POTPORNE KONSTRUKCIJE UGRAENE U TLO

To su konstrukcije zabijene u tlo ili u njemu izgraene, a slue za osiguranje

uspravnog iskopa u tlu, te osiguranje vododrivih presjeka. Koriste se kao dio stalnih
graevina ili za privremene graevine (osiguranje graevnih jama).
S obzirom na krutost dijele se na SAVITLJIVE (vitke) i KRUTE konstrukcije.

Konstruktivno se dijele na:
- slobodno stojee (konzolne)
- pridrane (zatega, sidra, razupore)

RAZUPORE


ZATEGA SIDRA


PRIMJERI POTPORNIH KONSTRUKCIJA UGRAENIH U TLO:
BERLINSKO ZIE

tlo
I - profili
drvene platice
zasip pijeskom
izmeu platica i tla
tlo
I - profili
armirano betonske platice
platice
a)
b)
I- profil
dno
iskopa
c)

Detalji berlinskog zia: tlocrt a) s drvenim platicama; b) s armirano betonskim
platicama; c) popreni presjek


Berlinsko zie
MURJE

dvoredno zabijene daske talpa sloena od tri
daske povezane avlima
daska
ojaana
limom
na glavi
daska
ojaana
limom
na vrhu

Presjeci murja od drvenih dasaka (gore) i detalji ojaanja glave i vrha


a) b)
c)
pero od
tvrdog drva


Presjeci drvenih platica


eline platice

standardne skoene male

tip Hesch


teke srednje lake

tip Larsen

Zabijanje elinog murja

DIJAFRAGME

i
s
k
o
p
a
n
o
i
s
k
o
p
a
n
o
u

i
s
k
o
p
u
i
s
k
o
p
a
n
o
g
o
t
o
v
i

d
i
o
g
o
t
o
v
i

d
i
o
n
e
i
s
k
o
p
a
n
o
u

i
s
k
o
p
u
otvori nakon vaenja cijevi

Princip iskopa neparnog (lijevo) i parnog (desno) komada grabilicom




iskop ugradnja
armature
betoniranje
kontraktor
postupkom
gotovi
komad

Izvedba armirano-betonske dijafragme



Izgled iskopane dijafragme, izraene za zatitu graevne jame

SUSTAVI PILOTA
TLO
TLO
TLO
ISKOP
ISKOP
ISKOP
platice
a)
b)
c)

TLO
ISKOP
d)
TLO
ISKOP
e)
TLO
ISKOP
f)


Mogui raspored pilota pri njihovom koritenju kao zagatne stijenke





Otkopana konstrukcija za pridranje vertikalnog iskopa izvedena metodom pilot do
pilota s gredama i sidrima


DIMENZIONIRANJE POTPORNIH KONSTRUKCIJA UGRAENIH U TLO

Mogue vrste loma

Raspodjela pritiska ovisna o krutosti stijenske i i stiljivosti okolnog tla:

1
3
2
smjer
pomaka
dn
kruta
zagatna
stijenka
o iskopa
1
2
3
K P
m
a
x
d
O


Raspodjela pritisaka u podruju ukljetenja u zavisnosti o pomaku za krutu zagatnu
stijenku



d
H
B
A
> 0
c = 0
z
E
P1
E
p2
E
A
h
a
e
A
D
dno iskopa
D-z
g (K
P
-K
A
) D
e
P(d+H)
svojstva tla

T
x

Slobodno stojea kruta zagatna stijenka u nekoherentnom materijalu (c=0 kPa), raspodjela
aktivnog tlaka i pasivnog otpora



SLOBODNO STOJEA (KONZOLNA) ZAGATNA STIJENA-
"BRZA" METODA SA RASPODJELOM PASIVNOG OTPORA PO PARABOLI

s
f
D= ?
H (zadano)
2/3(H+ D)
0
e
A
e
P

= 0 H 0 D s
3
2
2
1
f D
2
1
) D H ( K
2
A
= +
s
3
4
D
P 2
f
A
=

= 0 M
0
( ) 0
2
D
H D s
3
2
) H D
3
2
2
1
f D P D H
3
2
A
=

+ +

2
A
D
H P 3
s

=
ITERATIVNI POSTUPAK:
pretpostaviti vrijednost D izraunati f i s provjeriti da li je poetni dio
parabole takav da puna
raspodjela pasivnog otpora
predstavlja tangentu na
poetak parabole

"BRZA" METODA se koristi samo za preliminarne proraune ili privremene manje
znaajne graevine.



Primjer prorauna zagatne stijenke pomou dijagrama
RAZUPRTI ISKOPI ("braced cuts")
Redukcija veliine aktivnog tlaka kod razuprtih iskopa koji se promatraju kao niz
prostih greda ili kao kontinuirani nosa preko oslonaca:
H
0,65 K gH
A

r
a
z
u
p
o
r
e

H
0,1 H
0,7 H
0,2 H
0,8 K gH cos
A


a) b)
Raspodjela pritisaka na podgradu u pijescima (Dismuke, 1991.)
H
0,25 H
0,5 H
0,25 H
0,2 gH do

0,4 gH

H
0,25 H
0,75 H
K
A
gH


a) za standardne proraune N4 b) za lako gnjeive gline N>4
Raspodjela pritisaka na podgrade (razliiti tipovi tla)
(Cernica, 1995., prema Terzaghi i Peck, 1967.)

Primjer montanih elemenata za izradu razuprtog iskopa
N = H / c broj stabilnosti
c = 0,5 q
u
nedrenirana
posm. vrstoa
K
A
= 1 m (4/N)
m = 1 za N 4
m < 1 za N > 4
mjereno (sile u razuporama):
m = 1 Chicago
m = 0,4 Oslo
K
A
g H; 0,2 < K
A
< 0,4