KONZERVACIJA I RESTAURACIJA KAMENA I KOSTI

KAMENA PLASTIKA
Konzervacija kamena jedna je od disciplina konzervacije i restauracije
predmeta kulturne batine. Konzervator treba poznavati osnovne vrste kamena,
tehniku obrade kamena te proces pri kojem kamena plastika propada.

to je to kamen, a to stijena?
Kamen je odvaljeni ili izvaeni dio stijene koja je prirodna nakupina
minerela od mnogo istovrsnih ili razliitih metala.
Kamen prema postanu stijene dijelimo na: eruptivne (intruzivi - granit,
efuzivi - bazalit), sedimentno kamenje (klastiti bree, kongloberai, areniti,
organogeni sedimenti koljke, agle) te metamorfite (orto i para kriljavci
mramor)
Fizika svojstva kamena su: boja, gustoa, vrstoa na tlak, svrstoa na
savijanje, vodoupojnost, poroznost, termika ekspanzija, otpornost na mraz te
otpornost na kristalizaciju soli.
KONZERVACIJA
Na naim podrujima veina graevnog kamena sadre stijene karbonatnog
kemijskog sastava, koje su razliitog podrijeta i sastava. Takve stijene nisu otporne
na kiseline, nego supodlone agresivnom djelovanju vlage i soli.
Vlaga djeluje na dva naina: neposredno (u obliku kie) te posredno (kao
medij za transport soli). Neposredno vaga kroz kiu uzrokuje eroziju (mehaniko
udaranje kapi na slabije estice u kamenu) i koroziju (kemijsko djelovanje vlage na
kamen).


Samobor grob Ivana Perkovia
erozijsko i korozijsko djelovanje kie na mramor



Kako bi se mogla ostraniti vlaga u kamenu i nastaviti s ostranjivanjem soli kao
posljedice vlaenja, potrebno je odrediti vrstu, izvor i intezitet vlaenja. Za tu svrhu tu su
instrumenti i metodologija obrade iinterpretacije mjernih poda.
instrument za mjerenje vlanosti

Prije odsoljavanja kamena treba sprijeiti dovod vlage koja transportira soli.



Metode odosljivanja topljivih soli iz kamena:
- etkanje,
- ispiranje vodenim mlazom,
- kupke u deioniziranoj (ili vodovodnoj) vodi,
- prskanje ili premazivanje otopinom barijeva hidroksida radi uklanjanja gipsa,
- prskanje ili premazivanje otopinom olovnog silikofluorida za uklanjanje sulfata,
klorida i karbonata
Ispiranje vodenim mlazom, to uklanja neistou s kamena ujedno i omekava
tamne naslage s kamena koje se kasnije lake oiste s vodom pod pritiskom.Zasoljen I
veoma prljav kamen mora se prskati vie dana kako bi se postigao uinak.Najbolji se
uinak postie vlaenjem vodenom maglicom tzv. spray.
Crkva sv. Marka, Zagreb


Metoda kupke u deioniziranoj vodi. Izvodi se u destiliranoj, deioniziranoj ili vodovodnoj
vodi. Voda se u kupki mjenja po potrebi, vie puta, a moe biti i zagrijavana. Kontrola
postupka izvodi se kemijskim analizama vodenog ekstrata.
Egipatska steala u
deioniziranoj vodi


Metoda prskanja ili premazivanja otopinom barijeva hidroksida radi uklanjanja
gipsa
Jupiterov hram, Split
Ovaj kasetirani svod je ponajprije ien vodom pod tkakom. Nakon sto su ostranjenji
kloridi, ostao je tetan kalcijev sulfat koji je tretiran barijevim hidrokidom i pretvoren u
netopivi barijev sulfat.
RESTAURACIJA

Restauracija je postupak koji see daleko u prolost kada se ova djelatnost nije smatrala
restauracijom u dananjem smislu tog pojma. Pod restauracijom se smatralo odravanje i popravci
te preventivne tehnike koje su sluile za ouvanje raznih predmeta. Naravno, restauracija se s
vremenom dokazala djelotvornom u odravanju predmeta u stanju to bliem izvornom. Njezin cilj
je to vie produiti ivotni vijek predmeta.
Restauracija se danas smatra djelatnou koja se temelji na etikom pristupu nekom
kulturnom dobru ili predmetu koji predstavlja neko prolo vrijeme. U svijetu se pojam
restauracija sve vie zamjenjuje nazivom konzervacija, jer se konzervacijom smatra
zaustavljanje vremenskog procesa starenja. Restaurator izrauje dijelove koji nedostaju,
ini ih gotovo neprimjetnima daljnjom obradom kako bi se uklopili u postojei materijal,
ini sve kako bi se postigao izvorni izgled predmeta.
katedrala sv. Jakova, ibenik (primjer restauriranja kamenog
krova na kupoli)