83.
Inspektor ima pravo i dunost u obavljanju nadzora pregledati kulturno dobro,
prostor u koje je kulturno dobro smjeteno, dokumentaciju i opremu, te po potrebi
sasluati pojedine osobe u upravnom postupku.
lanak 84.
inspektor utvruje je li sve usklaeno sa zakonom i drugim propisima
lanak 86.
U obavljanju poslova inspektor ima pravo i obvezu:
1. narediti:
- otklanjanje utvrenih nedostataka ili nepravilnosti,
- privremeno oduzimanje pokretnoga kulturnog dobra radi njegove zatite,
- poduzimanje drugih mjera zatite i ouvanja kulturnih dobara sukladno zakonu i
drugim propisima;
2. zabraniti:
- provedbu protuzakonite radnje,
- izvoenje radova
- arheoloka iskopavanja i istraivanja koja provodi neovlatena ili nestruna
pravna ili fizika osoba,
- neodobrene podvodne aktivnosti i istraivanja,
- neovlateno obavljanje restauratorskih ili konzervatorskih poslova, i slino
lanak 88.
Inspektor je ovlaten izrei i naplatiti kaznu na mjestu prekraja u sluajevima
propisanim lankom 115., 116. i 117. ovoga Zakona i izdati o tome potvrdu.

11

3. Ustanove za zatitu i uvanje kulturnih dobara


lanak 94.
Ustanove za zatitu i ouvanje kulturnih dobara jesu restauratorske ustanove, te
muzeji, galerije, arhivi, knjinice i druge javne ustanove u kulturi, koje obavljaju
poslove u svezi sa uvanjem, obnovom i zatitom kulturnih dobara.
lanak 96.
Za ouvanje kulturnih dobara mogu se osnivati zaklade i fundacije.
ZAKON O MUZEJIMA
lanak 5.
Muzejska djelatnost obuhvaa: skupljanje, uvanje i istraivanje civilizacijskih,
kulturnih i prirodnih dobara te njihovu strunu i znanstvenu obradu i
sistematizaciju u zbirke, trajno zatiivanje muzejske grae, muzejske
dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazita, njihovo neposredno i posredno
predoavanje javnosti putem stalnih i povremenih izloaba, te objavljivanje
podataka i spoznaja o muzejskoj grai i muzejskoj dokumentaciji putem strunih,
znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.
II. MUZEJSKA GRAA
Muzejska graa i muzejska dokumentacija tite se kao kulturno dobro i na njih se
primjenjuju propisi o zatiti kulturnih dobara.
lanak 8.
Muzejska dokumentacija sadri podatke o muzejskim predmetima koji su potrebni
za njihovu strunu obradu, identifikaciju, odreivanje podrijetla i stanja u kojem
su pribavljeni, te za uvid u stanje muzejske grae.
4. Specijalizirane pravne i fizike osobe
lanak 100.
Poslove istraivanja, prouavanja, uvanja, restauriranja, konzerviranja,
odravanja, obnove, koritenja i prometa kulturnim dobrima, kao i poslove iz
lanka 47. ovoga Zakona mogu obavljati specijalizirane pravne i fizike osobe.
lanak 101.
Restauratorsko-konzervatorske poslove na zatiti i ouvanju kulturnih dobara
mogu obavljati fizike osobe koje imaju odgovarajua struna zvanja.
PRAVILNIK
O UVJETIMA ZA FIZIKE I PRAVNE OSOBE RADI DOBIVANJA DOPUTENJA
ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZATITI I OUVANJU KULTURNIH DOBARA
lanak 2.
Poslovi zatite i ouvanja kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga lanka su:
1) istraivanje i prouavanje kulturnog dobra,
2) dokumentiranje kulturnog dobra,
3) restauriranje i konzerviranje kulturnog dobra,
4) izrada idejnog rjeenja, te idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na
nepokretnom kulturnom dobru,
5) izrada prijedloga idejnog i izvedbenog rjeenja za pokretno kulturno dobro,

12

6) konzervatorski nadzor nad izvoenjem zatitnih i drugih radova na kulturnom


dobru,
7) odravanje pokretnoga kulturnog dobra,
8) odravanje nepokretnoga kulturnog dobra,
9) uvanje kulturnog dobra,
10) organizirano koritenje kulturnog dobra,
11) trgovina kulturnim dobrima,
12) prijevoz kulturnog dobra,
13) drugi poslovi u svezi sa zatitom i ouvanjem kulturnih dobara.
STRUNA OSPOSOBLJENOST
Pravna osoba smatra se struno osposobljenom za obavljanje poslova na zatiti i
ouvanju kulturnih dobara ako ima zaposlenike s odgovarajuom strunom
spremom i radnim iskustvom koji e te poslove obavljati.
Fizika osoba smatra se struno osposobljenom za obavljanje poslova na zatiti i
ouvanju kulturnih dobara ako ima doputenje Ministarstva kulture za obavljanje
tih poslova sukladno Pravilniku.
TEHNIKA OPREMLJENOST
lanak 6.
Tehnika opremljenost za podrazumijeva poslovni prostor u kojem e se obavljati
poslovi, potreban minimum strojeva, alata i opreme za obavljanje odreenih
poslova i potrebnu opremu za zaposlenike.
VIII. FINANCIRANJE ZATITE I OUVANJA KULTURNIH DOBARA
1. Osiguranje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara
lanak 109.
Sredstva za zatitu i ouvanje kulturnih dobara osiguravaju se iz:
- dravnog prorauna,
- prorauna upanija, odnosno Grada Zagreba, gradova ili opina za preventivno
zatiena dobra i kulturna dobra koja se nalaze na podruju upanije, odnosno
Grada Zagreba, grada ili opine, a u cijelosti za kulturna dobra stavljena pod
zatitu na temelju lanka 17. ovoga Zakona,
- donacija, naknada za koncesije, zapisa i zaklada,
- drugih izvora utvrenih ovim Zakonom ili drugim propisima.
lanak 110.
Sredstva iz dravnog prorauna rasporeuje Ministarstvo kulture za financiranje:
- zatite i ouvanja kulturnih dobara u vlasnitvu Republike Hrvatske, osim
sredstava za tekue odravanje koje osigurava nadleno tijelo Vlade Republike
Hrvatske,
- provedbe nacionalnog programa zatite i ouvanja kulturnih dobara,
- izvanrednih trokova odravanja kulturnih dobara sukladno lanku 22. ovoga
Zakona,
- hitnih mjera zatite i ouvanja kulturnoga dobra sukladno lanku 73. i 74. ovoga
Zakona,

13

- naknade vlasnicima radi ogranienja prava vlasnitva sukladno lanku 25.


ovoga Zakona.

14

2. Proraunski prihodi po osnovi uporabe kulturnih dobara


lanak 112.
Tko na fotografiji, naljepnici, znaki, suveniru, publikaciji i drugoj tiskovini,
odjevnom predmetu, ili drugom predmetu upotrijebi prepoznatljivo kulturno dobro
ili njegov prepoznatljivi dio, duan je uplatiti 10% od prodajne cijene proizvoda u
korist dravnog prorauna.
lanak 15.
Spomenika renta plaa se po stopi od 0,05%. Osnovica za obraun spomenike
rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti.
Poslove utvrivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe spomenike rente
obavlja Porezna uprava. Trokovi evidencije nadzora, naplate i ovrhe spomenike
rente iz stavka 1. ovoga lanka iznose 5% od naplaene spomenike rente.
Fizike i pravne osobe dostavljaju podatke za obraun spomenike rente na
Obrascu SR,
Fizika i pravna osoba plaa mjeseni predujam spomenike rente
lanak 114.b
Prihod od spomenike rente moe se koristiti iskljuivo za zatitu i ouvanje
kulturnih dobara, a uplauje se 60% u korist Grada Zagreba, grada ili opine na
podruju koje je renta ubrana, a 40% u korist dravnog prorauna za ostvarivanje
nacionalnog programa iz lanka 110. ovoga Zakona.
IX. PREKRAJNE ODREDBE
lanak 115.
Novanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj osoba koja:
1. prisvoji kulturno dobro koje je u vlasnitvu Republike Hrvatske
2. postupa s kulturnim dobrom na nain da ga dovodi u izravnu opasnost od
oteenja
3. ne uplati iznos uloenih sredstava iz dravnog prorauna prije prodaje
kulturnoga dobra
7. obavlja radove ili radnje na kulturnom dobru suprotno odredbama ovoga
Zakona (lanak 62.), arh. Nalazitu
9. iznosi ili izvozi kulturno dobro iz zemlje bez odobrenja ili suprotno odobrenju
nadlenog tijela (lanak 67. i 68.).
4. ne ponudi pravo prvokupa sukladno ovom Zakonu (lanak 37.),
11. zapone obavljati restauratorsko-konzervatorske poslove na kulturnom dobru,
a da nema odgovarajue struno zvanje sukladno ovom Zakonu (lanak 101.),
12. ne uplati spomeniku rentu u sluajevima propisanim lankom 112., 113. i
114. ovoga Zakona ili ju ne uplati u propisanom roku.

15

O STRUNIM ZVANJIMA U KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKOJ


DJELATNOSTI TE UVJETIMA I NAINU NJIHOVA STJECANJA
II. STRUNA ZVANJA
lanak 3.
Temeljna struna zvanja su:
restaurator tehniar; konzervator tehniar;
vii restaurator tehniar; vii konzervator tehniar;
konzervator; konzervator-restaurator.
Via struna zvanja su:
vii konzervator; vii konzervator-restaurator;
restaurator majstor;
konzervator savjetnik; konzervator-restaurator savjetnik.
ZAKON
O POTVRIVANJU UNIDROIT-ove KONVENCIJE O UKRADENIM ILI
NEZAKONITO IZVEZENIM KULTURNIM DOBRIMA
DRAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE, NAGLAAVAJUI da je ova Konvencija
namijenjena olakavanju restitucije i povrata kulturnih dobara,
I. poglavlje - POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA
lanak 1.
Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju meunarodno znaenje za:
(a) restituciju ukradenih kulturnih dobara;
(b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija drave ugovornice protivno
njezinu zakonodavstvu
II. poglavlje - RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA
lanak 3.
(1) Posjednik e vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno.
(3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka
kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet
posjednika, a u svakom sluaju u roku od pedeset godina od trenutka krae.
(5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka, svaka drava ugovornica moe
izjaviti da zahtjev za restituciju podlijee vremenskom ogranienju od 75 godina
ili duljem razdoblju kada je tako predvieno njezinim zakonodavstvom.
lanak 4.
(1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatraen povrat, ima u
vrijeme povrata pravo na isplatu pravine i razumne naknade, pod uvjetom da
nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te moe dokazati da
je postupio s dunom panjom prilikom njegova stjecanja.
(2) Ne dirajui u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka, treba
poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku, ili
svaki raniji prenositelj, zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu
drave u kojoj je zahtjev podnesen.

16

III. poglavlje - POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA


lanak 5.
(1) Drava ugovornica moe zatraiti od suda ili drugog nadlenog tijela druge
drave ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija drave
traiteljice nezakonito izvezeno.
(3) Sud ili drugo nadleno tijelo drave kojoj je upuen zahtjev naredit e povrat
nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako drava traiteljica utvrdi da
odnoenje tog dobra s njezina teritorija znatno teti jednom ili vie slijedeih
interesa:
(a) fizikom ouvanju dobra ili njegova okruenja,
(b) cjelovitosti nekog sloenog dobra,
(c) ouvanju neke informacije, primjerice informacije znanstvene ili povijesne
naravi,
(d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili
starosjedilake zajednice, ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog znaenja za
dravu traiteljicu.
lanak 10.
(1) Odredbe poglavlja II. primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena
nakon stupanja na snagu ove Konvencije za dravu u kojoj je zahtjev podnesen,
pod uvjetom:
(a) da je dobro ukradeno s teritorija drave ugovornice nakon stupanja na snagu
ove Konvencije za tu dravu; ili
(b) da se dobro nalazi u dravi ugovornici nakon stupanja na snagu ove
Konvencije za tu dravu.
V. poglavlje - ZAVRNE ODREDBE
lanak 11.
(2) Ova Konvencija podlijee odobrenju drava koje su je potpisale.
(3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve drave koje nisu potpisnice,
od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje.
(4) Svaka drava, koja uini izjavu prema ovoj Konvenciji, moe je u bilo koje
vrijeme povui slubenom pisanom notifikacijom.
-Popis grupe predmeta koji se mogu smatrati nacionalnim blagom u smislu stavka
1. ovoga lanka, utvruje ministar kulture pravilnikom.
-Postupak povrata kulturnoga predmeta ne moe se pokrenuti ako odnoenje
kulturnog predmeta s teritorija drave lanice Europske unije nije vie nezakonito
u trenutku kada bi se postupak trebao pokrenuti.

17