Ispitna pitanja iz teoretskog dijela predmeta Informatika

I. OSNOVNI POJMOVI
1. to je podatak ?
Podatak je niz sainjen od slova, brojki i znakova koji sami po sebi nemaju puno znaenje.
2. to je informaija ?
Informacija je skup znakova i simbola organiziranih tako da imaju puno znaenje za osobu
koja ih koristi. To je podatak koji ima smisao i odreeno znaenje.
!. to je dok"ment ?
Dokument je zabiljeena informacija koja ini neku smislenu cjelinu.
#. to je ra$"nalna po%rana podataka ?
!aunala omogu"uju novi nain pohrane informacija. Informacije se mogu uvati u
raunalnoj memoriji u bazi podataka.
&. to je informaijska znanost ?
Informacijska znanost je znanost o informacijama i podacima, a bavi se njihovim#
prouavanjem, protokom, postupcima obrade.
'. to informatika istra("je ?
$avi se istraivanjem naina prikupljanja, obrade, pohranjivanja i dostavljanja informacija na
kori%tenje.
). *ime se +a,i ra$"nalst,ena znanost ?
!aunalstvena znanost se bavi prouavanjem raunala i postupaka koji se primjenjuju na
raunalima.
II. POVIJ-S. /0*1N020
3. 4ako se zo,e najstarije ra$"nalo na s,ijet"?
&bak.
5. 4oje d,ije znamenke koristi s"sta, +inarne aritmetike?
' i (.
16. 4ako se zo,e "re7aj s pr,om konepijom s",remenog ra$"nala?
&nalitiki stroj.
11. to je koristila 1. generaija ra$"nala kao osno,n" t,orn" jedini"?
)lektronsku cijev.
12. to je koristila 2. generaija ra$"nala kao osno,n" t,orn" jedini"?
Tranzistor.
1!. to je koristila !. generaija ra$"nala kao osno,n" t,orn" jedini"?
Integrirani sklop.
1#. to je koristila #. generaija ra$"nala kao osno,n" t,orn" jedini"?
*ikroprocesor.
1&. 4ako se zo,e pr,o elektroni$ko ra$"nalo?
)niac.
1'. 4oje s" prednosti tranzistora " odnos" na elektronsk" ije,?
Tranzistori smanjuju dimenzije raunala, potro%nju energije, koliinu topline. Pove"avaju
cikluse izvr%enja i pouzdanost stroja.
1). 4oji je iz"m " potp"nosti izmijenio raz,oj informati$ke ind"strije?
*ikroprocesor.
13. 1 koj" ra$"naln" generaij" spada ra$"nalo 8ommodore '#?
+pada u , generaciju raunala.
15. 4ako se zo,e pr,o %r,atsko ra$"nalo?
-aleb.
III. S./OJN0 OP/-M0
26. to je k"9i:te?
.u"i%te je zatvorena limena konstrukcija u kojoj su smje%teni svi dijelovi koji su potrebni za
rad raunala i komunikaciju s ulazno izlaznim ureajima.
21. to je mati$na plo$a?
*atina ploa je osnovna komponenta raunala. /a matinu plou se nadograuju sve ostale
komponente raunala.
22. 4ako se jo: nazi,a sredi:nja jedinia za o+rad"?
Procesor.
2!. 4oje ,rste tipaka postoje na tipko,nii?
&lfanumerike, funkcijske upravljake.
2#. Na koje na$ine se po,ez"je tipko,nia s ra$"nalom?
0iano i beino.
2&. 4ako mi: prenosi kretnj" na ra$"nalo?
Detektira dvodimenzionalno pokretanje u odnosu na povr%inu na kojoj se nalazi i prenosi to
pokretanje na radnu povr%inu raunalnog zaslona.
2'. *em" sl"(i skener?
+kener slui za digitalizaciju slike, teksta ili predmeta.
2). 1 koj" gr"p" "re7aja spada skener?
1lazni ureaji.
23. *em" sl"(i zaslon?
2aslon je izlazna jedinica raunala koja slui za prikaz slika bez trajnog traga.
25. 4oji zaslon koristi elektronski top?
3!T zaslon.
!6. 4oji pisa$i imaj" mog"9nost ispisa na ;+eskona$ni< papir?
*atrini 4iglini5.
!1. to je +rzina ispisa pisa$a?
$roj ispisanih znakova u jedinici vremena.
!2. 4oje ,rste rtala postoje?
3rtalo s nepominim papirom, crtalo s pominim papirom.
!!. *em" sl"(i z,"$na kartia?
2vuna kartica slui kao pretvara digitalnog iz raunala u analogni 4zvuk5 i obratno.
!#. 1 koj" gr"p" "re7aja spada zaslon osjetlji, na dodir?
1lazno izlazni ureaji.
!&. *em" sl"(i opti$ki pogonski me%anizam?
+lui za itanje cd6dvd medija.
!'. 4oji je kapaitet !=&> diskete
1=## M?.
!). to je t,rdi disk?
Tvrdi disk je neizmjenjivi magnetski ureaj koji pi%e i ita podatke.
!3. to ozna$a,a /@ oznaka na kompaktnom disk" A8BC/@D?
7ptiki disk na koji je mogu"e snimati i brisati podatke.
!5. to ozna$a,a / oznaka na kompaktnom disk" A8BC/D?
Da se isporuuje prazan upisane podatke nije mogu"e naknadno brisati.
#6. Ba li BVB mo(e imati zapis s o+je strane diska?
Da.
#1. Ba li memorijski :tapi9 A1S?CstikD sadr(i pokretne dijelo,e?
/e.
IV. Programska oprema ili soft,er
#2. to je programska oprema?
Programska oprema je skup programa ugraenih u raunalo, svaki od tih programa obavlja
neku odreenu funkciju.
#!. 4ako se dijeli programska oprema?
7peracijski sustav, pogonski programi, usluni programi, pomo"ni programi, programi za
rje%avanje standardnih zadataka, programi za razvoj i pravilno izvoenje drugih programa.
##. to omog"9a,a sistemska oprema?
7mogu"ava smisleno, pouzdano i cjelovito djelovanje raunala. .omunikaciju korisnika i
raunala, raunala s drugim raunalima. Izvoenje korisnikih programa.
#&. to odre7"je 404O 9e ra$"nalo raditi?
7peracijski sustav.
#'. 4ak,i s"sta,i mog" +iti prema +roj" korisnika?
8ednokorisniki operacijski sustav, vi%ekorisniki operacijski sustav, mije%ani korisniki
sustav.
#). 4oja programska oprema odre7"je .O 9e ra$"nalo raditi?
.orisniko programska oprema odreuje %to "e raunalo raditi.
#3. *em" sl"(e programi za m"ltimedijaln" reprod"kij"?
+lue za reprodukciju glazbe, fotografija i filmova.
#5. Od $ega se sastoji znako,no s"$elje?
/a zaslonu se prikazuju samo slova, brojke i znakovi.
&6. Od $ega se sastoji grafi$ko s"$elje?
.oristi grafike simbole i slikovne elemente.
&1. to s" grafi$ki "pra,lja$ki elementi?
+ustavske ikone, korisnike ikone.
V. /a$"nalne mre(e
&2. 4ada nastaje ra$"nalna mre(a?
/astaju meusobnim povezivanjem najmanje dva raunala.
&!. 4oje godine je ost,arena pr,a internetska ,eza Er,atske sa s,ijetom?
(99:.
&#. to je potre+no za ost,ari,anje ,eze s internetom?
!aunalo, modem, telefonsku liniju, raun nekog I+P, odgovaraju"i softver, antivirusni
program.
&&. 4oji s" najpoznatiji ser,isi interneta?
;;;, elektronika po%ta, mrene novine, brbljaonica, <TP, Telnet.
&'. to je elektroni$ka po:ta?
)lektronika po%ta je sustav koji omogu"uje razmjenu poruka izmeu sudionika interneta.
&). to je +r+ljaonia A%atD?
!azmjena poruka meu sudionicima interneta u stvarnom vremenu.
&3. to omog"9a,a telnet?
Telnet omogu"ava rad na udaljenom raunalu posredstvom interneta.
&5. 4oje s" gla,ne ,rste kom"nikaijski% kanala?
8avni, privatni.
'6. to je ISBN?
I+D/ je sustav koji objedinjuje prijenos digitalnih podataka, zvuka i slike istim
komunikacijskim kanalom.
'1. to je modem?
*odem je ureaj koji omogu"uje prijenos digitalnih podataka putem telefonske linije.
VI. Sig"rnost informaijski% s"sta,a
'2. 4oje s" ,rste nar":a,anja sig"rnosti
.var raunalne opreme, pogre%no rukovanje, neovla%teni upad u sustav.
'!. 4oji s" ilje,i "pra,ljanja sig"rno:9" informaijskog s"sta,a?
Tajnost podataka, integritet podataka, raspoloivost podataka.
'#. 4ada s" informaijski s"sta,i apsol"tno sig"rni i po"zdani?
Informacijski sustavi se nikada ne mogu smatrati apsolutno pouzdanima i sigurnima.
'&. to je osno,na zada9a sig"rnosne politike?
7snovna zada"a sigurnosne politike je odrediti prihvatljive i neprihvatljive naine pona%anja
pri radu s informacijskim sustavom. 7na mora biti u pisanom obliku i usklaena s propisima i
zakonima.
''. 4oje sk"pine oso+a dolaze " kontakt s informaijskim s"sta,ima?
.orisnici, davatelji usluga, osobe zaduene za provjeru sigurnosnog sustava.

'). O $em" se +rin" da,atelji informati$ki% "sl"ga?
$rinu o radu, ispravnosti i sigurnosti sustava.
'3. Ba li je fizi$ka sig"rnost opreme ,a(na ako se ne koristi informaijski s"sta,?
Da.
'5. to je sig"rnosna kopija?
Istovjetne su originalu samo fiziki pohranjene na drugom mjestu.
)6. 4ada se akti,iraj" ,ir"si koji se :ire elektroni$kom po:tom?
=irusi se aktiviraju kada korisnik aktivira prilog elektronike po%te.
)1. to je la(ni ,ir"s?
>ani virusi su obavijesti koje korisnika upu"uju da mora obrisati odreene datoteke na svom
raunalu radi spreavanja %irenja virusa.
)2. to je SP0M?
+pam je neeljena, neprimjerena poruka elektronike po%te.
)!. to s" anti,ir"sni programi?
To su programi koji slue za pronalaenje i uni%tavanje virusa i ostalog malicioznog softvera.
)#. to je ,atrozid?
=atrozid je sustav koji nadzire promet prema i od raunala ili raunalne mree.

VII. B/1.V-NI SOF.V-/
)&. to je dr":t,eni soft,er?
$ilo koji ?eb softver koji podrava ili potie grupnu interakciju.
)'. Ba li je $lanst,o " dr":t,enim zajedniama drago,oljno?
Da.
)). Prema slo(enosti kori:tenja= koje karakteristike ima dr":t,eni soft,er?
besplatni su ili jeftini,
naje%"e se oslanjaju na ?eb kao platformu,
relativno su jednostavni za upotrebu,
rade na individualnoj razini, ali omogu"avaju i nove i esto izuzetno bogate oblike
interakcije 4npr. +mallPieces>oosel@8oined5.
)3. Ozna$ite dr":t,eni soft,er prema egzaktnoj podjeli?
$esplatni ili jeftini, ?eb j platforma, jednostavni, dinamini.
)5. 4oja je osno,na karakteristika @iki alata?
8ednostavnost, suradnja, otvorenost, ne vlasni%tvo, mno%tvo alata.
36. to je @ikipedija?
;ikipedija je vi%ejezina, na ;ebu zasnovana enciklopedija slobodnog sadraja.
31. to je ?log ?
?log naziv je za seriju AobjavaB na ?eb stranici, naje%"e kronolo%ki organiziranih, pri emu
je najnoviji sadraj na vrhu stranice. 1 osnovi, ?eblog omogu"ava svakoj osobi spojenoj na
Internet da jednostavno i bez ve"ih predznanja objavljuje na ?ebu.
32. 4oji se kom"nikaijski kanal naj,i:e koristi za razmjen" datoteka?
3!. to je Podasting?
Podcastingom se naziva distribucija niza audio i video sadraja putem interneta.
3#. Na $em" se temelji dr":t,eno "mre(a,anje?
1sluga za dr":t,eno "mre(a,anje temelji se na dru%tvenom softveru ija je namjena
izgradnja i kontrola dru%tvenih mrea. *noge usluge za dru%tveno umreavanje ujedno su i
servisi za hosting blogova.
3&. Na koje promjene se odnosi pojam @e+ 2.6?
7snovne karakteristike ;eb :.' su otvorenost, sloboda i kolektivna inteligencija. .orisnici
mogu koristiti aplikacije u potpunosti kroz ?eb preglednik C dakle ?eb se definira kao
platforma te imaju kontrolu nad podacima na nekoj stranici. 2atim, sama arhitektura ;ebDa
:.' potie korisnike da tijekom kori%tenja daju svoj prilog nekom ;eb sadraju ili aplikaciji.
/adalje su tu neki aspekti dru%tvenog umreavanja 4dru%tveni softveri unutar dru%tvenog
net?orkingDa5 te kvalitetnije grafiko ureenje nego na ;eb (.'.
3'. to ,irt"alna zajednia koristi za kom"nikaij"?
<acebok, m@ space, linkedin. Postoje brbljaonice 4chat5, forumi, programi za glasovno i
vizualno komuniciranje, grupe s fotografijamaE
VIII. Sig"rnost i za:tita zdra,lja pri rad" s ra$"nalom
3). .ko se= prema propisanoj definiiji smatra radnikom koji radi s ra$"nalom?
!adnik za raunalom je osoba koja pri obavljanju poslova koristi raunalo sa zaslonom etiri i
vi%e sati na dan.
33. 4oliko smije iznositi najmanja frek,enija os,je(enja slike= na zaslon" ra$"nala s
katodnom ije,i A8/.D= kako se ne +i ja,ljalo treperenje slike?
FG Hz.
35. 4oliko mora= prema propisima= iznositi "daljenost zaslona ra$"nala od o$ij"
radnika?
/e smije biti manja od G'' mm.
56. 4ako se kod pra,ilnog sjede9eg polo(aja "t,r7"je najpo(eljnija "daljenost zaslona
ra$"nala od o$ij" radnika?
1 praksi moemo namjestiti pravu udaljenost tako da u pravilnom sjede"em poloaju
ispruimo ruku i dlan stavimo na zaslon.
51. 4oliko mora iznositi ,isina slo,a Ara$"naj"9i na ,eliko slo,oD na zaslon" ra$"nala?
=isina slova mora iznositi najmanje I,G mm.
52. 4oliko mora iznositi srednja ,isina tipko,nie prema propisanim za%tje,ima?
+rednja visina tipkovnice ne smije prelaziti I' mm.
5!. 0ko je tipko,nia iz,edena " sklad" s propisanim za%tje,ima= koliko mora iznositi
kosina tipko,nie?
.osina joj ne smije biti ve"a od (G stupnjeva.
5#. 1 kojem se sl"$aj" mora "z tipko,ni" posta,iti odgo,araj"9i prod"(etak koji sl"(i
kao podlo(ak za :ak"?
&ko je njezin donji rub vi%i od (,G cm.
5&. Na radnom stol" odnosno radnoj po,r:ini ispred tipko,nie mora postojati slo+odna
po,r:ina za smje:taj r"k" radnika. 4oliko ta po,r:ina mora iznositi?
('' mm.
5'. Smije li tipko,nia= koja je iz,edena " sklad" s propisanim za%tje,ima= imati sjajn"
po,r:in"?
Tipkovnica ne smije imati sjajnu povr%inu.
IG. -lektroni$ko "$enje
5). to je elektroni$ko "$enje?
)lektroniko uenje ili eDlearning je izvoenje obrazovnog procesa uz pomo" informacijskoD
komunikacijske tehnologije.
53. to podraz"mije,a kom+inirano A%i+ridnoD elektroni$ko "$enje?
7dnosi se na kombinaciju klasine nastave i online nastave.
55. O,isno o s"djelo,anj" nasta,nika= kako s" podjeljeni te$aje,i " eCo+razo,anj"?
Teoretski dio gradiva putem interneta, a na odreenoj lokaciji kas se ui rukovanje nekim
ureajem.
166. Ba li je " onCline nasta,i mog"9e koristiti a"dio i ,ideo o+razo,ne materijale?
Da.