Sie sind auf Seite 1von 19

SEDIMENTNESTIJENE

Sedimentnestijenenastalesutaloenjem
materijalanastalogfizikokemijskom
razgradnjompovrinskihdijelova
kontinenata.Mogunastatikristalizacijomiz
otopinaibiolokimprocesima.Nakon
taloenja,uznekekemijskeprocese,dolazi
dostvrdnjavanja(dijagenezeilitifikacije)
sedimenata.
Zastupljenostsedimentnih
stijenajerazliitakadse
promatrapopovriniipo
zapreminiZemljinekore
5%volumenakore(A),a75%
povrinskezastupljenosti(B)
estojedinazabiljeka
geolokihzbivanja
1. Troenje
2. Transport
3. Taloenje
4. Litifikacija(dijageneza)
NJIHOVPOSTANAKJESLOENIDUGOTRAJANPROCES
KOJIIMASLIJEDEEFAZE:
fizikokemijskoraspadanjeilitroenjestarijih
stijena(eruptivnih,sedimentnihi
metamorfnih)
transportestica(gravitacijom,vodom,
vjetrom,ledom)
sedimentacija(taloenje)
litifikacijailiokamenjivanje(dijageneza)
RAZGRADNJAILITROENJE
jeprocesrazaranjastijenanaZemljinojpovriniili
plitkopodpovrinomzbogerozije,djelovanja
atmosferilija,vode,leda,klimatskihitemperaturnih
promjena,insolacijeiivotnedjelatnostiorganizama.
Prirazgradnjibitnosemijenjamineralnisastav
stijene,jerdiomineralanestajezbogslabe
otpornosti,izluujeseilipretvaraunoveminerale
kojisustabilniupromijenjenimfizikalnokemijskim
uvjetima.
Kompaktnaiglatkastijenskamasa,bezpukotina
lakeodolijevaprocesimarazgradnje
TIPOVI(VRSTE)RAZGRADNJE
Fizikarazgradnja (dezintegracija)najeeje
samousitnjavanjestijenabeztvorbenovih
minerala.
Kemijskarazgradnja (dekompozicija)zbivase
poddjelovanjemvodeobogaeneagresivnim
komponentama.
Biolokotroenje zbivasepodutjecajem
organskihprocesa(bakterijeikiselinenastale
truljenjem,rastkorjenjaisl.)
FIZIKARAZGRADNJA
Uzrokovanasilama kojedjelujuizatmosfere,hidrosfereibiosfere.Ne dolazidopromjene
kemijskogsastavastijene,ve samodo komadanja iusitnjavanja.Olakanojesustavima
pukotinaiprslina.
KEMIJSKARAZGRADNJA
VODAUPRIRODINIKADNIJEPOTPUNOISTA;NAJEE
SADRIOTOPLJENICO
2
IPONAASEKAOVRLOBLAGA
UGLJINAKISELINA.
BLAGOKISELIILIBLAGOLUNATIMEDIJPUNOLAKEOTAPA
MINERALENEGONEUTRALNAVODA.
HIDRATIZACIJA
CaCO
3
+H
2
O +CO
2
=Ca(HCO
3
)
2
HIDROLIZA
2KAlSi
3
O
8
+2H++H
2
O=Al
2
Si
2
O
5
(OH)
4
+2K++SiO
2
ortoklaskaolinit
OKSIDACIJA
4FeS
2
+8H
2
O+15O
2
=2Fe
2
O
3
+8H
2
SO
4
pirithematitsumporna
kiselina
BIOLOKARAZGRADNJA
Erozija je egzodinamiki proces koji
oznauje mehaniko razaranje i
odnoenje materijala s povrine ili u
pliem podzemlju.
Erozija se prema uzroku dijeli na:
glacijalnu ili eroziju ledom i snijegom,
eolsku ili eroziju vjetrom, rijenu ili
fluvijalnu te marinsku eroziju.
Denudacija je sveukupni proces
ogoljivanja, ispiranja odnoenja i
sniavanja kopna.
PRIJENOSILITRANSPORT ESTICA
gravitacijom:kotrljanjeiklizanjeesticanizpadinu
koluvijalnisedimenti,sipari,odroni
vodom (najveakoliinasedimenata):uobliku
vuenognanosa,esticaususpenziji(prahiglina),
turbiditnihstrujatepravihotopina(kationiianioni)
vjetrom:eolskisedimenti
ledom:glacijalnisedimentiili
ledomivodom:glaciofluvijalnisedimenti
NAINTRANSPORTAPROIZVODIRAZLIITE
TALOGE
Vjetar: dine
Rijeka: aluvijalni nanos
Gravitacija:
toila,sipari,odroni
Led: morene
NAINDJELOVANJATRANSPORTA
Duljinatransportadjelujena:
Sortiranost
Zaobljenost
Sferinost
Poveavajusesduljinomtransporta
SEDIMENTACIJAILITALOENJE
taloenjepoinjekadaprestanudjelovatisile
kojeuzrokujutransport
okoli taloenja:sredinaodreenihfizikih,
kemijskihibiolokihkarakteristika
fizike:brzinaienergijavode(vjetra),
temperatura
kemijske:salinitet,pHvrijednost,kemijski
sastavvodeistijenja
bioloke:floraifauna
OKOLIITALOENJAMOGUBITI:
Kontinentalniokoli:terestiki(pustinjski,
glacijalni,piljski)iakvatiki(rijeni,movarni
ijezerskiidelte)
Prijelazniokoli:estuariji,laguneiplimske
zone.
Marinskiokoli:priobalniigrebenski,neritiki
(<200m),batijalni(2002000m)abisalni(>
2000m),hadalni(>5000m).Veina
sedimenatataloiseumoru
Dijageneza obuhvaasvemehanikei
kemijskepromjenekojesedogaajuu
sedimentimaodnjihovataloenjapado
poetkametamorfnihprocesa.
Najvanijidijagenetskiprocesijesuprocesi
litifikacije iliokamenjivanja kojimaodrahlih,
nevezanih,vodomsaturiranihtaloga,nastaju
vrstestijene.Uosnoviserazlikujemehanika
ikemijskadijageneza.
STRUKTURESEDIMENTNIHSTIJENA
DIJELESENA:
1.KLASTINE(krupno,srednjeisitnoklastine)
2.KRISTALASTE(makro,mikroikripto)
3.AMORFNE
4.BIOGENE
TEKSTURESEDIMENTNIHSTIJENA
HOMOGENA
SLOJEVITA
BREASTA
SASTAVSEDIMETNIHSTIJENA
Vrstezrnausedimetimaistijenamamogubiti:mineralnazrna
(pojedinimineral),odlomcistijena,skeletiililjuture
organizamaibioklasti(dioskeleta)
Mineralimogubiti:autigeni(odmatinihstijena)ialotigeni
(kristalizacijomizotopine),
Najeimineralisu:kvarc,muskovit,kalcit,dolomitiminerali
glina.
Veliinazrnamoebiti:blokovi,valutice,ljunak,pijesak,
prahiglina.
Oblikzrnamoebiti:uglastdodobrozaobljen(ovisnoo
transportu),sferian,tapiast,ploastisl.
Slojevitostjeznaajkasedimetnihstijena.Slojje
geolokotijelouglavnomjednolinogsastava,
tekstureistrukturepocijelojdebljini,aod
sedimenataukroviniipodiniodvojenje
mehanikimdiskontinuitetom(slojnomplohom)
ilipakpromjenomgranulometrijskogsastava,
nainomslaganjazrnailipromjenomstrukture.
Slojevitostmoebitiplanarna,kosa,ukrtenaili
valovita,nepravilnailipravilna.
PODJELASEDIMENTNIHSTIJENA
Sedimentnestijenedijelesenaklastineineklastine.
Klastinesedimentnestijenesastavljenesuodestica
nastalihrazaranjemdrugihstijena.
Neklastine sedimentnestijenemogubitikemogene,
nastalekristalizacijomizotopineiorganogene(bioliti),
nastaletaloenjemorganskihtvariilianorganskih
skeletnihdijelovaorganizama.
Podjelaorganogenihpremagorivosti:
1.KAUSTOBIOLITIStijenekojegore(ugljen,nafta).
2.AKAUSTOBIOLITINisu gorivi, ali mogu se upotrijebiti
za graevni i ukrasni kamen (npr.braki kamen,
litotamnijskivapnenac).
Klastinesedimentnestijenenastalesutaloenjemi
vezivanjemilicementacijomesticanastalihfizikom
razgradnjomeruptivnih,metamorfnihistarijih
sedimentnihstijena.
Dijelepremastupnjuvezanostiesticananevezane,
poluvezaneivezane.
Sobziromnaveliinusastojakaklastinestijenese
dijelenakrupno,srednjeisitnoklastine.
Krupnoklastinestijene(ruditiilipsefiti),imaju
prevladavajuuveliinuzrnaveuod2mm.Njihovi
osnovnitipovisubreeikonglomerati(vezane
stijene),kaoekvivalentikrjuiljunku(nevezanim
stijenama).
26
PODJELAPOVELIINAFRAGMENATA
NEVEZANI I
POLUVEZANI
VEZANI
LJUNAK
KRJE
KONGLOMERA
T BREA
RUDITI PSEFITI
PIJESAK PJEENJAK ARENITI PSAMITI
PRAH (SILT)
GLINA
SILTITI,
EJLOVI,
PRAHOVNJAK,
MULJNJAK I
GLINJAK
LUTITI PELITI
2mm
0,063mm
0,004mm
Brea(krnik) sastojiseoduglastogdopoluuglastog
stijenskogkrjaveegod2(3)mmicementaili
matriksa.Veliinafragmenatanajeejakovarira.
Uglatostjeposljedicakratkogtransporta.Prijelazni
tipizmeubreeikonglomeratanazivasebreo
konglomerat.
Premanainupostankarazlikujemovulkanske,
tektonskeisedimentnebree.Piroklastineili
vulkanskebreesastojeseododlomakakojipotjeu
odvulkanskiherupcija.Kataklastineilitektonske
breenastajuuprocesulomljenjailidrobljenja
stijena.Kodtogprocesatektonskipokretibilisu
najvanijiinitelj.Sedimentneiliintraformacijske
breenastajutijekomsedimentacije.
Konglomerat(valutinjak) sesastojiod
zaobljenihdopoluzaobljenihodlomakaveih
od2(3)mmicementailimatriksa.Veliinai
oblikzrnaovisiovrstiitvrdoiishodine
stijene,kaoioduljinitransporta.Eruptivnei
masivnesedimentnestijenedajusferina
zrna,atankoslojeviteikriljavestijene
spljotenazrna.Popodrijetluserazlikuju
rijeni,jezerski,marinskiiglacijalni
konglomerati.
BREAKONGLOMERAT
Srednjeklastine stijene (arenitiilipsamiti)imajunajeu
veliinusastojakaveliinepijeskaod0.06do2.0mm.Osnovni
tipjepjeenjak,kaoekvivalentpijesku.
Pjeenjaci imajuvelikuraznolikostmineralnogi
granulometrijskogsastava.Mogusadravatizrnaljunka,kaoi
sitnijeesticedimenzijaprahaiglinekojeinecementili
matriks.Sobziromnakoliinumatriksapjeenjacisedijele
na:istepjeenjakeiliarenite(matriks<15%)ineiste
pjeenjakeiligrauvake(matriks>15%).Bitnisastojci
pjeenjakasukvarc,feldspatiiodlomcistijena,asporedni
tinjci,karbonati,mineraliglinaitekiminerali.Najvaniji
sastojakgotovosvihtipovapjeenjakajekvarc.Najei
tipovi
pjeenjakasu:kvarcnipjeenjaci(preteitozrnakvarcai
malomatriksa),arkoze(zrnakvarcaifelspatasmalo
matriksa),grauvake(zrnakvarca,odlomcistijenaidosta
matriksa)ikalkarenitiilivapnenakipjeenjaci.
PJEENJAK
Sitnoklastine sedimentnestijene(lutitiilipeliti)imaju
esticeveliinemanjeod0.06mmiliesticeveliine
prahaigline.Najeestijenehomogeneteksturesu
siltiti,alisnateejlovi.Testijene
sadrevieod50%zrnacaiestica
dimezijaprahaigline(<0.06mm).
Podjelapelitnihsedimenatabazira
senameusobnimodnosima
sadrajaprahaigline,nastupnju
litifikacijeiteksturnimznaajkama.
Prahovnjak,muljnjakiglinjakimajudebeloslojevitudo
homogenuteksturu.
Lisnatiprahovnjak,muljnjakiglinjak(ejl)imaju
tankolaminiranudolisnatuteksturu.Prevladavajuidetritini
sastojaksitnozrnatihklastinihstijenajesuzrnakvarca.
Znaajnisastojcisuzrnafeldspataitinjaca.Cementje
najeekvarcinjegovvarijetet:opal(amorfan)ikalcedon
(kripotkristalast),kaoimineralnovezivonastalo
dijagenetskimprocesimaizmineralaglina.Nekivarijeteti
sadreznaajniudiokalcitnogcementapasenazivaju
kalcitinisiltit,klacitinimuljnjakisl.Posebnevrste
sitnozrnastihklastinihstijenasulesilapor.
Les(prapor) jehomogeni,obino
neslojeviti,slabookamenjenisediment.
Izrazitojeporozan(60%).Sadrinajee
uglatazrnaveliinesrednjegisitnog
praha,aumanjojmjerisitnogpijeskai
gline.Odmineralaprevladavajuzrna
kvarca.Lesauvelikimkoliinamaimau
istonojSlavoniji,BaranjiiSrijemu.
Nastaojetaloenjemeolskogmaterijala,
donesenogvjetromizvelikihudaljenosti
uledenimgeolokimrazdobljima
pleistocena.Openitosesmatrada
prahpotjeeodfluvioglacijalnih
sedimenata,odnosnomuljeva,
preostalihnakonpovlaenjavodai
leda.
Lapor jemijeana
karbonatnoglinovita
stijenasastavljenaod
razliitogodnosazrnaca
kalcitaiesticagline.
Laporomsesmatra
stijenakojasadrikalcit
i2080%gline.Laporismanjeod20%glinesu
kalcitombogatilapori,aonikojisadrevieod80%
glinesuglinoviti(glinombogati)lapori.Laporisu
vanasirovinazaproizvodnjucementa(3565%
kalcita).estisulitolokilanflia
FLI
Fli jeopisniterminzakompleksklastinihsedimentnihstijena
nastalihturbidnimtokovima,kojipratesnanodjelovanje
tektonike.Zaflinikomplekskarakteristinajesukcesivna
izmjenasitnozrnastihsedimenatakaotosuejlovi,siltitiilapori
spjeenjacima.Fli moe
sadravatibree,konglomeratei
vapnence.Nazivfliolikenaslage
rabisezasliankompleks
sedimentnihstijena.Fline
naslagepaleogenskestarosti
rasprostranjenesuujunim
dijelovimaHercegovine.
KAUSOBIOLITI