Fikret Muslimović - Lažovi I Ubice

Fikret Muslimovi
LAOVI
I
UBICE
Sarajevo, 2013. godine
Autor:
Fikret Muslimovi
Izdava:
Za Izdavaa:
Mustafa Polutak
Urednik:
Fikret Muslimovi
Lektor i korektor:
Nazif Osmanovi
DTP
Ermin Okeri
tamparija
A DESIGN doo - Sarajevo
Za tampariju
Sead Demirovi
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

94:355.40](497.6)1992/1995(093.2)

MUSLIMOVI, Fikret
Laovi i ubice / Fikret Muslimovi. - Sarajevo
: Udruenje za zatitu tekovina borbe za Bosnu i
Hercegovinu, 2013. - 576 str. : faks. ; 25 cm

Bibliografja: str. 559-567 i uz tekst. Registri.

ISBN 978-9958-819-12-4

COBISS.BH-ID 20715782
5
S A D R A J
UVOD .......................................................................................................................................................... 17
PRVI
DIO
SEFEROVA I RADONIEVA
DESTRUKCIJA NA TETU ODBRANE BIH
U TOKU ORUANE AGRESIJE
1. SEFEROVA NELOJALNOST CIVILNOJ VRHOVNOJ KOMANDI .............................................. 27
Kome je Sefer bio lojalan ako ve nije Izetbegoviu? ............................................................ 27
Sefer priznao da je kao Boris izvjetavao do septembra 1991.
za izvjetaje poslije treba ga pitati ....................................................................................... 27
ta treba zakljuiti iz Seferovog priznanja da je saradnik Boris? ..................................... 31
Zanimljiva usporedba Sefera Halilovia, Fahrudina Radonia i Fikreta Abdia ............ 33
Poseban dokumenat Slube dravne bezbjednosti o Seferovim puistikim namjerama ... 34
2. SEFER PREUZIMA I IRI PREDRATNE, RATNE I PORATNE
LAI BEOGRADSKOG REIMA ....................................................................................................... 37
Seferove lai putem Federalne TV potvruju da i dalje radi kao Boris ......................... 37
3. SEFEROV UTJECAJ NA DELALIA DA KRITINOG 26.10.93. GODINE
U SUKOBU SA MUP-om DRI TAOCE ........................................................................................... 39
Sefer se udruio sa neposlunim komandantima protiv Izetbegovia i Delia ................. 37
Uzimanje talaca je oblik terorizma - Sefer na strani terora ................................................. 40
Uloga Radonia na strani neposlunih protiv Izetbegovia i Delia ................................. 41
4. SNIMAK JAAREVIEVOG RAZGOVORA SA DELALIEM
JE DOKAZ O ZLOINIMA SEFERA I RADONIA .................................................................... 42
Delalievo svjedoenje o Seferu i Radoniu kao laovima i ubicama .............................. 42
Izazivanje sukoba unutar sistema odbrane - Sefer i Radoni pripremali vojni udar? .... 44
5. O SEFERU I RADONIU
SPECIJALNA INFORMACIJA BROJ 212, OD 18.10.1993. GODINE ........................................... 45
Sefer je bio velika opasnost za sistem odbrane od agresije .................................................. 45
Opasni sadraji Seferovog i Radonievog podrivanja sistema odbrane BiH ................... 46
6. OCJENA TABA VRHOVNE KOMANDE DA JE SEFER SMIJENJEN
RADI ZATITE INTERESA I BEZBJEDNOSTI ZEMLJE .............................................................. 49
7. LANOVI PREDSJEDNITVA O SEFEROVOJ I RADONIEVOJ
PODRIVAKOJ DJELATNOSTI ......................................................................................................... 51
Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva RBiH 1.11.1993. godine ..................... 51
Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva RBiH 14.12.1993. godine .................. 53
6
F I K R E T M U S L I M O V I
8. SUMNJIVO ANGAIRANJE FAHRUDINA RADONIA
U TABU VRHOVNE KOMANDE .................................................................................................... 55
Misteriozan dolazak Radonia u tab Vrhovne komande .................................................. 55
Radoni je imao svoj stav o tome koga treba ubiti ...............................................................56
Filigranska podudarnost djelovanja Sefera, Radonia i Fikreta Abdia ............................57
9. NEKI OD OSTALIH SADRAJA SEFEROVE I RADONIEVE
DESTRUKCIJE NA TETU ODBRANE BIH ..................................................................................... 58
Dokumenta VK podlijeu strogom reimu zatite, ali ih je Radoni nosio kud je htio .. 58
Radoni je hukao na destrukciju i neposlunost prema Izetbegoviu ............................ 58
to gore u sistemu odbrane BiH to bolje za agresora Seferov i Radoniev zadatak .... 59
Diskreditacija uglednih linosti u sistemu odbrane BiH zadatak Sefera i Radonia .... 60
10. SEFER I RADONI DJELUJU PO OBRASCIMA SPECIJALNOG RATA ................................ 61
Radoni je ucjenjivao predsjednika Izetbegovia ................................................................ 61
Dolaskom Delia u VK suen prostor za Seferovu i Radonievu destrukciju ............... 62
Hapenje Radonia ................................................................................................................. 63
epo spaava Borisa manipulirajui Udruenjem Sandaklija .................................... 63
Koja je bila ova a koja ona zaraena strana za Sefera, Radonia i Fikreta Abdia? .. 65
11. SEFEROVO I RADONIEVO ZVJERSKO BATINANJE
I NJIHOVI PLANOVI UBIJANJA LJUDI ......................................................................................... 66
Sefer i Radoni uvjereni da je Fikret Muslimovi stao na put njihovoj destrukciji ........ 66
Sadraj Seferovog i Radonievog tajnog plana ..................................................................... 68
Seferovi i Radonievi stravini zloini da bi iznudili iskaze protiv Izetbegovia,
Delia, engia, Alispahia, Muslimovia ........................................................................... 69
Sefer i Radoni u akciji fzike likvidacije i diskreditacije ljudi unutar Armije RBiH ... 69
Treba otkriti detalje Seferovog i Radonievog misterioznog plana ................................... 71
12. KOJA JE I KAKVA SEFEROVA I RADONIEVA MISIJA
KAO EPE I BORISA ................................................................................................................. 72
Sefer i Radoni su u sistemu odbrane izazivali i irili nepovjerenje prema Izetbegoviu .. 72
Poenta Seferovih i Radonievih lai: Izetbegovi je kriv za rat i stradanja u ratu ......... 73
Iskljuena je sluajnost istovremenog Seferovog i Radonievog dolaska u VK ............ 74
13. SEFER I RADONI IZAZIVAJU OPASNE SUKOBE MEU BONJACIMA ........................ 75
Seferov i Radoniev izazov je: Zavadi pa vladaj ............................................................... 75
Sefer i Radoni rade na tetu unutarbonjakih i
meunacionalnih odnosa u BiH ............................................................................................. 76
Seferovo i Radonievo opasno hukanje Bonjaka porijeklom iz Sandaka .................... 77
Sefer i Radoni ne znaju da Sandaklije u BiH sretno ive ............................................ 78
Izjave svjedoka da su Sefer i Radoni izazivali opasne sukobe meu Bonjacima ......... 78
14. SEFEROV I RADONIEV ORGANIZIRANI KRIMINAL
I NEPRIJATELJSKI RAD .................................................................................................................... 83
Da li je Sefer jo uvijek Boris i da li je Radoni jo uvijek epo? ............................... 83
Seferove i Radonieve ambicije da A. Izetbegovia uklone sa funkcije efa drave ........ 84
7
L A O V I I U B I C E
U spaavanju Sefera, Radoni se koristio metodama pritisaka i ucjena ........................... 84
Seferov i Radoniev kriminal u okviru plana da se ukloni Izetbegovi ............................ 85
Radonieva propaganda - da je odbrana BiH imala teroristiki karakter ........................ 85
15. KAKVE TAJNE PLANOVE SU IMALI I JESU LI KOGA UBILI SEFER I RADONI? ......... 86
Da li ubistvo Delalia ima veze sa Delalievim pismenim izjavama
o Seferu i Radoniu? ................................................................................................................ 86
Izazivanje sukoba unutar sistema odbrane i ubijanje likvidacije ljudi ............................ 87
Ko su Seferovi i Radonievi nalogodavci? ............................................................................ 88
16. ARIF PAALI JE BIO SVJEDOK O SEFEROVOJ DESTRUKCIJI
NA TETU ODBRANE BIH .............................................................................................................. 90
17. SAETAK O SEFEROVOJ ODGOVORNOSTI ZA ZLOINE ..................................................... 91
Raznim laima Sefer prebacuje svoju odgovornost za zloine na svoje saborce ............. 91
injenice o Seferovoj odgovornosti za zloine ...................................................................... 92
18. OKOLNOSTI ZLOINA U TRUSINI ............................................................................................... 94
Oblici Seferove odgovornosti za zloine i posljedice po odnose Bonjaka i Hrvata ......... 94
Sefer je komandovao jedinicama kada su se dogodili zloini u Trusini ............................. 95
Ponaanje HVO-a pogodovalo nastanku haotinog stanja u kome je oteana kontrola .. 96
Dokazi da je Sefer eliminirao Komandu 4. korpusa iz sistema komandovanja ................ 97
Opasni motivi Seferovog laganja - da su snage HVO slabe i da ih zato treba napasti ..... 98
Sefer lae da nije komandovao samo je on mogao narediti manevar
iz zone jednog u zonu drugog korpusa ................................................................................... 99
Sefer je izazivao nered u sistemu komandovanja ................................................................ 100
Dokumenta HVO-a o stanju u Trusini na dan zloina i kasnije ........................................ 101
Zahtjevi Zuke da se zatite civili ............................................................................................ 103
Miljenje franjevaca u Konjicu i problem njihove zatite ................................................... 104
Zahtjevi Zuke, Guia i ibe da se zatite civili, posebno franjevci ................................. 106
O razmjeni zarobljenika ......................................................................................................... 109
Dokaz da je Sefer znao za zloine u Trusini odmah nakon to su se dogodili ............... 110
Sporazumi Hrvatska BiH .....................................................................................................114
19. OKOLNOSTI ZLOINA U GRABOVICI I UZDOLU ................................................................ 118
Neki raniji pokuaji deblokade Mostara .............................................................................. 118
Struni tim inspekcija i Istureno komandno mjesto (IKM) u Jablanici ........................ 121
Sefer je mrzio Delia, ignorirao njegove naredbe i o istim pitanjima donosio svoje ..... 124
Sefer je prekoraio dobivene ovlasti da komanduje ............................................................ 125
Podreeni komandanti znali da Sefer komanduje sa IKM u Jablanici ............................ 128
Seferova samovolja i nestrunost .......................................................................................... 128
Sefer je naredio da jedinice iz Sarajeva (1.k) dou u rejon Jablanice ................................ 129
Seferovi motivi su bili prljavi i opasni .................................................................................. 130
Prije zloina Sefer je lano uvjeravao da snosi odgovornost za
posljedice svojih naredbi ........................................................................................................ 131
Sefer nije izvravao stavove Delieve naredbe o izvjetavanju i konsultiranju ............. 132
8
Provedba Seferovih nareenja za dovoenje jedinica 1. korpusa u rejon Jablanice ....... 135
Dvije direktive kao dokaz o Seferovoj odgovornosti
za zloine u Grabovici i Uzdolu ............................................................................................ 137
Seferovo prebacivanje odgovornosti za zloine sa sebe
na svoje nadreene i podreene ............................................................................................ 153
Formiranje OG Sjever 2 ...................................................................................................... 155
Sefer je naruavao elementarne principe funkcioniranja vojne organizacije .................. 160
Sefer je unitavao legalni sistem komandovanja ................................................................. 160
Neki od svjedoka pred Hakim tribunalom da je Sefer komandovao operacijom ......... 161
Sefer je znao za rizina ponaanja pripadnika Cacine i eline jedinice .......................... 162
Seferov nemar u pogledu zatite civila .................................................................................. 163
Jedino Sefer je mogao kontrolirati Cacino i elino ponaanje ......................................... 163
Obaveza Bonjaka prema Seferovoj moralnoj i disciplinskoj
odgovornosti za zloine .......................................................................................................... 165
Sefer je direktno komandovao odredom Zulfkar ........................................................... 167
SOPNVK nije bio u sastavu 6. korpusa ............................................................................. 177
Sefer je proizvodio haos u sistemu komandovanja .............................................................. 181
Greke u odreivanju statusa dr. Safeta ibe ...................................................................... 187
Teko je nai primjer Seferovog ispravnog postupka u sistemu komandovanja ............ 189
Sefer je bio u Jablanici na dan zloina u Grabovici ............................................................ 190
Komandanti jedinica uee u borbi uslovili da im komanduje samo Sefer ................... 191
20. DOGAAJI NAKON IZVRENIH ZLOINA U GRABOVICI I UZDOLU ............................ 192
Seferov povratak u Sarajevo nakon zloina u Grabovici i Uzdolu .................................... 192
Rezultati 4. korpusa nakon Seferovog odlaska iz Jablanice ............................................... 193
Neki sigurnosni problemi na podruju Konjica i Jablanice,
septembra 1993. godine .......................................................................................................... 201
Sefer nije poduzeo mjere prema poiniocima zloina ....................................................... 202
Kako je Deli saznao za zloine u Grabovici i Uzdolu i kako je reagirao? ...................... 205
Seferovo odbacivanje Delievih nareenja povodom zloina u Grabovici i Uzdolu ..... 207
Svjedoenja da je Sefer prikrivao da su izvreni zloini .................................................... 208
Seferov odnos prema Deliu nekorektan i protivan principima vojne profesije ............ 209
Seferovo prebacivanje odgovornosti na Guia ................................................................... 211
21. SEFEROV SRAMNI IZVJETAJ STR. POV. BR. 1167-001-311
OD 20.09.1993. GODINE .................................................................................................................. 214
22. SEFEROVE LAI U PISMU DELIU ............................................................................................ 224
Povod i okolnosti Seferovog pisma Deliu .......................................................................... 224
Glavni sadraji Seferovog pisma Deliu ............................................................................... 225
Pismo Deliu je izraz Seferovog skidanja sa sebe odgovornosti za zloine ..................... 226
Svojim ponaanjem Sefer je Armiju RBiH afrmirao kao bonjaku ............................... 228
23. SEFEROVE LAI U PISMU LANOVIMA PREDSJEDNITVA RBIH .................................. 230
24. SEFEROVE LAI U SVOJOJ KNJIZI NIJE KRIV ...................................................................... 240
9
Kako Sefer usporeuje sebe sa narodom, Armijom i dravom BiH? ............................... 240
Seferovo nasilje metodama muenja i ubijanja .................................................................... 241
Seferove lai o nacionalnom sastavu Armije RBiH ............................................................ 242
Sefer lae da nije komandovao operacijom Neretva 93
u kojoj su poinjeni zloini .................................................................................................... 244
O mjestu suenja Seferu ......................................................................................................... 244
Seferova propagandna teza o karakteru rata u BiH ista kao agresorska ........................... 244
Seferove lai protiv Bonjaka da su nacionalisti .................................................................. 245
Sefer lae da je bio prvi komandant bosanske armije
i da je on lino njen stvoritelj .............................................................................................. 245
Seferove besmislice ................................................................................................................. 246
Seferova la da je juna 1993. Armija RBiH kontrolirala 50% teritorije BiH .................... 247
Seferove lai da nije imao vremena poduzeti mjere protiv poinilaca zloina ............... 248
I agresorska i Seferova propaganda isto optuuju Izetbegovia za teroristika djela ..... 249
Seferovo angairanje Asima Dambasovia da lae ........................................................... 250
Sefer je destruktivno utjecao na Muana Topalovia Cacu i Ramiza Delalia elu ...... 252
Prema Seferovoj propagandi izdajnici su upravo oni koji su
zasluni u odbrani BiH ........................................................................................................... 254
Seferov kukaviluk .................................................................................................................. 254
Sefer lae da je utjecao na formiranje Hakog tribunala ................................................... 255
25. SEFEROVO NARUAVANJE ODNOSA ARMIJE RBIH I POLICIJE ....................................... 255
DRUGI
DIO
DESTRUKCIJA NA TETU DRAVE BIH
POSLIJE RATA
1. KARAKTER RADONIEVOG SAVEZA ZA BOLJU BUDUNOST BIH ............................. 261
2. RADONIEVO SLIJEENJE VELIKOSRPSKE POLITIKE
PREMA MEUNARODNOJ ZAJEDNICI ....................................................................................... 263
3. RADONIEVA FRAZA: KRIZA JE ANSA .............................................................................. 264
4. RADONIEVA KANDIDATURA
ZA LANA PREDSJEDNITVA BIH APSURD ......................................................................... 266
5. SEFEROVO I RADONIEVO DJELOVANJE SE UKLAPA
U AGRESORSKE TENJE PROTIV BIH ......................................................................................... 267
Uasne posljedice Radonievog laganja ............................................................................. 267
Smisao Radonievog medijskog terora .............................................................................. 268
Radoni medijski podrava i agresorsku propagandu i mrzitelje Alije Izetbegovia .... 268
Zanimljiva podudarnost ponaanja Sefera, Radonia i Fikreta Abdia ......................... 269
10
6. RADONIEVO I SEFEROVO IZMILJANJE I IRENJE
LAI NA TETU DRAVE BIH ........................................................................................................ 269
Koja obavjetajna sluba stoji iza Seferovog i Radonievog laganja? ............................. 269
Dolaskom u BiH, Sefer i Radoni se nisu identifcirali sa vrijednostima bh. drutva .. 270
Zanimljiva podruja Seferovog i Radonievog laganja ..................................................... 271
Karakter Seferovog i Radonievog kokoarenja ............................................................. 272
7. SEFEROVA PROPAGANDA ISTA KAO PROPAGANDA AGRESORA NA BIH ...................... 273
Agresorska propaganda protiv zajednikog ivota s ciljem nestanka drave BiH .......... 273
Zajedniki ivot mogu i nuan ............................................................................................. 273
Djelovanje agresora s ciljem da u sistemu odbrane BiH ne bude Srba i Hrvata ............... 274
Dokazi protiv Seferovih lai o nacionalnom sastavu Armije RBiH .................................. 275
8. NEKI OD SADRAJA RADONIEVE DESTRUKCIJE NA TETU DRAVE BIH .............. 276
9. RADONI DJELOVAO PROTIV REFORMI USTAVA BIH ...................................................... 277
Za isti problem glasai kaznili Silajdia a nagradili Radonia ............................... 277
Nuno je da Bonjaci imaju politiko pamenje o Radonievoj destrukciji ................... 278
10. O RADONIEVOJ INICIJATIVI ZA LUSTRACIJU ................................................................ 279
Uope o lustraciji u vezi sa Radonievim stavovima ......................................................... 279
Radonievi stavovi o lustraciji po principu kao to lopov vie drite lopova .............. 281
Radonieva pria o lustraciji uraunljiva, a Lagumdijina neuraunljiva ...................... 281
Radonievo zalaganje za lustraciju je sumnjivo i bezobrazno? ........................................ 282
Crnogorski komunisti kojima je pripadao Radoni su bili faktor agresije i ne mogu
sankcionirati bh. komuniste koji su bili faktor odbrane BiH ............................................ 283
Kako Radoni zastrauje? ..................................................................................................... 283
Po elji Radonia, lustracija bi bila ponienje za branitelje BiH ..................................... 284
11. RADONIEVE LAI PROTIV KARAKTERA ODBRANE BIH ............................................ 285
Radonieva propaganda u korist agresorske teze - da je u BiH bio graanski rat ....... 285
Laov Radoni i Wikileaks ................................................................................................... 286
Radoni propagira da je odbrana BiH teroristikog karaktera ........................................ 286
Radoni ne potuje autoritete legalnih organa vlasti BiH ................................................ 287
Radoni i Dodik propagiraju da B. Izetbegovi djeluje s ciljem
da u BiH bude islamski poredak ............................................................................................ 288
Radoni prieljkuje pobunu naroda u BiH po uzoru na arapsko proljee ............... 290
12. MUHAMED FILIPOVI KAO GLASNOGOVORNIK
RADONIA I NJEGOVOG SBB-a .............................................................................................. 290
13. RADONIEVE I FILIPOVIEVE LAI - DA SU
IZETBEGOVIA SPRIJEILI U NAKANI PODJELE BIH ......................................................... 292
Zato akademik Filipovi lae po elji Radonia? .............................................................. 292
ta je zbliilo Radonia i Filipovia da zajedno lau protiv Izetbegovia? ..................... 292
Radoni i Filipovi lau u vezi Bonjakog sabora ............................................................ 294
Zato i kako Radoni nagrauje Filipovia? ....................................................................... 298
11
14. KARAKTER I POLITIKE POSLJEDICE LAGUMDIJINOG
POVEZIVANJA SA RADONIEM ............................................................................................. 300
Povezivanjem sa Radoniem, sebe kompromitirao Lagumdija ..................................... 300
Radoni je imao glavnu ulogu da Lagumdija i Dodik iz sukoba uu u saradnju ....... 302
15. LAGUMDIJA I RADONI ISKRIVLJENO PREDSTAVLJAJU
KARAKTER ODBRANE BIH .......................................................................................................... 304
Radoni i Lagumdija rehabilitiraju agresore na BiH ....................................................... 304
16. OSNAENA SUBVERZIVNA, PODRIVAKA
POZICIJA FAHRUDINA RADONIA ....................................................................................... 312
Radoni i velikosrpska politika ............................................................................................ 312
Tvrdnje da je Radoni i dalje eksponent stranih obavjetajnih slubi ............................ 313
17. ZATO RADONI, DODIK I LAGUMDIJA
ISTO PROPAGIRAJU PROTIV IRANA? ....................................................................................... 315
Radoni koristi velikosrpskoj politici .................................................................................. 315
Radoni, Lagumdija i Dodik iskrivljeno predstavljaju politiku odbrane BiH ............. 316
Za Radonia i Filipovia, vehabije su legitiman pravac islama u BiH ............................ 317
Identino, Fahrudin Radoni i Zlatko Lagumdija ........................................................... 318
Identino, Fahrudin Radoni i Milorad Dodik .................................................................. 320
Fahrudin Radoni za BiH opasan igra na strani velikosrpske politike .................. 321
18. RADONIEVO POLITIKO PARTNERSTVO SA DODIKOM ............................................. 324
Muhamed Filipovi udan laov po elji Radonia ........................................................... 324
Suptilnost Radonieve propagande ..................................................................................... 324
19. RADONIEVI NAPADI NA IZVORNE IDEJE KOJE
SIMBOLIZIRAJU IME ALIJE IZETBEGOVIA ........................................................................... 325
Upotrebom Filipovia, Radoni podriva temelje politike Izetbegovia u odbrani BiH .. 325
Radonievi kriteriji za negativno etiketiranje medija koji mu se ne dopadaju ............. 326
20. RADONI REHABILITIRA VELIKODRAVNE
PREDRATNE, RATNE I PORATNE POLITIKE ........................................................................... 327
Radoni je podravao vehabije do teroristikog napada na Ambasadu SAD u Sarajevu .. 327
irenjem mrnje prema Iranu, Radoni se dodvorava Americi, to ini i Dodik ......... 328
21. RADONIEVI STAVOVI O GREKAMA SDP-a NA ELU SA LAGUMDIJOM ............ 331
Pogrena politika Lagumdije prema Hrvatima je korisna za Radonia ........................ 331
Radoni se obradovao Komievim naputanjem SDP-a ................................................. 332
La je u osnovi Radonievih protivurjenih stavova o Izetbegoviu .............................. 333
22. LAGUMDIJA I RADONI PRIMJENJUJU
ISTI MODEL PODRIVAKOG DJELOVANJA ............................................................................. 333
Radoniev i Lagumdijin model propagande po principu drite lopova ................... 333
Radoni zlurado objavljuje Filipovieve i Lagumdijine napade na A. Izetbegovia ... 334
23. MUHAMED FILIPOVI SE KOMPROMITIRA
SLUEI SBB-u FAHRUDINA RADONIA ............................................................................. 336
Filipovi e imati tetu od Radonievog tepanja ............................................................... 336
12
24. POLITIKI ZAOKRETI I NEIZVJESNOSTI
KAO PROIZVOD RADONIEVE SUBVERZIVNE ULOGE .................................................. 337
Radonieva uloga u naglom prevazilaenju sukoba izmeu Dodika i Lagumdije ..... 337
Radoni je upotrijebio reisa Ceria ..................................................................................... 338
Radoni je apsolutno nezainteresiran za opstanak drave BiH ....................................... 339
Radoni je uveo Lagumdiju u opasnu politiku protiv BiH ............................................ 340
25. RADONI DJELUJE U KORIST RS-a PROTIV DRAVE BIH .............................................. 342
26. RADONIEVA SIGURNOSNA PROVJERA
ZA MINISTRA I POLITIKI IZAZOVI ESTOLANE KOALICIJE ............................................. 345
27. RADONIEVA I LAGUMDIJINA TAKTIKA PRIDOBIJANJA
PODRKE OD STRANE ZAPADNIH FAKTORA MEUNARODNE ZAJEDNICE ............. 350
Radonieva i Lagumdijina brutalnost napada putem teze o desnoj frakciji ............ 350
Amerika nee nasjesti na hotaplerski trik Radonia, Lagumdije, Dodika ................. 350
iri geopolitiki kontekst Radonieve i Lagumdijine propagande o desnoj frakciji ... 351
Radoni i Lagumdija pretjerano lano svjedoe o stanju bonjakog naroda ............ 352
Radonieva i Lagumdijina nezrelost i/ili zlonamjernost je ekstremno opasna .......... 353
28. NEKE BONJAKE GREKE OD IZBORA 2010. I ARGUMENTI
ZA PREDVIANJA NESTANKA BIH ........................................................................................... 355
Ko je i s kojim ciljem pogoravao odnose izmeu Hrvata i Bonjaka .............................. 355
Zajedniki ivot je veliki izazov nespojiv sa Radonievim prljavim motivima ............ 355
29. SUBVERZIVNI CILJEVI RADONIA I LIDERSKA POZICIJA IZETBEGOVIA ............ 356
Radoni je usmjeren protiv svega to je korisno za BiH ................................................... 356
Smisao Radonievih direktnih i indirektnih napada na Izetbegovia ............................ 357
Radonieva elja da se domogne Tihia protiv Izetbegovia ........................................... 358
30. POVJERENJE GRAANA U IZETBEGOVIA
META JE RADONIEVOG PODRIVANJA ................................................................................ 361
Radoni vodi propagandnu operaciju protiv povjerenja graana u Izetbegovia ......... 361
Provjera graanskog povjerenja na izborima 2014. e razoarati Radonia ................. 362
Radoni eli da se unutar SDA Tihi suprotstavlja Izetbegoviu i obratno ................... 364
31. IDENTINOST RADONIEVIH I DODIKOVIH IZJAVA
O VEHABIJAMA, PROTIV SDA, IZETBEGOVIA I ISLAMSKE ZAJEDNICE ..................... 366
Poslije napada na Ambasadu SAD u Sarajevu, Radoni prestao podravati vehabije: .. 366
32. U ULOZI MINISTRA, RADONI STRANAKI PROPAGIRA, IZOSTAVLJAJUI
MJERE PREMA IZVORIMA I NOSIOCIMA STVARNIH SIGURNOSNIH PRIJETNJI ........ 368
Apsurdni ministar sigurnosti, Radoni, uporno lae ........................................................ 368
Radonievim dolaskom na poziciju ministra sigurnosti poveana ugroenost BiH ... 369
Sa Radoniem kao ministrom, sistem sigurnosti BiH ulazi u funkcionalnu suprotnost .. 370
33. SIGURNOSNE DIMENZIJE RADONIEVE PROPAGANDE
O DOLASKU VEHABIJA U BIH ...................................................................................................... 371
Agresorska i Radonieva propaganda isto tumae o dolasku vehabija u BiH ............... 371
Muhamed Filipovi u funkciji Radonieve propagande o vehabijama ........................... 371
13
34. PERIODIZACIJA RADONIEVOG ODNOSA PREMA VEHABIJAMA ............................. 372
35. DOGOVOR ESTORKE U BRISELU 23.03.2013. GODINE .................................................... 373
36. RADONIEVA UPOTREBA ISLAMSKE ZAJEDNICE ............................................................ 378
37. POLITIKI PROBLEMI BONJAKA U SANDAKU
I TEMELJNA POLITIKA PITANJA ............................................................................................. 382
38. NEKOMPETENTNO I TETNO DJELOVANJE U SANDAKU .............................................. 383
39. ZUKORLIEV EKSTREMIZAM .................................................................................................... 387
TREI
DIO
REAGIRANJA
NA SEFEROVE I RADONIEVE
KLEVETE
1. REAGIRANJE NA RADONIEVE KLEVETE
U DNEVNOM AVAZU, OD 13.10.2006. GODINE .................................................................... 395
2. PRVO PISMO REISU-L-ULEMI U POVODU RADONIEVIH KLEVETA ........................... 396
3. DRUGO PISMO REISU-L-ULEMI U POVODU RADONIEVIH KLEVETA ....................... 399
4. ZAHTJEV ZA DIREKTNO UEE U EMISIJI FEDERALNE TV 60 MINUTA
RADI ODGOVORA NA KLEVETE .................................................................................................. 403
5. OBAVJETENJE REGULATORNOJ AGENCIJI ZA KOMUNIKACIJE
O KLEVETNIKOJ PRAKSI FEDERALNE TV .............................................................................. 404
6. PRIJAVA REGULATORNOJ AGENCIJI ZA KOMUNIKACIJE
PROTIV FEDERALNE TV ZBOG NEPOTIVANJA KODEKSA .............................................. 405
7. REAGIRANJE NA KLEVETE SEFERA HALILOVIA
PUTEM OSLOBOENJA ............................................................................................................... 406
8. REAGIRANJE NA KLEVETE SEFERA HALILOVIA
I MUNIRA ALIBABIA U EMISIJI FEDERALNE TV POTENO .......................................... 413
9. SVJEDOENJE GENERALA RASIMA DELIA
O DESTRUKTIVNOM PONAANJU SEFERA HALILOVIA ................................................... 415
10. REAGIRANJE KOMANDANTA 101. BRIGADE IBRAHIMA DERVIEVIA
NA KLEVETE SEFERA HALILOVIA I MUNIRA ALIBABIA
U EMISIJI FEDERALNE TV POTENO ..................................................................................... 420
11. REAGIRANJE GENERALA MUSTAFE POLUTKA
NA SEFEROVE LAI U INTERVJUU OSLOBOENJU .......................................................... 422
12. ODGOVORI FIKRETA MUSLIMOVIA U EMISIJI FEDERALNE TV
ODGOVORI GENERALA NA KLEVETE SEFERA HALILOVIA
U EMISIJI GENERALI .................................................................................................................... 423
Nuan odgovor na brutalne lai Sefera Halilovia u monologu putem Fedaralne TV ...... 423
Seferove preokupacije su besmislice daleko od sutinskih pitanja odbrane BiH ............ 423
Sefer je razoaran to je demantiran u laima protiv F. Muslimovia u vezi Rekia ...... 425
14
Seferova la o teritorijama pod kontrolom Armije R BiH .................................................. 427
Stanje u Armiji RBiH se stabiliziralo nakon to je Sefer otiao iz njenih redova ............ 428
Seferove lai o gubitku teritorija poslije njegovog naputanja Armije RBiH ................... 428
Zagonetna Seferova podrka Tumanu, uz osude i mrnju prema Izetbegoviu ........... 429
Seferove lai o islamizaciji Armije R BiH ............................................................................ 430
Seferove lai o mudahidinima ............................................................................................. 431
O ukljuivanju ofcira JNA u odbranu BiH ......................................................................... 432
Odbranu BiH su organizirale glavne voe politikog pokreta, na elu sa Izetbegoviem ... 432
Seferova propaganda o ofcirima koji su naputali JNA, ustvari agresorska propaganda .... 434
Seferove lai o mom naputanju JNA .................................................................................... 435
Antipatriotski i amoralni smisao Seferove mrnje prema Izetbegoviu ........................... 437
Rizici zbog Seferove nelojalnosti politikim autoritetima odbrane BiH ........................... 438
Seferov udar na karakter odbrane BiH od oruane agresije ............................................... 440
Rizici zbog Seferove negativne uloge unutar Sarajeva ........................................................ 441
Odnos Sefera prema demokratskim institucijama ............................................................. 444
Smjena Sefera je bila spas za BiH .......................................................................................... 445
13. TELEVIZIJSKI SNIMLJEN A NEOBJAVLJEN INTERVJU
FIKRETA MUSLIMOVIA ZA EMISIJU POTENO, UREDNICE DUKE JURII ........ 447
Molba Duke Jurii za intervju ............................................................................................ 447
Odgovori Fikreta Muslimovia na pitanja urednice Duke Jurii .................................. 449
ETVRTI
DIO
DOKUMENTI
1. Prilog broj 1.: IZJAVA MUSTAFE ANDIA ............................................................................... 461
2. Prilog broj 2.: KOPIJA LANKA U OSLOBOENJU: NIJE VRAG DA JE
FAHRUDIN RADONI EPO .................................................................................................. 464
3. Prilog broj 3.: KOPIJA TEKSTOVA AGENCIJSKIH VIJESTI
O SVJEDOENJU EJLE JUGO DA JE FAHRUDIN RADONI
PRIPREMAO UBISTVO RAMIZA DELALIA ELE I DA JE LAN MAFIJE ......................... 465
4. Prilog broj 4.: IZJAVA SEFERA HALILOVIA PRIZNANJE DA JE SARADNIK BORIS
(STRANICE 5., 7., 13., 15., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37., 43., 44., 45., 46., 47.) .......... 467
5. Prilog broj 5.: IZJAVE RAMIZA DELALIA ELE ....................................................................... 486
Izjava Ramiza Delalia ele od 29.10.1993. ......................................................................... 486
Dopuna izjave Ramiza Delalia ele od 29.10.1993. .......................................................... 490
Dopuna izjave Ramiza Delalia ele od 8.11.1993. ........................................................... 502
6. Prilog broj 6.: DOKAZ DA SU AUTENTINE PISMENE IZJAVE
RAMIZA DELALIA ELE .............................................................................................................. 505
15
7. Prilog broj 7.: IZJAVA AUEVI ELMEDINA ............................................................................ 506
8. Prilog broj 8.: IZJAVA JUKI IZETA OD 29.10.1993. GODINE ................................................. 509
9. Prilog broj 9.: DOPUNA IZJAVE JUKI IZETA 30.10.1993. GODINE ..................................... 514
10. Prilog broj 10.: IZJAVA ROVANIN MLAE 28.10.1993. ......................................................... 517
11. Prilog broj 11.: NEKE OD STRANICA SPECIJALNE INFORMACIJE
UPRAVE BEZBJEDNOSTI TABA VRHOVNE KOMANDE ....................................................... 528
12. Prilog broj 12: SVJEDOENJE EJLE JUGO: FAHRUDIN RADONI
ODLUIO DA RAMIZ DELALI ELO BUDE UBIJEN ........................................................... 531
13. Prilog broj 13.: DOKUMENAT ZVANINE OCJENE GENERALTABA
DA JE SEFER SMIJENJEN ZBOG INTERESA BEZBJEDNOSTI ZEMLJE .............................. 532
14. Prilog broj 14.: IZVJETAJ O PODACIMA KOJE JE SEFER HALILOVI,
JULA 1991.GODINE, KAO SARADNIK BORIS, DOSTAVIO
KONTRAOBAVJETAJNOJ SLUBI JNA ...................................................................................... 533
15. Prilog broj 15.: IZVJETAJ O PODACIMA KOJE JE SEFER HALILOVI,
SEPTEMBRA 1991., KAO SARADNIK BORIS, DOSTAVIO
KONTRAOBAVJETAJNOJ SLUBI JNA ...................................................................................... 536
16. Prilog broj 16.: TRETMAN SEFERA HALILOVIA, KAO SARADNIKA BORIS,
U JEDNOM OD PLANOVA KONTRAOBAVJETAJNE SLUBE JNA ................................... 538
17. Prilog broj 17.: JEDAN OD DOKAZA KAKO JE SEFER RASKALAENO
TROIO NOVAC NAMIJENJEN ZA ODBRANU BIH ................................................................ 539
18. Prilog broj 18.: TEKST TONSKOG SNIMKA RAZGOVORA
JUSUFA JAAREVIA SA UHAPENIM RAMIZOM DELALIEM ELOM ....................... 540
19. Prilog broj 19.: NAREENJE KOJIM JE DELI OVLASTIO SEFERA
DA KOMANDUJE JEDINICAMA U BORBAMA KADA SU SE
DOGODILI ZLOINI U GRABOVICI I UZDOLU .................................................................... 549
20. Prilog broj 20.: SEFEROVA DIREKTIVA ZA OPERACIJU U KOJOJ SU SE
DOGODILI ZLOINI U GRABOVICI I UZDOLU .................................................................... 550
21. Prilog broj 21.: SEFEROVO OVLATENJE DA SALKO GUI I ZULFIKAR ALIPAGO
KOMANDUJU JEDINICAMA OD IGMANA DO DRENICE ................................................. 554
22. Prilog broj 22.: DOKUMENAT O SRBIJANSKOM ZAHTJEVU BRITANSKIM VLASTIMA
ZA EKSTRADICIJU U SLUAJU DOBROVOLJAKA ............................................................... 555
23. Prilog broj 23.: EVIDENCIONI LIST ZA SEFERA HALILOVIA
KAO SARADNIKA BORIS ........................................................................................................... 556
IZVORI ...................................................................................................................................................... 559
INDEKS LINIH IMENA ....................................................................................................................... 569
BIOGRAFIJA AUTORA .......................................................................................................................... 575
16
17
U V O D
Oekivao sam da e klevete od strane Sefera Halilovia i Fahrudina
Radonia prestati nakon to je 2006. godine izala iz tampe moja knjiga
Argumenti i sjeanja o ratu i nakon to sam u tri nastavka serije Federalne
TV, pod nazivom Odgovori generala za javnost rasvijetlio njihove lai
u korist mrzitelja BiH, a na tetu interesa da se putem istine afrmiraju
vrijednosti, faktori i autoriteti odbrane BiH. I pored toga, brutalne lai i
klevete. Sefer i Radoni su intenzivirali od 2012. godine. Izazvali su me
da ponovo odgovorim iznoenjem novih argumenata o njihovoj neasnoj
ulozi podrivanja temeljnih vrijednosti drutva i drave BiH, pa sam
karakter njihovog laganja objasnio i putem Osloboenja, od 19.02.2013.
godine. Ovom knjigom nemam ambiciju da postignem efekat odvraanja
od nastavka njihovih lai. Cijenim da su oni temeljito poraeni, ali da su
kao ranjene zvijeri i dalje opasni. Treba im se suprotstavljati i od njihove
destrukcije zatititi, to upravo inim ovom knjigom.
Dakle, u Seferovom i Radonievom nerazumnom i nemoralnom
ponaanju nalazim opravdanje da ovom knjigom, pod naslovom Laovi
i ubice, ukaem na razne injenice koje graani BiH trebaju znati i imati
u vidu, posebno ako ve poklanjaju bilo kakvu panju njihovim laima i
obmanama. Svoja razmatranja temeljim na neoborivim argumentima
kojima se dokazuje njihov destruktivni rad na tetu BiH i njenih graana,
tokom i poslije rata.
S obzirom na vei obim raspoloive dokumentacije o Seferovoj i
Radonievoj destrukciji, ni ovom knjigom nisam mogao sve to je bitno
uiniti dostupnim za javnost. Ali, imajui u vidu da e oni dok su ivi
klevetati i lagati, i ja u ostatak svog ivota posvetiti rasvjetljavanju njihovog
subverzivnog, podrivakog i neprijateljskog ponaanja prema dravi BiH i
bosanskohercegovakom drutvu u cjelini.
Znam da su i Sefer i Radoni tuni to sam jo uvijek dobrog
opeg i mentalnog zdravlja, nunog za borbu protiv zla koga oni ine.
Trebaju se zabrinuti jer je otkriven njihov raniji pokuaj da me ubiju, to
dokazujem i objanjavam putem ove knjige. Ako bi se neto u tom smislu
ipak dogodilo, oni znaju da bi, ako je Bosna i Hercegovina imalo normalna
drava, policijska i pravosudna istraga bila usmjerena prema njima, pa su
odloili, ali nisu odustali od svojih elja i zloinakih planova. Upravo radi
takvih svojih planova, prljavim i intenzivnim laima podrivajui moralne i
18
etike osnove drutva, Sefer i Radoni ele da Bosna i Hercegovina bude
to manje normalna drava. Zato treba da zabrinjava to je Radoni postao
ministar sigurnosti i to je izgradio svoje pozicije u pravosuu BiH, iako
je opepoznato da se on unutar mafjakog podzemlja bavio likvidacijama
ljudi.
U namjerama da me ubiju, Sefer i Radoni su motivirani (a)
eljom da se osvete jer smatraju da sam 1993. godine imao kljunu ulogu
u pripremi Seferove smjene sa elne funkcije u Armiji RBiH, i (b) eljom
da uklone prepreku svom daljem rovarenju na tetu drave BiH. Moja je
velika srea to Ramiz Delali elo nije imao dovoljno vremena i pogodne
anse da realizira Seferovu i Radonievu narudbu ubistva, na ta je bio
spreman sve do 26.10.1993. godine, kada je uhapen. Tada je istranim
organima detaljno opisao kako su ga Sefer i Radoni hukali na ubijanje,
ne samo mene nego i drugih. Takoer je detaljno opisao kako su Sefer
i Radoni izazivali oruane sukobe unutar sistema odbrane BiH, to je
imalo krvave posljedice. Tada je, usljed njihovog djelovanja, Sarajevo bilo
na ivici unutarnjeg oruanog sukoba u kome bi, da im se nije stalo na put,
bilo krvi do koljena, to bi agresori sa okolnih brda radosno doekali.
I Sefer i Radoni u svojoj propagandi olahko, bez ikakvih
argumenata, ljude kvalifciraju ubicama, mafjaima, lopovima ... pored
ostalog, i s ciljem da odvrate javnost od pomisli da su upravo oni ubice,
mafjai, lopovi ... Ovom knjigom, u ijem je naslovu, pored rijei laovi i
rije ubice, detaljno razjanjavam razne argumente koje javnost ubudue
nee ni moi ni smjeti ignorirati. Rije laovi u naslovu ne trebam
posebno komentirati. Zato sam u naslovu upotrijebio i rije ubice moe
se proitati u raznim dijelovima ove knjige, u vezi ega je najzanimljivija
obimna pismena izjava Ramiza Delalia ele. Pored ostalog, on je uvjerljivo
priznao da su ga Sefer Halilovi i Fahrudin Radoni hukali da ubija
njima nepodobne osobe, a meu njima i mene dok sam obavljao funkciju
naelnika Uprave bezbjednosti taba Vrhovne komande. To znai da su
planirali atentat, to je klasini oblik terorizma. Ustvari, oni su zlostavljai.
Ve dvije decenije monstruozno lau protiv mnogih ljudi, uznemiravajui
i njih i njihove najblie, to je oblik psihikog zlostavljanja. Meutim, oni
nisu samo psihiki zlostavljai. Oni su provodili i fziko zlostavljanje.
Nikako drugaije se ne moe nazvati, nego upravo zlostavljanjem, uasno
premlaivanje Ahmeda Tabaka, Ibrahima Dervievia, Seada Rekia,
Anevski Stevana ... a u jednom od tih sluajeva u akciju zlostavljanja
19
Sefer je ukljuio i svog malodobnog sina. Sve su to njihova zlodjela koja
pojaavaju razloge da ih treba kvalifcirati ubicama.
Dok kleveu, Sefer i Radoni dobro znaju da lau. Ako su
nemoralni, ne znai da su glupi jer znaju da e dobiti moj argumentiran
i temeljit odgovor. udno bi bilo da su, iako pametni, raunali da moj
odgovor nee uslijediti. Saznanje o tome vjerovatno je njih odvraalo od
prljavog posla kojim se bave, ali je i u tom pogledu njihova nemoralnost
prevagnula nad razumom. Ta nemoralnost ih je navela da se neinteligentno
ponaaju, jer napadom na mene izazivaju moj odgovor, proizvodei veliku
tetu, i za sebe.
Meutim, moj motiv za odgovore na njihove teke lai je da
putem istine zatitim svoje dostojanstvo i integritet drugih koje oni laima
napadaju. Njihovi napadi na mnoge ljude imaju karakter podrivanja opih
vrijednosti drave BiH, njenih naroda i graana, a posebno Bonjaka. Oni
podrivaju moralne i etike temelje bosanskohercegovakog drutva u cjelini.
Zato, smatram da ovom knjigom, rasvjetljavajui Seferova i Radonieva
zla djela, bitno doprinosim zatiti opih dravnih i drutvenih vrijednosti
i interesa.
Ja ne osjeam nikakvu potrebu da se pred javnou pravdam u
pogledu bilo kojeg detalja iz Seferovih i Radonievih kleveta, ali osjeam
potrebu i dunost da razjanjavam neprijateljsku prirodu njihovog
destruktivnog djelovanja.
Svojim razmatranjima u ovoj knjizi pokazujem da elementarno
pravilno odgojeni ljudi, niti mogu niti hoe lagati, klevetati, zlostavljati,
ubijati ... Da bi neko radio ono to Sefer i Radoni rade protiv ljudi
koji su estito branili svoju domovinu, mora imati teke defekte u svom
elementarnom odgoju, karakteru. Prema onome to ine, oni su dublje
i tee karakterno i moralno odgojno havarisani. Mislim da sam ovom
knjigom upravo to pokazao i dokazao.
O Seferovoj i Radonievoj saradnji sa Slubom vojne bezbjednosti
bive JNA (KOS) piem (a) zato to oni intenzivno, svakodnevno kleveu
protiv drugih ljudi da su KOS-ovci, dok za sebe lau da nisu, iako postoje
snani dokazi da jesu, odnosno, postoje snani dokazi da je Radoni -
epo, a da je Sefer Boris, te (b) zato to postoje snane indicije da njihova
saradnja sa kontraobavjetajnom slubom, ije je sjedite u Beogradu, nije
prestala kada je biva SFRJ nestala, ve da je nastavljena sa obavjetajnom
slubom Srbije dok je provodila oruanu agresiju na BiH, i kasnije. Dakle,
20
da nije njihovog klevetanja protiv drugih ljudi da su KOS-ovci i da nema
snanih indicija da su nastavili saradnju sa kontraobavjetajnom slubom,
koja je raspadom SFRJ postala sluba agresorske Srbije, Radoniu kao
epi i Seferu kao Borisu ne bi trebalo pridavati poseban znaaj. Za
razliku od Sefera i Radonia, mnogi koji su kao i oni bili u vojnom,
policijskom, obavjetajnom, kontraobavjetajnom ... aparatu bive
SFRJ, estito su se ukljuili u redove branilaca BiH, pokazujui lojalnost
nosiocima legitimne, legalne vlasti meunarodno priznate BiH. Za razliku
od estitih ljudi, Sefer i Radoni su se ukljuili u sistem odbrane, ali bez
lojalnosti legitimnim, legalnim vlastima BiH. Umjesto lojalnog ponaanja
prema autoritetima i vrijednostima odbrane BiH, njima je dodijeljena uloga
izmiljanja i irenja neistina, suprotstavljanja, potkopavanja, rovarenja,
klevetanja, ometanja ... to se mora posmatrati u okviru injenica da su
epo i Boris. Takvo njihovo ponaanje je opepoznato. Ovom knjigom
se detaljno razjanjava da je njihovo djelovanje koristilo agresorima, a da i
dalje koristi neprijateljima BiH.
Vano je pitanje: ta Seferu i Radoniu pogoduje u injenju zla
drugim ljudima? Pogoduje im odsustvo pravne drave; bezakonje; stanje
drutva u kome su ugroena ljudska prava i slobode, lina, imovinska i
pravna sigurnost graana; nemo ljudi kojima putem medija nanose zlo
da im se putem istih medija suprotstave; moralna i psiholoka kriza u kojoj
se lahko moe manipulirati ljudima, njihovim stavovima i ponaanjima...
Takvo nepovoljno stanje u bosanskohercegovakom drutvu za njih je
povoljan ambijent u kome se, inei zlo, osjeaju ugodno.
Ovom knjigom sam razjasnio Seferovu vojno-strunu, profesionalnu
nedoraslost koja je u sklopu njegovih izrazito loih karakternih i moralnih
osobina mogla imati katastrofalne posljedice za dravu i ivote mnogih
ljudi u BiH. Takve posljedice bi uslijedile da kojim sluajem Sefer nije
smijenjen sa elne funkcije u Armiji RBiH. U pogledu vojnih, strunih
tumaenja o tome, osjeam se kompetentnim i relevantnim. elim da ta
moja tumaenja budu izloena kriterijima najstrunijih generala u svijetu
koji imaju sofsticirana znanja o komandovanju i kontroli u vojsci sa
najvieg, strategijskog nivoa. Uvjeren sam da bi takvi generali potvrdili
ispravnost mojih tumaenja o svim kardinalnim vojnim, profesionalnim
grekama Sefera Halilovia.
Znam da e, kada proitaju sadraj ove knjige, biti i onih koji e
zamjeriti to iznosim injenice i tumaenja o Seferovom destruktivnom
21
djelovanju u vezi sa zloinima nad hrvatskim civilima u Trusini, Grabovici
i Uzdolu. Meutim, uvjeren sam da je sadraj ove knjige u cjelini i svakom
njenom posebnom dijelu koristan za dravu BiH, bonjaki i sve druge
narode i graane u BiH i ire u regiji Balkana, samim tim to se pozitivna
perspektiva mira i sigurnosti moe temeljiti samo na istini. Na laima
se moe oekivati naruavanje i ugroavanje mira i sigurnosti. BiH, kao
drava, se moe graditi i braniti samo istinom, a laima se moe samo
napadati, ugroavati i ruiti.
Ovom knjigom upotpunjujem injenice ranije iznesene u svojoj
knjizi Argumenti i sjeanja o ratu o izuzetno tekim uslovima rata
i poslijeratne borbe za ouvanje drave BiH. Dio tekoa u toj borbi
patriotskim snagama priinjavaju Sefer, Radoni, ... svojim neprekidnim,
sistematskim destruktivnim djelovanjem. Pokazao sam i dokazao da su
njih dvojica sebe svrstali na stranu onih koji uslonjavaju krizu u BiH,
spreavajui njeno poslijeratno stabiliziranje u korist odrivog i trajnog
mira.
U Prvom dijelu sam predstavio injenice o Seferovoj i Radonievoj
destrukciji, propagandi, sklonostima da lau, zlostavljaju i ubijaju, kao i
o konkretnim injenicama u vezi s tim, to e javnost, najvjerovatnije uz
zgraavanje, osuditi i shvatiti kao njihovo skandalozno ponaanje na tetu
odbrane BiH, a u korist ostvarivanja ciljeva agresije na BiH. Najvaniji
zakljuak je da su Sefer i Radoni djelovali destruktivno na isti nain i sa
istim ciljem u korist agresora kao i izdajnik Fikret Abdi.
U Drugom dijelu knjige analizirao sam karakter poslijeratnog
politikog angairanja i propagande Sefera i Radonia, s ciljem da
kompromitiraju glavne autoritete i okaljaju glavne vrijednosti odbrane BiH,
to je strateki interes politikih snaga koje su stajale iza oruane agresije
na BiH. U uslovima mira, Sefer i Radoni rade ono to je u skladu sa
eljama u nekim nacionalistikim centrima da se unite rezultati odbrane
BiH i da se bez klasinog rata ostvare ciljevi koji su se eljeli oruanom
agresijom. Oni rade s ciljem da se unutar bonjakog naroda izazovu i
maksimalno prodube podjele i opasni sukobi o najvanijim pitanjima
uzroka, tokova i posljedica oruane agresije na BiH. Takvi efekti se ele
postii i propagandom onih koji su uzrokovali rat i ratna stradanja. Sefer i
Radoni su fziki meu nama, a mentalno i politiki na strani onih koji
su uzrokovali rat i ratna stradanja.
U Treem dijelu knjige prezentirao sam neka reagiranja na Seferove
22
i Radonieve brutalne lai. Ta reagiranja imaju karakter analize njihovog
destruktivnog, neprijateljskog rada na tetu drave BiH.
U etvrtom dijelu knjige su kopije raznih dokumenata koji su
dokaz Seferovog i Radonievog subverzivnog rada na tetu odbrane BiH,
a u korist politika koje su se koristile i oruanom agresijom kako bi unitile
dravu BiH. Neka od tih dokumenata moraju uzimati u obzir pravosudni
organi.
U sluaju bilo kakvog ugroavanja moje line sigurnosti, panja
istranih organa mora biti usmjerena prema Seferu i Radoniu koji ale
to Ramiz Delali elo nije realizirao njihov zahtjev da me likvidira. Da
su to postigli, Sefer i Radoni bi u svojoj propagandi i to ubistvo tretirali
misterioznim i stavljali ga na teret nevinim sa kojima se medijski i politiki
sukobljavaju.
O sadraju ove moje knjige narod u BiH mora dobro razmisliti.
Graani ne smiju dozvoliti da njihovi politiki lideri budu osobe za koje
su vezane ogromne naslage raznih injenica i sumnji da su nemoralni,
laovi, siledije, ubice ... Za Sefera i Radonia su vezane upravo takve
injenice i sumnje, zbog kojih se njihova ambicija politikog kandidiranja
moe smatrati pokuajem poniavanja i udarom na dostojanstvo graana.
Ovoj zemlji i ovom narodu ne trebaju takvi lideri. Ne moe imati pozitivnu
perspektivu onaj narod koji bi eventualno bio spreman tolerirati i podrati
zlodjela kakva su inili i ine Sefer i Radoni.
Radoni je naroito podmukao, drzak, bezobziran, bezobrazan i
perfdan u obmanjivanju javnosti. On to ini na razne naine, ali to se tie
problema na koje ukazujem putem ove knjige, najznaajnije je da on svoje
teke i svakodnevne lai, ak i sa pozicije ministra sigurnosti, maskira
potpisima novinara kojima diktira ta e napisati, ali kada na sudovima
doe u priliku da odgovara zbog toga, onda istie da on sa istim tekstovima
nema nita, jer su, navodno, izraz odgovornosti novinara. Isti smisao ima
njegova obmanjivaka manipulacija vlasnitvom Dnevnog avaza. Da bi
otklonio smetnje za dolazak na funkciju ministra sigurnosti, fktivno se
odrekao vlasnitva Dnevnog avaza. Plazei jezik graanima ove zemlje sa
funkcije ministra sigurnosti, Radoni i dalje diktira sadraje tog medija,
ugroavajui sigurnost i dostojanstvo ljudi koje napada. Njegova drskost
i bezobrazluk u pogledu obmanjivanja javnosti dobiva posebno znaenje
nakon to je za funkciju ministra sigurnosti proao sigurnosnu provjeru, to
je apsurd svoje vrste i izraz duboke krize bosanskohercegovakog drutva.
PRVI
DIO
DESTRUKCIJA NA TETU ODBRANE BIH
U TOKU ORUANE AGRESIJE
27
1.
SEFEROVA NELOJALNOST
CIVILNOJ VRHOVNOJ KOMANDI
1
Kome je Sefer bio lojalan ako ve nije Izetbegoviu?:
Odbacujui lojalnost prema demokratski izabranim autoritetima
civilne vlasti, te ignorirajui i napadajui osnovne patriotske i politike
vrijednosti odbrane Bosne i Hercegovine, Sefer Halilovi pokazuje da
u najteim vremenima odbrane nije potovao elementarne principe
dostojanstva u vojnoj profesiji kojoj je pripadao. Umjesto da linim
primjerom pokazuje kako vojska treba biti lojalna civilnim autoritetima
nadlenim za komandovanje vojskom, upravo u kritino vrijeme kada se
rjeavala sudbina Bosne i Hercegovine, Sefer Halilovi je bio usmjeren
protiv svog vrhovnog komandanta predsjednika Predsjednitva R BiH
Alije Izetbegovia.
Zato, svim graanima i drutvenim faktorima u BiH treba ukazati
da je u kritino, ratno vrijeme, suprotstavljanje Sefera Halilovia svom
vrhovnom komandantu, Aliji Izetbegoviu, prijetilo katastrofalnim
posljedicama. Imajui u vidu da je predsjednik Izetbegovi legalno i
legitimno predstavljao politiku volju naroda, ponaanje Sefera Halilovia,
iz vojne pozicije, prema njemu je imalo i ima antipatriotski karakter.
Nuno je sugerirati da se graani i vani drutveni faktori jasno
kritiki distanciraju u odnosu na destruktivno ponaanje Sefera Halilovia.
U vezi s tim, treba imati u vidu da je civilna kontrola nad vojskom
osnovna vrijednost demokratskog drutva, a da je odbacivanje principa
vojne lojalnosti naspram nadlenih civilnih autoriteta opasna prijetnja
demokratiji.
Zbog toga je nivo kritikog odnosa prema ponaanju Sefera
Halilovia, ustvari, mjera politike odgovornosti u procesu profliranja
demokratskih standarda kojima treba da tei bosanskohercegovako
drutvo.
Sefer priznao da je kao Boris izvjetavao do septembra 1991.
a za izvjetaje poslije 1991. treba ga pitati:
Kada se krajem oktobra i poetkom novembra 1993.godine
raiavala i presijecala neposlunost nekih komandanata u okviru snaga
odbrane Sarajeva, to je bilo od presudnog znaaja za odbranu BiH, kao
1
Tekst napisan u Sarajevu, oktobra 2006. godine.
28
podstreka neposlunih a pritijenjen dokazima o svojoj krivinoj
odgovornosti u tom pogledu, Sefer Halilovi je priznao saradnju sa Slubom
vojne bezbjednosti JNA (KOS), o emu je dao vie pismenih izjava na oko
100 stranica. U najopirnijoj od tih izjava, na 52 stranice, Sefer je, izmeu
ostalog, naveo: ... Moje prvo pismeno izvjetavanje organima bezbjednosti
JNA bilo je, koliko se sjeam, nakon odlaska porunika Pudara iz jedinice na
kurs u Zadar. Sjeam se dobro takvog prvog uputstva ... Sjeam se kako sam
to uradio ... Sjeam se, takoer, da je svaki takav moj pismeni izvjetaj bio
dugaak do 2 stranice... Intenzitet mojih kontakata sa organom bezbjednosti
u puku, zastavnikom Bjelobabom, bio je dva do tri puta sedmino ili 2 3
puta u 10 dana ... U vezi mog pismenog izvjetavanja organima bezbjednosti
JNA u periodu dok sam kontaktirao sa Petrom Simoviem, htio bih da
istaknem slijedee. Ja sam, po Simovievim uputstvima, pisao ove izvjetaje,
ali je to bilo znatno rjei sluaj nego u periodu kada sam kontaktirao sa
zastavnikom Bjelobabom. Simovia sam ee usmeno izvjetavao ... kada
smo izali vani i bili sami, Simovi mi kae: Zavrio sam te papire oko
saradnje. Izabrao sam ti pseudonim - jedno lijepo slovenako ime - Boris.
Kazao mi je da je uobiajeno da saradnik slube dobiva pseudonim neko ime
... Simovi me dri na vezi do kraja 1977. ili poetka 1978. g. ... Poslije odlaska
Petra Simovia, na mjesto organa bezbjednosti u puku dolazi kapetan Drlji
Mile ... on mi daje do znanja da zna da sam saradnik organa bezbjednosti i
kae mi da emo dalje nastaviti raditi ... Kako sam ve naveo, po dolasku u
akovo uspostavio sam kontakt sa kapetanom Mijom Kneeviem ... tu su i
instrukcije na praenju komentara starjeina nakon informacija sa kojima
smo upoznavani. Kneeviev odnos prema meni je bio krajnje neposredan i
topao. Slobodniji je i otvoreniji ak i od Pere Simovia ... ja sam uinio
pismene izvjetaje, potpisivao ih pseudonimom Boris i davao bih iste lino
kapetanu Kneeviu. Pored pismenog izvjetavanja, kapetana Kneevia
sam usmeno informisao na kontaktima koje smo odravali u mojoj ili
njegovoj kancelariji ... Kada izvjetavam ... kapetan Mijo Kneevi me nakon
svake sjednice CKSKJ kontaktira i instruie da pratim dranje to veeg broja
starjeina ... Cilj vojne slube bezbjednosti jeste da se doe do videokasete sa
izborne sjednice HDZ-a. Kapetan Kneevi Mijo mi daje instrukta da tu
videokasetu pronaem. Poznavajui Ljubicu Stakovi, iji brat se bavi
videotekom, ja je molim da mi nabavi tu videokasetu, da je pogledam, i ona
mi obeava da e to pokuati. Nakon jedan do dva sata, ona me naziva i daje
mi videokasetu sa tim snimkom. Ljubica ne sumnja u mene. Ja nazivam
29
telefonom iz svog stana Kneevia. Dajem mu tu videokasetu, uz opasku da
pouri i presnimi ... Nakon toga, kapetan Kneevi me pohvalio i kazao da to
niko drugi sem mene ne bi mogao uraditi ... Nakon te videokasete, ja sam
informisao kapetana Kneevia o svom poznanstvu i vezi sa Bui Zvonkom.
Uslijedio je zadatak Kneevia, koji se sastoji u tome da vidi raspoloenje tog
rukovodstva HDZ ... Moji kontakti sa Buiem su redovni, a nakon toga ja
kontaktiram Kneevia, informiem ga o sadraju i on to biljei u svoju
svesku ... Jedan od zadataka Slube bezbjednosti JNA je bio da se pokua
razgovarati sa jednim brojem Hrvata i pokua formirati SK PJ. Dobio sam
od Kneevia zadatak da razgovaram sa Tadi Slavkom, inae mojim kunim
prijateljem, direktorom Torpeda ...Vojna sluba bezbjednosti se interesuje za
razmiljanja i reakcije ofcira poslije politikih skupova. Moj zadatak je da
stupim u vezu sa HDZ-om. Obzirom na moje prijateljske veze o kojima sam
govorio, ja to inim bez problema. O svemu tome informiem kapetana Miju
Kneevia ... Od Buia i Tadia vrlo detaljno saznajem o naoruavanju
HDZ-a. Kapetan Kneevi u tom periodu jo izlazi van kasarne. Kontakte
uspostavljamo u kafanama. Ja ga upoznajem sa tim saznanjima o
naoruavanju HDZ-a. Sjeam se dobro da su instrukcije i zadaci od Kneevia
bili da vidim slijedee: da vidim kako tee formiranje paravojnih jedinica
HDZ-a, kako tee formiranje jedinica ZNG-a, kako je organizovano
naoruavanje tih jedinica, kakvi su planovi upotrebe tih jedinica, kakvi su
planovi nastupa prema AVL i porodicama AVL (aktivna vojna lica JNA,
prim. FM.) ... Kapetanu Kneeviu dajem podatke i saznanja da se HDZ
naoruava i da je poeo formirati vojne jedinice. Mijo Kneevi me instruie
da vrim i opservacije na terenu. Ja to inim i o tome ga upoznajem ...
Dolazim u Beograd na nastavu. Koliko se sjeam, bio je novembar mjesec
1990. godine. Jednog dana kod mene u sobu dolazi major Stole, ijeg
prezimena se ne mogu sjetiti, kojeg ja do tada nisam poznavao ... kae mi da
me trai general Babi Mile ... inae naelnik Odjeljenja bezbjednosti 1. VO
... Babi mi kae - ovo to dobije kao zadatak, mora uraditi ... zadatak je bio
da ostvarim kontakt s Buiem i da na tom kontaktu vodim razgovor po
pitanjima koja je izdiktirao ... zadatak je bio to fono i video snimiti ... Moj
zadatak je, pored navedenog, bio da taj razgovor sa Buiem snimim i na
kasetofon ... Napominjem da sam ranije dobivao diktafon od Kneevia kada
sam iao na razgovore kod Bui Zvonke ... Plan je bio precizan. Akcija se
sastojala u tome da ja u subotu, u 12 sati, dovedem Zvonka Buia u Dom
armije u akovu ... Po tom planu, Bui i ja smo trebali sjesti za jedan od
30
stolova na kojima su se nalazili stoljnjaci sa cvijeem. Ja sam trebao namjestiti
situaciju da Bui sjedne na mjesto tako da bude okrenut prema vratima
kuhinje ... U petak, kada smo krenuli prema akovu, major Stole mi kae da
emo morati navratiti na kratak dogovor kod generala Vasiljevi Aleksandra,
naelnika Uprave bezbjednosti SSNO ... Sekretar nam je rekao da uemo u
kabinet generala Vasiljevia. Kada smo uli unutra, doao je i general
Vasiljevi. Bio je vrlo srdaan. ... Stole me predstavio: Ovo je na Boris.
General Vasiljevi je kazao: Mnogo toga lijepog sam uo o vama ... Vasiljevi
mi zatim kae: Ovo je izuzetno vaan zadatak. Uinite dodatni napor, ovaj
zadatak se mora izvriti ... Dok je to priao, u kabinet je uao pukovnik
Tumanov Simeon, zamjenik Vasiljevia. Sjeam se dobro, Stole je estitao
Tumanovu generalski in, iako je Tumanov na epoletama nosio jo in
pukovnika ... Poinje rat u Hrvatskoj. Porodica mi se nalazi u akovu. Ja
pokuavam traiti posao u Sarajevu. Krajem juna mjeseca 1991. godine
prebacujem svoju porodicu u Prijepolje ... U maju mjesecu 1991.godine, ja
preko amila Bukvia, lana Izvrnog odbora SDA u Prijepolju i dr. Preljevia,
predsjednika SDA, se stavljam na raspolaganje. amil Bukvi, preko
Sulejmana Ugljanina, je imao zadatak da to alje u Centralu SDA ... Poslije
toga, ja imam dva susreta sa Zvonkom Buiem ... Kapetan Kneevi ... mi
alje zastavnika Osmanovi Adila, svog referenta bezbjednosti. Osmanoviu
dajem, u dva navrata, pismene izvjetaje za kapetana Kneevia. Zbog rizika
pada, ja ne potpisujem ove izvjetaje. Kneevi me nakon sat vremena zvao
i kratko kae: Ovo je uredu. Dobio sam ... U akovu ostajem do 15.09.1991.
godine. U to vrijeme ve su poele borbe u Osijeku i Vukovaru ... Mijo
Kneevi je u kasarni blokiran. aljem mu izvjetaj o mjestu gdje se nalaze
protuoklopni poloaji za sluaj dolaska upomo jedinice JNA iz Tuzle.
Protuoklopni poloaji su ZNG-a. ... Neposredno uoi napada na kasarnu,
kod Zvonka Buia vidim plan napada na kasarnu, ali ne znam tano vrijeme
napada. Vidim i raspored jedinica ZNG-a. Miji Kneeviu javljam da postoji
plan napada na kasarnu. Dana 15.9.1991. godine, predvee, bio je napad
ZNG-a na kasarnu. Tog dana u 15.30 sati Zvonko Bui me zove telefonom,
da doem u objekat Jugobanke. Odlazim. Nalazim kompletno rukovodstvo
HDZ-a, taba i optinsko rukovodstvo ... Odluujem da krenem prema
Sarajevu, te da se javim u komandu IV korpusa i podnesem kratak izvjetaj,
oekujui da u dobiti brzo rjeenje o prestanku AVS (aktivne vojne slube u
JNA, primjedba F.M.) ... U komandi poznajem jo jedino Peru Simovia ...
tada naelnika odjeljenja bezbjednosti IV korpusa i ima in potpukovnika ...
31
Traim ga i mene vode njemu ... Ja ga tu informiem ukratko o dogaaju u
akovu ...
2
(ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 4).
ta treba zakljuiti iz Seferovog priznanja da je saradnik Boris?:
1. U viegodinjoj saradnji sa Slubom bezbjednosti JNA (KOS)
Sefer je doao na nivo da ga pripremaju i na zadatke upuuju najvii
funkcioneri KOS-a, Aleksandar Vasiljevi i Mile Babi. Pri tome treba
imati u vidu da je JNA bila velika, rasporeena od Triglava do evelije
i od Jadrana do erdapa, ali da su u tom prostranstvu Vasiljevi i Babi
ipak za Sefera nali vremena. Oni su na zadatke upuivali samo one
saradnike koji su bili provjereni, njima pouzdani, a nalaze se u prilici da
dolaze do podataka od esencijalnog znaaja za informiranje i odluivanje
u nadlenosti najvieg vojnog i dravnog vostva, kao to su bili podaci
koje im je Sefer pribavljao u toku 1991. o vojnim snagama pod kontrolom
HDZ-a na zaraenom podruju Hrvatske, u Slavoniji: akovu, Osijeku,
Vukovaru, Vinkovcima ...
2. Seferu se treba zahvaliti to je priznao da je kao saradnik Boris
izvjetaje dostavljao, ak i septembra 1991. godine, kada je i idiotima
bilo vidljivo da se kontraobavjetajna djelatnost JNA provodila u korist
zloinake velikosrpske politike i vojne prakse u oruanoj agresiji na
Hrvatsku. I idiotima je bilo vidljivo da tada JNA realizira zavrne pripreme
za oruanu agresiju na BiH i za genocid nad nesrbima, posebno Bonjacima
u BiH. Meutim, uz pohvale to je priznao da je tada pomagao zloinaku,
velikosrpsku politiku, Sefera treba kritikovati to je svojim destruktivnim
djelovanjem protiv vrijednosti i autoriteta odbrane BiH ostavio ozbiljne
sumnje da se u sistemu odbrane BiH on nelojalno ponaao upravo po
instrukcijama iz Beograda i da je nastavio dostavljati izvjetaje agresorskom
obavjetajnom aparatu i poslije septembra 1991. godine, pred oruanu
agresiju na BiH, tokom i poslije te agresije.
3. Najzanimljivije bi bilo rasvijetliti Seferovo stavljanje na
raspolaganje funkcionerima SDA u Sandaku, koji su o tome izvijestili
Centralu SDA. Vano je odgovoriti na pitanja: Kako su se odvijale
Seferove aktivnosti u ljeto i jesen 1991.godine, do ulaska u Patriotsku
ligu? Gdje se kretao i kako je nastavio kontakte s ciljem da izvjetava vrh
kontraobavjetajne slube u Beogradu o rasporedu i naoruavanju snaga
2
Halilovi Sefer, Dopuna izjave, Sarajevo, 05.11.1993. godine, strana 1.-52., a
posebno strane 5., 7., 13., 15., 27, 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 37., 38., 43., 44., 45.,
46. i 47.-52.
32
odbrane BiH, samim tim to je kao saradnik Boris stekao iskustva u
izvjetavanju o rasporedu i naoruavanju snaga odbrane Hrvatske, to je
sam priznao? Ima alaka koji priznaju jedan dio krivnje, kako bi istraitelje
odvratili od rasvjetljavanja glavnog dijela krivnje. Istraga nad Seferom,
zapoeta 1993., kada je priznao naprijed citirano iz njegove izjave, trebala
se uporno nastaviti s ciljem dokazivanja ili odbacivanja sumnji da je
nastavio saradnju sa agresorskom Slubom vojne bezbjednosti (KOS-om)
i poslije septembra 1991. godine. Dok je 1993. voena istraga Seferovog
podrivakog, tokomratnog destruktivnog djelovanja, nisu se znale injenice
koje e tek uslijediti u ostatku rata i tokom mira u pogledu njegovih
napada na vrijednosti i autoritete odbrane BiH, to provodi istim laima
koje propagiraju i nosioci velikodravnih politika, odnosno sljedbenici
Miloevieve i Tumanove politike protiv drave BiH. Takve injenice
potvruju da Sefer Halilovi i nakon septembra 1991. kontinuirano djeluje
u korist neprijatelja BiH.
4. Poznato je da je Vasiljevi, poetkom 1992. godine, dok je JNA
gomilala svoje efektive u BiH dovoenjem istih iz Slovenije i Hrvatske, radi
opravdavanja oruane agresije, kao svoj dokaz da se u BiH organiziraju
paravojne formacije, predsjedniku Aliji Izetbegoviu dao magnetofonsku
traku, odnosno snimak sastanka rukovodstva Patriotske lige, odnosno
snimak sastanka aktivista SDA. Previe bi bilo sluajno da je taj snimak
sainio i Vasiljeviu dostavio neko drugi a ne Sefer Halilovi, koji je sam
priznao da je na magnetofonske trake tajno snimao ono to su o svojim
aktivnostima naoruavanja u odbrani Hrvatske govorili lideri HDZ-a u
akovu, ... S obzirom na destrukciju koju Sefer i dalje provodi, postavlja
se pitanje: Da li je dolazak Sefera Halilovia iz Hrvatske u BiH, septembra
1991., bio djeli u podrci trupama JNA koje su tada iz Slovenije i Hrvatske
dolazile u BiH? Postavljanje takvog pitanja bi bilo besmislica da nije njegove
destrukcije ispoljene odbijanjem vojnike lojalnosti civilnoj Vrhovnoj
komandi oruanih snaga BiH.
5. Zato je vrlo vano izvriti rekonstrukciju Seferove uloge u okviru
iniciranja i provedbe mjera za osnivanje, organiziranje i djelovanje Patriotske
lige. S obzirom na tadanje etnike, genocidne prijetnje i smanjivanje
vjerovatnoe da e se kriza rijeiti mirnim putem, njeno osnivanje i
djelovanje je bilo izraz nude kojom se mogao posluiti i agresor ako je
imao nekoga preko koga e, snimanjem sastanaka njenog rukovodstva
sebi pribaviti argumente putem kojih e opravdavati oruanu agresiju na
33
BiH. Uz istinske tenje da ne doe do rata, tu nudu osnivanja i djelovanja
Patriotske lige je trebalo ispuniti uz stroge mjere zatite, ali one nisu bile
potpune, samim tim to je Sefer uao u njeno rukovodstvo. Seferovo
ukljuivanje u Patriotsku ligu, odnosno u Armiju RBiH, ugroavalo je
tenje za ostvarivanje politikih i vojnih ciljeva odbrane BiH. Kada je zbog
prisustva i podrivakog djelovanja Sefera Halilovia u redovima Armije
RBiH ta ugroenost primijeena, poduzete su mjere njegovog udaljavanja
sa pozicija koje je zauzimao.
Zanimljiva i nuna usporedba Sefera Halilovia,
Fahrudina Radonia i Fikreta Abdia:
Po ocjenama Uprave bezbjednosti VK, ono to su u sarajevskoj
regiji, u zoni 1. korpusa, na tetu izgradnje i jaanja borbenih mogunosti
Armije RBiH inili Sefer i Radoni, u znaajnoj mjeri je bilo podudarno
onome to je podrivajui i razbijajuu sistem odbrane u bihakoj regiji,
u zoni 5. korpusa inio Fikret Abdi. Kada je 5. korpus oslobodio Veliku
Kladuu i uao u kabinet Fikreta Abdia, u njegovoj fjoci su pronaena
dokumenta tajne prirode iz Komande 2. korpusa. U pretresu Radonievog
stana, takoer su pronaena tajna dokumenta iz VK. Taj i mnogi drugi
detalji, u smislu podudarnosti problema u zoni 1. i u zoni 5. korpusa,
upuivali su na zakljuak da se radi o podrivakoj, subverzivnoj aktivnosti
koja se planira, usmjerava i koordinira iz agresorskih centara:
ak se sredstva javnog informisanja koriste za diskreditaciju i
obraune sa pojedinim istaknutim starjeinama u naoj Armiji. Raspoloiva
saznanja ukazuju da iza takvih sluajeva stoji i naelnik VK koga uglavnom
u primjeni takvog metoda podravaju upravo komandanti onih jedinica koje
se ponaaju izvan zvaninog RIK-a. Neposredni realizator takvih njegovih
poteza je Fahro Radoni, bilo da to ini u cilju javnog propagiranja linosti
Sefera Halilovia, kao najzaslunijeg starjeine u Armiji, bilo u diskreditaciji
nekih uglednih starjeina. O tome ilustrativno govore dva poznata konkretna
sluaja. Prvi se odnosi na optuivanje i javnu diskreditaciju biveg naelnika
Uprave bezbjednosti Fikreta Muslimovia ... kojom prilikom je F. Radoni
koristio ili omoguio koritenje uz znanje naelnika VK i neke podatke
karaktera dravna, odnosno vojna tajna. Rasvjetljavajui taj sluaj, slube
vojne i dravne bezbjednosti su, pretresom, kod Radonia u stanu pronale
30-tak dokumenata sa oznakom vojna tajna koja mu je na raspolaganje
stavio naelnik VK. Drugi sluaj se odnosi na javnu diskreditaciju zamjenika
komandanta VK, Stjepana ibera, putem privatnog lista F. Radonia, pod
34
nazivom Bonjaki avaz br. 1, od 10.10.1993. godine. U tekstu, iji je autor
Radoni, vulgarno se karakterizira i blati linost Stjepana ibera i to ponovo
koritenjem podataka koji u osnovi imaju karakter vojne tajne, jer njihovo
javno iznoenje teti jedinstvu i sposobnosti VK OS nae Republike. Te
podatke je Radoni, kao neovlateno lice, takoe koristio uz znanje naelnika
VK. Uz to je vana injenica da Radoni nije pripadnik VK, odnosno da
nema formacijsko mjesto u VK, to moe da ukazuje da ga je naelnik VK
angaovao za neke svoje specijalne namjene u komuniciranju sa sredstvima
informisanja ...
3
... Dakle, izneseni primjeri jasno ukazuju da su prizemne borbe
osamostaljenih komandanata i njihovih jedinica (ili dijelova jedinica) izvan
propisanog RIK-a za njihove neke posebne interese i pozicije u Armiji (i
izvan Armije), isprobanim mehanizmima ve prenesene u javne medije. To
je, nepobitno, veoma lo znak koji ukazuje da je stepen opasnosti od takvih
pojava time postao i na podruju Sarajeva i ire daleko opasniji nego to je
to bio prije dva mjeseca. O veliini te opasnosti dovoljno govore dogaanja
koja su se po slinoj logici ispoljila u zapadnoj Bosni i upuuju na potrebu
da se na ovom dijelu Bosne ni po koju cijenu ne smiju dozvoliti, kao i na
to da se osamostaljenim i otuenim snagama u Armiji moraju to prije
pronai i jasno kvalifkovati njihova uporita u okviru civilne vlasti, kao i
u okviru kriminalnog podzemlja. U tome se negdje krije i objanjenje nekih
naih poraza (Otes, Trnovo, Igman) kao i naih obeavanih a neostvarenih
deblokada Sarajeva.
4
(ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 11.)
Sluba dravne bezbjednosti o Seferovim puistikim namjerama:
Sumnje da Sefer Halilovi, koristei poziciju naelnika VK, djeluje u
cilju svrgavanja predsjednika Alije Izetbegovia, izraene su i jednim
dokumentom iz oktobra 1993. godine. U poetku tog dokumenta je
navedeno: SDB MUP-a RBiH raspolae indikativnim saznanjima da u
najuem rukovodstvu Armije R BiH pojedinci nastoje da preuzmu inicijativu
i realizuju svoju viziju oruane oslobodilake borbe i politikog rjeenja
budunosti nae drave. Kljuna linost je Safet ili.
5
Tajni karakter
dokumenta je izraen tako to je za Sefera Halilovia upotrijebljeno kodno
3
Uprava bezbjednosti VK, Specijalna informacija, broj 212., Sarajevo, 18.10.1993.
godine, strana 11.-12.
4
Uprava bezbjednosti VK, Specijalna informacija, broj 212., Sarajevo, 18.10.1993.
godine, strana 13.
5
Tekst, nastao u oktobru 1993. godine, bez zaglavlja kojim se identifcira institucija
koja ga je sainila, poinje sa naslovom INFORMACIJA.
35
ime Safet ili. Ustvari, tako je SDB R BiH informirala politiko vostvo da
Halilovi ima odluujui utjecaj na 9. brigadu, 10. brigadu, brigadu Delta,
odred Zulfkar i dijelove 5. brigade u Dobrinji, te da Halilovi poduzima
mjere radi uspostave svog odluujueg utjecaja na pojedine komandante 4.
korpusa, eliminirajui komandanta tog korpusa Arifa Paalia. To je bila
potvrda brojnih drugih informacija o istim problemima, pa i podacima
koje je iznio novinar efo Hodi - da je Sefer Halilovi davao vee svote
novca pojedinim komandantima brigada u 4. korpusu, pod uslovom
da o tome nita ne smije znati Arif Paali, to je impliciralo odvajanje
tako dobivenih komandanata od zvaninog sistema komandovanja radi
uspostave Halilovievog paralelnog sistema kojim bi se suprotstavljao
Vrhovnoj komandi, na elu sa Izetbegoviem.

Tada se sa raznih strana ukazivalo da Halilovi podrava nezakonita
ponaanja: hapenje graana, nezakonito mobilisanje graana, prinudno
odvoenje na kopanje rovova, to je izazivalo nezadovoljstvo graana i
ruilo ugled zvaninih dravnih institucija. U zavrnom dijelu pomenutog
dokumenta se zakljuuje: Ovi i raniji podaci i ocjene ukazuju da su kod
Safeta ilia, znai Sefera Halilovia, prisutne liderske, pa i puistike
ambicije i namjere. Polarizacija unutar Armije R BiH prema linim
ambicijama i ciljevima, umjesto prema opoj ideji jedinstva u nastupu u borbi
protiv agresora i u odbrani nae drave, koju pokuava provesti Safet ili,
znai Sefer Halilovi, govori o tome da postoji realna opasnost od rascjepa
u Armiji i njenog slabljenja po svim elementima. Neophodno bi bilo takva
ponaanja onemoguiti, prvenstveno tako to se mora sprijeiti eventualno
stvaranje klana kojim bi rukovodio Safet ili, znai Sefer Halilovi,
odnosno onemoguavanje dolaska na znaajnija rukovodna mjesta ljudi
koji se veu za linost Safeta ilia...
6
, odnosno Sefera Halilovia.
O Seferovom naruavanju jedinstva sistema komandovanja, tako
to je neovlateno kontaktirao pojedine komandante brigada utjeui
na njih da budu lojalni njemu a neposluni prema svojim nadreenim
komandantima, general Rasim Deli je napisao: Arif Paali, koji mi je i
uputio dva pisma u kojima je upozorio na Seferovo direktno kontaktiranje s
komandantima brigada, posebno s Midhatom Hujdurom Hujkom, zamjerio
je Haliloviu na pozivanju komandanata brigada bez znanja komandanta
6
Tekst, nastao u oktobru 1993. godine, bez zaglavlja kojim se identifcira institucija
koja ga je sainila, poinje sa naslovom INFORMACIJA.
36
Korpusa i davanje novca komandantima, to je imalo negativan odraz na
sistem rukovoenja u Korpusu.
7
I u Centru slubi bezbjednosti Sarajevo nastajali su dokumenti
o puistikim namjerama Sefera Halilovia. Jedan od dokumenata tog
Centra sadri konkretne podatke o planu Sefera Halilovia da izvede vojni
udar, angairajui Ramiza Delalia elu, Muana Topalovia Cacu ... Plan
su trebali realizirati 28.10.1993. godine, ali su preduhitreni akcijom MUP-a
i Armije R BiH od 26.10.1993. godine, kada su Sefer i Delali uhapeni,
a Caco ubijen. Planirali su slijedee: napad na vitalne objekte Vlade R
BiH, Predsjednitvo R BiH, MUP, stanice policije, Potu i Televiziju.
Muan Topalovi Caco je nagovarao Borislava Latia Rikija da on svojim
bataljonom zauzme Policijsku stanicu u Novom Gradu, Televiziju i
Potu. Podaci iz ovog dokumenta potvruju svjedoenja Zuke, Delalia i
drugih da je Sefer Halilovi imao puistike namjere i da je, u vezi s tim
namjerama, angairan u operaciji Neretva 93, da ostvari vojni rezultat,
te da ga iskoristi za pritisak radi svrgavanja s vlasti Izetbegovia i Delia.
8

Upravo u tom smislu, o Seferovom negativnom ponaanju u
vezi sa operacijom Neretva 93, u ijem izvoenju su poinjeni zloini
nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, Deli je napisao: Sefer Halilovi je
predloio da on rukovodi tom operacijom, na to sam pristao. Znao sam
da eli reafrmaciju i dokazivanje svojih sposobnosti ... Prema kasnijim
saznanjima, Sefer je veoma negativno reagovao i na moj jedini dolazak u
Jablanicu. Oekivao je, zapravo, da e postizanjem borbenih rezultata u
dolini Neretve pokazati Predsjednitvu RBiH, a posebno Izetbegoviu, da su
ga neopravdano smijenili s elne dunosti u Armiji. Oekivane rezultate i
slavu nije elio dijeliti ni s kim, a pogotovo sa mnom ...
9
7
Deli Rasim, Lice i nalije rata, Knjiga prva, VKBI, Sarajevo, 2005. godine, str. 185.
8
Slubena zabiljeka Centra slubi bezbjednosti Sarajevo, od 5.11.1993. godine.
9
Deli Rasim, Lice i nalije rata, Knjiga prva, VKBI, Sarajevo, 2005. godine, strana
200.-201.
37
2.
SEFER PREUZIMA I IRI
PREDRATNE, RATNE I PORATNE
LAI BEOGRADSKOG REIMA
10
Seferove lai putem FTV potvruju da i dalje radi kao Boris:
Mnogi u BiH odbacuju optube koje Sefer Halilovi, putem emisije
Federalne TV, pod nazivom Generali, propagira protiv autoriteta odbrane
Bosne i Hercegovine. Njegove izjave o vanim pitanjima, dogaajima
i linostima odbrane BiH obiluju neistinitim, banalnim i opasnim
konstatacijama.
Zabrinjavajue djeluje injenica to Sefer Halilovi o uzrocima i
karakteru rata u Bosni i Hercegovini, kao i o karakteru Armije R BiH iznosi
iste teze kojima se slui agresorska propaganda. U vezi s tim, treba imati u
vidu da je Sefer Halilovi priznao saradnju sa Slubom vojne bezbjednosti
JNA (KOS): ... Moje prvo pismeno izvjetavanje organima bezbjednosti
to uradio ... Sjeam se, takoe, da je svaki takav moj pismeni izvjetaj bio
u puku, zastavnikom Bjelobabom, bio je dva do tri puta sedmino ili 2 3 puta
u 10 dana ... U vezi mog pismenog izvjetavanja organima bezbjednosti JNA
u periodu dok sam kontaktirao sa Petrom Simoviem, htio bih da istaknem
slijedee. Ja sam po Simovievim uputstvima pisao ove izvjetaje, ali je to bilo
znatno rjei sluaj nego u periodu kada sam kontaktirao sa zastavnikom
Bjelobabom. Simovia sam ee usmeno izvjetavao... kada smo izali vani i
bili sami Simovi mi kae: Zavrio sam te papire oko saradnje. Izabrao sam ti
pseudonim jedno lijepo slovenako ime - Boris. Kazao mi je da je uobiajeno
da saradnik slube dobiva pseudonim neko ime... Simovi me dri na vezi
do kraja 1977. ili poetka 1978. g. ...Poslije odlaska Petra Simovia na
mjesto organa bezbjednosti u puku dolazi kapetan Drlji Mile ... on mi daje
do znanja da zna da sam saradnik organa bezbjednosti i kae mi da emo
dalje nastaviti raditi ... Kako sam ve naveo, po dolasku u akovo uspostavio
sam kontakt sa kapetanom Mijom Kneeviem ... ja sam uinio pismene
izvjetaje, potpisivao ih pseudonimom Boris i davao bih iste lino kapetanu
Kneeviu. ... Kada izvjetavam ... kapetan Mijo Kneevi me nakon svake
10
Tekst napisan u Sarajevu, decembra 2006. godine.
38
sjednice CKSKJ kontaktira i instruie da pratim dranje to veeg broja
starjeina ... Cilj vojne slube bezbjednosti jeste da se doe do videokasete
sa izborne sjednice HDZ-a. Kapetan Kneevi Mijo mi daje instrukta da
tu videokasetu pronaem. Poznavajui Ljubicu Stakovi, iji brat se bavi
mi obeava da e to pokuati. Nakon jedan do dva sata, ona me naziva i
daje mi videokasetu sa tim snimkom. Ljubica ne sumnja u mene. Ja nazivam
pouri i presnimi ... U akovu ostajem do 15.09.1991. godine. U to vrijeme
ve su poele borbe u Osijeku i Vukovaru ... Mijo Kneevi je u kasarni
blokiran. aljem mu izvjetaj o mjestu gdje se nalaze protuoklopni poloaji
za sluaj dolaska upomo jedinice JNA iz Tuzle. Protuoklopni poloaji su
ZNG-a. ...
11
Govorei teku la da se predsjednik Izetbegovi dogovorio sa
Miloeviem, Tumanom i Dobricom osiem o podjeli BiH, Sefer
Halilovi skida odgovornost sa Miloevia i Tumana za agresiju na BiH,
a predsjednika Izetbegovia optuuje kao da je skupa sa Miloeviem i
Tumanom uzrokovao rat u BiH. Ta la e velikosrpskim nacionalistima
trajno, kroz budunost, znaiti kao priznanje na bonjakoj strani, da na
BiH nije izvrena agresija, odnosno, da je u BiH bio graanski rat.
Govorei teku la da je nakon njegove smjene, 1993. godine, Armija
R BiH postala islamska vojska i da su iz njenih redova istjerani Srbi i Hrvati,
Sefer Halilovi podupire velikosrpsku i velikohrvatsku propagandu, po
kojoj su Srbi i Hrvati u BiH bili ugroeni od strane muslimanske vojske,
na elu sa Izetbegoviem, te da su borbena djejstva vojski pod kontrolom
Miloevia i Tumana protiv Armije R BiH imala karakter odbrane
ugroenih Srba i Hrvata u BiH, a ne karakter agresije na R BiH. Ovom
tezom, u pogledu uzroka rata, Sefer Halilovi optuuje bonjaku stranu
na elu sa Izetbegoviem, isto kao to su to putem svoje propagande inili
Miloevi, Karadi, Tuman, Boban, Fikret Abdi ...
Navedene lai izreene od strane Sefera Halilovia velikosrpskim
nacionalistima slue za odbacivanje tube BiH pred Meunarodnim sudom
u Hagu protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid u BiH, odnosno
11
posebno strane 5., 7., 13., 15., 27, 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 37., 38., 43., 44., 45.,
46. i 47.-52.
39
za prebacivanje odgovornosti za uzroke rata sa Miloevia i Tumana na
bonjake politike i vojne faktore, na elu sa Alijom Izetbegoviem.
3.
SEFEROV UTJECAJ NA DELALIA
DA KRITINOG 26.10.93. GODINE
U SUKOBU SA MUP-om DRI TAOCE
12
Sefer se udruio sa neposlunim komandantima
protiv Izetbegovia i Delia:
O rizicima situacije u Sarajevu izazvane ponaanjem neposlunih
komandanata brigada Ramiza Delalia ele i Miana Topalovia Cace, kao
i tadanjeg naelnika taba Vrhovne komande Sefera Halilovia, govori
sadraj rukopisa dokumenta MUP RBiH SDB, Sektor SDB Sarajevo,
Odjeljenje 03, radnik 90142, broj 1688 7839, od 26.10.1993. godine. To je
transkript telefonskog razgovora 26.10.1993. izmeu Ramiza Delalia ele
i Sefera Halilovia.
Bitno je imati u vidu da su elo i Sefer razgovarali o situaciji u
Sarajevu nastaloj 26.10.93. u toku vojne i policijske akcije protiv neposlunih
komandanata, Ramiza Delalia ele i Muana Topalovia Cace, na ijoj strani
je bio i Sefer Halilovi. Oni su se suprotstavljali zahtjevima predsjednika
Izetbegovia i komandanta VK Delia ... Seferova odgovornost za teke
posljedice nastale usljed toga, jo nikada nije sagledana i sankcionirana.
Ramiz Delali elo je odbacivao zahtjeve MUP-a RBiH i taba Vrhovne
komande da se preda. U telefonskom razgovoru sa Seferom, elo je djelovao
uplaeno, traei od Sefera savjete i utjecaj na predsjednika Izetbegovia da
sprijei njegovo hapenje. Pri tome, elo je uestalo oslovljavao Sefera sa
efe. Sefer je takoer bio uplaen. Govorio je eli da je pred njegov poziv,
upravo zavrio razgovor sa predsjednikom Izetbegoviem, da su razgovarali
o situaciji, te da mu je Izetbegovi obeao da e mu se ubrzo javiti i iznijeti
svoje stavove. Meutim, kad je elo traio od Sefera broj Izetbegovievog
telefona, a Sefer mu saopio broj 610-340, elo je odgovorio da ima taj
broj, ali da se na pozive niko ne javlja. Sefer je, ustvari, lagao elu kad mu je
u poetku razgovora rekao da je upravo zavrio razgovor sa Izetbegoviem.
Vidjevi da je opkoljen i da policija trai da se preda, elo je pozvao Sefera
i rekao mu: Daj, bolan, da vidimo ta hoe, poginue dosta ljudi ovdje. efe!
12
Tekst napisan u Sarajevu, juna 2010. godine.
40
Imam 300 ljudi ovdje. Vie malo od 300 civila. Zvali su. Bio je ovdje neko
iz MUP-a. Ja sam spremio civila jednog da im kae. Sve su vidjeli ... Bio
je onaj Baevi Daut. I on im je reko. Znaju da imam civile. Kau: Boli
ih k.... za civile. Dahi, Dahi kae i boli ih k.... za civile. Spremili su Crne
labudove na nas. Crni labudovi su doli. Dobro, ne mogu mi efe, vjeruj mi,
imam municije tu, godinu dana mogu opstati. Imam hrane. Imam svega.
300 civila imam. Izbacio sam ih napolje. Sad sam ih vratio unutra, jer ima
djece puno, pa im je hladno ... Nema potrebe da se, dok nije neko poginuo.
Boli me k.... tamo to ih je Caco poubijao. Neu da me proglase izdajicom.
Neu da me proglase protiv naroda. Da pred Predsjednikom, samo da mu
kaem dvije rijei. Ako ne bude htio sve u dii uvazduh ... Dahiu kaem:
da priam sa Predsjednikom. On kae: Nema, kakav Predsjednik ... Evo, pet
puta razgovaram do sad. Kae: elo, i civile emo ti i sve, idemo do kraja ...
Samo da se ne puca, efe. Jer, imam dva ranjena civila ovdje, efe. Imam dva
ranjena. Ne mogu da im ukaem pomo. Krvare, dole. Istraumirana su djeca.
Ja ga zovem da doe da priamo, on nee. Daj mi Predsjednikov broj. Imam
taj broj, niko se ne javlja. Biu na vezi. E, hajde, zvau te.
13
Uzimanje talaca je oblik terorizma - Sefer na strani terora:
Oito, elo se uplaio za svoju sudbinu. Uzeo je civile za taoce.
Prijetio je zadravanjem 300 civila kao taoca. Isticao da ima dovoljno
municije i hrane, te da moe ostati na svojim poloajima, ako treba i godinu.
elo je od Sefera traio da poruku u naprijed iznesenom smislu prenese
predsjedniku Izetbegoviu, uz prijetnju da e, ako Predsjednik ne ispuni
njegov zahtjev, sve dii uvazduh. Nastala je vrlo rizina, napeta situacija
u kojoj se ve ginulo, jer je elo znao da je Caco ve poubijao desetak
vojnih policajaca. Poveavali su se rizici za dalju eskalaciju sukoba sa
nesagledivim posljedicama. Djelujui na strani neposlunih komandanata,
Sefer se uplaio. Zabrinulo ga to mu elo iznosi da je MUP odluan
realizirati svoje namjere u pogledu hapenja neposlunih komandanata i
njihovih pomagaa. Znao je za svoju krivnju, pa je na elinu priu paljivo
sluao i kratko komentirao: Aha; Aha; Aha ... Ni blizu se nije ponaao
onako kako bi se podrazumijevalo za njegovu ulogu drugog ovjeka u
lancu komandovanja i rukovoenja Armijom R BiH. Trebao je biti na
strani svojih nadreenih - Delia i Izetbegovia. Trebao je zahtijevati od
13
Rukopis, dokumenat MUP RBiH SDB, Sektor SDB Sarajevo, Odjeljenje 03,
Radnik 90142, Broj 1688 7839, sadraj telefonskog razgovora 26.10.1993. izmeu
Ramiza Delalia ele i Sefera Halilovia.
41
ele da ispuni zahtjeve predstavnika MUP-a - Ismeta Dahia, i da se preda.
Naalost, Sefer to nije uinio. Umjesto toga, Sefer je ostavljao mogunost i
oekivao da e predsjednik Izetbegovi podlei elinim prijetnjama putem
zadravanja 300 civila kao taoca, uz isticanje da za godinu borbe u okruenju
ima oruja, municije i hrane. Ustvari, to je bio elin pritisak, prijetnjom da
e predsjednik Izetbegovi biti kriv ako nastanu rtve, pa je zahtijevao da
Predsjednik sprijei njegovo hapenje. Da je predsjednik Izetbegovi tako
postupio, to bi bila pobjeda neposlunih komandanata, a poraz legalnih
organa vlasti drave BiH. Umjesto da odvraa elu od nerazumnog
ponaanja, ultimatuma i prijetnji, Sefer je dao eli broj telefona da pozove
predsjednika Izetbegovia. Kad je sasluao eline ultimatume i prijetnje,
Sefer je omoguio eli da injenice o zadravanju 300 civila kao taoca, uz
prijetnju da e dii sve uzrak ako se ne ispune njegovi zahtjevi, prenese
direktno predsjedniku Izetbegoviu. Tokom 26.10.1993. godine, dok je
rizina situacija kulminirala, Sefer se ponaao ekstremno neprijateljski,
oekujui da sukobi eskaliraju, jer bi mu haotina situacija odgovarala da
se lino pojavi putem medija i da na efektima oekivanog krvoprolia za
krajnje teku situaciju i nastale rtve okrivi Izetbegovia, Delia, MUP..., te
da se graanima BiH ponudi kao alternativa koja bi oznaila poetak kraja
drave BiH, odnosno da se ponudi kao alternativa koja bi znaila veliku
vjerovatnou da agresorska strana ue u Sarajevo i okupira ga. Sreom, i
Sefer i elo su privedeni na informativni razgovor i tako onemogueni
da realiziraju svoje elje i tenje. Time je uspjeno okonana akcija legalnih
policijskih i vojnih snaga drave BiH.
14

Uloga Radonia na strani neposlunih protiv Izetbegovia i Delia:
Sreom, i Sefer i elo su privedeni na informativni razgovor. Time
je uspjeno okonana akcija legalnih policijskih i vojnih snaga drave BiH.
Tada, Fahrudin Radoni budno prati situaciju u vezi ega je bitna pismena
izjava andi Mustafe - da je Radoni saradnik Slube vojne bezbjednosti
JNA (KOS), pod tajnim imenom epo: elim da istaknem da je dananji
vlasnik AVAZA, FAHRUDIN RADONI, bio saradnik pod pseudonimom
epo. Sa njim je saradnju uspostavio kapetan prve klase Radujko Nikola, a
ja sam mu bio pretpostavljeni starjeina negdje 1984-1985. godine, dok je
jo bio pripadnik 1. detamana u Skoplju. Fahrudin Radoni je bio dopisnik
14
Rukopis, dokumenat MUP RBiH SDB, Sektor SDB Sarajevo, Odjeljenje 03,
Radnik 90142, Broj 1688 7839, sadraj telefonskog razgovora 26.10.1993. izmeu
Ramiza Delalia ele i Sefera Halilovia.
42
zagrebakog tjednika DANAS sa prostora Crne Gore i Kosova ... Saradnik
epo je spadao u kategoriju VRHUNSKIH SARADNIKA. Ovo je isticano
na svim analizama rada ... Kao pretpostavljenom Radujko Nikoli, meni je
poznato da je on, po svom planu, jednom mjeseno putovao u Podgoricu,
kako bi odrao sastanak sa EPOM, a nisu bile rijetke situacije kada je, po
nareenju Aleksandra Vasiljevia i pukovnika Slobodana Rakoevia, morao
da ide na sastanak sa EPOM ...
15
(ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog
broj 1. i Prilog broj 2).
Uznemiren Seferovim hapenjem, Radoni stupa u akciju
njegovog spaavanja. Kao sredstvo za pritisak, Radoni koristi Udruenje
Sandaklija, prijetei da, ako Sefer ne bude osloboen, slijedi pobuna
graana Sarajeva porijeklom iz Sandaka. Kada je Sefer uhapen, u cilju
njegovog oslobaanja, Radoni se predstavljao da na Seferovoj zatiti
djeluje u ime Udruenja Sandaklija. Radoni je objanjavao da Sefera
treba osloboditi, jer se, u protivnom, rizikuje tekim posljedicama
pobune Sarajlija porijeklom iz Sandaka protiv dravne vlasti, na elu
sa Izetbegoviem. Takve prijetnje predsjednik Izetbegovi nije smio
zanemariti, s obzirom na svjee iskustvo izazivanja i produbljivanja sukoba
meu Bonjacima u Bosanskoj Krajini, gdje je protiv legalnih organa vlasti
R BiH, na elu sa Izetbegoviem, Fikret Abdi djelovao na slian nain kao
to su djelovali Sefer i Radoni u Sarajevu, kao i na prostoru od Igmana,
dolinom Neretve do Mostara.
4.
SNIMAK JAAREVIEVOG RAZGOVORA SA DELALIEM
JE DOKAZ O ZLOINIMA SEFERA I RADONIA
Delalievo svjedoenje o Seferu i Radoniu kao laovima i ubicama:
Vrlo je bitan razgovor Jusufa Jaarevia sa Ramizom Delaliem
elom odmah nakon Delalievog hapenja, krajem oktobra 1993. godine.
Vidno uplaen, jer je u akciji hapenja ele, Cace ... bilo rtava, Delali je
priznao da je u pruanju otpora svom hapenju uzimao civile kao taoce,
da je glavni inspirator tenzija iz kojih su mogli nastati iri sukobi izmeu
civilne policije MUP-a R BiH i Armije R BiH, bio Sefer Halilovi uz
znaajnu pomo Fahrudina Radonia: Juso, ja sam zadnjih dva mjeseca,
tri, bio pod jakom tenzijom nekom. Non stop, svaki Boiji dan, negdje ili
doe Mesar i kae biete napadnuti, spremite se ... Sefer mi rekao lino na
15
andi Mustafa, pismena izjava, Sarajevo, 31.01.2007. godine, strana 2.
43
telefon, pa mi je rekao ifrovano. Vjerovatno imate to, ako ste prislukivali.
ifrovano mi je rekao da emo biti napadnuti ... Sefer je, naravno, meni rekao
da e biti i da u biti ja napadnut, da MUP sprema ubistvo moje, da moram
biti odraen i da moram biti tuen. Ja sam naredio blokiranje MUP-a, da
se MUP blokira. Nisam naredio da se MUP razorua ... Kod Zuke u tabu
sastali se sa Seferom i on kae da su uhapsili nekog efendiju koji zna dosta
stvari o Deliu, o ovome, o onome i kae poslao mene do Mesara, bio je tu i
Seferov sin, da vidim ko je i ta je. Sefer, on je poslao, poslao bio Mesara da idu
da ga ispituju da ga batinaju i ja sam rekao da idem i ja da vidim ko je i ta
je. Kad sam doao tamo vidio sam tog ovjeka, tukli su ga, maltretirali su ga
... Ne znam, ali od kad je Sefer smaknut sa tog mjesta, on je vazda traio neke
stvari protiv Delia, protiv ovoga, protiv onoga ... On je mene stalno drao u
tenziji da e, on i onaj Fahro Radoni, drali su me u tenziji i konstantno su
me pozivali, treba napad da bude. Bit e napad na nas. Trebate se pripaziti.
uvajte se. Protiv Sandaklija se vodi borba. Ti si ostao jo jedini komandant,
i tebe e ubiti. Onda mi dou, odjednom me navee zovnu. Ja doem, a oni
mi kau - veeras e biti odraen. Ja dam punu borbenu gotovost ... Oni su
udarali na svakoga. Ono kad je bilo s Muslimoviem, ja sam otiao, pozvao
me Sefer. I Sefer mi kae da Muslimovi trai da se pokrene krivina prijava
protiv svatova, da se pokrene krivina prijava jo pored nekih stvari koje
sam ja, navodno, odradio u Sarajevu, pored nekih ubistava, ovoga, onoga. Ja
sam tu iz stopa otiao odmah kod Muslimovia, ovdje izmaro ovjeka, tako
ovjeku reko da je on, svata mu nagovorio, da je izdajnik, da nema pravo
to da me osuuje, i tako ... Uglavnom znam da je Sefer, da je Sefer to to je
radio dizo tenzije. Govorio je da ima tu peta brdska da je uz nas, da je reko
Caco, Delte, ta ja znam. On nije mogao da preboli to nikako to je skinut sa
komandantskog mjesta...
16
(ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 18. i
Prilog broj 5).
Da bi motivirao Delalia da likvidira, ubije Fikreta Muslimovia,
Sefer je Delaliu lagao da je Fikret Muslimovi pokrenuo krivinu prijavu
protiv njega za predratni sluaj ubistva srpskog svata. To je bilo vrlo
podmuklo zloinako ponaanje Sefera Halilovia. Funkciju naelnika
VK je koristio za utjecaj na Delalia da ubija.
Naprijed citirani iskaz, svjedoenje Ramiza Delalia ele je
16
Dokumenat Centra slubi bezbjednosti Sarajevo, od 28.10.1993. godine, pod
naslovom: Reprodukcija razgovora Jusufa Jaarevia, naelnika UB VK, sa Ramizom
Delaliem elom, obavljenog dana 28.10.1993.
44
uslijedilo za mjesec i po poslije zloina u Grabovici. Citirano svjedoenje
potvruje ekstremno negativan utjecaj Sefera Halilovia na Ramiza Delalia
elu, Muana Topalovia Cacu..., to se nikako ne smije zanemariti u
razmatranjima uzroka izvrenih zloina nad Hrvatima u Grabovici.
Izazivanjem sukoba unutar sistema odbrane,
Sefer i Radoni pripremali vojni udar?:
Slube bezbjednosti su dobijale podatke o planu Sefera Halilovia da
izvede vojni udar, angairajui Ramiza Delalia elu, Muana Topalovia
Cacu ... Plan su trebali realizirati 28.10.1993. godine, ali su preduhitreni
akcijom MUP-a i Armije R BiH od 26.10.1993. godine, kada su Sefer i
Delali uhapeni, a Caco ubijen. Planirali su slijedee: napad na vitalne
objekte Vlade R BiH, Predsjednitvo R BiH, MUP, stanice policije, Potu
i Televiziju. Muan Topalovi Caco je nagovarao Borislava Latia Rikija
da on svojim bataljonom zauzme Policijsku stanicu u Novom Gradu,
Televiziju i Potu.
17
Podaci iz ovog dokumenta potvruju svjedoenja
Delalia i drugih da je Sefer Halilovi imao puistike namjere i da je, u
vezi s tim namjerama, angairan u operaciji Neretva 93., da ostvari vojni
rezultat, te da ga iskoristi za pritisak radi svrgavanja s vlasti Izetbegovia i
Delia.
Ramiz Delali elo je od strane Sefera Halilovia i Fahrudina
Radonia esto uznemiravan dojavama da e ga uhapsiti civilna policija.
Na takve njihove dojave Delali je svoju jedinicu stavljao u najvii stepen
borbene gotovosti za pruanje otpora u sluaju pokuaja da bude uhapen.
Dakle, Sefer i Radoni su utjecali da se izazivaju i zaotravaju sukobi
(1) izmeu civilne policije i nekih jedinica Armije R BiH, kao i sukobi
(2) izmeu pojedinih jedinica Armije u Sarajevu. Sefer i Radoni su te
sukobe dovodili do ivice eskaliranja u oruani sukob sa nesagledivim
posljedicama u smislu rtava i naruavanja sistema odbrane grada. Sefer
je stajao iza Ramiza Delalia ele. Na Seferove i Radonieve dojave, da
e ga civilna policija uhapsiti, Delali je reagirao okupljanjem specijalne
jedinice kojom komanduje, pripremajui njene pripadnike za oruanu
borbu sa policijom MUP-a. Slina situacija je bila u pogledu utjecaja od
strane Sefera Halilovia na Muana Topalovia Cacu, komandanta 10.
bbr i na komandanta brigade Delta - Dinu Aljia. Takoer, i Zuka je bio
izloen utjecajima Sefera Halilovia u smislu podsticanja nepovjerenja
17
45
prema civilnoj policiji na podruju Jablanice i Konjica.
18
Seferova bliskost
sa Delaliem se pokazala u pogledu noenja bedeva sa Seferovim likom,
slinih kako su se proizvodili i nosili bedevi sa Titovim likom. U jednom
dokumentu se istie da je Ramiz Delali elo, sa est svojih vojnika, vien
kod sarajevske zgrade Kvadrant i da su svi nosili bedeve sa likom Sefera
Halilovia. Iste bedeve sa Seferovim likom su nosili civili i pripadnici
Armije na podruju Jablanice i Konjica.
19

5.
O SEFERU I RADONIU
SPECIJALNA INFORMACIJA BROJ 212, OD 18.10.1993. GODINE
Sefer je bio velika opasnost za sistem odbrane od agresije:
Slube bezbjednosti su dokumentirale da je ponaanje Sefera
Halilovia, posebno nakon to je poetkom juna 1993. za svog prvog
nadreenog dobio komandanta Rasima Delia, imalo sve bitne
karakteristike subverzivnog, podrivakog djelovanja na tetu odbrane
BiH od agresije. U tom smislu, naroito je ilustrativan sadraj Specijalne
informacije Uprave bezbjednosti broj 212, od 18.10.1993. godine. Do
08.06.1993. godine, kada je na dunost komandanta postavljen Deli,
nelojalno ponaanje Sefera Halilovia je predstavljalo realnu opasnost
za unutarnju stabilnost Armije R BiH i za sigurnost drave BiH. Poslije
08.06.1993. godine, Sefer Halilovi je bio podreen Rasimu Deliu, to
je suzilo prostore za njegovu samovolju i opstrukcije u odnosu na civilnu
Vrhovnu komandu, na elu sa predsjednikom Izetbegoviem. Opasnost za
sistem odbrane BiH bilo je Seferovo ponaanje i nakon postavljenja Delia
na dunost komandanta VK. Zato to je doao Deli na elo Armije,
Sefer Halilovi je postao veliki nezadovoljnik, to je ispoljavao na razne
naine, uglavnom na tetu sistema odbrane BiH, posebno na tetu sistema
komandovanja i rukovoenja Armijom R BiH. Tada je njegova nelojalnost
eskalirala. Lino i preko istomiljenika, takoer nezadovoljnika statusom u
Armiji, irio je propagandu s ciljem da umanji autoritet najvanijih linosti
u sistemu odbrane, a posebno predsjednika Izetbegovia i komandanta
Rasima Delia. Znaajne kadrove u Armiji R BiH na komandnim i drugim
dunostima je odvraao od lojalnosti autoritetima u zvaninom sistemu
18
Bilten Uprave bezbjednosti VK, broj 86, od 07.06.1993. godine, strana 3.
19
46
komandovanja, gradei paralelni sistem.
Opasni sadraji Seferovog i Radonievog
podrivanja sistema odbrane BiH:
Svoje destruktivne aktivnosti Sefer je usmjeravao prema graanima
BiH porijeklom iz Sandaka, s ciljem da u njihovim sredinama pridobije
istomiljenike i povea mo pritisaka na politike i vojne autoritete u
sistemu odbrane. S ciljem zajednikog suprotstavljanja civilnoj Vrhovnoj
komandi, na elu sa predsjednikom Izetbegoviem, Sefer je intenzivno
kontaktirao sa pojedinim komandantima, a posebno sa Ramizom Delaliem
elom, Muanom Topaloviem Cacom, Zulfkarom Alipagom Sefer
nije reagirao na podatke o etnikim planovima za napad na Trnovo,
Bjelanicu i Igman, ali se direktno angairao komandujui jedinicama
koje su bile borbeno angairane u sukobima sa HVO u dolini Neretve. Za
svoju afrmaciju putem medija, te za kompromitaciju pojedinih istaknutih
autoriteta u sistemu odbrane, koristio je usluge Fahrudina Radonia. U
naprijed navedenom smislu naroito su bitni slijedei dijelovi. Specijalne
informacije broj 212, od 18.10.1993. godine.
20
(Dokaz, ETVRTI DIO u
ovoj knjizi - Prilog broj 11).
- Seferova tenja da preuzme komandu: ... Sefer se tih dana obratio
komandantima korpusa kao i izravno jednom broju komandanata brigada,
sa zahtjevom da odreenu potu za VK direktno adresiraju na njega...
21

(Dokaz, ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 11).
- Seferova primjena metoda terorizma, da bi iznudio iskaz protiv
Izetbegovia, Delia ...: ... 10.10. o.g. je na putu iz Jablanice ... uhapen
pripadnik Armije iz Visokog - Tabak Ahmed ... uz najgrublje fziko
premlaivanje, od njega je traena izjava u kojoj je trebalo da stoji da je
na putu bio radi kriminalnih radnji po zadacima koje su mu naloili Alija
Izetbegovi, Rasim Deli, Bakir Alispahi i engi Halid i Hasan. U jednoj fazi
ispitivanja i prisile na takvu izjavu uestvovali su i Halilovi Semir, Seferov
sin, i Ramiz Delali. I tada je bio premlaivan i nogama i gumenom palicom,
ali je, ipak, odbio potpisati takve insinuacije. Sve ukazuje da bi naruilac
takve izjave mogao da bude Sefer Halilovi ...
22
(Dokaz, ETVRTI DIO u
20
Specijalna informacija Uprave bezbjednosti VK, broj 212 od 18.10.1993. godine,
13 stranica teksta.
21
13 stranica teksta.
22
13 stranica teksta.
47
ovoj knjizi - Prilog broj 11., Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
- Seferove tenje da pridobije komandante brigada u 4. korpusu na
svoju stranu protiv Izetbegovia: Sluba vojne bezbjednosti 4. korpusa je
poetkom septembra o.g. dola do podataka da naelnik VK Sefer Halilovi i
u z/o tog korpusa ispoljava neke aktivnosti koje su u osnovi izvan propisanog
sistema RIK-a. Naime, zapaeno je da je on, mimo normalne komunikacije sa
Komandom 4. korpusa, ostvario direktne i indirektne kontakte sa pojedinim
komandantima brigada i nekim starjeinama iz Komande Korpusa, davao
im izvjesna sredstva saglasno njegovim interesima i dogovarao sa njima
line kontakte prilikom dolazaka u Sarajevo. Ovo se ilustruje i podatkom
da je Sefer lino uruio 400 hiljada DEM bivem komandantu 1. mostarske
brigade, Hujduru Midhatu ... u nastojanju da zadobije njegovu poslunost,
a na tetu jedinstva RIK-a na nivou 4. korpusa. Niz posrednih kontakata i
uticaja ostvario je preko ori efka, pripadnika Delte, koji je mimo znanja
Komande tog korpusa dolazio, po Seferovim nalozima, kod komandanta 41.
mtbr, 47. i 48. bb, zatim kod komandanata samostalnih bataljona Nevesinja
i Gacka, kao i kod naelnika taba Komande 4. korpusa. Predstavljajui se
da je ef obezbjeenja naelnika VK, ori je tim komandantima prenosio
razne njegove instrukcije i obeanja direktno govorei da je komandant
VK Deli samo komandant na papiru, a da je Sefer i dalje Bog u Armiji
itd...
23
Taj dio sadraja Specijalne informacije potvruje brojne injenice
o tome da je Sefer teio da uspostavi svoj sistem koji e biti paralelan i
suprotstavljen legalnom sistemu komandovanja Armijom. O tome je
komandant 4. korpusa, Arif Paali, napisao dva pisma komandantu
Deliu, upozoravajui na podrivako djelovanje Sefera Halilovia. (Dokaz,
ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 11).
- Seferovo djelovanje s ciljem da oslabi sistem odbrane na Igmanu:
U svakoj od tih informacija, kao i dnevnim biltenskim izvjetajima Uprave
bezbjednosti konkretno je ukazivano na ozbiljne ofanzivne planove agresora
prema Trnovu, Bjelanici, Igmanu, Hrasnici itd., kao i na veoma izraene
probleme u funkcionisanju RIK-a, logistike, IPD i drugih aspekata, kako
u pojedinim jedinicama, tako i na nivou OG Igman ... To je ilustrovano
i podatkom da je naelnik VK, mimo te Komande, komunicirao sa
Komandom jedinice Zulfkar, kojoj je ak upuivao i devizna sredstva za
poboljanje materijalnog poloaja njenih pripadnika ... Nezadovoljstvo je
23
Specijalna informacija Uprave bezbjednosti VK, broj 212 od 18.10.1993.
godine, 13 stranica teksta.
48
posebno kulminiralo kada je naelnik VK jedne prilike ... posjetio Komandu
Zulfkar a izbjegavao da posjetu uini i Komandi OG Igman ... S tim u vezi
e se nezaobilazno postaviti pitanje i traiti odgovor - zato naelnik VK,
Sefer Halilovi, isto tako angairanje nije ispoljio proteklih mjeseci ove godine
u prevazilaenju aktuelnih problema u z/o OG Igman i u zaustavljanju i
slamanju etnike ofanzive na Trnovo, kako se ne bi proirila na Bjelanicu i
Igman ...
24
(Dokaz, ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 11.)
O Seferovim opstrukcijama da se stabilizira odbrana na bojitu
Igmana, svjedoio je i general Deli. On je u jesen 1992.godine Seferu
predloio mjere za poboljanje stanja odbrane na bojitu Igmana, ali Sefer
nije postupio po tim prijedlozima. U vezi s tim, Deli istie: Stanje na
Igmanu je ostalo nesreeno ... Naalost, ponovo sam se sreo s tim problemima
u ljeto 1993. godine, kada je za sreivanje stanja na Igmanu bilo ve kasno.
25

O Seferovom kukaviluku i odbijanju nareenja da kao i mnogi drugi iz
Sarajeva izae na Igman, Deli je napisao: ... neprijatno sam se iznenadio
kada sam ujutro 3. augusta saznao da Sefer Halilovi nije otiao na Igman.
Nazvao sam ga i upitao - zato po nareenju i dogovoru od 1. augusta nije
izaao na Igman? Odgovorio mi je - da to ne moe uiniti danju kroz tunel,
jer bi to bilo samoubistvo. Napisao sam i pismeno nareenje za njegov izlazak
na Igman, ali me on nazvao i odbio izai na Igman jer mu rade o glavi, a
da e prije njegove pasti mnoge druge glave. Naravno, nije mi bilo jasno na
ta aludira, jer nije bilo neke opasnosti, osim od srpskih granata i snajpera.
Naredio sam mu ponovo da izae na Igman, ...
26
- Seferovo razaranje vojne organizacije: ... naelnik VK Sefer
Halilovi ima veoma vane neke zajednike interese sa snagama u naoj
Armiji, koje su se zajedno sa njim osamostalile i djeluju izvan propisanog
zvaninog sistema RIK-a i koje ga, po svim saznanjima SVB, due vrijeme
podrivaju i dezintegriu ...
27

- Fahrudin Radoni, kao realizator destrukcije na tetu sistema
odbrane: Neposredni realizator takvih njegovih poteza je Fahro Radoni,
bilo da to ini u cilju javnog propagiranja linosti Sefera Halilovia, kao
24
13 stranica teksta.
25
26
176.-177.
27
Specijalna informacija Uprave bezbjednosti VK, broj 212, od 18.10.1993.
49
najzaslunijeg starjeine u Armiji, bilo u diskreditaciji nekih uglednih
starjeina ...
28
- Sefer Halilovi i Fahrudin Radoni radili isto to i Fikret Abdi:
O veliini te opasnosti dovoljno govore dogaanja u zapadnoj Bosni i
upuuju na potrebu da se u ovom dijelu Bosne ni po koju cijenu ne smiju
dozvoliti...
29
(ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 11.)
6.
OCJENA TABA VRHOVNE KOMANDE
DA JE SEFER SMIJENJEN
RADI ZATITE INTERESA I BEZBJEDNOSTI ZEMLJE
Naprijed citirani sadraji Specijalne informacije Uprave
bezbjednosti taba Vrhovne komande sugeriraju vaan zakljuak: Ako se
osobama bez osjeaja kako treba rjeavati probleme u kritinim situacijama
povjeri bilo kakva liderska uloga, u vojsci, politici, privredi, kulturi ...
rizikuje se da sistem u kome se liderski angaira takva osoba, bude sruen
i onesposobljen. Ako neki narod takvoj osobi povjeri najvanije dravne
funkcije, taj narod rizikuje sve svoje interese pa i svoju dravu. Zato je
povjeravanje liderske uloge Seferu Haliloviu u Armiji R BiH bilo vrlo
rizino za budunost BiH, to je konstatovano i aktom str. pov. br. 05-0/10-
148, od 13.04.1994. godine, pod naslovom Zakljuak Kolegija komandanta
VK OS RiH: Kolegij komandanta VKOS RBiH, odran dana 13.04.1994.
godine ... razmotrio je i zahtjev gosp. Sefera Halilovia kojim trai rjeenje
svog statusa, te u vezi s tim donio zakljuke: 1. Gosp. Sefer Halilovi, naelnik
Glavnog taba OS RBiH, naredbom Predsjednitva RBiH broj 02-111-670/93,
od 1.11.1993. godine, razrijeen je dunosti ... i stavljen na raspolaganje
tabu Vrhovne komande OS. Za razrjeenje sa tadanje dunosti postojali su
opravdani razlozi koji, radi zatite interesa i bezbjednosti zemlje, te jedinstva
Oruanih snaga, nisu predoeni javnosti. Stvaranjem povoljnih politikih i
vojnih okolnosti omoguie se da i javnost sazna odreene injenice, ime
e se otkloniti pekulacije i manipulacije i stvoriti objektivna slika o svim
dogaajima... Taj akt je dostavljen Predsjednitvu RBiH, a potpisao ga je
28
29
50
komandant VK, armijski general Rasim Deli.
30
(ETVRTI DIO u ovoj
knjizi - Prilog broj 13).
O razlozima smjenjivanja Sefera Halilovia, komandant Rasim
Deli je napisao: Sefer Halilovi je prihvatio izolaciju tokom izvoenja
jednodnevne akcije Trebevi 2 ... Nadleni organi MUP-a i vojne sigurnosti
su danima ispitivali privedene pripadnike 9. i 10. brdske brigade. Ispitivali
su i Sefera Halilovia, koji je, prema njihovom izvjetaju, priznao svoju
umijeanost u podsticanje dijela 9. i 10. brigade protiv MUP-a, te neke druge
aktivnosti koje su imale za cilj razbijanje sistema komandovanja s najvieg
nivoa ... Na sjednici Predsjednitva RBiH, 1. novembra, raspravljalo se o
smjeni Sefera Halilovia s dunosti naelnika G-a. Meu argumentima
za smjenu Sefera Halilovia su bili: - njegova dokazana veza i negativan,
podstrekaki uticaj na elu, Cacu, Zulfkara Alipagu Zuku i njihove
aktivnosti; - njegova umijeanost u dogaaje 2. jula, kada je, po mnogima,
u Sarajevu pokuan dravni udar; - negativan odnos i pokuaj izazivanja
sukoba 9. i 10. brigade s MUP-om; - insistiranje na slanju dijela 9. i 10.
brigade i njihovo angairanje u Hercegovini, to je rezultiralo i zloinima u
Grabovici; - pokuaj iznuivanja priznanja (upotrebom sile prema Ahmedu
Tabaku, koga je Sefer Halilovi zlostavljao u prisustvu svoga sina) o navodnoj
odgovornosti Alije Izetbegovia, Bakira Alispahia i mene za prodaju oruja;
- postavljanje svojih poslunika u slubu vojne sigurnosti, ukljuujui i
pokuaj postavljenja pratioca za naelnika Uprave sigurnosti; - potplaivanje
i kupovanje komandanata brigada i drugih starjeina bez znanja njihovih
pretpostavljenih; - kontakti i pokuaj nelegalnog preuzimanja komande nad
Armijom nakon promjena i moga postavljenja na dunost komandanta; -
formiranje malih specijalnih samo njemu poslunih jedinica pod njegovom
neposrednom komandom; - sumnjivo prikupljanje i koritenje nakita i
fnansijskih sredstava, ukljuujui i raun u inostranstvu iji su potpisnici
bili Sefer, njegov ef kabineta i pratilac. Predsjednitvo je jednoglasno donijelo
odluku o smjeni Sefera Halilovia, ali ne i pokretanju postupka protiv njega,
za to je bilo, prema dokumentima MUP-a i vojne sigurnosti, dovoljno
dokaznog materijala.
31
30
Akt str. pov. br. 05-0/10-148 od 13.04.1994. godine, pod naslovom Zakljuak
Kolegija komandanta VKOS RBiH.
31
219.-220.
51
7.
LANOVI PREDSJEDNITVA
O SEFEROVOJ I RADONIEVOJ
PODRIVAKOJ DJELATNOSTI
Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva
RBiH, 1.11.1993. godine:
Kada je 08.06.1993. godine, na dunost komandanta VK postavljen
Rasim Deli, a Sefer Halilovi prestao biti prvi do civilne Vrhovne komande,
lansiranjem tekih lai uslijedila je Seferova i Radonieva propaganda
protiv mene, jer su smatrali da sam imao kljunu ulogu u pripremama da
Predsjednitvo RBiH donese takvu odluku. Ogoren zbog gubitka pozicije
koju je do tada zauzimao, Sefer je, zajedno sa Radoniem, hukao Ramiza
Delalia elu da me ubije. (Dokaz - ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog
broj 3). U nastaloj situaciji nisam mogao obavljati dunost naelnika
Uprave bezbjednosti VK, pa sam podnio zahtjev da budem rasporeen
na neku drugu dunost. Mom zahtjevu je udovoljeno, pa sam postavljen na
dunost savjetnika za vojna pitanja u Predsjednitvu RBiH, to se dogodilo
u okolnostima kada je Sefer hukao Muana Topalovia Cacu i Ramiza
Delalia elu da ultimativno zahtijevaju da budemo smijenjeni sa funkcija
koje smo tada obavljali, ne samo ja nego i ostali koji su im smetali, kao to
je komandant 1. korpusa Mustafa Hajrulahovi Talijan. Krajem oktobra i
poetkom novembra 1993., u okviru akcije za smjenjivanje neposlunih -
Muana Topalovia Cace i Ramiza Delalia ele, kao sauesnik i podstreka
njihovih tetnih ponaanja, Sefer je smijenjen sa funkcije, a na mjesto
naelnika VK je postavljen Enver Hadihasanovi.
Na sjednici kada se odluivalo o tome, lanovi Predsjednitva RBiH
su iznosili slijedee:
ALIJA IZETBEGOVI: ... Muslimovi Fikret bi preao na dunost
naelnika Odjeljenja za praenje, procjenjivanje i izgradnju borbenog
morala ... Za sada ne znamo ta emo uraditi sa Seferom, gdje bi iao, za
sada je na raspolaganju, pa emo vidjeti dalje ta e biti. Dosadanja istraga
je pokazala, ako nita drugo, a ono izvjestan nekorektan odnos u pogledu
ponaanja ovih grupa. To je ono to se u ovom momentu, sasvim sigurno,
moe rei nekorektan odnos, ne znam da li bi se reklo kao podsticanje tih
grupa na izvjesnu vrstu pobune itd. ili samo preutno, to je stvar procjene, ali
on je znao za ove stvari. Nije sprijeio. Naprotiv, razgovore je neke telefonske
52
imao u kojima je davao malo, istina, podrke. Dakle, ima tu nekorektnih
odnosa koji ga ine nepodobnim da vri dunost naelnika taba, da li e biti
vie od toga, to emo vidjeti, ali taj jedan razlog zbog ega bi bio pomjeren sa
dunosti naelnika taba postoji i on je potpuno siguran ...
NIJAZ DURAKOVI: Nemojte me shvatiti pogreno. Ovo
smatram zatvorenim sastankom i ja sam lino dobar prijatelj sa Fikretom
Muslimoviem. Imam puno povjerenje u njega. Svojevremeno, ja sam doao
Ganiu i Kljuiu, i plan napada na Sarajevo je Fikret Muslimovi dostavio.
Ja sam ga prezentirao njima dvojici. Naalost, nije se to ozbiljno uzelo, ali ne
znam poslije ovih pisanja, afera itd. Ja sam ZA, odmah da kaem, samo da
vidimo.
HARIS SILAJDI: ... to se tie Fikreta Muslimovia, evo ja sada
ujem prvi put da je ovjek doao sa planom napada na Sarajevo, ako je
to tano, kod mene mijenja neke moe biti subjektivne, im je subjektivne
onda su osjeanja, i ja iskreno kaem imam rezerve prema, naroito prema
lanovima bivim lanovima kontraobavjetajne slube, zadravam svoje
pravo na te neke rezerve. Meutim, ukoliko je ovo tano, onda je situacija,
bar to se mene tie, druga, jer to ja nisam znao. Ako je ovjek upozoravao na
neto to je od krupne vanosti za nas, onda znai da je u jednom trenutku
prestao biti ono to je i postao je patriota, ako je mogue.
RASIM DELI: Fikret Muslimovi je u septembru 1991. godine
napustio Armiju, znai jedan od prvih koji je napustio bivu JNA, kada je
bio u koli narodne odbrane. To je najvia vojna kola. Bio je rasporeen na
neku dunost u Baniji. Meutim, tamo im je vidio ta se radi, naredni dan
je napustio Armiju. Nije traio nigdje posla, ak se bavio i privatnim, da ne
kaem kao trgovac, da bi prehranio porodicu, ali nije htio napustiti to ljudsko
dostojanstvo. Mislim da i to treba uvaiti. Ipak, napustiti u septembru 1991.
godine, to je ipak odluka ovjeka koji je uz ovo to ima jo nekih saznanja.
Ja mislim da je Pelidiji dao, prije nego to je rat poeo, o emu su upoznati i
drugi.
IVO KOMI: Kada je Fikret u pitanju, kada ste ga pomenuli, ja
isto vjerujem da su njegove sposobnosti daleko iznad ove dunosti. Fikret
Muslimovi, osim ovoga to Nijaz kae, on je upozorio i njegove su informacije
da se izvlai artiljerija, da se prave poligoni, te podatke koje ste mogli itati i u
tampi dolazile su od Fikreta Muslimovia, i davao ih je. Mislim da to mogu
da kaem i da je vrijeme da se to kae. Fikret Muslimovi je napravio poslije
povlaenja iz vojske iz Hrvatske i Slovenije u Bosnu. U jednom razgovoru
53
Predsjednika i mene, Predsjednik se zanimao za raspored tih snaga u Bosni
i Hercegovini, od Fikreta Muslimovia, i bili su tani. Potpuno su bili tani.
Dobro, on je imao i onaj plan. Nisam govorio da je njegov plan o napadu na
sve kasarne prije samoga rata, neposredno prije mjesec dva, i tada je on
napravio jednu procjenu od garnizona u apljini do Banjalukog. Bile su to,
barem iz onoga to se poslije pokazalo, isto tako dosta dobre procjene, ali su
bili tani podaci, to je najvanije. Gdje je on kazao tu nema vojske, ima 20
vojnika, nemojte daba tamo juriati i gubiti glave itd. Ovi u apljini nisu
htjeli posluati, oni u Busovai nisu htjeli posluati, oni su juriali. U Kiseljaku
su posluali. Tamo je bio komandant Polutak, sa kojim sam ja razgovarao
i on je meni potvrdio Fikretove podatke da su tani, da tu nema vie od
20 vojnika, da je postavljena zamka, da su stavljeni Makedonci i iptari
namjerno i da ne bi dalje o tome govorio, znam ja i mnogo vie od toga, ali to
je ovjek koji je prvi sam doao i ponudio se. Ja ne mogu procjenjivati ta to
sigurnosno znai, u te slube ja se ne razumijem, ali se pokazalo da je ovjek
dao tane podatke, da nije nikoga obmanjivao. Koji je to cilj bio, ne ulazim u
to, ali mislim da je ovjek koji je veliki rodoljub. To je moja osobna procjena,
mogu da grijeim.
32
Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva
RBiH, 14.12.1993. godine:
Zbog osnovane sumnje da je putem medijskih kleveta poinio
krivino djelo odavanja slubene i vojne tajne, protiv Fahrudina Radonia
i jo jednog novinara je pokrenuta krivina prijava. Da bi izbjegao
posljedice sudskog procesuiranja, Radoni je putem Udruenja novinara
i Udruenja Sandaklija organizirao pritisak na pravosue i druge dravne
institucije. Ministarstvo pravosua je obavijestilo Predsjednitvo RBiH o
zahtjevu Udruenja novinara za aboliciju osumnjienih.
Na sjednici, kada se raspravljalo o tome, lanovi Predsjednitva su
iznosili slijedee:
IZETBEGOVI: Dakle, prijedlog Ministarstva pravosua je da se
oslobode odgovornosti ova dva novinara.
KLJUI: Ja glasam protiv. Evo zbog ega. Neu vam neto lino
priati. Fahrudin Radoni i ja smo radili za zagrebaki Danas, pa kad ja
doem u Zagreb, on je vei Hrvat od mene ... Pa je doao ovdje, pa je bio
vei Bosanac od mene, ali ja gledam sutinski jednu stvar. Oni su napali
32
Tekst magnetofonskog snimka sa sjednice Predsjednitva RBiH 1.11.1993.
godine, Arhiva.
54
Muslimovia i odali vojnu tajnu. Pokazalo se kasnije da Muslimovi nije bio
kriv i ak smo ga unaprijedili, i to su svi podrali. Mislim da Muslimovi
s njim treba malo razgovarati. On je veliki potencijal. A mi, kao drava,
moramo se uiti da iz jedne afere, na Zapadu je to jasno onaj ko klevee
i onaj ko je oklevetan, jedan moe biti u pravu. Oba nikad. A neu da
optereujem, poto vam moram rei da ja to malo bolje pratim, jer sam
novinar, Fahrudina Radonia da je vrlo negativno djelovao u listu Bosanski
avaz. Ja sam taj list uzeo, izanalizirao i iscrvenio se, ali nemam vremena
da odem do predsjednika SDA emana, a ne mogu tebe tim optereivati, a
vidim Haris se topi od posla, ne mogu ni njega. Nisam za to da se oslobode,
nego sam za to da, ako je podignuta optunica, a bila je podignuta vrlo stroga
optunica, da su izdali dravnu tajnu, da se nama to obrazloi ovdje. Jer,
ne moe biti Muslimovi u pravu i novinar. Prema tome, ja ne dam svoj
glas, vama sad kaem, a poto poznajem materiju. Ima jo jedan argumenat
koji me tjera na to to nije razrijeen meu nama sluaj Halilovi. A, ovo je
direktno vezano i za Halilovia. Pa, vi mene posluajte, neete pogrijeiti.
Da se skine ovaj prijedlog o oslobaanju, nego da se to sudski odradi, pa ako
treba oslobodi ... elio sam vam skrenuti pozornost, to je moja lina stvar. I
tako bih radio da je moj otac, pokojni Josip ustao iz groba i to uradio, ja bih
isto ovo govorio. Valjda me toliko zna. Sad da ne bi ovdje stvarali nervozu
i da ne bih ja vrio pritisak na vas, jer svaka moja reenica se moe smatrati
da vrim pritisak. Ne elim vriti pritisak, ali te molim kao predsjedavajueg
i ovjeka kojeg ja repektiram mnogo vie nego neki drugi graani, stavi ti to
na glasanje, jer je to jedini metod da zakljuimo ...
IZETBEGOVI: .. Ako postoje ista miljenja vrlo se lako saglasimo,
ali ako je neko protiv, onda ide na glasanje. Zato, nemojte biti nervozni.
Potpuno razumijem i Stjepana koji misli da bi i to trebalo ima razloga i
za i protiv. Apsolutno. Jer, napravili su neto. Po nekim miljenjima, treba
da bude gonjen za to, po nekim miljenjima neko e rei ma hajde, imamo
danas preeg posla. Nije, prema tome, ni jedno ni drugo pogrena potpuno
stvar. Bilo bi dobro da prihvatimo. Samo je stvar procjene politike da li
bi trebalo u ovom momentu da to radimo ili ne. to se mene lino tie, ja
sam sluao razloge za i protiv, jer nisam ni ja opredijeljen. ak mislim
da bi ga trebalo osuditi, a moda kasnije ... Ili bi, moda, trebali suenje da
izbjegnemo, da ne doe 50 novinara i da tamo sude novinare. Malo se i ja u
sebi lomim oko toga. Nije pogrean stav ni da se sudi ni da se ne sudi.
PEJANOVI: Meni ovdje pretee to to Udruenje novinara smatra
55
da bi trebalo takvu odluku donijeti i obraa nam se kao organu koji moe da
... Ja bih taj momenat uvaio.
IZETBEGOVI: Imamo prijedlog Saveza novinara, inicijativa koja
je ila preko Pravosua, a Pravosue nije stavilo nikakav prijedlog, samo je
izloilo situaciju. Imamo inicijativu da se izvri abolicija ovdje, da im se ne
sudi.
SILAJDI: itao sam i te avaze, itd. Ima tu dosta otrova. Nisu
samo njih dvojica. Ima i drugih koji to rade. Ne znam kako emo s njima ...
Imamo i mi neka prava, ne samo Udruenje novinara. Normalno je da e
Udruenje. Ja to ne bih, Mirko, mnogo uvaavao, pravo da ti kaem. Znai,
ko god ima iza sebe bilo kakvu organizaciju taj moe bolje proi. Ne smijemo
to.
KLJUI: Ja sam protiv, neka ue u Zapisnik.
33
8.
SUMNJIVO ANGAIRANJE FAHRUDINA RADONIA
U TABU VRHOVNE KOMANDE
34
Misteriozan dolazak Radonia u tab Vrhovne komande:
Fahrudin Radoni nije nikada bio postavljen ni na kakvu dunost
u Armiji R BiH. Rijetko ko zna kako je doao i kako se obreo u vrhu Armije
RBiH. Niko osim njega i Sefera ne zna kakvu je dunost obavljao u tom
vrhu. Nagaa se da je bio ef Kabineta naelnika VK Sefera Halilovia,
35
a
33
Tekst magnetofonskog snimka sa sjednice Predsjednitva RBiH 14.12.1993.
34
Tekst napisan u Sarajevu, aprila 2010. godine.
35
U vezi Radonievog dolaska u Kabinet naelnika VK, treba imati u vidu da
je Sefer Halilovi priznao da je kao saradnik Slube vojne bezbjednosti bive JNA nosio
imeo Boris: ... Moje prvo pismeno izvjetavanje organima bezbjednosti JNA bilo je, koliko
se sjeam, nakon odlaska porunika Pudara iz jedinice na kurs u Zadar. Sjeam se dobro
takvog prvog uputstva ... Sjeam se kako sam to uradio ... Sjeam se takoe da je svaki takav
moj pismeni izvjetaj bio dugaak do 2 stranice... Intenzitet mojih kontakata sa organom
bezbjednosti u puku, zastavnikom Bjelobabom, bio je dva do tri puta sedmino ili 2 3 puta
u 10 dana ... U vezi mog pismenog izvjetavanja organima bezbjednosti JNA u periodu dok
sam kontaktirao sa Petrom Simoviem htio bih da istaknem slijedee. Ja sam po Simovievim
uputstvima pisao ove izvjetaje, ali je to bilo znatno rjei sluaj nego u periodu kada sam
kontaktirao sa zastavnikom Bjelobabom. Simovia sam ee usmeno izvjetavao... kada
smo izali vani i bili sami, Simovi mi kae: Zavrio sam te papire oko saradnje. Izabrao
sam ti pseudonim, jedno lijepo slovenako ime - Boris. Kazao mi je da je uobiajeno da
saradnik slube dobiva pseudonim neko ime... Simovi me drao na vezi do kraja 1977.
ili poetka 1978. g. ...Poslije odlaska Petra Simovia na mjesto organa bezbjednosti u
puku dolazi kapetan Drlji Mile ... on mi daje do znanja da zna da sam saradnik organa
56
nije. On nikada nije obavljao tu dunost. Mjesto efa Kabineta je zauzimala
visokoobrazovana osoba, iako nije imala nikakvih vojnih znanja za
operativno servisiranje uloge komandovanja vojskom i to u najsloenijim
ratnim uslovima. Prema tome, efa Kabineta nije ni bilo, ali je postojao
Kabinet. Meutim, ne zna se ta je Radoni radio u Kabinetu naelnika
VK. Nema nikoga iz zvanine informativne slube Armije R BiH ko zna
da je Radoni obavljao bilo kakav posao u toj oblasti. Bio je na mjestu gdje
su se slivale razne informacije o situaciji na ratitu u BiH, meu kojima
i one od najstroije tajnosti. Princip koritenja takvih informacija je da
mogu biti dostupne samo zvaninicima kojima su potrebne, i u onoj mjeri
u kojoj su im potrebne za njihove uloge u sistemu komandovanja vojskom
u ratu. Niko ne zna za kakve je poslove Radoni koristio informacije
najvieg stepena tajnosti, ako ve nije obavljao nikakve poslove za koje bi
mu takve informacije bile potrebne. Mogao je u svakom trenutku napustiti
Sarajevo i BiH, znai dezertirati, ali ga niko, zbog toga, ne bi mogao
prozvati dezerterom, jer zvanino nije ni bio pripadnik Armije R BiH, niti
dravljanin BiH. Jednostavno, o karakteru i sadraju njegovog rada niko se
nije ni zapitkivao.
Radoni je imao svoj stav o tome koga u sistemu
odbrane BiH treba ubiti:
U ljeto 1993. godine, kada su sigurnosne slube trebale razjasniti
uzroke sukobljavanja unutar sistema odbrane u Sarajevu, Radoni je
uhapen i ispitivan od strane civilne Slube dravne bezbjednosti. On je
znao ko ima kakvu ulogu u sukobima kojih je 1992. i 1993. godine bilo
bezbjednosti i kae mi da emo dalje nastaviti raditi ... Kako sam ve naveo, po dolasku u
akovo uspostavio sam kontakt sa kapetanom Mijom Kneeviem ... ja sam uinio pismene
izvjetaje, potpisivao ih pseudonimom 'Boris' i davao bih iste lino kapetanu Kneeviu. ...
Kada izvjetavam ... kapetan Mijo Kneevi me nakon svake sjednice CKSKJ kontaktira i
instruie da pratim dranje to veeg broja starjeina ... Cilj vojne slube bezbjednosti jeste da
se doe do videokasete sa izborne sjednice HDZ-a. Kapetan Kneevi Mijo mi daje instrukta
da tu videokasetu pronaem. Poznavajui Ljubicu Stakovi, iji brat se bavi videotekom, ja
je molim da mi nabavi tu videokasetu,da je pogledam, i ona mi obeava da e to pokuati.
Nakon jedan do dva sata, ona me naziva i daje mi videokasetu sa tim snimkom. Ljubica ne
sumnja u mene. Ja nazivam telefonom iz svog stana Kneevia. Dajem mu tu videokasetu,
uz opasku da pouri i presnimi ... U akovu ostajem do 15.09.1991. godine. U to vrijeme
ve su poele borbe u Osijeku i Vukovaru ... Mijo Kneevi je u kasarni blokiran. aljem mu
izvjetaj o mjestu gdje se nalaze protuoklopni poloaji za sluaj dolaska upomo jedinice
JNA iz Tuzle. Protuoklopni poloaji su ZNG-a. ... Halilovi Sefer, Dopuna izjave, Sarajevo,
05.11.1993. godine, strana 1.-52., a posebno strane 5., 7., 13., 15., 27, 28., 29., 30., 31., 32.,
33., 34., 35., 37., 38., 43., 44., 45., 46. i 47.-52. (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj
knjizi - Prilog broj 4.)
57
izmeu komandanata pojedinih brigada i izmeu zvaninika civilne
policije i zvaninika u Armiji R BiH. On je znao ko se kome nije dopadao
i koga je trebalo za glavu skratiti, likvidirati, a koga ne. On je imao i svoje
prijedloge u vezi s tim. Podravao je rad protiv predsjednika Izetbegovia i
elio da on bude, usred rata, svrgnut sa vlasti. O Radonievim odgovorima
u vezi tih pitanja, najbolje je bio upoznat Nedad Ugljen, za koga javnost
zna da je pod misterioznim okolnostima ubijen.
Sarajlije najbolje znaju da je Radonievo bitisanje u vrhu Armije
podudarno vremenu koje je obiljeeno rizicima da unutar grada doe do
sukoba u kojima bi, da nisu poduzete efkasne mjere, ulicama ovog grada,
bukvalno, bilo krvi do koljena. Ubrzo nakon stabiliziranja prilika u sistemu
odbrane BiH, posebno u Sarajevu, Radonia je trebalo pitati od kuda mu
ime epo. Moda je to objasnio Nedadu Ugljenu. O tome su ga pitali
mediji, ali je Radoni osnovao svoj medij da bi se zatitio od takvih pitanja.
Ipak, Sarajlije e saznati zato je Radoni, tokom rata hapen, ali i zato je
ubijen onaj ko je najbolje znao detalje o tome.
Filigranska podudarnost djelovanja
Sefera, Radonia i Fikreta Abdia:
Poslije rata, situacija u BiH se ipak stabilizira. Ljudi imaju vremena
za trezvenije razmiljanje u kome se nuno dolazi do pravih odgovora i
na najtea pitanja. Jedno od tih pitanja je: Od kuda potjee fligranska
podudarnost nekih ratnih zbivanja u Sarajevu i u Bosanskoj Krajini? I
u Krajini i u Sarajevu istovremeno su se izazivali sukobi izmeu civilne
policije i jedinica Armije. I u Krajini i u Sarajevu unutar sistema odbrane
su rasli apetiti da predsjednik Izetbegovi bude svrgnut. I u Krajini i u
Sarajevu su se izazivale tenzije izmeu pojedinih jedinica Armije R BiH ...
U Velikoj Kladui, u fjoci Fikreta Abdia su pronaena tajna dokumenta iz
Komande 2. korpusa, i to u vrijeme kada je Abdieva takozvana Narodna
odbrana bila u najeem oruanom sukobu sa naim 5. korpusom Armije
R BiH. U stanu Fahrudina Radonia policija je pronala tridesetak tajnih
vojnih dokumenata. Kuda su sve Radonievim rukama iznoena strogo
povjerljiva dokumenta iz VK, to on najbolje zna. Saznat e svi branioci i
patrioti BiH, iz prostog razloga jer imaju pravo na istinu.
58
9.
NEKI OD OSTALIH SADRAJA SEFEROVE I RADONIEVE
DESTRUKCIJE NA TETU ODBRANE BIH
36
Dokumenta VK podlijeu strogom reimu zatite,
ali ih je Radoni nosio kud je htio:
U dokumentu taba Vrhovne komande Oruanih snaga R BiH,
od 18.10.1993. godine, o podrci pojedinim neposlunim komandantima
jedinica u Sarajevu koji su izazivali nered, jer nisu potovali sistem
komandovanja, navedeno je:
Neposredni realizator takvih poteza je Fahro Radoni ... Slube
vojne i dravne bezbjednosti su pretresom kod Radonia u stanu pronali 30-
tak dokumenata sa oznakom vojna tajna. Uz to je vana i pravna injenica
da Radoni nije pripadnik VK, odnosno da nema formacijsko mjesto u
VK, to moe da ukazuje da je angaovan za neke specijalne namjene u
komuniciranju sa sredstvima informisanja, meu kojima je i angaovanje
na diskreditovanju odreenih uglednih linosti...
37
(Dokaz dokumenat
ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 11).
Radoni je hukao na destrukciju i neposlunost prema Izetbegoviu:
Dakle, uloga Radonia u najteoj ratnoj situaciji je bila da podstie
i podrava aktivnosti neposlunih koji su prekidali lanac kontrole u vojsci,
suprotstavljajui se tenjama da se u Armiji R BiH uspostavi stabilan i
siguran sistem komandovanja. To je bila podrivaka, zavjerenika aktivnost
sa tekim posljedicama sukoba unutar Armije, to je tetilo odbrani BiH
a odgovaralo agresoru. Odnosno, to je opasna manipulacija ljudima koji
nisu imali obrazovanja i drugih osobina da u konkretnoj ratnoj situaciji
rasuuju ta je ispravno a ta ne.
Niko ne moe osporiti patriotizam pojedinih komandanata u
Sarajevu koji su se ponaali suprotno principima stabilnog, sigurnog i
Vrhovnoj komandi lojalnog sistema komandovanja u vojsci. Takoer,
niko ne moe osporiti injenice da je Radoni uestvovao u aktivnostima
kroz koje je, koristei se pozicijom bliskosti sa Seferom, zloupotrebljavan
njihov patriotizam jer su podsticani na ponaanja iz kojih su nastajale
teke posljedice produbljivanja i zaotravanja sukoba unutar snaga
36
37
59
odbrane BiH. Da nije bilo takvih negativnih utjecaja, sigurno je da bi svoje
patriotske vrijednosti i Muan Topalovi Caco i Ramiz Delali lojalno
podredili zahtjevima civilne Vrhovne komande, na elu sa predsjednikom
Izetbegoviem. Hukajui ih na negativna ponaanja, Fahrudin Radoni
je uestvovao u djelovanju sa posljedicama upropatavanja ljudi, od kojih
je nekima tragino okonan ivot.
Ulazak Radonia u najvanije strane ratnih zbivanja, posebno u
Sarajevu tokom 1992. i 1993. godine, kada se nalazio unutar taba Vrhovne
komande, potvruje pronalazak u njegovom stanu tridesetak dokumenata
oznaenih kao vojna tajna. Poto nije imao nikakvu posebnu dunost
u tabu Vrhovne komande, ostaje nejasno za kakve potrebe je koristio
kod njega pronaena tajna vojna dokumenta. Da je neto radio u interesu
odbrane BiH, on bi tajna dokumenta uvao u prostorijama taba Vrhovne
komande. Kod njega su se tajna dokumenta nala izvan slubenih prostorija
taba Vrhovne komande, to opravdava zakljuak da ih je i koristio izvan
interesa odbrane BiH. Sama injenica iznoenja tajnih dokumenata izvan
slubenih prostorija se trebala kvalifcirati kao povreda vojne tajne, to
podrazumijeva krivinu odgovornost.
to gore u sistemu odbrane BiH, to bolje za
agresora Seferov i Radoniev zadatak:
Naprijed istaknuti citat iz dokumenta taba Vrhovne komande
od 18.10.1993. godine sadri i konstataciju da je Fahrudin Radoni ...
angaovan za neke specijalne namjene... da u sistemu odbrane BiH bude
to gore, jer je to bolje za agresora. Logiki se nameu pitanja: Ko je
angairao Radonia za neke specijalne namjene? Koje su to specijalne
namjene? Kakva je priroda tih specijalnih namjena u odnosu na ciljeve
odbrane BiH? Da li su specijalne namjene za koje je angairan Fahrudin
Radoni bile u interesu odbrane BiH ili su bile u interesu agresora na BiH?
U vezi tih i drugih pitanja koja se mogu postaviti, najvanija je injenica da
je Radoni bio u tabu Vrhovne komande, ali da ... nije pripadnik VK,
odnosno da nema formacijsko mjesto u VK..., to takoer stoji u naprijed
navedenom citatu.
Nema dileme da je Radoni obavljao specijalne zadatke, ali je
upitno za koga. Podrivanje Armije, hukanjem njenih pripadnika na
neposlunost je bio specijalni zadatak koga je agresor mogao povjeriti
samo onima koji su mu vrhunski odani i koji su uspjeno dovedeni
u poziciju da mogu podrivaki djelovati. U okvire takvog rada spada
60
Radonievo iznoenje tajnih dokumenata iz taba Vrhovne komande i
zlonamjerno hukanje patriota BiH da se negativno, neposluno ponaaju
sa posljedicama izazivanja krvavih sukoba i traginog unitavanja ljudi,
to se i dogodilo sa Muanom Topaloviem Cacom i Ramizom Delaliem
elom. Nije sluajno to svjedoenje, da je Radoni Fahrudin saradnik
KOS-a pod tajnim nazivom epo, sadri i ocjenu - da je od efova te
kontraobavjetajne slube epo uvaavan kao vrhunski saradnik. O
tome je andi Mustafa, u svojoj pismenoj izjavi o Fahrudinu Radoniu,
kao saradniku Slube vojne bezbjednosti JNA (KOS), naveo: elim
da istaknem da je dananji vlasnik AVAZA, FAHRUDIN RADONI,
bio saradnik pod pseudonimom epo. Sa njim je saradnju uspostavio
kapetan prve klase Radujko Nikola, a ja sam mu bio pretpostavljeni starjeina
negdje 1984-1985. godine, dok je jo bio pripadnik 1. detamana u
Skoplju. Fahrudin Radoni je bio dopisnik zagrebakog tjednika DANAS
sa prostora Crne Gore i Kosova ... Saradnik epo je spadao u kategoriju
VRHUNSKIH SARADNIKA. Ovo je isticano na svim analizama rada ...
Kao pretpostavljenom Radujko Nikoli, meni je poznato da je on, po svom
planu, jednom mjeseno putovao u Podgoricu kako bi odrao sastanak sa
EPOM, a nisu bile rijetke situacije kada je, po nareenju Aleksandra
Vasiljevia i pukovnika Slobodana Rakoevia, morao da ide na sastanak sa
EPOM ...
38
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog
broj 1., vidjeti Prilog broj 2).
Diskreditacija uglednih linosti u sistemu odbrane
BiH zadatak Sefera i Radonia:
U tom pogledu vrlo je interesantno to u sadraju naprijed istaknutog
citata iz dokumenta taba Vrhovne komande od 18.10.1993. godine stoji
da u domen specijalnih zadataka koje izvrava Radoni spada i njegovo
...angaovanje na diskreditovanju odreenih uglednih linosti... I, zaista,
itavo svoje ratno i poratno angairanje, u okviru pijunskih zadataka
podrivakog, zavjerenikog karaktera, Radoni je usmjerio upravo s
ciljem diskreditacije bonjakih kadrova. Nema istaknutijeg Bonjaka koga
nije oklevetao. To je inio u ratu i ini sve vrijeme poslije rata.
Specifnost je Radoniev podmukli odnos prema Aliji
Izetbegoviu. Radi maskiranja svog djelovanja za specijalne namjene,
Radoni se javnosti predstavljao da ga potuje, ali ga temeljito dovodi u
pitanje i podriva. To je inio u toku rata, kad je hukao na neposlunost
38
61
Izetbegoviu kao vrhovnom komandantu, kad je iznosio tajna dokumenta
iz VK, kad je klevetao mnoge ljude iji je autoritet bio vaan za efkasnost
Izetbegovieve dravnike uloge ...
Kad je 26.10.1993., znai osam dana nakon nastanka dokumenta
taba Vrhovne komande, od 18.10.1993., naalost, uz tragine posljedice,
raieno sa neposlunim komandantima u Sarajevu, uslijedila je
sasvim nova situacija. Unutar Armije R BiH vie nije bilo neposlunih
komandanata, niti se Radoni vie mogao vrzmati po tabu Vrhovne
komande. To je bila prekretnica koju su, kao olakanje, osjetili graani
Sarajeva, to je u pozitivnom smislu zapazila i meunarodna zajednica.
Znaaj fzikog odlaska Radonia iz taba Vrhove komande se ne moe
odvajati od znaaja uspostave sigurnog lanca komandovanja u Armiji
RBiH, bez neposlunih u njenim redovima.
Zato, svi oni dobronamjerni ljudi koji su uli u Radonievu politiku
partiju iz istih, patriotskih namjera, jer iskreno ele bolju budunost naoj
domovini, njenim graanima i narodima, moraju saznati za naprijed
navedene karakteristike Radonia. Ono to se na osnovu injenica moe
predviati je i to da e Radoni mnoge od tih ljudi upropastiti. U principu,
tee e biti upropateni oni pojedinci koje Radoni vie iskoritava za svoje
podrivake planove prema dravi BiH.

10.
SEFER I RADONI DJELUJU
PO OBRASCIMA SPECIJALNOG RATA
39
Radoni je ucjenjivao predsjednika Izetbegovia:
Uspostava i upotreba organizacija i grupa za pritisak je poznat
metod specijalnog rata, s ciljem da se iznude postupci u skladu sa planovima
njegovih kreatora. U vezi sa aktuelnim, vandalskim postupcima ruenja,
paljenja i razbijanja na zgradi Vlade F BiH u Sarajevu, to je u predizborne
svrhe organizirao predsjednik SBB-a Fahrudin Radoni, manipulirajui
pojedinim borakim udruenjima, a koristei se iskustvima Miloevieve
jogurt revolucije, treba sagledati kako je on tokom najtee ratne, 1993.
godine, kao organizacije za pritisak, koristio Udruenje novinara i
Udruenje Sandaklija, da bi od predsjednika Izetbegovia iznudio odluke
kojima e on, a zatim i Sefer Halilovi, biti spaeni od sudskog procesuiranja
39
62
i puteni iz zatvora.
Sefer Halilovi Boris
40
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO
u ovoj knjizi - Prilog broj 4). i Radoni Fahrudin epo,
41
(Dokaz
dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 1), koristei pozicije
u tabu Vrhovne komande, u najteoj ratnoj situaciji izazivali su i irili
nepovjerenje i mrnju prema predsjedniku Izetbegoviu, njemu lojalnim
najbliim saradnicima, najviim autoritetima i institucijama civilne vlasti.
Od takvog djelovanja, praktino i teorijski, u korist agresora nije mogao
biti tei oblik unutarnjeg podrivanja odbrane BiH. To je bila organizirana
peta kolona od koje su agresori oekivali da paralizira sistem odbrane
BiH, a zatim da im se, bez borbe preda teritorija pod kontrolom legalnih
vlasti.
Dolaskom Delia u VK suen prostor za
Seferovu i Radonievu destrukciju:
Promjenama u tabu Vrhovne komande, imenovanjem Delia za
komandanta, Seferu Haliloviu i Fahrudinu Radoniu su sueni prostori za
petokolonako, podrivako djelovanje. Od sredine 93. godine, maksimalno
su se naprezali s ciljem da dokau kako je imenovanje Delia izraz etnike,
agresorske politike koju realizira KOS. Tako su, zamjenom teza, Radoni
kao epo i Halilovi kao Boris postizali dva cilja: maskirali svoj
status agenata KOS-a i nastavili petokolonako, podrivako djelovanje
kompromitiranjem najvanijih autoriteta odbrane BiH u najteoj ratnoj
situaciji.

40
Sefer Halilovi je priznao saradnju sa Slubom vojne bezbjednosti JNA (KOS).
Halilovi Sefer, Dopuna izjave, Sarajevo, 05.11.1993. godine, strana 1.-52., a posebno
strane 5., 7., 13., 15., 27, 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 37., 38., 43., 44., 45., 46. i
47.-52.
41
O tome je, andi Mustafa u svojoj pismenoj izjavi, o Fahrudinu Radoniu
kao saradniku Slube vojne bezbjednosti JNA (KOS), naveo: elim da istaknem da
je dananji vlasnik AVAZA FAHRUDIN RADONI bio saradnik pod pseudonimom
epo. Sa njim je saradnju uspostavio kapetan prve klase Radujko Nikola, a ja sam mu
bio pretpostavljeni starjeina negdje 1984-1985. godine dok je jo bio pripadnik 1.
detamana u Skoplju. Fahrudin Radoni je bio dopisnik zagrebakog tjednika DANAS
sa prostora Crne Gore i Kosova ... Saradnik 'epo' je spadao u kategoriju 'VRHUNSKIH
SARADNIKA'. Ovo je isticano na svim analizama rada ... Kao pretpostavljenom, Radujko
Nikoli, meni je poznato da je on, po svom planu, jednom mjeseno putovao u Podgoricu
kako bi odrao sastanak sa 'EPOM', a nisu bile rijetke situacije kada je, po nareenju
Aleksandra Vasiljevia i pukovnika Slobodana Rakoevia, morao da ide na sastanak sa
'EPOM' ... (andi Mustafa, pismena izjava, Sarajevo, 31.07.2007. godine, strana 2).
63
Hapenje Radonia:
U takvim okolnostima, Sluba dravne bezbjednosti je uhapsila
Radonia i pojaala rad da se ustanove uzroci, sadraji i posljedice
Halilovieve, odnosno petokolonake, podrivake djelatnosti. Pri hapenju
Radonia, policija je u njegovom stanu pronala tajna vojna dokumenta
taba Vrhovne komande, dobivena od Halilovia. U razgovoru sa
Radoniem, Sluba dravne bezbjednosti je razjanjavala neke okolnosti
njegovog i Halilovievog podrivakog djelovanja. Pritijenjen dokazima i
uplaen, Radoni je izraavao kajanje, izvinjavao se, te objanjavao da je
izmanipuliran od strane Halilovia. O Radonievoj krivnji zbog odavanja
vojne tajne i klevetanja protiv autoriteta odbrane BiH, postoji transkript
razgovora izmeu zvaninika Slube dravne bezbjednosti i Fahrudina
Radonia, u kome je navedeno da je Radoni, u smislu priznanja krivnje
i kajanja, rekao: Mogu rei da sam izmanipuliran. Izmanipuliran sam, ali
KOS-ov igra nisam..
42

Radoni spaava Halilovia manipulirajui
Udruenjem Sandaklija:
On je tako, da bi se izvukao, Halilovia okvalifcirao kao manipulatora.
Istovremeno, Radoni, putem Udruenja novinara, je organizirao pritisak
prema Predsjednitvu R BiH da bude amnestiran i puten iz zatvora. Na
jednoj od svojih sjednica, lanovi Predsjednitva su insistirali da se u
sluaju Radonievog hapenja postupi po zakonu, u nadlenosti suda, i
da se ne podlijee pritiscima izvana. Silajdi i Kljui
43
su se izjasnili za
sudsko procesuiranje Radonia, uz ocjene da je njegovo prisustvo u BiH
tetno, posebno zbog ratnih uslova. Predlagali su da se odbace pritisci
u manipulatorskoj reiji Radonia, reagiranjem Udruenja novinara.
Predsjednik Izetbegovi je iznio da postoje elementi koji opravdavaju
Radonievo sudsko procesuiranje, ali da za BiH, u ratnoj situaciji, nee
biti afrmativno da se sudi novinarima. Znai, Radoni je amnestiran, ne
zbog toga to nije bilo osnova za sudski tretman, nego zbog toga, to se, uz
sve ratne probleme, nije eljelo medijsko i politiko odvraanje panje od
glavnih ratnih problema. Prema tome, pritisak putem Udruenja novinara
za Radonia je bio spaavajue uspjean. U vezi s tim, Izetbegovia treba
42
Transkript razgovora izmeu slubenika SDB-a Envera Mujezinovia i Fahrudina
Radonia, oktobar 1993. godine.
43
MAGNETOFONSKI SNIMAK 230. sjednice Predsjednitva BiH, 14.12.1993.
godine: Vidjeti citat iz izlaganja Kljui Stjepana na stranici 53. ove knjige.
64
razumjeti kao ovjeka, koji zbog tekih linih, ivotnih iskustava, nije volio
represiju, to je u konkretnom sluaju koristilo i Radoniu.
Kasnije, kada je zbog poznatih dogaanja u vezi neposlunosti
pojedinih, izmanipuliranih komandanata u Sarajevu, uhapen i Sefer
Halilovi, u akciju njegovog spaavanja je krenuo Radoni, pored ostalog,
vjerovatno i zato to se bojao da u zatvoru ne progovori i o njemu. Kao
sredstvo pritiska upotrijebio je Udruenje Sandaklija, prijetei da e, u
sluaju ostanka u zatvoru, Sefer Halilovi biti izabran za predsjednika
Udruenja, i da e se Sandaklije pobuniti, to je bila vrlo ozbiljna prijetnja
unutarnjoj stabilnosti odbrane BiH. estiti patrioti BiH porijeklom iz
Sandaka, koji su davali veliki doprinos odbrani svoje domovine, tada
nisu mogli ni slutiti u kakvu katastrofu njih, njihove porodice i njihovu
domovinu vode Halilovi i Radoni. Treba znati da je upravo po slinim
pitanjima izazivanja unutarnjih sukoba, u formi paradrave, paravojske i
parapolicije, predajom velikog dijela teritorije etnicima, Fikret Abdi uveo
Bonjake u meusobne sukobe u kojima su pale ogromne ljudske rtve.
Zahtijevajui da Sefer Halilovi bude puten iz pritvora, prema transkriptu
razgovora sa zvaninikom Slube dravne bezbjednosti, Radoni je rekao:
Ja sam u ovom Udruenju Sandaklija. Vrlo se nezgodno poklopilo, termin
Seferovog hapenja i redovnih izbora u Udruenju. Udruenje Sandaklija i
sve te podrunice sada vuku dosta, ovako, jedan radikalan i nepolitian potez
... Raspoloenje je apsolutno sada, da se kontrira dravnoj vlasti i svemu
da se on izabere ... Svih dvadesetak podrunica agresivno ide da Sefer bude
predsjednik. Po mojoj procjeni, to nas onda kao narod vodi u konfikt i odnos
prema njemu se personifcira u neki odnos prema nama i tako Sandaklije
njega doivljavaju kao neprikosnoven autoritet (podvukao F.M.) ... Ja sam
zbog njega bio u zatvoru. Ako treba neko da mu bude prijatelj, ja sam ...
Ja u njemu da kaem ovako: Mi emo tebe kao Sandakliju tititi, i sve to.
Jako je pogreno da ti bude predsjednik Udruenja ... Da on meni napie
na ceduljicu da ne eli, da se zahvaljuje i da ja sa tom ceduljicom idem u
Izvrni odbor Udruenja. Ja u njega ubijediti lako. Mislim, ja u mu rei:
Ako ti misli da sam ja tvoj neprijatelj, a zna ta sam, dvadeset godina mi
je robijanja na kraju prijeeno, da te kaem. To nisam rekao. (podvukao
F.M.).
44

Dakle, Fahrudin Radoni je doao kod zvaninika Slube dravne
44
Transkript razgovora izmeu slubenika SDB-a Envera Mujezinovia i Fahrudina
Radonia, oktobar 1993. godine.
65
bezbjednosti da zaprijeti, da e se u sluaju Seferovog ostajanja u izolaciji,
graani BiH porijeklom iz Sandaka organizirano pobuniti protiv dravne
vlasti i da e to dovesti do opasnih sukoba meu Bonjacima. Radoni je
zahtijevao da mu se omogui kontakt sa Seferom dok je u izolaciji, te da e
ga on ubijediti da odustane od izbora za predsjednika Udruenja, i da e
tako splasnuti tenzije. To je bila prijetnja da e u sluaju Seferovog ostanka
u izolaciji eskalirati pobuna Sandaklija protiv dravne vlasti. Normalno, o
svemu je informiran predsjednik Izetbegovi, i to u vrijeme kada su krvavi
meubonjaki sukobi u Bosanskoj Krajini imali katastrofalan rezultat.
Imajui u vidu te injenice, Izetbegovi se opravdano pribojavao da se
sluaj Sefera Halilovia iskoristi kao povod za izazivanje napetosti i sukoba
unutar bonjakog naroda u Sarajevu, slino kao u Bosanskoj Krajini.
Koja je bila ova a koja ona zaraena strana za
Sefera, Radonia i Fikreta Abdia?:
Tada je za etnike oko Sarajeva, Radonia, Halilovia i od Halilovia
izmanipulirane Cacu, elu..., 1. korpus Armije R BiH bio ona strana,
isto kao to je za etnike koji su drali u obruu dio Bosanske Krajine i
za Fikreta Abdia ona strana bio 5. korpus. Ima i previe snimaka
telefonskih razgovora u kojima je Halilovi, manipulirajui patriotizmom
Cace, ele..., njih upozoravao da sa svojom vojskom budu na oprezu, jer e
ih napasti 1. korpus i MUP. Halilovi, Radoni, Fikret Abdi ... za razliku
od izmanipuliranog Cace, ele ... u Sarajevu, kao i mnogih Bonjaka
u Bosanskoj Krajini, su znali da izazivanjem sukoba sa 1. korpusom,
odnosno sa 5. korpusom, ine uslugu agresoru. Svi koji su izmanipulirani
mislili su da po instrukcijama navedene trojice manipulatora brane BiH.
Sefer Halilovi je tako elio da u Sarajevu izmanipulira patriote BiH
porijeklom iz Sandaka, kako bi oni mislili da brane BiH, dok bi, ustvari,
inili isto ono to su, pod utjecajem Fikreta Abdia, inili izmanipulirani
Bonjaci u Bosanskoj Krajini. Upravo iz tih razloga, glavna Seferova
opsesija je bila - kako vrbovati komandante brigada da budu njemu lojalni
i spremni da se bore protiv snaga lojalnih legalnim organima vlasti, na
elu sa Izetbegoviem. To je imalo karakter uspostave vojnih naoruanih
elemenata za pritisak upotrebom sile, u cilju realiziranja planiranog vojnog
pua.
Prema tome, u toku oruane agresije, BiH nije bila ugroena
samo metodama oruane borbe. Na sceni je bila totalna agresija koja je
obuhvatala mnoge oblike specijalnog rata, meu kojima je manipulatorska
66
uspostava i upotreba organizacija i grupa za pritisak, izraz najvieg stupnja
agresorske djelatnosti, sa uporitima u sistemu odbrane BiH.
11.
SEFEROVO I RADONIEVO ZVJERSKO BATINANJE
I NJIHOVI PLANOVI UBIJANJA LJUDI
45
Sefer i Radoni uvjereni da je Fikret Muslimovi
stao na put njihovoj destrukciji:
U prvoj godini rata je zapaeno da je Sefer Halilovi neposluan
i da nagovara pojedine komandante brigada na neposlunost i mrnju
prema predsjedniku Aliji Izetbegoviu. U tim aktivnostima, Sefer je
imao podrku Fahrudina Radonia, o kome je andi Mustafa u svojoj
pismenoj izjavi naveo da je saradnik Slube bezbjednosti JNA (KOS):
elim da istaknem da je dananji vlasnik AVAZA, FAHRUDIN RADONI,
bio saradnik pod pseudonimom epo. Sa njim je saradnju uspostavio
kapetan prve klase, Radujko Nikola, a ja sam mu bio pretpostavljeni
starjeina negdje 1984-1985. godine, dok je jo bio pripadnik 1. detamana
u Skoplju. Fahrudin Radoni je bio dopisnik zagrebakog tjednika DANAS
Kao pretpostavljenom, Radujko Nikoli, meni je poznato da je on, po svom
planu, jednom mjeseno putovao u Podgoricu, kako bi odrao sastanak sa
EPOM ...
46
broj 1., vidjeti Prilog broj 2).
Zbog opasnosti njihovog djelovanja za dravu BiH, Predsjednitvo
je 08.06.1993.godine na dunost komandanta taba Vrhovne komande
imenovalo Rasima Delia. Seferova i Radonieva reakcija na novu situaciju
je bila estoka. Sefer je pokuao pridobiti lanove taba Vrhovne komande,
s ciljem da se odbije odluka Predsjednitva o imenovanju Delia. Znalo
se, ako vojni vrh odbacuje odluku civilne vrhovne komande, da je to vojni
udar.
Kada je predsjednik Izetbegovi saopio Seferu da e na elo
45
Tekst napisan u Sarajevu, juna 2010. godine.
46
67
Generaltaba Armije RBiH biti postavljen Rasim Deli i da e Sefer biti
Deliev podreeni, u ulozi naelnika taba, suprotstavljajui se toj odluci,
Sefer je burno reagirao, o emu je Deli napisao da je Sefer napao namjeru
da Deli bude postavljen za komandanta Armije, negirajui bilo kakav
Deliev doprinos i rad. Nije birao rijei kojima bi ponizio Delia i njegovo
dotadanje angaovanje u Armiji. ... Izetbegovi je prekinuo daljnju raspravu
... Nakon tog sastanka, postao sam svjestan da u u Seferu Haliloviu imati
oponenta, a ne saradnika ... za primopredaju dunosti izmeu Sefera i mene
Predsjednitvo je odredilo komisiju u sastavu: predsjednik Fikret Muslimovi
i lanovi Abdulah Konjicija, Jovan Divjak, o emu je napisana i naredba.
47
O atmosferi u Seferovom kabinetu, kada je Deli doao da od njega
primi dunost i postane njegov nadreeni, odnosno o atmosferi na sastanku
lanova taba Vrhovne komande, Deli je napisao: Ja sam uao u kabinet
kod Sefera, a moji pratioci su mi kasnije kazali da su njima prijetili da nee
ivi izai iz zgrade. Bio je to pokuaj pritiska da ja odustanem od dunosti
komandanta. Siguran sam da je to organizirao Sefer, koji me, oigledno, nije
poznavao ... Nisam doekan nimalo ljubazno, a jedan pogled na licu prisutnih
na sastanku dovoljno mi je govorio. Mogao sam oekivati podrku Sulejmana
Vranja i Fikreta Muslimovia ... U diskusijama je izraena podrka Seferu
Haliloviu, a oponiralo se odluci Predsjednitva. Bilo mi je veoma neprijatno.
Nisam znao da se ofciri mogu tako odnositi prema nareenjima Vrhovnog
komandanta. Diskusija se ogledala u pravcu odbijanja i neizvrenja odluke
Predsjednitva. Smatram da je u tim trenucima kljunu ulogu na smirivanju
situacije odigrao Fikret Muslimovi. Sasvim smireno i trezveno je pozvao
prisutne da vode rauna o tome da je rije o odluci Predsjednitva, koju
svi, kao vojnici, moraju bezuslovno prihvatiti. Veoma uvjerljivo je govorio
o potivanju hijerarhije i opasnostima koje bi proizale iz oponiranja odluci
Predsjednitva. Sam je naglasio da uope ne razmilja o tome da li treba ili
ne treba prihvatiti odluku Predsjednitva, nego kako je na optimalan nain
realizirati. Njegova diskusija je promijenila tok sastanka, tako da su prisutni,
koji su prije Muslimovia oponirali odluci Predsjednitva, uzeli rije i podrali
Predsjednitvo u pogledu odluke da budem komandant.
48
Zato je situacija u Sarajevu, nastala djelovanjem Sefera i Radonia,
47
149.-150.
48
151.-153.
68
bila slina situaciji u Bosanskoj Krajini nastaloj usljed djelovanja izdajnika
Fikreta Abdia, jer se, u oba ta sluaja radilo o pozivanju vojske na
neposlunost civilnoj Vrhovnoj komandi.
Dolaskom Delia na dunost komandanta, Sefer i Radoni su
svoj tajni plan morali prilagoditi novim uslovima. eljeli su eliminirati
predsjednika Izetbegovia, pa su, prema svjedoenju Zulfkara Alipage,
isticali da ga treba vjeati za m..., te kompromitirati ili likvidirati njegove
glavne kadrovske oslonce, posebno one u vojsci za koje su cijenili da
imaju kljunu ulogu u spreavanju zavjerenikog djelovanja, zbog koga je
uslijedilo imenovanje Delia. Ocijenili su da je, u tom pogledu, najznaajniji
naelnik Uprave bezbjednosti taba Vrhovne komande Fikret Muslimovi.
Zato im je prioritetno bilo ukloniti njega, kao prepreku u ostvarivanju
svojih tajnih planova.
Sadraj Seferovog i Radonievog tajnog plana:
U realiziranju tajnog plana podijeljene su uloge: (a) Ramiz Delali
elo da ubije Fikreta Muslimovia; (b) Radoni da medijski i na druge
naine kompromitira Fikreta Muslimovia; (c) zajedniki, Sefer i Radoni,
da izmisle lai za krivinu prijavu protiv Fikreta Muslimovia; (d) svi njihovi
istomiljenici da propagiraju da je Izetbegovi KOS-ovac, da realizira
etniku politiku, da je kriv za rat i stradanja muslimanskog naroda; (e)
Sefer i Radoni, zajedno, da ire i produbljuju sukobe izmeu Sarajlija
porijeklom iz Sandaka i ostalih Bonjaka; (f) Sefer da usmjerava pojedine
komandante brigada da budu posluni njemu, a neposluni Izetbegoviu
i Deliu, pa su, u tom pogledu, rtve Seferovog zavjerenikog utjecaja
bili Ramiz Delali elo, Muan Topalovi Caco, Zulfkar Alipago, Haso
Hakalovi, a istim ciljem je iao i dalje prema pojedinim komandantima
brigada u okruenom Mostaru.
Ubistvo Fikreta Muslimovia nije ilo po Seferovom i Radonievom
planu, zato to je Muslimovi, prilikom jednog Delalievog napada izvadio
bombu, odstranio njen osigura i odgovorio na Delalievu prijetnju da
e bombu aktivirati, te da e ivot izgubiti i Delali, to mogu ako hoe
posvjedoiti Sabrija Zimi i Halil Idrizovi. Kada je o tom iznenaujuem
Muslimovievom reagiranju Delali izvijestio Sefera i Radonia, od ubistva
se nije odustalo, ali se upornije krenulo u pravcu pokretanja krivine prijave
radi Muslimovievog hapenja, jer bi i to, kad ve nije ubijen, za njih bio
dobar nain uklanjanja velike prepreke za dalje realiziranje zavjerenikog
plana.
69
Seferovi i Radonievi stravini zloini, da bi iznudili iskaze protiv
Izetbegovia, Delia, engia, Alispahia, Muslimovia, ... :
U krivinoj prijavi su naveli da je Muslimovi organizator mree
pijuna u korist beogradskog reima i da se u toj mrei nalazi Reki Sead.
To su za Muslimovia mogle biti kobne optube, jer bi bio zatvoren i izloen
batinanju, koga bi teko izdrao, bar kako to proizilazi iz iskustva Reki
Seada i Anevski Stevana. Njih su mjesecima tukli i zlostavljali, emu ni
etnika ni ustaka surovost i neljudskost nije ravna. Tjerali su ih da daju
lani iskaz, kako njih na vezi, kao beogradske pijune, dri Muslimovi, ali
oni o svojoj vezi takvog karaktera sa Muslimoviem nisu imali ta priznati,
to im je produavalo patnje. Kada je izaao iz zatvora, Reki je bio uspjean
komandant bataljona u 3. korpusu Armije R BiH, dok je Anevski Stevan,
sav isprebijan, sa trajno naruenim zdravljem, u strahu da se tortura ne
ponovi, morao napustiti BiH i otii u Makedoniju. Pria djeluje nestvarno,
ali se moe lahko provjeriti razgovorom sa Rekiem, Anevskim, Tabak
Ahmetom i mnogim drugima koji su imali slinu sudbinu, kada se u
reiji Sefera i Radonia od njih traio lani iskaz radi kompromitacije
Izetbegovia, Delia, engia, Alispahia, Muslimovia, ...
Da su znali da e prof. dr. Pelidija unititi njihove optube,
vjerovatno bi ga likvidirali:
Seferova i Radonieva krivina prijava protiv Muslimovia
je nestala kao pjenuka, kad je Muslimovi, kao svjedoka da su
navodi u prijavi brutalno lani, pomenuo profesora dr. Enesa Pelidiju.
Predsjednik Izetbegovi je pozvao Pelidiju, utvrdio da navodi u Seferovoj
i Radonievoj krivinoj prijavi protiv Muslimovia nisu istiniti, a zatim
pozvao Muslimovia i rekao mu da nastavi raditi svoj posao. U vezi s tim,
glavni detalji iz Pelidijine izjave, od 01.07.1993. godine, su slijedei: ...
Decembra 1991. godine, oko 20.00 sati, telefonom me pozvao Muslimovi
Fikret, za koga sam znao da je napustio JNA i da se kao demobilisani ofcir
nalazi u Sarajevu, bez zaposlenja. Tom prilikom, Fikret mi je rekao da ima
potrebu da se sretnemo, jer treba da mi saopti vane informacije, to sam
prihvatio, pa smo se dogovorili da on doe na tramvajsku stanicu Dolac -
Malta, gdje sam ja u blizini stanovao. Po tom dogovoru, Fikret i ja smo se
sreli na zakazanom mjestu oko 21.00 sati. S obzirom na vanost informacija,
Fikret je insistirao da ih shvatim to ozbiljnije, jer je u pitanju injenica to je
ofcir Reki Sead, za koga sam tada prvi put uo, kao kadar JNA, rasporeen
za glavnog inspektora u MUP BiH. U vezi s tim, Fikret je isticao da je Reki,
70
sasvim sigurno, na tu dunost doao planski i u skladu sa ciljevima Slube
vojne bezbjednosti JNA, da je Reki, sasvim sigurno, dobio zadatak da prati
aktivnosti republikih organa i da izvjetava Slubu bezbjednosti JNA o
svim kretanjima i aktivnostima koje se provode u vezi sa zaotravanjem
politikih prilika na prostoru BiH. Rekao je da takvu svoju ocjenu zasniva na
saznanjima koje ima iz vlastitog iskustva u radu Slube vojne bezbjednosti i
injenica da se takva kadrovska rjeenja ne mogu obavljati bez neposrednog
uticaja Uprave bezbjednosti JNA. Fikret je rekao da mi sve ovo iznosi zbog toga
to eli da ja upoznam nekoga u politikom vrhu R BiH ko moe uticati na
preduzimanje preventivnih mjera u odnosu na Rekievu prisutnost u MUP-u.
Ja sam Fikretu rekao da u o tome upoznati predsjednika Predsjednitva BiH,
gospodina Aliju Izetbegovia, to sam sutradan i uinio.
Ovu izjavu sam dao svjesno, bez nagovora ili pritisaka, spreman
sam navedene injenice potvrditi u svim uslovima, a sad to inim svojim
potpisom. Izjavu dao dr. Pelidija Enes.
49

Sefer i Radoni u akciji fzike likvidacije i diskreditacije ljudi
unutar Armije RBiH:
Meutim, uprkos tome, Sefer i Radoni nastavljaju djelovanje po
svom tajnom planu. O tome kakvu je ulogu u tajnom planu imao Radoni,
uvjerljivo je posvjedoio Ramiz Delali elo. On je u svojoj pismenoj izjavi
naveo: ...Narednih dana, u vie navrata, Sefer mi je govorio da se moraju
neki ljudi likvidirati i spomenuo, a jednom prilikom mi je i pokazao ovjeka
zaposlenog kod komandanta Delia, odnosno ovjeka ije ime ne znam, ali
radi na informatici kod komandanta, zatim vucibatinu Fikreta Muslimovia,
naelnika Uprave bezbjednosti. Kad je u MUP priveden Fahro Radoni,
Sefer mi je ovo govorio za Muslimovia i ovjeka koji radi kod komandanta.
Ja sam, inae, bio u loim odnosima sa Fikretom Muslimoviem i Sefer je ovo
pokuao iskoristiti kako bih ja odradio Fikreta Muslimovia. U prilog ovoga
Fahro Radoni mi je prije nego to je izaao list AS, u kojem je objavljen
tekst o KOS-ovcima, pokazao kod Sefera u kancelariji sudsku dokumentaciju
koja tereti Fikreta Muslimovia. Rekao je da je on bio i ostao KOS-ovac,
te da e to uticati na njegovo smjenjivanje. Radoni mi je dao te papire,
odnosno, zapisnike sa sasluanja u istrazi oko Rekia iz Vieg vojnog suda u
Sarajevu, a zadatak mi je bio da o njihovom sadraju upoznam komandu
moje brigade i borce, te to vie graana kako bi se stvorilo nezadovoljstvo
prema Fikretu Muslimoviu i uticalo na njegovu smjenu. Ove papire, odnosno
49
Pelidija Enes, izjava u linoj arhivi Fikreta Muslimovia.
71
sudsku dokumentaciju, sam pokazao svom ofciru bezbjednosti, Tomi Juriu,
koji je bio iznenaen i koji mi je rekao donio si mi bombu, nosi mi ovo iz
kancelarije ... Dalje nisam nita poduzimao, a ovu dokumentaciju sam
negdje bacio, smatrajui da su to stvari viih institucija. Oni su me nastavili
zvati i kontaktirati sa mnom, iskljuivo po mom miljenju, da preko mene,
a zato to imam jednu od najjaih i najopremljenijih brigada u Sarajevu,
ostvare neke svoje ambicije. Radilo se o istom karijerizmu. U razgovoru sa
mnom, Sefer i Radoni su omalovaavali Predsjednika Predsjednitva RBiH,
govorei da je on krivac za velika stradanja muslimanskog naroda. Sefer mi
je pred Radoniem, nakon njegovog privoenja u MUP i oslobaanja, rekao
da postoji neki plan sa kojim bi me oni trebali informisati. Da li za to nije bilo
vrijeme ili da li mi nisu vjerovali, uglavnom mi ga nisu rekli. Prije mislim da
za to nije bilo vrijeme. Takoer su mi Sefer i Radoni rekli da sam ja jedini
komandant Sandaklija koji vrijedi neto u ovom gradu i da se nastoji i mene
skinuti, obrazlaui to atakom na narod Sandaka u Sarajevu. Govorili su
mi da jaaju tenzije protiv Sandaklija, da se oni maltretiraju, te da treba
privui to vei broj Sandaklija, (podvukao FM). a jednom prilikom mi je
Sefer rekao da namjerava osnovati sandaku brigadu boraca iz Sandaka.
Sefer mi je, zatim, skrenuo panju da se moram uvati MUP-a, jer oni idu
na tebe da te odrade, tako da sam ja neprestano bio optereen s tim da mi
MUP RBiH neto sprema. (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj
knjizi - Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
Treba otkriti detalje Seferovog i Radonievog misterioznog plana:
Nikakvih dilema nema da su Sefer i Radoni, dok su bili u tabu
Vrhovne komande, djelovali po svom (beogradskom) tajnom planu, a ne
po planu legalnih dravnih institucija i autoriteta BiH. Nikakvih dilema
nema da su u najteim okolnostima agresije na RBiH kovali zavjeru
protiv najviih dravnih i vojnih autoriteta. Nema nikakvih dilema da su
organizirali ubistva ljudi za koje su cijenili da su tea prepreka na njihovom
zavjerenikom, odnosno izdajnikom putu. Prema naprijed citiranoj
Delalievoj izjavi, kao i prema drugim saznanjima, Sefer i Radoni,
odnosno Boris i epo su u isto, najtee ratno vrijeme, djelovali na
isti nain kao i izdajnik Fikret Abdi. Da li je to neko koordinirao ili je
fantastina sluajnost?
Organiziranje ubistva Fikreta Muslimovia je samo jedan detalj
Seferovog i Radonievog tajnog agenturnog djelovanja. Na osnovu naprijed
navedenih injenica, svaka ozbiljna sigurnosna sluba, u svakoj dravi,
72
imala bi obavezu, da u sluajevima misterioznih ubistava sa prizvukom
politikih pobuda, istragu usmjeri prema osobama koje su radile ono to su
radili Sefer i Radoni. S tim miljenjem e se sloiti svi koji su informirani
o Seferovom i Radonievom djelovanju, a ele, naprimjer, da se otkrije
organizator i ubica Ugljen Nedada. Ostaje jo misterioznije pitanje: Koga
su sve ubili?
12.
KOJA JE I KAKVA SEFEROVA I RADONIEVA MISIJA
KAO EPE I BORISA
50
Sefer i Radoni su u sistemu odbrane izazivali i irili
nepovjerenje prema Izetbegoviu:
U jednom dokumentu Centra slubi bezbjednosti Sarajevo, od
kraja 1993. godine, je navedeno da su Sefer Halilovi i Fahrudin Radoni
zajedno hukali pojedine komandante brigada na neposlunost prema
predsjedniku Izetbegoviu, komandantu taba Vrhovne komande generalu
Rasimu Deliu i komandantu 1. korpusa Mustaf Hajrulahoviu Talijanu.
Sefer Halilovi i Fahrudin Radoni su omalovaavali Predsjednika
Predsjednitva RBiH, govorei da je on kriv za velika stradanja muslimanskog
naroda.
51
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 5).
Nepobitna je istina da je Sefer Halilovi prihvatio da mu 1992. i 1993.
godine u Kabinetu bude Fahrudin Radoni, novinar, bez adekvatnog i
nikakvog fakulteta, to podstie opravdane sumnje u vezi sa izjavom andi
Mustafe: elim da istaknem da je dananji vlasnik AVAZA FAHRUDIN
RADONI bio saradnik pod pseudonimom epo. Sa njim je saradnju
uspostavio kapetan prve klase Radujko Nikola, a ja sam mu bio pretpostavljeni
EPOM, a nisu bile rijetke situacije kada je po nareenju Aleksandra
Vasiljevia i pukovnika Slobodana Rakoevia morao da ide na sastanak
50
51
Delali Ramiz elo, pismena izjava od oktobra 1993. godine.
73
sa EPOM ...
52
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi -
Prilog broj 1., vidjeti Prilog broj 2). Zato nije ukazao povjerenje nekom
od fakultetski obrazovanih, bosanskohercegovakih novinara, sa velikim
iskustvom, jer je takve mogao birati meu pripadnicima svih nacionalnosti?
Takoer, nepobitna je istina da Sefer Halilovi, u svom Kabinetu ne bi trpio
nikoga ako ga ne podrava u njegovim politikim stavovima koji su bili i
ostali, radikalni mrzitelji protiv predsjednika Predsjednitva R BiH Alije
Izetbegovia. Sutina Seferovih stavova je bila da Izetbegovia treba to
prije ukloniti sa svih dravnih i politikih funkcija i da ga treba objesiti za
m..., kako svjedoi Zulfkar Alipago, koga je Sefer, kao i mnoge druge,
hukao na mrnju prema Izetbegoviu.
Poenta Seferovih i Radonievih lai: Izetbegovi je kriv
za rat i stradanja u ratu:
Fahrudin Radoni je svakodnevno sluao takve stavove Sefera
Halilovia i podravao ga iznosei svoja miljenja da je predsjednik Izetbegovi
kriv za rat u BiH i za stradanja muslimanskog naroda. To su, ustvari,
bile kljune teze agresorske propagande. Tako su govorili komandantima
brigada u Sarajevu, Sarajlijama i irom BiH, da su bili neposluni prema
Izetbegoviu, a odani Seferu Haliloviu. Nasuprot tenjama Izetbegovia
i njemu odanih kadrova u vojnim i civilnim institucijama da jaa otpor
agresoru, njih dvojica su podmuklo podrivali odbranu BiH. Da su Sefer
Halilovi i Fahrudin Radoni tim komandantima govorili afrmativno
o Izetbegoviu kao vrhovnom komandantu, jer je odanost njemu bila
patriotska dunost, oni ne bi bili neposluni niti bi bilo tekih posljedica
njihove neposlunosti. U tom sluaju, pored ostalog, sada bi meu ivima
bili svi koji su 26. oktobra izginuli u Sarajevu tokom akcije, radi uspostave
sigurnog lanca komandovanja u Armiji R BiH. U tom smislu treba gledati
odgovornost Sefera Halilovia i Fahrudina Radonia koji su, nasuprot
zahtjevima Vrhovne komande, na elu sa predsjednikom Izetbegoviem,
djelovali da to vie komandanata bude nelojalnih Izetbegoviu.
O tome se u javnosti dosta zna, iako je karakter tih problema nuno
objasniti kako u pogledu njihovog sadraja, nosilaca i metoda ispoljavanja,
tako i u pogledu njihovog porijekla i politike sutine naspram ciljeva
ugroavanja BiH od strane agresora i naspram ciljeva odbrane BiH tokom
oruane agresije.
52
74
Iskljuena je sluajnost istovremenog Seferovog i
Radonievog dolaska u VK:
U vezi s tim, vano je sagledati od kuda toliki stepen sluajnosti da
se na istom podrivakom poslu, na vrhu vojne hijerarhije nau dvije osobe,
Sefer Halilovi
53
i Fahrudin Radoni. Ako bi u tonu zrnevlja penice
stavili dva otrovna zrna i razasuli tu penicu, kolika bi bila vjerovatnoa
da dva otrovna zrna, nakon razasipanja, budu jedno uz drugo? Gotovo
nikakva! Ako bi neko elio da ta dva otrovna zrna u razasutoj toni penice
budu jedno uz drugo, morao bi primai jedno otrovano zrno drugome
otrovanom zrnu. U sluaju Sefera i Radonia, vea je vjerovatnoa da ih
je neko, poetkom agresije na BiH, meusobno primakao, nego da su se
sluajno, takvi kakvi jesu, zadesili jedan pored drugog. Kad se vidjelo da
je Sefer na fnom mjestu naelnika taba Vrhovne komande, nekome ko je
djelovao na podrivanju odbrane BiH radi njenog unitenja, bilo je potrebno
da i Radonia tu dovede, to se moglo postii preko ve monog Sefera.
Zakon vjerovatnoe dozvoljava i uda, ali uda su rijetka. Ako
su se dva otrovna zrna u toni razasute penice po zakonu vjerovatnoe
udom, sluajno nala jedno uz drugo, odnosno ako su se Boris i epo
po zakonu vjerovatnoe sluajno obreli na samom vrhu vojne piramide,
otkuda druga sluajnost da i jedan i drugi formiraju svoje politike partije.
Prva sluajnost je stara iz poetka agresije na BiH, a druga je nova. Izmeu
nove i stare sluajnosti ima mnogo raznih sluajnosti, to e se detaljnije
objanjavati bosanskohercegovakoj javnosti.
Sefer i Radoni su 1993. godine bili pred konanom realizacijom
zadatog cilja da izazovu haos u BiH i da se Izetbegovi vjea za m...,
kako je esto vulgarno isticao Sefer, izazivajui Radoniev odobravajui,
ali normalnim ljudima odvratni podsmijeh. U takvim nakanama su
sprijeeni. BiH je odbranjena, a predsjednik Izetbegovi je prirodno umro.
One branioce BiH koje smatraju da su imali glavnu ulogu kad im se stalo
na put, Sefer Halilovi i Fahrudin Radoni najvie mrze i ulau ogromne
napore da ih putem svojih stranakih aparata i medija, raznim, brutalnim
laima najdublje iskompromitiraju.
Politiki autoriteti, Armija R BiH, sve patriotske politike partije i
53
Sefer Halilovi je priznao saradnju sa Slubom vojne bezbjednosti JNA (KOS):
strane 5., 7., 13., 15., 27, 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 37., 38., 43., 44., 45., 46. i 47.-
52. Vidjeti citat Seferove izjave u ovoj knjizi na strani 28. (Dokaz dokumenat ETVRTI
DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 4).
75
mediji su imali najvaniju ulogu u odbrani BiH. Kad nisu uspjeli sa pozicija
u Armiji R BiH, odnosno kada su izali iz njenih redova, u najteoj ratnoj
situaciji, 1993. godine, neko je podijelio dalje uloge Seferu i Radoniu. Prvi
je formirao svoju politiku partiju, a drugi svoje medije, a u novije vrijeme
svojim medijima dodao i svoju politiku partiju. Tekim, svakodnevnim,
intenzivnim i brutalnim laima obmanjuju, zbunjuju, varaju i upropatavaju
ljude. Kada su Seferovi i Radonievi nalogodavci vidjeli da njihovim
pozicioniranjem na vrhu Armije ne mogu nabrzinu sruiti dravu BiH,
dobili su uloge da to ine ispotiha kao efovi politikih partija i medija, kao
monih poluga izgradnje drave, ako im je cilj izgradnja, ali i kao monih
poluga destrukcije, ako im je cilj ruenje drave.
Kada se usporeuje djelovanje izdajnika Fikreta Abdia sa
djelovanjem Sefera Borisa i Radonia epe, onda nije ni bitno koje
je tajno ime imao Fikret Abdi. Bitnije je da su sva trojica radili isti posao.
Preuzimanje dijelova vojske i policije pod svoju kontrolu, suprotstavljanje
pridobijenih komandanata i jedinica protiv legalne Vrhovne komande,
na elu sa Izetbegoviem, propaganda istog sadraja, formiranje svojih
politikih partija, uspostava svojih medija ...
Nije sluajno Stjepan Kljui na jednoj od sjednica Predsjednitva
R BiH za Radonia rekao da ga zna iz predratnog vremena, kao novinara
zagrebakog Danasa i da se tada Radoni ponaao kao da je vei Hrvat
od bilo kojeg Hrvata. Kljui je na sjednici Predsjednitva, ratne 1993.
godine zakljuio da e se Radoni u BiH ponaati kao da je vei Bosanac od
bilo kojeg drugog Bosanca. U kojem smislu Kljuieva ocjena o Radoniu
zavreuje panju u vezi sa njegovim aktuelnim djelovanjem, detaljnije e
se pribliiti graanima BiH.
13.
SEFER I RADONI IZAZIVAJU
OPASNE SUKOBE MEU BONJACIMA
54
Seferov i Radoniev izazov je: Zavadi pa vladaj:
Izreka zavadi pa vladaj, u politikoj borbi je inspirirala Sefera
Halilovia, Fahrudina Radonia i njihove beogradske nalogodavce da
Bonjake meusobno zavaaju, to obavezuje na ozbiljnost pismene
izjave andi Mustafe o Fahrudinu Radoniu kao saradniku Slube
54
Tekst napisan u Sarajevu, maja 2010. godine.
76
bezbjednosti JNA (KOS): elim da istaknem da je dananji vlasnik
AVAZA, FAHRUDIN RADONI, bio saradnik pod pseudonimom
55
u ovoj knjizi - Prilog broj 1., vidjeti Prilog broj 2).
U pogledu zavaanja Bonjaka podudarili su se i tuinski i Seferovi,
odnosno Radonievi interesi. Zato se njima mora stati na put, dok ne bude
sasvim kasno. U proteklih dvadesetak godina, to ratnih, to poratnih, oni
meu Bonjake unose otrov nepovjerenja, mrnje, svae, individualnih
i politikih sukoba i neprijateljstava. Pri tome, Sefer i Radoni ne
izmiljaju toplu vodu, kako u pogledu recepta zavadi pa vladaj tako
i u pogledu aksioma nacistike propagande da neistina koja se uporno
ponavlja, postaje istina. Ako bi se naunim metodama analizarao sadraj
svih medijskih izdanja pod kontrolom Radonia u proteklih 20 godina
i politikih utjecaja, i Sefera i Radonia, dolo bi se do zabrinjavajuih
zakljuaka o njihovom aktuelnom ponaanju i tendencijama ugroavanja
sigurnosti i mira u BiH, kako u pogledu meunacionalnih, tako i u pogledu
unutarbonjakih pitanja drutvene i dravne zatite.
Sefer i Radoni rade na tetu unutarbonjakih i
meunacionalnih odnosa u BiH:
Bonjako jedinstvo, na normalnim, ljudskim osnovama poboljava
uslove za povezivanja Bonjaka sa Srbima, Hrvatima i ostalim ljudima u
BiH, regiji Balkana i svijetu. U tom smislu bonjako jedinstvo je uslov
opstanka i Bonjaka kao naroda i BiH kao drave. Sefer i Radoni,
uporno i kontinuirano rade i na tetu unutarbonjakog jedinstva, i na
tetu meunacionalnog drutvenog i politikog povezivanja Bonjaka. Sve
i da nema konkretnih podataka kojima se potvruje sumnja da Sefer kao
Boris i Radoni kao vrhunski saradnik pod kodnim imenom epo
55
77
rade po diktatu beogradske obavjetajne slube, njihovo uporno djelovanje,
bacanjem meu Bonjake otrova mrnje i sukoba, bilo bi dovoljno za istu
takvu sumnju i zakljuak.
U svom radu, po receptu zavadi pa vladaj, Sefer i Radoni se
odavno ne bave sitnicama. Na tetu Bonjaka kao naroda i BiH kao drave,
to znai na tetu svih graana bez obzira kojoj naciji i vjeri pripadaju, Sefer
i Radoni ine najkrupnije podvale kojima se rizikuje jedinstvo Bonjaka,
izazivajui sukobe sa nesagledivo tekim posljedicama, kao to su bili
ratni meubonjaki oruani sukobi u Bosanskoj Krajini. Sefer i Radoni
se odavno i kontinuirano bave izazivanjem sukoba izmeu Bonjaka
porijeklom iz Sandaka i ostalih Bonjaka u BiH, naroito u Sarajevu.
Seferovo i Radonievo opasno hukanje Bonjaka
porijeklom iz Sandaka:
Prema jednom dokumentu Centra slubi bezbjednosti Sarajevo, od
29.10.1993. godine, takve sukobe Radoni je izazivao zajedno sa Seferom
Haliloviem. Oba su, u najteoj ratnoj situaciji, teili da na svoju stranu
pridobiju Bonjake porijeklom iz Sandaka i da ih suprotstave dravnoj
vlasti BiH, posebno protiv predsjednika Izetbegovia. Tokom rata,
Sefer i Radoni su zajedniki pozivali Sarajlije porijeklom iz Sandaka i
dramatino ih upozoravali da su Sandaklije u Sarajevu ugroeni, da
jaaju tenzije protiv Sandaklija, da se oni maltretiraju, te da treba privui
to vei broj Sandaklija... Ukazujui na navodni teak poloaj Sandaklija
u Sarajevu, Sefer i Radoni su 1993. zajedniki namjeravali osnovati
Sandaku brigadu boraca iz Sandaka, iako su neki raniji pokuaji 1992.
bili neuspjeni. Meu Sarajlijama porijeklom iz Sandaka, Sefer i Radoni
su sijali strah, da e njih Izetbegovievi ljudi odraditi, to je znailo ubiti.
Sarajlije porijeklom iz Sandaka su upozoravali: Oni idu na tebe da te
odrade. Pored toga, komandantima, Zulfkaru Alipagi i Ramizu Delaliu
eli su govorili da se moraju uvati MUP-a jer oni idu da te odrade. I
Zulfkar Alipago i Ramiz Delali elo su svjedoili da su im Sefer i
Radoni govorili da su oni jedini od komandanata Sandaklija koji vrijede
neto, te da ih Izetbegovi, zato to su Sandaklije i zato to vrijede eli
skinuti, jer je, navodno, po tom osnovu Sefer ve skinut, pa da zbog toga
treba poduzimati mjere protiv maltretiranja Sandaklija. Sefer i Radoni
su takve svoje stavove, u smislu irenja mrnje i razdora meu Bonjacima,
detaljnije obrazlagali tvrdei da jaa neprijateljstvo prema Sandaklijama,
naroito u Sarajevu, i da se Sandaklije moraju organizirano braniti
78
od opasnosti koje im prijete od strane Bonjaka koji nisu porijeklom iz
Sandaka.
Sefer i Radoni ne znaju da Sandaklije u BiH sretno ive:
Znai, u svojoj prljavoj politikoj misiji, Radoni i Sefer meu
graanima BiH porijeklom iz Sandaka razvijaju osjeaje i miljenja
da su ugroeni. ele da kod njih budu jai i vaniji osjeaji pripadnosti
sandakom zaviajnom porijeklu, nego osjeaji pripadnosti bonjakom
narodu i graanima BiH. Obavjetajci beogradskog reima u pripremama
za agresiju, tokom agresije na BiH i poslije, imali su i imaju zadatak da
unitavaju politiki identitet Bonjaka. Osjeaji i miljenja graana
porijeklom iz Sandaka da ih ugroavaju ostali Bonjaci, slue kao
pogodno tlo za izazivanje unutarbonjakih sukoba, to je put unitavanja
politike posebnosti Bonjaka. Iskljuuje se bilo kakva vjerovatnoa da se
Radonievo i Seferovo djelovanje, u naprijed navedenom smislu, sluajno
podudara sa ciljevima i tenjama agresora na BiH. Da li je, uz tu sluajnost,
sluajno to upravo njih dvojica koji tako djeluju nose kodna imena epo
i Boris. Teili su i tee posebnom, izdvojenom politikom organiziranju
Sandaklija u Sarajevu i irom BiH, valjda zato to smatraju da taj dio
Bonjaka ne moe ostvariti svoje interese kroz politiko organiziranje
Bonjaka u cjelini, to je najopasnija od svih njihovih prljavih politikih
teza. Upravo zato su se mobilizirali da meu graanima BiH porijeklom iz
Sandaka ire osjeaj ugroenosti.
Ovo su vrlo ozbiljna upozorenja graanima porijeklom iz Sandaka,
ali i svima ostalima koji ele mir i sigurnost, sada i ubudue. Zato je ovo
upozorenje vano? Zato to i Radoni i Sefer, kao lideri politikih partija,
jednu, netransparentnu priu imaju za graane porijeklom iz Sandaka,
a drugu, transparentnu za sve ostale graane. I dalje, u predizbornim
kampanjama, i Radoni i Sefer, Sandaklijama ukazuju da su ugroeni,
te im sugeriraju da spas pronau u njihovim strankama. Pojedini estiti
Bonjaci porijeklom iz Sandaka moda i ne slute da to moe biti
katastrofalno i za njih, i za njihove porodice, i za bonjaki narod u cjelini,
pa i za BiH kao dravu.
Izjave svjedoka da su Sefer i Radoni izazivali opasne
sukobe meu Bonjacima:
O Seferovom i Radonievom izazivanju oruanih sukoba izmeu
jedinica Armije RBiH i civilne policije, te sukoba izmeu jedinica Armije,
bitna su slijedea svjedoenja, putem pismenih izjava:
79
Prvi konfikti sa pripadnicima ARBiH i MUP-a RBiH i dijela 9.
mtbr poeli su 2./3. juna 1993. godine. Naime, tog dana izmeu 21.00 i 22.00
asova bio sam kod kue kad su me probudila moja dva borca, rekavi mi da
u biti napadnut, a da ih je o tome obavijestio Mido Alji, pratilac naelnika
VK, odnosno komandir njegovog obezbjeenja. Odmah sam rekao svojim
ljudima da blokiraju prilaz naoj bazi i rasporedio jedan dio ljudstva koji
su bili u bazi i koji su takoer bili naoruani. Iz baze Sloga nazvao sam
telefonom naelnika VK Sefera Halilovia i pitao ga, da li je istina to mi
je prenio Mido ... Sefer mi je rekao da komandanti jedinica 9. mtbr, 10. bbr
i Delta trebaju biti skinuti sa dunosti i likvidirani. Rekao je da su Laste
i MUP ve na poloajima prema Deltama i Caci, odnosno 10. bbr , a da
su Vikievi specijalci i vojna policija krenuli na mene. Rekao mi je da ima
ve rtava kod Cace i da se aktiviram to bre. Poto me i prije toga zvao
po istom pitanju 3-4 puta, saoptavajui mi da MUP ide prema meni, da
e me hapsiti ili da e me njihovi snajperisti likvidirati, a Mido mi je ranije
takoer govorio da se pripazim MUP-a, te da zbog toga moram biti blizak
Deltama i Caci jer nam zajedno ne mogu nita ... doao sam kod Cace u
tab, kod Sedam brae, na Bistriku. Tu sam zatekao i Delte, Hajru i Dinu
Aljia. Sjeo sam sa njima i traio od njih da mi objasne ta se deava ... rekli
su mi da su specijalne jedinice MUP-a BiH krenule na nas, te da treba dii
vojsku. Ja sam tada izdao naredbu svojim jedinicama da blokiraju prilaze
bazi od Vjene vatre prema bazi Sloga i komandi u Trampinoj ulici, kao i
da se blokiraju prilazi drugim tabovima mojih jedinica na podruju optine
Stari Grad i Centar ...U meuvremenu pripadnici moje jedinice kod Vjene
vatre uhapsili su 2-3 vojnih policajaca i odveli ih u bazu Sloga, skinuli su im
uniforme i razoruali ih. Kod Cace u tab je dovedeno oko 10 do 15 pripadnika
Specijalne jedinice MUP-a Lasta, kojima su htjeli skinuti uniforme ali ja to
nisam dozvolio ... meu privedenim bili su i lanovi komande 1. korpusa
Armije BiH Maslak, personalac i Amir, referent bezbjednosti. Maslaka sam
udario otvorenom akom po glavi i nogom u guzicu ... Tom prilikom Caco,
Senad Hasi i nekoliko Cacinih vojnika skoili su na Amira, oborili ga na
zemlju i poeli udarati nogama i rukama po tijelu. Tjerali su ga da laje i rei
... odveli su ga na kopanje rovova ... U meuvremenu, Mido Alji javio je ... da
je dogovorio sa Seferom Haliloviem da uslov za obustavu sukoba bude na
uslov i zahtjev da se smijeni komandant 1. korpusa Talijan i njegov zamjenik
Vaha Karaveli, te naelnik Uprave bezbjednosti Fikret Muslimovi ... Dva
dana poslije toga, Sefer Halilovi mi je u razgovoru kod njega u tabu rekao
80
da se moramo paziti, jer e MUP RBiH pokuati sve da nas likvidira, posebno
mene, to im ovaj put nije uspjelo, dodao je da su dobili dobar amar i da to
nee preboliti. Insistirao je na uvezivanju i zajednitvu Delti, 9. mtbr. i 10.
bbr, rekavi da nas ne smiju razdvojiti ...
56
(Dokaz dokumenat ETVRTI
DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
... kompletnom operacijom komandovao je Sefer Halilovi, naelnik
VK, sa svojim saradnicima ... Sa njima je bio novinar Osloboenja Hodi
efo, koji je izvjetavao o trajanju operacije ... Jednom prilikom ... Sefer je
rekao Zuki da komandiri, odnosno starjeine pravaca, odmah izvjetavaju o
zauzimanju pojedinih vanijih kota, bez obzira to nisu osvojene ... a ovo je
direktno preuzimao novinar Hodi efo i obavjetavao graanstvo putem
sredstava informisanja. Ciljevi takvog informisanja mi tada nisu bili jasni,
mislio sam da se to radi zbog pregovora koji su bili u toku. Meutim, sada
vidim da su to bili drugi ciljevi. Naime, radilo se o pripremi da se sa vojnikim
uspjesima ojaa pozicija Sefera Halilovia, a da se Zuka Alipago, kao aktivni
uesnik u komandovanju ovim akcijama, promovie u komandanta Korpusa,
umjesto Arifa Paalia i Salke Guia ...
57
... Poslije nekoliko dana, ponovo sam otiao u Jablanicu da obiem
svoje borce. Svratio sam u tab, gdje su bili Sefer i Zuka, i tom prilikom Sefer
mi je rekao da je uhapen vaan ovjek koji mnogo zna o Aliji Izetbegoviu,
Rasimu Deliu, Bakiru Alispahiu, Behmenu i engiu vezano za postavljenje
Delia za komandanta Armije, kao i nabavke i distribucije MTS i naoruanja
... Taj vaan ovjek ... bio je efendija Tabak Ahmed. ... Lino sam vidio kada
su s njim razgovarali ... Haso ... Seferov brat Hajro, Seferov sin Semir, Mesar
... Tabak je bio maltretiran i tuen. Najvie ga je tukao Mesar, a i ostali su ga
tukli. Skinuli su mu obuu i tukli po tabanima pendrekom ... Zahtijevali su
da prizna gdje je otila razlika u devizama, i da li je od toga to dobio Deli,
engi, Behmen i na kraju su pitali i za Aliju ...
58
(Dokaz dokumenat
ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
Negdje sredinom oktobra o.g. u moju bazu, u ul. Romanijska,
doao je sav uzbuen i uznemiren Mesar, koji je tom prilikom traio mene.
Obzirom da me nije odmah naao u bazi, obratio se mojim borcima, kojima
je rekao da budu spremni i na oprezu, obzirom da MUP sprema napad u cilju
56
Delali Ramiz elo, Izjava, Sarajevo, 29.10.1993. godine, strana 1. 3.
57
Delali Ramiz elo, Dopuna izjave, Sarajevo, 29.10.1993. godine, strana 3.
58
81
mog hapenja i likvidacije. Neposredno nakon toga, doao sam u bazu gdje
sam zatekao Mesara sa desetak svojih boraca i tom prilikom rekao mi da se
sklonim, da to vee nigdje ne izlazim jer mi se sprema hapenje i likvidacija.
Odmah po primitku te vijesti, iz svoje kancelarije telefonom sam nazvao
naelnika taba Vrhovne komande Sefera Halilovia i pitao ga - da li je on
poslao Mesara i da li je sve ovo istina. Halilovi mi je odgovorio da je to
istina i da je stanje bolesno i kritino i da treba odmah primijeniti terapiju,
najjae sredstvo ... Sutradan, ujutro, odlazim kod Halilovia u kabinet ...
ja sam ga pitao otkud mu te informacije da sam trebao biti napadnut, a
on je odgovorio da on to pouzdano zna, te da MUP nee odustati od moje
likvidacije ... navodei da kada budu pucali treba gaati direktno u meso.
Naveo je da su ovaj put odustali jer sam bio spreman. U razgovor se naknadno
ukljuio i Fahro Radoni, koji mi je takoe prenio da se sprema akcija oko
mog hapenja. Ja sam ovim rijeima povjerovao jer je Halilovi bio naelnik
taba Vrhovne komande. Priao mi je i pokazivao neke papire koji su govorili
o navodnim mahinacijama i kriminalnim radnjama Bakira Alispahia, ...
Rasima Delia ... Harisa Silajdia i jo nekih ljudi ...
59
(Dokaz dokumenat
ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
... otiao sam kod Jusufa Jaarevia, naelnika Uprave bezbjednosti,
u vezi istog pitanja. Obzirom da nisam naao Jaarevia, produio sam do
Sefera Halilovia, sa pitanjem - to je ovoliko snajperista po gradu, a on mi
je odgovorio da u veeras sto posto biti napadnut i da se od strane MUP-a
trai moja likvidacija, kao i Muana Topalovia Cace i Delti. Ukoliko doe
do napada, treba ih gaati direktno u meso, rekao je tom prilikom Halilovi.
Kada sam to uo predloio sam da ove probleme rijeimo kod predsjednika
... Alije Izetbegovia, na to mi je Halilovi odgovorio da on nije dobar sa
Predsjednikom i da tu ne moe pomoi, niti je to potrebno, istiui sve je to
isti ko ...
60

Poslije nae akcije na Vrdima, u Hercegovini, Sefer Halilovi mi je
lino prenio, a bilo je to kod Zuke u tabu, u Donjoj Jablanici, da nam MUP
BiH sprema likvidaciju na povratku u Sarajevo, i da e to biti na dijelu od
Bradine do Dobrinje. Rekao je da treba da se uvamo i da to znamo, a ta
emo uraditi, to je na nama ...
61
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u
ovoj knjizi - Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
59
Delali Ramiz elo, Dopuna izjave, Sarajevo, 30.10.1993. godine, strana 1.-2.
60
61
Delali Ramiz elo, Izjava, Sarajevo, 08.11.1993. godine, strana 1.-2.
82
... Napominjem da sam sve vrijeme, a posebno od perioda kada je
Sefer Halilovi smijenjen sa poloaja ... bio intenzivno pozivan kod Sefera,
gdje mi je u direktnim kontaktima ukazivao ... na to da bi trebao da budem
blii Deltama i Caci, odnosno 10. brdskoj brigadi. Mislim da je to bilo iz
razloga to je bio nezadovoljan ovom smjenom, te je u tom pravcu stalno
pokuavao da manipulie sa naim jedinicama. Sa Deltama je stalno bio u
kontaktu i znam da ih je on i naoruao. Takoe je bio blii Caci i 10. brdskoj
brigadi i lino im je izdavao upute i smjernice za njihove aktivnosti vezano
za navodne napade na njih od strane MUP-a BiH. Ovo se posebno odnosi na
dogaaje od 2./3 juli 1993. g. Kada nas je stalno obavjetavao usmeno i preko
telefona da se sprema napad na nas ...
62
... Sefer mi je rekao da, prije nego to odem kui, odem u tab bazu
Ramiza Delalia zv. elo i da mu kaem da je on (Sefer) dobio pouzdano
obavjetenje da e ga MUP napasti i da to hitno prenesem Delaliu. Poao
sam u pravcu pomenute baze i negdje kod Trnice zaustavio se golf ... kojim
je upravljao Fikro ... inae pripadnik 9. bbr ... Ja sam mu rekao da me Sefer
... poslao da kaem eli da e ga MUP napasti. U tom momentu ... pojavio
se Delali Ramiz ... Fikro je istrao ... i odmah upoznao Delalia to sam mu
ja prenio od Sefera. Potom je elo pitao mene: Mesar, je li ti to stvarno ef
rekao? Ja sam mu potvrdno odgovorio...
63
DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 7).
Prije otprilike 15 dana, elo me ... pozvao da doem u njegovu bazu
... Kada sam doao ... elo mi je rekao da mu je upravo bio Seferov ovjek,
ali nije rekao o kome se radi, i da mu je prenio Seferovu poruku da, navodno,
MUP hoe da ga napadne, te da je zbog toga on uzbunio borce ... Zbog toga se
Delali povezao sa Cacom, nakon ega je slijedio napad na SJB Stari Grad od
strane pripadnika 9. mtbr, odnosno, Jurinog odreda koji je izveo ovaj napad,
odnosno hapenja graana, pripadnika MUP-a i Vojne policije od strane
Cacine brigade ...
64
(Dokaz dokumenti ETVRTI DIO u ovoj knjizi -
Prilog broj 8. i Prilog broj 9).
62
Delali Ramiz elo, Izjava, Sarajevo, 08.11.1993. godine, strana 2.
63
auevi Elmedin Mesar, Dopuna izjave, Sarajevo, 29.10.1993. godine, strana 2.
64
Juki Izet, Izjava, Sarajevo, 29.10.1993. godine, strana 3.-4.
83
14.
SEFEROV I RADONIEV
ORGANIZIRANI KRIMINAL
I NEPRIJATELJSKI RAD
65
Da li je Sefer jo uvijek Boris i da li je Radoni jo uvijek epo?:
Kriminalnim, klevetnikim i pijunskim radom Fahrudin Radoni
i Sefer Halilovi nanose tetu ljudima, dravi i drutvu u cjelini. Radonievo
i Seferovo rovarenje po BiH realizira se izmiljanjem i plasiranjem raznih
lai, pri emu se ne bave sitnicama. Oni izmiljaju i plasiraju samo krupne
lai kojima se nanosi velika psihika bol kod ljudi protiv kojih lau. Ono
to se radom policije u pogledu otkrivanja mafjaa, voa kriminalnog
podzemlja, pijuna i izdajnika teko postie organiziranim, viegodinjim
radom, Sefer i Radoni urade za tren. Jednostavno, njima padne na pamet
da je ta i ta osoba lopov, mafja, pijun, izdajnik, i ta osoba se od strane njih
uini takvom. Njima, ak, ne pada na pamet da djeca ljudi kojima oni ine
takva zla doivljavaju velike traume.
To ih identifcira da jo uvijek rade ono to su radili kao saradnici
Slube bezbjednosti JNA (KOS-a), Radoni sa imenom epo, a Sefer sa
imenom Boris.
O tome da je Radoni agent epo, putem medija, tokom rata
1994., javnost je upoznao Mustafa andi. On se iznenadio kad je vidio da
epo izlazi iz zgrade u kojoj je smjeten tab Vrhovne komande. Odmah
je izvijestio nadlene slube, upozoravajui da je on vrhunski saradnik
KOS-a i da izvjetaje podnosi kontraobavjetajcu Radujko Nikoli. O tome
je andi Mustafa u svojoj pismenoj izjavi naveo: elim da istaknem
da je dananji vlasnik AVAZA, FAHRUDIN RADONI, bio saradnik
pod pseudonimom epo. Sa njim je saradnju uspostavio kapetan
prve klase, Radujko Nikola, a ja sam mu bio pretpostavljeni starjeina
negdje 1984-1985. godine, dok je jo bio pripadnik 1. detamana u
Skoplju. Fahrudin Radoni je bio dopisnik zagrebakog tjednika DANAS
planu, jednom mjeseno putovao u Podgoricu kako bi odrao sastanak sa
65
84
EPOM ...
66
broj 1., vidjeti Prilog broj 2). Sa takvim identitetom, Radoni je 1992. i
1993., bez ikakve dunosti, bio u Kabinetu Sefera Halilovia. Radonievo
prisustvo u tabu Vrhovne komande je postalo zabrinjavajue kad se
ustanovilo da tajna vojna dokumenta iznosi iz slubenih prostorija. Policija
je u njegovom stanu pronala preko 30 takvih dokumenata, ali se nije ulo
u trag kome ih je namjeravao predati.
U vezi Radonievog angairanja u VK, treba imati u vidu da je
Sefer Halilovi, koji ga je angairao, priznao saradnju sa Slubom vojne
bezbjednosti JNA (KOS).
67

Seferove i Radonieve ambicije da Izetbegovia uklone
sa funkcije efa drave:
Sefer i Radoni su zagovarali uklanjanje Alije Izetbegovia sa
dravnih funkcija. Klevetali su da je Izetbegovi kriv za rat i stradanja
Bonjaka, te da ga treba vjeati za m..., o emu svjedoi Zulfkar Alipago.
Nagovarali su komandante pojedinih brigada da budu neposluni prema
Izetbegoviu, Deliu i komandantima korpusa. Izazivali su nepovjerenje,
tenzije i sukobe izmeu civilne policije i armijskih brigada. Tako je, unutar
Sarajeva u etnikom okruenju, nastala rizina situacija, na granici
krvavih oruanih sukoba, kako izmeu vojske i policije, tako i izmeu
vojnih jedinica.
U spaavanju Sefera, Radoni se koristio metodama
pritisaka i ucjena:
Sefer i Radoni su manipulirali Udruenjem Sandaklija, a Radoni
i Udruenjem novinara. Prijetilo se pobunom Sandaklija protiv dravne
vlasti, ucjenjujui predsjednika Izetbegovia da pod takvim pritiscima iz
zatvora bude puten Radoni, a zatim Sefer Halilovi. Meu Sarajlijama
porijeklom iz Sandaka izazivali su osjeaj ugroenosti i neravnopravnosti.
Izazivali su strah kod pojedinih Sandaklija da e ih Izetbegovievi ljudi
ubiti ili smijeniti sa poloaja koje zauzimaju. Iako nemaju zaviaja u BiH,
Sefer i Radoni se ponaaju nelogino i neprirodno kao da u sebi imaju
vie patriotizma nego svi ostali Bonjaci ukupno.
66
67
posebno strane 5., 7., 13., 15., 27, 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 37., 38., 43., 44., 45.,
46. i 47.-52. (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 4).
85
Seferov i Radoniev kriminal u okviru plana
da se ukloni Izetbegovi:
Imajui u vidu teinu Seferovog i Radonievog podrivakog
rada, u najteoj ratnoj situaciji kada je uslov uspjeha u odbrani BiH bila
poslunost vojske prema Vrhovnoj komandi, postaje zanemariva njihova
kriminalna djelatnost. Od sredstava namijenjenih za odbranu, Sefer
je fnansirao proizvodnju postera sa svojom slikom i metalnih znaki,
poput nekadanjih Titovih, to je rasturao i isticao na javnim mjestima,
od bandera do slubenih prostorija, na mjestima gdje su ranije bile Titove
slike, odnosno na odjei gdje su se isticale Titove metalne znake. Seferove
zloupotrebe poloaja i krae novca namijenjenog za odbranu dovedene
su do crnog humora njegovom poslijeratnom ulogom predsjednika
parlamentarne Komisije za ispitivanje pronevjere novca pridolog u BiH
za vrijeme rata i poslije. Poto je Komisija djelovala sa nivoa dravnog
Parlamenta, Sefer je planirao ispitati pronevjere donacija za odbranu, ali
je postalo naroito zanimljivo kako e ispitati pronevjere donacija koje su
tokom rata u BiH dolazile kao podrka agresiji na BiH. Seferov kriminal
je sastavni dio njegovog rada na podrivanju sistema odbrane. S ciljem
da pridobije pojedine komandante da budu neposluni, Sefer je njima
tajno davao na stotine hiljada DM. Ta vrsta krae novca namijenjenog za
odbranu zemlje je imala politiki, prevratniki karakter, to su najtea djela
protiv drave. Tada je Radoni bio najblii Seferov savjetnik.
Radonieva propaganda da je odbrana BiH
imala teroristiki karakter:
Kad je odlaskom iz taba Vrhovne komande izgubio mogunost
uvida u tajna vojna dokumenta, Radoni se vie posvetio diskreditaciji
kadrova u sistemu odbrane BiH. Umjesto direktnih napada protiv
Izetbegovia, poeo je taktiku indirektnih napada, diskreditacijom
bonjakih kadrova koji su bili oslonac Izetbegoviu. Kad je izbila afera
Pogorelica, Radoni se posvetio da putem Avaza tumai kako je Iran u
BiH, uz pomo Izetbegovievih kadrova uspostavljao teroristike kampove,
to je bilo najtei mogui napad na karakter odbrane BiH, ali i radost za
beogradski reim koji je propagirao da nije bilo agresije na BiH, ve da
su Srbi organizirali samoodbranu od islamskih teroristikih opasnosti.
Istovremeno, i Sefer i Radoni su se posvetili klevetanju da je Armija
R BiH islamizirana, to je kljuna teza propagande agresorskih reima i
neprijateljskih elemenata u BiH.
86
Ima jo teih njihovih zlodjela. Zato, njihovom rovarenju i
zloinakom djelovanju po BiH mora doi kraj.
15.
KAKVE TAJNE PLANOVE SU IMALI
I DA LI SU KOGA UBILI SEFER I RADONI?
68
Da li ubistvo Ramiza Delalia ima veze sa Delalievim
izjavama o Seferu i Radoniu?:
Krajem oktobra 1993.godine, kada su u Sarajevu poduzete mjere
prema neposlunim komandantima, uhapen je i Ramiz Delali elo. On je
tek tada shvatio pogubnost Seferovog i Radonievog djelovanja, o emu je
dao opirnu pismenu izjavu. Detaljno je objasnio kako su ga Sefer i Radoni
podsticali na neposlunost prema komandantu 1. korpusa - Mustaf
Hajrulahoviu Talijanu, komandantu VK Rasimu Deliu i predsjedniku
Aliji Izetbegoviu. Objasnio je kako su ga Sefer i Radoni podsticali na
oruane sukobe sa civilnom policijom i jedinicama Armije RBiH iji su
komandanti potovali principe komandovanja. Ipak, najveu ponju
zasluuju sadraji Delalieve izjave o Seferovim i Radonievim zahtjevima
da Delali ubija ljude. Iako su Sefer i Radoni od poetka zajednikog rada
u tabu Vrhovne komande bili u zavjeri protiv predsjednika Izetbegovia,
njihova aktivnost u tom smislu je eskalirala nakon to je Sefer, poetkom
juna 1993., izgubio elnu funkciju u Armiji RBiH. Planirali su likvidacije
- ubistva ljudi za koje su znali ili pretpostavljali da su utjecali na Seferovo
smjenjivanje, jer su stali na put njegovom i Radonievom zavjerenikom
djelovanju. Izetbegovia i njegove najblie saradnike su izlagali teroristikim
opasnostima, prijetnjama i klevetama.
Radi identifkacije Seferovih i Radonievih nalogodavaca, bitna je
pismena izjava andi Mustafe: elim da istaknem da je dananji vlasnik
na svim analizama rada ... Kao pretpostavljenom, Radujko Nikoli, meni je
68
87
poznato da je on, po svom planu, jednom mjeseno putovao u Podgoricu
nareenju Aleksandra Vasiljevia i pukovnika Slobodana Rakoevia morao
69
Izazivanje sukoba unutar sistema odbrane i
ubijanje likvidacije ljudi:
Treba se nadati da e bosanskohercegovaka javnost, kad-tad uoiti
podudarnost djelovanja Sefera Halilovia sa djelovanjem Fikreta Abdia. I
jedan i drugi su provodili potpuno iste sadraje propagande protiv autoriteta
odbrane BiH, naroito protiv predsjednika Izetbegovia. I jedan i drugi su
pridobijali komandante pojedinih jedinica da zajedno s njima djeluju protiv
Vrhovne komande Abdi u Krajini, a Sefer u Sarajevu, Konjicu, Jablanici
i Mostaru. I jedan i drugi su izazivali sukobe izmeu jedinica Armije R
BiH Abdi u Krajini, Sefer Halilovi u Sarajevu. I jedan i drugi su izazivali
sukobe izmeu jedinica policije MUP-a i jedinica Armije R BiH Abdi u
Krajini, a Sefer u Sarajevu i ire.
Opisujui sukobe u Sarajevu, jula 93., Delali je u svojoj pismenoj
izjavi naveo: Sefer mi je rekao da komandanti jedinica 9. mtbr, 10. bbr i
Delte trebaju biti skinuti sa dunosti i likvidirani. Rekao je da su Laste
i MUP ve na poloajima prema Deltama i Caci, odnosno 10. bbr, a da
su Vikievi specijalci i vojna policija krenuli na mene. Rekao mi je da ima
ve rtava kod Cace i da se aktiviram to bre. Sefer je zatim javio da je
uslov za obustavu na uslov i zahtjev da se smijene komandant 1. korpusa
Talijan, njegov zamjenik Vaha Karaveli, te naelnik Uprave bezbjednosti
Fikret Muslimovi. Sa ovim uslovom i zahtjevom ili smo na razgovor kod
Predsjednika ... Dva dana poslije toga, Sefer Halilovi mi je u razgovoru
kod njega u tabu rekao da se moramo paziti jer e MUP RBiH pokuati
da nas likvidira, posebno mene, to im ovaj put nije uspjelo. Dodao je da
su dobili dobar amar i da to nee preboliti. Insistirao je na uvezivanju i
zajednitvu Delti, 9. mtbr i 10. bbr, rekavi da nas ne smiju razdvojiti.
Narednih dana, u vie navrata, Sefer mi je govorio da se moraju neki ljudi
likvidirati i spomenuo, a jednom prilikom mi je i pokazao ovjeka zaposlenog
kod komandanta Delia, odnosno ovjeka ije ime ne znam, ali radi na
informatici kod Komandanta, zatim vucibatinu Fikreta Muslimovia,
naelnika Uprave bezbjednosti. Kad je u MUP priveden Fahro Radoni,
69
88
Sefer mi je ovo govorio za Muslimovia i ovjeka koji radi kod komandanta.
Ja sam, inae, bio u loim odnosima sa Fikretom Muslimoviem i Sefer je ovo
pokuao iskoristiti kako bih ja odradio Fikreta Muslimovia. U prilog ovoga,
Fahro Radoni mi je ... (posebno opisano u drugom tekstu, napomena
F.M.) Radilo se o istom karijerizmu. U razgovoru sa mnom Sefer i Radoni
su omalovaavali Predsjednika Predsjednitva RBiH, govorei da je on krivac
za velika stradanja muslimanskog naroda. Sefer mi je pred Radoniem,
nakon njegovog privoenja u MUP i oslobaanja, rekao da postoji neki plan
sa kojim bi me oni trebali informisati. Da li za to nije bilo vrijeme ili da li
mi nisu vjerovali, uglavnom mi ga nisu rekli. Prije mislim da za to nije bilo
vrijeme. Takoer su mi Sefer i Radoni rekli da sam ja jedini komandant
Sandaklija koji vrijedi neto u ovom gradu i da se nastoji i mene skinuti,
obrazlaui to atakom na narod Sandaka u Sarajevu. Govorili su mi da
jaaju tenzije protiv Sandaklija, da se oni maltretiraju, te da treba privui
to vei broj Sandaklija, a jednom prilikom mi je Sefer rekao da namjerava
osnovati sandaku brigadu boraca iz Sandaka. Sefer mi je zatim skrenuo
panju da se moram uvati MUP-a, jer oni idu na tebe da te odrade tako
da sam ja neprestano bio optereen s tim da mi MUP RBiH neto sprema.
70

(dijelove reenica podvukao F.M.) (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u
ovoj knjizi - Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
Ko su Seferovi i Radonievi nalogodavci?:
Od kuda potie Seferova i Radonieva potreba da organiziraju
i usmjeravaju vojsku protiv najviih dravnih autoriteta? Ko je Seferu i
Radoniu postavio zadatak da dijelove vojnih jedinica u okruenom
Sarajevu koriste kao snagu za pritisak kako bi Predsjednitvo R BiH
donosilo odluke kakve oni ele? Zato su i po ijoj potrebi Sefer i Radoni
radili na tetu odbrane BiH, a zna se da je agresor elio da snage odbrane
BiH budu to slabije, posebno u pogledu komandovanja i rukovoenja? O
kakvom tajnom planu, protiv koga i u iju korist je bio tajni plan o kome
su Sefer i Radoni poeli priati Delaliu? Da li je tajni, nerealizirani plan
Sefera i Radonia bio slian realiziranom planu Fikreta Abdia? Da li su
realizirani plan Fikreta Abdia i nerealizirani plan Sefera i Radonia bili
dio istog, ireg agresorskog plana?
Sefer i Radoni trebaju objasniti zato su se odluili da podstiu
Delalia da ubija ljude, samim tim to Delalievo svjedoenje o tome nije
jedini argumenat o Seferovom i Radonievom nasilnitvu, iji je teror
70
Delali Ramiz elo, Dopuna izjave, Sarajevo, 29.10.1993. godine.
89
tragino preivio i Tabak Ahmet iz Visokog, za ije premlaivanje je Sefer
angairao i Delalia i svog brata i tada malodobnog sina. Traili su da
Tabak pismenom izjavom potvrdi njihove lai koje su tad irili protiv
predsjednika Izetbegovia, komandanta Delia ... Postavlja se pitanje, da
li ima onih koji nisu mogli preivjeti Seferov i Radoniev teror, pa su,
moda, sada na spisku nestalih. Pokazalo se da su Sefer i Radoni mnogo
vei kriminalci od Delalia.
Sefer i Radoni su bili vrlo bliski sa Ramizom Delaliem elom,
dok su, osloncem na njegovu naivnost, nizak stupanj obrazovanja i visok
stupanj patriotizma, slabo razumijevanje odnosa u drutvu i Armiji, mogli
manipulirati njime u skladu sa svojim vrlo problematinim politikim
ciljevima, odnosno dok su mogli njemu postavljati najopasnije zadatke,
kao to su ubistva.
Kad su Sefer i Radoni saznali da je Ramiz Delali elo ispriao
policiji dosta o njihovim destruktivnim, zavjerenikim aktivnostima, onda
su se okrenuli protiv Delalia, tek tada ga kvalifcirajui kao kriminalca.
Ne zna se da li je Delali, po zadacima dobivenim od Sefera i Radonia,
nekoga ubio ili nije, ali se pouzdano zna da su njih dvojica podsticali
Delalia da ubija ljude. Sadraj njihovih uputa Ramizu Delaliu eli
ukazuje na ogroman rizik u kome je, tokom rata, do poetka juna 93. bila
drava BiH, dok je Sefer, uz prisustvo Radonia bio na elu Armije RBiH,
izazivajui haos u njenim redovima.
Naprijed citirana izjava Delalia, za njegovog ivota je prezentirana
sudskim organima, o emu je Radoni, sasvim sigurno, upoznat februara
2007. godine, a vjerovatno i Sefer. S obzirom na zahtjeve u cilju istine i
s obzirom na ondanja oekivanja da Delali pred sudom svjedoi o
zloinakom ponaanju Sefera i Radonia, velika je teta to je juna 2007.
godine Delali ubijen. Da je iv, on bi sada mogao jo blie pojasniti koja
su sve zla poinili Sefer i Radoni i ko su sve rtve njihovog zloinakog
ponaanja. Sa Seferom i Radoniem se nije igrati. Od njih trebaju bjeati i
obini kriminalci. Oni upropatavaju ljude, na razne naine. Ostaje pitanje:
Da li ubistvo Delalia ima veze sa spreavanjem njegovog svjedoenja pred
sudom o zlim djelima Radonia i Sefera.
90
16.
ARIF PAALI JE BIO SVJEDOK
O SEFEROVOJ DESTRUKCIJI
NA TETU ODBRANE BIH
U jednom od dokumenata Uprave bezbjednosti VK predstavljeno
je svjedoenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia o djelovanju Sefera
Halilovia s ciljem da, zaobilazei legalne autoritete komandovanja,
znai mimo Komande 4. korpusa i komandanta Arifa Paalia, pridobije
komandante brigada i drugih jedinica da budu lojalni njemu (Seferu
Haliloviu), to je nosilo rizik odbijanja poslunosti komandantu Arifu
Paaliu, Rasimu Deliu i predsjedniku Izetbegoviu. Takve podrivake,
zavjerenike aktivnosti Sefer je realizirao (a) propagandom protiv
predsjednika Izetbegovia, komandanta Delia, komandanta Paalia ...;
(b) tajnim davanjem komandantima brigada veih suma novca kako bi
bili lojalni njemu a ne Paaliu, Deliu i Izetbegoviu; (c) tajnim davanjem
komandantima brigada vojne opreme, takoer sa ciljem da budu lojalni
njemu, a ne Paaliu, Deliu i Izetbegoviu; (d) slanjem poslunika iz
Sarajeva u Mostar i druge dijelove zone 4. korpusa, u ilegalne misije, s
ciljem da bez znanja komandanta Paalia kontaktiraju sa komandantima
jedinica, irei propagandu protiv Izetbegovia, Delia, Paalia ..., te da
propagiraju kako je Sefer najzasluniji za organiziranje odbrane.
Svjedoenje Arifa Paalia o tim pitanjima ima naroitu vanost, jer
su se podaci o kojima je svjedoio odnosili na septembar 1993. godine, kada
je Sefer komandovao jedinicama u operaciji Neretva 93. Iste podrivake
i zavjerenike sadraje i metode Sefer je primjenjivao u zoni 6. korpusa,
ignorirajui komandanta Salku Guia.
71

O Seferovom naruavanju jedinstva sistema komandovanja tako
to je neovlateno kontaktirao pojedine komandante brigada, utjeui
komandantima, komandant Rasim Deli je napisao: Arif Paali, koji mi je
i uputio dva pisma u kojima je upozorio na Seferovo direktno kontaktiranje s
komandantima brigada, posebno s Midhatom Hujdurom Hujkom, zamjerio
je Haliloviu na pozivanju komandanata brigada bez znanja komandanta
korpusa i davanje novca komandantima, to je imalo negativan odraz na
sistem rukovoenja u korpusu.
72
71
72
91
17.
SAETAK O SEFEROVOJ
ODGOVORNOSTI ZA ZLOINE
73
Raznim laima Sefer prebacuje svoju odgovornost
za zloine na svoje saborce:
U vezi sa zloinima od strane pripadnika Armije R BiH nad
Hrvatima u dolini Neretve, 1993. godine, ko eli dobro dravi BiH, taj
ne ini nita protivno istini o politikoj, komandnoj, moralnoj i pravnoj
odgovornosti. Samo istina moe pomoi da se veze Hrvata i Bonjaka
poprave, da se pobolja meunacionalno povjerenje i da se postigne
povoljna klima za zajedniki ivot, sada i u budunosti. Naalost, Sefer
djeluje upravo suprotno takvim interesima. Putem Federalne TV je plasirao
razne neistine i sa sebe prebacuje odgovornost na svoje saborce.
Kada je Federalna TV izvjetavala o Dobrovoljakoj, o Trusini,
Grabovici i Uzdolu, ni u jednom od tih sluajeva kada se dijeli i preuzima
odgovornost za zloine nema Sefera Halilovia. Kada se govori o
odgovornosti, Sefer Halilovi kao da nije ni postojao, ni maja 1992. godine,
kada je rije o Dobrovoljakoj, ni aprila 1993. godine, kada je rije o Trusini,
ni septembra 1993. godine, kada je rije o Grabovici i Uzdolu. U svim tim
sluajevima, prema tumaenju Federalne TV, krivi su svi u Seferovom
okruenju, i njegovi podreeni i njegovi nadreeni. Da se kojim sluajem,
umjesto odgovornosti za zloine, raspravlja o bilo kakvim rezultatima, u bilo
kojem ratnom vremenu, ak i u onom vremenski mnogo veem dijelu kada
je Sefer bio po strani izvan nae Armije, smiljajui i provodei podrivake
planove protiv autoriteta odbrane BiH, on bi, po volji i ocjenama Federalne
TV, bio naroito zasluan. Nije moralno da bilo ko stane na elo kada se
dijele zasluge, ak i gdje ih nema, a da izae ak i sa zaelja kada se dijeli
odgovornost, ak i gdje je ima. To nije moralno ni od Sefera, samim tim to
se bez ikakvih argumenata okomio na svoje saborce Aliju Izetbegovia,
Salku Guia, Zulfkara Alipagu ..., na sve njih, u lancu komandovanja, i
navie i nanie, iako injenice govore sasvim suprotno.
Zapravo, upornost Sefera Halilovia da prikrije istinu i plasira
la, srazmjerna je koliini i uvjerljivosti postojeih argumenata, upravo o
njegovoj politikoj, moralnoj, komandnoj i pravnoj odgovornosti za zloine
u Trusini, Grabovici i Uzdolu. injenica o tome ima napretek.
73
Tekst napisan u Sarajevu, marta 2010. godine.
92
injenice o Seferovoj odgovornosti za zloine:
Kada je ve oito da Sefer Halilovi laima prebacuje svoju
odgovornost na svoje saborce, onda javnost treba upoznati o pravoj istini:
a) U odnosu na zloine u Trusini 16.04.1993. godine.
- Sefer Halilovi je direktno komandovao jedinicama iji su pripadnici
uestvovali u borbama u kojima su se dogodili zloini. On je naredio
ofanzivne aktivnosti tih jedinica.
- Kao naelnik VK, prvi do civilne Vrhovne komande, Sefer je u proljee
1993. godine vie puta boravio na prostoru Konjica. Bio je informiran o
svim bitnim pitanjima, problemima i rezultatima borbenih aktivnosti na
tom bojitu. O zloinima u Trusini, 16.04.1993., je znao odmah nakon
to su se dogodili, ali o njima nije izvijestio sebi direktno nadreenu
civilnu Vrhovnu komandu. To mogu posvjedoiti svi tadanji lanovi
Predsjednitva R BiH.
- Da je Sefer Halilovi odmah saznao za zloine u Trusini potvruje
snimak njegovog sastanka sa generalom HVO Milivojem Petkoviem,
u Jablanici, 04.05.1993. godine.
- Iako je znao, Sefer nije nita poduzeo da se izvrioci zloina identifciraju
i kazne.
- Sefer Halilovi je poduzimao mjere radi prikrivanja da su se dogodili
zloini u Trusini.
- Zbog toga to nije nita poduzimao u odnosu na zloine u Trusini,
zloini su se ponovili pet mjeseci kasnije, i to u operaciji kojom je
Sefer lino, direktno komandovao sa Isturenog komandnog mjesta u
Jablanici.
- Na cijelom ratitu BiH najvie problema je bilo ondje gdje se kretao
i bitno utjecao Sefer Halilovi. Gdje njega i njemu slinih, kao to je
Fikret Abdi nije bilo, manje je bilo i problema, pogotovo onakvih
kakvi su zloini u Trusini, Grabovici i Uzdolu.
b) U odnosu na zloine u Grabovici 08./09.09.1993. i Uzdolu 14.09.1993.
godine.
- Da je Sefer, u svojoj nadlenosti poduzeo mjere da se istrae i
sankcioniraju zloini u Trusini, velika je vjerovatnoa da se kasniji
zloini u Grabovici i Uzdolu uope ne bi ni dogodili.
- Komandant taba Vrhovne komande, Rasim Deli, je Nareenjem od
30.08.1993. godine ovlastio Sefera Halilovia da tokom septembra 93.
komanduje jedinicama u operaciji Neretva 93. Decidno ga je ovlastio
93
da u pripremama i tokom izvoenja te operacije moe donositi svoje
naredbe, da moe odluivati o upotrebi jedinica, rjeavati kadrovska
pitanja i slino, to su esencijalni sadraji komandovanja. Velika je
neistina u tvrdnji da Sefer nije komandovao jedinicama u operaciji u
kojoj su se dogodili zloini.
- Sefer je istog dana kada su se dogodili zloini u Grabovici saznao za
njih, ali lae da je za zloine saznao tek 36 sati kasnije, iako postoji
dokumenat da je bio u Jablanici prije podne 09.09.1993. godine, i da
je u no 08./09.93. kada su se dogodili zloini, prespavao na prostoru
Jablanice.
- Da je Sefer poduzeo adekvatne mjere za zloine u Grabovici 08./09.,
pet dana kasnije, 14.09.1993., zloini u Uzdolu, najvjerovatnije se ne bi
ni dogodili.
- Sefer je od novinara efe Hodia zahtijevao da ne objavljuje injenice
o zloinima u Grabovici, a zatim da ne objavljuje injenice o zloinima
u Uzdolu.
- Umjesto istrage zloina u Grabovici i Uzdolu, Sefer je insistirao da se
nastavi operacija.
- Sefer o zloinima u Grabovici nije izvijestio svog nadreenog Rasima
Delia. U Izvjetaju od 19.09.1993. godine, dokumentu koji je neizbrisiv,
Sefer ni jednu jedinu rije nije naveo o zloinima u Grabovici i Uzdolu,
to je odraz ne samo njegovog profesionalnog, nego i njegovog dubokog
moralnog postrnua.
- Umjesto, ako je trebalo, da na jablaniko bojite u ispomo dovede
borce elitnih brigada iz Sarajeva, Sefer je doveo jedinice na elu sa
problematinim Delaliem Ramizom elom i Muanom Topaloviem
Cacom. Upravo, pripadnici Cacine jedinice su izvrili zloine. Naalost,
Sefer Halilovi ne osjea nikakvu griu savjesti usljed takvog svog
destruktivnog djelovanja.
- Itd ... itd ...
94
18.
OKOLNOSTI
ZLOINA U TRUSINI
74
Oblici Seferove odgovornosti za zloine i posljedice
po odnose Bonjaka i Hrvata:
Sudsko procesuiranje pripadnika Armije R BiH za poinjene
zloine nad Hrvatima u Grabovici, Uzdolu i Trusini ne smije biti povod za
produbljivanje meunacionalnog nepovjerenja izmeu Bonjaka i Hrvata.
Naprotiv, bonjaki politiki faktori i autoriteti, u vezi s tim, trebaju djelovati
s ciljem poboljavanja odnosa izmeu hrvatskog i bonjakog naroda.
Sefer Halilovi je odgovoran za te zloine, jer je komandovao
jedinicama iji su pripadnici izvrili zloine. Pri tome treba imati u vidu
da moralnu, politiku, vojno-disciplinsku i funkcionalnu odgovornost
Sefera Halilovia ne iskljuuje opepoznata oslobaajua presuda Hakog
tribunala. Naprotiv, takva presuda naglaava znaaj moralne, politike,
vojno-disciplinske i funkcionalne odgovornosti. Hrvati, sasvim opravdano,
oekuju da bonjaki narod, njegovi autoriteti i politiki faktori, u
moralnom i politikom smislu sankcioniraju Sefera Halilovia zato to
svojim utjecajem nije osigurao spreavanje zloina od strane pripadnika
Armije RBiH. Da je Armija R BiH postojala kad se Sefer Halilovi vratio u
BiH sa oslobaajuom presudom Hakog tribunala i da je on u toj situaciji
imao status njenog pripadnika, faktori komandovanja bi protiv njega morali
pokrenuti vojno-disciplinski postupak, te u vezi zloina u Grabovici, Uzdolu
i Trusini sagledati razne injenice njegovog destruktivnog djelovanja i
suprotstavljanja autoritetima civilne Vrhovne komande.
Za poboljavanje odnosa izmeu Bonjaka i Hrvata je bitnije
kako e se bonjaki narod odnositi prema Seferu Haliloviu kao nosiocu
destruktivnog djelovanja koje je pogodovalo zloinima nad Hrvatima u
Grabovici, Uzdolu i Trusini, nego kako e sudovi presuditi o tim zloinima.
Sudovi razmatraju pravnu, krivinu odgovornost izvan koje postoji iroka
lepeza moralnih, funkcionalnih i vojno-disciplinskih pitanja i problema
koje moraju sagledati drugi, razni faktori i institucije u dravi i drutvu u
cjelini.
U vezi s tim, Sefer Halilovi se ponaa kao da oslobaajua presuda
Hakog tribunala, u krivino-pravnom smislu, znai da ne postoji nikakva
74
Tekst napisan u Sarajevu, septembra 2009. godine.
95
njegova moralna, funkcionalna i vojno-disciplinska odgovornost za stanje
u jedinicama koje je pogodovalo negativnim pojavama i ponaanjima, pa i
izvrenim zloinima nad Hrvatima u Grabovici, Uzdolu i Trusini.
Takoer, u vezi naprijed navedenog, dravni i politiki faktori
se ponaaju kao da ne razumiju, odnosno, kao da u korist ostvarivanja
politikih ambicija Sefera Halilovia ignoriraju njegovu odgovornost u
moralnom, vojno-disciplinskom i funkcionalnom smislu.
Rei u javnosti da Sefer Halilovi nije kriv za zloine, kao da je
postalo mjera patriotske svijesti. Takav patriotizam duboko podriva
odnose izmeu bonjakog i hrvatskog naroda, ime se dovodi u pitanje
funkcionalnost pa i opstanak drave BiH.
Sefer je komandovao jedinicama kada su se dogodili zloini u Trusini:
Krajem marta ili poetkom aprila 1993., Sefer Halilovi je usmeno, a
zatim pismeno 18.04.1993. naredio Salki Guiu da komanduje jedinicama
od Igmana do Drenice, a da mu Zulfkar Alipago u tome bude zamjenik.
Kada su se 16.04.1993. godine dogodili zloini u Trusini, ni Gui kao
komandant, ni Zulfkar Alipago kao njegov zamjenik nisu imali nikakva
ovlatenja u odnosu na zonu odgovornosti 45. brigade, koja je obuhvatala
i selo Trusinu.
Na osnovu Ovlatenja (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u
ovoj knjizi - Prilog broj 21). koga je Sefer Halilovi dao Salki Guiu i
Zulfkaru Alipagi da komanduju svim jedinicama od Igmana do Drenice,
komandant 4. korpusa Arif Paali je svojim Nareenjem obavijestio jedinice
na podruju Jablanice i Konjica koje su tretirane Seferovim Ovlatenjem,
da je komandant OG Igman Salko Gui, a da je njegov zamjenik Zulfkar
Alipago. Oni su ranije, odmah po dobijanju usmenog nareenja, ve od
kraja marta 1993. godine poeli zajedniki djelovati kao poetno jezgro
Komande OG Igman. Naroito je znaajna taka 5. Paalieve Naredbe:
5. Ubudue aljite izvjetaje i nama i OG Igman.
75

Komandant 4. korpusa, Arif Paali, sredinom aprila 1993. godine,
jedinicama je postavljao uopene zadatke, bez detalja koji karakteriu
nareivanje ofanzivnih aktivnosti prema rejonima rasporeda HVO-a
u dolini Neretve. Ofanzivne aktivnosti jedinica 4. korpusa koje su
rasporeene od Igmana do Drenice, naredio je Sefer Halilovi, direktno
preko Hase Hakalovia, komandanta 45. brigade. U svojim nareenjima
75
Nareenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia br. 02/1-3381-1/93, od
24.04.1993. godine.
96
za borbena djelovanja komandant 4. korpusa Arif Paali nije tretirao
odred Zulfkar, jer je isti bio pod direktnom komandom Sefera Halilovia.
Borbena djejstva prema Trusini 16.04.1993., kada su se dogodili zloini
nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a, pokrenuta
su po nareenju Sefera Halilovia i po planu komandanta 45. brigade
Hakalovia, kome su bili pretpotinjeni dijelovi odreda Zulfkar.
Nareenje za pretpotinjavanje dijelova odreda Zulfkar je mogao dati
samo Sefer Halilovi, tako to je postavio zadatak Nihadu Bojadiu da
uputi dijelove odreda za borbe u zoni 45. brigade i zadatak Hakaloviu
da prihvati dijelove odreda Zulfkar koji mu se stavljaju pod komandu.
Suprotno principima komandovanja, bio je uspostavljen paralelizam u
sistemu komandovanja, jer je Sefer Halilovi direktno komunicirao sa
komandantom Hakaloviem i poduzimao mjere o kojima komandant
4. korpusa Paali nije bio informiran, a takvim mjerama je pripadalo i
naprijed pomenuto pretpotinjavanje dijelova odreda Zulfkar.
76
Ponaanje HVO-a pogodovalo nastanku haotinog stanja
u kome je oteana kontrola:
Dan prije pokretanja ofanzive 45. brigade prema Trusini, HVO je
intenzivirao napade prema jedinicama Armije R BiH i prema naseljenim
mjestima gdje je veinsko bonjako stanovnitvo.
77
Zloini u Trisini ne
mogu se niim opravdati, ali se, u krajnjem, moraju imati u vidu ope
politike i vojne okolnosti u kojima su se zloini dogodili. U haotinim
uslovima koji su dobrim dijelom uzrokovani ponaanjem i djelovanjem
HVO-a, komandantima jedinica Armije R BiH je bilo oteano uspostaviti
potreban nivo kontrole. Haotini uslovi, izazvani djejstvima HVO-a,
pogodovali su samovolji pojedinaca.
U vezi zloina u Trusini, Tumanov reim je organizirao istragu u
kojoj je prikrivao osnovnu injenicu da su oko tog sela bili borbeni poloaji
HVO-a i da su naspram tih poloaja bili borbeni poloaji Armije RBiH.
Negirajui tu injenicu, Tumanov reim je elio predstaviti da su snage
Armije RBiH napale na nezatieno selo, odnosno, na nezatiene civile.
Takve lai usmjerene s ciljem da se zloin uini jo veim nisu potrebne,
jer je i bez tog laganja zloin u Trusini veliki i kao takav ogromna mrlja na
76
Nareenje komandanta 4.korpusa Arifa Paalia od 15.04.1993. godine, bez
djelovodnog broja (napisano samo Djelo. broj: 01-), naznaeno za dostavljanje OpO
Jablanica i Konjic, komandama 43., 44. i 45. brigade, Bataljonu vojne policije, Prozorskom
bataljonu i ONO 4. korpusa.
77
Informacija VK o toku borbenih djejstava, pov.br. 02/1-105, od 15.04.1993. god.
97
asnoj borbi za odbranu BiH. U prvim izjavama koje su davali mjetani
Trusine, navedena je istina o postojanju borbenih poloaja HVO naspram
Armije RBiH oko Trusine, ali se i u tim izjavama lagalo, prikrivajui
injenice da je artiljerija HVO-a estoko djelovala po civilnim ciljevima
u naseljenim mjestima pod kontrolom Armije RBiH: Na jednom dijelu
su bili Hrvati, a na drugom Muslimani ... HVO nije imao punkt u Trusini.
Imali su poloaj na jednom brdu. Ispod tog brda je jedno manje brdo na
kojem su Muslimani imali poloaj. Tu nikada nije bilo sukoba. Nai, koji su
bili na poloaju tog dana uhvaeni su u jednoj kui gdje su se odmarali. Tu
su ih uhvatili i strijeljali. Neki su uspjeli pobjei. Neki su se predali, jer su ih
ucjenjivali enama i djecom. Bilo je ljudi sa orujem, ali nisu pruali otpor.
U Trusini nije pruan nikakav otpor ....
78

Uz ofanzive HVO-a prema poloajima jedinica 4. korpusa, te uz
granatiranje naseljenih mjesta u rejonima Jablanice i Konjica, ime su
ugroavani civili, HVO je postavio ultimatum Drenikom bataljonu i
jedinici Armije RBiH u Doljanima, da se predaju. U to vrijeme, sredinom
aprila 1993., upravo pred napad 45. brigade iz 4. korpusa prema selu Trusina,
dokumentirani su dogovori HVO-a sa etnicima da zajedno napadnu
na jedinice Armije RBiH. Tada je, usljed ofanzivnih djejstava HVO-a,
u svim dijelovima zone 4. korpusa, od Stoca do Ivan sedla bila izuzetno
teka i alarmantna situacija.
79
Tako su snage HVO svojim ekstremizmom
i neprijateljstvom prema dravi BiH i Bonjacima proizvele okolnosti
u kojima je u nekim jedinicama Armije RBiH na tom prostoru oteana
kontrola na bojitu u smislu odvraanja neposlunih od krenja pravila i
obiaja rata. U tom smislu, snage i komandanti HVO su suodgovorni za
zloine u Trusini, to naravno, ne opravdava odgovornost na strani Armije
RBiH za te zloine.
Dokazi da je Sefer eliminirao Komandu 4. korpusa
iz sistema komandovanja:
Sefer Halilovi, koji je bez znanja komandanta 4. korpusa Arifa
Paalia pokrenuo napad na selo Trusinu, kad su se dogodili zloini
u Trusini, nije poduzeo mjere da se o zloinima izvijesti Paali, kao
komandant korpusa. U tom pogledu je ilustrativan izvjetaj koga je
Komanda 4. korpusa dostavila u tab Vrhovne komande, u veernjim
satima 16.04.1993., upravo na dan kada su se dogodili zloini nad Hrvatima
78
Iskaz Miki Marije, u Gabeli, 31. svibnja 1993., Iskaz zapisao Andrija Pavi.
79
Izvjetaj Komande 4. k za VK, str. pov. br. 02/1-966-133/93, od 16.04.1993. god.
98
u Trusini: ...Pripadnici HVO su napali na poloaje Ljubina oko 16.30, a oko
17.00 i poloaj Prevlje... Znai, Izvjetajem se pominju poslijepodnevni
dogaaji od 16.04.1993., ali se ne tretira prijepodnevno izvrenje zloina
u Trusini. Izvjetaj obuhvata prostor i jedinice koje su izvodile borbena
djejstva u kojima su se dogodili zloini u Trusini. Meutim, nita nije
navedeno o zloinima u Trusini. Bitna je reenica iz take 1. Agresor, u
okviru koje se u treoj alineji istie: - Od potinjenih jedinica nismo dobili
izvjetaje do slanja ovog izvjetaja. Proizilazi da je Izvjetaj sainjen na
osnovu podataka koje je Komanda 4. korpusa prikupila, do kasnih veernjih
sati 16.04.93. iz raznih izvora koji inae predstavljaju dopunu glavnim
izvorima, odnosno, izvjetajima u sistemu komandovanja i rukovoenja.
Pored toga, Izvjetaj sadri vie konstatacija o izuzetno sloenoj situaciji u
svim podrujima Hercegovine: U Mostaru situacija krajnje napeta ... HVO
dao ultimatum 4. bataljonu (Drenica) da do 18.00 preda oruje ... HVO je
dao ultimatum o predaji oruja u Doljanima ... u Konjicu neprestano se tue
po Domu zdravlja, unitavajui zgrade ... Kulminiraju nesuglasice Armije i
HVO, ak i na prvim borbenim linijama prema etnicima. Pripadnici HVO
su napali poloaje Ljubine ... i poloaj Prevlje...
80
Opasni motivi Seferovog laganja da su snage HVO
slabe i da ih zato treba napasti:
I pored toga to su snage HVO bile u opoj ofanzivi, tada, sredinom
aprila 1993., Sefer Halilovi je elio da se stanje snaga HVO predstavi kao
loe i da to omoguava snagama Armije R BiH uspjenu ofanzivu, jer su u
boljoj operativnoj poziciji: Nalaze se u tekom poloaju ... oekuju pomo
u ljudstvu iz Prozora ... HVO obavjetava da su jedinice ARBiH zauzele ...
Predstavljajui snage HVO slabim, Sefer Halilovi je motivirao podreene
komandante da pokreu jedinice u napad. Znai, Sefer Halilovi je,
komandujui usmjeravao borbene aktivnosti u kojima su uslijedili zloini
u Trusini. Insistirao je da se, navodno loe stanje u redovima HVO iskoristi
u cilju postizanja to veih rezultata u ofanzivi koju je naredio jedinicama
Armije R BiH.
81
Praenje i poznavanje situacije na terenu je bio glavni zadatak i
80
Redovni izvjetaj Komande 4. korpusa, broj 02/1-966-133/93, Mostar,
16.04.1993. godine, dostavljen Operativnom centru - OC VK OSRBiH, u potpisu
komandant Arif Paali i operativni deurni Haskovi Mirsad.
81
Nareenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia, broj 02-3145-1/93, Mostar,
16.04.1993. godine, dostavljeno komandama 43., 44. i 45. brigade, te Komandi Bataljona
vojne policije, OpO Konjic, OpO Jablanica i bb Prozor.
99
problem za Komandu 4. korpusa, pa je komandant Paali insistirao da mu
podreeni komandanti redovno, uz svoj lini potpis, dostavljaju izvjetaje,
posebno u vezi sa mjerama osiguranja stanovnitva i borbenih poloaja,
upravo zato to su tada, sredinom aprila 1993., intenzivirana artiljerijska i
druga borbena djejstva od strane HVO po civilnom stanovnitvu, civilnim
objektima i prema borbenim poloajima jedinica Armije R BiH na prostoru
opina Jablanica, Prozor i Konjic.
82
Sefer lae da nije komandovao samo je on mogao narediti
manevar iz zone jednog u zonu drugog korpusa:
S obzirom na Halilovieve tvrdnje, odnosno lai da on nije
komandovao jedinicama u dolini Neretve, prebacujui odgovornost za
zloine u Trusini sa sebe na svoje podreene, vane su injenice da je
upravo on koordinirao djelovanje raznih jedinica na bojitu u dolini
Neretve. Samo on je mogao narediti da se u zonu 4. korpusa, na podruje
Konjica i Jablanice alju jedinice koje ne pripadaju tom korpusu: ... Jedinica
Zulfkar i Crni labudovi su angaovani oko Konjica zbog poznatih sukoba
sa snagama HVO. Uputili smo i diverzantski vod (30 boraca) snagama u
dolini Neretvice, to su uradilo i jedinice MUP-a (isto 30 boraca). Od
sredstava uputili smo PAT 37 mm, MB 82 mm, MB 60 mm, takoe u dolinu
Neretvice...
83
S obzirom da je 45. brigada u dolini Neretvice pripadala 4.
korpusu, a naprijed navedene jedinice koje su poslane u dolinu Neretvice
pripadale 1. korpusu Armije R BiH, jasno je da je koordinaciju djejstava
izmeu dva korpusa mogao realizirati samo VK, odnosno autoritet u VK
kome su bili podreeni komandanti oba ta korpusa. Znai, samo Sefer
Halilovi je mogao narediti da jedinice iz organskog sastava 1. korpusa i
jedinice na neposrednoj vezi naelnika VK (Zulfkar) budu borbeno
angairane u zoni 4. korpusa. Isto tako, niko osim starjeina civilne policije
nije mogao narediti pokretanje voda MUP-a prema Neretvici, a proizilazi
da je taj starjeina civilne policije bio u kontaktu sa Haliloviem. Jedinica
MUP-a je mogla biti borbeno angairana samo po znanju i odobrenju
ministra unutarnjih poslova, a koordinaciju s njim je mogao realizirati
samo naelnik VK.
Prema izvjetaju Komande OG Igman, za izvravanje borbenih
zadataka, u sastav 45. brigade koja je izvrila zadatak u rejonu desne obale
82
Nareenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia str. pov. 01-3092/93 od
16.04.1993. godine.
83
Dnevni borbeni izvjetaj, Komande OG Igman, str. pov.broj 03-592/4, od
16.4.1993. godine, dostavljen Komandi 1. korpusa.
100
Neretve bile su pridodate jedinice: Specijalni odred za PN Zulfkar, vod
MUP-a Tarin, Diverzantski vod OpO Konjic.
84
Znai, Komanda 45.
bbr, koja je izvodila borbena djejstva u pravcu Vrci Seonica Ljetovina,
odluivala je o upotrebi i borbenom angairanju, pored ostalih, i o
borbenoj upotrebi Specijalnog odreda za posebne namjene Zulfkar. Niko
osim naelnika VK, Sefera Halilovia, nije mogao pridodati jedinicu
ili dijelove jedinice Zulfkar u sastav 45. brigade. Tada je vailo Seferovo
nareenje od 18.04.1993. godine da Komanda OG Igman komanduje
svim snagama od Igmana do Drenice. Problem je to su to bile jedinice 4.
korpusa, a komandant tog korpusa, Paali, nije bio u toku promjena koje
su uslijedile Seferovim nareenjem.
Sefer je izazivao nered u sistemu komandovanja:
Sistem komandovanja jedinicama na prostoru Jablanice i Konjica
je bio naruen. Nije se decidno znalo ko tim jedinicama komanduje.
Halilovi je direktno komandovao brigadama zaobilazei komande 1. i 4.
korpusa. Kad su jedinice 4. korpusa stavljene pod komandu OG Igman, o
tome se nisu rijeila pitanja dotadanje i kasnije nadlenosti Komande 4.
korpusa. Ne zna se kako je komandant OG Igman, Salko Gui, preuzeo
na vezu da komanduje jedinicama 4. korpusa koje su bile rasporeene
na prostoru Jablanice i Konjica. Nije se znalo ko je do 18.4.1993.godine
neposredno komandovao tim jedinicama da li Arif Paali ili je to inio
Sefer Halilovi, zaobilazei Komandu 4. korpusa, na elu sa Paaliem.
85

U drugoj polovini aprila do poetka maja 1993. godine, komandant
OG Igman Salko Gui je bio uspostavio veze komandovanja naspram
jedinica koje su mu bile podreene, kako onih iz 1. tako i onih i 4.
korpusa. Komande tih jedinica su komandantu Guiu dostavljale svoje
izvjetaje,
86
to je relevantan pokazatelj uspostave i funkcioniranja sistema
komandovanja i kontrole. Meutim, smetnje u tom pogledu je postavljao
Sefer Halilovi. On je prema komandantima brigada i odreda uspostavljao
direktne veze, to je bio paralelizam koji naruava jedinstvo vojne
84
Dnevni borbeni izvjetaj... Komande OG Igman str. pov.br. 1-20/8 od
22.04.1993. godine, Komandi 1. korpusa.
85
OG Igman, Bradina, Borbeni izvjetaj za 23.04.1993., str. pov. broj 01/11, od
23.04.1993., dostavljen KOMANDI OG IGMAN, u potpisu Salko Gui.
86
Nareenje komandanta OG Igman Salke Guia za Odravanje svih mjera
b/g i spremnost za borbenu upotrebu..., str. pov. br. 01-838, Igman, 09.05.1993. godine,
komandama 4., 8., 9., 81., 43. 44. 45. i 49. brigadi, OO Hadii, Ilida, Konjic i Jablanica,
SOPNVK Zulfkar i Crni labudovi.
101
organizacije i ini je manje efkasnom.
Naruavanje elementarnih principa komandovanja od strane Sefera
Halilovia nije se ispoljavalo samo u pogledu direktnog komandovanja
brigadama kada je zaobilazio Komandu OG Igman, nego i onda kada je
zaobilazio, istovremeno, i Komandu OG Igman i Komandu 1. korpusa. U
jednom od dokumenata Komande OG Igman je navedeno: 2. Nae snage
tokom dana su u skladu sa Nareenjem VK postupile i odgovarale na ustako
etnike provokacije:,
87
a iz nastavka teksta proizilazi da je Komanda OG
Igman izvjetavala o borbenim aktivnostima 44., 43. i 45. brigade. Znai,
naelnik VK Sefer Halilovi je direktno komandovao, jer se Komanda OG
Igman poziva da su nae snage u dolini Neretve postupale po nareenju
naelnika VK Sefera Halilovia. Znai, indikativno je da se Komanda
OG ne poziva na nareenja Komande 1. korpusa, ve istie da se borbena
djejstva odvijaju po nareenju naelnika VK Sefera Halilovia.
Dokumenta HVO-a o stanju u Trusini na dan zloina i kasnije:
O borbama u rejonu sela Trusina, zapovjednik brigade Herceg
Stjepan je dostavio informaciju komandama HVO u Mostaru,
Tomislavgradu, Prozoru i Kiseljaku: Od ranih jutarnjih sati vodi se
ogorena borba oko i po selu Trusina. Oko 10.00 sati Armija je upala u jedan
dio sela, pokupila civilno puanstvo i, koristei ih kao ivi tit, prisilila je
nae bojovnike da se povuku. Traena je predaja polaganjem oruja, ali smo
uspjeli iz sela izvui dosta civila i povui se. Oko 12.00 sati zapalili su dvije
kue, no mi smo nastavili borbe za to selo. Do 16.00 sati zapalili su jo osam
kua. Situacija je kritina. Ima dosta mrtvih po selu, ali ne znamo koliko i iji
su (pretpostavljamo sa obje strane). Borbe se nastavljaju ... Imamo podatke
da je tu odranije bilo Zukinih ljudi ... Upravo saznajemo da u Trusini ima
dosta naih mrtvih civila koje su pobili prilikom ulaska u selo.
88
Na sloenost politike i vojne situacije ukazivala je Vojnoobavjetajna
sluba Glavnog stoera HVO-a, da su odnosi izmeu Armije R BiH i
HVO vrlo napeti, naroito usljed razvoja dogaaja na podruju Travnika i
Bugojna. U izvjetaju za dan 16.04.1993., upravo kada su se dogodili zloini
u Trusini, bez pomena o tim zloinima, ali i bez pomena o zloinima u
selu Ahmii koji su se dogodili istog dana kada i u Trusini, obavjetajci
87
Vanredni izvjetaj sa Bradine Komande OG Igman, broj: cv-185-05/93,
odnosno str. pov. broj 01/80, Bradina 10.05.1993. godine, dostavni akt cv-185-05/93
potpisao komandant Salko Gui, a Izvjetaj str. pov. broj 01/80 u prilogu tog dostavnog
akta potpisao naelnik OG Igman - IKM, Bahrudin Fazli.
88
Dokumenat HVO, brigada Herceg Stjepan Konjic, Izvijee za dan 16.04.1993. u 20.00.
102
HVO-a su naglaavali da u odnosima Hrvata i Bonjaka postoji prava ratna
psihoza.
89
Vjerovatno je da su zloini nad Bonjacima u Ahmiima i zloini
nad Hrvatima u Trusini izvreni 16.04.1993. bili povod za sastanak Sefera
Halilovia, Milivoja Petkovia, Filipa Moriona i Jan Pierre Tebault,
u Zenici 20.04.1993., etiri dana nakon zloina u Ahmiima i zloina u
Trusini. Vjerovatno je da su sudionici tog sastanka razgovarali i o stranim
zloinima u Ahmiima i Trusini.
90
Vjerovatno pod utjecajem sastanka u
Zenici, Mjeovita komisija je 20. i 21.04.1993. godine obilazila podruja
Konjica i Jablanice koja su bila pod kontrolom Armije R BiH, o emu su
predstavnici Hrvata izvijestili: U Jablanici smo 20.4.1993. uspjeli obii
osam (8) naih civila i pripadnika HVO koje je Armija BiH zarobila i dri ih
u zatvoru bivi Spomen dom. Nisu fziki maltretirani, a jesu zaplaeni ...
Po izjavi etvorice Hrvata, ranijih sudionika u vlasti, ni stanovnitvo nije do
sada bijeno ... 20.04.1993. godine smo uspjeli doi do Ostroca i obii etiri
obitelji zateene u jednoj kui koja nije njihova ... Nisu tueni ni maltretirani
... Juer smo uz pomo UN predstavnika uspjeli ui u Konjic u zapovjednitvo
7. brigade A BiH. Tu su nam prijetili verbalno, istiui svoje ciljeve. Doao je
Zuka i tada su se smirili. Istakao je da on zapovijeda od Igmana do Drenice.
Kae da HVO u Konjicu treba da preda teko naoruanje i da se dalje
pregovara. Postignut je sporazum da se danas sastanu Zuka i Zdravko agolj
u Ostrocu i da pregovaraju. Uvijek istiui preduvjet prekid vatre ...
91

Ekstremni hrvatski nacionalisti na prostoru Konjica i Jablanice,
lanim izvjetajima koje su slali raznim autoritetima, ukljuujui i
autoritete RKC, utjecali su da se sukobi produbljuju i da se sve vie i vie
pogorava meunacionalno nepovjerenje, pa i mrnja. Tako, naprimjer, u
jednom od svojih izvjetaja, nacionalista Zebi Dinko na dvije i po stranice
teksta, oitim laima muslimansku stranu predstavlja runo u smislu
89
Akt Glavnog stoera HVO Vojnoobavjetajne slube str. pov.br. 03-354/93 od
16.04.1993. Dnevno Izvijee br. 232/9.
90
Dogovor Sefera Halilovia i Milivoja Petkovia, pod predsjedavanjem komandanta
UNPROFOR Filipa Moriona i predstavnika ECMM/RC Jan Pierre Tebault, 20.04.1993.
godine u Zenici.
91
Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Operativna zona Jugoistona Hercegovina,
dokumenat pod naslovom Izvjee o stanju u Jablanici i Konjicu, Dj. broj 01-
2478/93, Mostar, 22.travnja 1993. godine, dostavljeno Glavnom stoeru HVO Mostar,
generalu Slobodanu Praljku, ONO OZ JIH, ovjeren peatom potpis ZAPOVJEDNIKA
OZ JIH brigadira Miljenka Lasia.
103
ugroavanja ljudskih prava i sloboda za Hrvate na podruju Konjica.
92

Takva Izjava Zebi Dinka je bila poticaj da uslijedi Izjava mostarskih
biskupa
93
. Isto kao i Zebi Dinko, biskupi pominju zloine nad Hrvatima,
ni rijei ne piu o zloinima pripadnika HVO nad Bonjacima, ali je citirana
IZJAVA HRVATSKIH BISKUPA iz Zagreba, koja istie da se u sukobima
obostrano ine zloini. U analizi predmetne Izjave Zebi Dinka, pominje
se Izjava mostarskih biskupa zato to je Zebi 6.5.1993. svoju Izjavu
dostavio Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, nakon ega je 17.5.1993.
uslijedila Izjava mostarskih biskupa, to znai da su negativne, lane
konstatacije u Zebievoj Izjavi preneene u Izjavu mostarskih biskupa
koja je dostavljena javnosti. To su injenice o negativnim posljedicama
laganja od strane Zebi Dinka. Indirektan dokaz da je Zebi Dinko lagao,
predstavljaju i neka dokumenta HVO-a
94
, a u jednom od njih, o boravku
predstavnika HVO u Konjicu i Jablanici, pored ostalog, se navodi kako je
Zuka sa jo nekim drugim ofcirima A BiH prema predstavnicima Hrvata
bio kooperativan i paljiv: U neformalnom razgovoru sa Zukom i nekim
drugim ofcirima A BiH dobili smo obeanje da emo moi izvriti razmjenu
zarobljenih, pa ak i da e oni nakon putanja moi otii kamo ele, a ne kao
to kae dr. ibo - da e moi otii samo svojim kuama ... Takoer nam je
odobreno (zahvaljujui intervenciji Zuke i Bojadia) da povezemo u Mostar
neke civile koji su imali zdravstvenih problema,... I taj detalj pokazuje
korektan odnos prema hrvatskim civilima, zarobljenicima, bolesnicima ...
Da mnogi od njih budu zatieni, utjecali su lokalni komandanti Armije
RBiH.
Zahtjevi Zuke da se zatite civili:
Meu borcima i graanima znalo se da Zuka ne dozvoljava da se
Hrvatima ini bilo ta to bi ih ugroavalo i vrijealo, to se konstatira i
u Zapisniku o radu sjednice Ratnog predsjednitva Skuptine optine
Jablanica 13. maja 1993. godine: tab civilne zatite mora vie initi za
stvarnu zatitu civila i njihove imovine bez obzira kojoj nacionalnosti
92
Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Mostar, 06. svibnja 1993. godine, Izjava
Zebi Dinka, biveg zapovjednika Opinskog stoera HVO Konjic, na kraju Izjave
navdeno da se ista dostavlja Biskupskom ordinarijatu Mostar n.r. Ratka Peria, biskupa
koadjutora Katedrala Mostar.
93
Izjava mostarskih biskupa, Mostar, 17. svibnja 1993., u potpisu biskup ordinarij
Pavao ani i biskup koadjutor Ratko Peri.
94
Dokumenat HVO-a, Glavni stoer, Komisija za razmjenu zarobljenika, Izvijee
sa pregovora, broj 02-2/1-01-893/93, od 31.05.1993. godine.
104
pripadaju. Na toj sjednici Zuka je zatraio da se u Jablanici to prije osnuje
vojni sud (prijeki) sud, koji bi sprijeio eventualne negativne pojave i radnje.
To su bili preventivni utjecaji, to se potvruje i sadrajem Slubene
zabiljeke civilne policije o izjanjavanju fratara iz Samostana u Konjicu. I
fratri, kao i mnogi drugi, su isticali da je Zuka poduzimao mjere radi zatite
civila, posebno Hrvata.
Miljenje franjevaca u Konjicu i problem njihove zatite:
Nakon prekida oruanih neprijateljstava izmeu Armije R BiH
i HVO-a, 1994. godine, fratri su upozoravali vlast HRH-B na problem
iseljavanja Hrvata sa podruja Konjica, apelirajui da se poduzimaju mjere
na povratku hrvatskog stanovnitva na svoja naputena ognjita, u vezi ega
se istie da je sigurnost Hrvata na podruju Konjica zadovoljavajua: Za
naputanje svojih domova u ovo vrijeme, smatramo, nije kriva opa sadanja
situacija na ovom podruju, koliko nemogunost ili neupuenost hrvatskih
prognanika da se vrate, ili makar da obiu lanove svojih obitelji koji su
ovdje ostali. Ostali su, velikim dijelom, stari i bolesni. Neprestano se nadamo
povratku naeg svijeta, ali umjesto da pozdravljamo povratnike, moramo se
opratati od onih koji odlaze u posjetu ali se ne vraaju ... Vidljivo je da ovakvo
stanje vrlo dobro odgovara onoj muslimanskoj struji, iji su lanovi uvezeni
muslimani, tek od juer Konjiani, a koji su zaposjeli hrvatska imanja ...
Za nae pastoralno i karitativno djelovanje nemamo nikakvih potekoa.
U razgovoru sa lokalnim vlastima uglavnom nailazimo na razumijevanje.
... Vjerujte, da se mi Hrvati moemo kretati mnogo slobodnije na ovim
prostorima nego li oni (Muslimani) u Herceg-Bosni. (podvukao F.M.)...
95

Znai, da je sigurnosna situacija u Konjicu sredinom 1994. godine bila
bolja u odnosu na 1993. godinu.
Kontraobavjetajna sluba HVO-a je dostavljala izvjetaje
centrali u Zagrebu, nadreenom autoritetu u Glavnom stoeru Hrvatske
vojske. Tako, naprimjer, kontraobavjetajna sluba HVO-a je izvijestila
nadreene u Glavnom stoeru HV u Zagrebu o dva sastanka koja su
odrana uz posredovanje predstavnika UN, UNPROFOR i EZ, na najvioj
razini izmeu predstavnika legalnih institucija RBiH i predstavnika
HVO-a. Prvi sastanak je odran 19.04.1993. godine u Mostaru, a drugi,
sutradan 20.04.1993. godine u Zenici. Za sastanak u Zenici navedena
95
Akt, Franjevaki samostan Konjic, pismo Predsjednitvu Republike Herceg
Bosne Mostar, Konjic, 7. svibnja 1994. godine, potpisali fra Bono Krndelj i fra Ivan
Bradvica, ovjereno okruglim peatom FRANJEVAKI SAMOSTAN 88400 KONJIC.
105
su imena i funkcije izaslanstava HVO-a i legalnih institucija R BiH,
kao i predstavnika meunarodnih institucija. Ispred HVO-a su bili
Kreimir Zubak dopredsjednik Vlade HVO, general Milivoj Petkovi
naelnik Glavnog stoera HVO, Ivica Lui pomonik Predstojnika
odbrane, ..., a ispred legalnih institucija R BiH prof. dr. Ejup Gani, Sefer
Halilovi, Stjepan iber, Vehbija Kari i Enver Hadihasanovi. Kratko su
predstavljene diskusije glavnih uesnika sastanka. Za sukobe, predstavnici
HVO su optuivali politiko vostvo i Armiju R BiH. Istaknuto je da je
Sefer Halilovi rekao da na strani Armije R BiH postoje odreene grupe
koje nisu pod kontrolom, te da je obeao kako e on to hitno rijeiti i izvesti
ih pred Sud. Predstavnici HVO-a su sastanak koristili da u prisustvu
predstavnika meunarodnih organizacija optue predstavnike Bonjaka
da su uzrokovali sukobe.
96
U Glavnom stoeru HVO poduzimane su mjere da se pred
predstavnicima meunarodne zajednice angairanim na bojitu u dolini
Neretve i pred cijelom domaom i svjetskom javnou, kompromitiraju
Armiju R BiH i njene komandante. eljeli su da se pred predstavnicima
meunarodne zajednice dokae kako komandanti muslimanskih snaga u
borbama hrvatske civile upotrebljavaju kao ivi tit. Pri tome su manipulirali
tekom ratnom pozicijom ena i djece, upravo radi efekata koje su pred
domaom i svjetskom javnou i institucijama meunarodne zajednice
eljeli postii na tetu Armije R BiH. Upravo zbog takvih nastojanja
HVO-a, velika teta za odbranu BiH i za odnose izmeu Bonjaka i
Hrvata imao je sluaj uznemiravanja franjevaca samostana u Konjicu.
Naime, hercegovaki franjevci sa adrese u Zagrebu, 17.04.1993. godine
su obavijestili Vicu Vukojevia o tome da su tijekom jueranjeg dana,
znai tokom 16.4.1993.godine iz hercegovakog franjevakog samostana u
Konjicu odvedeni fratri Zdenko Karai, Drago olaka i Stjepan ari, te
ukazali na neizvjesnu sudbinu triju asnih sestara. Hercegovaki franjevci,
sa adrese u Zagrebu su molili Vicu Vukojevia da uini to moe, kako bi
se franjevci i asne sestre zatitili. Vice Vukojevi je bio visoki funkcioner
HDZ-a, od predsjednika Hrvatske Franje Tumana zaduen da tokom rata
politiki djeluje na prostoru Hercegovine. Ima dosta injenica da je fratre u
96
Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Hrvatsko vijee obrane, Sektor sigurnosti,
Izvijee broj 02-4/1-621/93, Mostar, 22.04.1993. godine, na 4 stranice, bez imena i
potpisa odgovornog funkcionera.
106
Konjicu najkonkretnije titio Zulfkar Alipago Zuka.
97
Vandalski postupci prema estitim franjevcima ilustriraju teinu
haotine situacije u Konjicu. Situacija u pogledu zatite civila u Konjicu ipak
je bila najtea u odnosu na sva ostala mjesta u dolini Neretve: ... grad je
prepun pljakaa ... provaljuje se u stanove, ugostiteljske objekte, prodavnice,
magacine, otuuju se m/v i sve ostalo to imalo vrijedi ... uprkos svim
naporima, ne moe se zaustaviti pljaka i otimaina ... imovina se otuuje
organizovano i pljakaju uglavnom naoruani pripadnici A RBiH i poznati
konjiki kriminalci ... oko 14.00 h iz franjevakog samostana kidnapovan fra
Drago avar. Imenovanog je odveo poznati konjiki kriminalac Bagi pago
koji je, revoltiran pogibijom brata, elio da se osveti ... pripadnici MUP i VP
su vratili fratra ... Ovo je jedan u nizu paradoksalnih dogaaja u Konjicu
koji se uklapa u crni mozaik...
98
U tako tekoj situaciji, prepunoj raznih
negativnosti, vano je to su poduzimane mjere zatite Franjevakog
samostana i fratara u Konjicu. Postoje dokumenta o aktivnostima Zulfkara
Alipage radi zatite fratara i samostana u Konjicu, ali su ipak kriminalci
i huligani djelovali prema svojim shvatanjima ratne situacije. Inae, u
uslovima maksimalno intenziviranih, estokih, zajednikih napada snaga
HVO i etnika prema poloajima jedinica Armije RBiH na podruju
Konjica i Jablanice, u naseljenim mjestima, naroito u Konjicu, bile su
aktivne kriminalne grupe, radi ega su komandanti jedinica traili da se na
tom podruju osnuje i aktivira Vojni sud.
99
Neki kriminalci su identifcirani
po kriminalnim vezama na strani HVO-a i etnika.
Zahtjevi Zuke, Guia i ibe da se zatite civili, posebno franjevci:
Radnik Stanice javne bezbjednosti opine Konjic, omor evko,
angairan na obezbjeenju Franjevakog samostana u Konjicu, sainio je
Slubenu zabiljeku o utjecaju Zuke da zatiti civile hrvatske nacionalnosti:
Ne ulazei u pozadinu i razloge za poetak sukoba koji su prerasli u totalni
rat izmeu ARBiH i HVO u tom vremenu zatekao sam se na obavljanju
poslova policajca u SJB Konjic. Na osnovu bezbjednosne procjene,
97
Pismo Hercegovakih franjevaca za gospodina Vicu Vukojevia, poslato sa
adrese u Zagrebu, ali se zbog loe kopije ne moe proitati napisani naziv ulice sa brojem
22/A, Zagreb, 17.4.1993. godine.
98
Dnevni izvjetaj... komandanta Bataljona vojne policije 4. korpusa ahi
Nusreta, br. 01/P-B-23/93, Konjic, 19.04.1993.godine, dostavljen Sektoru bezbjednosti
IV korpusa.
99
Dopuna borbenog izvjetaja, koga je Komanda OG Igman, IKM Bradina, str.
pov. broj 03-592/14, Bradina, 24.4.1993. godine, dostavila Komandi 1. korpusa, u potpisu
komandant Salko Gui.
107
negdje krajem aprila 1993. godine, rasporeen sam na poslove i zadatke
obezbjeenja Franjevakog samostana u Konjicu. Pored neposredne zatite
navedenog objekta, imao sam zadatak da sa grupom policajaca obezbijedim
i pruim linu zatitu sveenika i asnih sestara koji su boravili u samostanu.
U objektu samostana nalazili su se gvardijan Karai Zdenko i fratri olak
Drago i ari Stipan, te tri asne sestre. Odmah u poetku mog vrenja
poslova obezbjeenja Franjevakog samostana, odnosno prvog dana, negdje
u poslijepodnevnim asovima, objekat i sveenike u samostanu posjetio je
komandant Specijalne jedinice ARBiH Alipago Zulfkar, zvani Zuka. Doao
je terenskim vozilom nisan, u pratnji vozaa i jo jednog meni nepoznatog
vojnika. Odmah po dolasku u objekat, ostvario je kontakt sa policajcima na
obezbjeenju, interesirajui se za bezbjednosno stanje i zdravlje sveenika i
asnih sestara. Traio je da vidi sveenike, to mu je udovoljeno. uo sam
da je u razgovoru sa njima pitao za eventualne probleme, nudei pomo i
vojnike svoje jedinice da obezbjeuju samostan, te prue potpuniju zatitu
osoblju, odnosno sveenicima i asnim sestrama. Ova ponuda je odbijena, uz
obrazloenje da su ve na tim poslovima prisutni policajci SJB Konjic. Zuka
se u posjeti samostanu zadrao oko jedan sat. Vidno uznemiren, sveenicima
je rekao da se oni ne trebaju plaiti, te da mogu poruiti hrvatskom
stanovnitvu da nemaju potrebe bjeati, da e on, kao komandant, naloiti
vojnicima da strogo paze na linu i imovinsku sigurnost graana hrvatske
nacionalnosti. Potom je otiao, prethodno se pozdravivi sa prisutnima. Istog
dana u samostan su doli Ivankovi Pako i Krkelja Dafer, oba nastanjena
u Ovarima, optina Konjic. Razlog dolaska navedenih graana je traenje
pomoi od sveenika da pomognu u prevazilaenju postojeeg stanja, odnosno
vraanja graana hrvatske nacionalnosti u svoje kue. Oni su pobjegli iz
straha od navodne odmazde pripadnika ARBiH. Ivankovi Pako je tvrdio da
su vojnici ARBiH kojima je komandovao Zuka u njegovom naselju Ovari
zatitili od pljakanja imovine, maltretiranja i slino sve graane hrvatske
nacionalnosti. Kako je isticao, zahvaljujui komandantu Zuki, nikome od
Hrvata u Ovarima, koji su se zadesili prilikom dolaska jedinica ARBiH,
nije se desilo nita to predstavlja prijetnju ivotima ili njihovoj imovini.
Ustvari, Ivankovi Pako je traio od gvardijana Karai Zdenka da na bilo
koji nain ostvari kontakt sa nekim od lica iz HVO-a Drecelj, te ih ubijedi da
se ene, djeca i ostali slobodno vrate u svoje kue, obrazlaui to postupkom
komandanta Zuke i ostalih pripadnika ARBiH. Meutim, dobio je odgovor
da to nije mogue uiniti zbog bojazni za vlastiti ivot i ivote tih ljudi, jer je
108
bilo kakvo kretanje nemogue zbog jake puane i artiljerijske vatre koja je
trajala. Kako se ispostavilo, ovaj pokuaj vraanja izbjeglih graana hrvatske
nacionalnosti je propao....
100
Policajac koji je sainio naprijed citiranu
zabiljeku tretirao je Zuku kao komandanta Specijalnog odreda, u vrijeme
kada je Zuka bio zamjenik komandanta OG Igman. Autor Zabiljeke
nije pripadnik Armije, te vjerovatno nije znao da u to vrijeme Zuka nije
komandovao Specijalnim odredom, odnosno vjerovatno nije znao da je
Zuka, kao zamjenik komandanta OG Igman, doao da pomogne fratrima.
Bitno je to su komande jedinica Armije RBiH u dolini Neretve
poduzimale mjere s ciljem da se potuju meunarodne konvencije o
ponaanju zaraenih strana. Tako, naprimjer, komandant OG Igman Salko
Gui i predstavnik civilnih vlasti dr. Safet ibo, preventivno su se obraali
graanima apelirajui da se humano postupa sa civilnim stanovnitvom,
djecom, enama i borcima, da se borbeno djeluje samo po objektima iz
kojih agresori otvaraju vatru, da se treba drati dostojanstveno i ne initi
djela suprotna MRP, te da se prema ratnim zarobljenicima postupa
humano, u okviru normi MRP.
101
Zulfkar Alipago Zuka je dolazio do informacija da na podruju
opina Konjic i Jablanica djeluju bande koje ugroavaju katoliko
stanovnitvo, posebno u selu Pokojite: U selo neprestano dolaze kojekakvi
banditi, te pljakaju po selu ivotne namirnice ... u ime narodnih prava i
ravnopravnosti svih graana, molimo MUP Konjic da bazira 5 (pet) policajaca
na toj teritoriji kako bi se narod sigurnije osjeao ...
102
Znai, Zuka se obraao
civilnoj policiji u opini Konjic da uspostavi policijsku zatitu u mjestima
gdje se katolici osjeaju ugroenim od djelovanja bandi koje pljakaju.
Vjerovatno da je povod za Zukin Zahtjev o ongairanju civilne policije na
zatiti stanovnitva katolike vjeroispovijesti bilo ubistvo Jozi Petra, u selu
Pokojite 4.8.1993. godine. Zuka je insistirao na istrazi tog sluaja: Molimo
vas da izvrite istragu o tom ubistvu i ukoliko je izvrilac ubistva pripadnik
Armije RBiH, taj predmet predati nadlenom organu vojne policije. Hvala na
100
Slubena zabiljeka Stanice javne bezbjednosti Konjic, broj 16-8/01-1-49/93,
od 28.05.1993. godine.
101
SAOPENJE komandanta OG Igman Salke Guia i predsjednika Ratnog
predsjednitva opina Konjic i Jablanica Safeta ibe, broj 01/16, Bradina 19.04.1993.
102
SOPNVK, Jablanica, 18.08.1993. godine, akt pod naslovom Zahtjev
dostavljen na adresu MUP Konjic naelniku MUP-a Konjic, potpisao KOMANDANT
SPECIJALNOG ODREDA ZA POSEBNE NAMJENE TABA VRHOVNE KOMANDE
Alipago Zulfkar ZUKA.
109
saradnji.
103
Znai, Zuka je djelovao protiv pljakaa koji ugroavaju civilno
stanovnitvo hrvatske nacionalnosti. Poduzimao je mjere radi spreavanja
njihovog djelovanja i zalagao se za istrage u sluajevima ugroavanja line
i imovinske sigurnosti Hrvata i drugih graana na prostoru gdje je imao
utjecaja. Vie dokumenata potvruju da se Zuka u svakom sluaju zloina
nad Hrvatima ponaao korektno, da su ga takvi sluajevi, kao ovjeka
razoaravali i da je u okvirima svojih mogunosti poduzimao mjere radi
zatite hrvatskog civilnog stanovnitva.
Na sjednicama civilnih organa vlasti opine Konjic i Jablanica,
Zuka je ukazivao da tab civilne zatite mora vie initi za stvarnu zatitu
civila i njihove imovine bez obzira kojoj nacionalnosti pripadaju.
104
Zuka
je ukazivao na znaaj zatite civila i njihove imovine, te zahtijevao stroge i
zakonite sankcije protiv izgrednika koji ugroavaju civile. U vezi s tim, bitna
je Slubena zabiljeka civilne policije o izjanjavanju fratara iz Samostana u
Konjicu. I fratri, kao i mnogi drugi, su isticali da je Zuka poduzimao mjere
radi zatite civila, posebno Hrvata.
O utjecaju predsjednika Izetbegovia da se zatite civili,
sveenici i objekti RKC:
Ne moe se opovri da je tokom rata na teritoriji pod kontrolom
legalnih organa vlasti RBiH bilo kriminalnih grupa koje su svojim
djelovanjem nanosili veliku tetu meunacionalnim odnosima. Meutim,
ne moe se osporiti injenica da su se legalni organi vlasti RBiH borili protiv
raznih kriminalnih grupa i da su do kraja 1993. godine stabilizirali situaciju
i bitno poveali sigurnost za graane i njihovu imovinu. Predsjednik
Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi se lino zalagao za sigurnost i zatitu
vjerskih objekata SPC i RKC. Tako naprimjer, fra Zdenko Karai, upnik
i gvardijan Franjevakog samostana u Konjicu, za medije je izjavljivao da
je civilna policija MUP-a RBiH osiguravala samostan, fratre i asne sestre.
On je rekao: Nas sada tite pripadnici MUP-a po elji Alije Izetbegovia,
direktno iz Zagreba, telefonom. Kretanje nam je ogranieno, jer se bojimo
da nas neko ne bi ubio... Mi smo dali izjave MUP-u Konjica, koji su dolazili
ovdje i koji nas sada uvaju ... Objekte i tako nisu dirali, koji su ovdje u
103
SOPNVK, Jablanica, 18.08.1993. godine, akt pod naslovom Zahtjev
dostavljen na adresu MUP Konjic naelniku MUP-a Konjic, potpisao KOMANDANT
SPECIJALNOG ODREDA ZA POSEBNE NAMJENE TABA VRHOVNE KOMANDE
Alipago Zulfkar ZUKA.
104
Izvod iz Zapisnika o radu sjednice Ratnog predsjednitva Skuptine optine
Jablanica, odrane 13. maja 1993. godine.
110
sklopu i sad to MUP uva i ja sam uo zapovijed da je njima reeno tko
god se priblii s loom namjerom da bi dirao nas ili objekte, da treba biti
ubijen, da slobodno pucaju ... Mi smo doivljavali okove, ljudi su, posebno
enske osobe, izobliene, ja vam to mogu rei i nama treba apsolutno sada
svima da za jedno vrijeme napustimo Konjic. Zato? Mi ne moemo ovdje
djelovati. Ostali smo zbog karitativne djelatnosti. Kako u djelovati kad
nemam slobodu kretanja. Mi ne moemo pokopati mrtve. Ne moemo nikoga
ispovijediti. Mi ne moemo nita initi, a zatim karitativno ne moemo iz
drugog razloga, jer nam je magazin od oko 100 tona robe u Ovarima, koji
svak zna da je Caritasov opljakan ...
105
U tekstu je navedeno da fratre
ugroava banda. S obzirom na angairanje civilne policije da osigura
samostan i fratre, jasno je da su organi vlasti u Konjicu bili orijentirani da
se sprijei djelovanje bande koja ugroava fratre. Posebno je znaajno to
je mjere osiguranja naredio predsjednik Izetbegovi i to su policajci koji su
osiguravali samostan dobili jasno nareenje da trebaju upotrijebiti vatreno
oruje, to znai - po svaku cijenu zatititi samostan i fratre u njemu. Sadraj
razgovora novinarke pele Cvitkovi i fratra Zdenka Karaia potvruje da
je stanje u Konjicu bilo vrlo sloeno.
Dokaz da je Sefer znao za zloine u Trusini
odmah nakon to su se dogodili:
Poetkom maja, odnosno 04.05.1993., u vrijeme eskalacije
brutalnog nasilja od strane HVO-a, u Jablanici su se sastali Sefer Halilovi
i Milivoj Petkovi. Dogovorili su se: (1) da predstavnici HVO i Armije R
BiH zajedniki obiu sela Sovii i Doljani pod kontrolom HVO-a; (2) da
evakuiraju ranjene i mrtve iz sela Kostajnica, Obri i Vrci koje kontrolira
HVO, ali su opkoljena muslimanskim snagama; (3) da obiu Franjevaki
samostan u Konjicu i okolnim selima Turija, Zabre, Zaslivlje; (4) da
zajedniki obiu poloaj HVO Stari grad. O tome postoji video i tonski
snimak. Iako se iz transkripta ne vidi jasno ta je Petkovi rekao Haliloviu
o sluaju zloina koje su nad Hrvatima izvrili pripadnici Armije R BiH u
Trusini, to je bila zona odgovornosti 45. brigade kojom je komandovao
Haso Hakalovi, iz reagiranja Sefera Halilovia, u vezi s tim, sasvim je jasno
da je on kao najodgovorniji prema civilnoj Vrhovnoj komandi u sistemu
komandovanja Armijom R BiH bio upoznat o tim zloinima. Njegova
105
Prijepis razgovora snimljenog u Franjevakom samostanu u Konjicu dana 4.
svibnja 1993. godine sa fra Zdenkom Karaiem, upnikom i gvardijanom (objavljeno na
valovima radia Hrvatske zajednice Herceg Bosna, Radio postaja Mostar dana 5. svibnja
1993. godine, novinar pela Cvitkovi).
111
odgovornost za dogaaje u zoni 45. brigade je bila tim vea i neposrednija
jer je tu brigadu, preko njenog komandanta Hase Hakalovia, direktno
drao na vezi, spreavajui Komandu 4. korpusa da u svojoj nadlenosti
neposrednog komandovanja 45. brigadom, preko Hase Hakalovia, osigura
poznavanje situacije i izvjetavanje o znaajnim injenicama. Na sastanku
u Jablanici, pred svim prisutnima, Sefer Halilovi je pomenuo komandantu
4. korpusa Arifu Paaliu da on preispita ta se dogodilo u Trusini, to
se odnosilo na zloine izvrene nad Hrvatima od strane pripadnika Armije
R BiH.
Nain i sadraj postavljanja zadataka od strane Sefera Halilovia
komandantu 4. korpusa Arifu Paaliu, za sluaj zloina u Trusini, je
neobian za odnose na relaciji nadreeni podreeni, posebno kada su u
pitanju ozbiljne i teke situacije, to je, svakako, i sluaj zloina u Trusini.
Nain i sadraj postavljanja zadataka od strane Halilovia komandantu 4.
korpusa Paaliu, za sluaj zloina u Trusini je proizvoljan, uzgredan, nije
imperativan, nema naredbodavni ton, ostavlja mogunost opstrukcije i
shvatanja od strane podreenog da se zadatak i ne mora izvriti, odnosno
da je zadatak postavljen u kontekstu taktiziranja pred Petkoviem. Sefer
Halilovi nije precizno i decidno postavio zadatak za istragu, jer nije
postavio rokove i nije uinio odgovornim svoje podreene da ga o realizaciji
izvijeste putem redovnih i vanrednih izvjetaja kroz sistem komandovanja
i rukovoenja. U vezi sa zloinima u Trusini, Halilovi je imao obaveze
izvjetavanja prema svom nadreenom predsjedniku Izetbegoviu, isto
kao to su takvu obavezu imali komandanti 4. korpusa, komandant OG
Igman i komandant 45. brigade prema svojim nadreenima. Proizilazi
da je Halilovi namjerno, svjesno, s ciljem prikrivanja zloina, zapostavio
obavezu izvjetavanja prema svom nadreenom predsjedniku Izetbegoviu,
jer da je htio biti odgovoran i izvijestiti Izetbegovia, on bi pourivao
svoje podreene da mu dostave poetne, pouzdane informacije i da ga
kontinuirano izvjetavaju o rezultatima istrage.
Halilovi je po funkciji, u uslovima rata bio i lan ratnog
Predsjednitva R BiH, pa je za sluaj zloina u Trusini morao izvijestiti cijelo
Predsjednitvo, jer su podaci o tome imali politiki karakter i bili su nuni
svakom od lanova Predsjednitva, a pogotovo predsjedniku Izetbegoviu,
koji je u politikim i diplomatskim odnosima morao davati odgovore za
taj sluaj. Proizilazi da Halilovi o zloinima u Trusini nije izvjetavao
sebi nadreenog Izetbegovia, niti da je o tome upoznao Predsjednitvo
112
na sjednicama koje su se esto odravale i prije i nakon to su se dogodili
zloini u Trusini, a on je na tim sjednicama prisustvovao. Znai, da su
lanovi Predsjednitva RBiH, zbog Seferovog prikrivanja zloina u Trusini,
bili sprijeeni da dou do informacija u vezi s tim, a da su doli, bila bi
iskljuena mogunost da se ne poduzmu mjere istrage i sankcioniranja
odgovornih, samim tim to je vielani, multietniki sastav Predsjednitva
suavao mogunost prikrivanja, odnosno suavao mogunost da niko
od njih ne reagira na informacije o zloinima. Proizilazi da svi, jo ivi
lanovi ratnog sastava Predsjednitva R BiH iz 1993. godine (Gani,
Komi, Kljui, Tatjana Ljuji - Mijatovi, Pejanovi) mogu posvjedoiti
da ih Halilovi nije izvijestio o zloinima u Trusini. Zapisnici o sjednicama
koje je Predsjednitvo R BiH odralo u drugoj polovini aprila i tokom maja
1993. godine postoje, pa se iz njih moe ustanoviti da li je na sjednicama u
tom periodu prisustvovao Halilovi, s tim da eventualno neprisustvovanje
njega ne oslobaa odgovornosti izvjetavanja o zloinima.
Izvjetaji o zloinima u Trusini u VK nisu dolazili linijom
operativnog deurstva, niti su dolazili putem ostalih linija rukovoenja,
kao to su organi za moral, organi sigurnosti, obavjetajni organi. injenice
o zloinima i o prikrivanju zloina u Trusini za Halilovia su pogodna
okolnost da moe manipulirati Hasom Hakaloviem, koristei ga kao
jednog od lokalnih lidera svoje politike stranke, pa se u tom smislu
Hakalovi moe smatrati jednom od brojnih rtava Halilovievog rada na
upropatavanju ljudi. S obzirom da je Halilovi neposredno komandovao
Hakaloviu, onda je vrlo bitno kakve mu je zadatke postavio i ta je Hakalovi
uradio prema dobivenim zadacima od Halilovia, jer su se zloini dogodili
u zoni odgovornosti 45. brigade koja je bila pod komandom Hakalovia.
Niko bez znanja Hakalovia nije mogao vriti istrage u njegovoj zoni
odgovornosti. Za sluaj zloina u Trusini, komandant Hakalovi je morao
izvijestiti nadreene, bez obzira da li su oni ili ne na neki drugi nain ve
znali za zloin. Ako nadreeni nisu reagirali na Hakaloviev izvjetaj, onda
je Hakalovi morao istrajati na svom eventualnom prijedlogu da se istraga
vodi uz pomo i angairanje nadlenih organa iz nadreenih komandi.
Na istom sastanku u Jablanici, 4.5.1993., u nastavku razgovora o
zloinima u Trusini, Halilovi je rekao: ...Molim da prvi zadatak Zajednike
komande bude selo Trusina, jer postoje indicije da su neki pojedinci Armije
uinili zloine prema graanima hrvatske nacionalnosti. Postoje indicije.
Postoje izjave i zato molim da se to ispita, da to bude prvi zadatak. Onaj
113
tko puca na vojsku s tim se treba boriti, ali niko nema pravo paliti i ubijati,
ruiti crkve ... Armija hoe znati na emu je, da borba bude zajednika.
106
Iz
citiranog proizilazi da je Halilovi prije svog sastanka sa Petkoviem znao
da su poinjeni zloini, a da, do sastanka sa Petkoviem nije nita nikome
nareivao da se poduzme istraga. Halilovi istie da istragu zloina u Trusini
treba da vri Zajednika komanda koja je krajem 1992. i poetkom 1993.
godine bila samo ideja u vezi sa reguliranjem odnosa izmeu Armije R
BiH i HVO-a, s ciljem da se objedini sistem komandovanja i kontrole tih
dviju vojnih organizacija. Halilovi izbjegava da za sluaj zloina u Trusini,
u pogledu istrage uini odgovornim sebe kao naelnika VK i postojei
sistem komandovanja od VK do 45. brigade, te odlae istragu da se vri u
nadlenosti Zajednike komande koja tada, ustvari, uope nije postojala,
niti je tada bilo izvjesno da e se uspostaviti. Halilovi je rekao da postoje
indicije da su poinjeni zloini od strane pripadnika Armije RBiH nad
Hrvatima u Trusini, pa naglaava da postoje izjave (mnoina) o tome, to
znai da o tim zloinima nisu bile obine indicije, ve da se o zloinima
raspolagalo usmenim ili pismenim izjavama, najmanje od strane dvije, a
vjerovatno i vie osoba. im je o nekim izjavama, usmenim ili pismenim
upoznat najvii vojni starjeina koji je direktno odgovoran civilnoj Vrhovnoj
komandi, odnosno im su takve izjave zavrijedile panju da ih taj starjeina
pominje na sastanku kakav je bio sa Petkoviem u Jablanici, onda je sasvim
jasno da se podrazumijevala obaveza tog vojnog starjeine da se poduzmu
adekvatne, efkasne mjere, jer bilo kakve, nevane izjave ne bi dopirale do
naelnika VK Halilovia, koji moli da se indicije i izjave o zloinima u
Trusini ispitaju, to je vrlo udno, jer onaj ko komanduje ne moli, ve
nareuje. Halilovi moli da sluaj zloina u Trusini ispita Zajednika
komanda koja ne postoji, tako da se, ustvari, ne zna koga on uope moli
u vezi tako ozbiljnog i tekog problema. Umjesto to je molio da istragu
izvri nepostojea, hipotetika Zajednika komanda, Halilovi je bio
odgovoran da naredi, da istragu izvre organi koji ve postoje i djeluju pod
njegovom komandom i kontrolom. Iz naprijed citirane izjave Halilovia
treba izdvojiti i posebno razmatrati slijedei dio: Onaj tko puca na vojsku
s tim se treba boriti, ali niko nema pravo paliti i ubijati, ruiti crkve...,
107

106
Prema video snimku, od 04.05.1993. godine, sadraj razgovora izmeu
zapovjednika HVO-a Milivoja Petkovia i naelnika VK Sefera Halilovia.
107
Prema video snimku, od 04.05.1993. godine, sadraj razgovora zapovjednika
HVO-a Milivoja Petkovia i naelnika VK Sefera Halilovia.
114
to upuuje na zakljuak da Halilovi, iako konfuzno, ipak pokuava
sugerirati da su Hrvati nad kojima su izvreni zloini pucali na pripadnike
Armije, te da su se napadnuti pripadnici Armije trebali boriti protiv njih.
Prema naprijed izloenom proizilazi da je Halilovi, u vrijeme odravanja
sastanka sa zapovjednikom HVO-a Milivojem Petkoviem ve imao ire i
konkretnije informacije o zloinima u Trusini.
Ponaanje Halilovia, prema video snimku, odnosno prema
transkriptu njegovog razgovora sa Petkoviem je vrlo problematino, ne
samo u vojnim, nego i u politikim aspektima. On se na tom sastanku nije
smio uputati u kvalifkacije - ko e biti a ko ne saveznik, a ko zaraena
strana sa kojom BiH treba ratovati. To je nadlenost Vrhovne komande.
Ako su oekivanja Vrhovne komande bila da R Hrvatska bude saveznik
i da HVO zajedno sa Armijom R BiH brani dravu i narod od agresora,
onda je ponaanje Halilovia trebalo biti bez svaalakih povienih tonova,
prijetnji i slino, samim tim to se Petkovi ponaao smireno, odnosno
samim tim to, prema situaciji na ratitu, Halilovi nije bio u situaciji da
uslovljava i postavlja ultimatume.
Sporazumi Hrvatska BiH:
Jedno vrijeme, aprila 1993., na podruju Jablanice je boravio
zamjenik komandanta 4. korpusa, Sulejman Budakovi Tetak. On se
alio da nije dobivao izvjetaje od komandanta 45. brigade. Problem
izvjetavanja iz Komande 45. brigade prema Komandi 4. korpusa je bio
uzrokovan negativnim odnosom Hase Hakalovia prema komandantu
Paaliu, to je bila posljedica utjecaja Sefera Halilovia prema sebi
bliskom Hasi Hakaloviu. U takvim uslovima, Tetak je procjenjivao
agresivno djelovanje HVO-a, koji je postavljao ultimatume jedinicama
Armije R BiH za predaju, to je podsticalo razmiljanja o kontramjerama,
kao naprimjer o obustavljanju isporuke struje iz Hidroelektrane Jablanica
prema Hrvatskoj. Bilo je oito da se tokom marta i aprila 1993. godine
maksimalno komplicirala situacija u Hercegovini. Raslo je neprijateljstvo
HVO prema Armiji RBiH i BiH kao dravi uope. HVO je uzrokovao te
sukobe, tako da se u tom smislu HVO treba smatrati odgovornim za sve
posljedice sukoba, ukljuujui i zloine u Trusini, do kojih sigurno ne bi
dolo da nije bilo neprijateljstva protiv drave BiH i njenih branilaca.
108
U Zagrebu je 24.04.1993. godine potpisana Zajednika izjava
108
Izvjetaj Tetka Sulejmana Budakovia, predstavnika Komande 4. korpusa u
Jablanici, broj 02/70-1-75/93, od 17.04.1993. godine.
115
od strane Izetbegovia, Bobana, Tumana i Lorda Ovena o prekidu
neprijateljstava izmeu Armije R BiH i HVO-a. U taci 5. je navedeno:
5. Potpisnici zajednike izjave najotrije osuuju svako krenje pravila
meunarodnog humanitarnog prava, bez obzira tko ih je uinio, i obavezu da
e se hitno provesti zajednike i pojedinane istrage o svakom pojedinanom
sluaju krenja, te bez odlaganja pokrenuti pitanja odgovornosti osoba za
sukobe i poinitelje zloina prema civilnom puanstvu. Potpisnici su, takoer,
saglasni da utvrivanje injenica izvri posebna nezavisna meunarodna
komisija.
109
Sutradan 25.04. 1993., potpisano je Uputstvo za ustrojstvo
Zapovjednitva Armije RBiH od strane Izetbegovia, Bobana, Sefera i
Petkovia. Tako su politiki lideri preuzeli obavezu da, preko komandanata
koji su im podreeni, hitno provedu istrage i da se poduzmu sankcije
protiv poinitelja zloina nad civilima.
110
Iako u predmetnom dokumentu
nije navedeno na koje se konkretno zloine odnosi, s obzirom na tadanje
stanje na ratitu u BiH, sigurno je da se pri tome mislilo na zloine izvrene
u Ahmiima kod Viteza nad Bonjacima od strane pripadnika HVO i
zloine izvrene u Trusini, kod Konjica, nad Hrvatima od strane pripadnika
Armije R BiH. Zna se da nije bilo rezultata u pogledu uspostave Zajednikog
zapovjednitva Armije R BiH i HVO. To je bitno, zato to je Sefer Halilovi,
deset dana poslije Zajednike izjave u Zagrebu, kada se 04.05.1993. godine
sastao sa zapovjednikom HVO-a Milivojem Petkoviem, rekao da e se
provesti istraga ako se formira Zajedniko zapovjednitvo.
Takoer, krajem aprila 1993., u Zagrebu je postignut dogovor
izmeu predsjednika Izetbegovia i Mate Bobana za uspostavu Zajednike
komande Armije R BiH i HVO-a, koja je trebala imati dva komandanta,
Sefera Halilovia i Milivoja Petkovia koji su se trebali redovno sastajati,
formirati vojne okruge ... Taj dogovor je nastao nekoliko dana poslije
zloina u Trusini nad Hrvatima i zloina u Ahmiima nad Bonjacima,
a na osnovu Zajednike izjave Izetbegovia, Bobana Tumana i Ovena.
Meutim, dogovor uope nije realiziran.
111
U vezi s tim treba imati u vidu
109
Informacija o iniocima od uticaja na borbeni moral jedinica, komandi i tabova
OS RBiH, broj 02/17-100, Sarajevo, 26.04.1993. godine, dostavljena svim korpusima,
vazduhoplovnim grupama...OG Igman i OkO Doboj.
110
Informacija o iniocima od uticaja na borbeni moral jedinica, komandi i tabova
OS RBiH, broj 02/17-100, Sarajevo, 26.04.1993. godine, dostavljena svim korpusima,
vazduhoplovnim grupama...OG Igman i OkO Doboj.
111
Tekst dogovora predsjednika Predsjednitva R BiH Alije Izetbegovia i
predsjednika paradrave HZH-B Mate Bobana, Zagreb, 25.04.1993. godine 00.45 sati,
u prisustvu naelnika VK Sefera Halilovia i zapovjednika HVO-a Milivoja Petkovia,
116
izjavu Sefera Halilovia na sastanku sa Milivojem Petkoviem, u Jablanici
4.5.1993., da e se organizirati istraga za zloine u Trusini kada se uspostavi
Zajednika komanda Armije R BiH i HVO. To znai da je Sefer Halilovi,
ubrzo nakon zloina u Trusini, informiran o istima, ali da nije poduzimao
mjere koje je bio obavezan, s obzirom na svoju komandnu ulogu. To je
naroito bitno, zato to je isti taj Sefer Halilovi uloio ogromne napore
da odgovornost za sve zloine kojih je bilo u dolini Neretve, u Grabovici,
Doljanima i Trusini prebaci na svoje nadreene i na svoje podreene. U
vezi sa naprijed pomenutim dogovorom u Zagrebu, od kraja aprila 1993.
godine, bitno je da se isti postigao prema odobrenju predsjednika Hrvatske
Franje Tumana, to znai da Mato Boban nije mogao potpisati taj sporazum
bez prethodnog odobrenja i usmjerenja od strane Tumana. injenica to
Tuman nije potpisnik tog dogovora odraava njegovu tenju da predstavi
kako su oruani sukobi izmeu Armije RBiH i HVO nastali izvan njegove
krivnje i odgovornosti, to je pokuaj maskiranja agresije koju je Hrvatska,
isto kao i Srbija, izvrila na meunarodno priznatu dravu BiH, lanicu
UN-a.
Prema obavezama iz dogovora u Zagrebu, radi obustave oruanih
neprijateljstava izmeu Armije RBiH i HVO, naelnik VK Halilovi je
potpisao Nareenje koje je dostavljeno i Glavnom stoeru HVO-a, kao i
komandama 1., 2., 3., 4. i 5. korpusa Armije R BiH. Naloena je obustava
ofanzivnih dejstava prema jedinicama HVO. Kako stoji u preambuli
Nareenja, Halilovi je realizirao obavezu koju je preuzeo, u formi
zajednike izjave sa Izetbegoviem, Bobanom i Petkoviem u Zagrebu
25.04.1993. godine.
112
Praktiki, Halilovi je obustavio ofanzivu, koju je
u svojoj ulozi naelnika VK ranije naredio prema jedinicama HVO-a,
a u kojoj su se dogodili zloini nad Hrvatima u selu Trusina. Na osnovu
Halilovievog Nareenja, uslijedilo je i Nareenje komandanta OG Igman
Salke Guia. On je, ustvari, prenio Nareenje Halilovia o prekidu ofanzive
prema HVO, uz zadatke da jedinice budu spremne za nastavak ofanzive,
kad to naredi Halilovi.
Poduzimane su razne mjere za obustavu oruanih neprijateljstava
izmeu Armije RBiH i HVO-a. Nakon dogovora na sastanku Sefera
Halilovia i Milivoja Petkovia od 04.05.1993. godine, sastajali su se i lokalni
Uz svjedoenje dr. Franje Tumana, pod naslovom DODATAK 1 USTROJSTVO
ZAPOVJEDNITVA ARMIJE BIH I HVO.
112
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, broj 001/167-153, od 25.04.1993.
godine, Komandi 3. korpusa, Komandi 4. korpusa i Komandi OG Igman.
117
komandanti. Tako, naprimjer, sredinom maja 1993. uslijedio je sastanak i
Sporazum izmeu komandanta OG Salke Guia i lokalnog komandanta
HVO-a agolj Zdravka Piske, u prisustvu Petkovia i Halilovia.... U
zavrnom dijelu Sporazuma je navedeno da e realizaciju Sporazuma
nadzirati koordinaciono tijelo u slijedeem sastavu: 1. Zulfkar Alipago
2. Dobrosav Zovko 3. Selim Novali 4. Dragan Juri.
113
Sporazum izmeu
Guia i agolja je obuhvatao 12 pitanja od znaaja za cijelo bojite u dolini
Neretve. Ta pitanja nadilaze pojedinanu nadlenost bilo koje nie jedinice.
Zato je Gui, u koordinaciono tijelo odredio svog zamjenika Zulfkara
Alipagu, koji je prema jedinicama OG Igman u cijeloj zoni odgovornosti
mogao autoritativno djelovati kako bi se Sporazum realizirao.
I pored elja, iskrenih nastojanja i utjecaja od strane politikih i
vojnih autoriteta odbrane BiH, da se obustave oruana neprijateljstva
izmeu Armije RBiH i HVO, krajem maja sukobi su imali tendenciju
daljeg zaotravanja i proirivanja. Politiki i vojni autoriteti HVO-a, pod
kontrolom Tumanovog reima iz Zagreba, nisu odustajali od zacrtanog
cilja - da u saradnji sa etnikim snagama unite sistem odbrane i dravu
BiH. Zato su komandanti Armije RBiH morali jaati borbenu efkasnost
svojih jedinica. Tadanju tendenciju zaotravanja oruanih sukoba, ali i
odlunosti snaga odbrane BiH ilustriraju brojna dokumenta, kao to je jedna
od naredbi komandanta OG Igman, Salke Guia, od 22.05.1993. godine.
U taci 2. je navedeno: Sve aktivnosti u rejonu Vrca, 45. bbr i SO Zulfkar
usmjerit e ka potpunom okruenju i iznuravanju sistemom okruenja
ustakih jedinica koje su se nale u Vrcima... U taci 6. je navedeno: Za
izvrenje ovog nareenja inim odgovornim komandante i VD komandanta
jedinica ... kojima je nareenje dostavljeno.
114

113
Redovni borbeni izvjetaj... Komande OG Igman, str. pov. br. cv-495-05/93 od
21.05.1993. godine, Komandi 1. korpusa.
114
Komanda OG Igman, Nareenje, str. pov. br. 01/134 (neitko), Bradina,
22.05.1993. godine, pod naslovom Nareenje o nastavku b/d, dostavlja.- komandama 45.
bbr, 43. bbr, SO 'Zulfkar', 'Crni labudovi' i 'Handar', potpisao komandant Salko Gui.
118
19.
OKOLNOSTI
ZLOINA U GRABOVICI I UZDOLU
Neki raniji pokuaji deblokade Mostara:
Potpuno vojno okruenje Mostara i manjih prostora u blizini, ovaj
grad je pretvorilo u veliki koncentracioni logor za Bonjake. Psiholoko
iscrpljivanje u uslovima potpunog okruenja, po planovima Tumana
i Miloevia trebalo je rezultirati unitenjem bonjakog naroda na tom
prostoru. Svakodnevno granatiranje i civilnih i vojnih ciljeva, i sa etnikih
poloaja i od strane HVO-a, dovedeno je do krajnjih iscrpljujuih razmjera.
Granate su iz sekunde u sekundu padale po civilnom stanovnitvu.
Snajperska djejstva su, takoer, bila veoma intenzivna i esto tragina.
Propaganda putem medija Hrvatske, lokalnih medija pod kontrolom
HZH-B, te etnikih medija pod kontrolom Miloevia i Karadia,
usmjerena je na kompromitaciju institucija i pojedinaca koji su imali
istaknutu ulogu u organiziranju odbrane.
Propagandom su se slale poruke prema institucijama meunarodne
zajednice, da bi izostala njihova podrka odbrani Mostara i cijele BiH,
zatim prema braniteljima da bi se slomila njihova volja za ulaganje napora
u odbrani, te prema srpskom, hrvatskom i crnogorskom stanovnitvu kao
i vojskama pod kontrolom Tumana i Miloevia, da bi se odravala i
uvrstila njihova odlunost za borbu do konanog istrebljenja Bonjaka i
nestanka R BiH. Artiljerijska, snajperska i propagandna djejstva su praena
svakodnevnim napadima pjeadije. Napade na poloaje branilaca Mostara
esto su vrili jednovremeno i pjeadija etnika i pjeadija HVO-a, to je
ukazivalo da oni djeluju koordinirano kroz stalnu saradnju Glavnog stoera
HVO-a i etnikog Generaltaba.
Okruenje je i bez zloinakih napada granatiranjem i na druge
naine djelovalo iscrpljujue za stanovnitvo i branioce Mostara. Kad se
tome dodaju problemi koje su podnosili zbog razarajuih oruanih napada
kao i problemi zbog propagande, onda ljudi koji tada nisu bili u Mostaru,
ako ve nisu imali slinog iskustva u nekom od drugih gradova R BiH,
mogu bar naslutiti ta su borci 4. korpusa i graani Mostara sve podnosili
i u kakvim su se uslovima herojski borili. Takvi uslovi se nisu mogli trpiti
dugo. Vrijeme je tada ilo naruku zloincima koji su 4. korpus i civilno
stanovnitvo doveli u takvu situaciju. Zbog svakodnevnih pogibija i
119
ranjavanja, tekih uslova snabdijevanja i psiholokog iscrpljivanja, odbrana
Mostara je vremenom mogla doi u jo kritinije stanje. Prema tome, uz
upornu odbranu na dostignutim linijama, deblokada grada Mostara je tada,
od sredine 1993. godine, bila osnovna preokupacija i zadaa 4. korpusa.
Deblokadu je trebalo realizirati prije nego to se potroe skromne rezerve
municije, hrane i drugih najvanijih sredstava za odbranu.
Dok je Mostar bio blokiran, snabdijevanje je vreno u krajnje
tekim i rizinim uslovima. Borci su se probijali preko teritorija Podveleja
i teritorija opine Nevesinje prema slobodnim teritorijama opina Jablanice
i Konjica. Staze kuda su se probijali bile su na teritoriji pod kontrolom
etnika. To su izuzetno teki tereni za kretanje, pogotovo ako se to mora
initi pod teretom. Konji su sluili za noenje dragocjenih municije i drugih
sredstava bez kojih se Mostar nije mogao uspjeno braniti.
Zbog takvih tekoa, od juna 1993. godine u Komandi 4. korpusa
su se vrile borbene pripreme za deblokadu Mostara pravcem u zahvatu
komunikacije prema Jablanici i Konjicu. U vrijeme planiranja i izvoenja
operacija za deblokadu Mostara, komandant 41. Slavne mtbr je bio Midhat
Hujdur Hujka, komandant 3. bataljona, iz sastava 41. Slavne mtbr, bio je
pago erif, a komandant bataljona Nevesinje bio je Miralem Jugo. U
okviru priprema bilo je znaajno izvianje i prikupljanje obavjetajnih
podataka o snagama agresora na pravcu planiranih borbenih djejstava.
Glavne borbene snage za taj veliki zadatak bile su slijedee jedinice: 3.
bataljon iz sastava 41. Slavne mtbr, bataljon Nevesinje, bataljon argan,
uz uee naoruanih Bonjaka u rejonu Bijelog Polja. Ova operacija je
podrazumijevala i oslobaanje Sjevernog logora u kome su se nalazile
snage HVO-a. Krajem juna 1993. godine, plan za deblokadu Mostara je bio
zavren i po njemu je mogla otpoeti operacija.
U okviru priprema za operaciju deblokade realizirane su i potrebne
organizacijske mjere, posebno u pogledu komandovanja i kontrole, to je
obuhvatalo i pridodavanje manjih jedinica u sastav pojedinih bataljona,
odnosno u sastav 41. Slavne mtbr. Tako, naprimjer, komandant 41.
Slavne mtbr, Midhat Hujdur Hujka, je dobio nadlenost da komanduje
bataljonom Nevesinje, bataljonom argan i Interventnim vodom.
Nekoliko novoformiranih manjih jedinica je pridodato u sastav pojedinih
bataljona, kao naprimjer: vodovi Pasjak, Zalik i G. Zalik u sastav 3.
bataljona/41. Slavne mtbr; samostalna eta D. Mahala i vod Podhum u
120
sastav 2. bataljona/41. Slavne mtbr.
115

Ispred 4. korpusa, odnosno ispred 41. Slavne mtbr nalazile su se jake,
dobro naoruane i opremljene jedinice HVO, i to 1. i 2. bojna, iz sastava 2.
brigade HVO-a. Ova brigada je krajem juna i u toku jula 1993. godine, bila
rasporeena u rejonima Vrapii, Potoci, Ratani, Roci, Ravni, Salakovac
i Bijela (tunel), s komandnim mjestom u Sjevernom logoru. Juno je bila
3. brigada HVO, s komandnim mjestom na Heliodromu. Prve linije su joj
bile: Avijatiarski most ljunkara Buna Kosor. Komanda 4. korpusa i
Komanda 41. Slavne mtbr su raspolagale preciznim podacima o rasporedu
vodova i eta HVO na ovim poloajima, komandnih mjesta, minskih polja,
bunkera, vatrenih poloaja za minobacae, topove, haubice i druge vrste
naoruanja.
Za deblokadu Mostara u pravcu rasporeda jedinica HVO-a na
naprijed navedenim poloajima, 41. Slavna mtbr je sa dijelovima policije
MUP R BiH, a u sadejstvu s mjesnom jedinicom u Bijelom Polju, imala
zadatak da izvri napad pravcem Zalik Vrapii Potoci Salakovac, da
razbije neprijateljske jedinice u rejonima Vrapia i Potoka, da u bliem
zadatku ovlada Potocima, a zatim da produi napad, a u sadejstvu s
jedinicama 6. korpusa ovlada rejonima Salakovac i Ravni. Borbeni poredak
jedinica 4. korpusa za deblokadu Mostara bio je sastavljen od snaga za
ubacivanje, snaga za demonstrativni napad, snaga za osiguranje, rezerve i
snaga za podrku. Jedan vod je dobio zadatak da se pripremi za ubacivanje
u dubinu rasporeda snaga HVO u rejonu Vrapii. Jedan vod je dobio
zadatak da se pripremi za ubacivanje u rejonu Potoka, a jedna grupa od 20
vojnika je dobila zadatak da se pripremi za ubacivanje u rejon Ratani.
116
Planirano ubacivanje jedinica 41. Slavne mtbr u raspored HVO-a
je izvreno tokom noi 28./29.06.1993. godine, preko teritorija koje su
kontrolirali etnici, umovitim predjelima istono od Vrapia. Ovim
jedinicama je komandovao Miralem Jugo. Oni su se povezali sa borcima
u Bijelom Polju, jer su se i oni ukljuili u borbe za deblokadu Mostara.
Ubaene su snage u rejone HEKOM, Sutina i Ratani, sa zadatkom
da oslobode Ratane i da se sprijei intervencija jedinica HVO prema
Sjevernom logoru. Jedna grupa boraca je ubaena i u rejon Skakala, sa
zadatkom da na poetku napada svih ostalih jedinica srui pjeaki most
115
Naredba komandanta 41. Slavne mtbr Midhata Hujdura Hujke broj 02-192, od
18.06.1993., kopija u arhivi.
116
Zapovijest za napad komandanta 41. S mtbr Midhata Hujdura Hujke,
op.br.02-174-13, primjerak u arhivi.
121
i sprijei intervenciju snaga HVO-a prema Sjevernom logoru. Nakon
ubacivanja u raspored HVO-a, u toku 29.06.1993. godine izvrene su sve
potrebne pripreme za napad. Sve jedinice su bile na polaznim poloajima s
kojih su trebale otpoeti napad.
Jedinice 4. korpusa su krenule u napad u 03.00 sata 30.06.1993.
godine. Glavne borbe su se odvijale prema Vrapiima, Livu, Ratanima,
Skakalima, Sjevernom logoru, Potocima, Salakovcu. Za desetak sati tih
borbi jedinice 4. korpusa su oslobodile dio Sjevernog logora, razbile snage
HVO u Vrapiima, ovladale objektom u Ratanima gdje je bila komanda
1. bojne HVO-a, ovladali rejonom HE Mostar, osloboena je komunikacija
Zalik - Vrapii Liva Potoci, oien je veliki dio terena u rejonu Bijelog
Polja, a jedinice HVO-a su na mnogim pravcima uspanieno bjeale. U
toku 30.06.1993. godine, jedinice 4. korpusa su nastavile borbe za Sjeverni
logor, odakle su bojovnici HVO-a pruali najei otpor.
Struni tim inspekcija i Istureno Komandno mjesto
(IKM) u Jablanici:
Krajem augusta 1993. godine, komandant VK Rasim Deli je
odluio da na bojite u dolini Neretve uputi struni tim, inspekciju, s ciljem
da se pomogne komandama i jedinicama na tom prostoru. Radi toga,
Nareenjem komandanta Rasima Delia tadanjem naelniku taba Seferu
Haliloviu je postavljen zadatak i data mogunost borbene upotrebe snaga
i sredstava, znai jedinica i komandi u zoni 4. i 6. korpusa Armije RBiH. Pri
tome treba imati u vidu da u opisu poslova za naelnike tabova na svim
nivoima komandovanja i rukovoenja nigdje nije data mogunost da oni
borbeno ili bilo kako drugaije upotrebljavaju jedinice i komande, jer je
to iskljuiva nadlenost Vrhovne komande za oruane snage u cjelini ili
njene dijelove, odnosno to je iskljuiva nadlenost komandanata na niim
nivoima u vertikali komandovanja za svoje jedinice, ali samo u okviru
smjernica i direktiva od strane Vrhovne komande, odnosno u okviru
nareenja svojih nadreenih komandanata. U vezi sa dodjelom funkcije
Seferu Haliloviu rukovoenja, upotrebe jedinica, rjeavanja kadrovske
problematike i rjeavanja problema svojim naredbama
117
(Dokaz
dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 19). problematizirana
je pozicija komandanta 6. korpusa Salke Guia i komandanta 4. korpusa
Arifa Paalia. Oni su imali zone odgovornosti i borbene zadatke. Arif
117
Nareenje komandanta VK Rasima Delia broj 02/1047-1, od 30.08.1993.
godine, za formiranje strunog tima inspekcije.
122
Paali i Salko Gui prema nadreenom komandantu VK nisu smjeli ni s
kim dijeliti odgovornost za stanje u svojim korpusima.
Upravo zato to je znao da termin inspekcija ne pokriva njegovu
ambiciju da komanduje, donosi odluke i naredbe o borbenoj upotrebi
jedinica, te rjeava kadrovska pitanja, Sefer Halilovi se sa ovlastima koje
moe imati samo onaj koji komanduje, upotrebom jedinica na elu struog
tima inspekcije od 6 starjeina iz VK, pred starjeinama 1., 3., 4. i 6.
korpusa identifcirao kao Istureno Komandno mjesto (IKM) VK, koje je
i uspostavio u prostorijama Hidroelektrane u Jablanici. Niko od starjeina
iz navedenih korpusa nije znao da Halilovi, sa jo est starjeina iz VK,
ini struni tim inspekciju, a svi angairani u operaciji Neretva 93 su
za njih znali da ine IKM taba Vrhovne komande. Zato su sva dokumenta
slali pod nazivom IKM VK Jablanica. Prema tome, Haliloviu nije
imponovao status nieg ranga -Inspekcija, iako mu je tim statusom data
nadlenost da komanduje, odnosno Halilovi je svjesno isticao da on, sa
jo est starjeina, ima status vieg ranga - Isturenog komandnog mjesta
VK, ime je naglaavao dobivenu nadlenost da komanduje, donosi
svoje naredbe, upotrebljava jedinice, rjeava kadrovska pitanja ... Mnoga
dokumenta nastala u toku septembra 1993. godine, koja je potpisao
Halilovi, jasno argumentiraju da je on, kao njihov potpisnik, djelovao na
elu IKM-a VK u Jablanici.
Po doktrinarnim, borbenim pravilima, uspostava IKM-a je redovna
praksa u pripremi i izvoenju borbenih djejstava, s ciljem da se komandant
sa dijelom organa komande fziki priblii zoni borbenih djejstava, olaka
neposredni uvid u stanje na dijelu ratita (bojita) i iskljui probleme
koji se na veoj udaljenosti javljaju u odravanju veza komandovanja i
rukovoenja. Obino, na IKM-u bude komandant ili on na njega esto
dolazi. U ovom sluaju, Halilovi je, predstavljajui se i smatrajui se
komandantom, boravio na IKM-u u Jablanici. Poznate su i situacije u
kojima je Halilovi spreavao da se Rasim Deli pribliava IKM-u, to je
u svojoj knjizi opisao i evko Hodi.
118
I general Rasim Deli je o tome
118
Poetkom septembra 1993., nekoliko dana prije nego to su po Seferovom
nareenju na bojite Jablanice iz Sarajeva stigle jedinice na elu sa elom, Cacom i
Solakoviem, na putu za Neretvicu, Sefer, dr. ibo i novinar efo Hodi su sreli
komandanta Delia sa Sulejmanom Vranjem i Alijom Lonariem. Opisujui Seferovo
reagiranje nakon to su se rastali, publicista efo Hodi je, svjedoei, napisao: Deliev
dolazak oneraspoloio je Sefera. On se sa prvog sjedita okrenuo prema ibi ... On se obratio
ibi: - Molim te, ibo, reci Deliu da ide u srednju Bosnu. Ne treba mi da mulja ovdje. Ja
pripremam borbe i on mi ne treba. Ja u i da odgovaram ako ne uspiju. Neu ovdje biti ako
123
napisao: ... Prema kasnijim saznanjima, Sefer je veoma negativno reagovao
i na moj jedini dolazak u Jablanicu. Oekivao je, zapravo, da e postizanjem
borbenih rezultata u dolini Neretve pokazati Predsjednitvu RBiH, a posebno
Izetbegoviu, da su ga neopravdano smijenili s elne dunosti u Armiji.
Oekivane rezultate i slavu nije elio dijeliti ni s kim, a pogotovo sa mnom
... Ne ulazei u ocjenu tih rezultata, sasvim je sigurno da me Sefer Halilovi
nije uope izvjetavao o toku djelovanja jedinica, mada je na to bio obavezan
... Meutim, kada sam saznao da su pripadnici Armije poinili zloin u
Grabovici, mada me o tome Sefer nije izvijestio, a trebalo je da to uini,
naredio sam mu da odmah preduzme mjere, istrai sluaj, izoluje poinioce,
sprijei takve i sline sluajeve i izvijesti me o poduzetim aktivnostima. Sefer
nije izvrio ovo moje nareenje.
119
Prilikom inicijative za formiranje strunog tima inspekcije
Halilovi je isticao da su komandanti 4. i 6. korpusa nedovoljno sposobni,
odnosno nedovoljno struni, pa da im treba pomo od strane strunog
tima. Isticao je, takoer, da komandanti 4. i 6. korpusa ne ostvaruju
kako treba uvid u stanje i kontrolu stanja u svojim zonama niti da o tome
izvjetavaju prema VK onako kako treba, pa se odreuje inspekcija da
utvrdi stvarno stanje, da donosi svoje naredbe, rjeava kadrovska pitanja,
rukovodi i odluuje o borbenoj upotrebi. Preuzimanjem nadlenosti i
uloge koju su imali komandanti korpusa i komandant VK, odnosno
uzurpiranjem njihovih nadlenosti i uloga, Halilovi nije htio preuzeti i
njihovu odgovornost u sluaju negativnih posljedica. Ustvari, Halilovi
je proizvodio stanje u kome faktiki niko nizata nije odgovoran. To se
najbolje vidjelo pred Hakim tribunalom gdje je Halilovi negirao svoju
odgovornost istiui da njegova dunost nije bila komandantska, iako je
stvarno komandovao, to se moe nekako i razumjeti, jer se branio i na
to ima pravo, ali se niim ne moe opravdati njegova tendencioznost da
za zloine okrivi svoje nadreene i podreene. Istovremeno, komandant
VK Rasim Deli i komandant 6. korpusa Salko Gui su imali vrste
argumente da je Halilovi stvarno komandovao operacijom Neretva
93. To se jasno vidi iz brojnih dokumenata sa potpisom Halilovia kao
realizatora komandovanja sa IKM u Jablanici. On je donosio direktive,
naredbe, zapovijesti i sve to jedan komandant radi sa komandnog mjesta.
e Deli. Neka ide u srednju Bosnu. Sefer se okrenu meni i kae: - Deli je dobio zadatak da
mi oduzme to vie ingerencija ... (Hodi efo, Otpeaeni koverat, strana 161.-162.)
119
200.-201.
124
Vrlo je vaan sadraj Naredbe komandanta VK Rasima Delia
da struni tim inspekcija u sluaju radikalnijih prijedloga i rjeenja
obavezno treba konsultovati komandanta VK Rasima Delia. Da je,
komandujui sa IKM, Halilovi bio dobronamjeran, on bi potovao taj
dio sadraja Naredbe. Kako e se pokazati, Halilovi je bio voen linim
interesom da afrmira i ojaa svoju poziciju suprotstavljajui se opem
interesu BiH, da se jaa sistem komandovanja u cjelini. Tako je Halilovi
uao u opasnu djelatnost razaranja sistema komandovanja, umjesto da ga
gradi i jaa. Zloini izvreni nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu su bili
radikalne situacije u kojima Halilovi nije imao ni malo prostora za
primjenu nekih svojih kriterija po kojima ne bi osjeao potrebu da na
adekvatan nain, kako to ini podreeni prema nadreenom, izvijesti
komandanta VK Rasima Delia. Halilovi nije izvijestio. Obaveza hitnog
izvjetavanja o zloinima u ratu je pitanje moralnosti, profesionalnosti,
humanosti, patriotske lojalnosti i ofcirskog dostojanstva... Samo nemoralne
osobe su mogle utke, bez izvjetavanja, tretirati saznanje da su izvreni
zloini nad Hrvatima u Grabovici.
Sefer je mrzio Delia, ignorirao njegove naredbe
i o istim pitanjima donosio svoje:
Uloga Halilovia, kao naelnika VK, je podrazumijevala dnevnu
komunikaciju sa komandantom Deliem i stalni uvid u stanje i probleme na
cijelom ratitu u BiH. Halilovi je bio ogoren na Delia, iako mu on lino
nita nije loe uinio. Usljed negativnog odnosa prema Deliu, Halilovi je
teio da se i fziki udalji od njega. Halilovi je inicirao operaciju Neretva
93 na nain da on lino njome neposredno komanduje i rukovodi, to
je pored fzikog udaljavanja od Delia podrazumijevalo i udaljavanje od
cjeline obaveza koje je imao kao naelnik VK: da neprekidno prati, analizira
i procjenjuje stanje na cijelom ratitu kako bi mogao inicirati, predlagati,
koordinirati i djelovati u cilju provedbe odluka koje bi za ratite u cjelini
donosili komandant VK Deli i Vrhovni komandant - Predsjednitvo R
BiH, odnosno predsjednik Alija Izetbegovi lino.
Komandant VK Deli je 01.09.1993. godine naredio reorganizaciju
jedinica, i to: da Diverzantsko izviaka brigada 3. korpusa i Crni
labudovi uu u sastav 6. korpusa; da Odred Zulfkar, samostalni vod
Silver fox, Akrepi i Muderiz uu u sastav 4. korpusa. Prema taci 7. tog
Nareenja proizilazi da je komandant VK Deli smatrao da je u Jablanici,
na elu sa Haliloviem, uspostavljeno i da djeluje IKM: 7. Starjeine sa
125
IKM VK pruit e strunu pomo komandama 4. i 6. korpusa pri realizaciji
zadataka iz ovog Nareenja. U tom cilju, komande 4. i 6. korpusa ostvarit
e potrebne kontakte sa starjeinama IKM VK OS RBiH.
120
Halilovi
se nije obazirao na Nareenje komandanta VK, Delia, od 01.09.1993.
godine, kojim se SOPNVK 6. korpusa stavlja pod komandu 4. korpusa,
kao njegov specijalni odred. Do tada jedinica SOPNVK nije mijenjala
status direktne podreenosti tabu Vrhovne komande. Zato, nije logino
Nareenje komandanta Delia za prelazak SOPNVK iz 6. u 4. korpus, jer
tada ta jedinica nije bila u organizacijskoj strukturi 6. korpusa. Meutim,
to je manji problem od injenice da je ignorantski odnos Halilovia prema
svom nadreenom komandantu Deliu poprimio opasne dimenzije
dvojnosti u sistemu komandovanja, odnosno opasne dimenzije naruavanja
jednostarjeinstva i subordinacije kao najvanijih principa funkcioniranja
vojne organizacije. U mnotvu dokaza da je Halilovi, ignoriranjem
svog nadreenog, Delia, uspostavljao paralelni, svoj, nelegalni sistem
komandovanja, su dvije naredbe jedna naprijed pomenuta Naredba
komandanta Delia, od 01.09.1993. godine, a druga Naredba Halilovia, od
02.09.1993. godine. Obje naredbe se odnose na korekcije u organizacijskom
strukturiranju jedinica, s tim da komandant Deli to ini nadleno i
obavezujue za svoje podreene, pa i za Halilovia, dok Halilovi to ini
nenadleno, ignorirajui dan ranije donesenu Naredbu od strane svog
nadreenog, komandanta Delia.
Sefer je prekoraio dobivene ovlasti da komanduje:
Sefer Halilovi je pred Hakim tribunalom lagao, govorei da on
nije komandovao jedinicama u pripremi i izvoenju operacija Neretva
93. Da je lagao potvruje Nareenje da Handar divizija i Odred
Silver Fox, odmah, 03.09.1993. do 20.00 sati, sa kompletnom opremom
i naoruanjem, ulaze u sastav Odreda Zulfkar.
121
Time je Halilovi
donio krupnu organizacijsku odluku koja se tie strukture Armije R BiH.
Da je radio kako je trebalo, Halilovi bi, uz konsultacije sa komandantom 6.
Korpusa, Guiem, obrazloio i predloio da tu odluku donese komandant
Deli, koji je mogao to uiniti ako se novo grupisanje jedinica tretiralo
kao privremeno pretpotinjavanje po planu izvoenja operacije Neretva
93, a da se nakon Operacije navedene jedinice vrate iz sastava Odreda
120
Nareenje komandanta VK Rasima Delia komandama 1., 4. i 6. korpusa, str.
pov. broj 14/75-100, od 01.09.93. godine.
121
Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa, str. Pov. Br. 01/563-1-3/93 od
02.09.1993. godine.
126
Zulfkar. Meutim, ako se eljelo da jedinice Handar divizija i Silver
Fox postanu stalni sastav Odreda Zulfkar, onda je takvu promjenu
organizacijske strukture jedinica Armije R BiH mogao donijeti samo
vrhovni komandant Alija Izetbegovi. U ovom sluaju, ignoriranje od strane
Halilovia uloge komandanta VK, Delia, je jo jae izraeno klauzulom
koja je napisana da se Nareenje dostavlja na znanje u VK, to znai na
znanje komandantu Deliu. Tom klauzulom Halilovi se eksponira kao da
nema obaveza prema komandantu VK Rasimu Deliu. Pored ignoriranja
komandanta Delia, on je ignorirao i komandanta 6. korpusa, Guia. Da je
uvaavao Komandu i komandanta 6. korpusa, onda Halilovi to Nareenje
ne bi direktno slao komandama jedinica Silver Fox, Handar divizije i
Odreda Zulfkar. Kada je tom Naredbom ve uzurpirao ono to je bila
nadlenost komandanta VK Delia, krivnja Halilovia bi bila za nijansu
blaa da je Naredbu dostavio samo Komandi 6. korpusa, a ne da direktno
komunicira sa navedenim odredima. Halilovi je Komandu i komandanta
6. korpusa trebao staviti u poziciju da oni, u provedbi njegove Naredbe dalje
komuniciraju sa odredima, a ne da on sa IKM VK direktno komunicira sa
odredima. Uspostavom direktnih veza sa komandantima brigada i odreda,
Halilovi je paralizirao ulogu Komande i komandanta 6. korpusa. Ustvari,
komandanti navedenih odreda nisu morali izvriti tu Naredbu. Meutim,
ni jedan od njih nije imao vojnih znanja i iskustava, a posebno ne o fnesama
i principima komandovanja. Oni su bili patrioti koji su bili spremni
izvravati nareenja koja im postavljaju nadreeni autoriteti. Halilovi je
zloupotrebljavao njihovo nepoznavanje vojnih principa komandovanja i
manipulirao ljudima koji nisu imali vojnog obrazovanja, to nije mogao
initi sa ofcirima profesionalcima. Komandanti navedenih odreda su
trebali zahtijevati da nareenje dobiju od nadreenog komandanta 6.
korpusa, Guia, dok je komandant Gui trebao traiti da nareenje
dobije od komandanta VK Delia. Trebali su Haliloviu rei, da nova
organizacijska rjeenja njima moe narediti samo kamandant VK Deli.
Ipak, i pored toga, Halilovi je sa IKM-a u Jablanici efektivno komandovao
jedinicama, uz ignoriranje komandanta VK, Delia, i komandanata 1.,
3., 4. i 6. korpusa, u pripremama i izvoenju operacije Neretva 93. Iako
su bila nenadlena nareenja Halilovia, komandanti su ih izvravali, jer
su eljeli doprinijeti u borbi protiv agresora. Svi su izvravali komande i
nareenja od Halilovia sa IKM-a u Jablanici. U krajnjem, nije problem to
je Halilovi komandovao. Problem je to lae da nije komandovao, a jeste.
127
Problem je u motivu njegovog laganja, s ciljem da svoju krivnju za zloine
nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu prebaci na svoje saborce. Taj motiv
laganja pokazuje da je Halilovi velika kukavica i da nema profesionalnog
dostojanstva.
Ukrupnjivanje jedinica se tie organizacijsko-formacijske strukture
i sastava Armije R BiH. Odluke o tome su bile u nadlenosti civilne Vrhovne
komande Predsjednitva RBiH, tako da ni komandant VK, Deli, nije
mogao donositi takve odluke a da ih prethodno ne utemelji na dobivenom
stavu, odobrenju, odluci, direktivi, naredbi ... sa nivoa civilne Vrhovne
komande. Vjerovatno je komandant Deli, u tom smislu, svoju Naredbu
od 01.09.1993. godine legalizirao i utemeljio na odobrenju od strane
predsjednika Predsjednitva RBiH Alije Izetbegovia. Takve obaveze u vezi
sa promjenama u strukturi i sastavu Armije R BiH su bile dobro poznate
Haliloviu, jer je zavrio kole u kojima je stekao znanja da to razumije, pa
je tim vea i dublja njegova odgovornost i krivnja za nenadleno donoenje
Naredbe 02.09.1993. godine u cilju ukrupnjivanja jedinica, i to samo dan
poslije Naredbe koju je, u vezi s tim, nadleno donio komandant Deli.
Znai, umjesto da nadleno pripremi naredbu, kako bi istu, uz prethodno
dobijanje Izetbegovievog odobrenja, nadleno potpisao komandant Deli,
Halilovi je nenadleno, 02.09.1993. godine, donio svoju Naredbu, koju je
poslao samo na znanje komandantu Generaltaba. Samo iz te injenice je
vidljivo da je Halilovi djelovao protivno svojim nadreenima.
Klauzulom da svoju Naredbu alje na znanje svom
pretpostavljenom, a ne na odobrenje i potpisivanje, drugim rijeima znai
da Halilovi stavlja do znanja svom nadreenom komandantu Deliu
da on radi ono to god hoe, svialo se to ili ne njegovom nadreenom
komandantu Deliu. To su u praksi komandovanja drastina odstupanja,
koja se teko mogu objasniti i opravdati neznanjem Halilovia. Tako
drastino ignoriranje nadreenog, s obzirom da je Halilovi profesionalni
ofcir, ne moe se drugaije objasniti nego odsustvom njegove lojalnosti
prema svojim nadreenim. Naredba Halilovia od 02.09.1993. godine o
ukrupnjivanju jedinice Zulfkar je suprotstavljena dan ranije donesenoj
Naredbi komandanta Delia da ta jedinica ulazi u sastav 4. korpusa, pod
komandu komandanta korpusa Arifa Paalia. Treba znati da nardbe o
ulasku jedne jedinice u sastav druge moe donositi samo Vrhovna komanda
koja je nadlena za defniranje i preciziranje unutarnje strukture i sastava
jedinica Armije R BiH, a da je kao privremeno rjeenje, radi izvoenja
128
konkretnih borbenih zadataka, svaki nadreeni komandant po odobrenju
svog nadreenog mogao donijeti naredbu o pretpotinjavanju jedne
jedinice u sastav druge jedinice, jer je pretpotinjavanje organizacijska
mjera privremenog karaktera.
Podreeni komandanti znali da Sefer komanduje sa IKM u Jablanici:
Komandant 4. Korpusa, Arif Paali, je 02.09.1993. godine, IKM-u
VK u Jablanici dostavio izvjetaj kojim je, pored ostalog, traio
informacije o jedinicama koje e stii u zonu odgovornosti 4. korpusa, tako
da se moe organizovati smjetaj, snabdijevanje hranom i druga pozadinska
podrka.
122
Prema tome, u prvim danima okupljanja na IKM-u u Jablanici
visokorangiranih starjeina iz VK, u komandama i jedinicama 4. i 6.
korpusa se znalo da je u Jablanici uspostavljeno IKM VK, koje je afrmirano
kao elemenat borbenog poretka sa najveim ovlastima u komandovanju i
rukovoenju u zoni 4. i 6. korpusa, na elu sa Seferom Haliloviem, koji se
u svemu ponaao kao komandant za sve jedinice koje je planirao angairati
u operacijama za oslobaanje Mostara i Prozora. Upravo zato, komandant
Paali je slao Izvjetaj, naslovljavajui ga na IKM VK u Jablanici.
Seferova samovolja i nestrunost:
Prije uspostave IKM u Jablanici, u Zenici je 21.08.1993. godine
odran sastanak najodgovornijih starjeina iz VK i komandanata jedinica.
Na tom sastanku je zakljueno da se zbog usloavanja situacije u dolini
Neretve moraju poduzeti mjere s ciljem vee efkasnosti u borbenim
djelovanjima 4. i 6. korpusa Armije RBiH. Poslije tog sastanka, Halilovi je
ignorirao nareenje svog nadreenog komandanta Delia, od 01.09.1993.,
te je 02.09.1993. donio svoju Naredbu u cilju ukrupnjivanja jedinica.
123

Da je u ulozi naelnika VK radio kako je bio obavezan, Halilovi bi, na
osnovu zakljuaka donesenih 21.08.1993. godine, na sastanku u Zenici, u
vezi zadataka koji su bili za sve dijelove ratita u BiH, pripremio jednu ili
vie naredbi i drugih dokumenata za potpis od strane komandanta VK
Delia, u okviru ega bi bio i osnov za donoenje naredbi za ukrupnjivanje
jedinica, ali nikako da takve naredbe potpisuje Halilovi. On je na
sastanku u Zenici iznudio mogunost da mu se daju ovlasti komandovanja
i osnivanja IKM u Jablanici. Sefer je bio duan da organizira rad taba,
kome je na elu, da svi organi taba, iz svojih specifnih strunih uglova
122
Izvjetaj Arifa Paalia Seferu Haliloviu na IKM VK 02.09.1993. godine.
123
Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa, str. pov. br. 01/563-1-3/93, od
02.09.1993. godine za ukrupnjivanje jedinica.
129
utjeu na sadraj naredbi i drugih dokumenata koji nastaju na provedbi
zakljuaka sa sastanka u Zenici, te da svaki od tih dokumenata podnese
svom nadreenom komandantu Deliu, da ih on svojim potpisom uini
pravosnanim, legalnim i obavezujuim.
Sefer je naredio da jedinice iz Sarajeva (1.k) dou u rejon Jablanice:
Kada je uspostavio IKM u Jablanici, Halilovi je insistirao da se
jedinice predviene za uee u napadnoj operaciji Neretva 93 to prije
grupiu dovoenjem u rejone iz kojih e krenuti u napad. Haliloviu je
bilo posebno vano da na podruje Jablanice dovede jedinice iz Sarajeva.
Zato je traio od komandanta 1. korpusa, Vahida Karavelia, da hitno
odgovori kada e iz Sarajeva u dolinu r. Neretve izai jedinica i koliko je
njeno brojno stanje radi organizovanja prihvata i prevoenja.
124
Ustvari,
Halilovi je insistirao da komandant 1. korpusa Karaveli, odmah realizira
njegovo prethodno nareenje o dovoenju jedinica 1. korpusa iz Sarajeva na
podruje Hercegovine, odnosno u zonu 6. korpusa. Halilovi je posumnjao
u potpunost i pravovremenost izvrenja svog nareenja za dolazak jedinica
iz Sarajeva u dolinu rijeke Neretve, pa je posebnim nareenjem intervenirao
radi otklanjanja te sumnje. Bio je uporan da se jedinice 1. korpusa iz
Sarajeva dovedu u zonu priprema i izvoenja operacije Neretva 93. Tada
se osjeao otpor provedbi naredbe Halilovia za upuivanje jedinica 1.
korpusa iz Sarajeva u zonu 4. i 6. korpusa u dolini Neretve.
Sefer Halilovi je sa pozicije naelnika taba Vrhovne komande,
realizirajui komandovanje jedinicama sa IKM u Jablanici, 02.09.1992.
godine, Komandi 1. korpusa naredio: da brigada Delta, dijelovi 9. mtbr,
dijelovi 10. bbr i Solakovieva jedinica, sve u jaini preko 300 boraca,
sa kompletnom opremom i naoruanjem... najkasnije u petak navee,
(03.09.1993. godine), iz Sarajeva dou u Bradinu, gdje e ih prihvatiti
komanda 6. korpusa; da, ako Komanda 1. korpusa smatra da je ovim
izdvajanjem odbrana Sarajeva ugroena, da e on lino snositi punu
linu odgovornost; da Komanda 1. korpusa, o poduzetim mjerama na
realizaciji zadataka...iz ovog nareenja, obavijesti njega lino putem
paketa preko komande 6. korpusa
125
; da Nareenje dostavlja Komandi 1.
korpusa, komandantu 6. korpusa i komandantu VK Rasimu Deliu na
znanje, kao da je Halilovi nadreeni ili ravan Deliu, a ne, kao to jeste,
njegov podreeni. Svjedoei pred Hakim tribunalom, bivi komandant 6.
124
Akt str. pov. br. 2-1, od 02.09.1993. poslat od Sefera Halilovia Komandi 1. korpusa.
125
Naredba Sefera Halilovia Vahidu Karaveliu str. pov. br. 01/563-1-2/93, od 2.9.93.
130
korpusa Salko Gui je rekao da od Sefera Halilovia nije primio nareenje
za prihvat jedinica 1. korpusa upuenih u Bradinu...., to stoji u Presudi
Hakog tribunala Seferu Haliloviu, Prijevod 16.11.2005. godine, strana 95.
Seferovi motivi su bili prljavi i opasni:
Analizom forme i sadraja tog Nareenja identifciraju se brojni
problemi u sistemu komandovanja i rukovoenja u vrijeme kada je naprijed
citirano Nareenje Halilovia nastalo. Nareenjem, da se iz 1. korpusa u
zonu 6. korpusa dovedu navedene jedinice, Halilovi se eksponirao kao
glavni i odluujui faktor priprema operacije, to je vrlo vana etapa u
rukovoenju i komandovanju borbenim djejstvima. Indikativno je to je
Halilovi naredio da u dolinu Neretve, radi uea u operaciji Neretva
93 dou pripadnici 9. mtbr, 10. bbr, Delte i 2. samostalnog bataljona.
On je elio da u operaciji Neretva 93 postigne borbene rezultate sa
komandantima brigada kojima je manipulirao i kojima moe dalje
manipulirati, jer oni nisu poznavali principe odnosa u vojsci, niti su bili vojno
obrazovani. U sluaju da postigne znaajne borbene rezultate, obeavao
im je funkcije i unapreenja i tako ih elio upotrijebiti za dalji pritisak
prema Vrhovnoj komandi i propagandni pritisak prema narodu, s ciljem
da narod prestane podravati Aliju Izetbegovia, a da podri njega. Upravo
pomou rezultata u operaciji Neretva 93, da su postignuti, Halilovi bi
se narodu i pripadnicima Armije predstavljao da je samo on sposoban da
komanduje vojskom, da je odluka o dolasku Delia na dunost komandanta
neispravna, a da je neispravnu odluku donio Alija Izetbegovi. O tome je
Deli napisao da je Sefer oekivao ... da e postizanjem borbenih rezultata
u dolini Neretve pokazati Predsjednitvu RBiH, a posebno Izetbegoviu, da
su ga neopravdano smijenili s elne dunosti u Armiji. Oekivane rezultate i
slavu nije elio dijeliti ni s kim, a pogotovo sa mnom ... Ne ulazei u ocjenu
tih rezultata, sasvim je sigurno da me Sefer Halilovi nije uope izvjetavao o
toku djelovanja jedinica, mada je na to bio obavezan ...
126
Cilj Halilovia je bio da kompromitira predsjednika Izetbegovia i
da on umjesto Izetbegovia preuzme ulogu voe naroda. Sa komandantima
koji su potovali principe komandovanja, Halilovi nije mogao vriti
takav pritisak i pritiskom postii ono to je unaprijed navedenom smislu
elio. Halilovi je utjecao da komandant 9. brigade, elo, i komandant
10. brigade, Caco, ne sluaju nikoga osim njega lino. O tome da je samo
126
Deli Rasim, Lice i nalije rata, Knjiga prva, VKBI, Sarajevo, 2005. godine,
strana 200.-201.
131
Sefer Halilovi mogao utjecati na Muana Topalovia Cacu i Ramiza
Delalia elu, Pretresno vijee je imalo na raspolaganju vie dokumenata,
a posebno svjedoenja pred Hakim sudom: Vehbija Kari misli da je samo
Sefer Halilovi mogao nagovoriti Muana Topalovia da krene na izvrenje
zadatka u Jablanicu
127
To je bio izuzetno destruktivan utjecaj Halilovia na
ljude koji su, sticajem ratnih okolnosti, dobili visoke vojne dunosti, a nisu
znali principe funkcioniranja vojne organizacije. Da je Halilovi od tih istih
komandanata (Cace i ele) zahtijevao da potuju principe komandovanja,
da se lojalno ponaaju prema komandantu VK Deliu ..., oni bi ispunili i
takve njegove zahtjeve, jer su bili iskreni patrioti BiH. Halilovi je iz samo
njemu dobro poznatih razloga zloupotrebljavao Cacu i elu, oslanjajui se
na njihovu naivnost i slabo poznavanje principa komandovanja.
O tome da je samo Sefer Halilovi mogao komandovati Muanu
Topaloviu Caci i Ramizu Delaliu eli, general Deli je napisao: U
razgovoru sa komandantom 1. korpusa Mustafom Hajrulahoviem i
starjeinama njegove Komande saznao sam da su i oni nemoni, jer su se
Caco i elo ponaali samovoljno. Nije bio realizovan njihov zahtjev da se
te jedinice rasformiraju i uu u sastav susjednih jedinica, jer nije postojala
spremnost Sefera Halilovia da to odobri ... Sefer Halilovi je bio jedini
autoritet za Delalia i Cacu, ali taj autoritet nije koristio za suzbijanje
njihovog nepodnoljivog ponaanja ... S obzirom na karakter odnosa u vojsci,
ja sam zahtijevao od Komande 1. korpusa da razrjeava probleme u 9. i 10.
brigadi i ne dozvoli eskalaciju njihovoga takvog ponaanja. Poto su me moji
saradnici upozoravali da Sefer Halilovi kontaktira i da se sastaje sa elom
i Cacom, te da ima uticaj na njih ... traio sam i od njega da pomogne u
sreivanju stanja u tim jedinicama ... Meutim, Sefer je odricao bilo kakav
uticaj na pomenute jedinice ... mada je i dalje nastojao da njima neposredno
komanduje. Nije bio iskren.
128

Prije zloina, Sefer je lano uvjeravao da snosi odgovornost
za posljedice svojih naredbi:
Da bi komandanta 1. korpusa uvjerio da izdvajanje 300 vojnika
iz sistema odbrane okruenog Sarajeva radi dovoenja u rejon Bradine
(Jablanice) nee imati tetnih posljedica po efkasnost odbrane glavnog
grada, Halilovi je u svojoj Naredbi naveo da, ako se u to sumnja, da e
127
Prevod Presude Hakog tribunala Seferu Haliloviu, 16.11.2005. godine, strana 111.
128
strana 161.-163.
132
on lino snositi punu odgovornost za eventualne posljedice. Znai, bio je
spreman snositi odgovornost za posljedice u sredini odakle odlaze vojnici
eline, Cacine i Aljieve brigade, te vojnici 2. samostalnog bataljona, na
elu sa komandantom Adnanom Solakoviem, ali se pokazalo da nije bio
spreman prihvatiti odgovornost za zloine u Grabovici gdje su doli vojnici
po njegovom nareenju. Ustvari, posljedice zbog spreavanja istrage zlodjela
u Grabovici, Halilovi nije bio spreman snositi. Od njegove spremnosti da
lino snosi punu odgovornost nije ostalo nita kada je trebalo polagati
raune za posljedice koje su nastale usljed njegovih nareenja i direktiva.
Sefer nije izvravao stavove Delieve naredbe o
izvjetavanju i konsultiranju:
U Naredbi komandanta VK Delia, od 30.08.1993. godine,
strogo pov. broj: 02/1047-1 je navedeno da Sefer Halilovi, izvravajui
zadatak efa strunog tima inspekcije u sluaju radikalnijih prijedloga
i rjeenja obavezno treba konsultovati komandanta VK Rasima Delia.
U vezi obaveza Halilovia koje proizilaze iz tog dijela Nareenja, treba
sagledati sadraj Nareenja Halilovia Komandi 1. korpusa, da iz njegovog
sastava i njegove zone odgovornosti u zonu 6. korpusa hitno doe 300
vojnika, precizirajui da to budu vojnici 9. mtbr, 10. bbr, brigade Delta
i 2. samostalnog bataljona. To je Sefer Halilovi trebao smatrati vrlo
radikalnim rjeenjem i o tom rjeenju, u formi radikalnog prijedloga
trebao konsultirati komandanta Delia. Meutim, Halilovi, umjesto
toga, bez konsultacija donosi vrlo radikalnu odluku i Naredbu o borbenoj
upotrebi jedinica iz 1. korpusa, iako prema Nareenju Rasima Delia nije
imao mandat da tako djeluje izvan zone 4. i 6. korpusa. Halilovi, bez
konsultacija o tako vanom pitanju, na kraju svoje Naredbe navodi da istu
alje na znanje komandantu VK Deliu. Komandant 1. korpusa Vahid
Karaveli, kad je dobio Nareenje Halilovia o hitnom slanju vojnika 9.
mtbr, 10. bbr, brigade Delta i 2. samostalnog bataljona u zonu 6. korpusa
(Bradinu), nije imao nikakvog osnova da izvri to Nareenje. Prvo, iz
Naredbe komandanta VK, Rasima Delia od 30.08.1993. godine, strogo
pov. broj: 02/1047-1 se ne vidi da je ista dostavljena Komandi 1. korpusa, to
znai da, kad je primio Naredbu od Halilovia o slanju jedinica u Bradinu,
komandant 1. korpusa nije imao kod sebe pomenute Naredbe komandanta
Delia o formiranju strunog tima inspekcije u zoni 4. i 6. korpusa,
na elu sa Haliloviem. Ako je komandant 1. korpusa kod sebe imao tu
Naredbu komandanta Delia, onda je iz njenog sadraja mogao zakljuiti
133
da Nareenje Halilovia o slanju jedinica 1. korpusa u zonu 6. korpusa
(Bradinu) nije pokriveno mandatom koga je struni tim inspekcija
imao po Naredbi komandanta Delia, jer je tom Naredbom precizirano
da struni tim inspekcija obavlja poslove samo u 4. i 6. korpusu, dok
se ni jedan od ostalih korpusa Armije RBiH uope ne pominju u sadraju
te Naredbe. Tada je o tome komandant 1. korpusa Vahid Karaveli trebao
izvijestiti komandanta Delia i upozoriti ga da nema osnova za slanje
jedinica u Bradinu i da mu je potrebna Naredba od njega lino. U sluaju
da Karaveli nije imao Naredbu komandantna VK Delia, od 30.08.1993.
godine, strogo pov. broj 02/1047-1, a po toj Naredbi postupao, onda bi
znailo da je Halilovi u razgovoru Karaveliu lagao da ima nadlenost da
komanduje, ne samo 4. i 6. korpusom koji se pominju u toj Naredbi, ve da
ima nadlenost da komanduje i 1. korpusom, koji se ne pominje u Naredbi
navedenog datuma i broja. U svakodnevnim kontaktima sa komandantom
VK Deliem putem sredstava veze ili u susretima, posebno na sastancima
koji su bili esti, Karaveli je, prije nego to je izvravao naredbe Halilovia
o borbenom manevru svojih jedinica iz zone 1. korpusa u zonu 6. korpusa
morao provjeriti nadlenost Sefera Halilovia za naredbe takvog karaktera.
Ustvari, komandant 1. korpusa, Karaveli, je kao i svi lanovi VK, morao
znati kakve su nadlenosti Sefera Halilovia kao naelnika VK. Kada je
dobio Nareenje od Halilovia, Karaveli je vidio napomenu po kojoj istu
tu Naredbu Halilovi dostavlja komandantu VK Deliu na znanje. S
obzirom da je obrazovan ofcir, Karaveli je po tome trebao zakljuiti da
se Halilovi izmie od kontrole i podreenosti komandantu VK Deliu.
Karaveli je znao da Halilovi ne moe nita dostavljati komandantu VK
Deliu kao svom nadreenom na znanje, ve da mu treba dostavljati
izvjetaje i prijedloge. Karaveli je iz klauzule na znanje trebao zakljuiti
da se Halilovi ponaa kao da je nadreeni komandantu VK Deliu. Ako
je komandant Deli dobio na znanje Naredbu Halilovia da komandant
1. korpusa poalje navedene jedinice u zonu 6. korpusa (Bradinu) on je
trebao reagirati u vezi sa injenicom da svojom Naredbom o formiranju
strunog tima inspekcije nije dao mogunost da Halilovi, osim u 4. i
6. korpusu, djeluje i u 1. korpusu. Na Nareenje Halilovia komandantu 1.
korpusa da poalje jedinice u Bradinu, komandant VK, Rasim Deli, je
trebao reagirati i u vezi sa injenicom to je svojom Naredbom o formiranju
strunog tima inspekcije obavezao Halilovia da u sluaju radikalnih
prijedloga i rjeenja konsultira njega lino. To su strune strane obaveza
134
Halilovia prema ljudima sa kojima je trebao da radi, da titei njih titi
sebe, afrmira principe, potuje zakonitost i vojno-struna pravila u radu,
te svojim ponaanjem u tom pogledu pozitivno utjee na ambijent u
kome djeluje sa formalnim autoritetom naelnika VK, koji je, uz to, od
komandanta Delia dobio mogunost da komanduje, borbeno upotrebljava
jedinice, rjeava kadrovsku problematiku, donosi svoje naredbe, ali samo u
zonama odgovornosti 4. i 6. korpusa ...
Meutim, postoje i moralne strane obaveza Halilovia prema
ljudima sa kojima je trebao da radi, da titei njih, titi i sebe, afrmira
principe, potuje zakonitost i vojno-struna pravila u radu. Od Halilovia
nije bilo moralno da zloupotrebljava dobrotu, potovanje, panju i obzir
prema sebi od strane ljudi sa kojima radi. Nemoralno je ponaanje
Halilovia u pogledu zloupotrebe dobivenih ovlatenja, odnosno, u pogledu
prekoraenja mandata koga je dobio Nareenjem od strane komandanta
VK, Delia. Svojim nestrunim i nemoralnim ponaanjem Halilovi je
podrivao i ruio sistem komandovanja i rukovoenja, a bio je obavezan da
gradi taj sistem kao osnovni kvalitet borbenih mogunosti Armije RBiH.
Halilovi je dovodio ljude u situaciju da grijee. Upropatavo je ljude.
Ramiz Delali elo, Muan Topalovi Caco, ... su bili patrioti koji su, uz
pravilan rad s njima, mogli biti zatieni od greaka i tragine sudbine
koja ih je zadesila. Njih je Halilovi upropatavao, koristei svoj formalni
autoritet naelnika VK. Upropatavao ih je zloupotrebljavajui njihovu
naivnost, njihov patriotizam i nikakvo vojno-struno obrazovanje. O tome
je general Deli napisao: O tekoama i problemima zbog neposlunosti
nekih komandanata unutar snaga odbrane Sarajeva, posebno o Seferovoj
podrci Muanu Topaloviu Caci i Ramizu Delaliu eli, Deli je napisao:
... Sefer Halilovi je bio jedini autoritet za Delalia i Cacu, ali taj autoritet
nije koristio za suzbijanje njihovog nepodnoljivog ponaanja ... Poto su me
moji saradnici upozoravali da Sefer Halilovi kontaktira i da se sastaje sa
elom i Cacom, te da ima uticaj na njih ... traio sam i od njega da pomogne
u sreivanju stanja u tim jedinicama ... Meutim, Sefer je odricao bilo kakav
uticaj na pomenute jedinice ... mada je i dalje nastojao da njima neposredno
komanduje. Nije bio iskren ...
129
129
strana 161.-163.
135
Provedba Seferovih nareenja za dovoenje jedinica
1. korpusa u rejon Jablanice:
Komandant 1. korpusa Vahid Karaveli je donio svoju naredbu na
osnovu pismenog nareenja od strane naelnika taba Vrhovne komande str.
pov. br 01/563-1-2/93, od 02.09.1993. godine iz Jablanice. Istu je poslao na
ruke Ramizu Delaliu, zamjeniku komandanta 9. motorizirane brigade,
zaobilazei komandanta te brigade Sulejmana Imirevia. Nareenjem je
regulirano da Ramiz Delali odmah ... formira etu jaine 50 boraca ... i
pripremi za pokret ka Bradini, te da je zadatak ete da sa etom iz 10.
brdske brigade u narednih 7 dana izvrava ofanzivna borbena dejstva, a
da e se nakon isteka 7 dana ... eta vratiti nazad u matinu jedinicu.
130

Karaveli nije smio sa borbenih zadataka iz zone odgovornosti svog 1.
korpusa pokretati jedinice na borbene zadatke u zonu 6. i 4. korpusa, bez
nareenja od strane komandanta VK Delia. U pismenom Nareenju
Sefera Halilovia se ne pominje ono to se u Nareenju Vahida Karavelia
istie u pogledu vremenskog perioda od 7 dana borbenog angairanja
jedinica 1. korpusa u zoni 6. i 4. korpusa Armije R BiH. Da bi savladao
otpore iz jedinica 1. korpusa da izvre nareenje za odlazak iz Sarajeva u
Jablanicu, vjerovatno je da je Halilovi obeao Vahidu Karaveliu da e
jedinice iz Sarajeva u zoni 4. i 6. korpusa ostati samo 7 dana i da e se vratiti
nazad u Sarajevo, o emu je pred Hakim tribunalom svjedoio Ramiz
Delali elo. On je svjedoio da je Halilovi ubjeivao Vahida Karavelia
da njegove jedinice iz Sarajeva odu u Jablanicu, te da je Halilovi, radi
savladavanja otpora, u tom pogledu, obeao da e jedinice u Jablanici ostati
samo sedam dana.
Poetkom septembra 1993. godine, komandantu 2. samostalnog
bataljona Adnanu Solakoviu, komandant 1. korpusa Vahid Karaveli je
naredio da pripremi, i u toku dana 06.09.1993. godine, jednu etu jaine
100 120 boraca uputi u rejon Jablanice, te da e eta u sadejstvu sa
jedinicama 4. i 6. korpusa na tom prostoru izvoditi ofanzivna borbena
dejstva u cilju oslobaanja komunikacije Jablanica Mostar, uz napomenu
da borbenim djejstvima na tom prostoru rukovodi grupa VK, na elu sa
naelnikom VK Seferom Haliloviem. Isto kao i u Nareenju za zamjenika
komandanta 9. motorizirane brigade, Ramiza Delalia, komandant 1.
korpusa Vahid Karaveli je i u Nareenju za komandanta 2. samostalnog
130
Nareenje Vahida Karavelia Ramizu Delaliu eli str. pov. br. 05/7-398, od
04.09.1993. godine.
136
bataljona Adnana Solakovia precizirao da eta iz tog bataljona ostaje na
izvrenju navedenog zadatka najdue do 7 dana od dana javljanja na IKM
VK u Jablanici.
131

Prilikom nareivanja svojim jedinicama da iz zone 1. korpusa
odu u zonu 6. i 4. korpusa, komandant Karaveli je znao da je u Jablanici
uspostavljeno Istureno komandno mjesto (IKM), jer je Halilovi u
kontaktima sa Karaveliem sebe identifcirao da sa IKM u Jablanici
komanduje operacijom za oslobaanje Mostara i Prozora. Zato, Karaveli
precizira da se eta iz 2. samostalnog bataljona iz Sarajeva treba javiti na
IKM u Jablanici, i da e na tom dijelu ratita ostati najdue 7 dana od dana
javljanja na IKM. Prema tome, IKM VK, koje je Halilovi uspostavio u
Jablanici da bi sa njega komandovao, je bilo afrmiran elemenat borbenog
poretka Armije R BiH. Halilovi je komandovao sa tog IKM, ali je pred
Hakim tribunalom lagao da nije. Sam naziv tog elementa borbenog
poretka Istureno Komandno mjesto oznaava da je to mjesto odakle
se komanduje, a da je istureno radi efkasnijeg i neposrednijeg utjecaja
na jedinice kojima se komanduje. Pretresno vijee Hakog tribunala je
dobro uoilo da komandant 1. korpusa Vahid Karaveli u svojim pisanim
nareenjima, za mjesto u Jablanici sa koga Sefer Halilovi komanduje
jedinicama u operacijama za oslobaanje Mostara i Prozora upotrebljava
izraz IKM VK u Jablanici.
Prema Izvjetaju iz Komande 2. samostalnog bataljona, kojim je
komandovao Adnan Solakovi, ta jedinica je, po Nareenju komandanta
1. korpusa, od 7.9.1993.godine iz svog sastava u rejon Jablanice poslala
jednu etu od 125 boraca. Na cilj u Jablanicu ta jedinica je stigla sutradan,
8.9.1993., ujutro, u 08.15 sati. Istog dana, u veernjim satima i tokom noi
08./09.09.93., izvreni su zloini nad Hrvatima u Grabovici. Takoer,
prema Izvjetaju iz Komande 2. samostalnog bataljona, prihvat je izvren
u bazi odreda Zulfkar, a jedinica smjetena u naselju Grabovica.
132

Na zadacima prihvata jedinica koje su dovedene iz Sarajeva na prostor
Jablanice radi uea u operaciji Neretva 93., Halilovi je angairao Rifata
Bilajca, Ziru Suljevia i Vehbiju Karia. U Izvjetaju se istie injenica da je
131
Nareenje Vahida Karavelia Adnanu Solakoviu, str. pov. br. 05/7-402, od
06.09.1993. godine.
132
Komanda 2. samostalnog motorizovanog bataljona, akt broj 01-1081/93,
Sarajevo, 25.9.1993. godine, pod naslovom Izvjetaj sa terena od 07.09. do 20.09.1993.
godine dostavlja, Komandi 1. korpusa, Danijela Ozme bb Sarajevo, potpisali, sa desne
straneKomandant Adnan Solakovi, a sa lijeve Naelnik taba Zakir Okovi.
137
2. samostalni bataljon, tokom 08.09.1993. rasporeen u Grabovici, gdje se
ta jedinica, narednog dana, 9.9.1993. odmarala. U Izvjetaju ni jedna rije
nije navedena o zloinima koji su u rejonu njenog rasporeda u Grabovici
izvreni od strane pripadnika jedinica koje je Sefer Halilovi doveo iz
Sarajeva. Komanda 2. samostalnog bataljona je u Izvjetaju decidno istakla
da nije prihvatila da toj jedinici u borbenim djejstvima, zbog kojih je doveo
jedinicu u rejon Grabovice, komanduje bilo ko drugi osim Sefer Halilovi,
to je bio stav i ostalih komandanata iz Sarajeva Ramiza Delalia ele i
Muana Topalovia Cace. Znai, jedinicama koje je iz Sarajeva u Grabovicu
doveo Sefer Halilovi mogao je efektivno komandovati samo on lino.
Iz sela Grabovice, juno od Jablanice prema Mostaru, snage HVO-a
su potisnute 12.05.1993. godine. To je postignuto pod neposrednom
komandom Nihada Bojadia. U borbama su uestvovali SOPNVK, S/F-
Valter, odjeljenje iz 3. bataljona 44. brigade i ljudstvo na obezbeenju mosta
Aleksin Han.
133

Od maja, pa tokom cijelog ljeta 1993. godine, na podruje Jablanice
i Konjica dolazilo je stanovnitvo prognano sa teritorija opina apljina i
Stolac. Tako su se problemi u pogledu zbrinjavanja prognanika gomilali,
jer je u to vrijeme do kraja juna 1993. u opini Jablanica ve bilo oko 7.500
izbjeglica iz Istone Bosne.
134

Dvije direktive kao dokaz o Seferovoj odgovornosti
za zloine u Grabovici i Uzdolu:
Halilovieva odbrana pred Hakim tribunalom za zloine u Uzdolu
i Grabovici je imala karakter prebacivanja krivnje sa Sefera Halilovia na
njegove saborce, brutalnim laima da nije on, ve da su krivi njegovi
saborci za zloine nad Hrvatima u tim selima. Halilovi je stvarno,
efektivno komandovao jedinicama septembra 1993. godine u operaciji
za deblokadu Prozora i Mostara, ali je uprkos uvjerljivim dokazima, u
vezi s tim, on lagao da nije komandovao, te da, samim tim, nije kriv za
zloine, ve da su krivi njemu podreeni komandanti brigada i korpusa.
Upravo tako je lagao, iako postoje uvjerljivi dokazi da je brigade i druge
jedinice koje su bile na pravcima operacije prema Mostaru i Prozoru on
stavio pod svoju direktnu komandu, spreavajui komandante korpusa da
komanduju tim jedinicama. Znai, Haliloviu je bio cilj da umjesto njega
133
Komanda 44. brigade, akt pod naslovom Procjena stanja i prijedlog mjera...,
broj 06/70-1-11/93, dostavljeno Komandi OG Igman IKM Bradina, Jablanica 23.05.1993.
134
Bilten Uprave bezbjednosti VK broj 108 od 29.06.1993. godine, strana 2.
138
budu kanjeni njegovi saborci. Halilovi je u toku istrage koju je provodio
Haki tribunal za zloine nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, a zatim i u
toku glavnog pretresa, uspio sakriti najvanije dokumente koji potvruju
njegovu komandnu odgovornost. Dvije direktive koje je uspio sakriti od
panje Hakog tribunala su kljuni dokazi da je u Jablanici bilo IKM VK
odakle je Halilovi komandovao jedinicama. To su kljuni dokumenti o
komandnoj odgovornosti Halilovia za zloine u Grabovici i Uzdolu.
Dakle, Sefer Halilovi je donosilac i potpisnik dvije direktive
:
a)
Direktiva za odbrambeno napadna dejstva, pod oznakom ODBRANA
REPUBLIKE VOJNA TAJNA STROGO POVJERLJIVO JUG 93 Primjerak
broj __, na kraju teksta od etiri stranice, stoji svojeruni potpis ispod
natpisa: NAELNIK TABA VK OS Sefer Halilovi. b) Direktiva za
odbrambeno napadna dejstva, pod oznakom ODBRANA REPUBLIKE
VOJNA TAJNA STROGO POVJERLJIVO NERETVA 93 Primjerak
broj__, na kraju teksta od etiri stranice, stoji svojeruni potpis ispod
natpisa: NAELNIK TABA VK OS Sefer Halilovi. (ETVRTI DIO u
ovoj knjizi - Prilog broj 20).
Direktiva, koju je za operaciju Neretva 93 donio i potpisao Sefer
Halilovi je bila osnova za komandante podreenih jedinica da donesu svoje
zapovijesti za napad, tako da su u pogledu intencija i sadraja zapovijesti
za napad koje su donosili komandanti podreenih jedinica i Halilovieva
Direktiva, ustvari, dokumenti koji se odnose na iste borbene aktivnosti.
Prema tome, napadne borbene aktivnosti svake od jedinica posebno na
jablanikom i prozorskom bojitu nisu samostalne i izolirane od borbenih
aktivnosti ostalih jedinica uesnica u operaciji Neretva 93. Direktivom,
koju je potpisao Halilovi, defnirana je osnovna zamisao operacije i
odreen njen cilj. U pripremama zapovijesti za napad, komandantima
brigada su pomagali lanovi IKM-a, iskusni ofciri sa vojnim znanjima,
posebno Ziro Suljevi, Rifat Bilajac i Vehbija Kari, koji su septembra
1993. godine djelovali sa IKM u Jablanici.
Prema doktrinarnim stavovima, dokumenat se smatra izdatim
(zavrenim) u trenutku kad ga starjeina potpie (odobri) to je navedeno
u Uputstvu za rad komandi i tabova, Centra visokih vojnih kola JNA,
Beograd, 1983. godine, na strani 206. Pri tome treba imati u vidu da borbena
dokementa koja imaju karakter zapovijesti, nareenja, direktiva i instrukcija
potpisuje onaj ko je tom operacijom komandovao komandant, to je
propisano Uputstvom za rad komandi i tabova, Centar visokih vojnih kola
139
JNA, Beograd, 1983. godine, taka 501., strana 207. Kad bilo koji starjeina
u pisanoj formi prenosi potinjenima nareenje koje mu je izdao njemu
pretpostavljeni starjeina komandant, onda se na takvom dokumentu
stavlja klauzula PO NAREENJU..., to je propisano Uputstvom za
rad komandi i tabova, Centar visokih vojnih kola JNA, Beograd, 1983.
godine, taka 501., strana 207. Isto tako, kad se takvo nareenje prenosi
usmeno, takoer se naglaava klauzula PO NAREENJU.... Naprimjer,
ako naelnik VK komandantima korpusa, operativnih grupa i brigada
prenosi nareenje komandanta VK, onda naelnik VK na dokumentu
mora naglasiti da to ini PO NAREENJU komandanta VK. Konkretno,
analizirajui sva dokumenta nastala u pripremama i izvoenju operacija
Neretva 93 i Jug 93, uoava se da Sefer Halilovi nije ni na jednom svom
nareenju stavljao klauzulu. PO NAREENJU komandanta VK Rasima
Delia. Ustvari Delievih nareenja nije ni bilo. Bila su samo nareenja
Halilovia, radi priprema i izvoenja borbenih djejstava za oslobaanje
Mostara i Prozora. Prema tome, Halilovi nije bio transmisija naredbi,
ve je bio glavni subjekt njihovog iniciranja, oblikovanja, potpisivanja i
dostavljanja potinjenim komandama i komandantima.
Direktive su naredbodavni dokumenti komandovanja sa najvieg
nivoa. U Vojnoj enciklopediji, Redakcija Vojne enciklopedije, Drugo
izdanje 2, Beograd 1971. godine, na strani 449. je navedeno: DIREKTIVA,
vrsta zapovesti koju izdaju vrhovne komande ili visoke komande i tabovi.
Kao borbeni dokument javlja se u drugoj polovini XIX v... Direktiva je
tretirana kao operacijska z a p o v e s t vrhovne komande i komandi armija ...
Izdaje se za dui period, a njome se reguliu sva znaajna pitanja vezana za
pripremu i izvoenje borbenih dejstava.... Naredbe i zapovijesti primjenjuju
komandiri i komandanti u cijeloj vertikali sistema komandovanja. Za razliku
od naredbi i zapovijeti, direktive se donose samo na najviem strategijskom
nivou komandovanja i odluivanja, za strategijski vana pitanja i vojne
aktivnosti. U pripremi direktiva, naredbi i zapovijesti kljunu ulogu imaju
naelnici tabova, jer koordiniraju rad organa komandi, ali su komandanti
subjekti ija se odluka oblikuje u formi direktiva, naredbi i zapovijesti.
Direktivu ne moe potpisati niko ako u sistemu komandovanja nema ulogu
i kapacitet da komanduje. Ako nije komandovao, navedene direktive nije
mogao potpisati ni naelnik VK Halilovi. Meutim, on je u vrijeme kada
je organizirao operaciju Neretva 93 smatrao da ima ulogu da komanduje
jedinicama i da je kapacitet njegove uloge i njegovih nadlenosti u sistemu
140
komandovanja takav da moe donositi direktive. Kad je trebao da odgovara
za zloine koji su se u Grabovici dogodili u aktivnostima jedinica, Halilovi
je pred Hakim tribunalom brutalno lagao da on nije komandovao,
pripisujui ulogu komandovanja svojim saborcima, jer je na njih elio
da prenese svoju krivinu odgovornost za zloine u Grabovici i Uzdolu. S
obzirom da su direktive borbeni dokumenti koji se donose za dui period i
za angairanje itavih oruanih snaga ili najveih vojnih formacija unutar
oruanih snaga, uputanje Halilovia da donosi direktivu je odudaralo od
tih principa. Prvo, direktive koje je Halilovi potpisao odnosile su se na
relativno male vojne formacije ekvivalenta najvie do jedne manje divizije.
Veliina prostora koji je obuhvaen izvoenjem borbenih djejstava po
direktivama Halilovia je taktikih razmjera, a ne operativnih ili strategijskih.
Drugo, Halilovi je donio direktivu za krai period, samo za jednu vojnu
aktivnost za koju se unaprijed znalo da e trajati relativno kratko. Znai,
Halilovi je samo uo za direktive, ali on nije znao ta su glavne odrednice
takve vrste borbenih dokumenata. Halilovi se odluio da donese direktivu
jer se taj termin uklapao u njegove ambicije da bude priznat i poznat kao
vojskovoa koji je donosio direktive. U konkretnom sluaju priprema i
izvoenja operacije Neretva 93 Halilovi je sebe smatrao komandantom
nadleanim da donese dvije direktive. Nadlenost donoenja direktiva,
nareenja i zapovijesti nije samo pravo komandanta. Ta nadlenost je
velika odgovornost. Sefer Halilovi se smatrao da ima pravo donijeti i
jednu i drugu direktivu, ali kad je doao u situaciju da odgovara za zloine
u Grabovici i Uzdolu, onda se proglasio da nije imao ulogu komandovanja i
da on nema odgovornosti u vezi s tim, to je klasino kukaviko ponaanje.
Da se tokom aktivnosti koje su realizirane po njegovim direktivama
umjesto zloina dogodio bitan borbeni rezultat, onda Halilovia niko na
svijetu ne bi mogao odvojiti od zasluga u vezi s tim. On bi se neprekidno i
uporno pozivao na injenicu da je on, a ne komandant VK Rasim Deli ili
komandant 6. korpusa Salko Gui potpisao direktivu ijom provedbom je
postignut borbeni rezultat. Kad je doao u situaciju da odgovara za zloine
koji su u Grabovici i Uzdolu poinjeni tokom pripreme operacije Neretva
93, iako je sebe predstavljao glavnim autoritetom te operacije, Halilovi je
isticao da on nema komandne odgovornosti, jer su komandanti bili Rasim
Deli, Salko Gui, Ramiz Delali, Muan Topalovi ...
Postavljaju se pitanja: Zato Halilovi nije Direktivu predoio
komandantu Rasimu Deliu da je on potpie? Zato Halilovi, kad je ve
141
potpisao Direktivu, odbacuje od sebe odgovornost za zloine u Grabovici?
S obzirom da je donosio direktive i odluivao o borbenoj upotrebi jedinica,
zato Halilovi prebacuje svoju odgovornost na komandanta VK, Delia,
komandanta 6. korpusa, Guia, i druge ljude u sistemu komandovanja?
Odgovori na ova pitanja je slijedei: Halilovi je oekivao da e borbeno
djelovanje po direktivama koje je donio rezultirati oslobaanjem teritorija,
te da e po osnovu tih rezultata osigurati da bude vraen na najviu funkciju
u Armiji RBiH.
Prema Nereenju komandanta VK, Delia, od 30.08.1993. godine,
da se formira struni tim inspekcija radi kontrole poslova i zadataka
u zonama odgovornosti 4. i 6. K., Halilovi nije bio nadlean da donosi
direktive. Deli je svojim Nareenjem precizirao da struni tim inspekcija,
pored ostalog, ima zadatak da sagleda borbenu gotovost komandi i jedinica
i rukovodi borbenim djejstvima konkretno na terenu, da borbeno
upotrebljava snage i sredstva, da rjeava probleme svojim naredbama,
a da u sluaju radikalnih prijedloga ... obavezno konsultuje komandanta
Delia. Znai, komandant VK, Deli, nije dao ovlatenje Haliloviu da
donosi direktive. U smislu Naredbe komandanta VK, Delia, donoenje
direktiva je trebalo smatrati radikalnim prijedlogom, odnosno razlogom
koji obavezuje Halilovia de se konsultira sa komandantom Deliem.
Inae, termin konsultira je neprimjeren karakteru odnosa u vojsci izmeu
nadreenog i podreenog. Konsultacije unutar jednog sistema su oblik
komuniciranja u odnosima ravnih unutar jednog sistema ili u odnosima
izmeu predstavnika razliitih sistema, pri emu subjekti konsultiranja ne
moraju biti po nivou svojih funkcija ravni. Konsultacije podreenog
sa nadreenim se, u krajnjem, ne iskljuuju. Podreeni u vojsci izvjetava,
iznosi svoju ocjenu predmetnog problema i predlae mjere. Nadreeni o
tome daje svoj stav, odluuje, usmjerava, nareuje, koriguje ili potvruje
ocjene i prijedloge podreenog. Ako se u slobodnijoj interpretaciji sve to
moe podvesti pod termin konsultacija, onda to ne smeta u tekstu Naredbe
komandanta Rasima Delia o formiranju strunog tima inspekcije, ali
ipak primjena tog termina razvodnjava i remeti vojni, subordinirajui
karakter komuniciranja izmeu nadreenog i podreenog.
Uestvovati u rukovoenju znai djelovati u pogledu analiziranja,
procjenjivanja, poznavanja stanja, prijema izvjetaja, izvjetavanja i
obavjetavanja, predlaganja, donoenja odluka u okviru ve postojeih
odluka radi njihovog provoenja, kontrole provedbe odluka, planiranja,
142
koordinacije, predlaganja mjera za donoenje novih odluka u nadlenosti
komandanta ... Znai, u procesu rukovoenja mogu se donositi odluke,
nareenja i zapovijesti samo ako imaju smisao provedbe, odnosno
operacionalizacije ve postojeih odluka. Da je komandant VK, Deli,
donio Direktivu za 4. i 6. korpus, moglo se, ali nije uobiajeno da se odredi
struni tim inspekcija na ijem elu bi bio naelnik VK Halilovi, s
ciljem da se prati realizacija tako donesene direktive. Meutim, komandant
VK, Deli, nije donio direktive po kojima su borbeno angairane
jedinice kada je dolo do zloina nad Hrvatima u Grabovici. Da se radilo
po procedurama u sistemu komandovanja borbenim djejstvima, prije
poetka rada na pripremi Direktive za potpis od strane komandanta
Delia, Halilovi je trebao imati Delievu osnovnu zamisao ili ideju
za operaciju Neretva 93. itav rad na pripremi Direktive, za sve organe
koji u tome uestvuju, trebala je biti poznata osnovna zamisao ili ideja
komandanta Delia. Direktiva je trebala biti formalizirana i razraena
osnovna zamisao komandanta VK Delia. Ne samo da je ignorirao taj
princip rada koji mora biti zadovoljen u radu taba na pripremi direktiva,
Halilovi je u potpunosti ignorirao postojanje komandanta Delia, pa je
direktive nenadleno potpisao. Sasvim je drugo pitanje to je Deli svojim
Nareenjem dao ovlasti Haliloviu da djeluje u 4. i 6. korpusu: da donosi
svoje naredbe, da rukovodi, da odluuje o borbenoj upotrebi jedinica
i da rjeava kadrovsku problematiku. Halilovi je, ak i izvan tih velikih
ovlatenja, svojim direktivama obuhvatio jedinice 3. i 1. korpusa. To je bio
razlog vie da Halilovi ne pie direktive bez stavova u obliku osnovne
zamisli komandanta VK Delia, odnosno, u obliku njegove ideje za
operaciju. Angairanje snaga iz etiri od tadanjih ukupno est korpusa
Armije R BiH je bio poseban razlog, razlog vie da Halilovi ak i ne
pomilja o tome da je on, a ne komandant VK Deli nadlean da potpie
direktive.
Halilovi je, sasvim jasno, ispoljavao tendenciju svog
osamostaljivanja i neovisnog djelovanja u odnosu na komandanta VK
Rasima Delia. Naprijed navedeno o radu tabova i metodu komandovanja
i rukovoenja, Halilovi je dobro znao, s obzirom na svoje vojno
obrazovanje. Ako lino nije znao, s obzirom da je bio bez tabnih iskustava
iz bive JNA zato to je kao ofcir radio u niim taktikim jedinicama, taj
lini nedostatak je mogao ublaiti jer je u strunom timu inspekciji,
odnosno na IKM-u imao iskusne ofcire. Halilovi je kriv to nije koristio
143
njihova znanja i iskustva. lanovi strunog tima inspekcije, odnosno
IKM-a su bili blokirani ambijentom opasnih improvizacija od strane Sefera
Halilovia. Sistem komandovanja u Armiji RBiH je imao iste teorijske i
doktrinarne osnove kao to su bili u bivoj JNA.
Sutinski, sistem komandovanja u svakoj armiji se zasniva na opoj
teoriji upravljanja raznim sistemima. Opa teorijska naela upravljanja, kad
se primijene na prirodu funkcioniranja vojne organizacije, onda se dolazi
do doktrine komandovanja kao specifnog, vojnog sistema upravljanja.
Doktrinarnim stavovima, zapovijesti i direktive za borbena djejstva su
u bitnim pitanjima formalizirani dokumenti, jer se ofciri obuavaju i
treniraju ta treba da bude u prvoj, ta u drugoj, ta u treoj, ta u etvrtoj,
a ta u ostalim takama dokumenata koji se zovu direktiva ili zapovijest za
borbu.
Cjelina direktive i zapovijesti je, ustvari, razraena osnovna
zamisao ili ideja komandanta za borbena djejstva. Osnovna zamisao ili
ideja komandanta, razraena u obliku direktive ili zapovijesti ini cjelinu
komandantove odluke za odreenu borbenu operaciju. Ovo objanjenje
je nuno, zato to se Halilovi posluio znanjima koja je imao o formi u
kojoj se piu direktive i zapovijesti za borbu. Uputstvom za rad komandi
i tabova, Centar visokih vojnih kola JNA, 1983. godine, na strani 204.
je navedeno da su forma i oblik borbenih dokumenata za komandovanje,
izvetavanje i obavetavanje, u naelu, propisani ... U istom Uputstvu,
na strani 69. je navedeno: Zapovijestima se kategoriki i naredbodavno
izraava odluka komandanta i konkretno, jasno i nedvosmisleno postavljaju
zadaci potinjenim. Njima se slue sve komande. Zapovijest za borbu,
naelno, sadri: - podatke o neprijatelju; - zadatak jedinice, njena ojaanja i
podrku od strane pretpostavljenog: podatke o susjedima i granice sa njima,
i odluku komandanta.
Takom 1. standardizirane forme tih dokumenata iznose se
glavni elementi o neprijatelju: ranija djejstva; aktuelni raspored; zakljuci
iz procjene o mogunostima i planovima djejstva ... Halilovi je u svojoj
direktivi, u strunom smislu vrlo turo, a u politikom smislu vrlo tetno
iznio podatke i zakljuke iz procjene o neprijatelju. Umjesto da u okviru
prve take kao njen naslov, navede: 1. SNAGE AGRESORA:, Sefer
Halilovi je kao naslov prve take naveo: 1. USTAE:. Snage agresora
neprijateljske snage su bile Hrvatska vojska (HV) u ijem je sastavu bilo
Hrvatsko vijee obrane (HVO). Armija RBiH se branila od agresora ije su
144
oruane snage imale svoje ofcijelno ime naziv, a termin ustae se moe
uzeti kao aspekt ideolokog predznaka agresije. Tano je da je ustaka
ideologija bila predznak agresije na RBiH od strane R Hrvatske, ali je to
sasvim drugo pitanje. Da je komandir ete u svojoj zapovijesti za borbu
napravio takvu improvizaciju, to bi se moglo tolerirati, ali u dokumentu sa
najvieg stratekog nivoa, kao to je direktiva, trebalo je u strunom smislu
mnogo bolje, a u politikom smislu odgovornije i jasnije iznijeti podatke i
procjenu o neprijatelju, te izraziti da se drava Bosna i Hercegovina brani
od konkretnog agresora. S obzirom da je donosio direktive sa stratekog
nivoa komandovanja, Halilovi je u taci 1. neopravdano izostavio dijelove
oruanih snaga pod kontrolom Miloevievog reima, takozvane SR
Jugoslavije, koje su izvodile borbena djejstva u zoni operacije Neretva 93,
a mogle su ispoljiti utjecaj na tok i rezultate operacije. Direktiva obuhvata
neprijateljske snage agresora na plioj dubini njegove odbrane, a ne daju
se podaci o neprijatelju za cijelu, planiranu dubinu operacije Neretva
93, odnosno za deblokadu Mostara, a zatim za izbijanje do Neuma,
kako je cilj operacije predstavljan ak i putem medija i kroz razgovore sa
borcima tokom priprema operacije. Prema tome, Sefer Halilovi, potpisnik
direktiva u kojima su podaci i zakljuci iz procjene neprijatelja tako slabo
predstavljeni, moe smatrati da je u vojno-strunom smislu nesposoban
za ulogu komandovanja i rukovoenja, uope, a posebno u borbenim
djejstvima.
Takom 2. standardizirane forme dokumenata, poznatih kao
direktive ili zapovijesti za borbena djejstva, predstavljaju se podaci o svojim
snagama, (2. NAE SNAGE:), odnosno o snagama koje su pod komandom
dotinog komandanta koji donosi direktivu ili zapovijest za borbu.
Halilovi je i u ovom dijelu svojih direktiva za operacije, septembra 1993.
godine, kada su poinjeni zloini nad Hrvatima u Grabovici, predstavio
sebe kao vrlo konfuznu, u strunom smislu nekompetentnu osobu, ije
se neznanje ili povran prilaz ozbiljnim pitanjima organiziranja borbenih
djejstava, moe smatrati uzrokom slabih borbenih rezultata i niskog nivoa
organiziranosti za aktivnosti koje, po svojoj prirodi, podrazumijevaju visok
stupanj strunosti, reda, discipline ... Ako bi Halilovi, naknadno poslije
rata, po drugi put proao odgovarajue vojno kolovanje i obrazovao se po
pitanjima rukovoenja i komandovanja, pa se zatim stavio u situaciju da
prema sadraju taaka 2. direktiva koje je donio u pripremama operacije
JUG 93 i operacije NERETVA 93, sam odgovori na pitanje - kakve su
145
bile posljedice njegovih nesposobnosti septembra 1993. godine, on bi samo
prema sadraju taaka 2. tih direktiva za sebe mogao rei da je svojim
neznanjem uzrokovao haotine odnose u sistemu komandovanja. Prema
haotinom sadraju druge take u obje direktive - za operaciju JUG 93
i operaciju NERETVA 93, moe se pretpostaviti da Halilovi nije imao
vremena za kreativni dio posla i da je taj dio svojih obaveza obavljao
previe nabrzinu, improvizirano, nejasno, zbunjujue. Ipak je vano istai
da se Halilovi i tim dijelom svojih direktiva potvrdio kao drastino
nekompetentan, odnosno kao neznalica, improvizator i proizvoa
haotinog stanja i odnosa u sistemu komandovanja i rukovoenja. Pod
naslovom: 2. NAE SNAGE, Halilovi je za operaciju JUG 93 naveo
dijelove iz etiri korpusa Armije R BiH - 1., 3., 4. i 6. korpusa, a za operaciju
NERETVA 93 dijelove iz dva korpusa 4. i 6. korpusa, odnosno etiri
korpusa ako se ima u vidu da dijelove 1. korpusa navodi u okviru dijelova
4. korpusa, a 3. korpus eksplicitno ne pominje, ali navodi OG ZAPAD.
Za operaciju JUG 93., Halilovi je u drugoj taci, pod naslovom:
2. NAE SNAGE: naveo: a) dijelove 3. korpusa OG ZAPAD (dio 307.
mtbr, 1. sam. bat. i 317. bbr); b) dijelove 6. korpusa Samostalni prozorski
bataljon, bataljon Sutjeska iz 82. foanske brigade; 44. bbr i 45. bbr; c)
dijelove 4. korpusa bataljon Drenica, Odred specijalne namjene G
VK Zulfkar; d) dijelove 1. korpusa ukupne jaine oko 1.000 boraca, ali
ne navodei konkretno jedinice.
Za operaciju NERETVA 93, Halilovi je u drugoj taci, pod
naslovom: NAE SNAGE:, naveo: a) dijelove 6. korpusa 317. bbr,
Samostalni prozorski bataljon, bataljon Sutjeska iz 82. foanske brigade,
44. bbr i 45. bbr; b) dijelove 4. korpusa - bataljon Drenica, Specijalni
odred Zulfkar, dijelovi 1. korpusa ukupne jaine oko 160 boraca; c) OG
ZAPAD; d) Sredstva podrke 22 minobacaa 82 mm, 18 minobacaa
120 mm, topova 76 mm 3, haubica 4, samohotka tenk 3, raketni lanser 5.
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 20).
Interesantno, Halilovi svojom Direktivom za operaciju Neretva
93 u taci drugoj, pod naslovom: 2. NAE SNAGE, dijelove 1. korpusa
pominje u okviru nabrajanja dijelova 4. korpusa, a 3. korpus ne pominje
uope, ali istie da u 2. NAE SNAGE spada OG ZAPAD za koju se zna
da je bila u sastavu 3. korpusa.
Ako je direktivu donio u nadlenosti naelnika taba Vrhovne
komande, Halilovi je pod naslovom 2. NAE SNAGE: trebao tretirati
146
korpuse u cjelini, a ne samo njihove dijelove. Kad Halilovi iz korpusa
izdvaja dijelove u sastav 2. NAIH SNAGA, onda se to moe smatrati
oblikom pretpotinjavanja pojedinih dijelova iz navedenih korpusa
pod njegovu komandu. Pretpotinjavanjem dijelova iz vie korpusa pod
svoju komandu, Halilovi je komandante korpusa iz kojih je pojedine
dijelove pretpotinio sebi da im komanduje, udaljio od neposredne
odgovornosti za stanje tih jedinica nakon pretpotinjavanja, za njihovu
borbenu upotrebu, za rezultate i probleme u vezi njihove borbene upotrebe
i njihovog cjelokupnog ivota i rada nakon pretpotinjavanja.
Pred Hakim tribunalom, tokom unakrsnog ispitivanja, Salko
Gui, bivi komandant 6. korpusa Armije R BiH, je upitan o detaljima
pretpotinjavanja. On je rekao da ne zna za dokumenta, odnosno,
naredbe o pretpotinjavanju jedinica iz njegovog korpusa pod komandu
Halilovia. Nije ukazao da se sadraj taaka pod 2. u direktivama za
operacije JUG 93 i NERETVA 93 trebaju tretirati kao oblik nareivanja
za pretpotinjavanje dijelova, odnosno jedinica iz vie korpusa pod
komandu Halilovia. To je vrlo jasan dokaz da je Halilovi naredio da se
jedinice iz etiri razna korpusa stavljaju pod njegovu komandu. to sadraj
i sutina napisanog u takama pod 2. pomenutih direktiva nije i formalno
pokrivena primjenom termina pretpotinjavanje, to uope ne mijenja ni
funkcionalne posljedice koje su stvarno nastale u jedinicama, ni moguu
pravnu kvalifkaciju, ako je to predmet razmatranja u vezi odgovornosti za
zloine u Grabovici.
Takom 3. standardizirane forme dokumenata poznatih kao
direktive ili zapovijesti za borbena djejstva, predstavljaju se podaci o snagama
susjeda. U treim takama, pod naslovom: 3. SUSJEDI: u direktivama
za operacije JUG 93 i NERETVA 93, navedeno je da su snage OG
Krajina iz sastava 3. korpusa desni susjed, a da su lijevi susjed snage
4. korpusa. U vezi s tim, postavlja se pitanje - ta je i ko je Halilovi kao
donosilac tih direktiva. Ako je direktive donosio kao NAELNIK TABA
VK OS, kako pie iznad njegovog potpisa na kraju obje direktive, onda je
jasno da se snage 3. korpusa i snage 4. korpusa, od strane VK nikako ne
mogu tretirati ni kao desni ni kao lijevi susjed, iz prostog razloga jer su
3. korpus i 4. korpus na direktnoj vezi komandovanja od strane VK kao
i ostali korpusi. To indicira da je Halilovi, kao naelnik VK, dok je bio
na elu strunog tima inspekcije, odnosno IKM-a donosio direktive sa
pozicije komandanta 6. korpusa, pa je ispalo da su ostali korpusi njegovi
147
susjedi. Navedeni korpusi jesu susjedi za 6. korpus, ali nisu niti mogu
biti za VK gdje je situirana uloga Halilovia kao naelnika VK. Ako se
osjeao da djeluje sa nivoa VK, na elu strunog tima inspekcije kao
prvi starjeina na IKM VK, onda je sve jedinice Armije R BiH i policije
MUP-a RBiH trebao razmatrati u taci pod naslovom: 2. NAE SNAGE:,
a ne u taci pod naslovom: 3. SUSJEDI: Komandant 6. korpusa je za snage
3. korpusa i snage 4. korpusa mogao rei i napisati da su susjedi njegovog
6. korpusa. Sa pozicije i nivoa VK to se nije smjelo tako tretirati. To se
moglo samo u uslovima unoenja haosa u sistem komandovanja. Kako
se dublje ulazi u strunu analizu obje direktive koje je donio Halilovi,
sve se vie i vie potvruje teza da je on, dok je bio na funkciji naelnika
VK, do dolaska i nakon dolaska Delia na dunost komandanta VK, bio
proizvoa haotinog stanja i nereda u sistemu komandovanja.
Takom 4. standardizirane forme dokumenata, poznatih kao
direktive ili zapovijesti za borbena djejstva, prezentira se osnovna zamisao,
ideja ili esencija odluke komandanta za odreenu borbenu operaciju.
Sadraj tog dijela direktive ili zapovijesti za borbu se iznosi pod naslovom:
4. ODLUKA: ili 4. ODLUIO SAM:. Niko osim komandanta nema
nadlenost da donese osnovnu zamisao - odluku koja se ugrauje u
taku 4. direktive ili zapovijesti za borbena djejstva. Taj dio direktive
ili zapovijesti za borbu je esencijalni dio u procesu pripreme, donoenja
direktive ili zapovijeti, a zatim, po donesenoj odluci, to je esencijalni dio na
osnovu koga se dalje planiraju i izvode borbena djejstva. Prije donoenja
komandantove osnovne zamisli, svi organi komande i taba rade slijedee:
procjenjuju, analiziraju i predlau komandantu ono to smatraju da je
bitno za komandanta da ima u vidu pri donoenju svoje osnovne zamisli
odluke, zapovijesti, direktive. Neoborive injenice da je Halilovi, za
relativno kratko vrijeme rada na pripremi i organizaciji borbenih djejstava
u operacijama NERETVA 93 i JUG 93 donio dvije direktive i unutar njih
pod takama 4. defnirao svoje osnovne zamisli ideje za te operacije,
potvruje da je on sebe smatrao komandantom. Ustvari, Halilovi je tokom
septembra 1993. godine smatrao da po svojoj ulozi u sistemu komandovanja
ima nadlenost u kapacitetu da moe oblikovati i donositi svoju osnovnu
zamisao ili ideju za borbena djejstva (borbenu upotrebu jedinica), te
dodjelom zadataka jedinicama pokrenuti raspoloive borbene snage pod
svojom komandom da se njegova ideja osnovna zamisao i ostvari.
Znai, ovdje se ne radi o tome da su postojale bilo ije osnovne zamisli
148
ili ideje za operacije JUG 93 i NERETVA 93 osim osnovnih zamisli
(ideja) Halilovia po kojima su stvarno organizirane i izvedene navedene
operacije. Za te operacije nisu uope postojale osnovne zamisli ili ideje
od strane komandanta VK Delia, niti od strane komandanta 6. korpusa
Guia. Pred tim injenicama, koje su najbolje poznate upravo Haliloviu,
ogromno je udo kako on ima obraza da pred Hakim tribunalom insistira
da se njegove brutalne lai predstave kao istinite prie. Na takvoj upornosti
u laganju i falsifciranju, Haliloviu bi mogli pozavidjeti svi laovi koji
postoje na zemaljskoj kugli i koji su bilo kada postojali otkako postoji
ljudska historija. Struktura i elementi borbenog poretka Armije R BiH
su bili nadlenost Vrhovne komande i komandanta VK Delia. Istureno
Komandno mjesto (IKM) VK je elemenat borbenog poretka. Njegovu
lokaciju odreuje komandant VK. Meutim, u taci 4. - 4. ODLUIO
SAM:, svojih direktiva, Halilovi se uputa da on odredi da struni tim
inspekcija, na elu s njim, ini IKM VK i odreuje njegovu lokaciju
u Jablanici. Halilovi je komandovao sa IKM. Niko drugi, osim u sluaju
da je na IKM doao komandant VK Deli, nije mogao komandovati
sa IKM. Ulogom Halilovia da komanduje sa IKM osiguran je princip
neprekidnosti komandovanja, jer ni jednog trenutka nije smjelo biti bez
da se sa IKM mogu donositi odluke. Postavljanjem IKM u Jablanici, na
elu sa Haliloviem, je znailo da sve jedinice dostavljaju izvjetaje upravo
Seferu Haliloviu i da sve jedinice od Sefera Halilovia dobijaju stavove,
nareenje, zapovijesti. U uslovima borbenih djejstava je vano da brzina
izvjetavanja prema nadreenima i brzina odgovora na izvjetaje prema
podreenima bude to pravovremenija. Upravo to, Halilovi je osigurao
uspostavom IKM u Jablanici. Potrebnu operativnost u tom pogledu nije
mogao osigurati komandujui iz Sarajeva. Pod istom vrlo nestruno
defniranom takom ODLUIO SAM:, Halilovi odreuje krajnji cilj
operacije Neretva 93 da se oslobode Mostar i Prozor.
U vezi s tim, u narednoj taci 5. - ZADACI JEDINICA: on
postavlja mnogo plie zadatke, pa se ne vidi kako je on zamislio da se
ostvari njegova odluka u pogledu oslobaanja Mostara i Prozora. Izmeu
ostalog, i zato se Direktiva moe ocijeniti konfuznom, jer, ak ni sadraji
taaka koje su jedna do druge ne komuniciraju jedna s drugom. O
realnosti odluke Halilovia da oslobodi Prozor i Mostar je potrebna
posebna struna analiza, ali je oito da je kvalitet komandovanja kao
jedna od najvanijih strana borbenih mogunosti, bar to se tie strunih
149
sposobnosti Halilovia, bio daleko ispod postavljenog cilja da se oslobode
Mostar i Prozor. Takom 5. standardizirane forme dokumenata poznatih
kao direktive ili zapovijesti za borbena djejstva, pod naslovom: 5. ZADACI
JEDINICA: postavljaju se borbeni zadaci svakoj od jedinica nevedenih u
okviru take 2. NAE SNAGE:. Usljed strunih propusta koje je Halilovi
ispoljio u tretiranju naih snaga i susjeda, uslijedilo je da se takama
5 direktiva pod naslovom: 5. ZADACI JEDINICA: ne postavljaju
nikakvi zadaci komandantima, odnosno komandama 1., 3., 4. i 6. korpusa.
On je, zaobilazei komande i komandante tih korpusa, postavljao zadatke
direktno jedinicama tih korpusa koje su uestvovale u operacijama JUG
93 i NERETVA 93. Naprimjer, zaobiao je komandanta 3. korpusa
Envera Hadihasanovia, stupio u kontakt sa komandantom OG Zapad
Selmom Cikotiem, odravao s njim sastanke i direktno njemu postavljao
borbene zadatke za jedinice OG Zapad iz sastava 3. korpusa. Temeljni
principi komandovanja i rukovoenja su princip jednostarjeinstva i
princip subordinacije. Ko ne potuje te principe ini disciplinsku greku,
disciplinski prestup ili krivino djelo, mogue ak i krivino djelo sa
karakterom izdaje, zavjere. Ignorirajui te principe Halilovi je zadatke
jedinicama OG Zapad postavljao direktno preko komandanta Selme
Cikotia, zaobilazei komandanta 3. korpusa. Tako, naprimjer, u Prevodu
Presude Hakog tribunala Seferu Haliloviu, 16.11.2005. godine, na strani
123., navedeno je: Operativna grupa Zapad krenula je u borbu u skladu
sa planovima i nareenjima sastavljenim na sastanku u Dobrom Polju 5.
septembra ... Selmo Cikoti je nekoliko narednih dana slao izvjetaje Seferu
Haliloviu i lanovima IKM-a. Borbeni izvjetaji su naroito osjetljivog
karaktera i nikada se ne dostavljaju onome ko ne komanduje. Da je
operacijom komandovao komandant 6. korpusa Gui, onda bi se on
pojavljivao u ulozi postavljanja zadataka komandantu OG Zapad Selmi
Cikotiu, koji bi u tom sluaju slao izvjetaje Guiu. Meutim, stvarno
se dogodilo da Halilovi postavlja zadatke i prima izvjetaje o realiziranju
postavljenih zadataka.
Komandujui jedinicama 3. korpusa, Halilovi je zaobiao, odnosno
ignorirao komandanta tog korpusa i svojim Nareenjem od 15.09.1993.
godine. Tim Nareenjem Halilovi je regulirao najosjetljivija organizacijska
pitanja koordinacije i objedinjavanja dejstava na prostoru Gornjeg Vakufa
i Prozora, istiui: za komandanta pravca odreujem komandanta 317.
bbr Zejnilagi Envera. Reguliranje takvih pitanja pripada samo onome
150
ko komanduje. Niko ko nema ulogu komandovanja ne smije se uputati u
reguliranje takvih organizacijskih pitanja. Halilovi je to inio zato to je
znao da e se njegove naredbe, u vezi s tim, efektivno realizirati.
Direktivom za operaciju NERETVA 93, zaobilazei i ignorirajui
komandante korpusa, Halilovi je neposredno postavio zadatke slijedeim
jedinicama: 45. brdskoj brigadi; 317. brdskoj brigadi ojaanoj sa
Samostalnim bataljonom Prozor, bataljonom Sutjeska i 1/45. brdske
brigade; 45. brdskoj brigadi (-1), odnosno bez jednog bataljona; 44.
brdskoj brigadi; Specijalnom odredu Zulfkar ojaanim sa Drenikim
bataljonom i dijelovima 1. korpusa (2. Samostalnim bataljonom, 1-1/9
mtbr i 1-2/10 bbr).
Direktivom za operaciju JUG 93, zaobilazei i ignorirajui
komandante korpusa, Sefer Halilovi je neposredno postavio zadatke
slijedeim jedinicama: Operativnoj grupi (OG) Zapad; Samostalnom
bataljonu Prozor; 45. brdskoj brigadi; 1./47. brdske brigade, odnosno 1.
bataljonu 47. brdske brigade; Specijalnom odredu Zulfkar ojaanom sa
1. i 2./1. korpusa.
Prema sadraju obje direktive, komandanti naprijed navedenih
jedinica su bili na direktnoj vezi komandovanja od strane Halilovia.
injenica da je u takama 5. svojih direktiva neposredno postavio zadatke
navedenim jedinicama, argumentira da je Halilovi na taj nain ostvarivao
ulogu komandovanja naprijed navedenim jedinicama preko njihovih
komandanata. Da su tim jedinicama komandovali komandanti korpusa
u ijem su organskom sastavu bile, onda niko drugi osim komandanata
korpusa, pa ni Halilovi, ne bi takama 5. svojih direktiva i zapovijesti
njima postavljao zadatke. Borbene zadatke u okviru take 5. svojih
zapovijesti za borbu ili svojim direktivama za borbu, postavljaju linosti
koje komanduju. U konkretnoj situaciji naprijed navedenim jedinicama
je komandovao Halilovi. To samo po sebi, u krajnjem, i nije problem.
Problem je u injenici to je Halilovi pred Hakim tribunalom brutalno
lagao da nije on komandovao nego da je navedenim jedinicama neposredno
komandovao Gui, prebacujui na njega svoju odgovornost za zloine nad
Hrvatima u Grabovici i Uzdolu. Ta brutalna la je izraz velikog kukaviluka
Sefera Halilovia. To je brutalno ignoriranje kljunih faktora u sistemu
komandovanja. Ignoriranje komande korpusa od strane Halilovia na tako
brutalan nain namee pitanje - da li je uzrok tome niska vojno-struna
osposobljenost ili neka druga namjera izazivanja haosa i ruenja sistema
151
komandovanja u cjelini.
Prelamanje kime sistemu komandovanja u Armiji R BiH, upravo na
nivou komandi korpusa, prema direktivama Sefera Halilovia za operacije
JUG 93 i NERETVA 93 je bilo vrlo opasno podrivanje koje je prijetilo
katastrofalnim posljedicama za odbranu i sudbinu BiH. Bilo bi normalno
da je Halilovi takama 5. obje direktive postavio zadatke svakom od
navedenih korpusa posebno, ali to nije uinjeno, ime su, na tetu ciljeva
operacije eliminirani utjecaji i odgovornost komandi i komandanata 1.,
3., 4. i 6. korpusa. S obzirom da su na taj nain eliminirane komande i
komandanti korpusa, trebalo je bar donijeti naredbu o tome da se sve
jedinice koje su obuhvaene operacijom NERETVA 93 i operacijom JUG
93 pretpotinjavaju i stavljaju na direktnu vezu komandovanja VK, to
bi bio radikalan organizacijski zahvat. Iako bi i to bila neka vrsta haosa,
ak i to bi bio manji haos od onog kakav se indicira sadrajima pomenutih
direktiva donesenih od strane Sefera Halilovia. Iako nije bilo posebne
naredbe za pretpotinjavanje korpusnih jedinica da im se direktno
komanduje sa IKM VK od strane Sefera Halilovia, sadraji obje direktive
(take 2., 3., 4. i 5) jasno su nalagale pretpotinjavanje korpusnih
jedinica da im se neposredno, mimo komandi korpusa komanduje sa nivoa
VK od strane Sefera Halilovia.
U zakljucima Pretresnog vijea Hakog tribunala, prema Prevodu
Presude Hakog tribunala Seferu Haliloviu, 16.11.2005. godine, na strani
139. je, pored oslaog, navedeno da su u borbenim zapovijestima Zulfkara
Alipage i Komande 6. korpusa iz Dobrog Polja, od 11. septembra, navedeni
pravci napada ABiH, ali da u dokazima nema ranijeg nareenja Sefera
Halilovia za poetak borbenih dejstava na tom pravcu. Taj zakljuak
Pretresnog vijea upuuje na znaaj direktiva koje su pripremili lanovi
IKM, na elu sa Haliloviem, posebno na znaaj take 5. u obje direktive,
jer je u njima sadrano upravo ono to Pretresno vijee istie da nedostaje.
Prema tome, zapovijestima Zulfkara Alipage je prethodila direktiva
Sefera Halilovia, ali je taj dokumenat sakriven od istranih organa Hakog
tribunala. Prikrivanje je realizirano po planu Sefera Halilovia, koji je
djelovao s ciljem, da po svaku cijenu prikrije svoju odgovornost za zloine
nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, odnosno da tu svoju odgovornost
kukaviki prebaci na svoje saborce.
Takama 6., pod naslovom: 6. OBEZBJEENJE BORBENIH
DEJSTAVA, u obje svoje direktive Sefer Halilovi je regulirao pitanja
152
izvianja, bezbjednosnog obezbjeenja, moralnog obezbjeenja, mjere
ABHO, ininjerijsko i logistiko obezbjeenje (tehniko, intendantsko,
sanitetsko, veterinarsko). Vrlo nestruno je postavio mjere bezbjednosti u
okviru kojih je naredio: ...U zoni napada oistiti prostor od sumnjivih lica
... Ako je ta klauzula Halilovievih direktiva u njenoj provedbi od strane
dovedenih jedinica iz Sarajeva u rejon Grabovice povezana sa njihovim
moguim stavom da su Hrvati, mjetani Grabovice sumnjiva lica i da su
povezani sa neprijateljskom vojskom, onda je opravdano zakljuiti da je
Halilovi naprijed citiranim sadrajem svojih direktiva otvorio mogunost
da se oisti selo Grabovica od sumnjivih lica i da su tako uslijedili zloini
nad mjetanima, Hrvatima Grabovice. Zato je odredba stav Halilovia u
obje direktive da se u zoni napada oisti prostor od sumnjivih lica nestruna i
potpuno suprotstavljena potrebi reguliranja mjera bezbjednosti u borbenim
djejstvima? Prvo, zato to u procjeni neprijatelja u sadraju taaka pod 1.
obje direktive Halilovia nema ni rijei o prisustvu sumnjivih lica unutar
borbenog rasporeda naih snaga. Drugo, zato to se borbenim direktivama
i zapovijestima obavezno reguliraju pitanja zatite civilnog stanovnitva i
raznih objekata u zoni izvoenja operacije. Halilovi je morao osigurati da
se procjenom bezbjednosne situacije predvide mogui problemi za civilno
stanovnitvo, a posebno za civile Hrvate u Grabovici i ire u cijeloj zoni
operacije. Halilovi je morao osigurati da se poduzmu mjere zatite civila,
pored ostalog i time to je trebao u svojim direktivama navesti obavezu
boraca, komandira i komandanata da zatite civile, ne samo one koji su
unutar poetnog rasporeda naih snaga nego i civila na teritoriju gdje
dolaze nae snage prilikom napredovanja, potiskivanjem neprijatelja u
dubinu prema jugu i zapadu, odnosno prema Prozoru, Mostaru i Neumu.
Ako su pripadnici Armije R BiH, koje je Halilovi doveo iz Sarajeva, poinili
zloine nad Hrvatima u Grabovici selu unutar rasporeda naih snaga,
onda se opravdano moe posumnjati da bi upravo iste osobe poinile
jo vee zloine nad Hrvatima u mjestima koja su bila unutar rasporeda
HVO-a da je operacija u pogledu oslobaanja teritorija bila uspjena. U
tom smislu neuspjeh operacije NERETVA 93 treba smatrati pravom
sreom, jer je tako naa Armija spaena od jo vee mrlje na njenoj estitoj,
velianstvenoj i pravednoj borbi. Nita, ak ni uspjeh koga bi eventualno
postigla Armija RBiH pod komandom Halilovia, nije mogao biti ist jer
je Halilovi, svojim prljavim motivima dovodio u pitanje najvanije ope,
moralne, patriotske i politike vrijednosti odbrane BiH.
153
Takom 7., pod naslovom: 7. KOMANDOVANJE I VEZA,
Halilovi je u obje svoje direktive regulirao pitanja rasporeda IKM VK
OS u Jablanici, zatim pitanja organiziranja sistema veze inim, radio
i kurirskim putem i pitanja izvjetavanja: Izvjetaje mi dostavljati: o
gotovosti za napad, o izvrenju blieg i slijedeeg zadatka, kao i svakog dana
do 20.00 sati sa stanjem u 18.00 sati. Znai, svojim direktivama, Halilovi
nije regulirao da se izvjetaji dostavljaju komandantu 6. korpusa Guiu
ili komandantu VK Deliu, ali je pred Hakim tribunalom bio uporan da
dokae da su izvjetaji o pripremama i izvoenju operacije Neretva 93 i
Jug 93 ili prema Guiu. To je bila apsolutna la Halilovia u nizu mnogih
drugih brutalnih lai izreenih od strane njega pred Hakim tribunalom.
Brutalnim laima, Halilovi je podmetao svoju odgovornost svojim
saborcima. Ako se uporede izjave Halilovia o pitanjima izvjetavanja
izreene pred Hakim tribunalom i sadraj naprijed citiranog dijela iz
taaka 7. obje direktive Halilovia, onda se dolazi do argumentiranog
zakljuka da je Halilovi velika, bestidna, prljava kukavica i nita vie. Da je
Halilovi pred Hakim tribunalom rekao istinu: Da, ja sam komandovao.
Da, mene su izvjetavali..., onda bi se, umjesto to mu se s nelagodom kae
da je kukavica, radosno moglo rei da je estit, dostojanstven, moralan i
karakteran ovjek. (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi -
Prilog broj 20).
Seferovo prebacivanje odgovornosti za zloine
sa sebe na svoje nadreene i podreene:
Sefer Halilovi je pred Hakim tribunalom sa sebe na svoje
saborce prebacivao komandnu odgovornost za nesankcioniranje
zloina. Samo etiri dana prije svog Nareenja, od 06.09.1993. godine, o
pretpotinjavanju, Halilovi je 02.09.1993., svojim Nereenjem str. pov.
broj 01/563-1-3/93, jedinicu Zulfkar tretirao kao Odred. Ubrzo zatim,
bez odobrenja komandanta VK, Delia, Halilovi je nareenjem od
06.09.1993. istu tu jedinicu tretirao da je Izviako-diverzantska brigada
Zulfkar. Imajui u vidu da je organizacijsko-formacijska struktura vojske
bila u nadlenosti Vrhovne komande Predsjednitva R BiH, prema
naprijed navedenom, vidi se u kojoj mjeri je Halilovi bio samovoljan
ignorirajui svoje nadreene. Ustvari, to je jedan u nizu sluajeva kojima se
potvruje njegova samovolja i ignorantski odnos prema svom nadreenom
komandantu Deliu. Nareenje str. pov. br. 01/563-1-3/93, od 02.09.1993.
godine o pretpotinjavanju Handar divizije i Odreda Silver Fox u
154
sastav Odreda Zulfkar je dokaz da je Sefer Halilovi lino i efektivno
bio glavni faktor komandovanja jedinicama u operacijama Neretva 93
i Jug 93. Da je tim operacijama komandovao komandant 6. korpusa
Gui, na kojeg je Halilovi pred Hakim tribunalom sa sebe prebacivao
svoju krivnju, onda bi Gui, a ne Halilovi, donio nareenje kojim se
reguliraju pitanja grupisanja i pretpotinjavanja jedinica u okviru korpusa,
jer ta pitanja regulira samo onaj ko komanduje. Halilovi je pred Hakim
tribunalom tumaio da su Zulfkar Alipago i Salko Gui odgovorni za
zloine u Grabovici, a da je za zloine u Uzdolu, pored Guia, odgovoran
i komandant Prozorskog bataljona Enver Buza. Uporite za svoju tezu
da je Zulfkar Alipago odgovoran za zloine u Grabovici, Haliloviu je
vjerovatno bila njegova Naredba po kojoj su jedinice iz 1. korpusa (dijelovi
9. i 10. brigade) bile pretpotinjene odredu Zulfkar. U vezi s tim bilo bi
interesantno sagledati kako je Haki tribunal izveo zakljuak da Halilovi
nije imao komandnu ulogu, ako bi se prihvatila teza da je za zloine
odgovoran onaj ko je postupao upravo po njegovim naredbama. Ispalo bi
da komandnu odgovornost imaju samo oni komandanti koji izvravaju
naredbe, a da te odgovornosti nemaju oni koji izdaju naredbe.
Halilovi je znao da je odgovoran za zloine odmah nakon to su
se isti dogodili, a to zna i sada. Upravo zato je pokuao preutati, prikriti
injenice o zloinima i nije poduzimao nita da se bilo ko sankcionira. On
se tek pred Hakim tribunalom sjetio da su Zulfkar, Gui ... a ne on krivi.
Kad je tako mislio, to ih nije sankcionirao odmah nakon to su se zloini
dogodili. Nije, iz prostog razloga to je on, i pred njima i pred sobom i pred
zakonom kriv to su se dogodili zloini.
Ustvari, prave namjere za prikrivanje svoje odgovornosti Halilovi
je pokazao sadrajem svog izvjetaja za operaciju Neretva 93, od
20.09.1993. godine, u kome nije ni jedne jedine rijei naveo o zloinima u
Grabovici i Uzdolu, iako su to bili najvaniji dogaaji koji su morali biti u
prioritetu izvjetavanja. Komandantsku ulogu Halilovia i njegovo laganje
pred Hakim tribunalom da nije on komandovao, nego da su komandovali
Zulfkar Alipago i Salko Gusi, potvruje naoko sitan detalj u sadraju
Halilovieve Naredbe, od 06.09.1993. godine, za pretpotinjavanje naprijed
navedenih jedinica u sastav Specijalnog odreda za posebne namjene
(SOPN) Zulfkar. Sa IKM u Jablanici, Halilovi nareuje da Komanda
6. korpusa preda jedinici Zulfkar 6 (est) induktorskih telefona i 6 (est)
kalemova PTK kabla.
155
Da je Gui komandovao jedinicama u tim operacijama, on bi lino,
a ne Halilovi regulirao da njegova Komanda preda jedinici Zulfkar 6
(est) induktorskih telefona i 6 (est) kalemova PTK kabla. To potvruje da
je Halilovi, komandujui jedinicama, ulazio u detalje kao to je predaja
jedinici Zulfkar 6 (est) induktorskih telefona i 6 (est) kalemova PTK
kabla.
135
Prema tome, ako Halilovi izvan svoje komandantske pozicije
nije ostavljao tako sitan detalj, ne dozvoljavajui da ga regulie komandant
Gui, adekvatno tome, jasno je da je Halilovi u vanijim pitanjima
borbenog angairanja jedinica jo radikalnije udaljio Guia od njegove
komandantske uloge, a sebe stavljao u komandantsku ulogu. injenica,
da je Halilovi nareivao Guiu preraspodjelu formacijskih materijalnih
sredstava, potvruje da je efektivno komandovao. Niko, ko nema kapacitet
efektivne komandantske kontrole, ne moe nareivati pretpotinjavanje
jedinica i preraspodjelu materijalno - tehnikih sredstava iz jedne u druge
jedinice, iz jednostavnog razloga to su to bitna pitanja koja se tiu borbene
spremnosti i borbene upotrebe.
Halilovi je istaknutim Nareenjem, od 06.09.1993. godine, postavio
zadatak da komandant jedinice Zulfkar (Nihad Bojadi) sa direktorom
Hidroelektrana na Neretvi regulira vrijeme i nain putanja nivoa vode iz
jezera HE Salakovac, to je jedno od bitnih pitanja u izvrenju narednog
zadatka.
136
Postavljajui taj zadatak, Halilovi je ignorantski zaobiao
komandante 6. i 4. korpusa, Salku Guia i Arifa Paalia. S obzirom
da se prostor na koga se odnose posljedice putanja vode iz jezera HE
Salakovac nalazi izvan zone odgovornosti odreda Zulfkar, zahvatajui
zone odgovornosti 6. i 4. korpusa, Halilovi je to pitanje trebao rjeavati u
VK, sa IKM u Jablanici ili, pak, u Komandi 6. korpusa, uz koordinaciju sa
Komandom 4. korpusa.
Formiranje OG Sjever 2:
Poetkom septembra 1993. godine, uslijedile su aktivnosti za
formiranje OG Sjever 2 to je usmjereno Nareenjem iz VK
137
na
osnovu koga je komandant 4. korpusa Arif Paali svojim Nareenjem
138

Zulfkara Alipagu postavio za komandanta te OG koja je uspostavljena za
potrebe operacije Neretva 93 na pravcu Vrdi Mostar. Regulirano je da
135
Nareenje Sefera Halilovia komandantu Zulfkar, od 06.09.1993. godine.
136
Nareenje Sefera Halilovia komandantu Zulfkar, od 06.09.1993. godine.
137
Nareenja VK-a str. pov. br. 14/75-100, od 01.09.1993. godine.
138
Nareenje Arifa Paalia str. pov. br. 837-06, od 07.09.1993. godine za uvezivanje
snaga 4. korpusa.
156
e Zulfkar Alipago kao komandant OG Sjever 2 nareenja dobivati od
IKM-a VK, na elu sa Haliloviem u Jablanici. U nareenju jo stoji da u
sastav OG Sjever 2, ulaze i jedinice Muderiz i Akrepi. Faktiki, te dvije
jedinice nisu ule u sastav OG Sjever 2. Zuka je pokuavao da uspostavi
Komandu OG Sjever 2 u prostorijama preduzea Granit u Jablanici.
U komandovanju sa nivoa IKM VK u Jablanici, komandanti
podreenih jedinica su zbunjivani nejasnim, dvosmislenim i
kontradiktornim nareenjima, zbog ega su reagirali, svaki na svoj nain.
Tako, naprimjer, komandant 4. korpusa je negodavao zbog nejasnoe
dva akta: akt str. pov. br. 6-1, od 5.9.93. i na akt od 06.09.1993. godine,
oba dobivena od IKM VK u Jablanici, upozoravajui IKM VK da se iz
njihovih akata ne vidi koje jedinice ... i kada su upuene u zonu odgovornosti
4. korpusa, te konstatuje da su jedinice bataljon Drenica, Zulfkar,
Muderiz, Akrepi i Silver Fox svrstane u OG SJEVER 2 u sastavu 4. korpusa,
a da je komandant OG SJEVER 2 komandant spec. jedinice Zulfkar. Iz
toga proizilazi da je OG SJEVER 2 bila u sastavu 4. korpusa, to znai da su
sve jedinice u sastavu OG SJEVER 2, ustvari bile jedinice 4. korpusa. U vezi
s tim, treba imati u vidu da je nareenjem komandanta Paalia, Zulfkar
Alipago bio komandant OG Sjever 2, ali da je pretpotinjen IKM VK u
Jablanici,na elu sa Haliloviem, od koga e dobivati nareenja. Takoer,
u vezi s tim, treba imati u vidu da su prema stavovima VK, u sastav 4.
korpusa ule jedinice Zulfkar, Muderiz, Akrepi i Silver Foks, to
Halilovi nije potovao, pa je jedinicama koje su objedinjene u OG Sjever
2 bez ikakvih organizacijsko-formacijskih odluka od pretpostavljenog
komandanta VK, Rasima Delia, dao naziv Izviako-diverzantska
brigada Zulfkar.
139
Komandant 4. korpusa Arif Paali je u Nareenju
istakao da e OG Sjever 2, koju formira, dobijati zadatke od IKM VK
u Jablanici, to jest, od Halilovia. Taj dio Naredbe snano naglaava da
je IKM u Jablanici bio elemenat borbenog poretka sa koga je Halilovi
komandovao jedinicama. Prema analizama tih dokumenata proizilazi da
su komandanti podreeni IKM VK u Jablanici, na elu sa Haliloviem bili
izloeni nestrunim, kontradiktornim, nejasnim ... utjecajima od strane
Halilovia. U kojoj mjeri su takvi utjecaji bili drastini, potvruju injenice
da su se istoj jedinici, istovremeno, davala dva razliita naziva - da je OG
139
Nareenje Arifa Paalia komandantu Zulfkar str. pov. br. 837-06, od
07.09.1993. godine, doneseno na osnovu nareenja akta VK str. pov. broj 14/75-100,
od 01.09.1993. godine.
157
Sjever 2 i da je Izviako-diverzantska brigada Zulfkar.
Sefer Halilovi je efektivno komandovao jedinicama tokom
priprema i izvoenja operacije Neretva 93. Da Sefer Halilovi nije
ostvarivao ulogu komandovanja jedinicama, on ne bi ni pomiljao da
bez kapaciteta komandantske uloge moe odluivati o tome kako e
se koja jedinica nazivati i o tome kako e se jedinice grupisati, odnosno
objedinjavati. Sasvim je drugo pitanje - otkuda i sa kakvim ciljem je
Halilovi, o istoj stvari o kojoj ve postoje svjee odluke komandanta VK
Delia, donosio svoje naredbe kojima je negirao Delieve. Upravo takvo
njegovo ponaanje ukazuje u kojoj mjeri se osjeao da je moan efektivno
komandovati jedinicama u pripremi i izvoenju operacije Neretva 93.
Takav osjeaj Halilovi je gradio na injenicama to su komandanti svih
jedinica ukljuenih u oparaciju Neretva 93. njega smatrali ovlatenim da
im komanduje i da trebaju, bez pogovora, izvravati njegova nareenja.
Dakle, komandant 4. korpusa, Arif Paali je objedinio
komandovanje jedinicama svog korpusa koje su se nalazile u sjevernom
dijelu njegove zone odgovornosti prema Jablanici: Zulfkar, Muderis,
Akrepi i Silver Foks. Naredio je da navedene jedinice... zajedno sa
bataljonom Drenica ine OG SJEVER-2 i da je komandant OG SJEVER-2,
komandant specijalne jedinice ZULFIKAR. U uvodnom dijelu, komandant
Paali je istakao da svoje Nareenje za formiranje OG SJEVER-2 donosi
na osnovu nareenja akta VK str. pov. broj 14/75-100, od 01.09.1993.
godine o stavljanju pod komandu 4. korpusa jedinica: Zulfkar,
Muderiz, Akrepi i Silver Foks.
140
Halilovi nije potovao nareenja iz
VK i Komande 4. korpusa o formiranju OG Sjever-2. On je jedinicama
koje su objedinjene u tu OG, bez ikakvih organizacijsko-formacijskih
odluka od pretpostavljenog komandanta VK Delia, dao naziv Izviako-
diverzantska brigada Zulfkar. Halilovi je transparentnim negiranjem
stavova i nareenja dobivenih od komandanta VK, Delia, starjeinama
i borcima sebe predstavljao da je njihov najvaniji autoritet, a ne Deli.
Halilovievo omalovaavanje komandanta VK Delia je imalo smisao
djelovanja na uspostavi paralelnog sistema komandovanja i posebne vojske
koju bi koristio za svoje ambicije za vrhovnom vlau.
Usljed rasporeda neprijateljskih snaga, Komanda 4. korpusa iz
Mostara je oteano komunicirala sa svojim jedinicama u sjevernom dijelu
140
Nareenje Arifa Paalia komandantu Zulfkar str. pov. br. 837-06, od
07.09.1993. godine.
158
zone odgovornosti prema Jablanici. Zato je komandant 4. korpusa, Arif
Paali, u Nareenju istakao da e OG SJEVR -2, koju formira, dobijati
zadatke od IKM VK u Jablanici, to jest od Halilovia. Taj dio Naredbe
naglaava da je IKM u Jablanici bio elemenat borbenog poretka sa koga
je Halilovi komandovao jedinicama. Da to nije bio IKM i da Halilovi
nije komandovao, onda komandant 4. korpusa Paali ne bi ni pomiljao
da OG SJEVER-2 iz svog formacijskog sastava prepusti pod komandu
IKM-u u Jablanici , na elu sa Haliloviem. Paaliu je bilo poznato da
u Jablanici postoji IKM, to je bio elemenat borbenog poretka, nadlean
da komanduje. Ustvari, Paali je znao da je Halilovi na elu IKM-a u
Jablanici i da on u toj ulozi ima pun kapacitet komandne uloge, pa je svoju
komandnu nadlenost prema OG Sjever 2 prepustio Haliloviu. Bitna je
injenica to Halilovi nije nikada nikoga upozorio zato to su dokumenta
koja mu se alju adresirana na IKM i na njega Sefera Halilovia lino.
Da nije smatrao da lino komanduje sa IKM, Halilovi se ne bi potpisivao
na dokumentima u ijem zaglavlju je navedeno da nastaju na IKM,
odnosno u ijem sadraju se naglaava komandni kapacitet tog IKM-a. Da
nije stvarno komandovao sa IKM-a, on bi upozorio lanove IKM da mu
ne pripremaju dokumenta za potpis sa zaglavljem IKM ili sa sadrajem
u kome se naglaava komandni kapacitet, i njegov lino i IKM-a u cjelini.
Po ovlatenju iz Nareenja Rasima Delia, od 30.08.1993. godine,
Halilovi je podrazumijevao da on treba komandovati jedinicama
objedinjenim u OG SJEVER-2. Paali je znao da je Halilovi od Delia
bio ovlaten da donosi svoje naredbe i da borbeno upotrebljava jedinice.
Halilovi je znao za sadraj Nareenja komandanta 4. korpusa Paalia, jer
je na tom dokumentu, rukopisom, istaknuta klauzula: na znanje IKM, to
znai na znanje Seferu Haliloviu i ostalim lanovima IKM-a. Komandant
1. korpusa Vahid Karaveli i komandant 4. Korpusa Arif Paali koji su
svoje jedinice pretpotinjavali pod komandu Halilovia, su govorili i u
svojim pismenim naredbama isticali da operacijom za oslobaanje Mostara
i Prozora komanduje Halilovi sa IKM u Jablanici. Zulfkara Alipagu, kao
komandanta OG SJEVER-2, komandant 4. korpusa, Paali, je obavezao
da djeluje po sadraju njegovog Nareenja kojim je regulirao objedinjavanje
jedinica u OG SJEVER-2 i precizirao da e novoformirana OG biti pod
komandom IKM-a u Jablanici.
Prema tome, IKM u Jablanici, kao elemenat borbenog poretka
Armije R BiH, je bio jednako poznat svim komandantima korpusa, to
159
potvruju dokumenta koja su nastajala u Komandi 4. korpusa i Komandi
1. korpusa. I u dokumentima koja je potpisivao Deli se navodilo da je
u Jablanici IKM, na elu sa Haliloviem, tako da, u tom pogledu, ne bi
trebalo biti nikakvih nejasnoa. U vezi Naredbe Paalia o objedinjavanju
jedinica u OG Sjever 2, nuno je uoiti razliku tog rjeenja u sistemu
komandovanja, od pretpotinjavanja. Da je Paali htio da jedinice
Muderis, Akrepi i Silver fox budu u sastavu jedinice Zulfkar i da
budu podreene Komandi jedinice Zulfkar, onda bi on napisao naredbu
za pretpotinjavanje navedenih jedinica Komandi i komandantu jedinice
Zulfkar. Meutim, Paali nije izabrao varijantu pretpotinjavanja. On
je izabrao varijantu formiranja OG Sjever 2, to podrazumijeva da je
i Komanda jedinice Zulfkar isto kao i komande jedinica Muderis,
Akrepi i Silver fox, podreena sasvim novoj komandnoj strukturi koju
treba uspostaviti, a da je Zulfkar komandant OG, to znai na elu nove
Komande koju tek treba formirati. Naredba o grupisanju jedinica u okviru
OG Sjever-2 je nastala u vrlo nepovoljnim uslovima, kada je jedinstvo
sistema komandovanja ve bilo narueno uspostavom paralelizma u tom
sistemu od strane Halilovia. Principijelno, Paali je sasvim nadleno
odluio da se formira OG Sjever 2 kao privremeni sastav, za vrijeme
dok postoje razlozi u tom pogledu, to je podrazumijevalo da prestankom
tih razloga OG Sjever 2 nee postojati. Meutim, Paali nije mogao,
sa pozicije koju je imao, narediti da jedinicama iz njegovog organizacijsko-
formacijskog sastava komanduje, niti IKM na elu sa Haliloviem, niti
komanda bilo kojeg susjednog korpusa, naprimjer Komanda 6. korpusa.
Pretpotinjavanje OG Sjever-2, kao privremene formacije koja je bila u
sastavu 4. korpusa, je trebalo rijeiti nareenjem komande koja je nadreena
i jedinici iz koje se pretpotinjava (4. k) i jedinici u koju se pretpotinjava.
Prema tome, pretpotinjavanje OG Sjever 2 je trebalo rijeiti nareenjem
VK, znai nareenjem komandanta Delia ili nareenjem Halilovia, s
obzirom da mu je Deli dao ovlasti da komanduje sa IKM-a i da je ve
bio uspostavio praksu nareivanja sa punim kapacitetom komandantske
uloge. Imajui u vidu naprijed navedene anomalije koje su proizilazile iz
ve naruenog jedinstva u sistemu komandovanja, Zulfkarova pozicija kao
komandanta OG Sjever 2 je bila pozicija direktne podreenosti Seferu
Haliloviu, koji je komandovao sa IKM u Jablanici. Dakle, Zulfkar je
trebao uspostaviti novu Komandu OG Sjever 2. Trebalo je odrediti ljude
koji e s njim initi tu Komandu. Bilo je nuno da se imenuju Zulfkarovi
160
pomonici, kao i da se osigura minimum uslova za organizaciju sistema
radio, inih i kurirskih veza komandovanja, logistikih i drugih uslova.
Sve to su trebali, a nisu uinili ni Paali ni Halilovi. U opem haosu koga
je, naroito u sistemu komandovanja izazivao Halilovi, Zulfkar nije imao
nikakvih uslova da formira OG Sjever -2.
Neosporna je injenica, da je Sefer Halilovi, kroz sistem
komandovanja u Armiji RBiH proizvodio nered koji je pogodovao
agresorskim planovima. On je svojim ponaanjem podrivao i lomio sistem
komandovanja kao kimu sistema odbrane BiH. Sistem komandovanja,
naroito u ratnoj situaciji, je najosjetljiviji elemenat vojne organizacije.
Naruiti taj sistem znai onesposobiti odbranu u cjelini, to je agresor
upravo i elio.
Sefer je naruavao elementarne principe
funkcioniranja vojne organizacije:
Da je Sefer Halilovi djelovao u interesu afrmacije i odbrane drave
BiH, on bi se zalagao za jaanje njenih legalnih i legitimnih autoriteta i
institucija u sistemu komandovanja. Njegovo suprotstavljanje najviim
autoritetima civilne vlasti je, samo po sebi, bilo antidravno djelovanje ije su
najtee posljedice bile naruavanje sistema komandovanja Armijom RBiH.
U interesu drave BiH je bilo da kadrovi u Armiji djeluju prema konceptu
odgovorne komande, to znai da njeni kadrovi u lancu komandovanja
budu lojalni svojim nadreenim, da potuju civilnu Vrhovnu komandu,
da budu disciplinirani, da potuju vojnu subordinaciju i da bespogovorno
izvravaju nareenja, jaajui autoritet svih koji komanduju, a time i mo
komandovanja, kako sa nivoa civilne Vrhovne komande, tako i unutar
Armije RBiH, u itavoj vertikali lanca komandovanja. Sefer Halilovi nije
uvaavao naprijed navedene principe koncepta odgovorne komande,
141
ve
je ruio te principe i utjecao da sistem komandovanja bude dezorganiziran,
to je ambijent u kome se daju vee anse onima koji su spremni izvriti
razne akte nediscipline, krivinih djela, pa i ratne zloine.
Sefer je unitavao legalni sistem komandovanja:
Uope gledano, kad se suprotstavljao vrhovnom komandantu
Izetbegoviu, kad je ispoljavao mrnju prema komandantu VK Deliu,
kad je ignorirao komandante korpusa i komandanta VK, kad je pred
komandantima brigada propagirao svoje negativne stavove mrnje prema
Izetbegoviu i Deliu sa namjerom da komandanti koji sluaju takvu
141
O konceptu odgovorne komande, u Presudi Seferu Haliloviu, strana 19.
161
propagandu ne budu lojalni Izetbegoviu i Deliu, ve da budu lojalni
samo njemu (Seferu Haliloviu) ... sve je to bilo njegovo djelovanje ije su
posljedice bile dezorganizacija koja pogoduje negativnim pojavama, opoj
nedisciplini, raznim krivinim djelima pa i ratnim zloinima.
Zato je vano imati u vidu i adekvatnije tretirati injenice o
djelovanju Sefera Halilovia putem naruavanja sistema komandovanja i
dezorganizacije. Seferu Haliloviu je bila potrebna dezorganizacija, kako bi
odgovornost za nastali haos u dravi i Armiji BiH prebacio na Izetbegovia
i Delia, te da se on, u uslovima haosa, nametne kao nosilac sreivanja
stanja dolaskom na elo drave i Armije, kada bi, isto kao i izdajnik Fikret
Abdi, nastavio provoditi agresorsku politiku i vojnu strategiju. To je
logika specijalnog rata ijim se snagama, sadrajima i metodama prvo
proizvede kriza, a zatim realizatori izazivanja krize javljaju kao faktori
njenog rjeavanja. Takvo djelovanje Sefera Halilovia bi, sigurno, dovelo
do tekih sukoba u kojima bi nastale ogromne rtve, pa i ratni zloini. U
vezi s tim, ratni zloini u Trusini, Grabovici i Uzdolu mogu se smatrati
kao mnogo manja posljedica u poreenju sa tekim ratnim zloinima
i stradanjima do kojih bi dolo da se Seferu Haliloviu nije stalo na put.
To znai da je uklanjanje Sefera Halilovia sa glavne pozicije u Armiji R
BiH, a zatim uklanjanje i sa druge po rangu pozicije u hijerarhiji vojnih
autoriteta, bilo preventiva stranim zloinima do kojih bi dolo usljed
njegovog destruktivnog djelovanja. I u tom pogledu, Sefera Halilovia treba
usporeivati sa izdajnikom Fikretom Abdiem, koji je svojim ponaanjem
proizveo teke ratne zloine i koncentracione logore, radi ega je poslije
rata sudski procesuiran i osuen od strane Suda u Hrvatskoj.
Neki od svjedoka pred Hakim tribunalom da je
Sefer komandovao operacijom:
Sefer Halilovi lae da nije komandovao jedinicama iji su pripadnici
izvrili zloine. Ne samo da lae o tome, ve putem tih lai svoju odgovornost
za zloine prebacuje na teret svojih i podreenih i nadreenih. Haki
tribunal je imao dosta dokaza da je upravo Sefer Halilovi komandovao
jedinicama u operaciji Neretva 93, kada su izvreni zloini. To su znali
i obini vojnici i starjeine: Salko Gui je svjedoio da je Sefer Halilovi
komandovao operacijama sa IKM, da je komandantima direktno na terenu
davao obavezujua nareenja i da je u pogledu komandovanja jedinicama
bio stvarni autoritet; Zakir Okovi je svjedoio da je komandant operacije
bio Sefer Halilovi; Enes akrak je svjedoio da je Sefer Halilovi bio
162
komandant i da se to pretpostavljalo; Erdin Arnautovi je svjedoio da je,
kao vojnik, uo da je Sefer Halilovi glavni rukovodilac operacije; svjedok
D je svjedoio da je Sefer Halilovi bio komandant operacije; svjedok
F je rekao da je uo i da mu je kasnije reeno da je voa operacije bio
Sefer Halilovi; Bakir Alispahi je svjedoio da je, po njegovom shvatanju,
operacijom komandovao Sefer Halilovi; Vehbija Kari je svjedoio da
je Sefer Halilovi tokom operacije izdavao nareenja i da su jedinice ta
nareenja izvravale; efo Hodi je svjedoio da je iz mnogih razgovora
zakljuio da je Sefer Halilovi bio komandant operacije; Selmo Cikoti je
svjedoio da je podrazumijevao da Sefer Halilovi, u kapacitetu naelnika
taba, moe da mu izdaje nareenja, da se osjeao dunim izvravati
njegova nareenja i da ih je stvarno izvravao ...
142

Sefer je znao za rizina ponaanja pripadnika Cacine i eline jedinice:
U odnosu na svoja znanja o negativnim karakteristikama ponaanja
pripadnika 9. i 10. brigade, Sefer Halilovi nije poduzimao nikakve
preventivne mjere. ak, ta vie, ima osnova za zakljuak, da je negativne
karakteristike u ponaanju pripadnika tih brigada Sefer Halilovi smatrao
pozitivnim parametrom radi postizanja vojnih rezultata u dolini Neretve,
septembra 1993. godine. Sefer Halilovi je bio duan da procijeni injenice
koje je znao o svim karakteristikama, svake jedinice kojom je komandovao.
Ako mu nisu bile poznate neke od bitnih karakteristika, bio je duan da
poduzme mjere i da ih sazna. Ako nije znao sam da procijeni poznate
injenice, bio je duan da angaira strune kadrove koje je imao na IKM u
Jablanici da oni u svojim nadlenostima za oblast morala, bezbjednosti ...
izvre procjenu i da mu kao starjeini koji komanduje predloe adekvatne
mjere. Svoje obaveze u tom pogledu Sefer Halilovi je potpuno zanemario.
On se bezobzirno odnosio prema svojim saznanjima o negativnim
karakteristikama u ponaanju pripadnika 9. i 10. brigade. Ustvari, to je bilo
nemoralno neobaziranje prema njihovom negativnom ponaanju, to je
imalo smisao pristajanja ili odobravanja - solidariziranja sa njihovim
negativnim ponaanjima.
143
Ako se ve odluio da pripadnike 9. i 10. brigade dovede iz Sarajeva
u rejon Grabovice, gdje je bila zona pripreme i izvoenja operacije Neretva
142
Prevod Presude Hakog tribunala Seferu Haliloviu, 16.11.2005. godine, str. 129. 137.
143
Bezobzirnost, nemoralno neobaziranje i pristajanje na negativno ponaanje,
kao izraz zanemarivanja dunosti, a u vezi sa prirodom komandne odgovornosti, u
Presudi Seferu Haliloviu, strana 19-21.
163
93, Sefer Halilovi je imao obavezu, da sve sebi podreene starjeine u
lancu rukovoenja i komandovanja upozna o bitnim karakteristikama
jedinica koje je doveo, a posebno da upozna starjeine koji nisu bili u
Sarajevu i nisu imali bitnih informacija iz relevantnog izvora o negativnim
karakteristikama ponaanja pripadnika 9. i 10. brigade. Pored toga, Sefer
Halilovi je bio duan da u rejonu Jablanice i Grabovice lino doeka
jedinice 9. i 10. brigade, da ih upozna o karakteru zadatka koga e
izvravati, da im naredi da svoje ponaanje usklade sa uslovima izvravanja
zadatka, posebno u pogledu zatite civila, ratnih zarobljenika i imovine
stanovnitva. Kad se ve odluio da jedinice sa takvim karakteristikama
dovede iz Sarajeva u Jablanicu (Grabovicu), on je trebao biti odluan da
tim jedinicama nametne disciplinu i obezbijedi red.
144
Iako je znao
da negativno ponaanje pripadnika 9. i 10. brigade predstavlja rizik za
sigurnost civilnog stanovnitva i za sigurnost zarobljenika, Sefer Halilovi
nije poduzeo nita da bi umanjio taj rizik, to znai da je bio bezobziran
prema svojim obavezama, da njegova bezobzirnost u tom pogledu ima
karakter nemoralnog neobaziranja i karakter pristajanja na negativno
ponaanje pripadnika 9. i 10. brigade.
Seferov nemar u pogledu zatite civila:
Znajui za negativne karakteristike u ponaanju pripadnika 9. i
10. brigade, Sefer Halilovi je imao posebnu odgovornost za poduzimanje
preventivnih mjera zato to je te jedinice, kad su dole u Grabovicu rasporedio
u kuama civilnog stanovnitva. Zatita civila je krupna obaveza. Ako se
potuju meunarodni zakoni i obiaji ratovanja, odgovornost za zatitu
civila raste ako su oni u neposrednoj blizini rasporeda vojnih jedinica,
jer je svaka vojna jedinica, ustvari, vojni cilj za djelovanje suprotstavljene
vojske. Rasporeivanje 9. i 10. brigade po kuama civila u Grabovici je,
samo po sebi, ugroavalo civile. Sefer Halilovi nije naredio mjere zatite
civila, iako je aktuelnost tih mjera maksimalno porasla dolaskom 9. i 10.
brigade u Grabovicu.
Jedino Sefer je mogao kontrolirati Cacino i elino ponaanje:
U pogledu mogunosti efektivne kontrole, kapacitet utjecaja Sefera
Halilovia u odnosu na komandante, a time i na jedinice 9. i 10. brigade
je bila potpuna. Niko osim Sefera Halilovia nije imao mo, bilo kakve,
144
O obavezi starjeine koji komanduje da nametne disciplinu, obezbijedi red i da
vri kontrolu u tom pogledu, a u vezi sa prirodom komandne odgovornosti, u Presudi
Seferu Haliloviu, strana 33.-34.
164
a posebno ne mo efektivne kontrole nad komandantima i jedinicama
9. i 10. brigade. U vertikali komandovanja, Sefer Halilovi je bio jedini
stvarni autoritet za Ramiza Delalia elu, koji je komandovao jedinicama
9. brigade i Muana Topalovia Cacu koji je komandovao jedinicama
10. brigade. U pogledu spreavanja zloina nad Hrvatima u Grabovici i
Uzdolu, Sefer Halilovi nije iskoristio svoju mogunost kontrole.
145

Dakle, komandna odgovornost Sefera Halilovia postoji i
podrazumijeva se zbog neinjenja da se iskoristi mogunost efektivne
kontrole koja se ima u jedinicama. Jedno je neinjenje ako se nije imala
mogunost efektivne kontrole, a sasvim drugo je neinjenje ako se imala
takva mogunost. Na osnovu svoje mogunosti da efektivno kontrolira
jedinice kojima je komandovao u operacijama za oslobaanje Mostara i
Prozora, iako je znao za dogaaje zloina nad Hrvatima Grabovice i Uzdola,
Sefer Halilovi nije poduzeo neophodne i razumne mjere da sprijei krivino
djelo ili da kazni poinioca. Kad se saznalo za djela zloina u Grabovici,
niko drugi osim Sefera Halilovia nije bio u mogunosti poduzimati bilo
kakve mjere prema komandantima 9. i 10. brigade. Mogunost Sefera
Halilovia da ostvaruje efektivnu kontrolu nad 9. i 10. brigadom je bila
apsolutno vea od mogunosti koju je imao komandant VK Rasim Deli,
koji ustvari, u neposrednim komunikacijama sa komandantima tih brigada
nije mogao ostvarivati nikakvu, a posebno ne efektivnu kontrolu.
Za zloine je odgovoran onaj starjeina koji je u odnosu na
poinioce zloina imao mogunost efektivne kontrole. U konkretnom
sluaju izvrenih zloina u Grabovici i Uzdolu, ofcijelni poloaj Sefera
Halilovia u svom nazivu nije imao rije komandant, jer je tada njegov
poloaj nosio naziv naelnik VK i zamjenik komandanta, dok je
poloaj Rasima Delia bio komandant VK. Stvarna mo kontrole nad
9. i 10. brigadom je bila u poziciji Sefera Halilovia kao naelnika VK, a
formalno mogunost zapovijedanja je bila i u poziciji Sefera Halilovia
i u poziciji Rasima Delia. Prema tome, pozicija Sefera Halilovia prema
problematinim brigadama (9. i 10.) da sprijei zloine u Grabovici
se zasnivala na njegovoj stvarnoj i formalnoj mogunosti da efektivno
kontrolira te brigade, to nije mogao niko drugi osim njega, pa ak ni
komandant VK Rasim Deli. Dalje, u razmatranjima moi efektivne
145
O krivnji za zloine ako se nisu iskoristile mogunosti kontrole, a u vezi sa
prirodom komandne odgovornosti, u Presudi Seferu Haliloviu, strana 22.-23. i strana
31., 33.
165
kontrole u vezi sa komandnom odgovornou, Haki tribunal konstatuje
da onaj ko ima mo efektivne kontrole odgovara i za zloine koje izvri
jedinica koja je privremeno povjerena dotinom starjeini komandantu,
ako se utvrdi da je nad njom postojala mo efektivne kontrole.
146

Prije zloina u Grabovici Sefer Halilovi je znao za injenice prema
kojima je mogao zakljuiti da postoji opasnost da se dogode zloini nad
civilima, ali on nije poduzeo nikakve mjere da se ta opasnost prevazie i
zloini preveniraju.
Sefer Halilovi je i injenjem i neinjenjem doprinosio da se dogode
zloini u Grabovici i Uzdolu. inio je ono to nije trebalo i to je bilo
tetno, a nije inio ono to je trebalo i to je bilo korisno radi preveniranja,
spreavanja zloina, odnosno radi identifkacije, izolacije i sankcioniranja
izvrilaca zloina kada su se ve dogodili.
Obaveza Bonjaka prema Seferovoj moralnoj
i disciplinskoj odgovornosti za zloine:
Iako haka Presuda Seferu Haliloviu obiluje konstatacijama
koje impliciraju njegovu moralnu, profesionalnu, politiku i disciplinsku
odgovornost, Sefer Halilovi se ponaa kao da je na sudu dokazao da nema
uope nikakve odgovornosti. Tako se prema oslobaajuoj hakoj Presudi
za Sefera Halilovia ponaaju brojni graani BiH, iako u dokaznom
materijalu ima bezbroj injenica o njegovim disciplinskim, moralnim
i drugim prestupima. Pri tome Bonjaci moraju imati u vidu da trebaju
zajedno, u miru, ivjeti sa svojim komijama Srbima i Hrvatima. Svojim
ponaanjem Bonjaci ne smiju nikome od Srba i Hrvata, a posebno
nacionalistima u njihovim redovima davati argumente koji njima mogu
posluiti da meu Srbima i Hrvatima izazivaju, ire i produbljuju mrnju
prema Bonjacima i da na taj nain podrivaju opstojnost drave BiH,
mir i suivot njenih graana razliitih nacionalnosti. Ako Bonjaci kao
narod, u sluaju svog sunarodnika Sefera Halilovia budu bezobzirni
prema njegovim profesionalnim, moralnim, disciplinskim i patriotskim
propustima koji se dovode u vezu sa zloinima nad Hrvatima u Grabovici
i Uzdolu, onda bi to moglo znaiti da se bonjaki narod identifcira sa
negativnim ponaanjem Sefera Halilovia i da svojom podrkom njemu,
odobrava njegove profesionalne, moralne, disciplinske i druge prestupe.
146
O mogunosti efektivne kontrole, o stvarnim i formalnim aspektima kontrole
nadreenog nad podreenim, te o sluajevima privremenog povjeravanja jedinica, a u
vezi sa prirodom komandne odgovornosti, u Presudi Seferu Haliloviu, strana 23. 26.
166
Zato bonjaki narod mora shvatiti da, u interesu afrmacije pozitivne
prakse zajednikog ivota ljudi razliitih nacija i vjera u BiH, treba da se
distancira od profesionalnih, moralnih, disciplinskih i drugih prestupa
Sefera Halilovia, jer su takvi prestupi doprinijeli da se dogode teki zloini
nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu.
Dakle, Bonjaci moraju znati da oslobaajua haka Presuda Seferu
Haliloviu za djela ratnih zloina u Grabovici i Uzdolu ne znai da on nema
nikakve odgovornosti. Moralne i etike vrijednosti bonjakog naroda
se ne smiju kaljati identifciranjem i solidariziranjem sa profesionalnim,
disciplinskim, moralnim, politikim i patriotskim prestupima i grijesima
Sefera Halilovia. Ako takvi njegovi prestupi i grijesi, po ocjeni Hakog
tribunala nisu dobili epilog izricanjem kazne, to ne znai da bonjaki
narod ne treba izraziti svoj moralni i etiki sud u odnosu na njegove velike
profesionalne, moralne, disciplinske, politike i patriotske prestupe i
grijehe. Da je Sefer Halilovi u vrijeme oslobaajue Presude bio u statusu
pripadnika vojske i vratio se u svoju jedinicu, faktori komandovanja
bi u svakoj normalnoj vojsci protiv Sefera Halilovia poduzeli mjere
pokretanjem vojno-disciplinskog postupka koji bi mogao imati epilog
izricanja kazne oduzimanja ina generala, udaljavanja iz vojne slube
ili, pak, onemoguavanja da obavlja poslove u kojima bi imao priliku da
komanduje i rukovodi bilo kome od pripadnika vojske.
U tom smislu, podrka Seferu Haliloviu, nakon to je dobio
oslobaajuu Presudu od Hakog tribunala, postaje vano moralno
i politiko pitanje. Za budunost Bonjaka bi bilo mnogo bolje da
se distanciraju od njegovih disciplinskih i moralnih prestupa koji su
pogodovali zloinima nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, nego da mu
daju podrku koja e u sredinama hrvatskog stanovnitva biti protumaena
kao da Bonjaci podravaju negativna ponaanja Sefera Halilovia. Ako
Bonjaci brinu o svojoj budunosti, oni e se distancirati od moralnih i
disciplinskih prestupa Sefera Halilovia, a ako ne brinu onda mogu da rade
na svoju tetu i na tetu mira, to god ele.
Za sve naprijed navedeno Sefer Halilovi zna. Da ima imalo obzira
prema budunosti drave BiH, posebno Bonjaka, on se u poslijeratnom
periodu ne bi politiki angairao i na taj nain, koristei politiku
neupuenost dijela graana, zbunjujui ih svojim laima, stavljao ih u
iskuenje da nesvjesno grijee kada mu daju politiku podrku. Bonjaci
to mogu raditi, ali isto tako moraju biti sigurni da, zadovoljavajui bolesne
167
ambicije Sefera Halilovia, ine tetu meunacionalnim odnosima od kojih
zavisi sigurnost i mir.
U vezi sa oslobaajuom Presudom Hakog tribunala Seferu
Haliloviu, treba imati u vidu zakljuak generala Mustafe Polutka: ...
Kada Sefer Halilovi spominje Hag, uvijek preutkuje svoju dobrovoljnu
saradnju sa tuilatvom Hakog suda, na ijem je elu tada bila Carla del
Ponte. Javnosti je dobro poznato kako prolaze na sudu oni koji sarauju sa
tuilatvom ...
147
Sefer je brutalnim laima opanjkavao Aliju Izetbegovia,
Rasima Delia ... to je zadovoljilo one kojima je odgovaralo da bonjako
rukovodstvo bude okrivljeno za uzroke, tokove i posljedice rata, a da se
u tom smislu rehabilitiraju lideri agresorskih drava. To je to, bez obzira
koliko se to kome dopadalo ili ne.
Sefer je direktno komandovao odredom Zulfkar:
Zulfkar Alipago Zuka je bio komandir 1. ete Teritorijalne odbrane
Igman. Na tu dunost, jula 1992. godine, postavio ga je Halilovi, sa kojim
je bio blizak. Zuka je imao Halilovievo povjerenje.
Na dunosti komandanta jedinice Zulfkar, Zuka se nalazio od
22.01.1993. godine, ali je, bez pismene naredbe, tu dunost obavljao do
04.03.1993. godine. U naredbi od tog datuma je navedeno: 3. Odreivanje
za vrioce dunosti raunati sa danom 22.01.1993. godine, kada su primili
navedene dunosti. Znai, Zuka je po usmenom nareenju primio
dunost komandanta jedinice Zulfkar 22.01.1993. godine. Usljed ratnih
okolnosti, bila je uvrijeena praksa da se starjeine odreuju na dunosti
po usmenom nareenju, da po usmenom nareenju primaju i obavljaju
dunosti, a da se oekuje i pismeno potvrivanje takvih usmenih nareenja.
Pored navedenog, isto se Zuki dogodilo i krajem marta 1993. godine,
kada je po usmenom nareenju Halilovia, primio dunost zamjenika
komandanta OG Igman, da bi kasnije, sredinom aprila o tome uslijedila
i pismena naredba. Tada je na dunosti komandanta jedinice Zulfkar,
Zuku zamijenio Nihad Bojadi. Kao zamjenik komandanta, Bojadi je
imao pun kapacitet komandantske uloge, jer odsustvom komandanta po
bilo kom osnovu, zamjenik komandanta faktiki postaje komandant, to se
dogodilo u sluaju Nihada Bojadia kao zamjenika komandanta jedinice
Zulfkar.
148
Naime, naelnik VK Halilovi je 18.04.1993. godine ovlastio Salku
147
Polutak Mustafa, Osloboenje, 21.02.2013. godine, strana 10.-11.
148
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia pov.br. 13/37-39, od 04.03.1993. god.
168
Guia, kao komandanta, i Zulfkara Alipagu, kao zamjenika komandanta
OG Igman, da mogu komandovati svim jedinicama od Igmana do Drenice.
Ovlatenje je privremeno dok se ne uspostavi direktna veza izmeu Jablanice,
Konjica i Mostara Komande 4.korpusa.
149
Direktna komunikacijska
veza izmeu Jablanice, Konjica i Mostara nije uspostavljena sve do
Vaingtonskog sporazuma, marta 1994. godine. U meuvremenu, od kada
je dao predmetno Ovlatenje pa do Vaingtonskog sporazuma, Halilovi
ga nije stavljao izvan snage. Znai, dokle god je trajala komunikacijska
blokada izmeu Jablanice, Konjica i Mostara, svojom naredbom, ni
pismenom ni usmenom, Halilovi nije stavljao izvan snage Ovlatenje
koje je dao Guiu i Zulfkaru. Meutim, smisao promjene Guievog
i Zulfkarovog statusa koga su imali po predmetnom Ovlatenju da
komanduju jedinicama od Igmana do Drenice, ima Guievo postavljenje
za komandanta 6. korpusa, u junu 1993. godine, i Zulfkarovo postavljenje
za komandanta OG Sjever 2, poetkom septembra 1993. godine.
Zukina dunost zamjenika Salke Guia je razrijeena nareenjem
komandanta 4. korpusa Arifa Paalia, postavljenjem Zuke na novu
dunost komandanta OG Sjever 2,
150
a na osnovu nareenja iz VK, str.
pov. br. 14/75-100, od 01.09.1993. godine. OG Sjever 2 je uspostavljena
za potrebe operacije Neretva 93 na pravcu Vrdi Mostar. Regulirano je
da e Zuka kao komandant OG Sjever 2 nareenja dobivati od IKM-a
VK, na elu sa Haliloviem u Jablanici. U nareenju jo stoji da u sastav
OG Sjever 2, ulaze i jedinice Muderiz i Akrepi, koje nisu ule u sastav
OG Sjever 2. Zuka je pokuavao da uspostavi Komandu OG Sjever 2 u
prostorijama preduzea Granit u Jablanici.
Specijalni odred za posebne namjene taba Vrhovne komande
(SOPNVK), Halilovi je skraeno nazivao Zulfkar, to je postalo
opeprihvaenim, kako za stanovnitvo na podruju Igmana, Konjica i
Jablanice, tako i za pripadnike ostalih jedinica koje su se nalazile na tom
podruju. ak je i u zvaninim dokumentima za SOPNVK primjenjivan
naziv Zulfkar. To je bio naziv po imenu komandanta te jedinice Zulfkara
Alipage Zuke. Tako je ostalo i nakon to je Zuka, krajem marta 1993.
godine postavljen na dunost zamjenika komandanta OG Igman. Naziv
Zulfkar za jedinicu koja se ofcijelno zvala Specijalni odred za posebne
149
Ovlatenje broj 001-167-148, od 18.04.1993. godine.
150
Nareenje Arifa Paalia str. pov. br. 837-06, od 07.09.1993. godine za uvezivanje
snaga 4. korpusa.
169
namjene VK je bio toliko uvrijeen da se to nije iskorijenilo sve dok je
postojala ta jedinica.
Vremenom, Zuka se razoarao u Halilovia koji je imao puistike
ambicije. Nagovarao je Zuku i druge komandante da budu lojalni samo
njemu i da budu spremni izvravati samo njegova nareenja, a ne i
nareenja predsjednika Izetbegovia. Hukao je Zuku protiv predsjednika
Alije Izetbegovia. Sredinom januara 1993. godine Halilovi je naredio
formiranje SOPNVK precizirajui da e taj Odred izvravati zadatke po
nareenju naelnika VK, to znai po Halilovievom nareenju.
151
Iako je
lino naredio formiranje SOPNVK, kad je trebalo odgovarati za zloine
poinjene u Grabovici, Trusini i Uzdolu, Halilovi je putem medija lagao
da je tu jedinicu formirao predsjednik Izetbegovi i da je Izetbegovi
neposredno komandovao tom jedinicom, a ne on.
Svima je bilo poznato da odredu Zulfkar komanduje direktno
Halilovi kao naelnik VK. Halilovi nije dozvoljavao da mu se neko
mijea u nadlenost komandovanja jedinicama. Meutim, kad je pokrenuta
odgovornost pred sudom za zloine u Trusini, Grabovici i Uzdolu, on je na
sve mogue naine, angairanjem i sebi odanih medija, nastojao dokazati
da je odredu Zulfkar komandovao predsjednik Izetbegovi, a ne on.
Ustvari, Halilovi je komandantu Zuki, u koga je imao naroito povjerenje,
dodjeljivao najosjetljivije zadatke.
152
Halilovieva tenja da predstavi
kako on nije komandovao Zuki, ve da mu je komandovao predsjednik
Izetbegovi, je brutalno lana i nemoralna.
Halilovi je esto, mimo komandanta 1. i 4. korpusa nareivao
komandantima brigada, ali nije dozvoljavao da bilo ko osim njega lino
nareuje komandantu odreda Zulfkar. Zuka, kao osoba bez vojnih znanja,
nije bio u stanju da zapaa koji su Halilovievi postupci ispravni, a koji
ne. U profesionalnom smislu, Zuka nije bio osposobljen da reagira na
nepravilnosti. On je bio i ostao patriota, koji je sebe, svoj ivot i svoju
sudbinu povjerio sebi nadreenom autoritetu u sistemu komandovanja
Seferu Haliloviu, dok je Halilovi svjesno inio greke, dok Zuka nije bio
svjestan ni Halilovievih greaka ni njihovih posljedica.
Jedinica Zulfkar, odnosno SOPNVK, pod komandom Zuke, je
151
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, str. pov. br. 86-1, od 22.01.1993. god.
152
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia str. pov. br. 02/196-1, od 02.02.1993.
godine, Komandi OG Igman na linost Zulfkara Zuke.
170
bila borbena jedinica koja je izvravala borbene zadatke na liniji fronta.
153

Od njenog angairanja je bitno ovisila odbrana Igmana, samim tim to je
u toj jedinici bilo bolje stanje nego u drugim koje su angairane na bojitu
Igmana. U najteim borbenim situacijama, Komanda OG Igman je u
izvjetajima Zuku predstavljala da je pozitivan, hrabar komandant sa kojim
se ostvaruje dobra borbena saradnja.
154
Bez dozvole Halilovia, niko nije mogao upotrijebiti jedinicu
Zulfkar, to potvruju brojna dokumenta.
155
Jedinica Zulfkar nikada nije
bila u sastavu OG Igman, niti u sastavu 1. korpusa. Zato, komandanti tih
jedinica nikada nisu bili u poziciji da komanduju jedinicom Zulfkar. U
nekim situacijama kada je postavljao zadatke jedinici Zulfkar, Halilovi
je upozoravao komandanta OG Igman da toj jedinici ne ini smetnje u
izvravanju zadataka.
Do kraja marta 1993. godine, kada je Zuka postavljen za zamjenika
komandanta OG Igman, zadatke za jedinicu Zulfkar, Sefer Halilovi je
direktno postavljao komandantu Zuki.
156
Halilovi je imao posebne obzire,
kako prema Zuki, tako i prema Hasi Hakaloviu. Halilovi je tada oekivao
da e zloupotrebom Zukine i Hasine pozicije u sistemu komandovanja
ojaati svoju poziciju radi efkasnog djelovanja protiv predsjednika
Izetbegovia.
157
Od kraja marta 1993. godine, kada je Zuka bio postavljen na
dunost zamjenika komandanta OG Igman Salke Guia, odred Zulfkar
nije bio niti u sastavu 1. korpusa niti u sastavu OG Igman tog korpusa.
Dok je Zuka bio zamjenik komandanta OG Igman, on nije imao nikakvih
nadlenosti u pogledu komandovanja Odredom za specijalne namjene
VK. Od kraja marta 1993.godine, Halilovi je Nihada Bojadia smatrao
da ima puna ovlatenja komandantske uloge da komanduje Odredom za
specijalne namjene VK. Naredbe od Halilovia, kao zamjenik komandanta
153
Dnevni borbeni izvjetaj... Komande OG Igman, dostavljen Komandi 1.
korpusa, str. pov. br. 03-6/21, Igman, 09.03.1993. godine.
154
Izvjetaj naelnika taba OG Igman Sabre Haskovia str. pov.br. 02-4/8, od
10.03.1993. godine, pod naslovom: Odbijanje nareenja za izvrenje b/z obrazloenje,
dostavlja Komandi 1. korpusa.
155
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, Komandi OG Igman, na ruke
Backovi Zaima, str. pov. br. 08/310, od 24.02.1993. godine.
156
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, dostavljeno Komandi OG Igman,
str. pov.br. 02/311-1, Sarajevo, 24.02.1993. godine.
157
Nareenje Broj 001/167-70 od 22.03.1993. godine, naelnika VK Sefera
Halilovia dostavljeno Zuki.
171
u odsustvu Zuke, Nihad Bojadi je primao uz osjeaj i razumijevanje line
odgovornosti da komanduje Odredom, dok se ne rijei pitanje njegovog
formalnog postavljenja na dunost komandanta ili dok se, eventualno,
Zuka, sa dunosti zamjenika komandanta OG Igman ponovo ne vrati
na dunost komandanta Odreda. Podrazumijevalo se da u svakoj situaciji
zamjenik komandanta komanduje u odsutnosti komandanta, sa punom
odgovornou, bilo da je komandant poginuo, bilo da je na lijeenju, bilo
da je rasporeen na drugu dunost, bilo da je smijenjen ... Zato, ve od
poetka aprila 1993. godine, Halilovi svoje pismene naredbe za odred
Zulfkar nominira Nihadu Bojadiu, kao odgovornom da ih realizira u
komandantskoj ulozi, o emu postoje brojna dokumenta.
158
Po odobrenju Sefera Halilovia, odred Zulfkar je bio jedinica koja je
saraivala (sadejstvovala) sa komandama i jedinicama 1. korpusa, odnosno
sa jedinicama OG Igman, to znai da nije bio u sastavu 1. korpusa, odnosno
to znai da nije bio u sastavu OG Igman. Prema tome, odred Zulfkar,
kao jedinica koja sarauje, odnosno sadejstvuje sa jedinicama OG Igman,
bio je pod direktnom komandom Sefera Halilovia. Kao argumentacija, u
vezi s tim postoje brojna dokumenta. Tako, naprimjer, u taci 2. jedne od
naredbi za izvoenje borbenih djelovanja izdatoj od strane komandanta
OG Igman svojim jedinicama iz sastava OG Igman je navedeno: 2.
Zadatak izvravati u sadejstvu sa jedinicama 4. korpusa, HVO, jedinicama
IBOG, te specijalnim jedinicama Zulfkar i Crni labudovi. Prema tome,
komandant OG Igman je tretirao SOPNVK kao sadejstvujuu jedinicu,
izvan svog formacijskog sastava. To znai da SOPNVK nije bio formacijski
potinjen ni pretpotinjen komandantu OG Igman. Formacijski je bio
pod komandom naelnika VK Halilovia.
159
Znai, SOPNVK nije bio
u sastavu OG Igman, to se blie pojanjava takom 9. istog borbenog
nareenja: 9. Upotreba jedinice Zulfkar ... po odobrenju VK OSBiH.
Prema tome, odred Zulfkar je bila jedinica na direktnoj vezi naelnika
VK. Toj jedinici komandant 1. korpusa i komandant OG Igman nisu
mogli postavljati zadatke, ako to nije regulirano posebnim odobrenjem od
158
tab Vrhovne komande, Nareenje str. pov.br. 14/75-36, Sarajevo, 01.04.1993.
godine, pod naslovom Popuna ljudstvom Specijalnog odreda za posebne namjene VK,
nareenje.-, dostavljeno Komandi 1. korpusa, Komandi SOPNVK i Odjeljenju za
organizaciju OS, potpisao naelnik VK Sefer Halilovi.
159
Komanda OG Igman, str. pov. br. 01-1/13, od 04.04.1993. godine, - Dostavljamo
Vam prijedlog borbenog nareenja komandanta OG Igman za naredna borbena dejstva.,
Komandi 1. korpusa, potpisao komandant Salko Gui.
172
strane naelnika VK Halilovia. Zato, u svojim borbenim nareenjima,
komandant OG Igman, Salko Gui, nije postavljao borbene zadatke za
odred Zulfkar, kao to je to inio za jedinice iz sastava 1. korpusa koje su
mu bile na vezi.
160
Komande jedinica 1. korpusa koje su bile na podruju Igmana,
prema odredu Zulfkar su se odnosile kao prema jedinici Vrhovne
komande, to se potvruje nizom dokumenata.
161
Jedinica Zulfkar nikada nije bila u sastavu 1. korpusa, ali je Sefer
Halilovi, da bi sa sebe prebacio odgovornost za zloine u Trusini, Grabovici
i Uzdolu, lano isticao da ta jedinica nije bila pod njegovom direktnom
komandom, ve da je bila pod direktnom komandom komandanata 1.
korpusa i OG Igman, ili pak pod direktnom komandom predsjednika
Izetbegovia. Halilovi je nekim svojim naredbama perfdno osigurao da
odred Zulfkar i dalje bude jedinica pod njegovom direktnom komandom,
ali da u sluaju nekih negativnih konsekvenci ima papir po kome e tvrditi
da je odred Zulfkar bila jedinica izvan njegove direktne komande. Takav
karakter ima Naredba od 12.4.93. godine.
162
I taj dokumenat potvruje u
kojoj mjeri je Halilovi bio improvizator. Njegove mnoge improvizacije su
dovele do situacije u kojoj je, sa vremenske distance od 20 godina, teko
razluiti ta je ta. Halilovi je svojim improvizacijama ugroavao ljude oko
sebe. Ulazak jedinice Zulfkar u sastav 1. korpusa je vana organizacijska
mjera za koju bi morali znati mnogi istaknuti kadrovi u VK i u Komandi
1. korpusa. To bi morali znati svi pripadnici odreda Zulfkar. Meutim,
to niko ne zna osim Halilovia, koji svoju odgovornost za zloine prebacuje
na sebi podreene i na sebi nadreenog Izetbegovia. Nelogina je tvrdnja
da je odred Zulfkar bio u sastavu 1. korpusa, jer jedinica u proljee i ljeto
1993. godine nije angairana na teritoriji koja je bila zona odgovornosti 1.
korpusa. Tada je odred Zulfkar angairan u pravcu Jablanice, uvjerljivo
izvan zone 1. korpusa i izvan zone OG Igman, izuzev to je nakon 18.4.1993.
godine, kada je nareeno da svim jedinicama od Igmana do Drenice
komanduje Komanda OG Igman.
U pogledu statusa jedinice Zulfkar, Naredba od 18.04.93.,
160
Borbeno nareenje komandanta OG Igman br. 1, str. pov. br. 01-1/13, Igman,
04.04.1993. godine, primjerak koji je dostavljen Komandi 1. korpusa.
161
Nareenje za preuzimanje poloaja sa Stupnika str. pov. br. 01/11 od 07.04.1993.
godine, koga je Komanda OG Igman dostavila Komandi 9. bbr u Pazariu.
162
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, str. pov.broj 14/75-40, od 12.04.1993.
godine, pod naslovom Pretpotinjavanje jedinica VK, OS, Nareenje.-
173
da Komanda OG Igman objedinjava komandovanje svim jedinicama
od Igmana do Drenice, se nije odnosila na jedinicu Zulfkar, jer se
podrazumijevalo da niko osim naelnika VK, Halilovia, ne moe
komandovati tom jedinicom. I nain komuniciranja izmeu Guia, kao
komandanta OG Igman, i Nihada Bojadia, kao stvarnog komandanta
a formalno zamjenika komandanta odreda Zulfkar, pokazuje da oni
meusobno sarauju. Da je odred Zulfkar bio direktna veza u lancu
komandovanja od strane naelnika VK Halilovia, potvruje i Halilovievo
Nareenje str. pov. br. 02/101, Zenica, 28.04.1993. godine, komandama 4.
korpusa, OG Igman i Odredu za specijalne namjene Zulfkar. Poto je
odred Zulfkar bio na direktnoj vezi u lancu komandovanja naelniku
VK, direktno nareivanje toj jedinici od strane Halilovia je ispravno. Da
je Halilovi smatrao da odred Zulfkar nije pod direktnom njegovom
komandom, on svoje Nareenje ne bi posebno adresirao na tu jedinicu, jer
ga nije adresirao ni na ostale odrede i brigade kojih se to Nareenje takoer
ticalo. Da je odred Zulfkar bio direktno pod komandom naelnika
VK, potvruje i dokumenat HVO-a, Glavni stoer, Komisija za razmjenu
zarobljenika, Izvijee sa pregovora, broj 02-2/1-01-893/93, od 31.05.1993.
godine, koje tretira sastanke komisije za razmjenu zarobljenika HVO-a sa
predstavnicima Armije R BiH. Sastanci su se odravali 26. i 27.05.1993.
godine u Jablanici i Konjicu. Ispred Armije R BiH su bili Nihad Bojadi,
koji se predstavljao kao lan Vrhovne komande ABiH i komandant specijalne
jedinice ABiH i Enes Kovaevi, komandant 44. brdske brigade u Jablanici.
Bojadievo predstavljanje da je predstavnik VK, proizilazi iz injenice
to je njemu tada direktno komandovao naelnik VK, Sefer Halilovi.
Svoju komandantsku poziciju i direktnu podreenost naelniku
VK Haliloviu, Bojadi je predstavio i na sastanku u Jablanici izmeu
predstavnika HVO (Lasi, Stanko Mari, Berislav Pui) i predstavnika
Armije RBiH (Sulejman Budakovi, Mustafa Isovi, Emir Bijedi i Midhat
Cerovac): Pokazao je papir naredbu Vrhovnog taba, po kojoj je zapovjednik
snaga ABiH od Igmana do ukljuno Drenice neki Salko Gui, a zamjenik
mu je Zuka i da iz ABiH iz Mostara nemaju ovlasti da o bilo emu pregovaraju
kad je u pitanju podruje gospode Guia i Zuke... potom je naglasio da se
ovo moe rijeiti samo na nivou viih zapovjednika - gospode Petkovia i
Halilovia, a da se sastanci ovog nivoa nastave po njihovu dogovoru.
163

163
Dokumenat HVO-a OZ JIH (Operativna zona Jugoistona Hercegovina), dj.
broj: 01-2529/93, Mostar, od 26.04.1993. pod naslovom: Izvijee o stanju na podruju
174
Time je negiran stav komandanta 4. korpusa, Arifa Paalia, da njega, dok
je u bolnici, na pregovorima sa predstavnicima HVO-a zamjenjuje Emir
Bijedi.
164
Meutim, Seferov kukaviluk dolazi do izraaja poslije rata, kada
je trebalo odgovarati za sluajeve zloina koji su poinjeni u dolini Neretve.
Tada je on pred hakim i domaim bosanskohercegovakim pravosuem
inio sve to je mogao, raznim laima i podvalama da dokae kako on nije
komandovao jedinicama, a da su za zloine odgovorni svi ostali u sistemu
komandovanja, i nadreeni Izetbegovi, kao i Deli, te svi podreeni,
naroito Gui i Zuka. U tom pogledu, vjerovatno, da u istoriji ratova nije
bilo komandanta veeg kukavice i laova od Halilovia.
U vezi s tim, bitan je dokumenat po kojem komandant 1. korpusa,
Karaveli, u vezi nekog upozorenja od 24.07.1993. godine obavjetava
VK da Odred za specijalne namjene Zulfkar nije pod komandom
komandanta 1. korpusa. Taj dokumenat potvruje istinitost drugih, brojnih
injenica o neizgraenosti sistema komandovanja sa nivoa VK, dok je
Halilovi bio naelnik. Indikativna je potreba komandanta 1. korpusa da
upozori VK da odred Zulfkar nije pod njegovom komandom.
165
Znai,
odred Zulfkar je neprekidno bio pod komandom naelnika VK, to jasno
locira pitanje komandne odgovornosti. Halilovi je izazivao haotino stanje
u sistemu komandovanja Armijom R BiH. Da se ponaao onako kako je
trebalo, Halilovi bi proizveo uslove u kojima bi se znalo ta je ko radio i ko
je kome odgovoran. Mnoge injenice ukazuju da je Halilovi izazivao haos
u sistemu komandovanja. Naalost, u tom haosu koga je lino izazivao,
Halilovi, prebacujui sa sebe odgovornost na podreene i na nadreenog
Izetbegovia, njemu haotino stanje koga je proizvodio koristi da lake
pronae alibi za sebe, da on nizata nije odgovoran, a da su za sve to ne
valja odgovorni drugi ljudi.
Zuku su tretirali da je hrabar i odvaan komandant. Iao je u prve
borbene redove. Sredinom aprila 1993.godine, u borbama na Zlataru, Zuka
je od zapovjednika HVO-a na Zlataru zahtijevao da se on i njegova jedinica
predaju, a da zatim zajedno nastave borbu protiv zajednikog neprijatelja,
odnosno protiv etnika. Bio je opsjednut eljom da se sprijee i obustave
Jablanice i Konjica, dostavljeno Glavnom stoeru HVO HZ H-B, Ministarstvu odbrane
HZ H-B, ONO OZ JIH Mostar, u potpisu zapovjednik, brigadir Miljenko Lasi.
164
Dokumenat HVO, OZ JIH, Izvijee o stanju na podruju Jablanice i Konjica,
dostavljeno Glavnom stoeru HVO, broj 01-2529/93, Mostar, 26.04.1993. godine.
165
Akt IKM 1. korpusa, Igman, str. pov. br. 01/58-2, Igman, 17.08.1993. godine,
dostavljen u VK Seferu Haliloviu.
175
sukobi Armije RBiH i HVO, upravo zato to je iskreno elio zajedniku
borbu protiv srbijansko crnogorskog agresora. Akcija na Zlataru je
bila najznaajnija akcija, koju dobro pamte i civili i vojnici na prostoru
Konjica. Tu su uestvovali Crni labudovi, Muderisova jedinica, jedinice
43. brigada, jedinica iz 7. konjike brigade i specijalna jedinica MUP-a ...
166

elju za zajednikom borbom Zuka je izrazio i pismom zapovjedniku HVO
na Zlataru: GOSPODINE ZAPOVJEDNIE. GOSPODO, SHVATITE!
OKANITE SE ORAVA POSLA. PREDAJTE SE BEZ IKAKVIH UVJETA.
VRATITE SE SVOJIM KUAMA I DA BUDEMO SKUPA U JEDNOJ
ARMIJI. OKANITE SE I NE GUBITE DABA IVOTE. TO KAE DA
SMO PRLJAVI, VI IGRATE PRLJAVU IGRU OD POETKA RATA. ZNAJ,
OVO TI PIE VETERAN VUKOVARA, DUBROVNIKA, MOSTARA ITD.
POALJI TAJ BROJ TELEFONA. ZNAJ NEMAM PUNO VREMENA.
167
O tim borbama, Esad Rami je izvijestio: Inae, izvjetavam Vas
da smo ostvarili maksimalno sadejstvo sa svim brigadama OG Igman.
Pomau nam i u ljudstvu i MTS-u. Naroito se istie legendarni Zuka.
HVO, evidentno, sarauje sa etnicima...
168
Nihad Bojadi, kad je naslijedio Zuku, kao komandant specijalne
jedinice, direktno podreen Haliloviu, je imao privilegiranu mogunost
da na jablanikom bojitu moe ostvarivati uvid u stanje svih jedinica
(brigada) koje su u formacijskom smislu vieg ranga od jedinice (Odreda)
kojim on komanduje. O takvim svojim aktivnostima on je jednim dopisom
obavijestio Komandu OG Igman i predstavnike civilnih vlasti: ... odran
je sastanak sa komandantom O, komandantom brigade i naelnikom
SJB i stekao sam uvid u situaciju u rejonu Jablanice. Liniju odbrane prema
prozoru i Posuju dri 270 boraca ... Pravac prema Mostaru dri 35 boraca
... Liniju prema Konjicu ... dri 30 boraca ... Branu obezbjeuje MUP i VP
30-40 boraca ... Zatim, Bojadi ukazuje na problem to pripadnici raznih
jedinica Armije R BiH koji se nedolino ponaaju, odgovornost za takve
postupke prebacuju na pripadnike SOPNVK koji se simboliki nazivaju
ZUKINI. Bojadi je zahtijevao da se niko ko ne pripada odredu Zulfkar
ne predstavlja da je iz te jedinice.
169
Inae, odnosi izmeu Bojadia i
166
Zukin rukopis poziv za predaju zapovjedniku HVO na Zlataru, 17.04.1993.
167
Rukopis - Upueno na Zlatar 16.04. VOS dobio 17.04. 11.10 sati.
168
Borbeni izvjetaj IKM 4.korpusa, Bradina, 17.04.1993., u potpisu PN ZA ONP
4. korpusa Esad Rami.
169
Dopis Komande SOPNVK, broj 01/93, Jablanica 26.04.1993. godine, dostavljen
OG Igman IKM Bradina n/r Salki Guiu, Zuki i Dr. ibi, u potpisu Zamjenik
176
komandanta OG Igman Guia su bili odnosi saradnje i sadjejstva njihovih
jedinica u borbi. Njih dvojica su odvojeno imali svoje nadreene. Gui
je bio podreen komandantu 1. korpusa Hajrulahoviu, a Bojadi je bio
podreen naelniku VK Haliloviu.
170
Gui i Bojadi su se dogovarali o
rjeavanju problema i izvravanju zadataka. Gui je podsticao Bojadia
da ostvaruje uvid u stanje na bojitu i da ne dozvoli iznenaenje. Posebnu
panju su obraali na Hidroelektranu u Jablanici: Nihko, kakvo je tamo
stanje. Tvoji zadaci po pitanju uvezivanja i zatite Elektrane ostaju. Bez obzira
na ove posljednje dogovore, ostvari uvid u sve aktivnosti i nemoj dozvoliti
iznenaenje. U najgoroj varijanti sa Elektranom zna ta je initi. ekam
tvoj odgovor u OG Igman. MAKSUZ SELAM. Komandant Salko Gui.
171

Nakon Ovlatenja koga je Halilovi dao Guiu i Zuki da komanduju
svim jedinicama od Igmana do Drenice, znai jedinicama iz sastava dva
korpusa (1. i 4.), utjecaj komandanta 4. korpusa je suen na dio juni dio
zone odgovornosti od Drenice prema Mostaru i Stocu, dok je utjecaj
komandanta 1. korpusa Hajrulahovia proiren. ak je Paali upozoravan
da nije nadlean za pregovore sa predstavnicima UNPROFOR-a o pitanjima
koja se odnose na proirenu zonu odgovornosti 1. korpusa. To su bili stavovi
Halilovia koje je komandant OG Igman prenio Bojadiu da komandant 4.
korpusa Arif Paali moe pregovarati i dogovarati sa UNPROFOR-om za
zonu svog korpusa, ali da za zonu 1. korpusa pregovore moe voditi samo
Bojadi, odnosno da ... bez nareenja k-danta 1. korpusa i naelnika VK
ne moe niko nita dogovarati niti vriti promjene u zoni odgovornosti naih
jedinica, znai u zoni 1. korpusa i u zoni SOPNVK. Takoer je bitno to je
Gui obavijestio Bojadia da su borbena djejstva trenutno po nareenju
naelnika VK obustavljena, ali nije nareeno izvlaenje jedinica, te da su
sve jedinice spremne da nastave borbena djejstva po nareenju naelnika
VK ... Znai, Halilovi je 26.04.1993. godine naredio obustavu djejstava
u toku kojih je 16.04.1993. godine dolo do zloina u Trusini. Prema tome,
Halilovi je odluivao i o pokretanju jedinica u ofanzivu prema Trusini i
o obustavi borbi koje su obuhvatale i napadne aktivnosti prema Trusini.
Samo Halilovi je mogao ponovo pokrenuti borbene aktivnosti jedinica.
komandanta SOPNVK Nihad Bojadi.
170
Dopis komandanta OG Igman Salke Guia, od 26.04.93. godine, dostavljen
n/r Bojadi Nihada preko Centra za obavjetavanje opine Jablanica, gdje je primljen
26.04.1993. u 15.08 sati.
171
Dopis, bez datuma i broja, koga je komandant OG Igman poslao Nihadu
Bojadiu.
177
On je naredio i njihov poetak i njihovu obustavu. On je bio jedini autoritet
koji je pokretao jedinice u borbu i obustavljao njihove aktivnosti. U to
vrijeme, Gui i Zulfkar, kao komandant i zamjenik komandanta OG
Igman, u odnosu na komandanta SOPNVK Bojadia nisu imali ulogu
nadreenih, niti su mu komandovali. Usljed tekoa u komunikacijama,
oni su imali ulogu transmisije od Halilovia prema Bojadiu stavova i
nareenja koja mu poruuje Halilovi, kao to je i prenoenje nareenja
Bojadiu da bez nareenja naelnika VK ne moe niko nita dogovarati
niti vriti promjene u zoni odgovornosti naih jedinica.
172
SOPNVK nije bio u sastavu 6. korpusa:
Od strane komandanata korpusa, SOPNVK nije svrstan u jedinice
kojima su komandovali, to potvruju brojne naredbe i druga dokumenta
u kojima se nabrajaju jedinice kojima se ta dokumenta dostavljaju, jer
u njima komandanti korpusa nisu u svoj sastav svrstavali SOPNVK,
odnosno jedinicu Zulfkar. To je bitno zbog toga to je Halilovi, s ciljem
da svoju odgovornost za zloine u Trusini, Grabovici i Uzdolu prebaci na
komandante korpusa, komandanta VK Delia i predsjednika Izetbegovia,
tvrdio da SOPNVK nije bila jedinica na njegovoj direktnoj vezi u sistemu
komandovanja, iako svi argumenti snano potvruju da jeste. U tom smislu
ilustrativno je Nareenje komandanta 6. korpusa Guia, od 29.09.1993.
godine.
173
Da je SOPNVK bio u sastavu 6. korpusa, komandant Gui,
sigurno ne bi propustio da u nabrajanju jedinica kojima dostavlja Nareenje,
navede i SOPNVK. Znai, krajem septembra 1993. godine, SOPNVK je i
dalje bio jedinica, u lancu komandovanja na direktnoj vezi naelnika VK
Sefera Halilovia.
Ima vie dokumenata u kojima se konstatira da nisu izvrena ranija
nareenja o pretpotinjavanju jedinica Zulfkar, Muderis, Akrepi, Silver-
Fox. Ustvari, nisu izvrena nareenja od 12.4.1993., od 10.6.1993., od
5.7.1993., od 5.8.1993. i od 1.9.1993. Svakim slijedeim od tih nareenja
ukidana su prethodna nareenja. Meutim, Nareenjem od 5.10.1993.,
Deli ne ukida prethodno nareenje, ve insistira na provedbi prethodnog
172
Dopis komandanta OG Igman Salke Guia, od 26.04.93. godine, dostavljen
n/r Bojadi Nihada preko Centra za obavjetavanje opine Jablanica, gdje je primljen
26.04.1993. u 15.55 sati.
173
Komanda 6. korpusa, Nareenje broj 01-2930, od 29.09.1993. godine, pod
naslovom Prekid borbenih dejstava, nareenje. - dostavljeno komandama 9., 43., 45.,
49., 82., 310., 8., 302. i 50 brigade, te OG Istok, DIB Zenica, DIB Labudovi, Bataljon VP 6.
korpusa, SB Prozor, i OpO Konjic, Jablanica, Prozor, Fojnica, Hadii, Kiseljak, Visoko,
Breza, Vare, Ilija.
178
Nareenja od 1.9.1993. godine. O tome se u Nareenju komandanta Delia
navodi: Komanda 4. korpusa je izvijestila nas da se nae Nareenje, str.
pov. br. 14/75-100, od 1.9.1993. godine, a koje se odnosi na organizacijske
promjene, tj. ulazak u organski sastav 4. korpusa jedinice Zulfkar, Museris,
Akrepi i Silver Fox, nije u praksi izvrilo ... Jedinica Zulfkar i dalje
egzistira kao specijalni odred za posebne namjene VK OS. Ovu konstataciju
iznosi Komanda 4. korpusa ... Nae nareenje o ulasku pomenutih jedinica
u sastav 4. korpusa mora se realizirati ...
174
Znai, Nareenjem se, faktiki,
nalae Haliloviu da se nareenje o ulasku navedenih jedinica u sastav 4.
korpusa mora realizirati. U vezi s tim, treba imati u vidu da je Halilovi
bio u loim odnosima sa komandantom 4. korpusa Paaliem. Halilovi
je spreavao utjecaj Paalia na jedinice u sjevernoj zoni od Drenice do
Konjica. Ustvari, Sefer Halilovi je poduzimao mjere da se i jedinice u
junoj zoni 4. korpusa izmaknu od kontrole Paalia i stave pod direktnu
kontrolu Halilovia, o emu postoje dokumenta iz Komande 4. korpusa i
dokumenta Slube vojne bezbjednosti. Proizilazi da je Halilovi opstruirao
pretpotinjavanje i reorganizaciju jedinica jer bi to suavalo njegov
direktan komandni utjecaj na jedinice. On je mnogo vremena provodio sa
Zulfkarom, te je bio u prilici da svojim utjecajem na Zulfkara insistira na
provedbi naprijed pomenutih nareenja o pretpotinjavanju SOPNVK iz
aprila, juna, jula, augusta i septembra 1993. godine. On nikada od Zulfkara
nije zahtijevao provedbu tih nareenja. Halilovi je znao i da nareenja
postoje, i da se nareenja ne izvravaju, dok Zulfkar za ta nareenja,
moda, uope nije znao. Takoer, treba imati u vidu da je Halilovi
ispoljavao poseban interes da jedinica Zulfkar uvijek bude pod njegovom
kontrolom. U dane kada je uslijedilo pomenuto Nareenje, Halilovi se
jo uvijek nalazio na IKM u Jablanici. Rukopisom, na kraju tog Nareenja
je navedeno ... Poslato Jablanica 5.10.93 u 18.54. K 05.10.93. u 20.34.
Znai, Nareenje je poslato u Mostar Komandi 4. korpusa i IKM-u VK
u Jablanici na ruke Haliloviu. To znai da je Deli smatrao odgovornim
Komandu 4. korpusa i Halilovia to ranija nareenja nisu realizirana. Tim
Nareenjem Deli se obraa njima upravo zato to smatra da oni, konano,
trebaju realizirati ranije Delievo nareenje od 1.9.1993. godine. Posebno
su vane dvije slijedee reenice u tom Nareenju: Jedinica Zulfkar
174
tab Vrhovne komande, Nareenje, broj 1/297-380, od 5.10.1993. godine, pod
naslovom Ulazak u sastav i pretpotinjavanje, dostavlja.- na ruke naelnika VK Sefera
Halilovia i Komandi 4. korpusa, potpisao komandant VK Rasim Deli.
179
i dalje egzistira kao specijalni odred za posebne namjene VK OS. Ovu
konstataciju iznosi K-da 4. korpusa.
175
Prema tome, Deli kao da nije bio
u toku o povezanosti jedinice Zulfkar u sistemu komandovanja, te stavlja
do znanja Haliloviu ono to je o tome izvijestila Komanda 4. korpusa.
Deli nije vladao situacijom jer ga Halilovi nije izvjetavao o realizaciji
nareenja. U tome se osjeaju posljedice loih odnosa izmeu Delia i
Halilovia, ija je neposlunost proizvodila sve tee posljedice. Pri tome
treba imati u vidu da nije problem samo u tome to Halilovi nije htio da
izvjetava Delia. Od toga je jo tei problem to je Halilovi, dan nakon
Delievog Nareenja, od 1.9.1993., kojim je regulirano pretpotinjavanje
navedenih jedinica u sastav 4. korpusa, 2.9.1993. donio svoju Naredbu
kojom je faktiki ignorirao Delievo Nareenje od 1.9.1993. godine.
Dok 01.11.1993.godine Sefer Halilovi nije uklonjen sa funkcije
naelnika VK, niko nije pokretao pitanje rasformiranja takozvanih
specijalnih jedinica kao to su bile Handar divizija, Akrepi, Silver Fox ...
Tek kada je Halilovi smijenjen, uslijedilo je vie dokumenata o rjeavanju
statusa specijalnih jedinica, meu njima i statusa SOPNVK. Smjenjivanjem
Halilovia sa funkcije naelnika VK, komandant 6. korpusa, Gui, je
osjetio kao ansu da se konano rijei pitanje komandovanja specijalnim
jedinicama kojima je Halilovi efektivno komandovao, bez obzira kako su
one bile formacijski, po papirima, situirane. Komandant Gui je odmah
nakon Halilovieve smjene, 01.11.1993., komandantu VK Deliu napisao
akt, podsjeajui ga da je on kao komandant VK ranije naredio da
naprijed navedene specijalne jedinice budu u sastavu 4. korpusa, ali da to
nareenje nije realizirano: Do danas nije realizovano Vae nareenje ... S
tim u vezi, predlaem da naredite rasformiranje ovih specijalnih jedinica
kao i postupak sa njihovim naoruanjem i vojnom opremom, jer bi se tako
obezbijedilo kvalitetnije vojno organizovanje.
176
To znai da je SOPNVK
sve vrijeme, do novembra 1993. godine, u lancu komandovanja bio na vezi
naelnika VK Sefera Halilovia. Kad je Sefer Halilovi smijenjen, onda
je SOPNVK izgubio svog nadreenog, vjerovatno i zbog toga to novi
naelnik VK Enver Hadihasanovi nije htio da na svojoj direktnoj vezi
175
tab Vrhovne komande, Nareenje, broj 1/297-380, od 5.10.1993. godine, pod
naslovom Ulazak u sastav i pretpotinjavanje, dostavlja.- na ruke naelnika VK Sefera
Halilovia i Komandi 4. korpusa, potpisao komandant VK Rasim Deli.
176
Komanda 6. korpusa, akt broj 01-5377, Konjic, 11.11.1993. godine, pod naslovom
Prijedlog za rasformiranje SJ, dostavlja.-, dostavljen tabu Vrhovne komande, potpisao
KOMANDANT Salko Gui.
180
ima odgovornost da komanduje bilo kakvoj borbenoj jedinici, jer to nije
pripadalo funkciji naelnika VK, samim tim to su postojale naredbe o
tome da su specijalne jedinice u sastavu 1., 6. ili 4. korpusa. Dok je Halilovi
bio na dunosti naelnika VK, komandant Deli nad njim nije mogao
ostvarivati efektivnu kontrolu. Halilovi se ponaao samovoljno i pogreno
usmjeravao, izmeu ostalih i komandante specijalnih jedinica koje je u
lancu komandovanja drao na svojoj vezi.
Uslov za stabiliziranje sistema komandovanja u Armiji RBiH bio
je da se Halilovi smijeni sa funkcije naelnika VK, jer je tek tada Deli,
neometano mogao uspostavljati red u sistem komandovanja.
Na zahtjev Komande 6. korpusa da se regulira status jedinica
Handar divizije, Akrepa i Silver Fox ... reagirala je Uprava za
organizacijske i mobilizacijske poslove VK, upozoravajui komandanta
Delia da je status navedenih jedinica ranije rjeavan njegovim (Delievim)
Nareenjem, str. pov. br. 14/75-100, od 01.09.1993. da uu u sastav 4.
korpusa, ali da je sutradan 02.09.1993. naelnik VK Sefer Halilovi svojim
Nareenjem str. pov. br. 01/563-1-3/93 regulirao da navedene jedinice,
umjesto u 4. korpus, uu u sastav SOPNVK. U vezi s tim, navedena Uprava
je komandanta Delia izvijestila: Kako ni jedno od pomenutih nareenja
nije realizovano, Komanda 6. korpusa naprijed pomenutim aktom trai da
se naredi rasformiranje pomenutih jedinica ... takva mjera bi doprinijela
kvalitetnijem vojnom angaovanju jedinica u z/o 6. korpusa. Molimo va stav
po iznijetim pitanjima.
177
Sve to ukazuje da komandant Deli nije mogao
efektivno komandovati pomenutim specijalnim jedinicama, ukljuujui i
jedinicu Zulfkar i to zbog ponaanja Halilovia koji je mijenjao Delieva
nareenja. U smislu neprovoenja nareenja o statusu specijalnih jedinica,
u kontekstu naprijed citiranog u Kajevievom obraanju Deliu treba imati
u vidu da je bila esta praksa neizvravanja nareenja o statusu jedinica,
posebno nareenja od 14.4.1993., 10.6.1993., 5.7.1993., 5.8.1993., 1.9.1993.,
2.9.1993., ... to je unosilo zabune o odgovornosti, posebno u sluajevima
ratnih zloina u Trusini, Grabovici i Uzdolu. Objedinjenim sagledavanjem
svih tih dokumenata potvruje se da je sa nivoa VK, od strane Halilovia,
u sistem komandovanja unoen nered. Meutim, kada se pred sudovima
odgovara za zloine, Halilovi svoju krivnju prebacuje i na svoje podreene
177
tab Vrhovne komande, Uprava za organizacijske i mobilizacijske poslove, akt
str. pov. broj 14/75-140, Sarajevo, 15.11.1993. godine, pod naslovom Stav u vezi prijedloga
6. K., trai.-, dostavljen IKM VK VISOKO, n/r komandanta VK OS, potpisao
NAELNIK Avdulah Kajevi.
181
i na svoje nadreene u lancu komandovanja.
ak do kraja decembra 1993.godine bilo je aktuelno pitanje
ulaska jedinice Zulfkar u sastav 4. korpusa. Sredinom decembra 1993.,
sa nivoa VK, u vezi s tim su postavljeni zadaci: Jo jednom potencirati
ulazak Specijalnog odreda za posebne namjene Zulfkar u organski sastav 4.
korpusa. Nosilac Uprava za organizaciju i mobilizaciju. Sarauje 4. korpus i
jedinica Zulfkar. Rok 19.12.1993. godine.
178
Znai, u dokumentima VK,
navodilo se, umjesto zvaninog naziva jedinice SOPNVK, simboliki
naziv Zulfkar. VK je odgovoran za tu nepravilnost. Pored toga, bitno
je da je SOPNVK, kao jedinica u organskom sastavu VK postojala ak
do kraja 1993. godine, u vrijeme kada Sefer Halilovi vie nije bio naelnik
VK.
Sefer je proizvodio haos u sistemu komandovanja:
Halilovi je proizvodio nered u sistemu komandovanja. Ovlatenje
koje je Halilovi dao komandantu OG Igman, Salki Guiu, i njegovom
zamjeniku Zulfkaru Alipagi da komanduju svim jedinicama od Igmana do
Drenice, ticalo se nadlenosti komandanata 4. i 1. korpusa. Komandantu
4. korpusa, Arifu Paaliu, Halilovi je trebao, direktno, bez posredovanja,
dostaviti svoje nareenje kojim se njegova nadlenost, privremeno do
deblokade Mostara suava, jer se jedinice iz sastava 4. korpusa rasporeene
sjeverno od Drenice prema Igmanu pretpotinjavaju Komandi OG Igman,
u sastavu 1. korpusa. Komandant 1. korpusa od Halilovia je trebao dobiti
nareenje da se njegova nadlenost, privremeno do deblokade Mostara,
proiruje od Igmana do Drenice i da e biti odgovoran za borbenu situaciju
na prostoru koji pripada zoni 4. korpusa. Zato to nije komandovao onako
kako je trebalo, Halilovi je stavio u poziciju komandanta OG Igman Salku
Guia, da on iznalazi naine kako e obavijestiti komandanta 4. korpusa
Arifa Paalia da e do deblokade Mostara on, kao komandant OG Igman,
komandovati i njegovim jedinicama koje se nalaze od Drenice sjeverno
prema Igmanu. Salko Gui je obavijestio Arifa Paalia da e njegovim
jedinicama sjeverno od Drenice prema Igmanu ubudue komandovati
on kao komandant OG Igman: Prenijeti Arifu da je Sefer dao pismeno
ovlatenje OGI da komanduje jedinicama od Igmana do Drenice, do
deblokade Mostara.
179
Tako ozbiljna pitanja u sistemu komandovanja se
178
Akt Kabineta komandanta VK, broj 1/297-629, od 13.12.1993. godine.
179
Dopis komandanta OG Igman Salke Guia broj cv 2/93, od 26.04.1993. godine,
dostavljen n/r Bojadi Nihada preko Centra za obavjetavanje opine Jablanica, gdje je
primljen 26.04.1993. u 16.05 sati.
182
nisu mogla rjeavati u stilu mahalskih, privatnih poruka. Trebala su jasna
i nedvosmislena, direktna nareenja Halilovia, svima svojim direktno
podreenim kojih se ticala situacija koju je elio uspostaviti da za dio
zone odgovornosti 4. korpusa odgovara Komanda OG Igman, odnosno
Komanda 1. korpusa. U uslovima takvog nereda u sistemu komandovanja,
komandant 4. korpusa Arif Paali i komandanti njegovih brigada su mogli
ignorirati Guieve poruke, sve dok Paali ne primi nareenje direktno od
Halilovia, odnosno dok komandanti brigada iz sastava 4. korpusa, kojih se
tie taj problem, ne prime naredbu, direktno od Paalia.
OG Igman, na elu sa komandantom Salkom Guiem i njegovim
zamjenikom Zulfkarom Alipagom je pripadala 1. korpusu, a jedinice na
podruju Konjica, Jablanice i Drenice su bile u formacijskom sastavu 4.
korpusa. Pretpotinjavanje jedinica 4. korpusa u sastav 1. korpusa (OG
Igman) je trebalo jasno i nedvosmisleno rijeiti u nadlenosti naelnika
VK Sefera Halilovia. Taj nedostatak treba sagledavati u kontekstu
negativnih stavova Sefera prema Paaliu, koga je optuivao za opstrukcije
borbe i izdaju. Zato je Sefer to inio? ... Bez obzira na razloge, on je na taj
nain proizvodio rtve, meu kojima su, i Gui i Zuka. Da su u sistemu
komandovanja bili ureeni odnosi po principima jednostarjeinstva i
subordinacije, znalo bi se ko i za ta odgovara, ukljuujui i odgovornost za
zloine u Trusini, Grabovici i Uzdolu. Zuka nije imao vojnog obrazovanja.
On nije znao identifcirati i sagledati greke svojih nadreenih. On je njima
vjerovao. Onaj ko je proizvodio nered u sistemu komandovanja, taj snosi i
komandnu odgovornost: krivinu, disciplinsku, moralnu, politiku...
Komandant 4. korpusa, Paali je, tek 29.04.93. regulirao da jedinice
u sjevernoj zoni odgovornosti 4. korpusa budu pretpotinjene Komandi
OG Igman. Tada, kada je dobio predmetno Nareenje od komandanta
4. korpusa, Paalia, po ranijem Ovlatenju koga je dao naelnik VK
Halilovi da Gui i Zuka komanduju svim jedinicama od Igmana do
Drenice, komandant OG Igman, Gui, je ve bio uspostavio funkcionalne
veze komandovanja jedinicama 4. korpusa na podruju opina Jablanica
i Konjic. Vjerovatno da je u okolnostima slabe sinhronizacije u sistemu
komandovanja, svojim Nareenjem komandant Paali elio i formalno
skinuti sa sebe odgovornost za jedinice iz svog sastava koje su praktino ve
bile pretpotinjene Komandi OG Igman, odnosno Komandi 1. korpusa. U
tom pogledu zaobilazila se Komanda 1. korpusa. U tekstovima dokumenata
iz 4. korpusa i iz VK pominje se samo OG Igman, to odudara od principa
183
komandovanja. Naelnik VK, Halilovi, je trebao Komandi 1. korpusa
pretpotiniti jedinice, precizirajui zadatak komandantu tog korpusa, da
pretpotinjene jedinice grupie u okviru OG Igman.
180

Nakon tekog, jednomjesenog iskustva iz aprila 1993., u uslovima
nereda u sistemu komandovanja, to je izazvan Halilovievim usmenim
nareenjem, a zatim pismenim Ovlatenjem od 18.04.1993., da Gui,
kao komandant OG Igman, i Zuka kao njegov zamjenik, komanduju svim
jedinicama od Igmana do Drenice, komandant Salko Gui je komandantu
1. korpusa Mustaf Hajrulahoviu predloio da prestanu ovlatenja njega i
njegovog zamjenika Zuke u pogledu komandovanja svim jedinicama od
Igmana do Drenice, te zahtijevao povlaenje jedinica koje se nalaze u zoni
odgovornosti 4. korpusa a formacijski ne pripadaju 4. korpusu (Zulfkar,
Crni labudovi ...). Pri tome treba imati u vidu da komandant 1. korpusa
nije mogao ukinuti taj status, jer ga je naredio naelnik VK Halilovi. Taj
Guiev prijedlog indicira da njemu nije odgovaralo da ima komandnu
odgovornost za jedinice 4. korpusa. Zato je Gui elio, preko komandanta
1. korpusa, Hajrulahovia, utjecati da naelnik VK, Halilovi, stavi izvan
snage svoje Nareenje od 18.04.1993. godine. Gui u tome nije uspio, jer
je nastavljena njegova odgovornost za sve jedinice od Igmana do Drenice,
sve dok OG Igman nije rasformirana (razbijena), odnosno sve dok Gui
nije postavljen na dunost komandanta 6. korpusa, sredinom juna 1993.
godine.
181
Komandant OG Igman, Gui Salko, se trudio da ostvari pozitivan
utjecaj na Nihada Bojadia kao sadejstvujueg komandanta sa kojim
sarauje. Davao mu je korisne upute da preduzme mjere..., da uini
odgovornim..., da ostvari potpuni uvid..., stavljajui mu do znanja da jedino
on moe zastupati nae jedinice, te mu je odobrio koritenje logistikih
resursa u elebiu. Gui je od Bojadia zahtijevao da potuje borbenu
disciplinu u smislu poetka, voenja i zavretka borbenih aktivnosti: 7.
Poetak djejstava je na na signal, uz odobrenje pretpostavljene k-de.
182

180
Komanda 4. korpusa, Nareenje u cilju objedinjavanja snaga..., str. pov. broj
01/34, Bradina, 29.04.1993. godine, dostavljeno komandama - OG Igman, 43. bbr, 44.
bbr, 45. bbr, MAD, bataljon VP, OpO Konjic, OpO Jablanica, MUP-u Konjic, Ratnom
Predsjednitvu Konjic i Jablanica, potpisao komandant Arif Paali.
181
Odgovor Komande OG Igman na Nareenje 05/7-224 Komande 1. korpusa za
sadejstvo OG Igman sa IBOG, str. pov. br. 35-05/93, Igman, 03.05.1993. godine.
182
Dopis str. pov. br. 578-4/93, od 27.04.93. godine, komandanta OG Igman Salke
Guia, dostavljen n/r Bojadi Nihada preko Centra za obavjetavanje opine Jablanica,
gdje je primljen 27.04.1993. u 23.21 sati.
184
Do kraja aprila 1993. godine, Komanda OG je preuzela odgovornost
za borbene aktivnosti jedinica 4. korpusa koje su bile sjeverno od Drenice,
na prostoru Jablanice i Konjica. Komandant Salko Gui je nareivao da
brigade iz sastava 4. korpusa pripremaju i izvode borbena djelovanja.
Tako, naprimjer, u jednom od svojih nareenja, Gui usmjerava borbene
aktivnosti 45. brigade na elu sa Hasom Hakaloviem. Gui je Hakaloviu
naredio da njegova 45. brigada, vlastitim snagama izvri zaplanirane
zadatke u rejonu Vrca, Budiina ravan Lesovina, uz angaovanje specijalnih
snaga SOPN ZULFIKAR i DEKI, policije iz sastava SJB Tarin. Uz to,
Gui je naredio da mu Hakalovi dostavi na odobrenje prijedlog svoje
odluke za naprijed zadate borbene aktivnosti.
183

U drugoj polovini maja 1993., komandant OG Igman Salko
Gui je regulirao sloenija pitanja u sistemu komandovanja i kontrole,
tako da je naredio da Prozorski bataljon, umjesto to je do tada, u lancu
komandovanja bio na direktnoj vezi komandantu 4. korpusa, odnosno
komandantu OG Igman (od 18.4.1993.), ubudue bude na direktnoj vezi
komandantu 45. brigade Hasanu Hakaloviu. U sadraju predmetnog
Nareenja bitna je reenica u preambuli: Na osnovu usmene saglasnosti
naelnika VKOS, a u cilju boljeg i efkasnijeg organiziranja odbrane od
agresora i izvoenja borbenih zadataka, te bolje koordinacije borbenih
aktivnosti, ...
184
Znai, Halilovi je uspostavio praksu da usmenim putem
regulie ona pitanja o kojima su nune naredbe u pisanom obliku. Usmeno
nareenje o pretpotinjavanju Prozorskog bataljona Komandi 45. brigade,
Sefer Halilovi je prenio svom drugopodreenom, bez znanja komandanta
1. korpusa Mustafe Hajrulahovia koji je bio njegov prvopodreeni. U
naprijed citiranoj preambuli pomenutog nareenja je upotrijebljena
sintagma usmene saglasnosti, to bi znailo da je neko od navedenih
komandanata traio od Halilovia da se Prozorski bataljon pretpotini
komandantu 45. brigade, a da je Halilovi na takav prijedlog dao svoju
usmenu saglasnost. Da je pretpotinjavanje uslijedilo na inicijativu Salke
Guia, onda je njegova inicijativa trebala ii preko komandanta 1. korpusa
Mustafe Hajrulahovia. Da je to ilo tako, onda bi se u tekstu predmetne
183
Komanda OG Igman, Nareenje za aktivna djejstva u rejonu Budiina ravan
Lesovina i presijecanje komunikacije Jablanica Prozor, komandantu 45. bbr Konjic, str.
pov. broj 01/30, Bradina, 27.4.1993. godine, u potpisu komandant Salko Gui.
184
Komanda OG Igman, Nareenje Komandi 45. bbr i Komandi Prozorskog
bataljona, str. pov. br. 01/151/93 od 23.05.1993. godine, pod naslovom Pretpotinjavanje
Prozorskog bataljona, nareuje.
185
Naredbe naglasila uloga komandanta 1. korpusa. Meutim, u Guievom
Nareenju, komandant 1. korpusa se ne pominje, zato to ga je Halilovi
svojim usmenim nareenjem koga je prenio Guiu, izostavio, zaobiao,
to je i inae bila njegova praksa zbog koje je nastajao nered u sistemu
komandovanja. U sadraju Nareenja se ne vidi da li je Salko Gui uope
izvijestio Komandu 1. korpusa o novom grupisanju snaga, tako to je
Prozorski bataljon pretpotinjen Komandi 45. brigade. Ipak, treba naglasiti
da je i tako manjkava predmetna Naredba bila bolji nain reguliranja o
pretpotinjavanju nego to se to dogodilo u sluaju pretpotinjavanja
komandantu 1. korpusa svih jedinica iz sjeverne zone 4. korpusa, ili pak to
je bolji nain reguliranja o pretpotinjavanju od sluajeva pretpotinjavanja
Komandi 45. brigade, voda iz sastava SOPNVK i voda iz sastava jedinice
iz Gornjeg Vakufa za zadatak napada na Trusinu, kada su izvreni zloini.
Poetkom juna 1993. godine, Komanda OG Igman je komandovala
43.; 44.; 45. bbr; OpO Konjic, Jablanica, Prozor; jedinicama MUP-a
Konjic i Jablanica; MAD iz 50. mjeovite artiljerijsko - raketne brigade. Kao
pridodate jedinice naim snagama, znai pretpotinjene komandantu
OG Igman, bile su Crni labudovi, Zulfkar, DV iz 9. bbr, 4. i 8. mtbr,
specijalna jedinica Handar i jedinica MUP Tarin. Komanda OG Igman je
u vezi s tim, konstatirala slabosti u pripremi i izvoenju borbenih djejstava:
- previe samostalnih jedinica razliitog formacijskog nivoa i nemogunost
njihovog uklapanja u formaciju; - RIK povjereno kadrovima koji za to
nisu osposobljeni i koji su se bavili svim drugim aktivnostima osim vojnikim
poslom; ... Ova konstatacija se odnosi na komandante jedinica koji nisu
imali profesionalnih vojnih iskustava iz bive JNA i TO RBiH.
185

Briga za funkcionalno jedinstvo jedinica i komandi u sastavu OG
Igman na osnovama subordinacije i jednostarjeinstva bilo je aktuelno
pitanje, u najteim okolnostima 1993. godine. Trebalo je obuzdavati
samovolju na svim nivoima komandovanja. U tom pravcu je intervenirao
i komandant 1. korpusa Mustafa Hajrulahovi Talijan, zahtijevajui da se
ni jedna jedinica u sastavu OG Igman ne upotrebljava, ni na borbenim
ni na neborbenim zadacima, bez njegovog odobrenja. To je bila pomo
komandanta Hajrulahovia podreenom komandantu Guiu. Moda
je to bilo Hajrulahovievo reagiranje na praksu Sefera Halilovia da bez
185
Komanda OG Igman IKM Bradina, strogo pov. br. 01/192 (neitko), od
02.06.1993. (neitko), pod naslovom Predmet: Osvrt na uoene nedostatke u izvoenju
b/d, dostavlja.-, OG Igman, potpisao naelnik taba Bahrudin Fazli.
186
njegovog znanja, zaobilazei ga kao komandanta 1. korpusa, direktno
komanduje brigadama. To je bio problem i Hajrulahoviu i Guiu, kome
je bio potreban utjecaj nadreenog Hajrulahovia protiv upotrebe jedinica
bez njihovih odluka. U jednoj od svojih naredbi, komandant 1. korpusa
Hajrulahovi je istakao: 1. Najstroije zabranjujem bilo kakvo samovoljno
pokretanje i upotrebu jedinica formacija na borbenim i neborbenim
zadacima (za razrjeavanje konfiktnih situacija) bez striktnog nareenja
komandanta 1. korpusa. Prema sadraju take 3. proizilazi da sluajevi
samovolje zbog kojih je Hajrulahovi reagirao nisu bili bezazleni: 3. Protiv
odgovornih starjeina koji se ne budu striktno pridravali odredaba ovog
nareenja bie preduzete mjere krivinog progona uz osnivanje posebnog
vojnog suda ... sud za ovo djelo moe izrei samo smrtnu kaznu.
186

I nakon to je Rasim Deli imenovan na funkciju komandanta VK,
Sefer Halilovi je i dalje naruavao principe komandovanja, pa je mimo
komandi 1., 4. i 6. korpusa komandovao brigadama i Operativnoj grupi
Igman.
187
Poslije 08.06.1993., Halilovi nije bio nadlean da sa nivoa VK
nareuje borbenu upotrebu jedinica, jer je to bila nadlenost komandanta
VK Rasima Delia. Tada je Sefer mogao procjenjivati situaciju na ratitu
i na pojedinim bojitima, predlagati mjere i pripremati planove, pa i
nareenja za potpis od strane Delia. Sefer Halilovi se nije ponaao u
tim okvirima, ve je uspostavljao paralelni sistem, to je direktan udar na
jedinstvo sistema komandovanja. Takve sluajeve treba razmatrati u vezi sa
Seferovim namjerama da uspostavi paralelni sistem komandovanja, s ciljem
da dio Armije R BiH suprotstavi vrhovnom komandantu Izetbegoviu,
to je bio put izazivanja unutarnjih sukoba sa nesagledivim posljedicama,
veim od onih koje su uslijedile identinim djelovanjem Fikreta Abdia u
zoni 5. korpusa.
Nekoliko dana prije uspostave IKM u Jablanici, Halilovi je
Komandi 6. korpusa naredio da iz svoje zone odgovornosti izdvoji dio
snaga jaine jednog ojaanog bataljona, da se bataljon uputi u pomo
186
Komanda OG Igman, str. pov. broj 01-1021, od 25.05.1993. godine, dostavljeno
Svim jedinicama u sastavu OG 'Igman', u potpisu Komandant Mustafa Hajrulahovi
Talijan.
187
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, broj 02/1595-441, od 30.06.1993.
godine, dostavljeno komandantima 6. korpusa Salki Guiu, Specijalnih jedinica Zulfkaru
Alipagi i Konjike brigade Ramiu Esi.
187
snagama 4. korpusa, odnosno da se bataljon prikupi u rejonu Jablanice,
188

gdje od Komande 4. korpusa treba da dobije nareenje za borbu ... Time se
direktno utjecalo na stanje u zonama 6. i 4. korpusa. Da se radilo o pokretu
bataljona u okviru zone odgovornosti 6. korpusa, takvu odluku je, u duhu
plana borbenih djejstava odobrenog od strane komandanta VK, Rasima
Delia, mogao donijeti komandant tog korpusa Salko Gui. Poto se
bataljon pokretao radi borbene upotrebe izvan zone 6. u zonu 4. korpusa,
komandant VK, Rasim Deli, je bio nadlean da donese takvu odluku.
Na osnovu analiza i procjena stanja na ratitu, Halilovi je
trebao koordinirati rad VK na pripremi borbenih nareenja, direktiva
ili zapovijesti za potpis od strane komandanta VK Rasima Delia. Kad
komandant Rasim Deli potpie nareenje, zapovijest ili direktivu,
naelnik taba Halilovi je trebao organizirati rad na planiranju i provedbi
komandantovih odluka. Takva pozicija da koordinira rad VK i da na
osnovu odluka komandanta planira borbena djejstva je znaila mogunost
Sefera Halilovia da bez ikakvog prekoraenja ovlasti bitno utjee na ratnu
situaciju. Zato, i Halilovieva objanjenja putem medija, da je on dolaskom
Rasima Delia marginaliziran, jer je navodno mogao komandovati samo
kuririma i kuharima u VK, potvruju da Halilovi lae, jer je dobro znao
da je uloga naelnika VK bila, u profesionalnom smislu, vrlo izazovna.
Sefer Halilovi je bio vrlo blizak sa Hasom Hakaloviem,
komandantom brigade Neretvica. S njim je kontaktirao i postavljao mu
zadatke, te primao izvjetaje mimo redovne linije komandovanja preko
Komande i komandanta 4. korpusa Arifa Paalia. Inae, Halilovi je
ispoljavao i irio netrpeljivost prema komandantu 4. korpusa, Paaliu,
podrivajui sistem komandovanja unutar tog korpusa, to je proizvodilo
razne negativne posljedice za odbranu slobodnih teritorija u dolini Neretve.
Odnosi izmeu Halilovia i Hase Hakalovia, komandanta Neretvice, su
imali poseban karakter, izvan principa na kojima se temelji komandovanje.
Halilovi je na tetu principa komandovanja uspostavljao posebne odnose
sa Hakaloviem, da bi ga suprotstavio njegovom prvonadreenom
komandantu 4. korpusa, Arifu Paaliu, koga je Halilovi prezirao.
Greke u odreivanju statusa dr. Safeta ibe:
Izvrni odbor Centrale SDA je donio zakljuak - da se dr. Safet
ibo, radi poboljanja rada Stranke, kooptira u Regionalni odbor
188
Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa, str. pov.br. 02/1024-1, od
24.08.1993. godine.
188
SDA Hercegovine, kao punopravni lan, te se istom nalae da stupi u
kontakt sa izvrnim odborima SDA u Konjicu i Jablanici i Regionalnim
odborom za Hercegovinu, kako bi s njima analizirao stranake probleme,
a izvjetaj o tome dostavio Centrali u to kraem roku.
189
Naredbom
Halilovia, od 20.03.1993. godine, je regulirano da se ibo Fehima Safet
premjeta i rasporeuje u 4. korpus Mostar, te da se po toj Naredbi
razrjeava dosadanje dunosti. Istog dana, Stranka demokratske akcije,
dokumentom broj 90/93, od 20. marta 1993. godine, pod naslovom
Kooptiranje novog lana u Regionalni odbor SDA, je regulirala da se dr.
Safet ibo, radi poboljanja rada Stranke, kooptira u Regionalni odbor
SDA Hercegovine, kao punopravni lan. Tokom 1993. godine, dr. Safet
ibo je bio kljuna linost civilnih organa vlasti u opinama Konjic i
Jablanica, te je involviran u aktivnosti jedinica i komandi koje su izvodile
borbena djejstva. Interesantno je to je datum pomenutog dokumenta
Stranke demokratske akcije o reguliranju stranakog statusa dr. Safeta
ibe isti kao i datum nastanka predmetnog dokumenta taba Vrhovne
komande o reguliranju vojnog statusa za dr. Safeta ibu, po Naredbi pov.
br. 13/37-45, od 20.03.1993. godine. To znai da je koordinirano rjeavanje
vojnog i politikog statusa za dr. Safeta ibu, pa je istog 20.03.1993. godine
uslijedio i naprijed pomenuti dokumenat SDA i predmetni dokumenat
taba Vrhovne komande.
190
Znai, reguliranje vojnog i politikog statusa
za dr. Safeta ibu je realizirano koordinirano i istovremeno.
Dr. ibo je uivao povjerenje iz Centrale SDA, te je u jedinicama
Armije RBiH bio potovan. Komandanti jedinica u dolini Neretve su mu
se obraali i od njega zahtijevali logistiku podrku, to je on, u granicama
mogunosti, ispunjavao. Dr. ibo je pomagao komandantima jedinica da
savladaju probleme zbog oteanog komuniciranja, jer su sjeverna i juna
zona odgovornosti 4. korpusa, rasporedom i neprijateljskim djelovanjem
snaga HVO-a, bile odvojene. Tako naprimjer, krajem aprila 1993. godine,
dr. ibo je, za Komandu OG Igman prenio nareenje: Sad sam upoznao
glavnog (P.A.) s vaim dopisom. Stav je (Naredba) 1. Ljubina noas mora
pasti (sve vam je jasno). 2. Bokevica mora, potom, to prije pasti. 3. Ja ekam,
javite mi odluku odmah. 4. Rami da poalje svoje auto sutra do mosta u
189
STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE, Sarajevo, ul. Marala Tita 7a/II,
dokumenat broj 90/93, od 20. marta 1993. godine, pod naslovom Kooptiranje novog lana
u Regionalni odbor SDA, okruglim peatom SDA ovjeren potpis Direktora Centrale
Potpredsjednik SDA Omer Behmen, dipl. ing..
190
Naredba pov. br. 13/37-45, od 20.03.1993. godine.
189
elebiima u 19.00, da je dole i da eka glavnog dok mu doe preko mosta,
pjeke putuje za Igman. Dr. ibo. Treba imati u vidu da je 20.03.1993.
godine, dr. ibo dobio Naredbu VK da se javi na dunost u 4. korpus,
ali nije navedena funkcija koju e obavljati, te da je dr. ibo, istog dana
20.03.1993. godine, po zakljuku Izvrnog odbora SDA, dobio politiku
funkciju u Regionalnom odboru SDA Hercegovine.
191

Teko je nai primjer Seferovog ispravnog postupka
u sistemu komandovanja:
Obavezujui komandanta 1. korpusa, Vahida Karavelia da naredi
komandantu 4. motorizirane brigade Fikretu Prevljaku da doturi 3
lansirne rakete bebe sa lanserom, koje e predati Komandi 6. korpusa u rejon
Bradine,
192
Halilovi je zaobiao komandanta VK Delia. Za razliku od
prakse u 6. i 4. korpusu gdje je komandovao brigadama, direktno zaobilazei
komandante tih korpusa, Halilovi to nije inio u 1. korpusu, to potvruje
i naprijed citirano nareenje o predaji lansera Komandi 6. korpusa. I u
ovom sluaju se potvruje da Sefer Halilovi nije mimo komandanta 1.
korpusa Vahida Karavelia nareivao komandantima brigada u okviru
njegovog korpusa. Za razliku od prakse koju je primjenjivao komandujui
preko komandanta 1. korpusa, Vahida Karavelia, Sefer Halilovi je
prilikom nareivanja komandantima odreda i brigada u okviru 6. korpusa
komandovao zaobilazei njihovog komandanta 6. korpusa Salku Guia.
Ustvari, Halilovi je znao, da bi u sluaju direktnog nareivanja komandantu
4. motorizirane brigade, Fikretu Prevljaku, od njega dobio odgovor da
e nareenje izvriti samo ako mu to naredi njegov prvi pretpostavljeni
- komandant 1. korpusa Vahid Karaveli. Kad je od Halilovia dobivao
nareenja, Karaveli nije zahtijevao da mu ta nareenja, umjesto Halilovia,
dolaze od pretpostavljenog komandanta VK Delia, ime se naruavao
princip odnosa u slubi i od strane Halilovia uspostavljao paralelan sistem
komandovanja.
Iz Nareenja str. pov. 17-1, od 09.09.1993. godine ne vidi se da li je
Halilovi bilo ta naredio komandantu 6. korpusa Salki Guiu u pogledu
njegove obaveze da organizira prijem u Bradini 3 lansirne rakete bebe sa
191
Dokumenat bez naznake institucije u ijoj nadlenosti je sainjen, Juablanica,
27.04.1993. godine u 16.12 sati, nejasan sadraj etvrtastog peata Centra za obavjetavanje
u Jablanici preko koga je predmetni dokumenat dostavljen OG IKM BRADINA, na
mjestu za potpis navedeno Dr. ibo.
192
Nareenje Sefera Halilovia Vahidu Karaveliu za dotur 3 lanserne rakete 'bebe'
sa lanserom, str. pov. br. 17-1, od 09.09.1993. godine.
190
lanserom. Kad se ve osjeao nadlenim da bez znanja komandanta VK
Delia nareuje komandantu 1. korpusa, Halilovi je imao profesionalnu
obavezu da to Nareenje dostavi i komandantu 6. korpusa, konkretizirajui
njegove obaveze. Propust u tom pogledu potvruje da je Halilovi
zaobilazio Komandu i komandanta 6. korpusa, a da je u konkretnoj Naredbi
formalno naveo da 3 lansirne rakete bebe sa lanserom treba predati K-
di 6. korpusa, dok je, u stvarnosti, Komandu i komandanta tog korpusa
iskljuio iz tih aktivnosti.
Manevar jedinicama sa jednih na druge dijelove ratita, odnosno
bojita je osjetljivo pitanje i o tome mogu odluivati samo komandanti.
Nareujui manevar jedinicama iz zone 1. korpusa u zonu 6. korpusa,
Halilovi je efektivno vrio ulogu komandovanja sa nivoa VK i sa IKM
po najosjetljivijim pitanjima za koja je nuan pun kapacitet komandantske
uloge. On nije smatrao da je to radikalna situacija u kojoj je, shodno
Nareenju komandanta VK Delia, od 30.08.1993. godine, morao
konsultirati njega kao svog pretpostavljenog. Kao i manevar jedinicama,
u istom smislu je osjetljiv i manevar sa jednog na druge dijelove ratita
odnosno bojita materijalno - tehnikim, borbenim resursima, kao to je
sluaj Nareenja str. pov. 17-2, od 09.09.1993. godine, da se iz 1. korpusa
u zonu 6. korpusa doture 3 lansirne rakete bebe sa lanserom. Komandant
VK, Deli, je morao znati gdje se nalaze vani resursi i pod ijom su
kontrolom, to je bitno za procjenu borbene situacije i odluivanje o
upotrebi tih resursa.
Sefer je bio u Jablanici na dan zloina u Grabovici:
Ispod potpisa Sefera Halilovia na Nareenju str. Pov. 17-2, od
09.09.1993. je pravougaoni peat Centra za obavjetavanje opine Jablanica
na kome je navedeno da je Nareenje predato primljeno ... dana
09.09.1993. godine u 12.06 asova.
193
To potvruje injenicu da je Halilovi
tog kritinog 09.09.1993. godine, kada su izvreni zloini nad Hrvatima u
Grabovici, bio na IKM u Jablanici i da je u prijepodnevnim satima potpisao
Nareenje str. pov. 17-2, od 09.09.1993. godine. Halilovi je 08./09.09.1993.
godine prenoio u Jablanici. Prema navedenim podacima, na peatu Centra
za obavjetavanje opine Jablanica proizilazi da je on u prvim satima
nakon to je 09.09.1993. godine izvijeten o zloinima nad Hrvatima u selu
Grabovica, i dalje bio odluan da se operacija Neretva 93 realizira, jer je
193
Nareenje Sefera Halilovia Vahidu Karaveliu za dotur 3 lanserne rakete 'bebe'
sa lanserom, str. pov. br. 17-1, od 09.09.1993. godine.
191
upravo s tim ciljem naredio komandantu 1. korpusa, Vahidu Karaveliu, da
u zonu 6. korpusa doturi 3 lansirne rakete bebe sa lanserom, ne pridajui
znaaj nunoj istrazi zloina koju je, kao to je poznato, obustavio. Prema
injenicama o vremenu nastanka i dostavljanja Nareenja str. pov. 17-1,
od 09.09.1993. godine, Halilovi je u toku kritine noi 08./09.09.1993.
godine bio na podruju Jablanica Konjic, odnosno nije bio izvan tog
prostora kako je pred Hakim tribunalom lagao s ciljem da od sebe udalji
odgovornost i krivnju za zloine koji su se te noi i ujutro dogodili nad
Hrvatima u selu Grabovica. Halilovi je, ubrzo poslije zloina, znao da su
se dogodili, to je ve ujutro 09.09.1993. godine znala cijela Jablanica, pa
i on. Naprijed analizirani dokumenat koga je Halilovi u Jablanici lino
potpisao, da bi isti nakon njegovog potpisa u 12.06 sati bio proslijeen iz
Centra za obavjetavanje opine Jablanica, je od krucijalne vanosti kao
dokaz da je Halilovi bio u Jablanici, a da prije podne 09.09.1993. godine,
kada su se zloini u Jablanici dogaali. Zloini su se dogaali ak i nakon
to je Halilovi saznao za zloine. Nije bilo nikoga ivoga u Jablanici ko
prije podne, 09.09.1993. godine, nije znao za zloine u Grabovici.
Komandanti jedinica uee u borbi uslovili
da im komanduje samo Sefer:
Caco, elo i Adnan Solakovi, koji su sa svojim jedinicama
uestvovali u operaciji Neretva 93 nisu prihvatali da im direktno
komanduje niko osim Sefer Halilovi, to znai da nisu prihvatali da oni i
njihove jedinice budu pretpotinjeni bilo kojoj komandi, osim IKM-u, na
elu sa Seferom.
194
Komandujui jedinicama u operaciji Neretva 93, Sefer
Halilovi je na svojoj direktnoj vezi u lancu komandovanja imao Specijalni
odred, 44. bbr, 43. bbr, 45. bbr, 317. bbr, Prozorski bataljon, ... te jedinice
dovedene iz Sarajeva, pod nazivom elo, Caco i Adnan, koje nisu pristale
da budu bilo kome pretpotinjene, ve su svoje uee u operaciji Neretva
93. uslovili da im direktno komanduje Sefer Halilovi.
194
Izvjetaja koga je 25.09.93. podnio Komandi 1. korpusa, Adnan Solakovi.
192
20.
DOGAAJI NAKON
IZVRENIH ZLOINA U GRABOVICI I UZDOLU
Seferov povratak u Sarajevo nakon zloina u Grabovici i Uzdolu:
U zoni izvoenja borbenih djejstava, Sefer Halilovi je u tekom
stanju ostavio jedinice kojima je komandovao i vratio se u Sarajevo. Prema
profesionalnim i moralnim kriterijima, taj postupak Sefera Halilovia je
izuzetno problematian. Iz profesionalnih razloga, Sefer Halilovi je morao
obii jedinice koje su uestvovale u napadnim djejstvima. Trebao je sagledati
stanje odbrane na poloajima gdje su jedinice zaustavljene, odnosno gdje
su bile prije poetka napada. To je bilo nuno, jer se po taktikim naelima
mogao oekivati protivnapad HV i HVO, to bi u uslovima eventualno
slabe odbrane moglo rezultirati gubljenjem slobodnih teritorija. Iz
profesionalnih razloga, Sefer Halilovi je morao ostati u zoni borbenih
djejstava, odrati sastanke sa komandantima, izvriti analizu proteklih
djejstava koja su se izvodila pod njegovom komandom, te postaviti zadatke
za dalja borbena djejstva, prioritetno radi stabiliziranja odbrane. Trebao je
organizirati mjere radi saniranja negativnih posljedica u pogledu borbenog
morala u jedinicama kojima je komandovao. Konano, Sefer Halilovi se
trebao zahvaliti ljudima koji su pod njegovom komandom rizikovali svoje
ivote. Usljed neuspjeha operacije, trebao je priznati da su njegovi planovi
bili loi, nerealni.
Nakon to su vojnici iz 9. motorizirane brigade 08./09.09.1993.
godine poinili zloin nad Hrvatima u Grabovici, uslijedili su zahtjevi
komandanta 1. korpusa prema Seferu Haliloviu da se jedinice iz 9. mtbr,
10. bbr i 2. samostalnog bataljona, koje su upuene na jablaniko bojite,
hitno vrate u Sarajevo. Da Sefer Halilovi nije komandovao, Karaveli mu
se, radi toga ne bi ni obraao. Komandant 1. korpusa Vahid Karaveli je znao
da Sefer Halilovi sa IKM u Jablanici komanduje jedinicama angairanim
u operaciji za oslobaanje Mostara i Prozora, pa se za povratak navedenih
jedinica u Sarajevo, u molbenom tonu, obratio Haliloviu. Znai, Karaveli
zna da je glavni autoritet komandovanja u operacijama za oslobaanje
Mostara i Prozora bio Sefer Halilovi, pa je od njega traio povrat jedinica
iz Jablanice u Sarajevo. Da Halilovi nije komandovao, onda bi se Karaveli,
radi povratka svojih jedinica, obratio komandantu VK Deliu. Karaveli
je znao da je komandant VK Deli bio ve naredio da se navedene
193
jedinice vrate u Sarajevo, pa je u svom molbenom obraanju Haliloviu
naveo: Shodno prikupljenim obavjetajnim podacima o aktivnostima
agresora u zoni odgovornosti 1. korpusa ... molim Vas ... da, ukoliko je
ikako mogue, da se ispotuje naredba i obezbijedi 12/13.09.1993. godine,
povratak jedinica 2. samostalnog bataljona, 9. mtbr i 10. bbr ...
195
Karaveli
u svom obraanju Haliloviu nije saopio glavni razlog obraanja. Glavni
i jedini razlog Karavelievog insistiranja da se vrate jedinice iz Jablanice
u Sarajevo je bio zloin nad Hrvatima u Grabovici i, u vezi s tim, rizik
daljeg zadravanja jedinica iz Sarajeva na jablanikom bojitu, jer se bojao
odgovornosti, zato to su poinioci zloina u Grabovici bili iz njegovog
korpusa. Karaveli je imao pretjeran obzir prema Haliloviu. Znao je da je
Halilovi kriv za zloine nad Hrvatima u Grabovici, ali da bi zatitio sebe,
nije mu saopio pravi razlog svog insistiranja da se jedinice iz Jablanice
vrate u Sarajevo. Aktom, koga je poslao Haliloviu molei da sa jablanikog
bojita vrati jedinice u Sarajevo, komandant 1. korpusa Karaveli je izrazio
svoje uvjerenje da je Halilovi glavni autoritet u sistemu komandovanja
na jablanikom bojitu, odnosno u zonama 4. i 6. korpusa gdje se dogodio
zloin nad Hrvatima u Grabovici, te da samo Halilovi moe odluiti o
povratku navedenih jedinica u Sarajevo. Da je Karaveli smatrao da su
glavni autoriteti komandovanja komandanti 4. i 6. korpusa - Arif Paali
i Salko Gui, onda bi se on obratio njima, a ne Haliloviu. Interesantno,
Halilovi je u okviru priprema i izvoenja operacije za oslobaanje
Mostara i Prozora, u vezi angairanja jedinica 1. korpusa kontaktirao sa
komandantom tog korpusa Vahidom Karaveliem, dok je sa jedinicama 6.
i 4. korpusa kontaktirao direktno, zaobilazei komandante tih korpusa. I
taj detalj potvruje ocjenu da je Halilovi elio distancirati komandante 4. i
6. korpusa od rezultata koje je oekivao u operaciji kojom je komandovao,
pa ih je radi toga i eliminirao, odnosno ignorirao i zaobilazio, osim kad mu
zatreba, jer nisu egzistirali u korist njegovih ambicija.
Rezultati 4. korpusa nakon Seferovog odlaska iz Jablanice:
Sefer Halilovi je 19.09.1993. godine otiao iz Jablanice i sa ostalim
lanovima IKM u Jablanici napisao Izvjetaj za komandanta VK Rasima
Delia. U tom Izvjetaju Halilovi je negativno ocijenio mnoge kadrove
u 4. i 6. korpusu, kao i kadrove u civilnim organima vlasti. Negativno je
ocijenio i komandanta 4. korpusa Arifa Paalia. Halilovi je putem svog
195
Obraanje Vahida Karavelia Seferu Haliloviu aktom str. pov. br. 05/10-66, od
12.09.1993. godine.
194
Izvjetaja komandantu VK Rasimu Deliu mnoge kadrove, bez ikakvih
argumenata, optuio da su izdajnici i da rade za neprijateljsku stranu. Da
su bile tane takve optube, 4. korpus Armije R BiH ne bi mogao odbraniti
Mostar, niti bi mogao postii bilo kakve borbene rezultate u oslobaanju
teritorija, i to u najteoj situaciji.
Prema Dnevnom izvjetaju Komande 4. korpusa, Centru za
operativno komandovanje VK, 20.09.1993. godine, znai nakon povratka
Sefera Halilovia u Sarajevo, jedinice 4. korpusa su zaustavile jaku
neprijateljsku ofanzivu, prele u protivnapad i postigle slijedee borbene
rezultate: - bez gubitaka osloboeno selo Ratani; - HE Mostar je stavljena
u potpunosti pod nau kontrolu; - djelimino je zauzeto brdo Hum; - uli
smo u Rado i zauzeli vie stambenih objekata i naselje (brdo Stotina); -
stavili smo pod kontrolu avijatiarski most izmeu aerodroma i heliodroma
i oslobodili dio teritorije do raskrsnice ka Nevesinju.
196
U tom Dnevnom
izvjetaju komandant 4. korpusa Arif Paali zatim navodi da je tokom
borbi 19 vojnika 4. korpusa izbaeno iz stroja, od kojih su 4 poginula, da
je u neprijateljskom granatiranju grada Mostara ranjeno 13 civila; da su
gubici HV i HVO u ivoj sili i tehnikim materijalnim sredstvima veliki;
da je moral boraca 4. korpusa na visokom nivou, sa izrazitom motivacijom
za potpuno oslobaanje Mostara i Hercegovine; te da je na sceni represivan
i brutalan ...odnos prema Muslimanima u dijelu Mostara koji je jo uvijek
pod kontrolom HVO.
197
Halilovi je ignorirao komandanta 4. korpusa,
Arifa Paalia, pa i naprijed navedene rezultate koje je postigao 4. korpus.
Ignorirao je i komandante koji su bili na jablanikom i prozorskom
bojitu. Da ih nije ignorirao, Halilovi bi u svom Izvjetaju, koga je
dostavio komandantu VK, Deliu, bar neto naveo o njihovom borbenom
raspoloenju, o rezultatima koje su imali na svim dijelovima bojita.
U situaciji kada je na Mostarskom bojitu bilo najtee, jer su
snage HVO po poloajima 4. korpusa i po dijelu Mostara pod kontrolom
Armije R BiH strahovito i masovno obasipale granatama, raketama,
minama i bombama iz raznovrsnog oruja, uz pokuaje pjeadijskih
prodora, Halilovi je sa ostalim lanovima IKM napustio Jablanicu i vratio
se u Sarajevo. Ne znajui da je Halilovi sa ostalim starjeinama iz VK
privremeno otiao sa IKM VK u Jablanici, komandant 4. korpusa Paali
196
Dnevni izvjetaj Komande 4. korpusa za Operativni centar VK broj 1025-06,
od 20.09.1993. godine.
197
Dnevni izvjetaj Komande 4. korpusa za Operativni centar VK broj 1025-06,
od 20.09.1993. godine.
195
je ujutro, 20.09.1993. godine, na adresu IKM Jablanica poslao Operativni
izvjetaj, u kome je naveo da su snage HVO u jutarnjim satima izvrile
ponovno granatiranje po gradu Mostaru i po linijama odbrane 4. korpusa
iz svih vrsta artiljerijskih orua, da stotine granata iz tenkova, haubica,
minobacaa i ostalih orua nemilosrdno razaraju Mostar, uz podrku PAM-
ova, PAT-ova, snajpera, ali da su jedinice 4. korpusa nanijele neprijatelju
gubitke i krenule u protivnapad, tako da se slobodna teritorija pod
kontrolom Armije R BiH, odnosno R BiH, iz sata u sat poveava, uz veliki
moral i natovjeanske napore naih boraca, te da neprijateljski vojnici u
paninom bijegu ostavljaju svoje mrtve i ranjene. Komandant 4. korpusa
je zakljuio svoj Izvjetaj da njegove jedinice pomijeraju linije odbrane
naprijed na jugu, centru i sjeveru, uz uzimanje nekoliko vanih kota, a
da se u centru grada Mostara vode prave uline borbe.
198
Ovaj Izvjetaj
komandanta 4. korpusa Arifa Paalia, Halilovi nije mogao primiti, jer se
dan ranije vratio u Sarajevo. Zato je Sefer Halilovi sa ostalim starjeinama
VK koji su s njim na elu inili IKM u Jablanici, u najteoj situaciji
neprijateljske ofanzive otiao u Sarajevo, ne znajui da e se ubrzo situacija
na mostarskom bojitu okrenuti u korist postizanja znaajnih borbenih
rezultata od strane branilaca Mostara? Nije poznato da li je Halilovi u
Sarajevu imao znaajnijeg posla od onoga koga je zapoeo operacijom za
oslobaanje Mostara i Prozora. On nije trebao otii sa IKM u Jablanici sve
dok sa komandantima kojima je komandovao ne izvri analizu proteklih
borbenih djejstava i dok ne usmjeri borbene aktivnosti jedinica 4., 6. i 3.
korpusa koje su uestvovale u oparaciji za oslobaanje Mostara i Prozora.
Tek kada je otiao iz Jablanice, vidjevi da nema ansi da ostvari
ciljeve operacije za oslobaanje Mostara i Prozora, Sefer Halilovi je poeo
uvaavati Komandu 6. korpusa da je faktor u sistemu komandovanja.
Do 21.09.1993. godine, dok je funkcioniralo IKM u Jablanici, Halilovi se
obraao direktno komandama i komandantima brigada i odreda, potpuno
zanemarujui Komandu i komandanta 6. korpusa, naroito kada su bile u
pitanju borbene aktivnosti iz kojih je oekivao rezultat. U Izvjetaju koga
je 20.09.1993. godine dostavio komandantu VK Deliu, Halilovi je naveo
da operacija kojom je komandovao nije uspjela jer Komanda 6. korpusa
nije bila osigurala uslove: nije oslobodila Kreevo i nije deblokirana
komunikacija Konjic Jablanica i Jablanica Mostar. U tome je, za svoj
neuspjeh, nalazio opravdanje. Dan poslije Izvjetaja Deliu, u kome je iznio
198
Izvjetaj Arifa Paalia Seferu Haliloviu str. pov. br. cv -361-09/93, od 20.09.1993.
196
tu ocjenu, Halilovi je 21.09.1993. godine naredio Komandi 6. korpusa da na
pravcu djejstava 317. brdske brigade izvri potrebna pregrupisavanja snaga
i pree u ofanzivna dejstva po ranije donijetoj odluci...
199
Znai, Halilovi je
nakon povratka iz Jablanice u Sarajevo, Nareenjem od 21.09.1993. godine,
sa distance nastavio komandovati jedinicama prema svojoj ranijoj odluci,
koju je donio dok je djelovao sa IKM u Jablanici, uz jedinu bitnu razliku to
je svoje Nareenje za nastavak operacije poslao Komandi 6. korpusa, to je
ispravno, odnosno to je trebao a nije inio ranije dok je komandovao sa
IKM u Jablanici, kada je zaobilazio Komandu i komandanta tog korpusa, te
svoje naredbe, direktive i zapovijesti davao direktno komandantima brigada
i odreda. Halilovi je i u drugim detaljima svog Nareenja, od 21.09.1993.
godine, bio nekorektan. Na kraju Nareenja je zahtijevao da o efektima
napadnih dejstava prema Crnom Vrhu i Prozoru, komandant 6. korpusa
izvijesti lino njega.
200
Halilovi je elio, ako sluajno uslijede rezultati
po njegovoj ranijoj odluci, on prvi u VK dobije informaciju. Samo ako
je bilo nediscipline u pogledu izvjetavanja, trebalo je precizirati da se o
rezultatima izvijesti redovnim putem, a zna se koji je to put. Ako podreene
komande potuju pravila izvjetavanja, osim u poetnoj zapovijesti ili
direktivi, nisu potrebne posebne napomene o tome. Normalan put je da
komandant 6. korpusa izvijesti komandanta VK ili Operativni centar
VK, ime se osigurava da izvjetaj doe i Haliloviu kao naelniku VK.
Meutim, Halilovi nareuje: lino mene izvijestite.
Tim Nareenjem, Sefer Halilovi reagira na operativne izvjetaje
komandanta 4. korpusa Arifa Paalia, koje je ujutro, 20.09.1993. godine,
poslao na adresu IKM Jablanica, a uvee, Operativnom centru VK u
Sarajevu. U tim izvjetajima Arifa Paalia je, pored ostalog navedeno da
su jedinice 4. korpusa nanijele neprijatelju gubitke i krenule u protivnapad,
tako da se slobodna teritorija pod kontrolom Armije R BiH, odnosno R BiH,
iz sata u sat poveava uz veliki moral i natovjeanske napore naih boraca, te
da neprijateljski vojnici u paninom bijegu ostavljaju svoje mrtve i ranjene.
Kad je 20. ili 21.09.1993. godine primio izvjetaje o rezultatima 4. korpusa
na mostarskom bojitu, Halilovi je elio svoje ponovno neposredno
prisustvo na IKM u Jablanici i proirivanje postignutih rezultata, kako bi se
isti mogli vezati za njegov neposredni utjecaj. Zato je 23.09.1993. godine,
199
Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa str. pov. br. 02/1104-1, od
21.09.1993. godine.
200
21.09.1993. godine.
197
Nareenjem str. pov. br. 02/1109-1 regulirao da komandant 1. korpusa
Vahid Karaveli odmah pristupi organizaciji i pripremi 3 (tri) ete po 100
(stotinu) boraca iz svog sastava za upuivanje na bojite Vrdi, te da se za te
borce odredi komandant bataljona koji e se javiti sa jedinicom na IKM
VK u Jablanici.
201
U uvodnom dijelu Naredbe str. pov. br. 02/1109-1, od
23.09.1993. godine, Halilovi istie da je priprema i upuivanje 300 boraca
iz Sarajeva na bojite Vrdi nuno radi spaavanja Mostara i pospjeenja
zamaha napadnih dejstava naih snaga na tom pravcu.
202

S obzirom da je, doavi u Sarajevo sa ostalim lanovima IKM VK
bio ve napustio Jablanicu, te da je Izvjetajem od 20.09.1993. godine,
koga je dostavio komandantu VK Deliu oznaio zavretak postojanja
i rada IKM u Jablanici, a u meuvremenu se bitno promijenila situacija
jer jedinice na mostarskom bojitu idu u protivnapad, oslobaajui
teritorije, kod Halilovia se obnovila potreba da predstavi kontinuitet
postojanja i djelovanja IKM u Jablanici. Zato, on navedenim Nareenjem
precizira da se iz 1. korpusa komandant bataljona sa 300 boraca javi na
IKM VK u Jablanici. Halilovi radikalno ubrzava te aktivnosti, jer istog
dana (23.09.) kada daje Nareenje, insistira da se odredi ljudstvo, pripremi
i povede jedinica iz Sarajeva u 19.00 sati 23.09.1993. godine.
203
Na dva
dana prije nego to e narediti komandantu 1. korpusa da uputi 300
boraca sa komandantom bataljona da se javi na IKM u Jablanici, Halilovi
je Nareenjem str. pov. br. 02/1104-1, od 21.09.1993. godine Komandi i
komandantu 6. korpusa, naloio da pregrupie snage i nastave djejstva po
njegovoj ranijoj odluci. Na tom pravcu nije bilo uspjeha, pa Halilovi nije
imao linog interesa da neuspjehe ili slabe rezultate vezuje za svoju ulogu
i za IKM u Jablanici. U tom sluaju, on situaciju i odgovornost preputa
Komandi i komandantu 6. korpusa, ali za bojite Mostara, gdje se postiu
rezultati on eli predstaviti kontinuitet IKM u Jablanici, kontinuitet svog
neposrednog prisustva na bojitima gdje ima rezultata i maksimalno
iskljuiti Komandu 6. korpusa iz tog procesa. Znai, Halilovi potpuno
iskljuuje Komandu i komandanta 6. korpusa, iako je imao obavezu da ih
informie o tome da e se kroz njihovu zonu odgovornosti kretati bataljon,
201
23.09.1993. godine.
202
23.09.1993. godine.
203
23.09.1993. godine.
198
iz njima susjednog 1. korpusa. Bilo bi normalno da je Halilovi naredio
da se komandant jedinice iz Sarajeva javi komandantu 6. korpusa Guiu.
Meutim, Halilovi i dalje ignorira Komandu i komandanta 6. korpusa
i precizira da se jedinica javi na IKM u Jablanici. Stepen ignoriranja je
srazmjeran nivou Halilovieve elje da se borbeni rezultati koje oekuje
predstave kao posljedica njegovog komandovanja sa IKM u Jablanici,
a da se Komanda 6. korpusa maksimalno distancira od tih rezultata. U
krajnjem, od toga ne bi trebalo praviti problem da Halilovi pred Hakim
tribunalom nije lagao da nije komandovao jedinicama, izbjegavajui na
taj nain odgovornost za zloine poinjene nad Hrvatima u Grabovici i
Uzdolu, istovremeno prebacujuu tu odgovornost na svoje saborce.
Da je Halilovi radio kako treba, kad se ve odluilo da jedinicu iz
1. korpusa uputi u zonu 6. korpusa, trebao je jednim te istim nareenjem
regulirati obaveze za Komandu i komandanta 1. korpusa u pogledu
pripreme i upuivanja jedinice, a za Komandu i komandanta 6. korpusa
obaveze u vezi prihvata jedinice koja dolazi iz susjednog korpusa i obaveze u
pogledu njenog ukljuivanja u borbena djejstva. Takvo nareenje je trebao
dostaviti istovremeno i Komandi 1. i Komandi 6. korpusa. S obzirom da
Halilovi ignorira Komandu i komandanta 6. korpusa, a nareuje da se
komandant bataljona sa 300 boraca iz Sarajeva javi na IKM VK u Jablanici,
to potvruje njegovu ulogu da je lino komandovao borbenom upotrebom
te jedinice i da mu je, u vezi s tim, i dalje trebalo IKM u Jablanici. Za razliku
od Nareenja 02.09.1993. godine za upuivanje jedinica iz 1. korpusa u
zonu 6. korpusa kojim je Halilovi precizirao iz kojih e brigada i bataljona
biti upuene jedinice, Nareenjem od 23.09.1993. godine on se ne uputa u
reguliranje tih pitanja i preputa komandantu 1. korpusa Vahidu Karaveliu
da on sam odlui iz kojih e jedinica prikupiti 300 boraca. U tom smislu,
zloini nad Hrvatima u Grabovici su bili velika opomena Haliloviu.
Ustvari, Halilovi trai da se prikupi 300 boraca i formira novi
bataljon, a ne, da se ve postojee, gotove formacije, upute na zadatak.
To je poseban problem u vezi sa Halilovievim insistiranjem na hitnosti
prikupljanja, formiranja, pripreme i upuivanja novonastale jedinice sa
jednog dijela ratita na drugo. Nikakvi doktrinarni stavovi ne ograniavaju
komandante u pogledu donoenja takvih odluka da se iz vie jedinica
prikupi odreen broj vojnika, da im se odredi komandir ili komandant, radi
odreenog zadatka. Meutim, takva rjeenja su izraz krajnje nude i treba
ih izbjegavati. Da je komandantu 1. korpusa Vahidu Karaveliu nareeno
199
da iz svojih brigada prikupi 300 ljudi radi izvrenja zadatka u okviru zone
odgovornosti 1. korpusa, gdje bi se bolje poznavali ljudi i priroda zadatka,
to bi bio manji problem. Meutim, kad se nabrzu ruku prikupe vojnici iz
raznih jedinica, odrede komandiri i komandanti i poalju na zadatak izvan
zone odgovornosti jedinice u kojoj je prikupljeno ljudstvo, na drugi dio
ratita, to je veliki problem iz koga mogu nastati razne posljedice, posebno
ako takva jedinica izvrava teke borbene zadatke. Halilovi je opasan
improvizator. Vjerovatno, Halilovi je sve to radio bez znanja komandanta
VK Delia. S obzirom da je nakon saznanja da su izvreni zloini nad
Hrvatima u Grabovici od strane vojnika koje je Halilovi na bojite Jablanice
doveo iz Sarajeva, komandant VK Deli, 12.09.1993. godine, je naredio
da se jedinice vrate u Sarajevo, Halilovi je, u vezi s tim, imao poveanu
obavezu da izvijesti komandanta VK Delia o svojim namjerama za
ponovno upuivanje jedinica iz Sarajeva u Jablanicu. Ustvari, Halilovi
je trebao predloiti i obrazloiti Deliu odluku za ponovno upuivanje
jedinica iz Sarajeva u Jablanicu i o tome pripremiti tekst nareenja da
ga potpie komandant VK Deli. Halilovi je rezonirao: ako je Deli
potpisnik nareenja ijom provedbom nastaju borbeni rezultati, onda je
Deli zasluan, a ne on (Sefer Halilovi).
Kad je dobio Nareenje Halilovia str. pov. br. 02/1109-1, od
23.09.1993. godine za pripremu i upuivanje 300 boraca sa komandantom
bataljona da se jave na IKM u Jablanici, komandant 1. korpusa je
komandantima 1., 10. i Delta brigade odmah dostavio svoje Nareenje
str. pov. br. 05/7-423 od 23.09.1993. godine: da 1. i 10. bbr pripreme i na
bojite u rejon Vrdi upute po jednu etu od po 125 naoruanih boraca,
a brigada Delta etu od 50 naoruanih boraca; da se od navedenih
jedinica formira bataljon, da za komandanta bataljona imenuje Zijada
Rujanca a za zamjenika komandanta bataljona Fuada Abadia; da je
zadatak tih jedinica izvriti pokret pravcem Sarajevo Hrasnica Pazari
Bradina Donja Jablanica i da se u Jablanici jave komandantu IKM-a
VK Seferu Haliloviu; da se organizacione i materijalne pripreme izvre
do 01.00 24.09.1993. godine, kada izvriti pokret iz grada Sarajeva.
204

Sadraj tog Karavelievog Nareenja potvruje ocjenu da je Halilovi
svojim Nareenjem, nerealno postavio rok za upuivanje jedinice na IKM
u Jablanicu. Halilovi je maksimalno pourivao upuivanje jedinice, ali
204
Nareenje Vahida Karavelia komandama 1., 10. i Delta brigade str. pov. br.
05/7-423, od 23.09.1993. godine.
200
Karaveli nije mogao nikako ispuniti njegov zahtjev. Vjerovatno, da je i
Nareenje Karavelia, u pogledu roka, bilo nerealno i da se bataljon nije
mogao pripremiti za pokret u 01.00 sati 24.09.1993. godine.
Nepobitno, Karaveli je smatrao Halilovia da je komandant
IKM-a u Jablanici. U svom Nareenju Karaveli to eksplicitno istie. To
je samo mali detalj u mnotvu slinih detalja kojim se potvruje da je
Halilovi lagao pred Hakim tribunalom da nije komandovao jedinicama
u operaciji za oslobaanje Mostara i Prozora, negirajui svoju odgovornost
za zloine nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, i istovremeno podmeui
i prebacujui krivnju na svoje saborce. Komandant Karaveli, upravo
radi traginih iskustava u Grabovici, je imao dodatnu odgovornost da ne
pomijera jedinice izvan zone odgovornosti svog korpusa bez direktnog
nareenja komandanta VK Delia. Meutim, Karaveli je, izvravajui
Nareenje Halilovia, i dalje grijeio, iako je, pored ostalog i zbog traginih
iskustava u Grabovici, nareenja o borbenoj upotrebi jedinica trebao
izvravati samo kad ih dobije direktno od komandanta VK Delia.
Interesantno, izvravajui Nareenje Halilovia, Karaveli se
opredijelio da iz Sarajeva u Jablanicu ponovo poalje vojnike iz 10. bbr,
kojom je komandovao Muan Topalovi Caco i iz brigade Delta, kojom
je komandovao Dino Alji. Naime, Halilovi je izbjegao da u sadraju
svoje Naredbe precizira iz kojih sarajevskih brigada Karaveli treba poslati
vojnike u Jablanicu, ali se o tome, najvjerovatnije, usmeno dogovorio sa
Karaveliem. U vezi s tim, treba imati u vidu da su pripadnici jedinica koje
su ranije iz Sarajeva bile na jablanikom bojitu, pored zloina nad Hrvatima
u Grabovici, vrili razne nedozvoljene i kriminalne radnje, posebno u
pogledu otkupa naoruanja. O tome u kojoj mjeri su bili problematini
pripadnici tih jedinica pred Hakim tribunalom je uvjerljivo svjedoio
lan IKM Vehbija Kari. Zato je udo zato su se Halilovi i Karaveli,
prilikom ponovnog upuivanja jedinica iz Sarajeva u Jablanicu ponovo
odluili da to budu pripadnici brigada sa kojima se prilikom njihovog prvog
sedmodnevnog boravka na jablanikom bojitu steklo vrlo loe iskustvo.
Time se potvruje ve prezentirana ocjena da je Halilovi bezobzirno i
uporno nastojao da se borbeni rezultati u operaciji za oslobaanje Mostara
i Prozora vezuju za njega lino i jedinice za koje je smatrao da njima, preko
njihovih komandanata moe manipulirati u svojim puistikim namjerama
protiv predsjednika Izetbegovia.
201
Neki sigurnosni problemi na podruju Konjica i Jablanice,
septembra 1993. godine:
Tokom septembra 1993. godine, na podruju opina Konjic i
Jablanica je bilo niz sigurnosnih problema, ali su posebno znaajni bili
slijedei problemi: (1) dolazak na podruje Jablanice na hiljade prognanika
od apljine i Stoca, koji su preivjeli torturu u logorima HVO-a; (2)
dolazak na podruju Jablanice jedinica Armije R BiH koje su, radi uea
u borbenim djejstvima, dovedene iz Sarajeva; (3) iseljavanje Hrvata i Srba
sa prostora Jablanice i Konjica, u strahu od jedinica koje je Sefer Halilovi
doveo iz Sarajeva na taj prostor. Ova tri bezbjednosna problema su
povezana, ne samo zato to su se ispoljavali u isto vrijeme, nego i zbog toga
to su pripadnici jedinica koje je Halilovi iz Sarajeva doveo na podruje
Jablanice ugroavali sigurnost bonjakih izbjeglica: Nekoliko prognanika
Muslimana koji su smjeteni u tom selu, Gornja Grabovica, su prijavili da
su pripadnici te jedinice izvrili silovanja ena i djevojaka muslimanskih
izbjeglica. Druge su, da bi izbjegle taj in, potraile zatitu u drugoj jedinici
na tom lokalitetu.
205
Iz konteksta je jasno da su pripadnici 9. i 10. brigade
iz Sarajeva, dovedeni od strane Halilovia u selo Grabovicu, ugroavali
bonjake izbjeglice. Takoer, iz konteksta je jasno da su pripadnici istih
tih jedinica koji su ugroavali bonjake izbjeglice, izvrili teke zloine
ubijanjem Hrvata, mjetana sela Grabovica, uz napomenu da je u dokumentu
pogreno naveden datum kada su se dogodili zloini: Dana 14.09.1993.
godine, nekoliko pripadnika 10. brigade izvrili su nekoliko ubistava Hrvata
tog sela. Radi se uglavnom o starijim osobama, a prema izjavama oevidaca,
bilo je i djece. O tom djelu saznali smo sutradan, 15.09.1993. godine. Na
lice mjesta poslali smo patrolu koja je, na osnovu izjava i mjetana, to
potvrdila. Obavijestili smo istog dana ministra unutarnjih poslova RBiH koji
je bio ovdje u posjeti, a on je telefonom zatraio od naelnika taba Vrhovne
komande da se sluaj ispita i rasvijetli ... Ratno Predsjednitvo Jablanice je
zatrailo pismeno od taba Vrhovne komande IKM Jablanica da odmah
formira strunu komisiju koja e sainiti uviaj i o rezultatima obavijestiti
civilne vlasti. Gospoda Vehbija Kari i Sefer Halilovi su preuzeli na sebe da
razrijee taj sluaj. Nakon nekoliko dana, zahtjev Ratnog Predsjednitva je
ponovljen, ali bez rezultata. Nekoliko dana iza tog dogaaja leevi su jo bili
205
Stanica javne bezbjednosti Jablanica, akt, strogo pov. broj 16-7/1-80-50/93, od
23.09.1993. godine, pod naslovom Informacija o nekim elementima politiko-bezbjednosne
situacije, dostavljena MUP RBIH MINISTRU i CSB MOSTAR NAELNIKU,
potpisao naelnik Stanice javne bezbjednosti Jablanica, Emin Zebi.
202
na mjestu pogibije da bi ih, nakon intervencije, pokopali. U tom danu ili dan
nakon toga, ubijen je i jedan vojnik, pripadnik jedinice Zulfkar, hrvatske
nacionalnosti ...Komandanti i komandiri drugih jedinica koje su se nalazile
na tom lokalitetu (Adnan Solakovi, Edib ari, Zulfkar Alipago) ograuju
se i od te jedinice i njenih pripadnika i osuuju ih za uinjena djela.
206

Dakle, pripadnici jedinica koje je Halilovi doveo na podruje
Jablanice, pored zloina nad Hrvatima u Grabovici, inili su i druga krivina
djela, kao to su djela silovanja i djela pljake. Pomenutim dokumentom se
dokazuje da je Halilovi opstruirao inicijative da se odmah izvri uviaj
na mjestu gdje su ubijeni hrvatski civili u Grabovici. On je utjecao da se
civilna policija ne angaira na uviaju. Obavezu u vezi sa uviajem, pred
civilnom policijom, da bi istu odvratio od uviaja, Halilovi je preuzeo
na sebe. To je bio protivzakonit utjecaj, jer niko nema pravo da spreava
nadlene policijske slube da po zakonu, u okviru svojih profesionalnih
odgovornosti, realiziraju istrane radnje. Interesantno je da su predstavnici
civilne policije prema Haliloviu obnavljali svoje inicijative s ciljem da
se izvri uviaj i pokrene istraga. Takoer je vano to se u pomenutom
dopisu jasno istie da je u Jablanici djelovalo IKM, na elu sa Haliloviem,
to je injenica koju je Halilovi negirao pred Hakim tribunalom, s ciljem
da se predstavi da nije komandovao jedinicama u operaciji Neretva 93.,
septembra 1993. godine.
Zloini u Grabovici su dodatno uznemirili stanovnike svih
nacionalnosti u dolini Neretve. Hrvati na prostoru opina Konjic i
Jablanica su zahtijevali da odu na podruje opine Prozor, ali su bonjake
izbjeglice sa podruja sela Doljani i Sovii, u Jablanici zaprijeili put
vozilima UNPROFOR-a kojima su Hrvati sa podruja Jablanice trebali
otii, zahtijevajui da prije njihovog odlaska na podruje Prozora, sa tog
prostora dou Bonjaci u Jablanicu i Konjic. U to vrijeme HVO je Bonjake
u Prozoru upotrebljavao kao ivi tit u borbama sa jedinicama Armije R
BiH, zbog ega je insistirao da HVO Prozora omogui da u Jablanicu i
Konjic dou, bar bonjaka djeca, ene i starci koji su izloeni zlostavljanju
od strane HVO u Prozoru.
Sefer nije poduzeo mjera prema poiniocima zloina:
Nakon poinjenih zloina u selu Trusina, aprila 1993. godine, zatim
206
Stanica javne bezbjednosti Jablanica, akt, strogo pov. broj 16-7/1-80-50/93, od
23.09.1993. godine, pod naslovom Informacija o nekim elementima politiko-bezbjednosne
situacije, dostavljena MUP RBiH MINISTRU i CSB MOSTAR NAELNIKU,
potpisao naelnik Stanice javne bezbjednosti Jablanica, Emin Zebi.
203
tokom komandovanja operacijama za oslobaanje Mostara i Prozora, Sefer
Halilovi je saznao da su izvreni zloini nad Hrvatima Grabovice, a zatim
i nad Hrvatima Uzdola. Iako je znao da su te zloine izvrili pripadnici
jedinica kojima je lino komandovao, Sefer Halilovi nije poduzeo nikakve
mjere radi kanjavanja poinilaca.
207
Nepoduzimanje nikakvih mjera
u vezi zloina u Grabovici izvrenih 08./09.09.1993. godine, se odrazilo
na nastavak zloina, pet dana kasnije 14.09.1993. godine, na drugom
dijelu bojita, u Uzdolu. Odgovornost Sefera Halilovia, u tom pogledu,
je neupitna i sasvim jasna. To je konstatiralo i Pretresno vijee Hakog
tribunala koje smatra da je kanjavanje nerazdvojivi dio spreavanja
buduih zloina, te da propust od strane komandanta, pripadnici snaga
pod njegovom komandom mogu shvatiti kao preutno prihvatanje da
nareenja - da se ne ine zloini nisu obavezujua.
208
Pri tome treba imati u vidu da i Pretresno vijee Hakog tribunala
smatra da nadreeni ne mora biti ovlaten za izricanje kazni ali, da on
mora preduzeti jedan bitan korak u disciplinskom postupku ... nepostojanje
formalnopravnih ovlasti komandanta nuno ne iskljuuje njegovu krivinu
odgovornost. Dunost nadreenog da kazni, u najmanju ruku podrazumijeva
da provede istragu o eventualnim krivinim djelima, utvrdi injenino stanje,
te, ako nema ovlasti sankcioniranja, da ih prijavi nadlenim vlastima.
209
Kad je saznao da su izvreni zloini, Sefer Halilovi je bio duan
lino poduzeti mjere iz svoje nadlenosti: odrati sastanak lanova IKM
u Jablanici, proiren komandantima jedinica kojima je komandovao;
komandanti 9. i 10. brigade su na sastanku IKM Seferu Haliloviu trebali
referisati o dogaaju izvrenih zloina; na osnovu prvih informacija iz
zvaninog referata prilikom sastanka na IKM, Sefer Halilovi je trebao
postaviti zadatke lanovima IKM i komandantima podreenih jedinica;
trebao je narediti da komandanti i svi ostali pripadnici jedinica kojima
komanduje ispune zahtjeve istranih organa Slube vojne bezbjednosti,
Vojne policije i istranog sudije, kako bi se to prije identifcirali i uhapsili
izvrioci ubistava uz pokretanje krivine odgovornosti; Sefer Halilovi je
207
O zakonima i obiajima rata prema enevskoj konvenciji, u pogledu kaznenih
sankcija za neinjenje, odnosno u pogledu sprijeavanja ili suzbijanja ratnih zloina, a u
vezi sa prirodom komandne odgovornosti, u Presudi Seferu Haliloviu, strana 20. - 21.
208
O obavezi kanjavanja za zloine radi spreavanja buduih zloina, a u vezi sa
prirodom komandne odgovornosti, u Presudi Seferu Haliloviu, strana 39.
209
O tome da za krivinu odgovornost nije nuna nadlenost u sankcioniranju, a u
vezi sa prirodom komandne odgovornosti, u Presudi Seferu Haliloviu, strana 40.-41.
204
trebao narediti da vojni istrani organi uspostave potrebnu saradnju sa
civilnim slubama sigurnosti i drugim subjektima koji mogu doprinijeti to
efkasnijoj istrazi; Sefer Halilovi je trebao narediti komandantima svojih
jedinica da odre sastanke sa komandirima desetina, vodova i eta, kako
bi ih informirali o dogaaju izvrenih zloina i postavili zadatke u cilju
spreavanja da se ponove takvi sluajevi, naroito u pogledu potpune zatite
civila, ratnih zarobljenika i imovine civilnog stanovnitva;

Sefer Halilovi
je trebao odmah obustaviti operaciju i osigurati da obustava operacije traje
sve dok on lino, od istranih organa dobije izvjetaj po kome e ocijeniti
da su prestali razlozi prekidanja operacije; Sefer Halilovi je odmah trebao
organizirati da lanovi IKM, pod njegovom linom kontrolom saine
izvjetaj nadreenom komandantu VK Rasimu Deliu ... Navedene mjere
su bile minimum iz ukupne odgovornosti Sefera Halilovia. Meutim, Sefer
Halilovi nije realizirao ni jednu od navedenih mjera iz tog minimuma.
Posebno je problematino to je proputanjem da izvri svoju
dunost prema znanju da su 08./09.1993. godine izvreni zloini nad
civilima Grabovice, Sefer Halilovi je faktiki dopustio da se zloini
ponove 14.09.1993. godine u Uzdolu. Da je Sefer Halilovi poduzeo
naprijed navedene mjere kad je saznao za zloine u Grabovici, onda se
sigurno, 14.09.1993. godine ne bi dogodili zloini u Uzdolu. Znai, Sefer
Halilovi je proputanjem da izvri svoje dunosti u odnosu na zloine u
Grabovici, faktiki omoguio da se zloini produe, odnosno da se dogode
u Uzdolu. ak, ni kada su se dogodili zloini u Uzdolu, Sefer nije poduzeo
naprijed navedeni minimum mjera. To njegovo proputanje je bilo strana
poruka u smislu odobravanja zloinake prakse. Prvih dana poslije zloina
nad Hrvatima u Grabovici, Sefer Halilovi je odlazio u jedinice borbeno
angairane na drugom pravcu, prema Prozoru. Sa efom Hodiem
je 12.09.1993. godine bio u Dobrom Polju gdje se obratio vojnicima 45.
brigade, a zatim vojnicima Samostalnog prozorskog bataljona. Takoer,
sa efom Hodiem, Sefer Halilovi je ujutro 13.09.1993. godine otiao
u Voljevac i Dobro Polje, gdje se sastao sa komandantom Samostalnog
prozorskog bataljona Enverom Buzom. Tada, Sefer Halilovi nije iskoristio
priliku, da obraajui se vojnicima i starjeinama, informira o izvrenim
zloinima u Grabovici, te nije ni postavljao zadatke jedinicama u vezi sa
izvrenim zloinima nad Hrvatima u Grabovici.
2101
210
Prevod Presude Hakog tribunala Seferu Haliloviu, 16.11.2005. godine, strana
121. - 123
205
Sefer Halilovi je neinjenjem omoguio da se zloini u operacijama
kojima je komandovao sa IKM u Jablanici nastave (ponove): zanemario
je svoje dunosti, nije sprijeio zloin, nije odvratio svoje podreene od
protivpravnog ponaanja, nije sprijeio i kaznio poinioce zloina ...
2115
Kako je Deli saznao za zloine u Grabovici i Uzdolu
i kako je reagirao?:
Komandant VK Rasim Deli se sreo sa naelnikom taba 6.
korpusa Devadom Tirakom. Zamjenik komandanta 6. korpusa Bahrudin
Fazli je poslao Devada Tiraka da iz Konjica ode u Visoko kod komandanta
Delia, sa zadatkom da insistira da Deli donese odluku o hitnom povratku
jedinica iz Sarajeva koje su dovedene u rejon Grabovice, gdje je izvren
zloin. Komandant VK Deli je sugerirao Devadu Tiraku da taj problem
treba rijeiti sa Haliloviem, istiui da on komanduje operacijom u dolini
Neretve. Ipak, iz razgovora s Tirakom, komandant VK Rasim Deli je
zakljuio da odluka Sefera Halilovia u vezi planiranih borbenih djejstava
u pravcu Prozora i Mostara nije realna, pa je svojim Nareenjem obavezao
Halilovia: da preispita odluku u smislu realne procjene snaga i mogunosti
izvrenja zadatka, te da izvri izmjenu odluke, svodei je u okvire realnih
mogunosti; da ispita tanost podataka o izvrenom genocidu nad civilnim
stanovnitvom od strane pripadnika 9. bbr 1. korpusa; da, ukoliko se
podaci o zloinima nad civilima potvrde kao tani, poinioci izoliraju i
prema njima poduzmu energine mjere, te uini sve da se ovakvi postupci
sprijee; da se zamjeniku komandanta 9. bbr 1. korpusa naredi odmah
povratak u Sarajevo radi rjeavanja problema u jedinici; da se o poduzetim
mjerama i izvrenju zadatka izvijesti komandant Deli, odmah.
212

Prema sadraju uvodnog dijela Nareenja, komandant VK Deli
nije bio upoznat o sadraju odluke naelnika VK Sefera Halilovia za
Operaciju oslobaanja Mostara i Prozora, sve dok ga o tome nije upoznao
naelnik taba 6. korpusa Tirak. Iniciran upozorenjem Tiraka o moguim
posljedicama angairanja jedinica na borbenim zadacima po nerealnoj
odluci Halilovia za operaciju oslobaanja Mostara i Prozora, samim tim
to su se ve bili dogodili zloini nad Hrvatima u Grabovici, komandant
VK Deli je naredio Haliloviu da preispita odluku u smislu realne
procjene snaga i mogunosti izvrenja zadatka i da u skladu s tim izvri
211
O nepoduzimanju nikavnih mjera, o omoguavanju da se zloini nastave, o
zanemarivanju dunosti i o obavezi odvraanja podreenih od protivpravnog ponaanja,
a u vezi sa prirodom komandne odgovornosti, u Presudi Seferu Haliloviu, strana 21-23.
212
Nareenje Rasima Delia Seferu Haliloviu str. pov. br. 01/47-245, od 12.09.1993.
206
izmjenu odluke svodei je u okvire realnih mogunosti.
213
To Nareenje
komandant VK Deli je poslao sa IKM u Visokom, jer visoke komande
mogu imati jedno ili vie isturenih KM. Nareenje je adresirao na GVK
Jablanica (Glavni tab Vrhovne komande Jablanica), na ruke naelnika
VK Sefera Halilovia. Prema tome, komandant VK Deli je znao da
je IKM uspostavljeno u Jablanici i da sa tog IKM komanduje Halilovi,
odnosno Deli je smatrao da grupa starjeina, na elu sa Haliloviem,
u Jablanici djeluje na osnovu formalnog i stvarnog autoriteta VK, to
podrazumijeva da je Halilovi imao ulogu komandovanja. Pominjanjem
IKM u dokumentima koja je potpisivao, Deli je faktiki legalizirao da
je IKM elemenat borbenog poretka Armije R BiH. Naprijed citiranim
Nareenjem komandant VK Rasim Deli zahtijeva da se komandovanje
od strane Halilovia nastavi na taj nain to e preispitati i korigirati svoje
odluke i svesti ih u realne okvire. Da Halilovi nije komandovao jedinicama
ne bi bilo nikakvih njegovih odluka o upotrebi jedinica, ni realnih, ni
nerealnih, jer odluivati moe samo onaj koji komanduje. Nareenje da
Halilovi preispita svoju odluku za operaciju Neretva 93 i da se provjere
informacije o zloinima nad Hrvatima u Grabovici, predstavlja jo jedan u
nizu uvjerljivih dokaza da je Halilovi komandovao jedinicama angairanim
u toj operaciji. Samo osoba koja komanduje moe donositi odluke.
Naprijed citirano Nareenje potvruje da je komandant VK
Rasim Deli znao da je Halilovi u operaciji u kojoj su nastali zloini
komandovao jedinicama, za to mu je dao ovlatenja (dokumenat od
30.08.93.) i da Halilovi treba provjeriti informacije o zloinima u
Grabovici, poduzeti mjere i izvijestiti ga o tome. Znai, komandant VK
Deli je znao da se operacija Neretva 93 odvija prema odluci Halilovia
i zato nareuje da se preispita upravo njegova odluka. Naprijed citiranim
Nareenjem, komandant Deli nije osporavao injenicu to se u zoni 6.
korpusa operacija Neretva 93 priprema po odluci Halilovia, odnosno sa
ovlastima Halilovia da donosi odluke o borbenoj upotrebi jedinica. Znai,
Deli nije osporavao ulogu Halilovia da komanduje jedinicama u toj
Operaciji, samim tim to mu je takvu ulogu dodijelio svojim Nareenjem
od 30.08.1993. godine. Meutim, naprijed citiranim Nareenjem Deli
izraava sumnju u ispravnost realnost odluke koju je donio Halilovi za
navedenu operaciju. Znai, komandant Deli osporava realnost odluke,
a ne ulogu Halilovia da komanduje i donosi odluke. Deli nareuje
213
Nareenje Rasima Delia Seferu Haliloviu str. pov. br. 01/47-245, od 12.09.1993.
207
Haliloviu da smanji obim operacije i da se sankcioniraju poinioci zloina
nad Hrvatima u Grabovici.
U vezi sa injenicom to je Nareenje komandanta VK Delia da
se preispita realnost odluke za operaciju Neretva 93 kojom komanduje
Halilovi i da se provjere informacije o zloinima poinjenim u toj Operaciji,
uslijedilo 12.09.1993. godine, naroito je bitno to je komandant VK Deli
bio na sastanku ranije, 04.09.1993. godine u Donjoj Jablanici gdje su bili
lanovi IKM, na elu sa Haliloviem, i komandanti brigada. Komandant
VK Deli je podrao inicijativu Halilovia za operaciju u cilju oslobaanja
Mostara i Prozora, ali nisu sagledani vani aspekti situacije koja je odluku
Halilovia inila nerealnom i preambicioznom. Na sastanku, narednog
dana, 05.09.1993. godine, Halilovi je, na osnovu svoje nerealne odluke
postavljao nerealne zadatke komandantima brigada i drugim starjeinama.
Halilovi na sastanku od 05.09.1993. godine nije realizirao nikakvu ulogu
transmisije u sistemu komandovanja, prenosei Delieve odluke ili bilo
ije drugo, kako je to Halilovi predstavljao, s ciljem da pokae kako on nije
komandovao, ve da je pod Deliem prenosio zadatke i kontrolirao njihovu
realizaciju. Naprotiv, Halilovi je komandovao jedinicama, realiziranjem
najbitnijih sadraja komandantske djelatnosti, donoenjem svojih odluka,
postavljanjem zadataka podreenim komandantima, planiranjem,
kontrolom i usmjeravanjem ukupnog djelovanja jedinica u skladu sa
odlukom koju je lino donio. Pri tome se, ak, suprotstavljao zahtjevima i
stavovima komandanta VK Delia, jer da je ispotovao naprijed citirano
Nareenje od 12.09.1993. godine, ne bi nastavio Operaciju, u kojoj su
poinjeni novi zloini u Uzdolu 14.09.1993. godine.
Seferovo odbacivanje Delievih nareenja povodom
zloina u Grabovici i Uzdolu:
O ponaanju Halilovia protivno nareenjima Delia, pred Hakim
tribunalom je svjedoio efo Hodi. On je u Jablanici bio prisutan kada
je Halilovi dobio Nareenje od komandanta VK Delia, da preispita
svoju odluku za operaciju Neretva 93, da provjeri informacije o zloinima
nad Hrvatima u Grabovici i da pokloni panju istrazi zloina. Dobivi to
Nareenje, Halilovi je rekao da po njemu nee postupiti, da e nastaviti
u skladu sa prvobitnim planom. Odbacujui Nareenje Delia, Halilovi
je u prisustvu efe Hodia, Vehbije Karia ... zakljuio: Ma, ne dolazi u
obzir smanjenje operacije ... Mi idemo po planu.
Halilovi je zabranio istragu. Stavove Halilovia o obustavljanju
208
istrage zloina u Grabovici prenosio je Ramiz Delali elo, koji je u
prisustvu Zuke govorio da on nee dozvoliti nikakvo vrljanje u svojoj
jedinici, to je faktiki znailo da nee dozvoliti istranim organima da
dolaze u jedinicu i da pozivaju pripadnike njegove jedinice na razgovore.
Negativan stav Halilovia prema istrazi zloina nad Hrvatima u Grabovici
treba smatrati da je okolnost u kojoj se nisu poduzimale preventivne mjere
kako se zloini ne bi dogaali u kasnijim borbenim djejstvima, nigdje u
zoni priprema i izvoenja operacije za oslobaanje Mostara i Prozora. Da
je Halilovi informirao komandante jedinica o sluaju u Grabovici i da je
povodom toga, postavio zadatke radi potivanja pravila i obiaja rata prema
enevskim i drugim konvencijama, sigurno je da do zloina u Uzdolu, pet
dana poslije zloina u Grabovici, ne bi ni dolo.
Svjedoenja da je Sefer prikrivao da su izvreni zloini:
Kad su se dogodili zloini u Grabovici, 09.09.1993. godine, u Jablanicu
je sa Seferom Haliloviem bio i efo Hodi, novinar Osloboenja. S
obzirom da su se zloini dogodili prethodne nii, 08./09.09.1993., Sefer
je odmah znao za zloine, ali je pred Hakim tribunalom lagao da je za
zloine saznao tek 36 sati nakon to su se isti dogodili. efo Hodi je
zapazio da su mjetani Jablanice bili duboko potreseni zbog zloina nad
Hrvatima. efo Hodi je kritikovao Halilovia to je na jablaniko bojite
doveo problematine, a ne elitne jedinice iz Sarajeva. Tada je Halilovi
zahtijevao od efe Hodia da ne izvjetava svoju redakciju o zloinima
u Grabovici, dok je ministar unutarnjih poslova Bakir Alispahi, koji se
istog dana zadesio u Jablanici, efi Hodiu sugerirao da o zloinima pie
istinito. Sefer Halilovi je efi Hodiu o zloinima u Grabovici rekao:
Bit e komisija, ispitat e se, mi vodimo operaciju, vidjee se. efo nemoj to
objavljivati. Mi vodimo dalje operacije..
214

Tokom boravka u Jablanici 09.09.1993., efo Hodi je zapazio da
je Zulfkar Alipago zatitio dvojicu djeaka, brau Zadro Zorana i Zadro
Gorana, koji su bili jedini preivjeli svjedoci zloina u Grabovici. Zulfkar je
organizirao mjere zatite tih djeaka, kako im se ne bi nita dogodilo, jer je
sumnjalo da ima onih koji bi eljeli da djeaci kao jedini svjedoci nestanu.
Takoer, efi Hodiu je poznato da je u voenju operacije u kojoj su
se dogodili zloini u Grabovici i Uzdolu glavnokomandujui bio Sefer
Halilovi. Ustvari, Hodi efo je bio svjedok komandantskih odluka i
naredbi od strane Sefera Halilovia tokom operacije u kojoj su se dogodili
214
Izjava Hodi efe, data Centru slubi bezbjednosti Sarajevo, 28.10.1993.
209
zloini. Hodiu je poznato da je Sefer, ponaajui se kao komandant, zbog
zastoja u angairanju jedinica za napad na HVO naredio da mu dovezu
Buzu, da se Buza strijelja; da je Seferova naredba u pogledu dovoenja
Buze izvrena, ali ga Sefer ipak nije strijeljao; da je Sefer naredio Buzi da
se odmah sa jedinicom uputi u pravcu Uzdola kako bi napao ustae,
a da je Buza izvrio to Seferovo nareenje, to znai da je Sefer efektivno
komandovao, jer su njegove naredbe izvravane; da je u toku Buzinog
izvravanja Seferovog nareenja dolo do zloina nad Hrvatima u Uzdolu;
da Sefer Halilovi nije dozvolio da se objavi vijest o zloinima u Uzdolu,
govorei da se nema oko ovoga nita objaviti.
215

Seferov odnos prema Deliu nekorektan i protivan
principima vojne profesije:
Lini odnosi izmeu Delia i Halilovia su bili vrlo loi krivnjom
Halilovia koji je bio ogoren usljed gubitka elne pozicije u Armiji R
BiH i usljed dolaska Delia na dunost komandanta VK. Ogoren time,
Halilovi nije htio izvjetavati svog nadreenog komandanta Delia.
Ustvari, Halilovi je i nakon dolaska Delia na dunost komandanta VK
nastavio sa ponaanjem koje je imalo smisao ignoriranja nadreenih, jer
nije bio posluan ni prema predsjedniku Izetbegoviu dok mu je on bio
neposredno nadreeni, pa nije potovao ni Delia kada mu je on, dolaskom
na dunost komandanta VK postao nadreeni. To je osnovni razlog da se
Izetbegovi odlui da dovoenjem Delia na dunost komandanta ublai
problem nelojalnosti Halilovia. Kako se pokazalo, taj problem nije sasvim
rijeen, sve dok Sefer Halilovi nije otiao iz Armije R BiH, to je bilo neka
vrsta spasa za odnose u Armiji i za perspektivu odbrane BiH.
Haliloviu je Deli trebao samo toliko da mu svojim Nareenjem
od 30.08.1993. godine legalizira prisustvo u zoni 4. i 6. korpusa sa
mogunou da komanduje jedinicama, i to je postigao. Halilovi je time
ostvario pretpostavke da ide dalje, s ciljem postizanja borbenog rezultata
pod svojom komandom, a zatim da, sluei se tim rezultatima svrgne
predsjednika Izetbegovia i komandanta Delia sa funkcija koje su obavljali
i da on postane glavni politiki i vojni lider. On je to elio, a sasvim je drugo
pitanje da li je ta elja izraz njegovog bolesnog mentalnog stanja ili je spolja
diktirani scenario u korist agresorskih planova.
Zbog nedostatka informacija o stanju na bojitima u pravcu Mostara
i Prozora, to je trebao redovno dobivati od Halilovia, komandant VK
215
Izjava Hodi efe, data Centru slubi bezbjednosti Sarajevo, 28.10.1993.
210
Deli se snalazio da o tome dobije informacije drugim nainima, preko
ofcira sa kojima je dolazio u kontakt, kao to je bio susret i razgovor sa
Devadom Tirakom iz Komande 6. korpusa, koji ga je informirao o
zloinima u Grabovici.
Odsustvo komuniciranja izmeu Delia i Halilovia je bila glavna
okolnost u kojoj je komandant Deli o vrlo bitnim pitanjima razgovarao sa
naelnikom taba 6. korpusa, Tirakom, a ne sa Haliloviem, i to komandant
Deli, tek na osnovu razgovora sa Tirakom, 12.09.1993. godine, donosi
svoju Naredbu da treba preispitati realnost odluke koju je Halilovi donio
i po njoj organizirao operacije za oslobaanje Prozora i Mostara. Dok je
komandant VK Deli boravio u zoni priprema Operacije, Halilovi ga je
ignorirao i bezobraznim ponaanjem Deliu osporio da sagleda situaciju i
na taj nain izvri podmukao pritisak da Deli ode iz Jablanice i Konjica, o
emu je efo Hodi svjedoio pred Hakim tribunalom.
to se tie ponaanja Halilovia, komandant Deli se tada nalazio
u vrlo delikatnoj situaciji. elio je (1) stabilizirati odnose sa Haliloviem
i uiniti ga sebi lojalnim, ali je pri tome imao potrebu (2) da obuzdava
Halilovia u njegovoj samovolji i loim odlukama, to je podrazumijevalo i
mjere sankcioniranja usljed traginih posljedica koje su uzrokovane, upravo
Halilovievim opstruktivnim, samovoljnim i nelojalnim ponaanjem. Te
dvije elje komandanta Delia su se teko mogle kompromisno ispuniti, to
pokazuje Nareenje od 12.09.1993. godine. Komandant Deli je umjesto
nareivanja da se preispita realnost odluke koju je donio Halilovi, trebao
narediti da odmah 12.09.1993. godine, pa i ranije, prestane djelovanje
tadanjeg IKM-a, na elu sa Haliloviem, u Jablanici, i da se starjeine
angairane na IKM-u, na elu sa Haliloviem, hitno vrate u sjedite VK.
Da je komandant Deli poduzeo takve mjere, naiao bi na teke i trajne
probleme propagande od strane Halilovia koji bi na sva zvona govorio da je
sprijeen u oslobaanju Mostara i Prozora, da bi oslobodio BiH do Neuma,
ali da su ga u tome sprijeili Izetbegovi i Deli, pri emu bi im dodjeljivao
etikete izdajnika, KOS-ovaca i slino. Pred Hakim tribunalom Halilovi
je brutalno lagao, da je komandant VK Deli zadatke prema Nareenju
01/47-245, od 12.09.1993. godine, o preispitivanju realnosti odluke za
operacije s ciljem oslobaanja Prozora i Mostara i zadatke za provjeru
informacija o zloinima nad Hrvatima u Grabovici postavio Salki Guiu,
a ne njemu. To je bila totalna la, jer Gui nije ni pokrenuo operacije,
niti je za njih donosio odluke, niti je o njima vladao situacijom na bojitu,
211
niti je mogao o tim operacijama donositi bilo kakve odluke ili postavljati
zadatke jedinicama. Naprimjer, Gui nije mogao biti realizator zadatka da
se zamjenik komandanta 9. brdske brigade Delali vrati u Sarajevo, radi
rjeavanja problema u jedinici, to je takoer sadraj pomenutog Nareenja
komandanta Delia. Salko Gui nije mogao ni da je htio imati nita sa
Delaliem, jer ga je Karaveli poslao Haliloviu. Prema tom i svim ostalim
detaljima u sadraju naprijed citiranog Delievog Nareenja od 12.09.1993.
godine, jasno je da se zadaci koji se njime postavljaju odnose na Halilovia,
da ih on izvri, a ne na Guia ili bilo koga od ostalih komandanata.
Seferovo prebacivanje odgovornosti na Guia:
Sefer Halilovi je, septembra 1993.godine, komandovao jedinicama
u dolini Neretve, zaobilazei komandante 6., 3. i 4. korpusa. Mislio je da e
komandujui u operaciji Neretva 93 ostvariti borbeni rezultat, a zasluge
prisvojiti samo sebi, radi ega je zaobilazio komandante navedenih korpusa,
jer, da ih nije zaobilazio i zasluge bi dijelio s njima, a to nije elio. Kad su
se dogodili zloini u Grabovici 8/9.9.1993., a zatim i u Uzdolu 14.9.1993.,
a borbeni rezultati, kako je oekivao, nisu uslijedili, Halilovi je imao elju
da odgovornost i za neuspjeh operacije i za zloine prebaci, pored ostalih, i
na komandanta 6. korpusa Guia, te na Zulfkara. U jednom od nareenja
komandantu Guiu, Halilovi je istakao: Situacija na Vrdima se jako
komplikuje, jer niste izvrili nareenje o upuivanju jedinice jaine 150 ljudi
za dranje dostignute linije, a i pored upornog nastojanja da se sa Vama
sretnem i razrijeim to, i neka druga pitanja, na alost nisu dali rezultat...
U vezi te konstatacije, Halilovi je u 15.08. sati naredio Guiu da do
20.00 sati istog dana, 20.09.93.osigura da se jedinica jaine 150 ljudi, javi
komandantu odreda za posebne namjene VK Zulfkaru Alipagi u rejonu
Donje Jablanice. U protivnom, snosiete odgovornost za posljedice koje e
nastupiti...
216
Iz naprijed citiranih sadraja se sugeriu slijedei zakljuci:
(1) Halilovi je svjestan da je SOPNVK jedinica koja je u vrijeme nastanka
Nareenja bila u lancu komandovanja na njegovoj direktnoj vezi; (2)
Halilovi negira svoja ranija nareenja po kojima je SOPNVK smatrao
216
tab Vrhovne komande, KABINET NAELNIKA, (Sefera Halilovia)
Nareenje, str. pov. broj 001/255, Sarajevo, 20.09.1993. godine u 15.08 sati, pod naslovom
Preduzimanje HITNIH mjera na Vrdima, nareenje.-, uz klauzulu URGENT dostavljeno
na linost k-tu 6. korpusa g. Salke Guia na linost Zulfkar Alipago 'ZUKA', sa
inicijalima autora teksta Nareenja (SH/DH), - SH su inicijali Sefera Halilovia, to znai
da ga je on lino napisao i potpisao kao NAELNIK TABA VRHOVNE KOMANDE OS
R BIH Sefer Halilovi.
212
specijalnom brigadom, to je odraz nedoslijednosti u komandovanju; (3)
Halilovi je potvrdio da je komandovao jedinicama koje su uestvovale u
operaciji za deblokadu Mostara i Prozora, septembra 93.; (4) struna strana
Halilovieve komandantske uloge u komandovanju je na vrlo niskom
nivou, jer je on, u pripremi i planiranju operacije trebao osigurati jedinicu
da bude u spremnosti da prihvati borbu na dostignutim linijama, to znai
da je u poetnom rasporedu za borbu jedinica od 150 ljudi morala biti
u borbenom poretku sa jedinicama koje su napadale na pravcu Vrdi; (5)
nije tana konstatacija Halilovia da je dodatno angairanje jedinice od
150 ljudi, u nastaloj sloenoj situaciji, moglo biti rjeenje za postizanje
cilja operacije; (6) Halilovi nije imao potrebne strune sposobnosti za
planiranje i komandovanje jedinicama u borbi, tako da on nema osnova da
bilo kome prijeti kako e, umjesto njega, snositi odgovornost za posljedice ...
Znai, kad se vidjelo da se situacija u rejonu Vrda jako komplikuje,
jer komandant 45. bbr nije izvrio dogovor sa naelnikom VK o upuivanju
jedinice od 150 ljudi za dranje dostignute linije, komandant 6. korpusa Gui
je na osnovu Nareenja N VK str. pov. br. 01/255, od 20.9.1993. godine u
15.08 sati, svojim Nareenjem, istoga dana regulirao da komandant 45.
bbr, takoer istog dana, do 20.00 sati, osigura da se jedinica jaine 150
ljudi javi komandantu Odreda za posebne namjene VK Zulfkaru Alipagi
u rejonu Donje Jablanice, te komandanta 45. bbr upozorava da e snositi
odgovornost za posljedice koje e nastupiti,
217
ako ne izvri Nareenje.
Gui je naredio da ga komandant 45. bbr hitno izvijesti o realizaciji
zadatka. Prilikom sagledavanja Guievog predmetnog Nareenja treba
imati u vidu ope uslove u kojima je ono nastalo. Guievo Nareenje je
uslijedilo 11 dana nakon zloina u Grabovici i est dana nakon zloina u
Uzdolu, kada je Halilovi izgubio i posljednju nadu da e, komandujui
jedinicama angairanim u operaciji Neretva 93, postii borbeni rezultat
koga je bio planirao iskoristiti za pritisak prema predsjedniku Izetbegoviu
zato to je na dunost komandanta VK postavio Rasima Delia. Ustvari,
Halilovi je putem borbenih rezultata septembra 1993. u dolini Neretve
elio ponovni povratak na elo Armije RBiH. Na dan 20.09.1993., kada
je nastalo pomenuto Guievo Nareenje, Halilovi se nalazio u Sarajevu,
gdje je pisao sramni Izvjetaj o proteklim borbenim aktivnostima u okviru
217
Komanda 6. korpusa, Nareenje broj 01/2628-2, od 20.09.1993. godine, pod
naslovom Preduzimanje hitnih mjera na Vrdima, nareenje.- dostavljeno na linost
k-danta 45. bbr Buturovi Polje, potpisao komandant Salko Gui.
213
operacije Neretva 93., kojim je za neuspjehe optuivao mnoge ljude u
Armiji i funkcionere u civilnim institucijama vlasti, a ni jedne rijei nije
naveo o zloinima izvrenim u Grabovici i Uzdolu. Da bi prikrio svoju
odgovornost za zloine, Halilovi je imao snanu elju da predstavi
kako je neuspjelom operacijom komandovao neko drugi, a ne on. Pored
naprijed navedenog, o uslovima nastanka Guievog Nareenja treba imati
u vidu da se nakon neuspjeha operacije, Halilovi konano sjetio da
postoji komandant 6. korpusa Gui, koga je u pripremi i tokom operacije
potpuno ignorirao, te zaobilazei ga, direktno komandovao jedinicama.
U elji da nakon neuspjeha, u centar sistema komandovanja, umjesto
sebe stavi komandanta 6. korpusa Guia, Halilovi je insistirao da Gui
osigura da komandant 45. brigade izvri ono to je Halilovi dogovorio
sa komandantom 45. brigade o upuivanju 150 ljudi prema Vrdima, gdje
se situacija komplicirala. Treba se pitati - zato Gui nije dao poetno
Nareenje komandantu 45. brigade o upuivanju 150 ljudi prema Vrdima.
Guievo Nareenje ima karakter naknadnog reagiranja, na insistiranje
Halilovia, zato to nije izvreno nareenje Halilovia da se iz 45. brigade
prema Vrdima uputi 150 ljudi. Halilovi je zaobiao komandanta Guia
kad je sa komandantom 45. brigade u obliku dogovora regulirao da se
iz te brigade uputi 150 ljudi prema Vrdima. Kad je Haliloviu zatrebalo
opravdanje zbog neuspjeha operacije, on je Nareenjem str. pov. br. 01/255,
od 20.9.93. insistirao da Gui, svojom komandantskom ulogom osigura
da njegov podreeni komandant 45. brigade uputi 150 ljudi prema Vrdima,
onako kako je to ranije komandant te brigade dogovorio sa Haliloviem.
To je bilo Halilovievo izmicanje od odgovornosti za neuspjeh operacije
Neretva 93. i izmicanje od odgovornosti za zloine u Grabovici i Uzdolu.
Njemu je zatrebalo da odgovornost, u tom pogledu, prebaci na Guia i
Zulfkara. Da je u operaciji Neretva 93 postignut eljeni rezultat, Halilovi
ne bi dao nikome da se priblii njemu kao zasluan za taj uspjeh. Nareenje
broj 01/2628-2, od 20.09.1993. godine, komandanta 6. korpusa Salke
Guia, dostavljeno na linost komandanta 45. bbr u Buturovi Polju.
214
21.
SEFEROV SRAMNI IZVJETAJ
STR. POV. BR. 1167-001-311, OD 20.09.1993. GODINE
U jednom od dokumenata Uprave bezbjednosti VK predstavljeno
je svjedoenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia o djelovanju Sefera
Halilovia, s ciljem da, zaobilazei legalne autoritete komandovanja,
znai mimo Komande 4. korpusa i komandanta Arifa Paalia, pridobije
komandante brigada i drugih jedinica da budu lojalni njemu (Seferu
Haliloviu), a ne predsjedniku Izetbegoviu i komandantu Deliu.
Takve zavjerenike aktivnosti Sefer je realizirao (a) propagandom protiv
predsjednika Izetbegovia, komandanta Delia, komandanta Paalia...;
(b) tajnim davanjem komandantima brigada veih suma novca i vojne
opreme; (c) slanjem poslunika iz Sarajeva u Mostar i druge dijelove zone
4. korpusa, u ilegalne misije, s ciljem da bez znanja komandanta Paalia
obilaze komandante jedinica, da ire propagandu protiv Izetbegovia,
Delia, Paalia..., te da propagiraju kako je Sefer najzasluniji za
organiziranje odbrane. Iste podrivake i zavjerenike sadraje i metode
Sefer je primjenjivao u zoni 6. korpusa, ignorirajui komandanta Salku
Guia.
218
Mnogi argumenti potvruju da je ono to je na tetu odbrane
BiH radio Fikret Abdi u zoni 5. korpusa na prostoru Bosanske Krajine,
isto je to inio i Sefer Halilovi u zoni 1. k, 6. k i 4. korpusa na prostoru
Sarajeva i u dolini rijeke Neretve, do Mostara.
U mnotvu dokumenata koji potvruju komandnu i moralnu
odgovornost Sefera Halilovia za zloine nad Hrvatima u Grabovici i
Uzdolu, naroit znaaj ima njegov Izvjetaj str. pov. br. 167-001-311, od
20.09.1993. godine o djelovanju Isturenog komandnog mjesta (IKM)
u Jablanici. Taj dokumenat potvruje sklonost Sefera Halilovia da lae,
obmanjuje, prikriva, odvraa panju od znaajnih problema, paualno, bez
argumenata optuuje ljude da su izdajnici i podriva sistem komandovanja
u Armiji R BiH. Po formi, sadraju i nivou improvizacije, taj dokumenat
odraava nestrunost, aljkavost, neprofesionalnost i nelojalnost Sefera
Halilovia.
Izvjetaj su potpisali etverica od ukupno est lanova IKM u
Jablanici. Nije uobiajeno da izvjetaj potpisuju svi uesnici u izvrenju
nekog zadatka. Izvjetaj treba da potpie samo starjeina koji je bio na
218
215
elu neke grupe, nekog tima, jedinice, IKM ... Dvojica lanova IKM koji
nisu potpisnici Izvjetaja su Demal Najetovi, kao predstavnik Uprave
za molal VK i Namik Dankovi kao predstavnik Uprave bezbjednosti
VK. Ne bi izazivalo posebnu panju to Najetovi i Dankovi nisu
potpisnici Izvjetaja da je sadraj tog dokumenta obuhvatao samo pitanja
komandovanja, tabnih i operativnih poslova, to je, u uem smislu, bila
nadlenost Halilovia, Karia, Bilajca i Suljevia. Meutim, cijeli Izvjetaj
tretira samo pitanja iz oblasti stanja morala i stanja bezbjednosti, ali ipak nije
ponuen da ga potpiu i Najetovi i Dankovi. Prema sadraju Izvjetaja,
moe se zakljuiti da niko od lanova IKM u Jablanici nije usmjeravao
panju ni na ta drugo osim na pitanja: Ko su izdajnici i kriminalci u
redovima Armije i organa civilne vlasti? To se moe smatrati Seferovom
mentalnom deformacijom, odnosno negativnom posljedicom njegove
saradnje sa Slubom vojne bezbjednosti JNA (KOS), s obzirom da je i lino
priznao da je tu saradnju ostvarivao pod tajnim imenom Boris.
219
(Dokaz
dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 4).
U Izvjetaju nema ni slova o poinjenim zloinima nad Hrvatima u
Grabovici i Uzdolu. U vezi s tim, je bitno pitanje: Zato Izvjetaj nije potpisao
samo Sefer Halilovi, kao jedini koji je komandovao sa IKM u Jablanici. Kad
je sam potpisivao direktive, nareenja i planove iji ciljevi nisu ostvareni,
trebao je potpisati i Izvjetaj o realiziranju tih direktiva, nareenja i planova.
Da su po njegovim direktivama i nareenjima postignuti znaajni borbeni
rezultati i da se nisu dogodili zloini u Grabovici i Uzdolu, onda, uz ime
Sefera Halilovia, ako bi uope on dostavljao ikakav Izvjetaj, ne bi bilo
nikakvih supotpisnika.
Sefer Halilovi je kukaviki zloupotrijebio Karia, Bilajca i Suljevia,
da s njim budu supotpisnici Izvjetaja, upravo zato to je potpisima jo
trojice izabranih lanova IKM elio umanjiti svoju ulogu i odgovornost za
zloine nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu i za stanje koje je u zoni 6.
korpusa pogorano djelovanjem IKM u Jablanici. Prema tome, za vrijeme
od 22 dana, Izvjetaj uope ne tretira sadraj rada IKM u Jablanici. Umjesto
toga, sadraj Izvjetaja obuhvata uopene, paualne kritike, odnosno
klevete od strane Sefera Halilovia protiv raznih vojnih i civilnih autoriteta
u jedinicama i zonama odgovornosti 6., 4. i 3. korpusa Armije R BiH,
posebno na podruju Jablanice, Konjica, Mostara, Prozora, Fojnice ...
219
Sefer Halilovi je priznao da je bio saradnik Slube vojne bezbjednosti JNA
(KOS), vidjeti citat iz Seferove izjave na strani 28. ove knjige.
216
Sefer Halilovi je ocijenio da Komanda 6. korpusa ne vlada situacijom
i da planirana operacija u dolini rijeka Neretve nije uspjela usljed toga to
Komanda 6. korpusa nije izvrila ranije postavljene zadatke: oslobaanje
komunikacije s. Dusina Fojnica i oslobaanje Kreeva, kao i oslobaanje
komunikacije Konjic s. elebii....
220
Znai, naprijed citiranom reenicom
Sefer Halilovi tvrdi da on svojom komandantskom ulogom nije postigao
rezultat oslobaanja Mostara i Prozora, jer je uslov za postizanje tog
rezultata bilo prethodno oslobaanje Kreeva i deblokada komunikacija
Dusina Fojnica i Konjic elebii, te da on nije kriv to nije oslobodio
Mostar i Prozor, ve da ga je u tome omela Komanda 6. korpusa jer nije
oslobodila Kreevo i deblokirala navedene komunikacije. Postavlja se
pitanje: Zato Sefer, kad je doao u zonu 6. korpusa nije pomogao Komandi
i komandantu 6. korpusa da se oslobodi Kreevo, deblokira put Dusina
Fojnica i put Konjic elebii, pa da tek onda, kad se ispuni taj uslov, ide
u operaciju dolinom rijeke Neretve, radi oslobaanja Mostara i Prozora,
te izbijanja u Neum. To namee drugo pitanje: Zato je Sefer pokretao
jedinice u operaciju, ako je, kako sam istie, znao da nisu ispunjeni uslovi
u tom pogledu?
Po Seferu Haliloviu, niko osim njega nije niemu valjao, jer su svi
nesposobni, a mnogi i izdajnici koji rade za neprijatelja. Ustvari, analizom
Izvjetaja jasno se argumentira da je Sefer Halilovi mnoge ljude smatrao
izdajnicima, kao da je od funkcionera u BiH jedino on bio patriota. Sefer,
u Izvjetaju bez argumenata, paualno, samo konstatira da je u 6. korpusu
loe stanje: da je nedovoljna strunovojna osposobljenost postojeeg kadra;
da nije uspostavljeneo funkcionisanje formacijsko organizacijske eme u
Komandi korpusa; da su zateeni problemi u zoni odgovornosti 6. korpusa
brojni i takve prirode da se sadanja Komanda ne moe sa njima nositi;
da su odnosi komandi 1., 3. i 4. korpusa prema Komandi 6. korpusa, kao
najmlaoj Komandi, najblae reeno nekorektni i neprimjereni jedinstvu
nae borbe.
221
Ove paualne, struno i moralno problematine konstatacije
su oblikovane tako da Sefer pomou njih opravdava neuspjeh operacije
kojom je komandovao. On tim konstatacijama ukazuje i poruuje, da
operacija za oslobaanje Mostara i Prozora nije uspjela, jer u 6. korpusu
220
Izvjetaj Sefera Halilovia o djelovanju IKM u Jablanici, str. pov. br. 167-001-311,
od 20.09.1993. godine.
221
Izvjetaj Sefera Halilovia o djelovanju IKM u Jablanici str. pov. br. 167-001-311,
od 20.09.1993. godine.
217
nema sposobnih ofcira, jer nita ne funkcionie, jer ima puno problema,
emu doprinose i susjedni korpusi koji se ne odnose kako treba prema 6.
korpusu. Sefer je bio duan da procijeni situaciju i da ne ide u operaciju
ako nije izvrio nune pripreme i ostvario preduslove. Sefer u Izvjetaju
nita ne iznosi o tome ta je uradio da se Komandi i jedinicama 6. korpusa
pomogne da se rijee problemi koje konstatuje.
Optube Sefera Halilovia protiv faktora komandovanja, protiv
boraca, naroda i organa civilne vlasti u zoni 4. korpusa su jo tee.
Tragajui za opravdanjima neuspjeha svoje operacije dolinom Neretve,
Sefer kroz Izvjetaj ukazuje da je zabrinjavajue veliki broj dezertera iz
sastava jedinica 4. korpusa koji se svakodnevno izvlae u centralnu Bosnu,
a uz put vre prodaju oruja to umanjuje borbenu gotovost 4. korpusa.
Posebno je naglasio da je u Komandi i jedinicama 4. korpusa potcijenjena
budnost ... to je rezultiralo zarobljavanjem dijela Komande korpusa i njene
dokumentacije u prethodnim dejstvima, prebjegu obavjetajnog ofcira u
redove HVO i nerazjanjenim ubistvima komandanta 47. bbr i drugih
starjeina neposredno pred poetak sadanje operacije. Vrlo je indikativno
odsustvovanje komandanta korpusa u svim znaajnim napadima HVO
na Mostar. I pored izdatog nareenja komandantu korpusa da obezbijedi
spoj i komunikaciju u rejonu s. Jasenjane, isto nije izvreno, a to direktno
negativno utie na izvrenje ukupnog zadatka i obezbjeenje jednog
putnog pravca prema Mostaru ... prema podacima dobivenim od organa
bezbjednosti i drugih izvora na prostoru Blagaja uzgaja se MARIHUANA
koja se raznim kanalima protura ka Sarajevu i centralnoj Bosni ... iz istih
izvora saznajemo da se odrava stalni kontakt komandanta postrojbi HVO
sa Bune i komande brigade u Blagaju ... utvrdili smo da se i nadalje osjeaju
negativni uticaji emisara iz 4. korpusa u zoni odgovornosti 6. korpusa,
to je posebno izraeno kod 43. bbr, koja je ultimativno traila izlazak iz
sastava 6. korpusa i pripajanje 4. korpusu...
222
Znai, za Sefera Halilovia
nije imalo nikakav znaaj to je 4. korpus hrabro odolijevao estokim
napadima HVO tokom cijele 1993. godine. Bez izuzetnih komandanata,
boraca i hrabrog, patriotski orijentiranog naroda to se nikako nije moglo
postii. Sefer Halilovi je gazio po tome i smatrao da su pripadnici tog
korpusa veinom dezerteri, proizvoai i trgovci opojnim drogama, a da
su starjeine, ukljuujui najznaajnije komandante, saradnici neprijatelja,
222
od 20.09.1993. godine.
218
da opstruiraju borbu ...
Sadraj Izvjetaja u cjelini, a posebno u vezi sa stanjem u 4. korpusu
potvruje poraavajui nivo i smjer glavnih preokupacija Sefera Halilovia.
U njegovom mentalnom stanju nije bilo nimalo komandantske zrelosti.
Nivo njegovih preokupacija je bio zapetljan u propagandne i subverzivne
intrige. On je trebao znati za propagandne i druge intrige ali nije trebao biti
intrigant. Trebao se izdii na nivo komandanta. Prema sadraju Izvjetaja,
Sefer Halilovi je usko i naopako opservirao pitanja morala i bezbjednosti.
Sadraj Izvjetaja uope ne upuuje da iza njega stoji komandant bilo
kakvog nivoa, a posebno ne komandant koji je komandovao jedinicama s
ciljem da oslobodi Mostar i Prozor, te da izbije u Neum.
Takoer paualno, bez ikakvog argumenta, Sefer Halilovi u
Izvjetaju grubo napada i optuuje organe civilne vlasti, pa u vezi s tim,
istie da se veina organa civilne vlasti indiferentno odnosi po mnogim
pitanjima, a naroito po pitanjima logistike i popune ljudstvom i MTS; da
je problem to je u bezbjednosnom pogledu u organima vlasti ostalo dosta
kompromitovanog kadra koji je vjerno sluio interesima Herceg Bosne a
sad opstruiu sve nae napore u borbi za oslobaanje i sreivanje stanja na
teritoriji, to je posebno izraeno u Konjicu, Jablanici i Fojnici.
223
Prema
ovome, uz navodno loe stanje u 6. i ostalim korpusima, u izmiljenom
izdajnikom ponaanju civilnih vlasti, Sefer Halilovi nalazi opravdanje
za neuspjeh operacija koje je pokrenuo i kojima je komandovao. Cijelim
sadrajem Izvjetaja Sefer pokuava dokazati da bi on sigurno uspio
osloboditi Mostar i Prozor, te izbiti do Neuma, ali da su civilne vlasti
i faktori komandovanja u korpusima krivi to on u tome nije uspio.
Upravo radi toga, Sefer Halilovi olahko donosi teke ocjene o organima
civilne vlasti, praktino tvrdei da je to izdajnika vlast koja radi u korist
neprijatelja. Prema sadraju optubi u Izvjetaju, moglo bi se zakljuiti da u
BiH, dok Sefer Halilovi u nju nije doao, nije bilo ni jednog patriote. Ako
je tano da su svi organi civilne vlasti radili u korist neprijatelja, onda se
moe posumnjati da je politika platforma odbrane BiH bila defektna, a da
je politika platforma agresije na R BiH bila ispravna. Svojim optubama
da su svi organi civilne vlasti na neprijateljskoj strani, Sefer Halilovi negira
politike injenice da je ujedinjavanje ljudi na platformi odbrane BiH dokaz
o pravednosti nae borbe.
223
od 20.09.1993. godine.
219
Ustvari, Sefer Halilovi je u svakom pogledu, gdje god se bolje
zaviri u njegovo djelovanje, postavljao stvari naopako. Umjesto paualnih
ocjena o neprijateljskom ponaanju organa civilne vlasti, Sefer Halilovi je
trebao ponuditi argumente, injenice, pa tek onda zakljuak u vezi takvih
injenica. Mogao je i obratno, da ponudi zakljuak da su organi civilne
vlasti neprijatelji, pa da zatim iznese argumente, injenice. Meutim,
ni ispred, ni poslije svojih tekih ocjena i optubi protiv organa civilne
vlasti Sefer Haliloviu u Izvjetaju nije predstavio ni jedan argumenat. U
krajnjem, Sefer Halilovi iz Sarajeva nije otiao u Konjic i Jablanicu da bi u
Sarajevo donio ocjene o civilnim organima vlasti, jer to nije bila nadlenost
ni jednog od elemenata u sistemu komandovanja. Ocjene o funkcioniranju
organa civilne vlasti su nadlenost politikih autoriteta, upravo onih koji
su nadreeni i Armiji R BiH. Ako je Sefer Halilovi imao neke injenice o
neprijateljstvu u organima civilne vlasti, onda je bio duan da ih prezentira
nadlenim autoritetima i organima bezbjednosti, ali ni tada nije imao
pravo i nadlenost da donosi sudove o tome, a kamo li da donosi sudove,
bez argumenata.
Slino kao za 6. i 4. korpus i civilnu vlast, Sefer Halilovi je, putem
Izvjetaja, vrlo loe kvalifcirao dijelove 3. korpusa koji su pod njegovom
komandom uestvovali u operacijama u dolini Neretve. Po ocjeni Sefera
Halilovia jedinice 317. bbr nisu vojinizirane, naputale su osloboeni
prostor, nisu imale odgovornost pri uvoenju u borbu, to je posljedica
slabog rukovoenja i komandovanja u ovoj jedinici. Sefer je ocijenio da
usljed samovolje komandanta Prozorskog bataljona, Envera Buze, nisu
zadrani osloboeni objekti u rejonu Crnog Vrha. Sefer nije potovao
patriotizam, napore i rtve koje su narod i pripadnici Armije R BiH u
dolini Neretve podnijeli tokom 1992. i 1993. godine. On nije uvaavao
teke uslove u kojima su se organizirale i borbeno djelovale jedinice Armije
R BiH na tom prostoru. Sefer je po svemu tome gazio, jer mu je trebalo
opravdanje za tragine posljedice operacije kojom je komandovao. Umjesto
zrelog, kritikog i samokritikog sagledavanja, Sefer je uao u teak moralni
grijeh, tvrdei da su za neuspjeh i tragine posljedice operacije kojom je
komandovao krivi svi, a da je samo on ispravan. Po Seferu, svi oko njega su
nesposobni, kriminalci, izdajnici, dezerteri, ... Upravo u takvom mentalnom
stanju, on u Izvjetaju iznosi konaan zakljuak: Ekipa je zakljuila da na
prostoru 4. i 6. korpusa, komande i jedinice ne vladaju stanjem u procjeni i
mogunostima snaga neprijatelja, kako u ivoj sili tako i u MTS, poto im
220
je organizacija obavjetajno izviake aktivnosti na vrlo niskom nivou.
Sagledavajui cjelokupno stanje u dolini r. Neretve doli smo do uvjerenja da
je najsloenija situacija u Konjicu, gdje objektivno postoje povoljni uslovi za
neprijatelja da napravi iznenaenje i ovlada ovim prostorom.
224
Kao to je poznato, Sefer Halilovi je, ubrzo nakon neuspjeha
operacije kojom je komandovao, napustio redove Armije R BiH. Onakav
kakav je, poslije naputanja Armije R BiH, vjerovatno bi mu bilo drago da
su se njegove slutnje obistinile i da su agresori zaposjeli teritorije u dolini
rijeke Neretve. Njemu bi to dobro dolo, jer bi za svoju politiku aktivnost,
tokom rata i poslije imao argumenat da kae kako je on ukazivao na loe
stanje i da se sve to dogodilo zato to mu nije omogueno da on komanduje
vojskom. Treba samo zamisliti ta bi bilo sa naom Armijom i dravom BiH
da je Sefer nastavio komandovati cijelom Armijom, onako kako je to inio
do sredine 1993. godine, odnosno onako kako je to inio u operaciji za
oslobaanje Mostara i Prozora. Na svu sreu, od kraja 1993., tokom 1994.
i 1995. godine Armija R BiH stabilizira svoje redove i poveava borbenu
efkasnost. Taj period je podudaran sa vremenom kada Sefera Halilovia
vie nije bilo u redovima nae Armije, koju je, na svu sreu, napustio. I da
nije napustio nau Armiju, u njoj bi se uspostavili mehanizmi suzbijanja
nestrunosti, samovolje i bolesnih ambicija Sefera Halilovia, ali bi u tom
sluaju, najvjerovatnije, imali vee rtve.
Mentalno stanje i karakterni profl Sefera Halilovia ilustrira i
prijedlog mjera, to je izloio u drugom dijelu Izvjetaja. Ustvari, prijedlog
mjera je tekstualno opirniji od glavnog dijela Izvjetaja u kome je Sefer
Halilovi trebao izloiti sadraj rada IKM-a u Jablanici. To su, ustvari, bili
prijedlozi za nova kadrovska rjeenja, s obzirom na ocjenu Sefera Halilovia
da u 4. i 6. korpusu niko od komandanata ne valja i da protiv mnogih treba
poduzeti sankcije: da se odmah uhapse i pokrene krivini postupak protiv
Midhata Cerovca, Esada Ramia i Midhata Pivkia zbog opstrukcije i
saradnje sa neprijateljem; da se pokrene krivini postupak protiv Jasmina
Guske zbog opstrukcije i saradnje sa HZ-HB i HVO; predloiti MUP-u
da se hitno pokrene krivini postupak protiv Rusmira Hadihuseinovia i
njegovog brata Devada ... zbog opstrukcije oruane borbe i saradnje sa HZ-
HB i HVO i zbog kriminala u tvornici municije Igman u Konjicu; da se
hitno smijeni predsjednik optine Fojnica i protiv njega pokrene krivina
224
od 20.09.1993. godine.
221
odgovornost zbog saradnje sa HZ-HB i HVO i opstrukcije oruane borbe;
da se smijeni predsjednik Izvrnog odbora stranke SDA u Fojnici, a MUP
ispita stepen odgovornosti, opstrukcije oruane borbe i saradnje sa HZ-
HB i HVO i, po potrebi, pokrene krivina odgovornost.
225
Pored naprijed
navedenih sankcija, Sefer Halilovi je predloio smjenu komandanta 4.
korpusa Arifa Paalia, komandanta 6. korpusa Salke Guia, komandanta
Prozorskog bataljona Envera Buze, naelnika taba 6. korpusa Devada
Tiraka, komandanta 3. korpusa Envera Hadihasanovia, komandanta 43.
bbr u Konjicu, komandanta 317. bbr Envera Zejnilagia ...
U moralnom i profesionalnom pogledu je uasno to Sefer Halilovi,
koji je lino pisao Izvjetaj, nije ni jednim slovom pomenuo zloine nad
Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, kao i ostale rtve koje su nastale upravo u
vrijeme, na prostoru i u operaciji na koju se odnosi Izvjetaj. Zato je Sefer
Halilovi ignorirao tragine injenice koje su morale biti sadraj njegovog
Izvjetaja? Zato to su zloini nad Hrvatima nastali usljed njegovog
djelovanja!
226
To se nikako ne smije razmatrati izvan injenice da je bio
saradnik Slube vojne bezbjednosti JNA pod tajnim nazivom Boris, to je
i sam priznao: ... Moje prvo pismeno izvjetavanje organima bezbjednosti
to uradio ... Sjeam se takoe da je svaki takav moj pismeni izvjetaj bio
u puku zastavnikom Bjelobabom bio je dva do tri puta sedmino ili 2 3 puta
u 10 dana ... U vezi mog pismenog izvjetavanja organima bezbjednosti JNA
u periodu dok sam kontaktirao sa Petrom Simoviem htio bih da istaknem
slijedee. Ja sam po Simovievim uputstvima pisao ove izvjetaje, ali je to bilo
znatno rjei sluaj nego u periodu kada sam kontaktirao sa zastavnikom
Bjelobabom. Simovia sam ee usmeno izvjetavao... kada smo izali vani i
bili sami Simovi mi kae: Zavrio sam te papire oko saradnje. Izabrao sam
ti pseudonim - jedno lijepo slovenako ime - Boris. Kazao mi je da je
uobiajeno da saradnik slube dobiva pseudonim neko ime... Simovi me
dri na vezi do kraja 1977. ili poetka 1978. g. ...Poslije odlaska Petra Simovia
na mjesto organa bezbjednosti u puku, dolazi kapetan Drlji Mile ... on mi
225
od 20.09.1993. godine.
226
Izvjetaj Sefera Halilovia o djelovanju IKM u Jablanici str. pov. br. 167-001-311
od 20.09.1993. godine.
222
daje do znanja da zna da sam saradnik organa bezbjednosti i kae mi da
emo dalje nastaviti raditi ... Kako sam ve naveo, po dolasku u akovo
uspostavio sam kontakt sa kapetanom Mijom Kneeviem ... tu su i instrukcije
na praenju komentara starjeina nakon informacija sa kojima smo
upoznavani. Kneeviev odnos prema meni je bio krajnje neposredan i topao.
Slobodniji je i otvoreniji ak i od Pere Simovia ... ja sam uinio pismene
izvjetaje, potpisivao ih pseudonimom Boris i davao bih iste lino kapetanu
Kneeviu. Pored pismenog izvjetavanja, kapetana Kneevia sam usmeno
informisao na kontaktima koje smo odravali u mojoj ili njegovoj kancelariji
... Kada izvjetavam ... kapetan Mijo Kneevi me nakon svake sjednice
CKSKJ kontaktira i instruie da pratim dranje to veeg broja starjeina ...
Cilj vojne slube bezbjednosti jeste da se doe do videokasete sa izborne
sjednice HDZ-a. Kapetan Kneevi Mijo mi daje instruktau da tu
videokasetu pronaem. Poznavajui Ljubicu Stakovi, iji brat se bavi
mi obeava da e to pokuati. Nakon jedan do dva sata, ona me naziva i daje
mi videokasetu sa tim snimkom. Ljubica ne sumnja u mene. Ja nazivam
pouri i presnimi ... Nakon toga, kapetan Kneevi me pohvalio i kazao da to
niko drugi sem mene ne bi mogao uraditi ... Nakon te videokasete, ja sam
informisao kapetana Kneevia o svom poznanstvu i vezi sa Bui Zvonkom.
Uslijedio je zadatak Kneevia, koji se sastoji u tome da vidi raspoloenje tog
rukovodstva HDZ ... Moji kontakti sa Buiem su redovni, a nakon toga ja
kontaktiram Kneevia, informiem ga o sadraju i on to biljei u svoju
svesku ... Jedan od zadataka Slube bezbjednosti JNA je bio da se pokua
razgovarati sa jednim brojem Hrvata i pokua formirati SK PJ. Dobio sam
od Kneevia zadatak da razgovaram sa Tadi Slavkom, inae mojim kunim
prijateljem, direktorom Torpeda ...Vojna sluba bezbjednosti se interesuje za
razmiljanja i reakcije ofcira poslije politikih skupova. Moj zadatak je da
stupim u vezu sa HDZ-om. Obzirom na moje prijateljske veze o kojima sam
govorio, ja to inim bez problema. O svemu tome informiem kapetana Miju
Kneevia ... Od Buia i Tadia vrlo detaljno saznajem o naoruavanju
HDZ-a. Kapetan Kneevi u tom periodu jo izlazi van kasarne. Kontakte
uspostavljamo u kafanama. Ja ga upoznajem sa tim saznanjima o
naoruavanju HDZ-a. Sjeam se dobro da su instrukcije i zadaci od Kneevia
bili da vidim slijedee: da vidim kako tee formiranje paravojnih jedinica
HDZ-a, kako tee formiranje jedinica ZNG-a, kako je organizovano
223
naoruavanje tih jedinica, kakvi su planovi upotrebe tih jedinica, kakvi su
planovi nastupa prema AVL i porodicama AVL (aktivna vojna lica JNA,
prim. FM.) ... Kapetanu Kneeviu dajem podatke i saznanja da se HDZ
naoruava i da je poeo formirati vojne jedinice. Mijo Kneevi me instruie
da vrim i opservacije na terenu. Ja to inim i o tome ga upoznajem ...
Dolazim u Beograd na nastavu. Koliko se sjeam, bio je novembar mjesec
1990. godine. Jednog dana kod mene u sobu dolazi major Stole, ijeg
prezimena se ne mogu sjetiti, kojeg ja do tada nisam poznavao ... kae mi da
me trai general Babi Mile ... inae naelnik Odjeljenja bezbjednosti 1. VO
... Babi mi kae - ovo to dobije kao zadatak, mora uraditi ... zadatak je bio
da ostvarim kontakt s Buiem i da na tom kontaktu vodim razgovor po
pitanjima koja je izdiktirao ... zadatak je bio to fono i video snimiti ... Moj
zadatak je, pored navedenog, bio da taj razgovor sa Buiem snimim i na
kasetofon ... Napominjem da sam ranije dobivao diktafon od Kneevia kada
sam iao na razgovore kod Bui Zvonke ... Plan je bio precizan. Akcija se
sastojala u tome da ja u subotu, u 12 sati, dovedem Zvonka Buia u Dom
armije u akovu ... Po tom planu, Bui i ja smo trebali sjesti za jedan od
stolova na kojima su se nalazili stoljnjaci sa cvijeem. Ja sam trebao namjestiti
situaciju da Bui sjedne na mjesto tako da bude okrenut prema vratima
kuhinje ... U petak, kada smo krenuli prema akovu, major Stole mi kae da
emo morati navratiti na kratak dogovor kod generala Vasiljevi Aleksandra,
naelnika Uprave bezbjednosti SSNO ... Sekretar nam je rekao da uemo u
kabinet generala Vasiljevia. Kada smo uli unutra, doao je i general
Vasiljevi. Bio je vrlo srdaan. ... Stole me predstavio: Ovo je na Boris.
General Vasiljevi je kazao: Mnogo toga lijepog sam uo o vama ... Vasiljevi
mi zatim kae: Ovo je izuzetno vaan zadatak. Uinite dodatni napor, ovaj
zadatak se mora izvriti ... Dok je to priao, u kabinet je uao pukovnik
Tumanov Simeon, zamjenik Vasiljevia. Sjeam se dobro, Stole je estitao
Tumanovu generalski in, iako je Tumanov na epoletama nosio jo in
pukovnika ... Poinje rat u Hrvatskoj. Porodica mi se nalazi u akovu. Ja
pokuavam traiti posao u Sarajevu. Krajem juna mjeseca 1991. godine
prebacujem svoju porodicu u Prijepolje ... U maju mjesecu 1991.godine, ja
preko amila Bukvia, lana Izvrnog odbora SDA u Prijepolju i dr. Preljevia,
predsjednika SDA, se stavljam na raspolaganje. amil Bukvi, preko
Sulejmana Ugljanina, je imao zadatak da to alje u Centralu SDA ... Poslije
toga, ja imam dva susreta sa Zvonkom Buiem ... Kapetan Kneevi ... mi
alje zastavnika Osmanovi Adila, svog referenta bezbjednosti. Osmanoviu
224
dajem, u dva navrata, pismene izvjetaje za kapetana Kneevia. Zbog rizika
pada, ja ne potpisujem ove izvjetaje. Kneevi me nakon sat vremena zvao
i kratko kae: Ovo je uredu. Dobio sam ... U akovu ostajem do 15.09.1991.
godine. U to vrijeme ve su poele borbe u Osijeku i Vukovaru ... Mijo
Kneevi je u kasarni blokiran. aljem mu izvjetaj o mjestu gdje se nalaze
protuoklopni poloaji za sluaj dolaska upomo jedinice JNA iz Tuzle.
Protuoklopni poloaji su ZNG-a. ... Neposredno uoi napada na kasarnu,
kod Zvonka Buia vidim plan napada na kasarnu, ali ne znam tano vrijeme
napada. Vidim i raspored jedinica ZNG-a. Miji Kneeviu javljam da postoji
plan napada na Kasarnu. Dana 15.9.1991. godine, predvee, bio je napad
ZNG-a na kasarnu. Tog dana u 15.30 sati Zvonko Bui me zove telefonom,
da doem u objekat Jugobanke. Odlazim. Nalazim kompletno rukovodstvo
HDZ-a, taba i optinsko rukovodstvo ... Odluujem da krenem prema
Sarajevu, te da se javim u komandu IV korpusa i podnesem kratak izvjetaj,
oekujui da u dobiti brzo rjeenje o prestanku AVS (aktivne vojne slube u
JNA, primjedba F.M.) ... U komandi poznajem jo jedino Peru Simovia ...
tada naelnika odjeljenja bezbjednosti IV korpusa i ima in potpukovnika ...
Traim ga i mene vode njemu ... Ja ga tu informiem ukratko o dogaaju u
akovu ...
227
22.
SEFEROVE LAI
U PISMU DELIU
Povod i okolnosti Seferovog pisma Deliu:
Iz brojne dokumentacije se stie utisak da je Sefer Halilovi svoje
lino, direktno podrivako djelovanje teino usmjerio unutar sistema
odbrane u regiji Sarajeva i Mostara. Ono to je na tetu sistema odbrane
BiH inio Fikret Abdi u bihakoj regiji, isto to je radio Sefer u regijama
Sarajeva i Mostara. Seferova podrivaka usmjerenost destrukcijom unutar
faktora odbrane BiH u tim regijama potvruje se i pismom koga je on lino
napisao i dostavio komandantu VK Rasimu Deliu protiv komandanata 1.
4. i 6. koprusa Vahida Karavelia, Arifa Paalia i Salke Guia. Sefer nije
naveo datum pisanja i slanja, ali je u poetnom dijelu pisma naznaeno:
227
strane 5., 7., 13., 15., 27, 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 37., 38., 43., 44., 45., 46. i 47.-52.
225
Veza: Va akt br.: 337, od 25.09.1993. godine.
228
To upuuje na zakljuak
da se Sefer pismom obratio komandantu Deliu odmah poslije 25.09.,
najvjerovatnije do kraja septembra 1993. godine. U zaglavlju, na peatu
taba Vrhovne komande OSRBiH, pismo je naknadno zavedeno 01.03.1994.
godine, pod brojem 02/1594-495.
Povod su bili izvjetaji Arifa Paalia dostavljeni u VK o stanju i
borbenim rezultatima jedinica 4. korpusa na bojitu oko Mostara. Bitno
je da su borbeni rezultati 4. korpusa o kojima je izvjetavao Paali nastali
ubrzo poslije Seferovog odlaska 20.09.1993. godine iz Jablanice u Sarajevo,
odnosno poslije operacije Neretva 93, kojom je komandovao Sefer
i u kojoj su pripadnici Armije RBiH izvrili ratne zloine u Grabovici i
Uzdolu. Ogoren zbog toga to se rezultati o kojima je izvjetavao Paali
ne mogu vezivati za njegov utjecaj, Sefer se odluio da putem pisma
Deliu, iste negira i omalovai. Ocijenio je da su rezultati po Paalievom
izvjetaju o borbenim rezultatima oko Mostara postignuti zbog oslabljenog
djelovanja neprijatelja, jer je navodno HVO, prethodno, sa bojita oko
Mostara usmjerio snage na bojite Jablanice, gdje se nalazio Sefer. Dakle,
putem pisma Deliu, Sefer poruuje da su rezultati oko Mostara indirektno
omogueni njegovim direktnim utjecajem na bojitu Jablanice, te da
je dolazak snaga HVO sa bojita oko Mostara na bojite oko Jablanice
opravdanje za neuspjeh operacije Neretva 93, koja se planirala i izvodila
pod komandom Sefera. I u sluaju da je to bilo tako, neumjesna je bila
Seferova ocjena i reagiranje putem pisma Deliu. Umjesto negiranja i
omalovaavanja, Sefer je trebao estitati borcima 4. korpusa rezultate koje
su oko Mostara postigli po izvjetaju Paalia. Sefer to nije uinio zato to
je, u moralnom smislu, tijesan. To je osobina kukavica koji svoje greke
podmeu drugima, a tue rezultate prisvajaju sebi.
Pismo Deliu ilustrira Seferovu borbu da se rezultati raunaju
kao njegov uspjeh, a da se sve negativnosti, ukljuujui i ratne zloine u
Grabovici i Uzdolu, predstave da su posljedica subjektivnih slabosti
komandanata korpusa, brigada ...
Glavni sadraji Seferovog pisma Deliu:
Sefer je u pismu naveo: da sadraj telegrama A. Paalia u cjelini
ne odgovara stvarnom stanju na terenu jer se posljednjih dana Mostar
granatira sa mnogo manjim intenzitetom nego ranije, a da je teite
228
Halilovi Sefer, u pismu Deliu protiv Paalia, Karavelia i Guia, septembra
1993. godine.
226
napada ustaa i HVO preko Pisvira na Jablanicu, stalnim granatiranjem
Jablanice; da je Pisvir dominantan objekat koji je dva puta skoro zauziman
i vraan angaovanjem izviako- diverzantske brigade 4. korpusa (Zukina
jedinica) dodjelom i jedinice koja je izala iz Sarajeva, tako da je za ofanzivno
djelovanje ostalo vrlo malo snaga zbog subjektivnih slabosti od k-de 1. i 6.
korpusa; da se subjektivne slabosti komandi 1. i 6. korpusa ogledaju u
tome to je iz 1. korpusa, umjesto 300 vojnika u Jablanicu iz Sarajeva polo
samo 150, od kojih se iz Hrasnice u Sarajevo vratilo 50 vojnika, a da Sefer
ne moe uspostaviti kontakt sa komandantom 6. korpusa Guiem, da ga
trai ali da mu se on ne javlja, te da ga je sluajno sreo; da je komandant
Gui izgleda, do kraja ozbiljno shvatio da mu ja ne mogu narediti, to ja,
u osnovi, niti hou niti elim; da se u zoni 44. i 45. brigade moe puno
vie uraditi i prema Prozoru i prema Mostaru ali da komandant 6. korpusa
Gui izbjegava sa mnom svaki kontakt ... zato da se ne bi dogodio neki
pomak dok sam ja na ovom prostoru. Sve mi se ini da nekome, a ne znam
zato, ne odgovara uspjeh dok sam ja na ovom prostoru (podvukao F,.M.);
da e se Sefer ako je to zaista tako odmah vratiti u Sarajevo, jer kud se
god okrenem imam utisak da je blokada i kao da je ovo nekakav moj privatni
rat ... SMRT FAIZMU SLOBODA BONJACIMA.
229

Zanimljivo bi bilo nai odgovor na slijedea pitanja: Od kuda
potie Seferova potreba da negira rezultate boraca 4. korpusa? Kome treba
Seferovo lano predstavljanje - da su rezultati postignuti na bojitu gdje se
on nalazio, a ne na bojitu sa koga izvjetava Paali? Kakvo je porijeklo
Seferovog vrlo primitivnog tumaenja da je na strani snaga odbrane BiH
bilo onih koji ne ele borbeni uspjeh na prostorima gdje se on nalazi? ... ?
... ? ... ?
Pismo Deliu je izraz Seferovog skidanja sa sebe
odgovornosti za zloine:
I predmetno pismo Deliu potvruje Seferovu osobina da u
sluaju tekoa i neuspjeha optuuje itavo okruenje i da nikada nije
spreman kritiki preispitati svoje ponaanje u vezi sa tekoama, zastojima,
blokadama i neuspjesima. Njega su blokirale posljedice vlastitih pogrenih
odluka u toku komandovanja jedinicama, kao i posljedice nenadlenog
uzimanja sebi za pravo da komanduje. Naprimjer, Sefer je 23.09.1993.
godine naredio da komandant 1. korpusa Vahid Karaveli istog dana do
229
1993. godine.
227
19.00 sati, iz raznih jedinica prikupi 300 vojnika, da odredi komandire i
komandante i poalje za Jablanicu. Svaki laik za vojna pitanja lahko moe
zakljuiti da je to bila nerealna Naredba, jer se nije mogla nikako provesti
istog dana kada je izdata od strane Sefera. Sefer je svojom nestrunou
uzrokovao da se njegovo Nareenje ne izvri pravovremeno i potpuno.
Meutim, Sefer u tome ne vidi svoju greku. Da je vidio, u
konkretnom sluaju ne bi se alio da je Komanda 1. korpusa optereena
subjektivnim slabostima. Sefer svojim Nareenjem pokree jedinicu iz
Sarajeva u zonu 6. korpusa, izostavljajui da Komandi 6. korpusa o tome
postavi odgovarajue zadatke. Tek nakon to je naiao na tekoe, Sefer
polemie da li mu se treba ili ne treba javljati komandant 6. korpusa. Sefer
je trebao principijelno urediti svoje odnose sa komandantom VK Deliem
i sa komandantima svih korpusa. Ako nije principijelno rijeio odnose sa
komandantom 6. korpusa, u vezi sa nadlenostima komandanta VK da
samo on moe nareivati komandantima korpusa, onda Sefer nije trebao
ni odlaziti u zonu 6. korpusa, jer u tom pogledu nije pripremio uslove.
Seferu nije bio potreban komandant 6. korpusa Gui u vrijeme operacije
Neretva 93, u kojoj su se dogodili zloini i kada je bilo nuno zajedniki
procjenjivati situaciju, te predlagati odluke u nadlenosti komandanta
VK Delia. Seferu je zatrebao komandant 6. korpusa, Gui, tek onda
kada je teio opravdati posljedice svojih pogrenih i nenadlenih odluka, a
opravdanje je nalazio u navodnim slabostima, nedisciplini i neposlunosti
komandanata 1., 4. i 6. korpusa Karavelia, Paalia i Guia.
Ustvari, glavni metod lai kojima se Sefer slui u svom djelovanju
je zamjena teza. Sve svoje grijehe podmee, prebacuje i stavlja na teret
onima koje kroz propagandu optuuje. Svojim negativnim ponaanjem
je doprinosio da neprijateljska propaganda u pogledu odvajanja Srba
i Hrvata od uea u odbrani BiH bude uspjena, ali je takva svoja djela
stavljao na teret politikom i vojnom vostvu, na elu sa predsjednikom
Izetbegoviem. To je slina logika zamjene teza koju je primijenio laima
pred Hakim tribunalom, uporno tvrdei da nije komandovao operacijom
Neretva 93 za oslobaanje Mostara i Prozora, kada su nastali zloini nad
Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, podmeui ili prebacujui svoju krivnju
zbog toga na svoje saborce.
I naprijed citirano Seferovo pismo Deliu je dokumenat kojim
se dokazuje da je komandant VK Deli, uspostavljao red i disciplinu
u pogledu propisanih nadlenosti za komandovanje jedinicama, a na
228
osnovu loih iskustava iz septembra 1993. godine u vezi sa zloinima u
Grabovici i Uzdolu i u vezi Seferove zloupotrebe dobivenog povjerenja,
ruei sistem rukovoenja i komandovanja. Odnosno, i taj dokumenat
je dokaz da je Sefer poeo osjeati posljedice svoje septembarske prakse
zloupotrebljavanja dobivenog povjerenja da nareuje, rukovodi, donosi
svoje naredbe, rjeava kadrovska pitanja ... Kad je osjetio te posljedice,
Sefer se poeo aliti i negodovati to vie ne moe ono to je radio tokom
septembra 1993. godine, kada su se dogodili zloini u Grabovici i Uzdolu.
Sefer je zato u svom pismu Deliu naveo da nije uspio organizirati
sastanak s odreenim komandantima brigada i da zbog toga predlae da
Deli i Karaveli organizuju sastanak na kome e se razgovarati o slanju
boraca iz Sarajeva na front u Hercegovini, istiui da njih dvojica (Deli
i Karaveli) to trebaju uiniti (poto ja nemam pravo nareivanja).
230

Dok je septembra 1993. godine komandovao operacijom Neretva 93 za
oslobaanje Mostara i Prozora, odnosno dok je komotno mogao odravati
sastanke sa komandantima brigada, ak mimo komandanata korpusa ili sa
komandantom 1. korpusa Vahidom Karaveliem mimo komandanta VK
Delia, Sefer se nije poalio da nema pravo nareivanja, odnosno on se nije
poalio da nema pravo komandovanja jer je efektivno nareivao, znai
komandovao, a nareivanje je glavni sadraj komandovanja. Poalio se tek
krajem septembra 1993. godine, kad se uvjerio u posljedice izigravanja i
zloupotrebe povjerenja koga je u pogledu komandovanja i nareivanja
imao tokom septembra 1993. godine,
231
dok je komandovao jedinicama iji
su pripadnici izvrili zloine u Grabovici i Uzdolu.
Svojim ponaanjem Sefer je Armiju RBiH afrmirao kao bonjaku:
U vezi sa Seferovim poslijeratnim politikim ambicijama i
laima optuujui predsjednika Izetbegovia da je fundamentalista, da
je podijelio dravu BiH i da radi na uspostavi islamske fldan drave,
naroitu panju zasluuje pozdrav na kraju Seferovog pisma: SMRT
FAIZMU, SLOBODA BONJACIMA. Za vrijeme u kome je to napisao,
Sefer u medijima, godinama, kontinuirano i uestalo lae da je tada u Armiji
R BiH, njegovom zaslugom bilo preko 30% Srba i Hrvata, a da su nakon
dolaska Delia na dunost komandanta VK, islamiziranjem Armije
RBiH Srbi i Hrvati otjerani iz njenih redova. Meutim, prema citiranom
230
1993. godine.
231
1993. godine.
229
Seferovom pozdravu na kraju pisma poslatom Deliu, rijeima: SMRT
FAIZMU, SLOBODA BONJACIMA, prije bi se moglo rei da je upravo
Sefer teio da Armija RBiH bude samo muslimanska, odnosno samo
bonjaka. I taj argumenat je znaajan, iako je naoko sitan.
Uglavnom, Sefer se eksponirao kao laov velikog kalibra.
Karakterie ga sklonost da odgovornost za slabosti i greke kojih je bilo
sa sebe prebaci na svoje podreene i na svoje nadreene - predsjednika
Izetbegovia, a kasnije i komandanta Delia. Jedna oblast u kojoj je lagao,
sa izuzetno tekim politikim posljedicama, je pitanje islamizacije
Armije RBiH. Velikosrpska i velikohrvatska propaganda je isticala da
Izetbegovi gradi islamsku dravu i da su institucije RBiH postale islamske,
da su, kao takve, prijetnja za Srbe i Hrvate, te da Miloeviev i Tumanov
reim moraju poduzimati zatitu Srba, odnosno Hrvata od opasnosti
koje im prijete od Izetbegovieve islamske drave. Takvu propagandu je
podravao i Sefer svojim laima, da su Izetbegovi, Deli, Muslimovi
... provodili islamizaciju Armije RBiH, optuujui ih da su tjerali Srbe
i Hrvate iz njenih redova. Meutim, Sefer je svojim ponaanjem tjerao
Srbe i Hrvate iz redova Armije RBiH. U tom smislu, kao ilustracija mogu
posluiti dokumenti iz kojih se vidi da je Sefer Armiju RBiH tretirao samo
bonjakom, muslimanskom,
232
te je i zavravajui slubena dokumenta koja
je potpisivao, pozdravljao sa SMRT FAIZMU, SLOBODA BONJACIMA
i selamom. Tako, naprimjer, kad je na kraju Nareenja str. pov. 17-2 od
09.09.1993. godine pozdravio selamom, Sefer je znao da je u Komandi 1.
korpusa, koju je tako pozdravljao, bilo i nemuslimana.
U okviru politikog angairanja, borei se za vlast, Sefer je grubo
napadao predsjednika Izetbegovia, komandantna VK Delia i druge
kadrove u Generaltabu, tvrdei da su oni islamizirali Armiju RBiH i tako
tjerali Srbe i Hrvate iz njenih redova. Teze o takozvanoj islamizaciji Armije
R BiH su vrlo zastupljene i proirene u djelovanju politikih stranaka koje
su usmjerene protiv predsjednika Izetbegovia i SDA. Sefer je u slubenim
odnosima pozdravljao sa SMRT FAIZMU SLOBODA BONJACIMA
ali je praksu pozdravljanja selamom meu pripadnicima Armije R BiH,
nakon to je napustio njene redove, kvalifcirao kao negativnu islamizaciju,
istiui da proces islamizacije usmjerava predsjednik Izetbegovi, jer
djeluje s ciljem da BiH bude islamska drava, to su brutalne lai sa tekim
232
Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia str. pov. br. 02/280-1, Sarajevo,
18.02.1993. godine, komandantu SOPNVK, Alipago Zulfkaru.
230
posljedicama za budunost drave BiH. Uope nije problem u nainu
pozdravljanja, jer se u Armiji RBiH afrmirala sloboda u tom pogledu, ali je
problem u Seferovom ponaanju putem vrlo tekih optubi da je u procesu
uspostave islamskog poretka u BiH Armija RBiH bila islamizirana, to su,
isto kao i Sefer propagirali i neprijateljski mediji pod kontrolom Miloevia
i Karadia.
23.
SEFEROVE LAI U PISMU
LANOVIMA PREDSJEDNITVA RBIH
233
Kad je u Svesci 13. Vojne biblioteke, publikovane u Sarajevu, marta
1995. godine, prenesen intervju koga je komandant Generaltaba Armije
RBiH Rasim Deli dao za Globus marta 1994. godine, Sefer Halilovi
je 01.05.1995. godine, predsjedniku Izetbegoviu i ostalim lanovima
Predsjednitva RBiH napisao pismo u kome je, negodujui, iznio svoje
stavove o zloinima nad Hrvatima izvrenim septembra 1993. godine od
strane pripadnika Armije RBiH u Grabovici i Uzdolu. Ustvari, to je bilo
Seferovo reagiranje u vezi odgovora Rasima Delia na pitanje novinara
Globusa - da li su pronaeni krivci za zloine nad Hrvatima u Grabovici,
Uzdolu, Doljanima, Trusini... Iz Delievog odgovora na to pitanje, Sefera
je posebno zabrinula reenica: ...Naalost, znate da je te jedinice vodio moj
naelnik taba, Sefer Halilovi, koji je takoer smijenjen sa dunosti, tako
da, tim vie, tada nisam mogao odmah reagirati i odmah izvriti istragu...
234
Pismo lanovima Predsjednitva sadri Seferove stavove samo u
odnosu na zloine u Grabovici 08./09.09.1993. i Uzdolu 14.09.1993., iako
se Deliev odgovor na novinarsko pitanje odnosio i na ranije izvrene
zloine nad Hrvatima u Trusini 16.04.1993., kada je Sefer bio na elu
taba Vrhovne komande i Doljanima 28.07.1993. godine, kada je Deli bio
nadreeni Seferu.
Inae, to Seferovo pismo obiluje laima koje odraavaju slab karakter
njegove linosti, ali i nedostatak strunih pretpostavki za komandantsku
ulogu koju je imao u vrijeme i na prostoru gdje su se dogaali zloini nad
Hrvatima. Tragedija koja je zadesila rtve tih zloina, njihove porodice
i prijatelje, pored ostalog, moe se smatrati nesreom koju je uzrokovao
spoj niskih moralnih osobina Sefera Halilovia i njegove vojnostrune
233
Tekst napisan januara 2010. godine.
234
Halilovi Sefer u pismu za Predsjednitvo R BiH, Sarajevo, 01.05.1995. strana 1.-2.
231
nedoraslosti za komandovanje sa visokog nivoa.
U tom smislu, vano je imati u vidu Seferovu konstataciju da
se nakon sastanka najviih zvaninika Armije R BiH u Zenici, 20. i
21.08.1993. godine, povratkom iz Zenice u Sarajevo, u Operativnom centru
Generaltaba kojim je upravljao on kao naelnik VK, procjenom dolazi do
zakljuka da operativno taktiki raspored snaga HVO i snaga kojima mi
raspolaemo omoguuje, da se angairanjem naih snaga uz minimalno
ojaanje sa jedinicama iz Sarajeva, sve zajedno jaine do jednog bataljona,
planira i izvede jedna obimnija operacija koja bi obuhvatala prostor od
Bugojna do Mostara, sa veoma izvjesnim rezultatima.
235
S obzirom da su
komandanti jedinica Armije RBiH na bojitima u dolini Neretve izvjetavali
da su snage HVO jake, dobro organizirane i na svojim poloajima dobro
utvrene, samo Sefer Halilovi zna na osnovu kojih podataka i kojim
metodama je doao do zakljuka da su snage HVO od Bugojna do Mostara
toliko slabe da jedinice Armije RBiH na tom prostoru, uz ojaanje snagama
do jednog bataljona iz Sarajeva, mogu izvesti operaciju sa veoma
izvjesnim rezultatima. Kapacitet prostora od Bugojna do Mostara je veliki.
Ojaanje snagama jaine do jednog bataljona, na tako velikom prostoru
nije nikako moglo sluiti kao garancija za uspjeh operacije. Nedostajala
je kontrola u odnosu na Seferove procjene, odnosno nedostajao je utjecaj
kako bi procjene na osnovu kojih Sefer organizira operaciju bile adekvatne
stvarnom stanju na terenu. U uslovima bolje kontrole Seferovog djelovanja,
dolo bi se do zakljuka da je totalno pogrena njegova procjena da su
snage HVO-a na prostoru od Mostara do Bugojna toliko slabe da se ak,
samo uz minimalno ojaanje na tako velikom prostoru moe izvesti
operacija s veoma izvjesnim rezultatima. Pojednostavljeno, ta procjena se
moe usporediti sa odgovorom na pitanje: ta znai dodavanje samo jedne
kaike hrane u posudu iz koje treba da se zasiti gladna osoba? Izgladnjeloj
osobi je bitna i jedna dodatna kaika hrane, ali gladna osoba, samim time,
ne rijeava svoj problem, isto kao to je i bataljon ojaanja na prostoru od
Bugojna do Mostara bio znaajan, ali se njime, u konkretnim uslovima
dobro organizirane odbrane od strane HVO-a, nisu mogli postii ciljevi
operacije oslobaanjem Prozora i Mostara.
Ipak, Deli je prihvatio Seferov prijedlog da se pripremi i izvede
napadna operacija na prostoru od Bugojna do Mostara. Za tu operaciju,
Nareenjem od 30.08.1993. godine, Deli je Seferu dao iroka ovlatenja
235
Halilovi Sefer u pismu za Predsjednitvo R BiH, Sarajevo, 01.05.1995. strana 2.
232
da komanduje jedinicama koje e se angairati u operaciji, da Sefer donosi
svoje naredbe, da Sefer odluuje o borbenoj upotrebi jedinica, da Sefer
rjeava kadrovske probleme ... Tako je Sefer dobio odrijeene ruke da
regulira sve to podrazumijeva donoenje odluka u formi zapovijesti ili
direktiva za operaciju, odnosno za borbenu upotrebu jedinica, a zatim da
se, prema donesenoj odluci oblikovanoj u formi zapovijesti ili direktive,
planiraju borbena djejstva u operaciji pod nazivom Neretva 93 za pravac
Jablanica Mostar i operaciji Jug 93 za pravac koji iz srednje Bosne
izvodi prema Prozoru. U obje te operacije kojima je komandovao Sefer
Halilovi dogodili su se zloini nad Hrvatima: u Grabovici 08./09.93. i
Uzdolu 14.09.93. godine.
Velike lai u vezi tih zloina, Sefer Halilovi je ispoljio i u pismu
koga je napisao za predsjednika Izetbegovia i ostale lanove Predsjednitva
R BiH:
1. Sefer Halilovi u pismu lae da je prije odlaska u Jablanicu, dok
je jo neposredno poslije sastanka u Zenici bio u Sarajevu, tim na elu s
njim, izradio potrebnu dokumentaciju za operaciju pod nazivom Neretva
93. Lae da je tu dokumentaciju u Sarajevu R. Deli svojim potpisom i
peatom odobrio. Lae da je grupa starjeina VK tim na elu s njim,
tek nakon Delievih potpisa i peata na dokumentima odmah izaao na
teren radi realizacije ve sainjenog plana.
236
Istina je potpuno drugaija.
Meu mnogim dokumentima za operaciju Neretva 93, jedino je Delievo
Nareenje od 30.08.1993. godine nastalo u Sarajevu, prije odlaska tima u
Jablanicu. Sva ostala dokumenta, nastajala su na IKM-u u Jablanici.
2. Sefer Halilovi u pismu lae da su prije odlaska tima na elu s
njim iz Sarajeva u Jablanicu, u Sarajevu prethodno uraena sva potrebna
dokumenta: Plan operacije, Direktiva za izvoenje operacije, upuena
pripremna nareenja komandantima 3., 4. i 6. korpusa, nareeno Komandi
1. k da uputi jedinice iz Sarajeva...
237
Plan operacije je dokumenat koji se
sainjava tek nakon to se odluka za operaciju oblikuje kao sadraj - tekst
zapovijesti ili direktive. Sefer Halilovi lae da je Direktivu za operaciju
potpisao Deli u Sarajevu. Deli je donio odluku da tim iz VK ode na
teren u dolini Neretve i ovlastio Sefera da na elu tima donosi svoje
naredbe, da odluuje o upotrebi jedinica, rjeava kadrovska pitanja ...,
a odluke za operacije u smislu dovoenja jedinica, njihovog grupisanja,
236
237
233
pravaca borbenog djelovanja i konkretnih zadataka jedinicama je donosio
Sefer Halilovi. Svoje odluke u tom pogledu Sefer Halilovi je precizirao u
dvije direktive i lino ih potpisao, u Jablanici na Isturenom Komandnom
mjestu (IKM). Ustvari, Sefer Halilovi je potpisao dvije direktive: jednu
za operaciju pod nazivom Neretva 93, na pravcu Jablanica Mostar
i drugu pod nazivom Jug 93, na pravcu koji izvodi od Gornjeg Vakufa
prema Prozoru. Obje te direktive je potpisao lino Sefer Halilovi, i to sa
naznakom da to ini na uspostavljenom IKM-u u Jablanici. Prema tome,
plan operacije nije mogao nikako potpisati Rasim Deli prije donoenja
direktiva za operacije.
3. Sefer Halilovi u pismu lanovima Predsjednitva lae da je prije
odlaska iz Sarajeva u Jablanicu, tim na elu s njim, u Sarajevu sainio i
uputio pripremna nareenja komandantima 3., 4. i 6. korpusa.
238
Lae
da su uope napisana ta nareenja. Lae da ih je potpisao Deli, jer ta
nareenja nisu ni napisana. Lae da su pripremna nareenja dostavljena
u komande navedenih korpusa. Tano je da je u vezi upuivanja jedinica
iz Sarajeva u rejon Jablanice Sefer Halilovi kontaktirao sa komandantom
1. korpusa Vahidom Karaveliem. Takoer, tano je da je Sefer Halilovi u
pripremama i izvoenju operacije ignorirao komandante 3., 4. i 6. korpusa
Hadihasanovia, Paalia i Guia, u ijim zonama su se odvijala borbena
djejstva pod njegovom komandom. Ignoriranjem tih komandanata, cilj
Sefera Halilovia je bio da njih distancira od veoma izvjesnih rezultata
239

koje je elio postii, jer, ako ih u tom pogledu ne distancira, s obzirom da se
borbena djejstva izvode u njihovim zonama odgovornosti, ispalo bi da su
oni u prvom planu, a ne Sefer, zasluni za te rezultate koji su po Seferovoj
procjeni, bili veoma izvjesni. U tom smislu, Seferu Haliloviu nije smetao
komandant 1. korpusa Karaveli, jer je od njega preuzimao jedinice da im
komanduje, a operacija se nije izvodila u zoni odgovornosti tog korpusa,
to znai da nije postojala opasnost da Karaveli preuzme zasluge. Da je
Sefer Halilovi osjetio takvu opasnost, on bi naao model i za konkretnije
ignoriranje Karavelia.
4. Sefer Halilovi u pismu pie istinu da je 02.09.1993. godine
doao u Jablanicu gdje organizuje istaknuto komandno mjesto, odnosno
Istureno komandno mjesto (IKM), te istinito istie da je na IKM-u radio
238
239
234
sa kompletnim timom....
240
Znai, tu istinu je jasno i nedvosmisleno
napisao obraajui se lanovima Predsjednitva u smislu albe na sadraj
Delievog intervjua u Globusu, prenesenog u Svesci broj 13. Vojne
biblioteke. Meutim, nasuprot tome to je napisao i potpisao, Pretresnom
vijeu Hakog tribunala je lagao da u Jablanici nije uspostavio IKM i da sa
tog IKM-a nije komandovao. Indikativno je to Sefer Halilovi u naprijed
citiranoj reenici pie da je na IKM-u sa ostalim lanovima tima radio,
izbjegavajui da napie ta je radio. Izbjegao je da napie da je komandovao,
to je bio glavni, bitan sadraj njegovog rada, ali i najvaniji osnov njegove
odgovornosti za poinjene zloine, koje je, po svaku cijenu, nastojao sa sebe
prebaciti i na svoje nadreene Izetbegovia i Delia, i na svoje podreene u
toku komandovanja sa IKM-a u Jablanici.
5. U pismu lanovima Predsjednitva RBiH, Sefer Halilovi
predstavlja ulogu lanova IKM-a VK u pogledu prihvata i smjetaja vojnika
koji su doli iz Sarajeva, te istie da je Rifat Bilajac bio na njihovom elu, da
su vojnici Cacine 10. brigade smjeteni u Jablanici (kola), eline 9. brigade
po naputenim kuama u Grabovici i Solakovievog 2. samostalnog
bataljona, takoer u Grabovici u 10tak naputenih kua.
241
Meutim,
Sefer lae da su vojnici smjeteni po naputenim kuama. Istina je da su
smjeteni i po kuama u kojima su se nalazili mjetani. Tano je napisao
da su lanovi IKM-a VK prihvatali i smjetali vojnike koji su doli iz
Sarajeva. Komandanti lokalnih jedinica na podruju Jablanice nisu imali
nikakve zadatke u tom pogledu, tako da se po pitanjima njihovog prihvata
i smjetaja nisu uope angairali.
6. Ubijanje Hrvata u Grabovici i Uzdolu, Sefer Halilovi imenuje
incidentima. U pismu je izbjegao nevesti da su to bili ratni zloini. On
se nije potrudio zapamtiti vrijeme kada su se zloini dogodili, pa u pismu
navodi da se incident sa traginim posljedicama u Grabovici dogodio
07./08.09.1993. godine, umjesto da navede da su se zloini u Grabovici
dogodili 08./09.09.1993. godine. Istie da su lanovi IKM-a za taj incident
saznali 08.09.1993. godine od lana IKM-a Namika Dankovia. Postavlja
se pitanje - zato o izvrenim zloinima, IKM na elu sa Seferom, nije
izvijeten od komandanata jedinica kojima se od strane Sefera komandovalo
sa IKM-a, ve je, po Seferovom, prva informacija o zloinima dobivena
od pripadnika civilne Policijske stanice u Jablanici. Time Sefer priznaje
240
241
235
da unutar sistema komandovanja nije uspostavio funkciju izvjetavanja
i obavjetavanja, to je bila njegova odgovornost. Ako nije uspostavljena
funkcija izvjetavanja, vojska se ne treba i ne smije pokretati ni na kakve,
a posebno ne na borbene zadatke. Dovoenjem jedinica iz Sarajeva na
podruje Jablanice, Sefer Halilovi je preuzeo odgovornost za te jedinice, po
svim pitanjima, pa i po pitanjima izvjetavanja i obavjetavanja. S obzirom
da su se zloini odvijali tokom cijele noi 08./09.09.1993. godine, Sefer
Halilovi je bio odgovoran, da komandujui sa IKM-a osigura dobijanje
pravovremenog izvjetaja, odmah nakon to je ubijen prvi mjetanin
Grabovice, kako bi se hitno reagiralo, radi spreavanja kasnijih zloina koji
su se dogaali tokom kritine noi nad ostalim mjetanima tog sela.
7. Isto kao to, prema pisanju Sefera Halilovia nije bilo izvjetavanja
prema njemu, odnosno prema IKM-u od strane potinjenih komandanata
jedinica koji su se nalazili u rejonu zloina, odnosno iji su vojnici izvrili
zloine, tako isto nije bilo izvjetavanja od strane Sefera Halilovia prema
svom nadreenom u VK Rasimu Deliu. Sefer Halilovi pokuava ublaiti
svoju odgovornost u tom pogledu pa u pismu lanovima Predsjednitva
istie da je Namiku Dankoviu naredio da on izvijesti Upravu bezbjednosti
i R. Delia,
242
to je apsurd, jer Namik Dankovi u sistemu komandovanja
nije bio direktna veza Rasimu Deliu. Ustvari, Sefer Halilovi je u sistemu
komandovanja bio direktno na vezi sa Rasimom Deliem. Glavnim
izvjetajima se tretiraju oni izvjetaji koje dostavljaju podreeni komandanti
svojim nadreenim komandantima, a izvjetaji raznih strunih nosilaca
kojih ima u komandama, mogu biti samo struna konkretizacija, a nikako
ne mogu biti zamjena za izvjetaje komandanta. Komandujui sa IKM-a,
Sefer je morao odmah, u svojoj linoj nadlenosti i odgovornosti, izvijestiti
svog nadreenog, Rasima Delia, ali on to nije uinio. Njegova tvrdnja da
je lanu IKM-a, strunom nosiocu poslova za pitanja bezbjednosti naredio
da izvijesti Upravu bezbjednosti i R. Delia, nikako ne umanjuje njegovu
odgovornost to lino nije izvijestio komandanta Delia. Na elo IKM-a,
Deli je odredio Sefera, a ne Dankovia. U pogledu obaveze da svom
nadreenom Deliu odmah dostavi izvjetaj o zloinima, Sefer ne moe
dijeliti odgovornost ni s skim, pa ni sa Dankoviem. Posljedica Seferovog
proputanja da izvijesti Delia se ogleda u injenici to je Deli za zloine
u Grabovici saznao tek 12.09.1993. godine i to, sluajno od starjeine iz
Komande 6. korpusa. Tada je, istog asa, nakon to je saznao za zloine,
242
236
Deli poslao Nareenje Seferu da odmah poduzme mjere istrage zloina i
da reducira operaciju u realne okvire. Da je Sefer Halilovi postupio po tom
Delievom Nareenju, sprijeili bi se malo kasniji zloini nad Hrvatima
u Uzdolu 14.09.1993. godine, samim tim to je komandant Prozorskog
bataljona Buza Enver upozoravao Sefera da se u pravcu Uzdola ne moe ii
u ofanzivu jer nema municije i drugih resursa.
8. Sefer Halilovi lae da je naredio da vojni istrani organi pomognu
civilnoj policiji
243
da se istrae zloini u Grabovici, jer su nadlenost za
istragu u konkretnom sluaju imali vojni istrani organi, a civilna policija
je mogla i trebala biti angairana da im pomae. Svjedoci su Pretresnom
vijeu Hakog tribunala ukazivali na injenicu da je Sefer Halilovi,
insistirao da istragu vre vojni organi, samostalno, bez angairanja civilne
policije. Distanciranje civilne policije od uea u istrazi, Sefer je motivirao
svojom ocjenom da se bez angairanja civilne policije zloin moe lake
prikriti.
9. Nije tano ono to je Sefer Halilovi za sebe napisao da je za
incidente odnosno za nedozvoljene radnje saznao 36 sati nakon to su se
dogodili. On u pismu lae da su se zloini dogodili tokom 07./08.09.1993.
godine, a da je lino izvijeten o zloinima poslijepodne 09.09.1993. godine,
znai, otprilike 36 sati nakon zavretka noi u kojoj su zloini izvreni.
244

Utvreno je da je Sefer Halilovi za zloine saznao 09.09.1993. godine,
u jutarnjim satima, jer se on tada, sigurno nalazio u Jablanici, o emu
postoje pisani dokumenti. Kad se ve nalazio u Grabovici morao je saznati
za zloine, jer u Jablanici nije bilo nikoga od civilnih i vojnih osoba a da
ujutro, 09.09.1993. godine nije saznao da su izvreni zloini u Grabovici.
Znai, Sefer Halilovi je saznao za zloine u Grabovici najkasnije za dva do
tri sata nakon to je okonana no u kojoj su se zloini dogaali.
10. Uprkos injenici to su izvreni zloini u Grabovici, Sefer
Halilovi tome ne poklanja dunu panju. Olahko prelazei preko
dobivenih informacija o obimu i stranom karakteru izvrenih zloina,
Sefer Halilovi odluuje da se nastavi operacija. Sutradan, nakon to su
se zloini dogodili, na sastanku u Konjicu, o nastavku operacije Sefer
je razgovarao sa ministrom unutarnjih poslova Bakirom Alispahiem,
ministrom energetike Rusmirom Mahmutehajiem, Vehbijom Kariem,
Safetom ibom ... Tom prilikom Bakir Alispahi je insistirao da se operacija
243
244
Halilovi Sefer u pismu za Predsjednitvo R BiH, Sarajevo, 01.05.1995. strana 5. i 6.
237
obustavi ili odgodi, ali je Sefer odbacio taj prijedlog. U vezi s tim, u pismu
lanovima Predsjednitva lae da je na sastanku uslijedio jednoglasan
zakljuak svih da se operacija nastavi, a da komandant Rasim Deli
odobrava takvu Seferovu odluku.
245
Deli nije mogao odobriti odluku
da se operacija nastavi, s obzirom da tada, 10.09.1993., kada se sastanak
u Konjicu odravao, pa sve do 12.09.1993. nije ni znao da su zloini u
Grabovici izvreni, a kada je saznao, istog dana, odmah je Seferu poslao
Naredbu da se operacija svede u realne okvire, a da se teite usmjeri na
istragu zloina.
11. Naalost, usljed neposlunosti Sefera Halilovia, ubrzo nakon
to je Nareenjem od 12.09.1993. godine Deli insistirao da se preispita
realnost operacije i da se pokloni panja izvrenim zloinima u Grabovici,
14.09.1993. godine, u Uzdolu se ponavljaju zloini nad Hrvatima od strane
pripadnika Prozorskog bataljona - jedinice koja je, na elu sa Enverom
Buzom, bila pod komandom Sefera Halilovia. U svom pismu predsjedniku
Izetbegoviu i ostalim lanovima Predsjednitva R BiH, Sefer Halilovi
se nije udostojio da ubijanje Hrvata u Uzdolu nazove pravim imenom
zloinom. On ta ubistva kvalifcira nekim nedozvoljenim radnjama.
246

Neke nedozvoljene radnje su irok pojam. Nemoralno je brojna ubistva,
odnosno teke ratne zloine tretirati samo kao incidente ili nedozvoljene
radnje. Sefer treba da zna da ratni zloini nisu isto to i obini incidenti,
naprimjer svae, tue, krae ... To su incidenti ili nedozvoljene radnje,
a ubijanje civila i zarobljenika je zloin. S obzirom na teinu izvrenih
zloina, Sefer Halilovi ini veliki moralni i profesionalni grijeh to teke
i okrutne zloine pokuava relativizirati svojom kvalifkacijom da su u
pitanju neke nedozvoljene radnje. ta mu je smetalo da umjesto neke
nedozvoljene radnje, navede koje su i kakvog su karaktera te radnje?
Umjesto relativiziranja zloina, bio je obavezan da navede glavne injenice
o zloinu: kada je poinjen, gdje, ukupan broj rtava, imena ubijenih, naini
ubijanja, imena odgovornih u vertikali komandovanja, poduzete mjere ...
12. Sefer Halilovi u pismu lanovima Predsjednitva RBiH lae
da su ukupni rezultati operacije impresivni, jer su, navodno, jedinice
oslobodile preko 450 kilometara kvadratnih.
247
Ispalo bi da su jedinice
oslobodile prostor dimenzija 27x27 kilometara ili 45x10 kilometara ili
245
246
247
Halilovi Sefer u pismu za Predsjednitvo R BiH, Sarajevo, 01.05.1995.strana 7.
238
30x15 kilometara ili ... Po tome, jedinice Armije R BiH su trebale osloboditi
Prozor i na frontu preko 20 kilometara ui preko 20 kilometara u dubinu
odbrane HVO, te stii ispred Mostara. Apsurdno je objanjavati da je takvo
Seferovo pisanje apsolutna la. Meutim, indikativno je to Sefer teke
zloine umanjuje i relativizira kvalifcirajui ih obinim incidentom ili
da su to samo neke nedozvoljene radnje,
248
dok istovremeno hiperbolie
rezultate. Oito, on zloine eli udaljiti od sebe i pribliiti svojim
podreenim, a zasluge i rezultate eli pribliiti sebi a udaljiti od svojih
podreenih.
Da je bilo impresivnih rezultata, o njima je Sefer trebao napisati
u svom Izvjetaju od 20.09.1993. godine. Meutim, on u tom dokumentu
nita nije naveo ni o rezultatima oslobaanja teritorija ni o zloinima
u Grabovici i Uzdolu. On u tom Izvjetaju, da bi se opravdao jer nije
postignut cilj operacije, istie da su za promaaje odgovorni drugi, a ne on.
Po Seferovom, za neuspjeh operacije su odgovorni komandant 6. korpusa
Salko Gui i drugi, to prije operacije nisu osigurali pretpostavke za
njegov uspjeh: ni manje ni vie, ve da oslobode Kreevo i da deblokiraju
komunikaciju Konjic Jablanica. Zato je opravdano pitanje: Pa, zato je
onda Sefer, bez osiguranih pretpostavki iao u svoju operaciju u kojoj
nisu postignuti rezultati, ali su se dogodili teki zloini? Da se ponaao
profesionalno, prvo je trebao osigurati pretpostavke za uspjeh operacije,
pa onda poi u operaciju, a ne da u operaciju ide po principu grlom u
jagode, u vezi ega je upozoravan, a da tek kada se uvjerio da je operacija
neuspjena, kae da mu neko izvan njega nije osigurao pretpostavke. Osim
albi to mu nisu osigurane pretpostavke za uspjeh operacije, da bi se
opravdao za promaaje u operaciji, Sefer izmilja i druge prepreke pred
svojim ambicijama, pa istie da su uspjeh operacije sprijeile vidljive i
nevidljive opstrukcije iz Sarajeva,
249
to u pismu ostavlja nerazjanjeno.
13. Problemi popune Armije R BiH, pored ostalog, su se ogledali u
tekoama eksteritorijalnog angairanja ljudi, rasporeivanjem u jedinice
koje su izvan teritorije gdje su nastanjeni. Postupno, taj se problem rjeavao,
ali nikada ne dovoljno uspjeno. Meutim, bilo je mnogo ljudi koji su
angairani u jedinicama koje su borbeno djelovale izvan njihovih lokalnih
sredina. Indikativno je zato se Sefer Halilovi u pismu udi kako je dolo
do toga da Enver Buza, rodom iz Visokog bude komandant Prozorskog
248
Halilovi Sefer u pismu za Predsjednitvo R BiH, Sarajevo, 01.05.1995. strana 5. i 6.
249
239
bataljona. U smislu sumnje da je neko iz Sarajeva doveo Envera Buzu za
komandanta Prozorskog bataljona, ciljano da njemu opstruira protiv
uspjeha operacije, Sefer Halilovi zakljuuje: rodom je iz Visokog i prosto
nam je bilo neshvatljivo otkud on tamo,
250
odnosno od kuda Enver Buza
na dunosti komandanta Prozorskog bataljona. Seferova bolesna mata,
bez ikakvih argumenata je ila predaleko protiv ljudi sa kojima je radio.
Po istoj toj logici, za Sefera bi se moglo postaviti pitanje - kako je dolo
do toga da on u Sarajevu bude naelnik VK, jer je u JNA bio na slubi u
akovu, odnosno zato se nije obreo u svom rodnom kraju, u Crnoj Gori.
Uostalom, moe se postaviti i pitanje - kako to da on voli BiH vie od svih
ostalih Bosanaca i Hercegovaca, jer sve njih, od predsjednika Izetbegovia
pa nadalje sumnjii da su KOS-ovci, izdajnici, uesnici u agresiji na BiH ...
U nastavku pisma lanovima Predsjednitva RBiH Sefer istie da
protiv njega tendenciozno djeluju oni koji su do 15. aprila ili 15. maja
vrili pripremu za agresiju a i uestvovali u agresiji na svoju dravu i svoj
narod, te zakljuuje: Meni je jasno to im JA smetam, nije mi jasno to to
i Vama nije jasno, gospodine Predsjednie.
251
To je bio Seferov grub napad
protiv Rasima Delia, aludirajui to je on, za razliku od Sefera, kasnije
napustio JNA. Deli je samo jedan od mnogih Bosanaca i Hercegovaca na
koga Sefer upire prstom olahkim kvalifciranjem da je izdajnik. Meutim,
pokazalo se da nije bitno ko je kada napustio JNA, jer je bitnije kako se ko
ponaao kad je doao u redove branilaca BiH. Sefer Halilovi je napustio
JNA osam mjeseci prije nego Deli. Meutim, Deli se potvrdio kao lojalan,
dok se Sefer dokazao kao nelojalan. Znai, bolji je lojalan koji je napustio
JNA kasnije, nego nelojalan koji je napustio JNA ranije. Delieva lojalnost
prema svom Vrhovnom komandantu nije odgovarala agresorima, a
Seferova nelojalnost jeste. Upravo radi te njegove nelojalnosti, opravdanije
je pitanje otkuda Sefer u Sarajevu i u BiH uope, nego - otkuda Buza Enver
u Prozorskom bataljonu. Ako Sefer sebi daje pravo da se igra matovitim,
neargumentiranim asocijacijama o Bonjacima izdajnicima, da li onda on
time ostavlja ikakvu mogunost da se neko pomou argumenata o njegovoj
nelojalnosti igra asocijacijama da je upravo on izdajnik?
14. Opepoznati su sadraji i metodi napada od strane Sefera
Halilovia protiv predsjednika Izetbegovia. Tokom rata i poslije,
do 08.06.1993. godine, kada je smijenjen, i poslije, sve do dananjih
250
251
240
dana, on za Izetbegovia govori da je provodio etniku politiku, da je
fundamentalista, da je islamizirao Armiju, da je djelovao s ciljem da BiH
bude islamska drava, da je lopov, da krade novce namijenjene odbrani
BiH ... Takve napade treba usporediti sa reenicom koju je Sefer Halilovi
napisao zavravajui svoje pismo predsjedniku Izetbegoviu i ostalim
lanovima Predsjednitva R BiH: Gospodine Predsjednie ... Ovo Vam sve
piem jer znam Vae plemenite stavove kada je u pitanju, Istina, Pravda i
Sloboda. Sarajevo, 01.05.1995. godine Sefer Halilovi.
252
Znai, Sefer je
neistinito i neiskreno govorio i pisao. Neistiniti su Seferovi negativni
stavovi koje godinama iznosi protiv Izetbegovia. Neistinito je napisao da
misli o Izetbegoviu da ima ...plemenite stavove... Znai, Sefer Halilovi u
svemu lae, i onda kada hvali i kada kudi. Jednom rijeju, Sefer Halilovi je
laovina koja teti i sebi, i svojoj porodici, i itavom drutvu i dravi BiH.

24.
SEFEROVE LAI
U SVOJOJ KNJIZI NIJE KRIV
Kako Sefer usporeuje sebe sa narodom, Armijom i dravom BiH?:
Kao autor u knjizi pod naslovom Nije kriv, u vezi sa oslobaajuom
presudom koju mu je izrekao Haki tribunal, Sefer Halilovi je iznio razne
neistine, iskrivljeno i klevetniki predstavljajui vrijednosti, autoritete i
faktore odbrane BiH od oruane agresije.
Vrlo je karakteristina intriga Sefera Halilovia kad istie da
suenje njemu u Hagu, ustvari nije bilo suenje njemu, ve da je to bilo
suenje cijelom narodu u BiH koji se borio da preivi. U vezi s tim, Sefer
istie da je odbrana njega pred Hakim tribunalom, ustvari, bila odbrana
naroda, Armije i drave BiH, a da je njegova oslobaajua presuda, ustvari
oslobaajua presuda za narod, Armiju i dravu BiH. Kad tako govori i
pie, on ne pominje da li bi odbrana onih na koje prebacuje svoju krivnju
za zloine, takoer bila odbrana naroda, Armije i drave BiH, odnosno on
ne pominje da li bi oslobaajua presuda za one na koje on prebacuje svoju
krivnju takoer znaila oslobaajuu presudu za narod, Armiju i dravu
BiH. Praktiki, Sefer propagira da odbrana Izetbegovia, Delia i drugih
na koje on prebacuje svoju krivnju za zloine ne bi imala karakter odbrane
naroda, Armije i drave BiH, da je njih trebalo optuiti i osuditi, jer to
252
241
ne bi, kao u njegovom linom sluaju imalo smisao osude protiv naroda,
Armije i drave BiH. On faktiki smatra da nevine Bonjake treba suditi i
sankcionirati, a da njega kao odgovornog za zloine ne treba. Dakle, Sefer
misli da je samo on toliko vaan za narod, Armiju i dravu BiH, pa da se
narod treba identifcirati s njim, a ne on s narodom, te da niko drugi nema
znaaj kao on.
Inae, vrlo esto, Sefer poistovjeuje sebe sa narodom, Armijom
i dravom BiH, tako to tvrdi da svako protivljenje njegovim brutalnim
laima znai napad na vrijednosti naroda, Armije i drave BiH. On gubi iz
vida da su njegovi brutalni napadi na politiko vostvo koje je organiziralo
odbranu izrazito tetni za vrijednosti naroda, Armije i drave BiH. Pri
tome treba imati u vidu da je to politiko vostvo koje on brutalno napada,
u okviru svoje odgovornosti njemu dalo povjerenje da obnaa ak najvie
funkcije u Armiji R BiH. Zanimljivo je da su Seferovi sadraji napada na
politiko vostvo snaga odbrane BiH isti kao i agresorski, u vezi ega se
Seferu postavlja pitanje: Kako tumai injenicu to su njegove propagandne
teze protiv politikih autoriteta odbrane BiH iste kao i agresorske?
Seferovo nasilje metodama muenja i ubijanja:
U svojoj knjizi Nije kriv, da bi se predstavio da nema nikakve veze
sa zloinima u Trusini, Grabovici i Uzdolu, Sefer Halilovi za sebe tvrdi
da je umjeren i da ne voli silu. Meutim, injenice potvruju sasvim
suprotno. Za vrijeme rata, Sefer je u Sarajevu bio vrlo blizak ljudima koje
je podstrekavao i usmjeravao da upotrebljavaju silu, maltretiraju, mue,
tuku i progone nevine ljude. Kao podstreka, kriv je za nedjela koja
su inili Muan Topalovi Caco i Ramiz Delali elo. Da je Sefer, kako
sam za sebe istie umjeren i da ne voli silu, on se ne bi povezivao sa
nasilnicima, zahtijevajui od njih da ubijaju, likvidiraju ljude koji se njemu
ne dopadaju, o emu postoje dokazi. Da je Sefer Halilovi umjeren i da
ne voli silu, onda bi on sprijeio Cacu i elu da se nasilniki ponaaju i
ne bi ih podstrekavao da ine nasilje. Ne bi sa sobom, septembra 1993.,
na podruje Jablanice poveo upravo osobe koje su sklone nasilju i koje su
u Grabovici, 08./09.09.1993. godine, izvrile zloine nad Hrvatima. Da je
Sefer umjeren i da ne voli silu on bi, odmah kada je saznao za zloine nad
hrvatskim civilima u Trusini, Grabovici, Uzdolu ... sainio izvjetaj svojim
nadreenima Izetbegoviu, kasnije i Deliu i u svojoj nadlenosti pokrenuo
istragu. Naprotiv, Sefer je uinio sve to je mogao da se zloini preute,
prikriju. Da je umjeren i da ne voli silu, Sefer nikako ne bi dozvolio da
242
se pod njegovom kontrolom divljaki tue Tabak Ahmet, s ciljem da se od
njega iznudi izjava protiv Izetbegovia, Delia i drugih najviih funkcionera
u sistemu odbrane BiH, kako bi ih kompromitirao a sebi osigurao povratak
na najviu funkciju u Armiji RBiH. Uzgred, treba pomenuti da je Tabak
od udaraca, koje je diktirao Sefer, za dlaku ostao iv. Zanimljivo je to je
Sefer u nasilje, iza koga je tokom rata stajao upravo on, ukljuivao i svog
tada malodobnog sina. Tabak to svjedoi svojom pismenom izjavom. Kao
i Tabaku, slino se dogodilo i Dervievi Ibrahimu, koga su, po diktatu
Sefera Halilovia, tukli toliko da je i on, kao i Tabak, za dlaku ostao iv.
Treba se upitati: Ko su sve rtve Seferovog nasilnitva? Da li ih ima meu
onima ija su ubistva svrstana u misteriozna?
Seferove lai o nacionalnom sastavu Armije RBiH:
Poslije rata, Sefer za sebe uestalo tvrdi da se zalagao za multikulturnu
BiH. Da je to uistinu inio, on u toku rata ne bi promovirao parolu
SMRT FAIZMU, SLOBODA BONJACIMA, kako je zavravao tekstove
zvaninih, slubenih dokumenata koje je potpisivao, kao naelnik VK.
Bio bi interesantan i vaan odgovor na pitanje: Zato su i Sefer Halilovi
i Radovan Karadi isticali iste propagandne teze da su Srbi i Hrvati
protjerani iz Armije R BiH i da je ta Armija postala muslimanska? To
nije sluajno. Sefer Halilovi najbolje zna istinu, zato su mnoge njegove
propagandne teze, isto kao i naprijed navedena, sline ili potpuno iste
propagandnim tezama agresorske strane. To se nikako ne smije razmatrati
izvan injenice da je Sefer bio saradnik Slube vojne bezbjednosti JNA, pod
tajnim imenom Boris, to je i sam priznao. (Vidjeti citat iz Seferove izjave
na strani 28. ove knjige, Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi
- Prilog broj 4).
Sefer lae da je bilo koja jedinica Armije R BiH ikada imala i
do 50 posto nebonjaka. Lae da je u Armiji RBiH ukupno bilo oko 30
posto bosanskih Srba i Hrvata. Trebao je ali nikada nije pokazao spisak
pripadnika bilo koje jedinice Armije RBiH sa takvom nacionalnom
strukturom. Trebao je ali nikada nije pokazao spisak Srba i Hrvata na
starjeinskim dunostima u vrijeme dok je on bio naelnik VK. Naalost,
nije ih bilo ni priblino onoliko koliko on tvrdi, a on to tvrdi iz istih razloga
kao i Karadi koji propagira da su Srbi protjerani iz Armije RBiH, jer je,
navodno, Alija Izetbegovi elio da BiH bude islamska drava. O tome da
Sefer i Karadi lau, svjedoe spiskovi poginulih i ranjenih u jedinicama
Armije R BiH. Naprimjer, u 1. slavnoj motorizovanoj brigadi koja je sa
243
poloaja ui branila Sarajevo, na spisku od oko 650 poginulih, samo je
oko dvadesetak sa nebonjakim imenima, iako je ta jedinica, u smislu
nacionalne strukture, imala neto povoljnije prisustvo Srba i Hrvata. Slino
je i sa nacionalnom strukturom onih koji su u sistemu odbrane BiH postali
ratni vojni invalidi.
Nacionalna struktura u okviru 205.000 pripadnika Armije R BiH,
na dan 31.12.1992. godine je bila slijedea: Bonjaka 182.748, Hrvata
12.364, Srba 6.600 i Ostalih... Na kraju rata 31.12.1995. godine, u okviru
211.036 pripadnika Armije R BiH, nacionalna struktura je bila slijedea:
Bonjaka 203.368, Hrvata 2.283, Srba 1.087 i Ostalih... Da je u poetku rata
nacionalna struktura Armije R BiH bila srazmjerna strukturi stanovnitva,
u njoj je trebalo biti 64.400 Srba i 23.000 Hrvata. Da ih je stvarno toliko
bilo, a na kraju rata ostalo samo 1.087 Srba i 2.283 Hrvata, onda bi se,
moda, i moglo posumnjati da ih je neko istjerivao iz redova Armije R BiH.
Naalost, nije ih bilo i niko ih nije tjerao iz redova Armije RBiH.
Sefer, koji optuuje bonjake kadrove u politici i Armiji za
nedostatak Srba i Hrvata u redovima naih branilaca, zanemaruje slijedee:
(a) agresorsku propagandu koja je odvraala Srbe i Hrvate da budu u Armiji
R BiH; (b) na tlu BiH su formirane paravojske HVO, VRS i NO APZB, to
se inilo uz gebelsovsku propagandu da je Armija R BiH muslimanska
Alijina vojska, a isto to ini i Sefer Halilovi; (c) pred rat, u jedinice JNA
na teritoriji BiH je mobilizirano srpsko stanovnitvo, a te jedinice su samo
preimenovane u VRS; (d) snana agresorska propaganda o ugroenosti Srba
i Hrvata od muslimanskih nacionalista na teritorijama pod kontrolom
legalnih vlasti R BiH, uz napomenu da u toj propagandi uestvuje i Sefer
Halilovi slino kao to su inili Radovan Karadi, Mate Boban i Fikret
Abdi; (e) radi zatite od posljedica rata, mnogi iz svih nacionalnih sredina
u BiH su izbjegli po svijetu; (f) kad su uspostavljene borbene linije na
teritoriji pod kontrolom Armije R BiH je preostao relativno mali broj Srba
i Hrvata, a kasnije su odlazili i preko borbenih linija, ilegalno i legalno,
konvojima, uz pomo raznih humanitarnih organizacija; (g) politiki i
vojni kadrovi Srbi i Hrvati koji su djelovali u ime legalnih institucija R
BiH su onemogueni da utjeu kako bi se vei broj njihovih sunarodnika
ukljuivao u redove Armije R BiH; (h) mirovni planovi o etnikoj podjeli
teritorija su uznemiravali i podsticali raseljavanje stanovnitva. Nemoralni
i zlonamjerni Sefer Halilovi nee da pogleda u te injenice. On ignorira
te injenice isto kao to ine kreatori i realizatori agresorske propagande.
244
Sefer lae da nije komandovao operacijom Neretva 93
u kojoj su poinjeni zloini:
Teko je okvalifcirati ogroman bezobrazluk sadran u laima
Sefera Halilovia da nije komandovao jedinicama koje su septembra 1993.
godine uestvovale u operaciji Neretva 93, samim tim to on, kao i svi
kojima je komandovao, zna da je upravo on bio komandant te operacije.
Da je operacija uspjela i da u njoj nije bilo zloina, Sefera niko ne bi mogao
sprijeiti da se predstavlja njenim komandantom.
O mjestu suenja Seferu:
Sefer Halilovi istie da je vlast, na elu sa Izetbegoviem, znala za
veinu imena poinitelje zloina, ali da ih nije procesuirala iz politikih
ili demagokih razloga, te zakljuuje: Da su ih procesuirali bilo kada ...
do septembra 2001. godine, kada je podignuta moja optunica, meni se ne
bi sudilo u Hagu.
253
Kao rijetko u emu, ovom reenicom Sefer je u pravu.
Tano je napisao. Znalo se za njegovu aktivnost koja je imala karakter
zavjere na tetu sistema odbrane, odnosno znalo se da je on podsticao
na ubijanje, likvidacije ljudi koji su u sistemu odbrane BiH stali na put
njegovoj destrukciji. Za te zloine, vlast na elu sa Izetbegoviem je trebala
upravo njega optuiti i osuditi u Sarajevu, ime bi se rasvijetlila i njegova
odgovornost za zloine u Grabovici, Uzdolu i Trusini, pa u tom sluaju ne
bi bilo potrebe da mu se sudi u Hagu.
Seferova propagandna teza o karakteru rata u BiH ista kao agresorska:
Sefer Halilovi, destruktivno, u korist agresorske propagande,
zamjenom teza, svoje suenje u Hagu dovodi u vezu sa karakterom rata
u BiH. Istie da je protiv njega pokrenut postupak u Hagu, s ciljem da se
relativizira agresija i mijenja karakter rata u BiH. Ko biva, da je on osuen,
rat u BiH ne bi imao karakter agresije, ve bi imao karakter graanskog rata.
On sebi daje vei znaaj nego to ga je imao predsjednik Izetbegovi, jer da
je Sefer brinuo o ispravnom predstavljanju da je na BiH izvrena agresija i
da rat u BiH nije graanski, on ne bi na svakom koraku napadao bonjako
politiko vostvo da je vodilo fundamentalistiku i nacionalistiku politiku,
jer takva Seferova propaganda poruuje da su uzroci rata na strani snaga
odbrane BiH, na strani bonjakog politikog vostva i da su se Srbi i Hrvati
morali organizirati za samoodbranu u graanskom ratu. To to je on tvrdio
i jo uvijek tvrdi je potpuno isto to tvrde i agresorski ideolozi, upravo zato
da bi rat u BiH okvalifcirali graanskim. Prema tome, Sefer Halilovi je
253
Halilovi Sefer, pamfet prljave propagande Nije kriv, strana 23.
245
inilac, eksponent agresorske propagande u dokazivanju da je u BiH bio
graanski rat. Za ocjenu karaktera rata, neusporedivo je vaniji karakter
politike koju je vodilo politiko vostvo, od toga da li je Sefer Halilovi
bio ili ne lojalan najviem politikom vostvu, da li je on lino postupao u
skladu sa politikom tog vostva ili se suprotstavljao toj politici.
Seferove lai protiv Bonjaka da su nacionalisti:
Bonjake na znaajnim funkcijama Sefer je kvalifcirao da su
nacionalisti i ovinisti, to znai da takvi bonjaki funkcioneri i politike
stranke kojima pripadaju djeluju protiv srpskog i hrvatskog naroda u
BiH. Takvim svojim tezama Sefer opravdava ekstremiste, lidere srpskog
i hrvatskog naroda koji istiu da su Srbi, odnosno Hrvati, ugroeni od
bonjakih nacionalista, islamskih fundamentalista, ime opravdavaju svoj
ekstremizam i politiku podjele BiH. Za rasvjetljavanje Seferove destrukcije
ponekad se ini korisnom i ironija: moda, Sefer misli da bi u sluaju da
osvoji vlast, Milorad Dodik, vidjevi njega na vlasti ,uinio zaokret i poeo
djelovati u korist postdejtonskih reformi radi jaanja drave BiH.
Sefer lae da je bio prvi komandant bosanske armije
i da je on lino njen stvoritelj:
Opepoznata je injenica da je prvi komandant bosanske armije
2542
u
meunarodno priznatoj BiH bio Hasan Efendi, a ne Sefer Halilovi. Pri tome
treba imati u vidu da su vojni komandanti bili podreeni civilnoj Vrhovnoj
komandi, Predsjednitvu R BiH, na elu sa predsjednikom Izetbegoviem.
Sefer je elio da se usporeuje, pa i poistovjeuje sa Titom koji je bio i na
elu KPJ i maral u uniformi, pa je novac namijenjen za Armiju RBiH
troio za proizvodnju postera i metalnih znaki sa svojim likom, slinih
znakama sa Titovim likom. Tito nije imao nadreenog. Vojne osobe koje
su bile na elu Armije R BiH su imale nadreenog civilnog Vrhovnog
komandanta. Mentalno, Sefer Halilovi je ostao u bivim vremenima. Zato
on negira ulogu politikog vostva i istie brutalne lai da je on stvorio
Armiju R BiH. Politiko i dravno vostvo koje je organiziralo Armiju R
BiH je dalo povjerenje Seferu da obavlja vojnostrune poslove, koji ine
samo jednu od brojnih strana organiziranja odbrane drave od agresije.
Tendenciozno je i nemoralno tvrditi da je bilo koji pojedinac u
redovima Armije R BiH njen stvaritelj. Istina je da su dravni autoriteti i
politike snage na osnovama patriotske politike mobilnosti graana protiv
snaga koje su ugroavale BiH, gradili sve elemente dravne strukture, emu
254
246
pripada i Armija R BiH. Tada, kada je oblikovana ta politika mobilnost
graana BiH, naroito u toku 1990., 1991. i 1992. godine, Sefer nije imao
apsolutno nikakvog politikog utjecaja. ak, ta vie, bio je izvan toga,
naroito dok je tokom 1990. i 1991. godine jo uvijek bio pripadnik JNA.
Kada su politiari zasluni za temeljne pretpostavke nastanka Armije RBiH
u okviru svoje odgovornosti za organiziranje odbrane ukazali povjerenje
upravo njemu da obavlja vojnostrune poslove, on se osilio. Okrenuo
se protiv politiara koji su mu ukazali to povjerenje. Postao je nelojalan
voama politikog pokreta koji je gradio Armiju RBiH. Pokazao je ambiciju
da ih svrgne, kako bi on umjesto njih, izvan demokratske procedure postao
politiki lider. On otima tue zasluge za nastanak i izgradnju Armije RBiH.
Interesantno je kako se Sefer koristi neistinama koje je, u
materijalnom smislu, Haki tribunal unio u tekst njegove oslobaajue
Presude. On je u svom propagandnom pamfetu pod naslovom Nije
kriv, citirao Presudu: Pod vodstvom Sefera Halilovia, vrhovnog
vojnog komandanta uinjen je pokuaj da se ... razne jedinice pretvore u
funkcionalnu organizovanu vojsku.... U istom svom pamfetu, u vezi s tim,
Sefer Halilovi zakljuuje da je zlo koje mu se dogodilo suenjem u Hagu,
njemu donijelo i dobro, jer je u Presudi Haki tribunal konstatovao da je
on stvorio Armiju BiH. Koliko je tano to je Haki tribunal u Presudi
konstatovao da je Sefer Halilovi bio vrhovni vojni komandant, toliko je
tano i da je stvorio Armiju BiH.
255
I jedno i drugo je apsolutna neistina.
Tekst Presude su pisale ili zlonamjerne osobe ili pak pravnici koji nemaju
sluha o znaenju termina vrhovni komandant. Moda je u pitanju i kvalitet
prevoda teksta Presude sa engleskog na bosanski. to god da je od toga,
interesantno je Seferovo citiranje upravo tih reenica i termina. Umjesto
da upozori Haki tribunal na materijalne neistine u tekstu Presude, on ih
citira jer oekuje da e njegovu knjigu itati samo neupueni ljudi kojima
eli poruiti da je on stvarno bio vrhovni komandant, da je on stvorio
Armiju BiH, samim tim to je to konstatovao i Haki tribunal u Presudi.
Seferove besmislice:
Propagandni pamfet autora Sefera Halilovia pod naslovom Nije
kriv je u cjelini namijenjen neupuenima, nedovoljno informiranim,
s ciljem da ostanu pogreno upueni i dezinformirani. Oni ljudi koji su
dobro upueni i informirani o ratu u BiH, lahko e uoiti da je Seferov
propagandni pamfet Nije kriv samo gomila besmislica i lai. Jedan u
255
Halilovi Sefer, pamfet prljave propagande Nije kriv, strana 25. 26.
247
nizu dokaza u tom pogledu je njegov komentar Odluke Predsjednitva R
BiH o reorganizaciji Armije R BiH od 18.07.1993. godine: Ovom Odlukom
Predsjednitvo prestaje biti civilna komanda i postaje Vrhovna komanda
Oruanih snaga...
256
Predsjednitvo R BiH je, po svojoj ustavnoj ulozi, bilo i
ostalo civilna Vrhovna komanda Oruanih snaga. U tom pogledu, karakter
komandne uloge Predsjednitva R BiH se nije mijenjao nikada, nikakvim
i niijim odlukama. Ko biva, po Seferovom, do dolaska Rasima Delia,
Sefer je bio vrhovni komandant a Predsjednitvo civilna komanda, a
da je Predsjednitvo RBiH postalo vrhovna komanda, tek kada je Sefer
smijenjen, a Deli postavljen za komandanta VK. To su besmislice koje
se mogu vrtiti po glavi samo bolesno zlonamjernoj ili/i nekompetentnoj
osobi, kakav je Sefer Halilovi.
Seferova la da je juna 1993. Armija RBiH kontrolirala
50% teritorije BiH:
Grubo, izrazito nemoralno i drsko Sefer lae kad govori i pie da
je Armija R BiH, dok je on bio naelnik VK, kontrolirala vie od 50%
teritorije. ta odgovoriti na tu besmislicu? Juna 1993. godine agresorske
snage u BiH su kontrolirale vie teritorije od onoga koliko sada pokriva
entitet RS, a pokriva 49%. U vrijeme dok je Sefer bio naelnik, pored tih
49% teritorija koje su Dejtonskim sporazumom pripale RS-u, agresorske
snage su kontrolirale i slijedee: (a) teritorije koje su oslobodili borci 1.
korpusa na Bjelanici i Treskavici, (b) teritorije koje su oslobodili borci 2.
korpusa prema Majevici i Ozrenu; (c) teritorije koje su oslobodili borci 3.
korpusa prema Ozrenu, Tesliu i Vareu; (d) teritorije koje su oslobodili
borci 5. korpusa Petrovac, Klju, Sanski Most, Bosanska Krupa ...; (e)
teritorije koje su oslobodili borci 7. korpusa prema Vlaiu i Kupresu ...;
(f) teritorije koje su osloboene djejstvima snaga HV i HVO na pravcu
Mrkonji Grada i Jajca; (g) teritorije koje su etnici napustili po osnovu
Dejtonskog sporazuma Hadii, Ilida, Vogoa, Semizovac, Srednje,
Ilija, dio teritorija oko Gorada, Ustikolina ... Pored naprijed nabrojanih
teritorija, pod kontrolom Armije R BiH nisu bile ni one koje su drale
snage HVO: Zapadna Hercegovina, dijelovi Srednje Bosne - Busovaa,
Kiseljak, Novi Travnik, Vitez, epe ... Kad se sabere 49% teritorije koja
sada pripada RS sa naprijed nabrojanim teritorijama, samo ostatak je bio
pod kontrolom Armije R BiH dok je Sefer Halilovi bio naelnik VK, to
je prilino daleko od njegovih tvrdnji da je u njegovo vrijeme Armija R
256
Halilovi Sefer, pamfet prljave propagande Nije kriv, strana 26. 27.
248
BiH kontrolirala preko 50% teritorija BiH. U tim dimenzijama oita la je
skandalozna. Nisu interesantne njegove besmislice, koliko je zanimljivo to
se po BiH mogu uti pitanja: Da li je stvarno onako kako govori Sefer?
Pod utjecajem estoke propagande koju on organizira, tako se pitaju ak i
dobronamjerni ljudi, iako svaki graanin protiv Seferovih lai sam moe
lahko izraunati sve to je naprijed argumentirano.
Tano je da su u proljee 1994. godine izgubljene znaajne teritorije
oko Gorada i da je jula 1995. godine, uz neviene genocidne zloine,
okupirana Srebrenica. U odnosu na teritorije koje su kontrolirale jedinice
Armije R BiH oko Srebrenice, epe i Gorada krajem 1992. godine,
najvei dio teritorija je okupiran u agresorskim ofanzivama u proljee,
1993. godine, znai prije Delievog dolaska na dunost komandanta VK,
odnosno u vrijeme dok je Sefer Halilovi komandovao. Tada su agresorske
snage okupirale velike dijelove opina Viegrad, Rudo i Rogatica, dole do
Ustiprae i stavile pod svoju kontrolu put Ustipraa Rogatica. Zato Sefer
svoju odgovornost za gubitke naprijed navedenih teritorija podmee onima
koji su nakon njegovog odlaska ostali da se bore u redovima Armije BiH?
Odgovor je slijedei: Zato to je Sefer kukavica i veliki laov, prevarant,
obmanjiva javnosti. Da ima bar malo potivanja prema graanima BiH,
ne bi ih nikako, a kamo li tako brutalno lagao.
Seferove lai da nije imao vremena poduzeti mjere
protiv poinilaca zloina:
Seferova odgovornost za zloine nad Hrvatima u Grabovici,
Uzdolu ... nije u tome to, od vremena kada su se zloini dogodili (08.09.93
i 14.09.93.) pa do vremena njegovog uklanjanja sa funkcije naelnika
VK (01.11.93.), za zloine u Grabovici nije dat potpun odgovor. Njegova
odgovornost proizilazi iz injenice to je efektivno komandovao jedinicama
koje su uestvovale u operaciji Neretva 93 u kojoj su poinjeni zloini.
Efektivno je komandovao jedinicom iji su pripadnici izvrili zloine.
Odgovoran je to nije izvijestio svoje nadreene o izvrenim zloinima
odmah nakon to je za njih saznao. Sefer Halilovi se pravda da nije imao
vremena poduzeti mjere za zloine koji su se dogodili samo mjesec i po prije
njegovog uklanjanja sa funkcije naelnika VK. To nije istina, jer je mogao,
a nije poduzeo elementarne mjere. Naprimjer, kada je u prijepodnevnim
satima 09.09.1993. godine saznao za zloine u Grabovici, za izvjetavanje
svojih nadreenih Seferu je trebalo samo dva minuta, da napie bar dvije
reenice: Protekle noi pripadnici jedinice kojom komandujem su izvrili
249
zloine nad hrvatskim civilima u selu Grabovici. U toku su mjere sagledavanja
tog sluaja. Depea takvog sadraja je mogla istog dana biti proslijeena
iz Jablanice u Sarajevo. Da je to uinio, niko ne bi mogao ni posumnjati
da je on prikrivao zloine, upravo radi toga da prikrije svoju odgovornost.
Ni kasnije se nije udostojio da izvijesti o sluajevima zloina u Grabovici
i Uzdolu. Izvjetaj koga je lino napisao 20.09.1993. godine, znai 11 dana
nakon zloina u Grabovici, odnosno 6 dana nakon zloina u Uzdolu, ne
sadri ni jednu jedinu rije o tim zloinima. Ako se u svom pamfetu, pod
naslovom Nije kriv, u elji da dokae kako nije imao dovoljno vremena
za odgovarajue mjere povodom zloina u Grabovici i Uzdolu, besmisleno
poziva na kratko vrijeme od prve polovine septembra, kada su se zloini
desili do 1. novembra ...znai za mjesec i po dana,
257
ta bi onda rekao za
zloine koji su izvreni nad Hrvatima u selu Trusina, pet mjeseci ranije u
odnosu na zloine u Grabovici i Uzdolu. Zato nije izvijestio Predsjednitvo
RBiH o tim zloinima? Zato u posljednjih sedam mjeseci obavljanja
najistaknutijih funkcija nije poduzeo mjere da se zloini u Trusini istrae,
procesuiraju i sankcioniraju? Za poduzimanje mjera za zloine u Trusini,
kao ni za zloine u Grabovici i Uzdolu, Sefer nije imao nikakvih smetnji
izvan sebe. Odmah nakon zloina u Trusini, njegova upornost da sa
funkcije naelnika Uprave bezbjednosti bude smijenjen Fikret Muslimovi
pripada njegovom organiziranom djelovanju s ciljem da se zloini preute
i sprijei istraga izvrenih zloina.
I agresorska i Seferova propaganda isto optuuju Izetbegovia
za teroristika djela:
Propagandnim tezama da je vlast u BiH, na elu sa Izetbegoviem
teroristika, opravdavana je agresija na BiH, jer je, kako su isticali,
Izetbegovieva vlast bila direktna opasnost za nebonjake. Prema toj tezi,
ni takozvana JNA, ni takozvana VRS, ni HVO, ni Vojska SRJ, ni Vojska
Hrvatske nisu bili izvritelji agresije, nego su bili zatitnici ugroenog
srpskog, odnosno hrvatskog naroda. Propagirali su da vode odbrambeni
rat, a da je Armija R BiH muslimanska vojska terorisrtikog karaktera. Istu
propagandnu tezu lansira i Sefer Halilovi kad u svom pamfetu Nije kriv
pie: ...Jedino to mi pada na pamet je da se, kada drave ubijaju, poinioci
ne pronalaze, za ta su najbolji primjeri nikada pronaene ubice Nedada
Ugljena, Joze Leutara i drugih. Za ubistvo moje supruge i njenog brata istraga
je jo uvijek u toku, a spisku nezavrenih predmeta se u meuvremenu, kojeg
257
250
li apsurda, pridruio i predmet Ramiz Delali.
258
Valjda bi Sefer Halilovi
trebao znati ko je izvrio ili organizirao navedena ubistva, jer, ko god su,
Seferove su kolege po oruju, jer je i Sefer terorista koji se bavio muenjem i
ubijanjem. Imaju ljudi koji svjedoe da je Sefer organizirao njihovo muenje
tako da im je ivot visio o koncu. Da su umrli od posljedica terora koga je
nad njima organizirao Sefer, moda bi i njih Sefer uvrstio u naprijed citiranu
reenicu u kojoj nabraja rtve zloina organiziranih, kako istie od strane
drave BiH. Postoje dokumenti da je upravo Sefer Halilovi usmjeravao,
podsticao na ubijanje ljudi koji se njemu ne dopadaju. Dokumenat u tom
smislu su pismene izjave Ramiza Delalia ele.
Seferovo angairanje Asima Dambasovia da lae:
Tokom rata i poslije, u svom djelovanju protiv autoriteta odbrane
BiH, Sefer Halilovi se oslanjao na osobe koje su ispoljavale nezadovoljstvo
okrivljujui Izetbegovia i Delia to nisu, kako su zamiljali da zasluuju,
dobili vii in ili/i funkciju. Po tom osnovu, Sefer Halilovi je pridobio
Asima Dambasovia, inae zaslunog u odbrani BiH. Sefer je iskoristio
Dambasovievo nezadovoljstvo, pa je njime manipulirao u korist svojih
prljavih namjera. Pored linog laganja kako je to odgovaralo Seferu,
Asim Dambasovi je dobio priliku da u ulozi vojnog eksperta u timu
Seferove odbrane pronalazi, nagovara i pouava druge ljude da lau ono
i onako kako se to njima inilo da je korisno za Seferovu odbranu pred
Hakim tribunalom. Glavno pitanje o kome je Asim Dambasovi lagao
je okolnost nastanka Naredbe Rasima Delia od 30.08.1993. godine o
formiranju inspekcijskog tima na elu sa Seferom Haliloviem za operaciju
prema Prozoru i Mostaru, septembra 1993. godine. O tome Sefer pie da
je Dambasovi po nareenju Delia pripremio naredbu o formiranju
Inspekcijskog tima, a da je Deli, Dambasoviu tada doslovno rekao:
Razvlasti ga to vie i nek mi se makne sa oiju. To Nareenje od 30.09.1993.
u vrijeme Hakog suenja postaje kljuni dokument. Tuilatvo je na osnovu
njega tvrdilo da me Deli imenovao za komandanta operacije, a Odbrana
je tvrdila suprotno
259
Ako je Asim Dambasovi o svom razgovoru sa
Deliem, Seferu stvarno rekao tako kako pie Sefer, onda nema nikakve
dileme da je Dambasovi slagao. Prvo, ko god poznaje Delia, primijetit
e da je naprijed citirana reenica koja se imputira Deliu nespojiva sa
258
259
Halilovi Sefer, pamfet prljave propagande Nije kriv, strana 66. usporediti sa
Nareenjem komandanta Rasima Delia od 30.08.1993.godine.
251
nainom Delievog ponaanja. Drugo, sadraj naprijed citirane reenice
kojom je, navodno, Deli traio da se sadrajem njegovog Nareenja od
30.08.1993. godine, Sefer to vie razvlasti i Deliu makne sa oiju, je
protivurjean onome to je stvarno napisano u tom Nareenju: da Sefer
Halilovi dobija ovlasti da rukovodi jedinicama, donosi svoje naredbe,
odluuje o borbenoj upotrebi jedinica i rjeava kadrovsku problematiku.
Za tako defniranu ulogu Sefera Halilovia u operaciji prema Prozoru i
Mostaru, septembra 1993. godine, kada su se dogodili zloini u Grabovici i
Uzdolu, nema nikakvog osnova rei da je Sefer razvlaten. Naprotiv, tako
defnirana uloga znai da je Sefer od Delia dobio ovlasti koje radikalno
nadilaze uobiajenu ulogu inspekcije i dovode Sefera u ulogu da moe
komandovati jedinicama, jer su ovlasti donoenja naredbi, odluivanja o
borbenoj upotrebi jedinica i rjeavanje kadrovske problematike najbitniji
sadraji u ulozi svakog komandanta. Prema pisanju Sefera Halilovia, ispalo
bi da je Deli od Dambasovia traio da za svoj potpis od Dambasovia
zahtijeva da pripremajui tekst Nareenja od 30.08.1993. godine, napie
ono po emu e se, u odnosu na uobiajenu ulogu inspekcije umanjiti
mogunost Seferovog utjecaja na jedinice, ali da je Dambasovi, uprkos
takvom Delievom zahtjevu, radikalno ojaao mogunost Seferovog
utjecaja. Prema tome, za Deliev potpis Dambasovi je pripremio
sadraj Naredbe od 30.08.1993. godine, suprotno od navodnog Delievog
zahtjeva da se tom Naredbom Sefer razvlasti to vie, jer ga je, uprkos
tome, maksimalno ovlastio. Inae, Sefer govori i pie ciljano radi utjecaja
na graane koji su slabo informirani ili su ve dezinformirani o onome
o emu on pie i govori. Tako vara, zbunjuje ljude i produbljuje njihovu
dezinformiranost. Ne treba biti posebno struan da bi se usporeivanjem
sadraja Delieve Naredbe od 30.08.1993. godine i sadraja Seferovog
pisanja, lahko zakljuilo da Sefer brutalno lae i obmanjuje javnost. Pri
tome treba imati u vidu da je jedina Delieva Naredba za Inspekcijski tim
ona od 30.08.1993., dok Sefer za istu pie da je od 30.09.1993. godine. Takva
faktografska greka moe oteati rad onoga ko eli nai taj dokumenat. To
moe biti sluajna greka. Meutim, imajui u vidu da Sefer dobro zna da
se njegova i Dambasovieva naprijed citirana la, pomou Naredbe od
30.08.1993. godine moe lahko otkriti, nije iskljueno da je namjerno u svoj
tekst unio pogrean datum te Naredbe, pa je umjesto istine da je datirana
30.08., lano naveo da je datirana 30.09.1993. godine.
252
Sefer je destruktivno utjecao na Muana Topalovia Cacu i
Ramiza Delalia elu:
injenicu to je, u prvoj, od tri i po godine odbrane BiH
od oruane agresije bio na dunosti naelnika VK, Sefer Halilovi
fakturie bosanskohercegovakoj javnosti, posebno bonjakom narodu,
podrazumijevajui za sebe da kroz sva budua vremena, bez obzira na svoje
izdajniko ponaanje, treba biti naroito potovan. Treba samo zamisliti,
kakve bi bile njegove fakture da je, kojim sluajem, u bilo kojoj borbi
pokazao hrabrost. Treba se samo zamisliti kako bi se, takav kakav jeste,
ponaao Sefer da je uz angairanje ele i Cace, kojim sluajem, u operaciji
septembra 1993. oslobodio Prozor i Mostar. Da se ponaao moralno i
normalno, Sefer ne bi ni doao u situaciju da intenzivnom propagandom
fakturie injenicu to je prvu, od etiri godine odbrane BiH od oruane
agresije bio naelnik VK. Ustvari, da se ponaao normalno i moralno, on
bi sve etiri godine ostao na toj dunosti. Njegova nemoralnost se najvie
ogleda u tome to za sve propuste, promaaje i negativne posljedice svojih
poteza optuuje svoje podreene i nadreene. U svakoj od kritinih
situacija gdje je u okvirima njegove odgovornosti bilo promaaja, propusta
i negativnih posljedica, on se predstavlja da je potpuno upravu, a da su
njegovi podreeni i nadreeni ukrivu. U tom kontekstu, u vezi sa istragom
zloina u Grabovici treba analizirati slijedeu reenicu u njegovom
pamfetu pod naslovom Nije kriv: ... Traim ... da osiguraju mjesto gdje
su se desila ubistva, tada jo ne znam njihov broj i da se, ukoliko je mogue,
jo u toku noi provede istraga. elo odgovara da ukoliko na mjesto ubistva
dou pripadnici vojne i civilne policije, on svoje ljude povlai s ratita. Svjesno
me stavlja u pat poziciju. Znao je da e se u sluaju povlaenja njegovih
vojnika s njima povui i Cacini borci, a za njima, moda, i ostali. Njihovim
povlaenjem u pitanje se dovodi situacija na ratitima, u krajnjem, ostanak
Hercegovine ...
260
Paljivom analizom naprijed citirane reenice iz Seferovog pisanja,
dolazi se do niza vrlo znaajnih zakljuaka:
Prvo, Sefer Halilovi lae da je od bilo koga traio da se osigura
mjesto izvrenih zloina u Grabovici 08./09.09.1993. godine.
Drugo, teritorija BiH je bila jedno ratite na kome je bilo vie bojita,
ali Sefer istie da bi se odlaskom Cace i ele dovela u pitanje situacija na
ratitima. Na koja to ratita, znai u mnoini, je mislio Sefer Halilovi?
260
253
U cijeloj situaciji to je nebitan detalj, ali i nije ako je posljedica Seferove
nestrunosti, a oito jeste, jer je u BiH bilo samo jedno ratite na kome je
bilo vie bojita.
Tree, naprijed citirano pisanje Sefera sugerira slijedea pitanja i
odgovore:
a) Da li je Delali, na zahtjev Sefera, da se realizira istraga i osigura
mjesto zloina, ispunio svoju prijetnju, te povukao svoje ljude sa ratita?
Nije! Ostao je na ratitu sa svojim ljudima, da bi narednih dana, upravo
kako je to Sefer elio, uestvovao u ofanzivi. Znai, tolerirajui Delalievu
prijetnju, Sefer je, praktiki, onemoguio istragu. Proizilazi da su pripadnici
vojnih i civilnih slubi bezbjednosti onemogueni da vre istragu, jer se
Delalieva prijetnja pokazala efkasnom.
b) Da li je realan Seferov stav da ga je Delali svojom prijetnjom o
povlaenju svojih ljudi sa ratita doveo u pat poziciju, jer bi realiziranje
te prijetnje dovelo u pitanje situaciju na ratitima i u krajnjem dovelo
u pitanje ostanak Hercegovine...? Taj stav Sefera Halilovia je bio
iracionalan, jer kasnije, kada su Ramiz Delali elo i Muan Topalovi Caco
sa svojim ljudima otili sa jablanikog bojita, u ostatku ratnih dogaanja,
sve do Dejtonskog sporazuma, situacija u korist branilaca na podruju
Hercegovine se popravljala, ime je, suprotno Seferovim oekivanjima,
osiguran ostanak Hercegovine, to potvruje i Izvjetaj komandanta 4.
korpusa Arifa Paalia o borbenim rezultatima postignutim odmah nakon
to je Sefer sa Cacinom i elinom jedinicom sa jablanikog bojita otiao
u Sarajevo. Komandant 4. korpusa Paali je ujutro, 20.09.1993. godine
na adresu IKM Jablanica Seferu poslao Operativni izvjetaj u kome je
naveo da su snage HVO u jutarnjim satima izvrile ponovno granatiranje
po gradu Mostaru i po linijama odbrane 4. korpusa iz svih vrsta artiljerijskih
orua, da stotine granata iz tenkova, haubica, minobacaa i ostalih orua
nemilosrdno razaraju Mostar uz podrku PAM-ova, PAT-ova, snajpera,
ali da su jedinice 4. korpusa nanijele neprijatelju gubitke i krenule u
protivnapad, tako da se slobodna teritorija pod kontrolom Armije R BiH,
odnosno R BiH, iz sata u sat poveava uz veliki moral i natovjeanske napore
naih boraca, te da neprijateljski vojnici u paninom bijegu ostavljaju
svoje mrtve i ranjene. Komandant 4. korpusa je zakljuio svoj Izvjetaj
da njegove jedinice pomijeraju linije odbrane naprijed na jugu, centru i
sjeveru uz uzimanje nekoliko vanih kota ..., a da se u centru grada Mostara
254
vode prave uline borbe.
261
Dakle, glavni stub i presudan inilac odbrane
Hercegovine je bio 4. korpus, a ne kako to istie Sefer, da su za odbranu
Hercegovine bile presudne Cacine i eline jedinice.
Prema Seferovoj propagandi, izdajnici su upravo oni
koji su zasluni u odbrani BiH:
Po propagandi koju provodi Sefer Halilovi, u BiH su svi osim
njega radili protiv opstanka drave BiH, znai u korist agresorskih ciljeva.
U tom smislu, kao izdajnike on identifcira i bonjaku obavjetajnu slubu
koja se zvala SDB, kasnije AID, a potom FOSS i vrh vladajue bonjake
stranke.
262
Ta Seferova propagandna teza bi pila vode da je nakon njegovog
odlaska iz redova branilaca BiH, naa drava nestala i da su njene teritorije
prisajedinjene u sastav agresorskih drava. Meutim, istina je drugaija.
Nakon Seferovog odlaska iz redova Armije drava BiH je ouvana. Da su
naprijed navedene slube i politiki faktori koje Sefer optuuje za izdaju
u korist agresora htjeli unititi dravu BiH, to su mogli postii, pa sada
drave BiH ne bi ni bilo. Oni su mogli, ali nisu unitili dravu BiH, jer su
je odbranili, za razliku od Sefera koji nije mogao, ali bi je sigurno unitio
da on u svom djelovanju s takvim posljedicama nije sprijeen. Dakle,
loginije je pitanje - ta bi bilo sa dravom BiH da je Sefer ostao na funkciji
koju je obavljao do 08.06.1993. godine, odnosno - ta bi bilo sa dravom
BiH da je Sefer osvojio dravne funkcije koje je elio? Ima dovoljan broj
kompetentnih koji znaju da u tom sluaju sada ne bi bilo drave BiH. To
se zakljuuje, pored ostalog, i na osnovu injenica to su sadraji Seferove
propagande u bitnim politikim pitanjima isti kao i agresorski, to je
njegova propaganda potpuno ista kao i propaganda dokazanog izdajnika
Fikreta Abdia, to je Sefer kao i Fikret Abdi provodio iste podrivake
metode kao to su izazivanje sukoba izmeu Armije BiH i civilne policije,
te izazivanje sukoba izmeu jedinica unutar Armije R BiH, zatim to se
Sefer isto kao i Fikret Abdi, suprotstavljao civilnoj Vrhovnoj komandi,
ispoljavajui mrnju protiv predsjednika Izetbegovia.
Seferov kukaviluk:
Sefer Halilovi je kukavica. Pokuava svoja nedjela i njihove
posljedice prebaciti na svoje saborce, dok zasluge drugih pokuava pripisati
sebi kao uspjeh. To je interesantan, udan, nemoralan, bezobrazan model
ponaanja. Takve osobe, kakav je Sefer Halilovi, mnoge injenice vjeto,
261
Izvjetaj Arifa Paalia Seferu Haliloviu str. pov. br. cv -361-09/93, od 20.09.1993.
262
255
kukaviki izokreu i prilagoavaju svojim nemoralnim tenjama, inei
nepravdu i tetu ljudima u svom okruenju. ak i svoj kukaviluk, Sefer
Halilovi pripisuje onima koji su prozreli karakter njegovog ponaanja i
upozoravaju javnost da se paze njegovog kukaviluka, jer je usmjeren na
tetu drugih ljudi, drutva i drave. On zna za svoj kukaviluk. Odnosno,
on zna da ono to ini da ine samo kukavice. Zato, poduzima sve to
moe da zavara javnost dokazujui za sebe da nije kukavica, ve da su
kukavice drugi ljudi oko njega koji su imali nesreu da ga sretnu i da s njim
bilo ta rade. Tako, naprimjer, svoje tekstove u kojima dominira laganje,
podmetanjem svojih zlih djela drugim ljudima, on zapoinje objanjenjem
pojma kukaviluk. Ima mnogo primjera kojima se pokazuje i dokazuje
kukaviluk Sefera Halilovia, tako to svoje ekstremno negativne osobine i
zla djela podmee drugima.
Sefer lae da je utjecao na formiranje Hakog tribunala:
Sebe predstavlja da je ovjek koji je utjecao na formiranje Tribunala
u Hagu za procesuiranje ratnih zloina na prostorima bive Jugoslavije. Za
takve utjecaje je bio siuan i apsolutno nikakvog utjecaja on nije imao na
to pitanje. Jednostavno reeno, lae! Tue zasluge pripisuje sebi, dok svoju
odgovornost za zloine podmee drugima. Tako rade kukavice.
25.
SEFEROVO NARUAVANJE
ODNOSA ARMIJE RBIH I POLICIJE
Iz VK je nareenopretpotinjavanje rezervnog sastava MUP-a
jedinicama Armije R BiH, ali je u realizaciji te naredbe dolo do problema.
efovi policije opina Konjic, Jablanica i Mostar su od svojih nadreenih
zatraili tumaenje armijske odluke o pretpotinjavanju, a nadreeni
iz MUP RBiH su dali tumaenje da se mogu pretpotinjavati samo
manevarski sastavi civilne policije, a ne i policija u sastavu Stanica javne
bezbjednosti. Za opinske stanice javne bezbjednosti iz MUP-a je dat
stav da starjeine civilne policije trebaju sami procijeniti da li imaju vika
policajaca i policijskih jedinica da ih mogu staviti na raspolaganje Armiji
R BiH. Naelnici Stanica javne bezbjednosti u Mostaru, Jablanici i Konjicu
nisu eljeli Komandi 4. korpusa dati podatke o svom rezervnom sastavu.
Zahtjevi Halilovia su bili da se civilna policija u cjelini stavi pod komandu
Armije R BiH, to se iz MUP-a osporavalo, jer bi se tako odstupilo od
256
zakonom defnirane uloge policije.
263
Po tom pitanju je tinjao sukob
izmeu ministra unutarnjih poslova Jusufa Puine i naelnika VK Sefera
Halilovia, to se negativno odraavalo na policijske i armijske kadrove
na terenu. Puina je insistirao na provedbi zakona, dok je Sefer insistirao
na protivzakonitim rjeenjima. Izazivanje i produbljivanje sukoba izmeu
civilne policije i jedinica Armije R BiH je bilo posebno osjetljivo pitanje.
U istim ili slinim sadrajima, takve sukobe su izazivali i Fikret Abdi u
regiji Bihaa i Sefer Halilovi, posebno u regiji Sarajeva i Hercegovine gdje
je fzikim prisustvom ostvarivao direktniji utjecaj. Gdje nije bilo fzikog
prisustva i neposrednog utjecaja Sefera Halilovia, problema u odnosima
komandi Armije R BiH sa civilnom policijom nije ni bilo.
Naelnik Stanice javne bezbjednosti opine Konjic je bio Jasmin
Guska. Po mjesnim zajednicama, kao to je Buturovi Polje, bile su policijske
stanice, pod kontrolom naelnika opinske Stanice javne bezbjednosti.
Predstavnici civilne policije i predstavnici komandi jedinica Armije R
BiH na podruju Igmana, Konjica i Jablanice su se sastajali i zajedniki
razmatrali vojnu i sigurnosnu situaciju na terenu, te poduzimali mjere za
rjeavanje raznih problema kojih je tada bilo mnogo.
264
Bilo je pogrenih pristupa angairanjem civilne policije da hapsi
pripadnike Armije RBiH i obratno, da vojna policija hapsi civile. To je
izraz nedovoljne obuenosti komandanata u pogledu nadlenosti civilnih i
vojnih organa bezbjednosti. Tako, naprimjer, komandant OG Igman Salko
Gui je naredio da civilna policija hapsi pripadnike Armije R BiH, uz
naglaavanje da se na tim zadacima ne angaira vojna policija, to se odnosi
na Bataljon vojne policije 4. korpusa i ete vojne policije iz sastava 43., 44.
i 45. brigade. Niko u Armiji R BiH nije imao nadlenost civilnoj policiji
nareivati da izvrava zadatke iz njenih zakonom reguliranih ovlatenja.
To je bila nadlenost MUP-a R BiH, koji je po regijama u BiH imao svoje
centre slubi bezbjednosti i stanice javne bezbjednosti. Nadlenost MUP-a
je bila da obavlja poslove u civilnim okvirima. Za sluajeve gdje se u
kriminalu civilnih osoba indiciraju vojne osobe kao sauesnici, svjedoci
ili pak ako su predmet krivinog djela civilnih osoba bili vojni objekti i
sredstva, civilna policija, kao jedino nadlena u tim sluajevima je trebala
ostvarivati saradnju sa Slubom vojne bezbjednosti i Vojnom policijom. I
263
Akt komandanta 4. korpusa Arifa Paalia str. pov. broj 7-1296/93, od 23.02.1993.
godine, dostavljen u VK, Seferu Haliloviu.
264
Zapisnik sa zajednikog sastanka predstavnika jedinica Armije R BiH i civilne
policije na podruju Jablanice, Konjica i Hadia, 20.03.1993. godine.
257
obrnuto, za sluajeve gdje se u kriminalu vojnih osoba indiciraju civili kao
sauesnici, svjedoci ili pak ako su predmet krivinog djela vojnih osoba
bili civilni objekti i sredstva, Sluba vojne bezbjednosti i Vojna policija,
kao jedino nadlene u tim sluajevima, su trebali ostvarivati saradnju
sa civilnim slubama bezbjednosti. Znai, za policijske poslove u vezi sa
vojnim objektima, vojnom imovinom i vojnim osobama bila je nadlenost
vojnih organa sigurnosti i vojne policije, na emu se, po potrebi, ostvarivala
saradnja vojnih i civilnih organa bezbjednosti. Naelnici stanica javne
bezbjednosti su bili elemenat strukture rukovoenja MUP-a RBiH. Oni su
imali obaveze prema Zakonu o unutarnjim poslovima. Naprijed izneseno
tumaenje treba sagledavati u vezi sa injenicom da je u toku rata bila
tendencija prebacivanja odgovornosti za kriminal, sa civilnih na vojne i
obratno, sa vojnih na civilne organe bezbjednosti.
265

265
Komanda OG Igman, Nareenje komandantima 43., 44., 45. bbr, OpO Konjic
i Jablanica, Specijalnim jedinicama VK i ostalim, strogo pov. br. 01/45/93., Bradina,
02.05.1993. godine, u potpisu komandant OG Igman, Salko Gui.
DRUGI
DIO
DESTRUKCIJA NA TETU DRAVE BIH
POSLIJE RATA
261
1.
KARAKTER RADONIEVOG
SAVEZA ZA BOLJU BUDUNOST BIH
266
Najava Fahrudina Radonia da e osnovati svoju politiku stranku
je bila izraz njegove ocjene da je stanje liderskih i stranakih autoriteta
bonjakog naroda na nivou koji, ak i njemu, takvom kakav jeste, daje ansu
za uspjeh na bosanskohercegovakoj politikoj sceni. Dakle, nije glavni
problem u tome to je Radoni umnoavao i razvodnjavao bonjaku
politiku scenu u BiH, ve je glavni problem u tome ako je aktuelna pozicija
liderskih i stranakih autoriteta bonjakog naroda nepovoljna u tolikoj
mjeri da moralno problematine osobe dobivaju ansu da postanu uspjeni
politiki lideri.
Radoni je u proteklih dvadesetak godina, putem Dnevnog avaza
i drugih svojih medijskih izdanja uloio velike napore da stanje liderskih
i stranakih autoriteta bonjakog naroda bude to slabije. Formiranjem
SBB-a on se oslanja na rezultate koje je postigao u pogledu slabljenja
liderskih i stranakih autoriteta bonjakog naroda. Osnivanjem svoje
politike partije, Radoni, ustvari, gazi po bonjakim rtvama nastalim
njegovim medijskim terorom u BiH, jer nema ni jednog od aktuelnih lidera
bonjakog naroda koji nije podnio njegovu medijsku torturu.
Mnogima u BiH je dobro poznato da je Radoni laov i to je njegova
glavna karakteristika. U vezi s tim, treba imati u vidu da se BiH ne moe
ni graditi ni braniti na problematinim moralnim i politikim osnovama,
putem lai, prevara i nepravde. Jedini izlaz za dravu BiH je da zalaganje za
nju bude na istim moralnim i pravednim politikim osnovama. Moralni i
karakterni profl Radonia je suprotstavljen potrebama izgradnje i odbrane
drave BiH. S obzirom da se BiH moe braniti i graditi samo na osnovama
pravde, Radonieve nemoralne osobine donose i donosit e tetu.
Raznim laima putem Dnevnog avaza i drugih izdanja Radoni
je varao narod i tako poveavao tira, stiui bogatstvo. Zato je ulazak
Radonia u politiku, ustvari, krupan napad na pravedne osnove i ciljeve
borbe za BiH, trasirane historijskom ulogom predsjednika Izetbegovia.
Radoni je svjestan da je to upravo tako. Da bi to maskirao, on je u najavi
formiranja svoje politike stranke isticao da e ona afrmirati i braniti
djelo Izetbegovia. Tako, u korist svoje stranke on se elio domoi podrke
266
Tekst napisan u Sarajevo, septembra 2009. godine.
262
upravo onih graana koji simpatiziraju Izetbegovia.
Ulaskom Radonia u politiku ugroavaju se osnovne moralne
i druge vrijednosti politikog pokreta Bonjaka. Zato se, u vezi njegovog
osnivanja SBB-a, postavljaju zanimljiva pitanja: Zato je Radoni doao u
BiH pred sami poetak rata? Kako se dogodilo, da se Radoni odmah po
dolasku u BiH nae uz Sefera Halilovia? Gdje je zaviaj Radonia i ta
se u BiH zna o njemu? Da li je za Bonjake poniavajue da im lider bude
izrazito nemoralna osoba?
Ipak, najzanimljivije pitanje je: Zato Radoni uporno negira
izjave svjedoka da je bio saradnik kontraobavjetajne slube bive JNA pod
pseudonimom epo? O tome je andi Mustafa u svojoj pismenoj izjavi
naveo: elim da istaknem da je dananji vlasnik AVAZA FAHRUDIN
EPOM ...
267
broj 1., vidjeti Prilog broj 2). Da li je Radoni, poetkom rata i dolaskom
u BiH prestao biti epo ili nije prestao biti epo?
Odmah kada je u javnost dola vijest o Radonievim namjerama
da osnuje novu stranku, pod nazivom Savez za bolju budunost Bosne i
Hercegovine, cijenilo se da e ga u tome podrati tadanji reisu-l-ulema dr.
Mustafa ef. Ceri. To je bila greka reisa Ceria, sa vrlo tetnim posljedicama
za bosanskohercegovako drutvo u cjelini, a posebno za politiku poziciju
bonjakog naroda. S obzirom na ulogu Islamske zajednice u BiH, reis Ceri
je trebao izbjei direktnu politiku podrku bilo kojem lideru i politikoj
stranci pojedinano. Na opim drutvenim i dravnim vrijednostima
bitnim za vjersku i ukupnu kulturoloku poziciju bonjakog naroda,
reis Ceri je trebao sa jednakim povjerenjem odravati saradnju sa svim
patriotskim politikim strankama. Njegova podrka Radoniu je nuno
267
263
podrazumijevala suprotstavljanje njega kao vjerskog lidera, pa i Islamske
zajednice u cjelini prema ostalim politikim strankama koje su u rivalskom
odnosu naspram stranke koju je osnovao Radoni.

2.
RADONIEVO SLIJEENJE
VELIKOSRPSKE POLITIKE
PREMA MEUNARODNOJ ZAJEDNICI
268
Politika strategija bonjakih politikih faktora prema
meunarodnoj zajednici mora biti kooperativna saradnja na osnovama
univerzalno prihvaenih principa pravde, to podrazumijeva izgradnju
povjerenja, naroito prema autoritetima SAD i EU. Prema tome, politika
strategija prema meunarodnoj zajednici ne smije biti paranoina
propagiranjem da je na sceni zavjera protiv BiH od strane najmonijih
faktora u svijetu.
Politika strategija kooperativne saradnje je afrmirana liderskom
ulogom predsjednika Izetbegovia, na pravednim osnovama zalaganja za
vrijednosti drave BiH. Zato je opravdano oekivati da e konaan rezultat
mnogih utjecaja iz meunarodne zajednice biti na strani pravde i istine. U
to treba vjerovati.
Velikosrpska politika strategija, upravo usljed svoje nepravednosti,
ustvari je politika djelovanja protiv glavnih autoriteta meunarodne
zajednicom, u okviru ega je najdrastinije izraeno neprijateljstvo
velikosrpskih ekstremista i lidera protiv SAD i Njemake. Iz takve politike
strategije proizilaze negativni stavovi od strane aktuelnih lidera bosanskih
Srba, ali i srbijanskih lidera protiv prisustva meunarodne zajednice u
menadmentu krize u BiH, posebno protiv OHR-a, NATO-a, EUFOR-a ...
Radoni svojim utjecajima poruuje da je meunarodna zajednica
u zavjeri protiv BiH i Bonjaka, isto kao to velikosrpski lideri tumae da je
meunarodna zajednica u zavjeri protiv Srba i Srbije. To su problematini
stavovi, jer ako je meunarodna zajednica protiv BiH i Bonjaka, onda nije
protiv velike Srbije i njenih sljedbenika. Afera koja je nastala tokom 2009.
u vezi sa pisanjem u Radonievom Dnevnom avazu i Globalu, da su
bonjaki kadrovi na meti meunarodne zajednice, koristila je velikosrpskoj
politikoj strategiji, kojoj je interes da izolira dravu BiH, posebno njen
268
264
bonjaki narod od evidentne podrke meunarodne zajednice. Prema
tome, politika strategija Radonia, kao vlasnika Dnevnog avaza, je
ustvari velikosrpska. Pored ostalog i zato, ako se eli ouvati BiH, Radoniu
se mora stati na put.
Inae, pomenuta afera e biti pogodna okolnost da se uoi tetnost
Radonievih utjecaja u javnosti, to je vano s obzirom da je osnovao
svoju politiku partiju pod nazivom Savez za bolju budunost BiH. U
vezi s tim je bitno podsjeanje da je Radoni isticao da e njegova partija
afrmirati politiku Alije Izetbegovia. Meutim, politika Izetbegovia je
bila kooperativnost sa najvanijim iniocima meunarodne zajednice bez
ije podrke ne bi bilo mogue ouvati BiH, dok je politika Fahrudina
Radonia suprotstavljena tome, to potvruje i aktuelna afera pisanjem
u Dnevnom avazu i Globalu na nain koji usmjerava bonjaki narod i
njegove lidere protiv SAD, EU ... Po tome, politika Radonia ima smisao
podrke ratnoj politici Miloevia i Karadia, kao i poratnoj politici
Dodika. Sutinski, politika Radonia je usmjerena protiv najvanijih
iskustava iz politike strategije i politike prakse Alije Izetbegovia. U
tom poslu Radoni zloupotrebljava Islamsku zajednicu i njene autoritete,
posebno reisa Ceria, iako, moda reis Ceri misli da on upotrebljava
Radonia.
3.
RADONIEVA FRAZA:
KRIZA JE ANSA
269
Frazu KRIZA JE ANSA, Fahrudin Radoni je istakao s ciljem da
za svoju politiku stranku (SBB) dobije podrku od to veeg broja graana
BiH.
Oito, Radoni je krizu shvatio kao veliku ansu za sebe, ne samo
za sticanje imovine, nego i za osvajanje politike moi koja e mu posluiti
kao sredstvo za osvajanje vlasti u dravnom aparatu, za proirivanje i
produbljivanje utjecaja u drutvu. Koristei se krizom kao svojom ansom,
Radoni je ve stekao medijsku i ekonomsku mo, a provodi aktivnosti za
sticanje politike moi.
Ipak, najvaniji aspekt Radonieve fraze KRIZA JE ANSA je
u tome to su drutveni kriteriji za lidersku poziciju u BiH, u uslovima
krize sili na tako nizak nivo da se i drastino nemoralni Radoni
269
Tekst napisan u Sarajevu, novembra 2009. godine.
265
odluio za osnivanje politike stranke i za borbu radi osvajanja dravne
vlasti u BiH. Upravo, ta srozanost kriterija u uslovima duboke krize
bosanskohercegovakog drutva i drave daje ak i Radoniu izglede za
liderski uspjeh na politikoj sceni u BiH.
Za dalje jaanje prestia u drutvu, Radoniu je potrebna to
trajnija i to dublja kriza. Zato, Radoniev motiv izraen frazom KRIZA
JE ANSA nije koritenje anse da bosanskohercegovaka drava i
drutvo izau iz krize, jer bi se izlaskom iz krize suzili prostori laima,
kriminalu i korupciji, a to je upravo njegov model ponaanja. Radonievo
ponaanje pokazuje da on eli da se kriza u BiH produbljuje, proiruje i da
bude to trajnija, tea, jer velika KRIZA JE ANSA za snage koje se zalau
za nestanak drave BiH. Da nije tako, on svakodnevnim irenjem raznih
lai ne bi podrivao moralne i etike osnove drutva, ve bi ih putem istine
titio.
Dakle, ulazak Radonia u politiku e dodatno srozati drutvene
kriterije za lidersku poziciju, pa je mogue da ubudue, jo loije osobe
nego to je on, ako ih uope ima loijih od njega i ako budu eljeli, mogu
osnivati politike stranke i raunati da budu uspjeni na politikoj sceni
u BiH. U tom smislu, Radonieva politika, liderska ambicija je lo znak
daljeg pogoravanja stanja u dravi i drutvu.
Radoni nije pohaao ni zavrio fakultet. On se u proteklih
dvadesetak godina u BiH bavio kriminalom, blaenjem ljudi i brutalnim
laganjem. Opepoznato je da Radoni u statusu saradnika Slube
bezbjednosti bive JNA (KOS) nosi ime epo. Zbog toga su njegove veze
sa ljudima iz Miloevievog reima u Srbiji zanimljivije od veza onih koji
nemaju takvih obiljeja. Slinih, ekstremno negativnih osobina, Radoni
ima jo. Meutim, i pored toga, osjeajui da su u uslovima krize opali
kriteriji za vrednovanje ljudi u politici, sluei se upravo niskim kriterijima,
Radoni se odluio osnovati politiku stranku, sa ambicijom da, takav
kakav jeste, dobije povjerenje naroda u BiH. Radonieva odluka da osnuje
politiku stranku, sama po sebi je izraz duboke krize u BiH. Ta kriza je
ansa za Radonia, da u uslovima sniavanja raznih drutvenih kriterija,
ak i takav kakav jesete, doe na vlast.
Graani BiH, posebno intelektualci, se moraju zamisliti nad
injenicom - ta to znai kad jedan crnogorski srednjokolac, dolaskom
u BiH moe bolje nego intelektualci u BiH sticati bogatstvo, osvajati
ekonomsku i politiku mo. Zaista je kompliment crnogorskom sistemu
266
srednjokolskog obrazovanja to se Radoni u BiH izdigao na nivo sa koga
poniava bosanskohercegovake intelektualce. Srazmjerno tome koliko je
to ironini kompliment crnogorskom srednjokolskom sistemu, toliko je
to kritika bosanskohercegovakom visokom obrazovanju, iji diplomanti,
magistranti i doktoranti ne mogu postizati ono to postie Radoni, jer
kad neko od ovdanjih intelektualaca ispolji ambiciju u tom pogledu, onda
je tu Radoni da ga putem svog Dnevnog avaza radikalno, brutalnim
laima oblati, kompromitira i skine sa politike scene. Radoni lae, vara,
obmanjuje. To su osobine koje u uslovima duboke krize omoguavaju
ekonomski i politiki presti, samim tim to je kriza povoljan ambijent za
kriminal i korupciju. Nasuprot tome, bosanskohercegovaki intelektualci
sa fakultetima i naunim zvanjima bi krizu prevazilazili normalnim,
zakonom predvienim sredstvima, a kada u tome ponu uspijevati, tu je
Radoniev Dnevni avaz da ih u javnosti, raznim laima predstavi da su
nosioci organiziranog kriminala i korupcije. Na toj matrici Radonievog
djelovanja, irom BiH se niu bonjake rtve. I konano, Radoni je
ocijenio da je na taj nain u dovoljnoj mjeri unitio konkurenciju naspram
svojih politikih ambicija, pa se odluio osnovati svoju politiku stranku.
4.
RADONIEVA KANDIDATURA
ZA LANA PREDSJEDNITVA BIH - APSURD
270
Radonieva kandidatura za bonjakog lana Predsjednitva BiH
sugerira pitanje: ta Bonjaci znaju, a ta ne znaju o Fahrudinu Radoniu,
iako bi to trebali znati? Pri tome, vanije je razjasniti ta graani BiH o
njemu ne znaju i zato ne znaju.
Graani BiH o Radoniu ne znaju bitne, elementarne injenice.
Ne zna se koju je kolu zavrio i gdje. Treba samo zamisliti, ta to znai da
Bonjaci sebi izaberu najvieg funkcionera i svog predstavnika a da o njemu
ne znaju koju je kolu zavrio i gdje se kolovao. Bitan podatak, posebno za
muke osobe je sluenje vojnog roka. O Radoniu se ve nagaa - da li je
ili ne sluio vojni rok u bivoj JNA, a ako jeste, gdje je sluio vojni rok? Neki
kau da uope nije sluio vojni rok. Istina je da je bio vojnik JNA u Sarajevu,
u Rajlovcu, plavac, da je kao vojnik radio u Redakciji vojnog lista Borac,
te da je tada postao saradnik Slube bezbjednosti JNA (KOS) i da mu je ba
270
267
tada dato tajno ime epo. Po odsluenju vojnog roka infltriran je meu
novinare u redakciju lista Danas, u Zagrebu, da o kolegama i drugima
koje kontaktira u Zagrebu izvjetava svoje efove u Beogradu. Ima svjedoka
koji su sa Radoniem skupa sluili JNA u Sarajevu.
Kada je u pitanju Radonievo obrazovanje, onda se postavljaju
dileme, kako je mogao biti novinar ako nije zavrio odgovarajui fakultet.
Time se unosi dilema - da li je tano to se nagaa da je on zavrio Likovnu
akademiju. Taj podatak je nevjerovatan, s obzirom da postoji dokumenat u
kome je za Radonia navedeno da je zavrio Viu pedagoku kolu, pa bi
ispalo da je osposobljen za uitelja, odnosno nastavnika crtanja, odnosno
likovnog odgoja u osnovnim kolama.
Prema utisku koga Radoni ostavlja kad govori, moe se zakljuiti
da nije zavrio nikakav fakultet. Stil izraavanja diplomiranog politologa
ili nekoga ko je zavrio Likovnu akademiju je daleko od stila izraavanja
Fahrudina Radonia. Zato je vjerovatnije da je on zavrio samo neku od
srednjih ili viih kola i da nema fakultetsko obrazovanje. Ako je to upravo
tako, onda se moe pretpostaviti kakvo bi ponienje, izborom Radonia za
lana Predsjednitva doivjeli desetine hiljada visokoobrazovanih Bonjaka
za koje sigurno znamo gdje su roeni, koje su kole zavrili, kakvo im je
ponaanje bilo od djetinjstva pa nadalje.

5.
SEFEROVO I RADONIEVO
DJELOVANJE SE UKLAPA
U AGRESORSKE TENJE PROTIV BIH
271
Uasne posljedice Radonievog laganja:
U proteklih 17 godina, Fahrudin Radoni je nanosio zlo mnogim
Bonjacima, njihovim porodicama i prijateljima, to je aktivnost koja se
uklapa u sadraje podrivakog djelovanja agresorskih obavjetajnih slubi.
U vezi s tim je bitna izjava andi Mustafe, da je Radoni bio saradnik
Slube bezbjednosti JNA (KOS).
272
ovoj knjizi - Prilog broj 1., vidjeti Prilog broj 2).
Radoni je brutalno lagao, bez imalo obzira o posljedicama svojih
lai, posebno za djecu Bonjaka protiv kojih je iznosio razne neistine, s
271
272
268
ciljem da na njihovim nesreama i ponienjima koje je proizvodio zadovolji
svoje ambicije. U duama mnoge bonjake djece su ostale duboke rane
od Radonievih neistina kojima su poniavani njihovi roditelji. Laima
je izazivao interes javnosti, poveavao tira svojih medijskih izdanja,
kriminalnim metodama izbjegavao poreske i druge obaveze i tako dolazio
do bogatstva.
Kad je ocijenio da je putem svojih medija postigao eljene efekte
u pogledu zbunjivanja i dezorijentiranja graana BiH, posebno Bonjaka,
Radoni se odluio za osnivanje politike partije, s ciljem da osvoji vlast i
stekne uslove za dalju, jo opasniju destruktivnu aktivnost na tetu drave
BiH, njenih graana i naroda. Ustvari, kroz sadanju i buduu politiku
borbu, Radoni ima namjeru gaziti po rtvama svog dosadanjeg
neljudskog ponaanja. Upravo zato njegov dolazak u BiH mnogi smatraju
velikom nesreom za dravu BiH, njene graane i narode.
Smisao Radonievog medijskog terora:
Radonieva oekivanja da dobije politiku podrku su utemeljena
na efektima propagande kojom je zastraio ljude u BiH, posebno one koji
su aktivni u drutvenom i politikom ivotu. Oni su svjesni da njihova
politika i druga aktivnost, ako je suprotstavljena Radonievim neljudskim
ambicijama, izaziva njegovu burnu medijsku kampanju koritenjem raznih
neistina. Da ne bi ulazili u neprijatnosti i ponienja koja bi im zbog toga
donosili Radonievi mediji, politiari i drugi drutveni aktivisti, obini
graani, ne usuuju se stati na put njegovom teroru i neprijateljskom
djelovanju. Mnogi od njih cijene da im je bolje utati i trpiti, nego protiv
sebe izazvati Radonievu odmazdu, jer misle da on ima apsolutnu
medijsku premo.
Radoni medijski podrava i agresorsku propagandu
i mrzitelje Alije Izetbegovia:
Posebno je interesantno to Radoni putem svojih medija
podrava osobe koje su najvei mrzitelji rahmetli Alije Izetbegovia, kao
to je naprimjer podrka Seferu Haliloviu u pogledu njegove propagande
o protjerivanju Srba iz sistema odbrane BiH, brutalne lai o uspostavi
teroristikog kampa na Pogorelici, brutalne lai da su Seferovu suprugu
ubili Izetbegovievi ljudi, iako se utvrdilo da je ubijena granatom ispaljenom
sa etnikih poloaja ... Sve te Seferove i Radonieve lai su podudarne
sa sadrajima propagande Miloevievog reima i sljedbenika tog reima,
koji ulau ogromne napore da predstave kako je Izetbegovi elio islamsku
269
dravu i da su snage pod kontrolom Izetbegovia ugroavale srpski narod
koji je morao organizirati samoodbranu, po emu nema agresije na BiH.
Znai, Radoni i Sefer slijede sadraje i metode Miloevieve i Karadieve
propagande. Beogradska, paljanska, odnosno Karadieva propaganda
istiu da je pod Izetbegovievom kontrolom dolo do masakra na
Markalama, u Sarajevu, odnosno da stradanja u tom masakru nisu nastala
od granate ispaljene sa etnikih poloaja, isto kao to Sefer i Radoni
zajedno propagiraju da Seferova supruga nije poginula od etnike granate,
iako je nepobitno, i u jednom i u drugom sluaju utvreno, da su rtve
nastale upravo od granate ispaljene sa etnikih poloaja.
Zanimljiva podudarnost ponaanja Sefera,
Radonia i Fikreta Abdia:
Zanimljivo je odgovoriti na pitanje: Od kuda potjee tako visok
stupanj podudarnosti etnikih (agresorskih), Radonievih i Seferovih
propagandnih stavova? To pitanje ima isti smisao, kao i pitanje: Od kuda
potjee visok stupanj podudarnosti Seferovih i Radonievih ponaanja
u pogledu izazivanja nereda u Sarajevu 1993. godine, sa ponaanjem
izdajnika Fikreta Abdia, u pogledu istih sadraja propagande protiv
Izetbegovia i njegovih potovalaca, zatim u pogledu izazivanja sukoba
izmeu civilne policije i jedinica Armije BiH i sukoba unutar Armije BiH?
I Sefer i Radoni moraju znati da graani BiH o njihovim zlim djelima
mnogo znaju i da e ono to ne znaju, ipak saznati.

6.
RADONIEVO I SEFEROVO
IZMILJANJE I IRENJE LAI NA TETU DRAVE BIH
273
Koja obavjetajna sluba stoji iza Seferovog i Radonievog laganja?:
La se ubraja u najvea drutvena zla. teta za drutvo i dravu je
srazmjerna teini, vremenskom trajanju, intenzitetu, organiziranosti laganja
i stepenu amoralnosti neistinitih sadraja, a posljedice su vee i opasnije
ako drutvo u tom pogledu nije otporno. Cijenei po tome, u BiH nema
osobe koja bosanskohercegovakom drutvu nanosi vee zlo od Fahrudina
Radonia i Sefera Halilovia. U proteklih 17 godina oni kontinuirano,
organizirano izmiljaju i plasiraju razne neistine. Intenzitet Radonievog
i Seferovog laganja ima obiljeja Gebelsove propagande. Zabrinjavajui
273
270
je nivo organiziranosti njihovog laganja, jer se svakog trenutka, irom
BiH i u inozemstvu proturaju razne njihove lai. U plasiranje neistina,
organizirano, metodama prevara, Sefer i Radoni ukljuuju vie osoba i
tako ih upropatavaju. Zabrinjavajua je nemoralnost neistinitih sadraja
koji se plasiraju putem Radonievih medijskih izdanja, to opravdava
sumnje da to ini po zadacima obavjetajnih slubi koje su tokom agresije
na BiH i poslije aktivne na izazivanju haotinog stanja u BiH, predstavljajui
da BiH kao drava nije mogua. Upravo, u vezi s tim, treba cijeniti sadraj
izjave andi Mustafe - da je Radoni bio saradnik Slube bezbjednosti
JNA (KOS): elim da istaknem da je dananji vlasnik AVAZ FAHRUDIN
EPOM, a nisu bile rijetke situacije kada je po nareenju Aleksandra
Vasiljevia i pukovnika Slobodana Rakoevia morao da ide na sastanak
sa EPOM ...
274
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi -
Prilog broj 1., vidjeti Prilog broj 2). S obzirom na ratne, a zatim poratne
okolnosti, socijalne probleme i razne tenzije, bosanskohercegovako
drutvo nije dovoljno otporno da se zatiti od laganja. Zato se gomilaju
tete od Seferovog i Radonievog izmiljanja i plasiranja raznih neistina.
rtve njihovog laganja se umnoavaju i poveavaju.
Dolaskom u BiH Sefer i Radoni se nisu identifcirali
sa vrijednostima bh drutva:
Sefer i Radoni su svjesni naprijed pomenutih i ostalih
karakteristika svog laganja. Oni znaju da se laganjem nanosi veliko zlo
bosanskohercegovakom drutvu. Da su se Sefer i Radoni identifcirali
sa bosanskohercegovakim drutvom, ovdanjim tradicijskim i kulturnim
vrijednostima, oni bi njih putem medija titili, a ne razarali. Poto se dolaskom
u BiH nisu iskreno identifcirali sa ovdanjim drutvom, oni se prema
njemu odnose kao prema tuini, koju ele da unite ili podrede nekome
drugome. Mnogi ljudi su kroz historiju ostavljali svoj zaviaj, dolazili u BiH
274
271
i uspjeno se adaptirali, postali omiljeni i sa domicilnim ljudima branili
svoju domovinu. S obzirom na tetu koju nanose bosanskohercegovakom
drutvu, najbolje bi bilo, i za Sefera i za Radonia, i za ovdanje drutvo,
da se oni vrate u svoj zaviaj. Time bi se zatitili od injenja zla, jer ga ne bi
mogli nanositi drutvu gdje je njihov zaviaj. Uostalom neka idu gdje im je
drago. I ako ostanu ovdje, kad-tad e morati prestati nanositi zlo ljudima
u BiH.
Interesantna su Seferova i Radonieva podruja laganja. Oni se
ne bave sitnicama. Kad izmiljaju i plasiraju lai, Sefer i Radoni ele da
zlo za nae drutvo bude to vee, da prevare i podvale graanima budu
to dublje, da iskrivljene predstave i predrasude pod utjecajem njihovog
laganja budu to tee i da stepen maskiranosti njihove misije nanoenja zla
bosanskohercegovakom drutvu i dravi bude to uvjerljiviji.
Zanimljiva podruja Seferovog i Radonievog laganja:
Jedno od podruja njihovog laganja je etiketiranje mnogih ljudi,
naroito Bonjaka da su korumpirani, kriminalci, mafjai ... Jer, ako Sefer
i Radoni graane ubijede, da upravo njih dvojica otkrivaju korumpirane,
kriminalce i mafjae i da se upravo njih dvojica bore protiv kriminala i
korupcije, graani e tee povjerovati da su upravo oni korumpirani,
mafjai i kriminalci. U tome se Sefer i Radoni varaju, jer ovdanji ljudi
nisu naivni, bar ne onoliko koliko to oni misle. Ipak, graani trebaju znati
da ih Sefer i Radoni poniavaju dok ih obmanjuju raunajui na njihovu
naivnost.
Drugo podruje Seferovog i Radonievog laganja je etiketiranje
ljudi sa zaviajem u BiH, da su izdajnici jer rade za strane obavjetajne
slube, podrivajui interese drave i drutva. Jer, ako Sefer i Radoni
graane ubijede, da upravo njih dvojica otkrivaju izdajnike sa zaviajem u
BiH i bore se protiv njih, graani nee ni pomisliti da su upravo njih dvojica
izdajnici. Nee pomoi ni dokazi da oni imaju, nekada tajna imena, epo
i Boris, to su postale opepoznate zamjenice za njihova matina imena.
Ne zna se ni to, da li Sefer i Radoni uope mogu biti izdajnici drave BiH u
kojoj nemaju zaviaja, samim tim to se nisu identifcirali sa vrijednostima
bosanskohercegovakog drutva. Da su se istinski identifcirali sa ovdanjim
vrijednostima, oni bi bili korektni prema Bosancima i Hercegovcima koji
ovdje imaju svoj zaviaj. U tom sluaju, oni ne bi ni pomiljali lagati protiv
ljudi, upravo na tom patriotskom polju, jer je takvo laganje, samo po sebi,
antipatriotsko. U Seferovom i Radonievom djelovanju ima i suvie
272
velikosrpskog karaktera, u pogledu izmiljanja i ubijanja izdajnika. Srbi se
neprekidno iscrpljuju u traganju za izdajnicima u svojim redovima. Ko god
se ne uklapa u logiku velikosrpstva dobija etiketu amerikog ili njemakog
plaenika, izdajnika. U BiH, ko god pouzdano uva svoju domovinu
suprotstavljajui se Seferovoj i Radonievoj propagandi, od njih, ni manje
ni vie biva etiketiran izdajnikom, udbaem i kosovcem. Zato se treba
pitati: Zato se Seferovo i Radonievo kockanje sa bosanskohercegovakim
drutvom, tako idealno poklapa sa karakteristikama velikosrpske prakse o
izdajnicima? To oni znaju bolje objasniti nego graani BiH, koje godinama
obmanjuju svojim laima. Ali, ni graani nisu naivni, to e Sefer i Radoni
osjetiti na izborima.
Karakter Seferovog i Radonievog kokoarenja:
Metod kojim se Sefer i Radoni koriste u oba naprijed navedena
podruja laganja je jednostavan. Upravo ta jednostavnost ima maskirajui
efekat, s ciljem da se ne pronikne u njihovu misiju irenja zla. Kradljivac
najnieg ranga, zvani kokoar, kad ukrade, policiji kae da je krau
izvrio neko drugi, a ne on. Policija hapsi tog nekog drugog koji biva
izloen neprijatnostima policijskih metoda, esto i represivnih. Kad
policija kokoara konano otkrije, da je svoje kokoarenje stavljao
na teret drugome, taj za sva vremena, na podruju iste policijske stanice
gubi mogunost da se koristi takvim metodama. Mora napustiti teritoriju
kokoarenja ili prestati sa kokoarenjem. Slino se treba dogoditi sa
kokoarima Seferom i Radoniem, koji su svoj kokoarski mentalitet
maskirali, Radoni ak i velikom graevinom u Sarajevu. Da je njihovo
kokoarenje u nadlenosti obinih policijskih pozornika u BiH, oni bi
ih odavno otkrili. Meutim, nivo njihovog kokoarenja je u nadlenosti
dravnih institucija, na ijem onesposobljavanju su dosta uradili agresori
na BiH, a poslije rata agresorske ekspoziture, koje nita drugo ne rade osim
spreavanja da se uspostavi normalna drava BiH sa efkasnim aparatom
za borbu protiv mafje i kriminalnog podzemlja, kome pripada Radoni.
Zato se Radoni i boji normalne drave BiH. Zato on radi da ona bude
to nenormalnija, koristei se i Seferovim rezultatima u tom pogledu. Ipak,
oekivati je da e i Sefer i Radoni morati, ili prestati mafjaiti, ili napustiti
BiH, isto kao to onaj vulgarni kokoar naputa podruje na kome vie ne
moe krasti, a zatim policiji prijavljivati da je neko drugi to inio.
273
7.
SEFEROVA PROPAGANDA
ISTA KAO PROPAGANDA AGRESORA NA BIH
275
Agresorska propaganda protiv zajednikog ivota
s ciljem nestanka drave BiH:
Propaganda Miloevievog i Karadievog reima da u BiH nije
mogu zajedniki ivot Srba, Bonjaka i Hrvata je zadata s ciljem podjele
i unitenja drave BiH. Uvjeravali su srpski narod i svjetsku javnost
da zajedniki ivot ljudi razliitih nacija i kultura u BiH nije mogu.
Trebalo im je opravdanje za zloine u totalnoj agresiji. To su nali putem
raznih brutalnih neistina da bonjaki lideri, na elu sa Izetbegoviem,
djeluju na uspostavi islamske drave, da oruane snage pod kontrolom
Izetbegovia, teroristikim metodama ugroavaju srpski narod, a da
vojne, policijske i druge aktivnosti u BiH, pod kontrolom Miloevievog
i Karadievog reima nemaju karakter agresije. I dalje, uporno istiu da
je u BiH bio graanski rat u kome je ugroeni srpski narod organizirao
nunu samoodbranu. Propaganda beogradskog reima je uinila sve to je
mogla da rijei islam, islamska drava, islamski terorizam, islamska
deklaracija, u svijesti srpskog naroda, budu orijentiri njihove mrnje prema
Bonjacima. Prema efektima takve propagande Miloeviev i Karadiev
reim je uvjerio mnoge Srbe - da se njihova zatita od islamskih opasnosti
moe postii samo ako svi Srbi budu u jednoj dravi.
Zajedniki ivot mogu i nuan:
Protiv takve propagande kojom se u ratu motivirala zloinaka
praksa genocida, a poslije rata opravdava faistika praksa segregacije i
aparthejda, snage odbrane BiH su isticale i istiu da je zajedniki ivot u
BiH mogu i nuan, jer postoje pozitivna iskustva suivota iz prolosti,
na emu, sada i ubudue, treba graditi mir i sigurnost, afrmirajui sklad
posebnih etnikih i zajednikih multietnikih civilizacijskih vrijednosti.
Djelovanje snaga odbrane u naprijed navedenom smislu, nije
bilo jedina prepreka za brutalnu propagandu od strane Miloevievog i
Karadievog reima. Nepostojanje dokaza da Srbima prijeti opasnost
od Bonjaka, nepostojanje dokaza da Izetbegovi tei uspostavi islamske
drave i nepostojanje dokaza da se iz sredina bonjakog naroda
regrutiraju islamski teroristi koji ugroavaju Srbe, u nametnutom sukobu
275
Tekst napisan u Sarajevu , marta 2010. godine.
274
je djelovalo motivirajue za snage odbrane BiH. Usljed nedostatka takvih
dokaza, falsifcirali su ih. Raznim laima su mobilizirali Srbe za uee
u nepravednom ratu, te pred njima i svjetskom javnou opravdavali
agresiju. Centralna la je bila da je Armija RBiH islamska, Alijina vojska,
koja se bori za uspostavu islamske drave, te da je islamiziranost legalnih
institucija BiH opasnost za Srbe i Hrvate.
Djelovanje agresora s ciljem da u sistemu
odbrane BiH ne bude Srba i Hrvata:
Propagandnim i drugim subverzijama pod kontrolom Miloevia
i Karadia je oteavano organiziranje sistema odbrane BiH, a kada je
taj sistem, uprkos njihovim tenjama ipak organiziran, djelovali su na
njegovom unutarnjem podrivanju. Tome pripadaju subverzivne operacije,
ubacivanjem u BiH svojih poslunika koji su se, neumjesnim isticanjem
islamskih simbola ponaali na tetu odbrane BiH. Osim ponaanja tako
ubaenih, znai od njih proizvedenih, nisu imali drugih argumenata,
da neko pod kontrolom Izetbegovia radi na uspostavi islamske drave.
Upornim, intenzivnim i opsenim aktivnostima, odvraali su Srbe od
ukljuivanja u redove Armije R BiH. Tokom 1991. i 1992. godine, u bivu
JNA masovno su mobilizirali Srbe, to se dogaalo uz galupirajue osipanje
pripadnika drugih naroda iz te vojske koja je pretvorena u srpsku, etniku
vojsku, dok su efektivi JNA radi maskiranja njene uloge na teritoriji BiH,
preimenovani u Vojsku Republike Srpske, to je priznao i srpski general
Veljko Kadijevi. I na taj nain su suene mogunosti prikljuivanja Srba
u redove Armije R BiH. Dakle, upravo u vrijeme kada su se okupljali
patrioti da brane BiH, na njenom tlu su formirane paradrave, paravojske
i parapolicije. Srbi su popunjavali srpske, a Hrvati hrvatske parapolicijske
i paravojne strukture. Da bi Srbe, odnosno Hrvate, okupili i odrali u
svojim paradravnim strukturama, propagirali su, da su legalne institucije
odbrane, meunarodno priznate drave BiH, muslimanska Alijina vojska,
koja ugroava i Srbe i Hrvate. Naroito se irila propaganda o ugroenosti
srpskog i hrvatskog stanovnitva na teritorijama gdje SDS i HDZ nisu mogli
uspostaviti svoju kontrolu. To se inilo s ciljem iseljavanja Srba i Hrvata sa
teritorija pod kontrolom legalnih vlasti R BiH, to je radikalno suavalo
mogunosti popune Armije R BiH Srbima i Hrvatima. Dramatino su
rasli surovi pritisci prema Srbima i Hrvatima da napuste teritorije, pod
kontrolom legalnih vlasti, a posebno da odu iz Armije R BiH. U okviru
tih aktivnosti je uslijedilo povlaenje Srba i Hrvata iz legalnih dravnih
275
institucija R BiH, kao i iz raznih drutvenih, privrednih, obrazovnih,
zdravstvenih i drugih institucija na teritorijama pod kontrolom legalnih
vlasti. Zato se razlozi, koji se odnose na nedostatak Srba i Hrvata u tim
institucijama, odnose i na Armiju R BiH. Mnogi graani svih nacionalnosti
su odlazili iz BiH irom svijeta, to je takoer suavalo popunu Armije R
BiH pripadnicima svih nacionalnosti, pa i Srbima i Hrvatima. Kada su se
uspostavile borbene linije izmeu Armije R BiH i agresorske vojske, putem
humanitarnih organizacija, uz podrku UNPROFOR-a, i na druge naine,
i dalje se odvijao proces odlaska Srba i Hrvata sa teritorije pod kontrolom
legalnih vlasti. Uz rizike za ivot odlazili su, ak i preko borbenih linija, jer
nisu izdrali pritiske Miloevieve i Tumanove propagande da napuste
Armiju R BiH ili su bili motivirani spajanjem sa porodicama na teritoriji
izvan kontrole legalnih vlasti BiH. Mirovni planovi meunarodne zajednice
o etnikoj podjeli BiH su, takoer, podsticali preseljavanje stanovnitva
sa teritorija pod kontrolom legalnih vlasti, na teritorije pod agresorskom
kontrolom.
Dokazi protiv Seferovih lai o nacionalnom sastavu Armije RBiH:
Posebno je zanimljiv Sefer Halilovi koji, iz sebi poznatih razloga
ignorira naprijed iznesene, nepobitne argumente, iznosei da je sredinom
1993. godine, do kada je on bio u Armiji R BiH, u njenom sastavu bilo
preko 30% Srba i Hrvata. Naalost, to nije ni priblino tano. Seferovo
uporno laganje o tome se moe dokazati poimeninim spiskovima jedinica
Armije R BiH, ali i spiskovima poginulih boraca. Naprimjer, na spisku
od blizu 700 poginulih za sve vrijeme rata u jednoj sarajevskoj brigadi
poznatoj i po boljoj zastupljenosti Srba i Hrvata, ima samo 23 nebonjaka
imena. Da je u toj brigadi bilo vie od 30% nebonjaka, vjerovatno bi njih
bilo mnogo vie od 23 i na spisku poginulih. Ekonomisti bolje znaju za
poslovne situacije kada neko neto radi u svoje ime i za svoj raun ili pak
u svoje ime, a za tui raun. Simboliki, u tom smislu, Sefera Halilovia
treba upitati - da li svojim propagiranjem da su Srbi i Hrvati istjerivani iz
Armije R BiH, jer je ona, navodno islamizirana, radi u svoje ime i za svoj
raun ili pak radi u svoje ime a za tui raun. Bilo bi interesantno saznati
gdje se nalazi i kako se identifcira taj neko za iji raun Sefer radi. Bez
dilema, sigurno je da je takva njegova propaganda identina propagandi
koja se iri iz antibosanskohercegovakih propagandnih centara u BiH i
izvan, djelujui s ciljem podjele i unitenja nae domovine. Takoer, bez
dilema je sigurno da takva propaganda ne treba ni njemu lino, ni njegovoj
276
porodici, ni njegovom narodu, niti bilo kojem graaninu BiH koji eli mir
i sigurnost za sebe, svoju porodicu, narod i dravu.
Kad neko govori da je sredinom 1993. godine u Armiji R BiH bilo
preko 30% Srba i Hrvata, a da su oni, njegovim odlaskom iz sistema odbrane
BiH, od strane bonjakih kadrova, islamizacijom Armije protjerani, da je
u pitanju kreten ili idiot, za njega bi mogli sa sigurnou rei da ne radi
ni za koga, pa ni za interese neprijatelja drave BiH. Meutim, ako nije u
pitanju ni kreten, ni idiot, ve Sefer Halilovi, uz obilje naprijed pomenutih
dokaza o razlozima nedovoljnog broja Srba i Hrvata u redovima Armije R
BiH, za njega koji propagira da je Armija RBiH islamizirana i da su iz nje,
od strane Bonjaka tjerani Srbi i Hrvati, sigurno se moe posumnjati da je
politiki nezreo ili da politiki svjesno radi u svoje ime, a za tui raun.
iji? ... Sefer koji tako govori bonjakom narodu tovari istu hipoteku
krivnje za rat i njegove posljedice, identino kako to ine kreatori, izvrioci
i sljedbenici politike po kojoj je izvrena zloinaka i genocidna agresija na
BiH.
8.
NEKI OD SADRAJA RADONIEVE
DESTRUKCIJE NA TETU DRAVE BIH
276
Radoni je djelovao i dalje djeluje protiv vrijednosti koje su
afrmirane u odbrani drave BiH, na elu sa Alijom Izetbegoviem. Zato
je vano imati u vidu bar slijedee injenice koje su potvrda takvog
Radonievog djelovanja:
1. Fahrudin Radoni je u toku 1992. i 1993. godine, skupa sa
Seferom Haliloviem djelovao s ciljem da se meu pripadnicima Armije
R BiH, umjesto lojalnog ponaanja prema civilnoj Vrhovnoj komandi, na
elu sa Izetbegoviem, izazove, proiri i produbi negativno raspoloenje
protiv Alije Izetbegovia. (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj
knjizi - Prilog broj 5. i Prilog broj 18).
2. Zajedno sa Seferom Haliloviem, u toku 1992. i 1993. godine,
Fahrudin Radoni je podsticao sukobe unutar Armije R BiH izmeu
pojedinih brigada, naroito u Sarajevu, te sukobe izmeu jedinica Armije
R BiH i policije MUP-a RBiH. Zanimljivo je to su u isto vrijeme totalne
agresije na RBiH, izazivanjem unutarnjih sukoba isto djelovali Sefer i
Radoni, naroito u zonama 1. i 4. korpusa, kao i izdajnik Fikret Abdi u
276
Tekst napisan u Sarajevu, novembra 2009. godine.
277
zoni 5. korpusa. (Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog
broj 5. i Prilog broj 18).
3. U aferi Pogorelica, prvih mjeseci nakon pritvaranja pet
istaknutih funkcionera MUP-a RBiH (Alipahi, Ljevakovi, Mujezinovi,
Iki i Veladi), Radoni je putem Dnevnog avaza podrao brutalnu
propagandu koja se provodila s ciljem da se okrive autoriteti odbrane BiH,
na elu sa Izetbegoviem, da su formirali teroristike kampove u BiH. Tako
je u planetarnim razmjerama nanesena ogromna teta dravi BiH, posebno
bonjakom narodu. (Vidjeti izdanja Dnevnog avaza u poetno i kasnije
vrijeme afere Pogorelica.)
5. Od osnivanja Dnevnog avaza pa do sada, sluei se laima,
izazivanjem i usmjeravanjem medijskih afera, Radoni je djelovao s
ciljem da povea tira Dnevnog avaza i da iz raznih sumnjivih izvora
nagomila bogatstvo. Na taj nain, mnoge bonjake politike i druge
autoritete je kompromitirao i pretvarao u rtve svoje propagande. Usljed
takvog djelovanja Radonia, drava BiH i bonjaki narod e dugo kroz
budunost trpiti brojne i teke posljedice. (Ne postoji broj Dnevnog avaza
u kome nema dokaza o tome).
6. Poev od oktobra 2009. godine, Radoni kreira i vodi
propagandnu kampanju, s ciljem da izazove i produbi nepovjerenje od
strane SAD kao vodee drave u rjeavanju bosanskohercegovake krize
prema politikim faktorima i vrijednostima bonjakog naroda. Nasuprot
politikoj strategiji Alije Izetbegovia, da se razvija kooperativna saradnja
BiH sa faktorima meunarodne zajednice, Radoni djeluje na izazivanju i
produbljivanju sukoba izmeu BiH i SAD, to moe imati teke, za BiH vrlo
tetne posljedice. Protiv strategije kooperativne saradnje sa meunarodnom
zajednicom koju je trasirao Izetbegovi, Radoni je radio, istovremeno
dok je isticao kako e njegova politika stranka tititi djelo Izetbegovia.
9.
RADONI DJELOVAO
PROTIV REFORMI USTAVA BIH
Za isti problem glasai kaznili Silajdia, a nagradili Radonia:
to je vrijeme vie prolazilo, graani BiH, posebno Bonjaci, su sve ozbiljnije
i ozbiljnije sagledavali u kojoj je mjeri pogubna politika, odbacivanjem
ustavnih amandmana 2006. godine povukla BiH unazad, ondanjim
278
spreavanjem da se nastavi zapoeti, uspjean kontinuitet i trend drutvenih
i politikih reformi u BiH. U tom pogledu je bitna krivnja Radonia, jer
je medijski kontrirao nastojanjima meunarodne zajednice i domaih
politikih faktora koji su predlagali paket ustavnih promjena. Glasanjem
2010. godine, graani BiH su imali razliite arine jer su kaznili Silajdia,
a nagradili Radonia, dajui mu iznenaujue veliki broj glasova iako je
veliki grenik u odbacivanju paketa ustavnih amandmana 2006. godine.
Vjerovatno je da graani prilikom glasanja u korist Radonievog SBB-a
nisu imali u vidu sadraj izjave andi Mustafe da je Radoni bio saradnik
277
Pri tome treba imati u vidu da je ulaskom u estolanu koaliciju, koja
je nastala 2012. godine, po rezultatima izbora od 2010. godine, Radoni
pristao na reforme koje su tetne za dravu BiH i daleko ispod onih koje
bi se u korist BiH dogodile po paketu ustavnih reformi koji je odbaen uz
podrku njegove medijske kampanje. Zato se postavlja pitanje - kako to da
se Radoni zalae za ono to je tetno, a odbacuje ono to je korisno za
BiH?
Nuno je da Bonjaci imaju politiko pamenje o
Radonievoj destrukciji:
Inae, o Radoniu kao krivcu za odbacivanje paketa ustavnih
reformi 2006. godine, uope se i ne govori kako treba. Silajdi nije mogao
politiki preivjeti upravo zbog krivnje za odbacivanje paketa ustavnih
amandmana 2006. godine, meutim, njegov glavni saborac u tom tetnom
poslu, Radoni, svoj utjecaj proiruje i poveava. Bonjaci su Radonia na
posljednjim izborima nagradili tako to su na njegovu medijsku mo dodali
i bitan politiki utjecaj. Politiko pamenje Bonjaka ne smije biti suvie
kratko i nepravedno, da za istu tetu Silajdia kazni, a Radonia nagradi.
Zato je apsurd to Radoni sada kada ima i medijsku i politiku mo, za
zastoje u reformama optuuje SDA, istiui da je u proteklim godinama
imala katastrofalnu politiku, ne pominjui ni svoju ulogu u blokadi reformi
2006. godine. Jasno je zato Radoni maskira i svoju negativnu ulogu u
blokiranju reformi, ali nije jasno zato drugi medijski i politiki faktori ne
ine ono to bi trebalo da se ta njegova destruktivna uloga demaskira.
277
279
10.
O RADONIEVOJ INICIJATIVI
ZA LUSTRACIJU
Uope o lustraciji u vezi sa Radonievim stavovima:
Cilj lustracije je da se osobama koje su u bivem komunistikom
sistemu bile partijski, dravni, vojni, sudski, policijski, obrazovni, medijski
... kadrovi, posebno pripadnicima sigurnosnih slubi i saradnicima tih
slubi, u novom demokratskom sistemu onemogui angairanje na javnim
poslovima. Smisao lustracije je etiketiranje nepodobnim za obavljanje
poslova od opeg znaaja. Lustracijom se ne zahtijeva sudsko procesuiranje.
Lustracija za sveenike se rjeava u crkvenoj nadlenosti.
Znai, kao politiko pitanje, lustracija je aktuelna u procesu
tranzicije iz sruenih komunistikih sistema u viepartijske politike sisteme
parlamentarne demokratije. U tom pogledu, kroz proces tranzicije manja
ili vea iskustva su stekle Poljska, eka, Njemaka (istona), Rumunija,
Maarska, Makedonija, Srbija, ... a u nekim zemljama, pokuaji donoenja
zakona o lustraciji nisu uspjeli, naprimjer u Hrvatskoj i Albaniji.
278

Nedostaju relevantni pokazatelji za analizu pozitivnih i negativnih strana
lustracije, ali se istiu efekti diskriminacije, osvetnikih motiva od strane
inicijatora, politikih obrauna u borbi za vlast, selektivne primjene
donesenih zakona, nemogunosti da se provedu doneseni zakoni, ...
Osim u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, u historijskoj situaciji raspada
komunizma, prelaz iz jednopartijskog u viepartijski sistem, sticanjem
278
U Poljskoj, pored kadrova sigurnosnih slubi, lustracijom obuhvaeno vie
stotina hiljada graana raznih profesija, bivih komunistikih kadrova, profesora,
novinara, sveenika, sudija, advokata ... U ekoj, u prvom talasu lustracijom obuhvaeno
oko 20.000 komunistikih kadrova raznih profesija kojima je zabranjeno da budu u
javnim slubama. U Njemakoj (istonoj) ubrzo nakon ujedinjenja Njemake, provedena
je lustracija slino kao u ekoj. U Srbiji, donesen zakon o lustraciji pod nazivom Zakon
o krenju ljudskih prava, ali se isti ne provodi, jer je kompromitirana ideja lustracije.
U Makedoniji, po usvojenom Zakonu o lustraciji, pored pripadnika sigurnosnih slubi
biveg sistema, pod lupom su novinari, sveenici, lanovi Makedonske akademije nauka
i umjetnosti, advokati, sudije, osoblje RTV ... U Rumuniji je usvojen Zakon o lustraciji
kojim je itavoj komunistikoj nomenklaturi zabranjeno da obavljaju javne funkcije, ali
je isti oboren na Ustavnom sudu Rumunije, ime je kompromitirana ideja lustracije. U
Albaniji nisu uspjeli pokuaji donoenja zakona o lustraciji. U Hrvatskoj, na Parlamentu
u dva navrata 1998. i 1999. razmatran prijedlog zakona o lustraciji ali je odbijen. U
Sloveniji nije bilo prijedloga za lustraciju, a smatra se da su ideje o tome zakanjele. U
Bugarskoj je aktuelizirana lustracija u odnosu na sveenike.
280
nezavisnosti i meunarodnog priznanja dogodio se uz sukobe izmeu
novih demokratskih snaga i snaga biveg jednopartijskog politikog
sistema, kada su sigurnosne slube biveg sistema upotrijebljene protiv
snaga demokratije. Nakon prelaza iz komunistikog u sistem parlamentarne
demokratije, kroz proces tranzicije, za razliku od ostalih zemalja, u BiH,
Hrvatskoj i Sloveniji se izvana dogodila oruana agresija. U takvim
okolnostima, bivi komunistiki kadrovi raznih profesija, u BiH, Hrvatskoj
i Sloveniji su stavljeni u iskuenje koga nisu imali komunistiki kadrovi
drugih bivih socijalistikih zemalja koje su tada bile u procesu tranzicije.
Odgovarajui na to iskuenje, u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, u uslovima
odbrane od agresije, kadrovi iz biveg komunistikog sistema su se stavili u
slubu odbrane domovine i demokratskih tenji.
Radi odbrane od oruane agresije, Predsjednitvo RBiH je pozvalo
sve pripadnike JNA i policijskih struktura da se prikljue snagama odbrane
BiH, pri emu im je obeano priznavanje profesionalnog statusa. Kao to
je poznato, mnogi pripadnici civilne policije, SDB-a, ofciri JNA i njenih
sigurnosnih slubi su ostali uz svoj narod, prikljuili snagama odbrane
BiH, cijeli rat obavljali znaajne dunosti, gradili sigurnosni i odbrambeni
sistem BiH i to u najteim ratnim uslovima, pri emu su bili izloeni raznim
rizicima, a neki su i poginuli ili teko ranjeni u odbrani svoje domovine. Kao
iskusni profesionalci, provjerenog patriotskog identiteta u uslovima rata,
neki od tih kadrova su gradili poslijeratni odbrambeni i sigurnosni sitem
BiH, uglavnom uz podrku relevantnih politikih i dravnih autoriteta, kao
i meunarodne zajednice.
Bitno je imati u vidu da u bivim socijalistikim zemljama, osim
u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, bivi komunistiki kadrovi nisu ni priblino
bili izloeni takvim iskuenjima provjere patriotskog odnosa prema
svojoj domovini. Ako bi se sa istim kriterijima politike snage u BiH,
Hrvatskoj i Sloveniji odnosile prema kadrovima iz biveg socijalistikog
sistema, kao to se to odnose politike snage u drugim tranzicijskim
zemljama, ulo bi se u rizik injenja nepravde koja bi mogla imati karakter
diskriminacije, ugroavanja elementarnih ljudskih prava i sloboda, kao
i karakter grubog napada na moralni integritet dokazanih patriota BiH,
odnosno patriota Hrvatske, odnosno patriota Slovenije koji su, sticajem
sudbinskih okolnosti, u vrijeme bive SFRJ obavljali poslove u profesijama
koje se obuhvataju lustracijom. Upravo zato, donoenje zakona o lustraciji
na Parlamentu Hrvatske je sprijeeno pomou injenica to su se kadrovi
281
biveg komunistikog sistema na koje bi se odnosila lustracija afrmirali
kao patrioti u domovinskom ratu. Vjerovatno zbog toga, lustracija u
Sloveniji nije ozbiljnije ni pokretana.
Radonievi stavovi o lustraciji po principu kao to lopov vie
drite lopova:
Od zemlje do zemlje, po vrsti, obimu i politikim motivima, razliiti
su pristupi lustraciji. Kroz inicijative za lustraciju u BiH se ispoljavaju lini
i uskostranaki motivi. Nema principijelnih inicijativa putem kojih bi se
obrazloila opedrutvena potreba u smislu progresa, afrmacije i zatite
vrijednosti demokratije, ljudskih prava i sloboda. Tako naprimjer, lider
SBB-a Fahrudin Radoni po logici drite lopova o lustraciji govori s ciljem
da pribavi jo jednu masku svom statusu saradnika Slube bezbjednosti
bive JNA (KOS-a) pod imenom epo, zatim da o sebi, u javnosti
proizvede lanu predstavu demokrate bez hipoteka iz komunistikog
sistema, iako je upravo on za vrijeme tog sistema obnaao rukovodnu
partijsku komunistiku funkciju u Podgorici, te da kroz priu o lustraciji
kompromitira konkurente sebi i svojoj SBB. Radoniev koncept lustracije
je suen samo na pripadnike sigurnosnih slubi i saradnike tih slubi,
izostavljajui iru lepezu partijskih, dravnih, vojnih, medijskih ... i drugih
kadrova, u vezi ega je bitna injenica to je on lino kadar crnogorskih
komunista i medija, a povrh toga i saradnik KOS-a, pod pseudonimom
epo. U periodu na koji se odnosi lustracija, Radoni je ivio i radio u
Crnoj Gori, pa za njega kao stranca u BiH nije mogue provjeriti identitet
po pitanjima od znaaja za lustraciju, to ga ini nelegitimnim inicijatorom
lustracije. Inicijative za lustraciju mogu biti legitimne samo od strane onih
ljudi koji su ivot i profesiju prije rata realizirali kao graani BiH, odnosno
ljudi iji je identitet i politike motive mogue provjeriti. U sluaju
Radonia, sa stajalita lustracije nije mogue provjeriti ni njegov identitet
ni njegove politike motive kao inicijatora lustracije.
Radonieva pria o lustraciji uraunljiva,
a Lagumdijina neuraunljiva:
S obzirom da je lider SDP-a, Lagumdija, u smislu podrke
Radoniu tek poeo govoriti o lustraciji, njegov politiki koncept u tom
pogledu za sada nije mogue identifcirati. Da nije lider SDP-a, Lagumdiju
bi trebalo tretirati neuraunljivim kada se izjanjava o sloenijim
politikim pitanjima, jer je on patriota koji iz razloga nezrelosti i totalnog
odsustva sluha za politiku oteava djelovanje patriotskih snaga. On u
282
visokoj politici samo sluajno moe pogoditi. Greke koje je Lagumdija
do sada ispoljio, ine ga politiki nekompetentnim, posebno za sloenija
politika pitanja. U tom kontekstu treba sagledavati njegovo saveznitvo sa
Radoniem, to e doi do izraaja i po pitanjima lustracije.
Radonievo zalaganje za lustraciju je sumnjivo i bezobrazno?
Kada su pobjednici na prvim demokratskim izborima 1990. godine
od komunista preuzeli vlast, odmah je nastao rizik sektaenja prema
raznim kadrovima iz biveg sistema. Vlast, na elu sa Izetbegoviem, je
svoju demokratsku orijentaciju potvrdila i na taj nain to nije sektaila
prema kadrovima iz biveg sistema, ve im je iroko otvorila vrata raznih
dravnih, politikih, vojnih, policijskih, privrednih i drugih institucija, to
je bilo presudno za efkasno organiziranje odbrane od oruane agresije
na RBiH. Odbrana BiH se nije imala ni s kim drugim organizirati osim
sa kadrovima iz biveg komunistikog sistema. Da je kadrovima iz
politikih, vojnih, policijskih, sigurnosnih institucija biveg komunistikog
sistema, sektakom politikom od strane vlasti na elu sa Izetbegoviem,
Pejanoviem, Komiem, Kljuiem, Ganiem, Durakoviem, Tatjanom
Ljui Mijatovi ... putem sektake politike onemogueno da brane dravu
BiH od oruane agresije, rizici za opstanak drave BiH, u uslovima kakvi
su nametnuti oruanom agresijom bi bili, vjerovatno, nepremostivi. Zato
bi bilo nemoralno ljude koji su trebali dravi BiH za vrijeme dok je trajala
oruana agresija i poslije, kad joj je bilo najtee, eliminirati sada u miru, i to
u vrlo osjetljivom politikom vremenu dok jo uvijek nisu prestale prijetnje
zbog kojih je poduzimana oruana agresija, niti je prestala potreba za
angairanjem provjerenih patriota BiH, koji su sticajem svojih ivotnih
sudbina u bivem komunistikom sistemu bili sudionici u partijskom,
dravnom, vojnom, bezbjednosnom, medijskom, obrazovnom, privrednom
... sistemu. Lustracijom u BiH bi se sprijeilo da ljudi koji su u protekloj
oruanoj agresiji branili BiH, ako zatreba ponovo uestvuju u odbrani u
nekoj eventualnoj kriznoj situaciji. Mogue je da su Radonievi politiki
motivi za pokretanjem lustracije usmjereni upravo s ciljem slabljenja snaga
koje u nastavku borbe protiv opasnosti za BiH jo uvijek postoje.
Znai, pitanju lustracije treba pristupiti principijelno, ali s obzirom
na konkretne, specifne bosanskohercegovake okolnosti, jer se u BiH
tokom tranzicije dogodila oruana agresija sa katastrofalnim posljedicama.
Ni jednu temu, pa ni pitanje lustracije ne treba izbjegavati, ali
treba imati u vidu motive onih koji pokreu to pitanje, pogotovo u sluaju
283
Radonievog eksponiranja zalaganjem za lustraciju. Radonievi motivi
su prljavi. Zakon o lustraciji, ako ga treba donijeti, to treba uiniti prema
ocjenama politikih faktora i autoriteta koji su istinski, svojim patriotskim
biem povezani sa glavnim vrijednostima i iskustvima odbrane BiH od
oruane agresije. O pitanju lustracije ne bi trebali konano odluiti oni koji
na jefin nain ele sticati predizborne poene, kao to to ini Radoni.
Crnogoski komunisti kojima je pripadao Radoni su bili
faktor agresije i ne mogu sankcionirati bh. komuniste
koji su bili faktor odbrane BiH:
Komunistika vlast je omoguila da se u BiH uspostavi viepartijski
sistem parlamentarne demokratije, u poetku sa zadrkom oko osnivanja
nacionalnih politikih stranaka, ali je u konanom omogueno da se
registriraju i djeluju bonjake, hrvatske i srpske politike stranke. Kad su
vidjeli da e se SFRJ raspasti, bivi komunisti BiH kao novi socijaldemokrati
su se zalagali za nezavisnost svoje domovine, a zatim su uestvovali u
odbrani od oruane agresije. Meutim, komunistika organizacija Crne
Gore, u ijoj strukturi je Radoni bio funkcioner najjaeg titogradskog
(podgorikog) Komiteta bila je protiv nezavisnosti BiH, a voe crnogorskih
komunista su povezani u Miloeviev reim i bili su politiki faktor
pokretanja i izvoenja oruane agresije na RBiH. Izvrili su mobilizaciju
crnogorskog naroda, posebno komunista za vojsku koja je izvrila agresiju
na RBiH. U toj mobilizaciji, s obzirom na ukupno Radonievo ponaanje,
ima indicija da je i on dobio specijalni ratni raspored u BiH. Zato je
apsurdno to Radoni, kao bivi pripadnik komunistike organizacije
Crne Gore koja je politiki subjekt agresije na BiH, upravo u BiH pokree
lustraciju koja bi se odnosila na bive bosanskohercegovake komuniste
koji su branili BiH od oruane agresije koju je inspirirala komunistika
organizacija u kojoj je bio upravo Radoni. On moe biti legitiman za
pokretanje lustracije u Crnoj Gori, a nikako u BiH, gdje po roenju nema
ni zaviaja ni predratnog prebivalita.
Radonievo insistiranje na lustraciji ima isti predznak kao i njegova
medijska kampanja kojom on u BiH gotovo dvije decenije kompromitira
najsposobnije bonjake kadrove, s ciljem da ih eliminira iz teke borbe za
afrmaciju BiH.
Kako Radoni zastrauje:
Radoni lustraciju usmjerava prema kadrovima UDB-e (SDB-a)
i KOS-a. Meutim, njegovo djelovanje u smislu zastraivanja ljudi i
284
guenja demokratije, u nekim pitanjima je tee od djelovanja policijskog
aparata biveg komunistikog sistema. Na Radonieve teke lai koje iri
svakodnevno putem Dnevnog avaza, niko ili rijetko ko smije odgovarati.
Onaj ko se usudi da polemie u odnosu na Radonieve svakodnevne lai,
mora se pomiriti da protiv sebe, u narednim brojevima Dnevnog avaza
dobija seriju brutalnih napada raznim laima. U komunistikom sistemu
se nije smjelo iznositi ono to se misli, upravo zbog straha od djelovanja
komunistikog policijskog aparata. To je bilo guenje demokratije. Sada,
u BiH, takoer se ne smije iznositi ono to se misli, upravo zbog straha
od djelovanja Radonievog medijskog aparata. Rijetko se ko ranije smio
suprotstaviti komunistikom policijskom aparatu, ali isto tako rijetko se
ko sada smije suprotstaviti Radonievom propagandnom aparatu. Pored
ostalog i zbog toga, Radoni je posljednja osoba u BiH koja treba pokrenuti
pitanje lustracije, jer u tom pogledu nema nikakvog moralnog digniteta.
Po elji Radonia, lustracija bi bila ponienje za branitelje BiH:
Ako je lustracija manje ili vie kompromitirana u zemljama gdje se
prelazi iz komunistikog u demokratski sistem i kasnija tranzicija odvijala
bez ratnih okolnosti, onda se moe pretpostaviti kakve bi negativne politike
posljedice usljed eventualne lustracije nastale u BiH. Ipak, ako politiki
faktori koji odgovaraju za sudbinu drave BiH ocijene da e lustracija
pozitivno doprinijeti prosperitetu BiH, odnosno ako se ocijeni da e se
korisnim efektima moi opravdati negativne posljedice, onda treba donijeti
i provesti zakon o lustraciji. U tom sluaju, patrioti BiH zahvaeni zakonom
o lustraciji, svoje rtvovanje u provedbi takvog zakona mogu smatrati
doprinosom stabilnosti i prosperiteta BiH. Meutim, ako se lustracija bude
provodila po mjeri Radonievih linih i stranakih interesa, onda e to
biti ogroman moralni, politiki grijeh i ogromna uvreda za patriote BiH.

285
11.
RADONIEVE LAI
PROTIV KARAKTERA ODBRANE BIH
279
Radonieva propaganda u korist agresorske teze
da je u BiH bio graanski rat:
Vaan sadraj Radonievog propagandnog djelovanja je nastavak
kampanje radi kompromitacije institucija sigurnosnog i odbrambenog
sistema u vrijeme dok je predsjednik Izetbegovi obavljao funkciju
predsjednika Predsjednitva BiH. U toj elji Radoni upotrebljava poznate
teze iz propagande beogradskog reima - da je politiki i dravni sistem
pod utjecajem Izetbegovia fundamentalistiki i teroristiki, to se ini
s posljedicama u pravcu rehabilitacije beogradskog reima zbog agresije
i genocida u BiH. Radoni, putem Dnevnog avaza, Izetbegoviu i
njegovim bliskim saradnicima stavlja na teret sluajeve Pogorelice, Alirske
grupe, eva, misterioznih ubistava Nedada Ugljena, Joze Leutara, Ramiza
Delalia ele, ... iz ega proizilaze poruke da su institucije pod kontrolom
Izetbegovia imale teroristiki karakter, da su kao takve ugroavale Srbe
i da su se Srbi u BiH morali braniti od takvih prijetnji koje su dolazile
iz sredina pod kontrolom Izetbegovia. Tako se implicitno poruuje da
je u BiH bio graanski rat. Prema tome, Radonieva politika je korisna
velikosrpskoj politici, odnosno pomae toj politici da se kompromitiraju
institucije i autoriteti odbrane BiH.
Podrivake, subverzivne efekte takvog Radonievog djelovanja
treba procjenjivati u kontekstu izjave andi Mustafe da je Radoni bio
saradnik Slube bezbjednosti JNA (KOS): elim da istaknem da je dananji
vlasnik AVAZA FAHRUDIN RADONI bio saradnik pod pseudonimom
kako bi odrao sastanak sa EPOM, a nisu bile rijetke situacije kada je po
nareenju Aleksandra Vasiljevia i pukovnika Slobodana Rakoevia morao
279
Tekst napisan u Sarajevu, krajem januara i poetkom februara 2012. godine.
286
280
Laov Radoni i Wikileaks:
Ustvari, matrica po kojoj Radoni organizira propagandu u korist
svog SBB-a je metod zamjene teza. Po svakom pitanju po kome je izloen
riziku kompromitacije, on, da bi odbacio sumnju od sebe, po tim istim
pitanjima napada druge, bilo da se radi o pitanjima kriminala ili o pitanjima
veza sa politikim i sigurnosnim strukturama u Beogradu.
Mediji su prenosili da je Wikileaks o Radoniu objavio sadraj
depea biveg amerikog ambasadora u Sarajevu, arlsa Inglia. To je kratak
portret Radonia u organiziranom kriminalu i korupciji, a povezanog sa
najistaknutijim dilerima droge. Ironino je kada Radoni, koji godinama
smilja i plasira lai da bi kompromitirao bonjake autoritete, u svojim
reagiranjima na ono to je Wikileaks objavio o njemu, dri lekcije kako
je nuna provjera podataka koji se objavljuju, ukazujui tako da ne
treba vjerovati medijima, osim, naravno njegovom Dnevnom avazu.
Radoni trai da se provjere informacije, ako ih mediji ele objaviti o
njemu, ali svakodnevno, bukvalno svakodnevno, taj isti Radoni, putem
svog stranakog Dnevnog avaza, koristei neistinite i neprovjerene
informacije, napada druge ljude koji mu po bilo kom osnovu smetaju, a
naroito konkurente na politikoj sceni u BiH, to su uglavnom kadrovi
SDA.
Radoni propagira da je odbrana BiH teroristikog karaktera:
Ipak, najtei Radonievi napadi su optube protiv bliskih
saradnika predsjednika Alije Izetbegovia iz ratnog i poratnog vremena, da
su organizatori teroristikih djela u sluajevima Pogorelice, Alirske grupe,
eva, ubistava Nedada Ugljena, Joze Leutara ... Nekoliko godina prije izbora
2010.godine na medijskoj sceni u BiH, do poetka 2011. se nisu pojavljivali
tako brutalni napadi protiv rahmetli Izetbegovia. Smisao aktueliziranja tih
afera je u injenici to je za Radonia bitno kompromitirati i eliminirati
Bakira Izetbegovia, kao politikog konkurenta. To je Radonieva politika
praksa koja ima sasvim suprotstavljen smjer onome to je programski
obeavao kad je osnivao SBB. S ciljem da pridobije glasae, tada je govorio
da e tititi djelo rahmetli predsjednika Izetbegovia, a u praksi, suprotno
tome, organizirao je najbrutalniju propagandu i protiv njega, i protiv SDA,
i protiv njegovog sina Bakira, kao lana Predsjednitva BiH. Tada i kasnije,
280
287
u vezi s tim je bilo vrlo udno i problematino utanje reisa Ceria o
Radonievim kontinuiranim i grubim napadima na autoritete i vrijednosti
odbrane BiH, a reis Ceri je kotirao kao jedan od bliskih Aliji Izetbegoviu.
Bilo bi normalno da je reis Ceri, kad se ve sprijateljio sa Radoniem, da
ga odvraa od kleveta, posebno onih koje su protiv Bakira Izetbegovia.
Radoni ne potuje autoritete legalnih organa vlasti BiH:
Ne samo to iri neistine o Tihiu i Izetbegoviu ..., Radoni ne
informira javnost o njihovim izuzetno znaajnim politikim i dravnikim
aktivnostima, ime je javnost uskraena da bude potpuno informirana.
Tako naprimjer, za izuzetno vane aktivnosti Izetbegovia kao bonjakog
lana Predsjednitva BiH, Radoniev Dnevni avaz je izvjetavao vrlo,
vrlo turo i zanemarivo, kako po sadraju tako i po mjestu, pri kraju, u
oku, na marginama sadraja tog biltena Radonieve SBB. Izuzetno
znaajni dogaaji koji se trebaju nai na prvoj i drugoj stranici svake
novine, ako je njihov sudionik Bakir Izetbegovi, Dnevni avaz o njima
pie sitnim slovima, u oku, vrlo turo, bez obzira to se radi o dogaajima
od izuzetnog znaaja za dravu i graane BiH.
Na svakom koraku Radoni ostavlja tragove za sumnju u njegove
politike namjere prema dravi BiH. Logika je da onaj ko potuje dravu
BiH, potuje i njene legitimno i legalno izabrane predstavnike na najviem
nivou. Znai, onaj ko potuje dravu BiH treba da potuje i Bakira
Izetbegovia kao lana Predsjednitva BiH. Da Radoni potuje dravu
BiH, onda bi potovao i Izetbegovieve dravnike aktivnosti, pa bi im
u svojim medijima davao mjesto koje odraava znaaj dravne funkcije
koju obnaa Izetbegovi. Naprotiv, Radoni je za Izetbegovia u svojim
medijima odredio sasvim marginalno mjesto. Zato?
Kompromitirajui brojne najistaknutije bonjake kadrove,
Radoni eli doi do vlasti u vezi ega istie tezu o nunosti promjena.
Radoniu je odgovarala to dublja kriza u BiH, jer je time opravdavao
nunost PROMJENA njegovim dolaskom na vlast. Zato je koristio svaku
priliku da stanje u BiH usporedi sa stanjem u muslimanskim zemljama
gdje se narod od poetka 2011.godine, s ciljem promjena, digao protiv
viedecenijskih vladara.
Na udarnim stranicama svog stranakog Dnevnog avaza, lider
SBB-a, Radoni, objavljuje tekstove u kojima se grubo napadaju rahmetli
Alija Izetbegovi i njegov sin Bakir, lan Predsjednitva BiH, kao i
predsjednik SDA Sulejman Tihi. Napadi na njih su intonirani podrkom
288
lideru SBB-a Fahrudinu Radoniu i reisu-l-ulemi Mustaf ef. Ceriu.
Interesantno je to se putem Dnevnog avaza, koji propagira
politiku SBB-a, Radonia, napadi na linost Alije Izetbegovia dozirano
i kontinuirano pojaavaju, angairanjem onih autora za koje se cijeni da
imaju utjecaja na politike stavove bonjakog naroda. Oekivati je da e
se napadi na linost i djelo Alije Izetbegovia, putem Dnevnog avaza
po intenzitetu pojaavati, a po grubosti radikalizirati, te da e se pri tome
naputati metaforiki i drugi zakamufirani stilovi napadanja, a da e se
primjenjivati sve otvoreniji napadi. Cilj takvog propagandistikog pristupa
je da se dublje kompromitira politika koju je pred, tokom i poslije oruane
agresije vodio Alija Izetbegovi, kao lider SDA i predsjednik Predsjednitva
BiH, odnosno, cilj je da se Alija Izetbegovi i njegova politika identifciraju
kao uzronici rata, ime se faktiki rehabilitira velikosrpska politika, na
elu sa Miloeviem.
U smislu postizanja takvih propagandnih ciljeva, bitno je
kriminaliziranje politikog vostva na elu sa Izetbegoviem, uz grube
napade na moralni integritet Alije Izetbegovia i njegovog sina Bakira.
Ide ak dotle, da Izetbegovievo povlaenje sa dravnih i politikih
funkcija objanjava navodnim Izetbegovievim kriminalnim motivima,
to su brutalne neistine, kao to su u istom lanku brutalne i neistine da
Izetbegovieva razilaenja sa Silajdiem nisu bila politikog, ve da su
bila kriminogenog karaktera, odnosno da su bila zbog borbe za plijen.
U zakljuku pisanja o tome, s namjerom da podri politiku i propagandu
Radonia, te da ga zatiti od nepovoljnih posljedica distribuiranog priloga
putem Osloboenja, pod naslovom Za koga radi Fahrudin Radoni,
bosanski kasapin, jedan od Radonievih glasnogovornika je napisao:
Izgleda da je Avazov glavni grijeh to tretira ovaj problem.
Radoni i Dodik propagiraju da Bakir Izetbegovi djeluje s ciljem
da u BiH bude islamski poredak:
S ciljem da za sebe i svoj SBB pridobije podrku amerike
administracije, odnosno s ciljem da odvrati amerike zvaninike od podrke
Tihiu i Izetbegoviu, u situaciji maksimalnog zaotravanja sukoba na ivici
katastrofalnog rata izmeu, s jedne strane SAD, Izraela ...i s druge strane
Irana, Radoni, slino kao Dodik i Lagumdija, pojaava propagandu
kojom optuuje SDA i njene kadrove za saradnju sa Iranom. Konkretno,
govorei o svom sukobu sa bonjakim lanom Predsjednitva Bakirom
Izetbegoviem, Radoni je rekao da je taj sukob mnogo ozbiljniji nego to
289
izgleda, te istakao da BiH ima dvije mogunosti: Prva, da je anahronine
ratne strukture iranskim vezama vuku prema tome da njome upravljaju
dvije feudalne porodice, i drugu, da se potuje volja 99% Bonjaka da ova
zemlja ide putem evropskih integracija, EU i prozapadne civilizacije...
281

Sugerirajui neutemeljen stav da iza politike Bakira Izetbegovia stoji
Iran i da iransko prisustvo u BiH ima teroristiki karakter, Radoni je u
kontekstu naprijed citiranog, pojaao optubu protiv SDA i njenih kadrova,
s ciljem da izazove i proiri sumnju da oni putem svojih veza sa Iranom
stoje iza ubistva Joze Leutara, Nedada Ugljena, Ramiza Delalia ele
...
282
Pri tome, Radoni sebe eli predstaviti da je proevropski politiar
koji slijedi prozapdnu civilizaciju, a da je Izetbegovi politiar koji slijedi
politiku islamskih drava, posebno Irana, to protiv Izetbegovia tvrdi i
Milorad Dodik, istiui da Izetbegovi u kabinetu Predsjednitva BiH
na stolu, kao svoj politiki program, dri knjigu Islamska deklaracija
svog oca Alije Izetbegovia.
283
Upravo usporedbom tog Dodikovog stava
i naprijed citiranog Radonievog stava, Radoni se identifcira da isto
kao Dodik, odnosno da isto kao to je inila beogradska propaganda u
vrijeme oruane agresije na BiH i kasnije, propagira da je Alija Izetbegovi
djelovao s ciljem da BiH bude islamska drava, to je navodno ugroavalo
Srbe, te su se Srbi organizirali za samoodbranu u bosanskohercegovakom
graanskom ratu. Upravo tako, Radonieva propaganda, da on i njegov
SBB slijede demokratsku prozapadnu civilizaciju, a Bakir Izetbegovi
konzervativnu islamsku, odnosno iransku politiku, pokazuje da je sukob
Radoni Izetbegovi, kako sam Radoni kae mnogo ozbiljniji nego to
izgleda.
284
Oito, Radoni slijedi logiku sukoba civilizacija, odnosno
sukoba izmeu onih koji ine iranske veze i onih koji slijede prozapadnu
civilizaciju u BiH i ire u Evropi. Takvim istupima bi se sasvim nadleno
trebao suprotstaviti i reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri, i to bez rizika da
njegovo protivljenje Radoniu, u tom pogledu, bude okvalifcirano kao
nenadleno uplitanje u politika pitanja.
281
Radoni Fahrudin, Dnevni avaz, 31.01.2012. godine, strana 4.
282
283
Dodik Milorad, TV duel sa edomirom Jovanoviem, Beograd, 01.02.2012.
284
290
Radoni prieljkuje pobunu naroda u BiH
po uzoru na arapsko proljee:
U vezi s tim, treba razmatrati Radonievu zainteresiranost za
radikalno naruavanje sigurnosne situacije i dalje kompliciranje politikih
uslova i odnosa u BiH: BiH je, zahvaljujui dvadesetogodinjoj vladavini
SDA, prva u Evropi po nezaposlenosti, korupciji, dravnoj mafji, kriminalu.
Graanima to prekipi i izau na ulicu. Zato bismo se mi plaili ta e biti
nakon toga? Tada s vlasti trebaju otii oni koji su unitili dva desetljea, da
ne bi unitili jo etiri godine. Nama vrijeme nenadoknadivo curi. Ako su
Gadaf i drugi totalitarni reimi morali otii s vlasti, zato ne bi otile s vlasti
i neke stranke u BiH koje personifciraju jedan gadafzirani sistem vladanja
koji je jedino opstao u BiH. Samo kod nas imate situaciju da jedna stranka
vlada 20 godina svojim narodom na tako katastrofalan nain. Mi se kao
lideri opozicije uope ne bojimo pobune naroda. Naprotiv, mi je s radou
oekujemo. Ne vjerujemo da e to biti anarhija, ve posljednje zvono da se
neto promijeni nabolje u BiH. (Podvukao F.M.)
285

Naprijed citiranim se potvruju ranije indicije da Radoni
usmjerava svoj stranaki i medijski aparat s ciljem da prije Lokalnih izbora u
jesen 2012. i Opih izbora 2014. godine u BiH izazove krizu pobune naroda,
a da zatim upravlja tom krizom radi ostvarivanja ambicija za osvajanjem
vlasti. U odnosu na ovu opasnost, u BiH treba poduzimati preventivne
mjere, meu kojima je naroito bitna zatita policije i sigurnosnih agencija
od utjecaja Radonia kao kreatora i upravljaa pobune naroda.
12.
MUHAMED FILIPOVI
KAO GLASNOGOVORNIK RADONIA
I NJEGOVOG SBB-a
286
Kad god je Radoniu u obraunima sa raznim protivnicima
zatrebalo, angairao je akademika Muhameda Filipovia. Na Filipovievo
djelovanje u korist Radonia u medijima nije bilo adekvatnog odgovora.
Ustvari, kad Radoni za neki problem angaira Filipovia, to znai da po
tom pitanju postoji poseban Radoniev interes i prioritet.
Muhamed Filipovi je, po elji Fahrudina Radonia, napisao a
285
286
291
Dnevni avaz objavio: Od 1990. godine do danas, u BiH nismo imali odista
demokratske, bosanske kvalitetne politike, ak ni politike ideje koja bi bila
vrijedna spomena. Svi oni koji misle da iz te prolosti mogu na neto da se
oslanjaju, obmanjuju i sebe, i javnost i to rade svjesno i nije ih toga stid ...
287

Objavljivanje tih Filipovievih stavova je dokaz Radonieve prevare da e
njegova SBB tititi djelo Alije Izetbegovia. Da je Radoni imao namjeru
afrmirati to djelo, odnosno da nema namjeru ruiti politike i patriotske
vrijednosti Izetbegovievog historijskog doprinosa odbrani i afrmaciji
drave BiH, on nikada ne bi objavio naprijed citiranu reenicu koju je
napisao akademik Filipovi ili bi je objavio u smislu kritike, jer ta reenica
najdirektnije osporava i negira historijsku ulogu Izetbegovia, koja, po
Filipoviu, nije vrijedna spomena. Izgleda, i Radoni ne eli da se stidi u
smislu naprijed citirane Filipovieve reenice, jer i Radoni, kao i njegov
agitator Filipovi, misli da Izetbegovieva politika i ideja odbrane BiH nije
vrijedna spomena i da se treba stiditi to u proteklom vremenu nismo
imali demokratske, bosanske, kvalitetne politike. Uzgred treba pomenuti
da se Filipovi, kao autor naprijed citirane reenice i Radoni kao njegov
mentor, stide zato to ne osjeaju da se trebaju ponositi vremenom,
politikim faktorima i ljudima kada je organizirana velianstvena borba za
odbranu Bosne i Hercegovine. Sasvim je drugo pitanje - to je akademiku
Filipoviu u njegovom intelektualnom radu potreban mentor.
Potvruju se oekivanja da e se napadi na linost i djelo Alije
Izetbegovia, putem Dnevnog avaza, po intenzitetu pojaavati, a po
grubosti radikalizirati, te da e se pri tome naputati metaforiki i drugi
zakamufirani stilovi napadanja, a da e se primjenjivati sve otvoreniji
napadi. Propagirajui politiku Radonievog SBB-a, napadi na linost
Alije Izetbegovia, putem Dnevnog avaza se kontinuirano pojaavaju
angairanjem onih osoba za koje se od strane Radonia cijeni da mogu biti
glavni agitatori, jer imaju utjecaja na politike stavove bonjakog naroda,
te angairanjem osoba koje nemaju posebnog politikog utjecaja, ali svojim
izjavama zbunjuju, izazivaju dileme i sumnje prema autoritetima odbrane
BiH, na elu sa predsjednikom Alijom Izetbegoviem, potvrujui ono to
govore i piu glavni agitatori.
287
Filipovi Muhamed, Dnevni avaz, 08.01.2011. godine.
292
13.
RADONIEVE I FILIPOVIEVE LAI
DA SU IZETBEGOVIA SPRIJEILI
U NAKANI PODJELE BIH
288
Zato akademik Filipovi lae po elji Radonia?:
Za ratno vrijeme, u vezi sa pregovorima za uspostavu mira u BiH
po Stoltenbegovom planu 1993. godine, akademik Muhamed Filipovi
sebe predstavlja kao da je bio glavni sudionik u spreavanju predsjednika
Alije Izetbegovia u njegovim namjerama da podijeli BiH. Nije istinita
Filipovieva izjava da su predsjednik Alija Izetbegovi i Haris Silajdi,
dok je bio ministar vanjskih poslova RBiH u tajnosti zajedniki djelovali
na podjeli BiH, a da ih je on (Filipovi) u tome sprijeio.
289
Naprotiv,
predsjednik Alija Izetbegovi je inicirao i organizirao ire rasprave,
transparentno djelujui u vezi sa raznim mirovnim planovima. Radi
konsultacija, Izetbegovi je okupljao intelektualce raznih nacija, posebno
lanove VKBI, SGV i HNV, poslanike u Skuptini RBiH i druge ljude, radi
ega je esto kontaktirao sa predstavnicima vlasti u okruzima i opinama,
kao i sa predstavnicima raznih politikih partija. Bonjaki sabor u jesen
1993. godine je imao karakter konsultiranja u vezi sa planom koga je
ponudio Stoltenberg. Tano je da je na svim demokratskim izborima,
kako prvim 1990. tako i kasnijim, Filipovi poraen a da je Izetbegovi
bio pobjednik. Zato, napadi protiv Izetbegovia indiciraju da Filipovi
jo uvijek nije prebolio politike poraze. Njegovi napadi na Izetbegovia
nemaju argumentacijskog osnova.
ta je zbliilo Radonia i Filipovia
da zajedno lau protiv Izetbegovia?
Istina je da je predsjednik Izetbegovi u najteim ratnim uslovima,
dvostruke agresije, totalnog vojnog okruenja i komunikacijske izolacije
uslovno prihvatio Stoltenbergov plan. Izetbegoviev uslov je bio da u
takozvanoj bonjakoj republici ostanu sve opine u BiH u kojima je
veinsko bonjako stanovnitvo po popisu od 1991. godine, to je znailo
povlaenje vojske pod kontrolom Miloevia i vojske pod kontrolom
Tumana sa teritorija takvih opina. Tako je Izetbegovi, isticanjem
apsolutno pravednog kriterija demonstrirao da je nemogua podjela
288
289
Filipovi Muhamed, Dnevni avaz, 20.03.2012. godine, strana 5.
293
BiH po nacionalnom kljuu. U nastojanjima meunarodne zajednice da
se u BiH postigne mir, Izetbegovi je bio kooperativan, ali je teritorijalni
integritet BiH, kao zajednice ravnopravnih graana i naroda, potovao kao
vrijednost koja se mora ouvati. Izetbegovi je svojom kooperativnou u
korist pravednog i odrivog mira dobivao i uvao podrku znaajnog dijela
meunarodne zajednice. U odnosu na ono to je tada u vezi Stoltenbergovog
plana postigao predsjednik Izetbegovi, da je dobronamjeran kao to nije,
Filipovi bi trebao da se divi Izetbegovievoj mudrosti i Izetbegovievom
linom doprinosu da u najteim uslovima dvostruke agresije, totalnog
vojnog okruenja i komunikacijske izolacije pred meunarodnom
zajednicom pokae da je odgovornost za nastavak rata na strani Srbije i
Hrvatske.
Akademik Muhamed Filipovi i vlasnik Dnevnog avaza, ujedno
lider SBB-a - Fahrudin Radoni, intenzivno propagiraju neistine da
se predsjednik Alija Izetbegovi zalagao za podjelu BiH, da je stvarao
minijaturnu bonjako-muslimansku dravu i da je, navodno, s takvim
ciljem, u jesen 1993. godine, prihvatio Stoltenbergov plan. Propagirajui
tu neistinu, akademik Filipovi za sebe istie da je lino sprijeio Aliju
Izetbegovia u njegovim namjerama da podijeli BiH, dok Radoni
za sebe istie kako se on, kao vlasnik ondanjeg Bonjakog avaza,
kasnije preimenovanog u Dnevni avaz, suprotstavljao Izetbegovievim
prijedlozima za podjelu BiH. U pogledu optubi protiv Izetbegovia da je
djelovao radi podjele BiH i uspostave minijaturne muslimanske drave,
Filipovi ima svoje, a Radoni svoje politike motive. Meutim, njihov je
zajedniki cilj (a) da graani BiH, posebno Bonjaci, odbace pozitivne a
prihvate negativne politike stavove o historijskoj ulozi Alije Izetbegovia,
to su poznate tenje i velikosrpske i velikohrvatske propagande, (b) te da
se njih dvojica (Filipovi i Radoni), u vezi s tim, afrmiraju kao spasitelji
BiH od Izetbegovievih namjera da je podijeli.
Cilj agresorske propagande je bio da se predsjednik Izetbegovi
optui i uini krivim za uzroke i posljedice rata. Takvu propagandu realizirala
je i agentura agresorskih obavjetajnih slubi, u vezi ega se mora imati u
vidu sadraj izjave Mustafe andia o agenturnom statusu Radonia
kao saradnika Slube bezbjednosti JNA (KOS).
290
(Dokaz dokumenat
ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj 1., vidjeti Prilog broj 2).
290
294
Filipovi i Radoni ignoriraju Izetbegovievu mudrost koja je u
raznim situacijama, a naroito tokom oruane agresije, bila od presudnog
znaaja za odbranu BiH, pa i prilikom odbacivanja Stoltenbergovog
plana. Izetbegovi je tada postavio jasan, apsolutno pravedan uslov da se
Stoltenbergov plan prihvata ako agresorske strane vrate teritorije okupirane
metodama etnikog ienja, gdje je po popisu od 1991. godine bio veinski
bonjaki narod. Meunarodna zajednica nije mogla ignorirati taj uslov,
upravo zbog pravednosti istog. Pri tome, Izetbegovi je znao da taj uslov
nee prihvatiti ni hrvatski predsjednik Tuman, ni srbijanski predsjednik
Miloevi, jer bi morali svoje vojske povui sa teritorija okupiranih
zloinakim, genocidnim metodama etnikog ienja, progonima i
pokoljima nad Bonjacima.
U svim pregovarakim situacijama, i prije i poslije Stoltenbergovog
plana, u jesen 1993., Izetbegovi je brinuo kakav e stav zauzeti meunarodna
zajednica prema zaraenim stranama ako se ponueni mirovni plan
prihvati, a kakav e stav zauzeti ako se plan ne prihvati. Nije bilo svejedno
koju e zaraenu, odnosno, pregovaraku stranu meunarodna zajednica
okriviti za nastavak rata ako konkretni ponueni mirovni plan propadne.
U svim pregovarakim situacijama, Izetbegovi je mudrom politikom
osigurao da za propadanje mirovnih planova i nastavak rata meunarodna
zajednica okrivi agresorsku stranu. Tako je bilo i u sluaju Stoltenbergovog
plana.
Radoni i Filipovi lau u vezi Bonjakog sabora:
Sa stajalita uloge predsjednika Predsjednitva RBiH Alije
Izetbegovia u vezi Stoltenbergovog plana, Bonjaki sabor je imao
konsultativni karakter. Odluke o prihvatanju ili neprihvatanju mirovnih
planova su se donosile od strane Skuptine RBiH, odnosno od strane
Predsjednitva RBiH, koje je, po Ustavu, u ratnim uslovima moglo donositi
odluke iz nadlenosti Skuptine RBiH. U ulozi predsjednika Predsjednitva
RBiH, Izetbegovi je, u konanom, bio odgovoran za potpisivanje ili
nepotpisivanje nekog mirovnog plana. Da je htio podijeliti BiH, Izetbegovi
je u konanom to mogao uiniti, a nije. Ima argumenata za zakljuak da bi
Filipovi i Radoni, da su mogli, potpisali podjelu BiH. U tome je razlika
izmeu njih i Izetbegovia: Izetbegovi je mogao, a nije, a oni nisu mogli a
uinili bi to.
Bonjaki sabor su organizirali ljudi koji su pomagali Izetbegoviu
da svoju ulogu u pregovorima o Stoltenbergovom planu realizira to
295
uspjenije faktikim odbijanjem tog plana. Nisu ga organizirale osobe koje
su se transparentno i/ili potajno s mrnjom odnosile prema Izetbegoviu,
kao to je akademik Muhamed Filipovi. Organiziralo ga je Vijee Kongresa
bonjakih intelektualaca, na ijem je elu 1993.godine bio knjievnik Alija
Isakovi, istinski patriota i potovalac Izetbegovievog historijskog doprinosa
afrmaciji i odbrani BiH. U intervjuu za list Ljiljan, februara 1997. godine,
uz isticanje svog potovanja prema predsjedniku Izetbegoviu koji je bio
aktivno ukljuen u iniciranje i pripremanje Bonjakog sabora, predsjednik
VKBI,knjievnik Isakovi je, izmeu ostalog, rekao: Odgovorno tvrdim
kao predsjednik Inicijativnog odbora Sabora, da je Sabor sazvan da ne
dozvoli podjelu Bosne prema tadanjem prijedlogu meunarodnog mirovnog
plana.
291
Taj politiki motiv za odravanje Bonjakog sabora usaglasili
su meusobni potovatelji i saradnici u intelektualnim dimenizijama
odbrane BiH, predsjednik Izetbegovi i knjievnik Alija Isakovi. Dakle,
Filipovievi, Radonievi ... eksplicitni napadi na linost predsjednika
Izetbegovia da je putem Bonjakog sabora elio legitimirati podjelu BiH
su ustvari implicitni napadi na knjievnika Isakovia. Zbog tih napada,
Radoni i Filipovi bi se trebali kad-tad zastidjeti.
Tada, dok je Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca ostvarivalo
vaan utjecaj na mobilnost u odbrani BiH, akademik Muhamed Filipovi
je bio protiv postojanja i djelovanja te bonjake institucije koja se u ratnim
uslovima afrmirala kao vaan faktor odbrane BiH. Akademik Filipovi
nije imao apsolutno nikakvu ulogu u organiziranju Bonjakog sabora.
On je samo prisustvovao tom skupu i govorio o bonjakom nacionalnom
identitetu.
Ne samo kao dravnik, ve i kao lan Vijea Kongresa bonjakih
intelektualaca, predsjednik Alija Izetbegovi se zalagao da se odri
Bonjaki sabor, upravo zato to je uvaavao miljenja najuglednijih linosti
koje su se u ratnim uslovima mogle okupiti na jednom mjestu, u Sarajevu,
ali i da se tim ljudima, za njihovo tadanje djelovanje predoe relevantne
informacije i ocjene o problemima odbrane BiH u vezi sa mogunostima i
smetnjama za dolazak do to pravednijeg i odrivog mira. Da je htio dijeliti
BiH, Izetbegovi bi to uinio utke, bez irih konsultacija u koje spada i
odravanje Bonjakog sabora. Izetbegovi je mogao utjecati da se znaajni
ljudi koji su prisustvovali na Bonjakom saboru izjanjavaju onako kako
on eli, to znai da je mogao utjecati da se Bonjaki sabor izjasni za
291
Isakovi Alija, Ljiljan, 05.02.1997. godine, strana 17.-19.
296
bezuslovno prihvatanje Stoltenbergovog plana. Meutim, Izetbegovi to
nije inio. On je sasluao razna miljenja uglednih ljudi i utjecao s ciljem
da se Bonjaki sabor izjasni u smislu podrke njegovom stavu da se
Stoltenbergov plan uslovljavanjem odbaci.
Kao predsjednik Predsjednitva RBiH, Izetbegovi je trebao
preuzeti funkcionalnu odgovornost za prekid rata po Stoltenbergovom
planu ako ga potpie ili odgovornost za nastavak rata ako taj plan odbaci.
Sa stajalita svoje odgovornosti, Izetbegovi je na Bonjakom saboru
iznio glavne probleme koje graani BiH trebaju imati u vidu ako se rat
nastavi. Izetbegoviu je trebalo razumijevanje od strane graana, da, ako
se rat nastavi, da e to biti u izuzetno tekim uslovima koji zahtijevaju
svjesnu, dodatnu ratnu mobilnost, uz dodatne napore i rtve na strani
snaga odbrane BiH. Zato je predsjednik Izetbegovi upozorio prisutne
na Bonjakom saboru da nastavak rata ugroava bioloku supstancu
naroda, da Armija RBiH ima slabu logistiku, to je rizik za dalje gubljenje
teritorija, a time i za njegovu jo slabiju pregovaraku poziciju, da Evropa i
svijet nee vojno intervenirati, a ukidanje embarga na oruje nije mnogo
vjerovatno, da je napadima HV i HVO otvoren drugi front i prekinute sve
linije snabdijevanja za potrebe Armije RBiH i stanovnitva na slobodnim
teritorijama, da se iz dana u dan poveavao broj izbjeglica iji je poloaj
lo, da stiu upozorenja o obustavi humanitarne pomoi, da dolazi zima
u kojoj graani, naroito u gradovima, nee imati hrane i ogreva, da su u
sluaju potpisivanja Stoltenbergovog plana meunarodne garancije veoma
vjerovatne ali ne i sasvim sigurne, a da se u sluaju nastavka rata panja
svijeta od BiH moe preusmjeriti na druga podruja ...
292
Izetbegovi nije
ukazivao na naprijed navedene ratne probleme u smislu traenja podrke za
svoj potpis na Stoltenbergov plan. On je na te probleme ukazao s namjerom
da u sluaju nastavka rata, to je po njegovoj procjeni bilo izvjesno, patrioti
BiH svjesno budu spremni za ulaganje dodatnih napora i rtava.
Kao dravnik, Izetbegovi je u najteoj ratnoj situaciji 1993. godine,
kao i inae, iznosio poruke graanima BiH, ali i meunarodnoj zajednici.
Kada je u vezi Stoltenbergovog plana poruivao meunarodnoj zajednici,
trebali su mu uvjerljivi argumenti da graani BiH i drugi relevantni
drutveni faktori ne prihvataju Stoltenbergov plan, jer je nepravedan, a kada
je poruivao graanima BiH, morao je realno ukazati na probleme koji ih
292
Izetbegovi Alija, Dnevni avaz, 16.04.2012. godine, strana 8.
Izetbegovi Alija, Dnevni avaz, 17.04.2012. godine, strana 8.
297
ekaju u sluaju da se rat nastavi. Samo tako, Izetbegovi je mogao uvati i
proirivati podrku meunarodone zajednice i apsolutnu podrku svojim
odlukama od strane snaga odbrane BiH. Izetbegoviu, kao dravniku koji
donosi sudbonosnu odluku, je trebalo da meunarodna zajednica vidi
negativno raspoloenje patriotskih snaga prema Stoltenbergovom planu,
te da vidi da njegov potpis na taj plan, sve i ako bi ga on htio staviti, ne bi
rezultirao odrivim mirom.
Prema tome, stav predsjednika Izetbegovia je bio da se ne prihvati
Stoltenbergov plan. Znao je da neprihvatanje podrazumijeva nastavak
rata i nove rtve. Zato mu je za njegov pristup, da Stoltenbergov plan
treba prihvatiti pod uslovom da se agresorske vojske povuku sa teritorija
na kojima je ivjelo veinsko bonjako stanovnitvo, trebala podrka
Bonjakog sabora, kako zbog naroda, tako i zbog meunarodne zajednice.
Bilo je vano da meunarodna zajednica vidi da je u naprijed navedenom
obliku Izetbegovievo odbijanje Stoltenbergovog plana podrano od
strane bonjakih prvaka. Bilo je vano da meunarodna zajednica vidi da
Izetbegovi nije usamljen u tom i takvom odbijanju. Isto tako, Izetbegoviu
je bilo vano da u pogledu faktikog odbijanja Stoltenbergovog plana
narod podri njegov stav koji je podrazumijevao nastavak rata, i to u
najteim uslovima totalnog vojnog okruenja teritorija BiH koje su tada
bile pod kontrolom legalnih vlasti. Da je Izetbegovi faktiki prihvatio
Stoltenbergov plan, onda on ne bi niim uslovljavao svoje prihvatanje tog
plana. Izetbegovi je, uslovljavanjem, faktiki odbacio Stoltenbergov plan.
Znai, predsjedniku Izetbegoviu je trebalo razumijevanje od
strane meunarodne zajednice za njegovo neprihvatanje Stoltenbergovog
mirovnog plana. Njemu je bilo vano da meunarodna zajednica shvati,
da u sluaju potpisivanja tog plana on ne moe biti garancija njegovog
provoenja, jer ima snane otpore. Zato mu je bilo vano da meunarodna
zajednica zna kakav je stav Bonjakog sabora i da zna da ira javnost,
putem medija, odbacuje Stoltenbergov plan. Prema tome, Radoni je u ono
vrijeme u svom Bonjakom avazu pisao upravo ono to eli Izetbegovi,
da se napie kako bi meunarodna zajednica vidjela, s jedne strane da je
on na Bonjakom saboru iznosio argumente o opasnostima nastavka rata,
a s druge strane da se, uprkos tim opasnostima, putem medija izraava
spremnost naroda na rizike nastavka rata u najteim okolnostima. Ondanje
pisanje Radonievog Bonjakog avaza, isto kao i stavovi Bonjakog
sabora je odraz Izetbegovievog utjecaja na raspoloenje za odbacivanje
298
Stoltenbergovog plana. To to Radoni, sada, 20 godina nakon rasprave
o Stoltenbergovom planu, toj raspravi daje sasvim drugaije konotacije,
odraz je njegovih uskostranakih politikih motiva i zaputenih moralnih
osobina.
Zato i kako Radoni nagrauje Filipovia?:
Interesantno je kako Radoni za svaku izgovorenu ili napisanu
reenicu protiv Izetbegovia nagrauje Filipovia, tako to ga u svom
Dnevnom avazu predstavlja kao hrabru osobu, velikana koji poput
svjetionika buduim naratajima osvjetljava put razuma i pravednosti. jer
je, navodno, uspio odbraniti BiH od Izetbegovievih namjera da je podijeli:
Da nije bilo akademika Muhameda Filipovia, ira bh. javnost uope ne bi
ni znala ta se ujesen 1993. godine odigralo u podrumu sarajevskog hotela
Holiday Inn ... Najvei ivui bonjaki intelektualac nazvao je to pravim
imenom izdaja drave, odnosno, klasina podjela nae domovine, koju su
tada sramotno dogovarali prvaci SDA.
293
Tako, Radoni za svoje politike
ambicije vjeto koristi tenju akademika Filipovia da se osveti predsjedniku
Izetbegoviu jer ga je on pobijedio na prvim i kasnijim demokratskim
izborima, kada je predstavljao MBO, odnosno LBO. Osvetniki, Filipovi
predstavlja Izetbegovia da je izdajnik, a sebe da je spasitelj BiH od
Izetbegovieve izdaje. Svrha takve medijske kampanje je u Radonievoj
elji da pred lokalne izbore u BiH negira zasluge SDA i njenog lidera Alije
Izetbegovia u odbrani BiH, te da njima, umjesto zasluga, tekim laima
na teret stavi hipoteku - da su djelovali na podjeli BiH. Savez koga su u
tom pogledu uspostavili, ini zadovoljnim i Radonia i Filipovia
Radonia, jer putem Filipovievih lai slabi poziciju SDA i njenih lidera
kao konkurenata sebi i svojoj SBB, a Filipovia, jer od Radonia osim
novca dobija medijski prostor za osvetu protiv Izetbegovia, s ciljem da
pred kraj ivota sebi pobolja tretman u novijoj historiji BiH.
Isto kao akademika Filipovia, ustupanjem medijskog prostora
Radoni nagrauje i druge osobe koje se izjaanjavaju u prilog njegovim
politikim ciljevima da u javnosti negativno predstavi vlast u kojoj su
kadrovi SDA. Tako je nagradio i prof. dr. aira Filandru, jer tvrdi da je na
Bonjakom saboru 1993., prihvatanjem Stoltenbergovog plana sarajevska
klika ... bila spremna uspostaviti muslimansku, odnosno bonjaku dravu.
Takoer, Radoniu se dopalo to profesor Filandra istie da dosadanje
vladajue stranake elite nisu dorasle funkciji koju obnaaju ... To su SDA,
293
Dnevni avaz, 11.04.2012. godine, strana 5.
299
SBiH i, dobrim dijelom SDP na lokalnom nivou,
294
iz ega proizilazi da je
Radoniev SBB za graane BiH jedina alternativa kojoj treba povjeriti
vlast ubudue. Interesantno je to u pogledu nepovoljnog stanja u drutvu
za Radonia i Filandru nisu problematine srpske i hrvatske politike
stranke - SNSD, SDS, HDZ, HDZ 1990., iako su upravo one nosioci blokada
reformama u BiH. Te stranke Radoniu i Filandri nisu problem jer nisu
politika konkurencija SBB-u, pa ih zato i ne svrstavaju u stranaku elitu
koja nije dorasla funkciji koju obnaa.
SDA, kao konkurent, batini zaslugu organiziranja odbrane od
oruane agresije na politikom programu koga su prihvatile sve patriotske
snage BiH. To obiljeje SDA je velika smetnja za ambicije SBB-a da se
domogne vlasti. Otklanjanje te prepreke, za sebe i svoju SBB Radoni
smatra izazovom na putu do pobjede kojoj tei na predstojeim izborima.
Upravo zato, Radoni omoguava Filipoviu da zadovolji svoje osvetnike
motive irei neistine - da je Izetbegovi djelovao na podjeli BiH i na
uspostavi minijaturne muslimanske drave. Snaan motiv akademika
Filipovia da se u borbi za svoje mjesto u historiji BiH osveti Izetbegoviu
za poraze na izborima, Radoniu je sretna okolnost koju smiljeno
koristi raunajui na naivnost bonjakog birakog tijela. Uz to, Filipovi
rauna i na naivnost onih koji e pisati noviju historiju BiH.
U vrijeme 1993. godine, Izetbegovi je donosio krupne odluke za
jaanje Armije RBiH. Da je htio podjelu BiH opstruirao bi takve tenje.
Sredinom 1993.godine su izvrene kadrovske promjene u tabu Vrhovne
komande, a zatim i organizacijske reforme upravo s ciljem da se pobolja
stanje u Armiji RBiH. Krajem 1993. godine, zaustavljena su negativna
ponaanja od strane pojedinih neposlunih komandanata, podsticanih na
anarhiju od strane Sefera i Radonia. Zaustavljanje njihovog negativnog
utjecaja u Armiji RBiH, uz njeno organizacijsko usavravanje i kadrovske
promjene u VK, rezultiralo je stabiliziranjem sistema komandovanja i
jaanjem borbenih kvaliteta u snagama odbrane.
Prema tome, predsjednik Izetbegovi je svoju odluku da odbaci
Stoltenbergov plan donio na osnovu vrste opredijeljenosti da se poduzimaju
razne politike i vojne mjere kako bi se u nametnutom nastavku rata,
kvalitativnim i kvantitativnim jaanjem potencijala odbranila drava BiH
prema politikim ciljevima iz Platforme Predsjednitva RBiH, od sredine
1992. godine. Predsjednik Izetbegovi je kreirao sadraj te Platforme i
294
Filandra air, Dnevni avaz, 12.04.2012. godine, strana 9.
300
suprotstavljao se pokuajima reduciranja ciljeva odbrane BiH koji su u njoj
precizirani.
Upravo u vrijeme rasprave o Stoltenbergovom planu i nakon
propadanja tog mirovnog plana, pod komandom predsjednika Izetbegovia
snage odbrane BiH su stabilizirale, jaale i organizacijski usavravale svoje
redove. U tome, Izetbegovia su ometali, i Sefer, i Radoni, i akademik
Filipovi.
14.
KARAKTER I POLITIKE POSLJEDICE
LAGUMDIJINOG POVEZIVANJA SA RADONIEM
295
Povezivanjem sa Radoniem sebe kompromitirao Lagumdija:
Domaa javnost i meunarodna zajednica su se uvjerili da je
Lagumdija svojom politikom ugroavao interese i ravnopravnost Hrvata
u BiH. Osloncem na Lagumdijine greke, Hrvati su internacionalizirali
svoj neravnopravan poloaj u BiH. Istovremeno je zanemaren poniavajui,
neravnopravan poloaj Bonjaka usljed segregacijske politike vodeih
hrvatskih i srpskih politikih stranaka. Lagumdija je proizveo utisak da
su Bonjaci faktor koji ugroava druge narode. U takvim uslovima i dalje
se odvija segregacijska praksa nad Bonjacima, kako od strane entitetske
vlasti RS-a, tako i od strane vlasti koju vri HDZ u opinama zapadne
Hercegovine, Posavine i nekih opina srednje Bosne, kao to su epe,
Usora i Vitez.
Lagumdija je kasno uoio pogubnost svoje politike prema Hrvatima
i zakljuio da istu treba mijenjati, ali sa to manje negativnih posljedica za
SDP i sebe kao lidera te partije. Upravo u cilju skretanja panje javnosti
od svojih greaka prema Hrvatima, udovoljavajui zahtjevu dva HDZ-a
za rekonstrukciju vlasti, Lagumdija je radikalno promijenio stavove o
svojim koalicijskim partnerima. Iz vlasti izbacuje SDA, a u vlast uvodi SBB,
HDZ i HDZ 1990, iako je uporno, sve vrijeme nakon izbora 2010., sve do
koalicijskog sporazuma sa liderom SBB, Radoniem, maja 2012. godine,
odbijao da u vlast uu HDZ i HDZ 1990. Ocijenio je da krivnju za zastoje
u implementaciji izbornih rezultata i krivnju za zastoje u integracijskim
reformama u bonjakim sredinama moe, dobrim dijelom, sa sebe i svog
SDP-a prebaciti na SDA i njene lidere, jer e mu za postizanje tog cilja
Radoni pomagati svojim stranakim i monim medijskim resursima. I
295
Tekst napisan u Sarajevu, jula 2012. godine.
301
u koaliciji sa SDA, Lagumdija je mogao udovoljiti zahtjevima dva HDZ-a
da uu u vlast, ali je to uinio raskidom te koalicije i ulaskom u novu
koaliciju sa SBB. Tako je proizvedena afera kojom se maskira Lagumdijino
priznavanje greaka prema Hrvatima i Lagumdijino faktiko priznavanje
da SDP nema multietnikog kapaciteta kojim moe opravdati to su dva
HDZ-a izvan vlasti. To maskiranje svojih greaka prema Hrvatima je
Lagumdijin nain borbe za bonjake glasove, jer na srpske i hrvatske on
uope i ne rauna, a kada bi i raunao to bi bilo uzaludno, jer je u sredinama
Srba i Hrvata apsolutno i trajno kompromitiran.
U politikoj borbi povodom implementacije rezultata izbora 2010.
apsolutni su pobjednici lideri HDZ-a i HDZ-a 1990., ovi i Ljubi, jer
su prinudili Lagumdiju da, faktiki, prizna da SDP nema multietnikog
kapaciteta i legitimiteta, te da ne moe nikoga od malobrojnih Hrvata iz
svojih stranakih redova postavljati na istaknute funkcije. Lagumdija
je napokon priznao da, s obzirom na rezultate izbora 2010., legitimitet
predstavljanja Hrvata imaju samo HDZ i HDZ 1990. Slabu podrku SDP-u
od strane hrvatskog stanovnitva ilustrira podatak da u opini iroki
Brijeg, za uee na predstojeim lokalnim izborima, oktobra 2012., od
pripadnika raznih nacija SDP nije mogao prikupiti ni minimalno potrebnih
200 potpisa.
296

Takoer, Lagumdija je procijenio pogubnost viegodinjeg
djelovanja svog medijskog aparata putem koga je svakodnevno iznosio
teke optube protiv lidera SNSD-a Milorada Dodika i lidera HDZ-a
Dragana ovia. Na osnovu optubi putem FTV, Dodik nije sudski
procesuiran, a viegodinji sudski postupak protiv ovia je rezultirao
oslobaajuom presudom. Trpei udare od istih bonjakih medija
pod kontrolom Lagumdije, Dodik i ovi su poboljali meusobnu
politiku saradnju i svoje kapacitete zajedniki usmjerili na aktivnosti koje
su imale karakter opstrukcija reformama i podrivanja BiH kao drave,
dodatno homogenizirajui Srbe, odnosno Hrvate protiv Bonjaka. Tako
je Lagumdija dodatno oslabio multietniki karakter SDP-a, pogorao
meunacionalne odnose, a sebe predstavio nesposobnim za meuetniku
komunikaciju, to eli ispraviti koalicijom sa SBB i uvoenjem u vlast dva
HDZ-a.
296
Vriko Josip, Osloboenje, 20.06.2012. godine, strana 10.
302
Radoni je imao glavnu ulogu da Lagumdija i Dodik
iz sukoba uu u saradnju:
Izlaz iz posljedica pogrene politike, zadravajui iste ideoloke i
politike osnove a radikalnom promjenom politike prakse, Lagumdija
se naao u ispunjavanju Dodikovih i ovievih ultimativnih zahtjeva: (a)
uklonio je urednika informativnog programa FTV Bakira Hadiomerovia,
ime su prestale optube putem tog medija protiv Dodika i ovia, to je
trebao davno uiniti s obzirom da je propaganda koju je Lagumdija direktno
usmjeravao imala oite teke posljedice po meunacionalne odnose u BiH;
(b) pristao je na zahtjev HDZ i HDZ 1990. za rekonstrukciju Vlade FBiH
po konceptu harmoniziranja sa vladama kantona i Ministarskim vijeem
BiH, to je trebao uiniti u startu implementacije rezultata izbora 2010., jer
ga je u tom pravcu podsticala i SDA kao koalicijski partner; ...
Tek kada je uzaludno potroio dragocjenih godinu i po, Lagumdija
je udovoljio opravdanim zahtjevima HDZ i HDZ 1990., ali na najgori nain,
izbacivanjem SDA iz vlasti, a uvoenjem u vlast SBB, Fahrudina Radonia,
bliskog Dodiku i oviu. To je uinjeno maskiranjem da je rekonstrukcija
vlasti put u pokuaju ispravljanja SDP-ovih, odnosno Lagumdijinih
greaka. Maskirajui to, rekonstrukcija vlasti se predstavlja da je odgovor
na slabosti SDA, te da e slabosti koje su navodno bile prisutne u vlasti zbog
uea SDA u njoj, biti prevaziene kvalitetima novog koalicijskog partnera
- SBB-a. To je gruba i perfdna zamjena teza. Da je htio, Lagumdija je
mogao, zadravajui koaliciono partnerstvo sa SDA, rekonstruirati vlast
uvoenjem HDZ i HDZ 1990. Da je na taj nain ispunio zahtjeve HDZ i
HDZ 1990 za rekonstrukciju Vlade FBiH, Lagumdijino priznavanje svojih
greaka u implementaciji rezultata izbora 2010. bi bilo jasnije, jer tako ne
bi ostvario nikakve efekte maskiranja - da je rekonstrukcija upravo pokuaj
ispravljanja vlastitih greaka. Dakle, maskiranjem, odnosno, odvraanjem
panje od svojih greaka, Lagumdija predstavlja da je rekonstrukcija vlasti
uslijedila zbog slabosti SDA. U tome je smisao Lagumdijinog prebacivanja
vlastite odgovornosti za tetu koja je nastala zbog njegovog negiranja
legitimne volje hrvatskog naroda izraene na izborima 2010. godine.
Upravo pod efektima tog maskiranja, mnogi ne mogu odgonetnuti
ta ustvari eli SDP, na elu sa Zlatkom Lagumdijom. Ta stranka nema
jasne, ni kratkorone, ni dugorone orijentacije. Rijetko je koja politika
stranka tako uestalo i radikalno samu sebe negirala kao to je to SDP.
Posljednji sluaj brutalnog negiranja legitimiteta dva HDZ-a, spreavajui
303
da valoriziraju izborne rezultate, a zatim priznavanje njihovog legitimiteta,
samo je jedan primjer rune, prevrtljive politike SDP-a. Pamte se vremena
kada je Lagumdija bio uporan u isticanju teze da SDP nee saraivati ni
sa jednom od nacionalnih stranaka, a posebno da nee saraivati sa SDA,
SDS i HDZ. Tada, dok je to govorio bilo je teko zamisliti da e ikada
SDP initi parlamentarnu veinu i izvrnu vlast skupa sa bilo kojom od
tih stranaka. Nastranu je pitanje SDP-ovog poistovjeivanja SDA sa SDS
i HDZ u pogledu odgovornosti za uzroke i posljedice rata. Meutim,
uz zadravanje stava o istoj odgovornosti navedenih stranaka za rat i
njegove posljedice, radi dnevnih politikih potreba, Lagumdija ulazi u
koalicije sa nacionalnim strankama, ali na najgori mogui nain - tetnim
suprotstavljanjem jedne nacionalne stranke drugima, to za posljedicu
ima pogoravanje meunacionalnih odnosa. Dok je bio u koaliciji sa SDA,
iako ga je odvraao Tihi, Lagumdija se sukobljavao sa HDZ, HDZ 1990.,
SNSD, SDS, PDP ... Kada je uinio radikalan politiki zaokret, te uao u
koaliciju sa HDZ, SBB ..., sa svima njima se usmjerio protiv SDA. I ondanja
i aktuelna politika praksa SDP-a nanosi ogromnu tetu meunacionalnim
odnosima u BiH.
Dubina Lagumdijinih greaka se vidi i po tome to njega za negiranje
legitimne volje hrvatskog naroda, praktiki, kritikuje i novi koalicijski
partner Radoni, koji putem svojih stranakih medija esto istie da se za
razliku od SDP-a, SBB zalagao da se ulaskom u vlast dva HDZ-a ispotuje
legitimna volja hrvatskog naroda. Taj dio svoje politike, Radoni smatra
komparativnom prednou nad Lagumdijinim SDP-om, to e koristiti
kao alibi u isticanju zasluga za popravljanje odnosa izmeu Bonjaka i
Hrvata. Unutar nove koalicije, koja se oblikuje, u poetku e tinjati a zatim
sve vie izlaziti na vidjelo da Radoni, Dodik i ovi zajedniki djeluju
protiv Lagumdije. Oni e u poetku iskoristiti Lagumdiju za rjeavanje
otvorenih politikih pitanja, kao to su provedba presude Sejdi Finci,
dravna i vojna imovina, promjene Ustava ... Kompromisi e biti na tetu
Bonjaka i drave BiH. Istovremeno, Radoni e se predstavljati kao
zasluan za reforme i po tom osnovu jaati politiki utjecaj. Kad Lagumdija
uoi da Radoni na tetu SDP-a preuzima politiku inicijativu i utjecaje,
ponovo e se aktivirati njihovi sukobi. To pokazuje da e novom koalicijom
oslabiti front probosanskih snaga i ojaati front antibosanskih snaga.
Glavne politike posljedice Lagumdijine politike u vezi sa
rekonstrukcijom vlasti se tiu drave BiH, novih koalicijskih partnera i
304
SDA kao biveg SDP-ovog partnera u vlasti. Kao pobjednici u politikoj
bici sa SDP-om, HDZ i HDZ 1990. e ojaati utjecaj meu Hrvatima, dok
e utjecaj HSP-a i NSRB oslabiti, uz napomenu da NSRB bitno i ne rauna
na hrvatske, ve samo na bonjake glasove. SDP je jo vie suzio i inae
maksimalno suene mogunosti utjecaja meu Hrvatima i Srbima, ali e
se, radi proirivanja politikog prisustva meu Bonjacima, poveavati
ujedinjena bezobzirnost SDP-a i SBB-a u borbi protiv SDA. Ojaat
e otpornost SNSD-a i Dodika na teze koje se ire od strane njegovih
protivnika meu srpskim politikim strankama. Spremnost na saradnju sa
Dodikom nosi Lagumdijinu poruku izvinjenja Dodiku i oviu zato to je
proteklih godina organizirao medijsku kampanju protiv njih. Oteena je
drava BiH, jer e Lagumdija i Radoni, u dokazivanju da je SDA u vlasti
bila smetnja reformama, initi kompromise na tetu Bonjaka i drave BiH,
ispunjavajui politike zahtjeve Dodika i ovia.
Ulaskom u vlast, o proteklom funkcioniranju lokalnih, kantonalnih,
entitetskih i dravnih institucija u vrijeme koalicije SDA-SDP, Radoni e
putem svojih kadrova ojaati izvore i puteve pribavljanja informacija za
tekuu i buduu propagandu protiv SDA putem svog stranakog aparata
i Dnevnog avaza. Radoni e usmjeriti svoje kadrove u institucijama
vlasti da, za propagandu putem Dnevnog avaza, pribavljaju informacije
pogodne za kompromitaciju kadrova SDP-a, ali ih nee koristiti dok ne
uslijedi raskid koalicije SBB - SDP.
Zbog Lagumdijine preokupiranosti krizom koju je uzrokovao,
on ne obavlja poslove iz nadlenosti ministra vanjskih poslova, tako da je
bitno oteena bosanskohercegovaka diplomatija, jer se ne realizira, kako
bi to trebalo, vanjska politika BiH.
15.
LAGUMDIJA I RADONI
ISKRIVLJENO PREDSTAVLJAJU
KARAKTER ODBRANE BIH
297
Radoni i Lagumdija rehabilitiraju agresore na BiH:
Iz udruenog djelovanja SDP-a i SBB-a protiv SDA, na dobitku
su velikosrpski i velikohrvatski nacionalisti u BiH i njihovi nadreeni u
susjednim zemljama. Lider SDP-a - Lagumdija i lider SBB-a - Radoni
297
305
rehabilitiraju srpske i hrvatske politike i vojne faktore odgovorne za
agresiju na RBiH i za ratne zloine, naroito nad Bonjacima. Opravdavajui
progon SDA iz vlasti, Lagumdija je rekao, a Radoni zlurado objavio
u svom stranakom glasilu Dnevnom avazu - da je novom koalicijom
SDP-a, SBB-a, HDZ-a, HDZ-a 1990., SNSD-a i SDS-a, Bosna i Hercegovina
po prvi put dobila dva multietnika bloka i to s jedne strane blok koji
se opredijelio za reforme, odnosno blok nove koalicije, i s druge strane
blok koji hoe da sauva privilegije koje su nastale na zloinu, na ratu i na
poratnom kriminalu, to ine SDA, HSP i NSRB, koje su bile u prethodnoj
koaliciji takozvane platforme i SBiH koja nije bila u sastavu koalicije
platformaa. Iz analize sadraja naprijed citirane Lagumdijine izjave,
bitno je slijedee:
1. Nije tana Lagumdijina teza da su po prvi put u BiH nastala
dva bloka multietnikih stranaka, jer je svaka vlast i svaka opozicija u BiH
od 1990. godine bila izraz koaliranja ili neformalnog povezivanja razliitih
etnikih stranaka. Vodee nacionalne stranke izjanjavale su se za iste
stavove, posebno kada su, aprila 2006.godine, HDZ, SNSD, SDA, SDP ...
zajedno usaglasili paket ustavnih reformi, a zatim se zajedno zalagali za
njegovo usvajanje na Parlamentu. U obaranju tog paketa kljunu medijsku
ulogu je imao Radoni. To je bila najvanija situacija ujedinjenog djelovanja
vodeih nacionalnih stranaka, na konkretnim reformskim pitanjima.
Nova koalicija bonjakih (SDP i SBB), hrvatskih (HDZ i HDZ 1990.) i
srpskih stranaka (SNSD i SDS) nije postigla dogovor ni oko jednog vanog
reformskog pitanja, osim to lideri srpskih i hrvatskih stranaka izjanjavaju
da im je svejedno s kojom e od bonjakih stranaka SDP koalirati, iako
se vidi da im je drae to se SDP koalicijski povezao sa SBB, a protiv SDA.
Nova koalicija je rizina za vrijednosti drave BiH, jer e Lagumdija i
Radoni, u elji da njihov politiki kapital bude napredak u reformama,
sa srpskim i hrvatskim liderima kompromisno postizati sporazume suvie
na tetu drave BiH.
2. Lagumdija se iz dana u dan potvruje kao politiki nestabilna,
nedosljedna, konfuzna, paualna, ... osoba koja karikira politiku scenu
u BiH, proizvodei ogromnu tetu za bosanskohercegovako drutvo u
cjelini, ali i za odnose BiH sa njenim susjedima. Zabrinjavajua je politika
nezrelost i neodgovornost Lagumdije, kada kae, a Radoni zlurado
prenosi putem svog stranakog biltena Dnevnog avaza, da SDA spada
u blok stranaka koji hoe da sauva privilegije koje su nastale na zloinu,
306
na ratu i na poratnom kriminalu. Tu sva pria poinje i zavrava.
298
To je
direktna i teka optuba usmjerena protiv pravednog karaktera i vrijednosti
odbrane BiH, odnosno usmjerena s ciljem dokazivanja kako su bonjaki
politiki faktori i autoriteti uzrokovali rat, organizirali zloine u ratu i
kriminal tokom i poslije rata. S obzirom da to kae osoba koja je tokom rata
bila na strani snaga odbrane BiH, ta izjava je zauujua i nevjerovatna.
Prema toj izjavi, SDA je putem kriminala i zloina u ratu sebi pribavila
privilegije. Takoer, prema toj izjavi, graani BiH su podravajui SDA na
svim proteklim izborima, ustvari podravali sljedbenike politike zloina i
kriminala. U onoj mjeri u kojoj iz citirane Lagumdijine izjave proizilazi
da je SDA sa svojim liderima krivac za rat, ratne zloine i druge ratne
posljedice, u toj mjeri se odgovornost za uzroke i posljedice rata skida sa
Miloevia, Tumana, Karadia, Bobana, SDS-a, HDZ-a, ... i stavlja na
teret SDA i njenih lidera.
3. Lagumdijino skidanje odgovornosti za rat i zloine u ratu sa SDS-a
i HDZ-a je direktno iskazano svrstavanjem tih stranaka u multietniki blok
za reforme naspram politikog bloka protiv reformi koga ini i SDA koja
hoe da sauva privilegije koje su nastale na zloinu, na ratu i na poratnom
kriminalu. Tu sva pria poinje i zavrava. Dakle, prema Lagumdijinoj
politici SNSD, SDS, HDZ i HDZ 1990. nemaju privilegija nastalih na
zloinu, na ratu i poratnom kriminalu, te su zato, prema Lagumdiji,
pogodne da budu u sastavu multietnikog bloka za reforme, za razliku od
SDA koja u tom pogledu nije pogodna. Dakle, Lagumdija smatra da SDS i
HDZ imaju pozitivnu, a da SDA ima negativnu ulogu u ratu.
4. Lagumdija ne ostaje samo na tim tvrdnjama, ve nastavlja
konstatacijom da SDS, SNSD, HDZ i HDZ 1990., te SDP i SBB, s obzirom
da pripadaju bloku za reforme, protiv sebe imaju SDA kojoj je rat bio
brat. Oigledno da im je rat bio ne samo brat ve i majka, a da je SDP-u,
SBB-u, SNSD-u, SDS, HDZ-u i HDZ-u 1990. rat bio maeha.
299
Ako bi
neko od Srba u slinom smislu za rat i zloine u ratu okrivio SDS, na elu
sa Karadiem, za ta ima argumenata napretek, bio bi zauvijek proglaen
izdajnikom srpskog naroda. Meutim, kada Bonjak Lagumdija, naprijed
citirano bez ikakvih argumenata kae protiv SDA, on po tom osnovu
oekuje od Bonjaka nagradu na izborima poveanim brojem glasova za
sebe i svoju stranku, a niko od bonjake intelektualne elite ne reagira
298
Lagumdija Zlatko, Dnevni avaz, 09.07.2012. godine, strana 5.
299
307
da s pravom bar iskritikuje Lagumdiju, jer iskrivljeno, na tetu drave
BiH, a posebno na tetu Bonjaka predstavlja uzroke i posljedice rata. U taj
politiki sunovrat Lagumdiju je uveo Radoni.
5. U vezi Lagumdijine naprijed citirane izjave, Osloboenje je
objavilo reagiranje Slube za odnose sa javnou SDA, koja je istakla neke
probleme, ali ne sutinske, tako da nije problematizirala ak ni Lagumdijine
optube - da je SDA odgovorna za zloine u ratu.
300
Da su Lagumdijini
stavovi o odgovornosti SDA za rat i zloine u ratu ujedno i Radonievi
stavovi i da njih dvojica ujedinjeno nastupaju s ciljem da kompromitiraju
SDA i njene kadrove, ukazuje i injenica to Radoni nije dozvolio da se
reagiranje SDA objavi u njegovom stranakom biltenu Dnevnom avazu,
to mu je bila zakonska obaveza, te je reagiranje objavljeno u Osloboenju,
uz napomenu urednika: Iz Centrale Stranke demokratske akcije BiH stiglo
je saopenje kojim ova partija reagira na intervju Zlatka Lagumdije, lidera
SDP-a, objavljen u Dnevnom avazu pod naslovom: Rat je za SDA bio i
majka i brat; 9. jula/srpnja 2012. godine. Kako Avaz odbija objaviti
reagiranja na svoje tekstvove, donosimo ovo saopenje.
301

Ta injenica je upozorenje graanima BiH da bi Radoni na funkciji
ministra sigurnosti, kao to odavno gazi zakon o informiranju javnosti jer
nee da objavi reagiranja na pisanje u svom stranakom biltenu, jo brutalnije
gazio i principe vladavine zakona i principe pravne drave. Graane
BiH treba upozoriti da Radoni kri temeljne moralne, etike i pravne
principe, to je svojstveno mafji koja za vrhunski izazov svog djelovanja
ima osvajanje dravne vlasti. Ogroman je drutveni i politiki problem to
je Lagumdija svoj SDP stavio u funkciju takvih Radonievih namjera. On
to nije smio uiniti, posebno zbog toga to je kao i mnogi drugi graani BiH
znao za sadraj izjave Mustafe andia o agenturnom statusu Radonia
kao saradnika Slube bezbjednosti JNA (KOS): O tome je andi Mustafa
u svojoj pismenoj izjavi naveo: elim da istaknem da je dananji vlasnik
ja sam mu bio pretpostavljeni starjeina negdje 1984-1985. godine dok je
300
Osloboenje, 13.07.2012. godine, strana 13.
301
308
na svim analizama rada ... Kao pretpostavljenom, Radujko Nikoli, meni je
302
6. Interesantno je to naprijed citiranim svojim izjavama, Lagumdija
svoj SDP poistovjeuje sa predratnim, ratnim i poratnim karakterom srpskih
i hrvatskih politikih stranaka za koje je opepoznato da su odgovorne
za masovne zloine nad Bonjacima, jer su vrhovni komandanti vojski i
policija koje su vrile egzekucije genocida nad Bonjacima bili ujedno
i predsjednici politikih partija koje su se eksponirale kao organizatori
i mobilizatori zloinake politike i ratne prakse u oruanoj agresiji na
BiH. Umjesto da im stavlja na teret ratne zloine za koje su odgovorni,
Lagumdija svoj savez s njima ostvaruje propagandom da je za zloine u ratu
odgovorna SDA, koja je kao faktor odbrane BiH bila na strani organizatora
odbrane BiH, odnosno na strani rtava agresije i genocida nad Bonjacima,
a uz to opepoznato je da je prioritet zloinake prakse SDS-a i HDZ-a
bio ubijanje kadrova i simpatizera SDA. Nije problem to je Lagumdija
uao u koaliciju s njima, ali je ogroman problem Lagumdijino shvatanje
da tu koaliciju treba ostvarivati optubama protiv SDA, rehabilitirajui
svoje nove koalicione partnere za zloine u ratu. U taj politiki sunovrat
Lagumdiju je uveo Radoni.
7. Kad okrivljuje SDA za uzroke rata, ratne zloine i kriminal,
ustvari Lagumdija napada na linost i djelo Alije Izetbegovia, stavljajui
njemu na teret negativnu predratnu, ratnu i poratnu politiku ulogu SDA.
Ogranien dnevnopolitikim potrebama, Lagumdija gubi iz vida nauno
i logiki dokazanu vezu izmeu karaktera politikih faktora, karaktera
autoriteta koji organiziraju odbranu i politikog karaktera odbrane
domovine, posebno njene vojne organizacije. Ako je SDA sa svojim liderom
Alijom Izetbegoviem na elu, kako poruuje Lagumdija, imala zloinaki
i kriminogeni karakter, onda su i politike osnove i snage odbrane,
ukljuujui i Armiju RBiH, imale zloinaki, kriminogeni karakter. Upravo
zbog takvih poruka, lideri i politiki faktori koji su organizirali agresiju na
RBiH, raduju se Lagumdijinim naprijed citiranim izjavama i ubudue e
ih uzimati kao argumenat za dokazivanje svojih propagandnih teza - da je
302
309
za rat u BiH kriva SDA, na elu sa Izetbegoviem, a da su oni organizirali
odbranu srpskog, odnosno hrvatskog naroda ugroenog Izetbegovievom
politikom. Lagumdija treba da zna da su i SDA i njegov SDP afrmirani
kao politiki faktori odbrane BiH. Takoer, treba da zna da je SDA, kao
stranka na vlasti, putem svojih kadrova u dravnom aparatu eksponirana
kao faktor koji je organizirao oruanu odbranu BiH, za razliku od SDP-a.
Ako su kadrovi SDA, kako tvrdi Lagumdija sebi osigurali privilegije na
osnovama zloina i kriminala, onda je i odbrana BiH imala zloinaki i
kriminogeni karakter. Isto to to tvrdi Lagumdija, tvrdila je i propaganda
agresora na BiH tokom rata, a tvrdi i poslije rata. Prema tome, Lagumdijina
i propaganda agresora na BiH slue se istim tezama protiv faktora i
autoriteta odbrane BiH. Kad Lagumdija okrivljuje SDA da je sebi prigrabila
privilegije koje su nastale na zloinu, na ratu i na poratnom kriminalu, on
samim time distancira i sebe i svoj SDP od uloge organiziranja oruane
odbrane BiH. Kadrovi, lanovi i simpatizeri SDP-a su uestvovali u odbrani
BiH, ali ulogu organizatora, s obzirom da je bila na vlasti, imala je SDA, u
ta spadaju i odluke da se znaajne funkcije u sistemu odbrane povjeravaju
kadrovima, lanovima i simpatizerima SDP-a. Politika veliina i mudrost
Alije Izetbegovia se mjeri, pored ostalog, i po tome.
8. Oito je da Lagumdija djeluje s ciljem da popravi svoje odnose
sa vladajuim srpskim i hrvatskim politikim partijama, te da popravi svoj
tretman u relevantnim sredinama meunarodne zajednice, i to:
a) Optubama protiv SDA i njenih lidera, Lagumdija poruuje
Dodiku, oviu ... da oni njemu trebaju oprostiti sve to je inio protiv
njih lino i protiv njihovih politikih stranaka u proteklom vremenu,
odnosno, da mu oproste viegodinju sistematsku medijsku hajku, da mu
ovi oprosti viegodinje sudsko procesuiranje, da mu Dodik oprosti
istjerivanje SNSD-a iz socijalistike internacionale... Tako se aktuelno
istjerivanje SDA iz vlasti dogaa kao koletaralna teta Lagumdijinih tenji
da se priblii Dodiku i oviu, kojima je Radoni ve priblien. Uzgred,
treba istai da Lagumdija sve vrijeme svoje politike karijere nekoga
protjeruje: protjerao je ugledne SDP-ovce iz SDP-a; iz vlasti je protjerao
politike stranke kojima su Hrvati dali apsolutnu podrku; sada protjeruje
SDA iz vlasti; protjeruje legalno izabrani Upravni odbor FTV-a; protjeruje
upravne strukture proftabilnih frmi ...
b) Zbog toga to je, naroito poslije izbora 2010.godine, pokazao
nesposobnost za multietniku komunikaciju i to je jo dublje uruio
310
multietniki katakter SDP-a, putem nove koalicije i radikalnom politikom
protiv SDA, u elji da se po tim pitanjima popravi, Lagumdija se na
vrlo tetan nain dodvorava onom dijelu meunarodne zajednice koji
opravdano eli da ojaa multietnika saradnja u BiH, da se deblokiraju
i ubrzaju reforme u BiH. Lagumdija pokuava dokazati da upravo
koalicijom sa SBB-om, oba HDZ-a, SNSD-om i SDS-om, uz radikalnu
propagandu protiv SDA, udovoljava toj elji meunarodne zajednice, jer
se sve te stranke u Lagumdijinom multietnikom smislu zajedno bore
protiv SDA, pa misli da e se to dopasti meunarodnoj zajednici. Dakle,
Lagumdija meunarodnoj zajednici poruuje da je SDA glavni faktor
opstrukcija nunih reformi, ime se, faktiki, pred meunarodnom
zajednicom rehabilitiraju srpske i hrvatske politike partije kao stvarni,
glavni nosioci tih opstrukcija: Jer, mi smo se ve nali u kriznoj situaciji
koja je rezultirala to SDA nije prihvatala provoenje reformi, a to je
samo kulminiralo s neprihvatanjem budeta.
303
Upravo takva tvrdnja od
strane Lagumdije, kao lidera vladajue bonjake stranke, je izuzetno
potrebna Dodiku, Bosiu, oviu, Ljubiu ... jer su oni, pravdajui sebe,
meunarodnoj zajednici stalno poruivali da reforme blokiraju Bonjaci,
posebno lideri SDA, a ne oni. Lagumdija oekuje da e mu se vjerovati kad
krivnju za blokade reformi locira u ponaanju SDA. Lagumdija smatra
da e se u sredinama meunarodne zajednice pretpostavljati da je on
kao Bonjak bolji poznavalac politikog karaktera SDA, te da se njegove
optube protiv SDA mogu smatrati i nekom vrstom samokritike u odnosu
na ono to ini bonjaki blok stranaka. Lagumdijine optube protiv SDA
ojaavaju takve optube od strane srpskih i hrvatskih politikih partija.
Slino dodvoravanje meunarodnoj zajednici, iz svojih razloga,
realizira i Radoni. Znajui za neprijateljstvo izmeu Irana i SAD, u elji
da pridobije podrku SAD-a prema sebi i svom SBB-u, jer su u nekim
periodima bili vrlo kritiki prema Radoniu, a s obzirom da SAD podrava
lidere SDA Tihia i Izetbegovia, Radoni, putem svog stranakog biltena
Dnevnog avaza istie da kadrovi SDA djeluju kao agenti obavjetajne
slube Irana, te da oni, umjesto sistema po evropskim standardima ele
da se u BiH uspostavi sistem kao u Iranu. Tako, Radoni poruuje
Amerikancima da su lideri SDA prijatelji sa neprijateljima SAD, te da im je
bolje da odustanu od podrke liderima SDA i da ameriku podrku u BiH
usmjere prema Radoniu i njegovom SBB-u.
303
311
9. Dakle, Lagumdija i Radoni ujedinjeno djeluju s ciljem
kompromitacije SDA i njenih lidera, kako bi to vei broj graana odustao
od podrke u korist SDA, te podrku dali SDP-u ili SBB-u. Pri tome, slue
se najteim optubama ,ukljuujui usporeivanje SDA i njenih lidera sa
ratnim zloincem Karadiem: Postoji mogunost da SDA u tom Domu
naroda, praktino, krene stopama partije Radovana Karadia u vrijeme
kada je Nikola Poplaen bio predsjednik RS, pa da sve blokira.
304
Dakle,
Lagumdiji SDA i njeni lideri slie na SDS i njenog ratnog lidera Karadia,
te istie da zbog toga to mu tako slie postoji mogunost da krenu
stopama partije Radovana Karadia.
10. Lagumdija i Radoni za svoje stavove u kampanji protiv SDA i
njenih lidera angairaju pojedine bonjake intelektualce koji u Dnevnom
avazu dobijaju prostor za intervjue koji se objavljuju pod uslovom da su
dovoljno kritiki protiv SDA i njenih lidera, odnosno, pod uslovom ako
dodjeljuju komplimente Lagumdiji, Radoniu i njihovim strankama,
posebno ako su komplimenti u korist Radonia i SBB-a. Malo je vjerovatno
da pojedini od bonjakih intelektualaca angairaju svoj nauni dignitet na
osnovu ideoloke i politike saglasnosti sa Lagumdijom i Radoniem,
posebno zbog toga to oni nemaju jasne ni ideologije ni politike koja bi
bila privlana za bilo koju pa i bonjaku elitu. Vjerovatno je da je u pitanju
fnancijska osnova njihovog angairanja u korist Radonia. Vjerovatno je,
takoer, da intelektualci koji se stavljaju u funkciju Radonieve propagande
gube iz vida izjavu Mustafe andia, da je Radoni bio saradnik Slube
bezbjednosti JNA (KOS).
305
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj
knjizi - Prilog broj 1., vidjeti Prilog broj 2).
Akademik Muhamed Filipovi je rekao: itam u novinama kako
Lagumdija kae da je Radoni dobar u koaliciji zato to se razumije u
ekonomiju. Lagumdija treba da bude svjestan da on nije uzeo Radonia,
nego jednu politiku i ideju u koaliciju koju on predvodi.
306
Akademik
Abdulah Sidran je rekao da se nema na koga osloniti nego na stranku (Savez
za bolju budunost BiH) koja je na politikoj sceni nova, nekompromitovana,
s liderom (Fahrudinom Radoniem), koji ima apsolutno obraz da pokae
svoj ivotni put, rad...
307
U kampanju za korist Radonia i SBB-a ukljuili
304
305
306
307
Sidran Abdulah, Dnevni avaz, 12.06.2012. godine, strana 5.
312
su se prof. dr. Salih Foo, koji tvrdi da SDA odlazi sa politike scene a da
je dobro to na vlast dolaze SDP i SBB, jer oni nisu nosioci nacionalnog
nego programskog i politikog legitimiteta;
308
prof. dr. Jusuf iga, koji tvrdi
da je politika SDA sa svojim kadrovima potroena, a da su efekti njihovog
vladanja razoaravajui, te da je korisno to umjesto SDA na vlast dolazi
SBB;
309
prof. dr. air Filandra; redatelj Sulejman Kupusovi ... Vjerovatno
je da e doi vrijeme kada e se navedeni zasluno ugledni intelektualci
postidjeti svojih izjava u naprijed navedenom smislu.
Uglavnom, to su intelektualci koji politiki lutaju. Naprimjer,
akademik Muhamed Filipovi je bio u SDA, zatim u MBO, LBO, jedno
vrijeme blizak SBiH, Harisa Silajdia, blizak prof. dr. Nijazu Durakoviu
i SDU, a zatim blizak SBB, Fahrudina Radonia, koji je eksponiran kao
organizator klevetnike kampanje protiv veine njih sa kojima je akademik
Filipovi bio blizak. Sa Radoniem, Sidran moe otetiti svoj opravdano
zadivljujui ugled u drutvu.
16.
OSNAENA SUBVERZIVNA, PODRIVAKA
POZICIJA FAHRUDINA RADONIA
310
Radoni i velikosrpska politika:
Antidejtonsko djelovanje od strane institucija i autoriteta RS-a je
svakodnevno u raznim sadrajima negiranja drave Bosne i Hercegovine
i predstavljanja entiteta RS-a kao da je drava. To je meu Srbima u
RS-u postalo opeprihvaen obavezan model ponaanja. Drugaije
izjanjavanje se tretira izdajom srpskog naroda. Svaki Srbin u RS-u je pod
teretom prijetnje etiketiranja izdajnikom svog naroda (a) ako afrmira
dravu BiH i (b) ako ne afrmira RS kao dravu. Iza tih prijetnji su sankcije
u obliku drutvenog prezira, izoliranjem izdajnika. Zbog bojazni od
takvog sankcioniranja, maksimalno je suen prostor za razliita miljenja
o politikom ureenju BiH. To je bitno ograniilo slobodu izraavanja, a
time i demokratiju u RS-u. Zato, rijetko ko od srpskih politiara, kako onih
u Srbiji, tako i onih u entitetu RS smije kritikovati Milorada Dodika zbog
njegovih uestalih, raznovrsnih antidejtonskih i antibosanskohercegovakih
308
Foo Salih, Dnevni avaz, 21.06.2012. godine, strana 5.
309
iga Jusuf, Dnevni avaz, 21.06.2012. godine, strana 5.
310
313
izjava, kao to je, naprimjer, izjava da Srbi svoj nacionalni inters treba da
afrmiraju kroz dvije srpske drave, Srbiju i RS
311
ili kao to je izjava da
je BiH sklepana i odrava se inatom i voljom meunarodnog faktora, te
da je BiH potpuno vjetaki, iluzoran organizam, koji uporno i iznova
pokazuje svoju neefkasnost ...
312
Razvoj dogaaja na Kosovu i dalje ima
velikog utjecaja na ponaanje srpskih politiara. Albanci imaju dvije drave
Albaniju i Kosovo, to na poseban nain motivira velikosrpsku politiku
da entitet RS u BiH uine srpskom dravom.
ak i onda kada podravaju evropske integracije, institucije i
autoriteti RS-a preferiraju zaseban evropski put RS-a, to takoer ima
antidejtonski karakter, jer je drava Bosna i Hercegovina faktor integracije,
a ne zasebno njeni entiteti. Antidejtonsko ponaanje institucija i autoriteta
RS-a je direktno suprotstavljeno zalaganju za evropski put, jer se
negiranjem drave BiH ne mogu postizati evropski standardi. Zato se izjave
srpskih lidera u prilog evropskog puta ne mogu smatrati vjerodostojnim,
jer nisu praene adekvatnim zalaganjem za osnovne ciljeve mirovnog
procesa i za osnovne vrijednosti drave BiH.
Meunarodna zajednica, graani i politiki predstavnici Bonjaka
i Hrvata su se adaptirali, odnosno navikli na svakodnevno antidejtonsko
i antibosanskohercegovako djelovanje u naprijed navedenom smislu. Od
strane probosanskih politiara esto izostaju ili su blaga reagiranja na sve
grublje i grublje antidejtonske aktivnosti usmjerene protiv drave Bosne
i Hercegovine, mira i sigurnosti njenih graana i naroda. Pri tome treba
imati u vidu da se najutjecajniji politiki predstavnici Hrvata solidariziraju
sa antidejtonskim aktivnostima srpskih lidera, na elu sa Dodikom. Da
situacija bude jo gora, nastankom nove koalicije bonjakih (SDP i SBB),
srpskih (SNSD i SDS) i hrvatskih (HDZ i HDZ 1990.) politikih stranaka,
poveane su opasnosti od Lagumdijinog i Radonievog solidariziranja
sa antidejtonskim aktivnostima srpskih lidera koji, na elu sa Dodikom,
djeluju u neformalnom antidejtonskom savezu sa hrvatskim liderima,
oviem i Ljubiem.
Tvrdnje da je Radoni i dalje eksponent stranih obavjetajnih slubi:
O tome se ne smije razvijati paranoian pristup jer bi se dovelo
u pitanje realistino i objektivno sagledavanje stanja i tendencija u
bosanskohercegovakom drutvu i dravi. Meutim, s obzirom na ono
311
Dodik Milorad, Dnevni avaz, 02.07.2012. godine, strana 2.
312
Dodik Milorad, Osloboenje, 15.07.2012. godine, strana 3.
314
to je poznato o Fahrudinu Radoniu, posebno o njegovom statusu sa
konspirativnim imenom epo, vano je upozorenje penzionisanog
crnogorskog generala Blagoja Grahovca, lana Meunarodnog instituta
IFIMES. U aspektima sigurnosti, organiziranog kriminala i korupcije,
Grahovac se bavi geopolitikom za balkanski region. On je u vezi kupo-
prodaje crnogorske Pobjede rekao: Pobjeda je klasini propagandni
bilten u funkciji odreenog klana. Mogue je oekivati da e doi do te
transakcije, jer ljudi koji su se obogatili, kupac Fahrudin Radoni i prodavac
Milo ukanovi, u sutini su na istom zadatku. Oni su iz iste kancelarije.
Ne zaboravimo da su radili zajedno u Savezu omladine Podgorice na
istom zadatku. Pri tome treba imati u vidu ko je razbio SFRJ. Preko slubi
bezbjednosti su pronaeni oni koji su politiki ambiciozni, pekulativno vrlo
spretni i slube su njih odabrale i isturile u zonu politike i biznisa (podvukao
F.M.). Njihovi ciljevi koje brane su ve godinama zajedniki. Mafje na ex-yu
prostoru su zavadile narod i nacije, a one su istovremeno u najveem bratstvu
i jedinstvu. Danas su mafjaki generaltabi osposobljeniji od onih armijskih
...
313
Grahovac, iz Crne Gore, bolje od pojedinih bonjakih intelektualaca u
BiH procjenjuje izjavu Mustafe andia o tome da je Radoni bio saradnik
314
Dakle, Grahovac potvruje upravo ono to stoji iza Radonievog
konspirativnog imena epo, ime se opravdava pojaana sumnja da je isti
taj Radoni od strane srbijanskih slubi bezbjednosti pronaen kao politiki
ambiciozan, pekulativno vrlo spretan i isturen u zonu politike i biznisa, sa
zadatkom da razara, podriva i rui osnove bosanskohercegovakog drutva
i drave.
Novom koalicijom SBB-a, SDP-a, HDZ-a, HDZ-a 1990., SNSD-a i
SDS-a, osnaena je politika i subverzivna pozicija Fahrudina Radonia,
ime se valoriziraju rezultati koje je postigao reisu-l-ulema Mustafa ef.
Ceri usmjeravanjem dijela uleme na koju je mogao utjecati radi podrke
Radonievim politikim ambicijama da na izborima 2010. dobije to
vie bonjakih glasova. U odnosu na dravu BiH, Radonieve ambicije
imaju subverzivne, podrivake posljedice, jer ih on ostvaruje metodama
izmiljanja i irenja raznih brutalnih neistina kojima se podrivaju moralne
i etike osnove bosanskohercegovakog drutva. Umjesto da afrmira i titi
313
Grahovac Blagoje, Slobodna Bosna, 19.07.2012. godine, strana 48.
314
315
moralne i etike vrijednosti koje su ugroene Radonievim neistinama,
reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri svojom podrkom Radoniu podriva te
moralne i etike vrijednosti. U svoje rezultate na kraju mandata, u ulozi
reisu-l-uleme, prof. dr. Mustafa ef. Ceri treba svrstati sramni doprinos
u podrivanju moralnih i etikih osnova bosanskohercegovakog drutva
i svoj jo sramniji doprinos u snaenju subverzivne i podrivake misije
Fahrudina Radonia. U slinom kontekstu treba posmatrati i politiku
ulogu Lagumdije koji se u posljednje vrijeme grevito zalae za ulazak
Radonia i njegove SBB u izvrnu vlast, snaei Radonia u daljem
subverzivnom, podrivakom djelovanju.
17.
ZATO RADONI, DODIK I LAGUMDIJA
ISTO PROPAGIRAJU PROTIV IRANA?
315
Radoni koristi velikosrpskoj politici:
Smatrajui da su balkanske predrasude o Iranu ekstremno negativne
i da stavljanjem istih na teret Bakira Izetbegovia stiu prednost u borbi
za vlast, na politikoj sceni u BiH svoju propagandu usmjeravaju trojica
stranakih lidera: SNSD-a Milorad Dodik, SBB-a Fahrudin Radoni i
SDP-a Zlatko Lagumdija. Oni se trude predstaviti da su bonjaki kadrovi
u organiziranju odbrane bili pod kontrolom iranske obavjetajne slube,
da su djelovali i da jo uvijek, pod utjecajem Irana, djeluju na uspostavi
islamskog poretka u BiH. Takvu propagandu, u posljednje vrijeme,
naroito od nastanka nove koalicije SDP-a, SBB-a, dva HDZ-a, SNSD-a i
SDS-a, najupornije realizira lider SBB-a Fahrudin Radoni. U kampanji
pred lokalne izbore, oktobra 2012., i ope izbore 2014. godine, Radoni
graanima poruuje da trebaju glasati za njega i njegovu SBB, jer e se tako
opredijeliti za evropsku civilizaciju i za evropski put, a da glasanje za
SDA i njene lidere znai odbacivanje evropskog puta i podrku tenjama
da BiH bude islamska drava, kao to je Iran. Slino stavovima Fahrudina
Radonia, putem medija izjave je davao i lider SDP-a Zlatko Lagumdija.
Porijeklo u pogledu podudarnosti Radonieve i Dodikove
propagande, kojom se autoriteti odbrane optuuju da su djelovali radi
uspostave islamske drave BiH, treba procjenjivati u vezi sa izjavom
Mustafe andia, da je Radoni bio saradnik Slube bezbjednosti JNA
315
Tekst napisan u Sarajevu, augusta 2012. godine
316
(KOS).
316
(Dokaz dokumenat ETVRTI DIO u ovoj knjizi - Prilog broj
1., vidjeti Prilog broj 2).
Radoni, Lagumdija i Dodik iskrivljeno predstavljaju
politiku odbrane BiH:
Negativan odnos prema Iranu izmiljanjem i irenjem teza da ta
muslimanska zemlja, oslanjajui se na Izetbegovia, djeluje s ciljem da
BiH bude islamska drava, spada u skup pitanja po kojima propaganda
prije, tokom i poslije rata nije prestajala, ve se neprekidno i vrlo uporno
realizirala. Karakteristino je to se po pitanjima iz te oblasti, protiv faktora
organiziranja odbrane BiH jednako negativno ispoljavaju i (a) oni srpski
i hrvatski politiki faktori u BiH koji su agresorima bili oslonac s ciljem
unitenja drave BiH i (b) oni bonjaki politiki faktori koji su se na
politikoj sceni unutar BiH ispoljavali kao konkurencija naspram, ranije
Alije Izetbegovia, a kasnije Bakira Izetbegovia. Te injenice potvruju
da iskrivljeno predstavljanje bonjakih politikih faktora i autoriteta koji
su organizirali odbranu BiH da rade na uspostavi politikog sistema kao
u Iranu, ima strateki znaaj u velikodravnim planovima protiv BiH, to
indicira da e takva propaganda dugo trajati kroz budunost.
Propagiranje da meu Bonjacima postoje politike snage koje
ele islamski poredak kao u Iranu je krupan, strateki, centralni sadraj
njihovog iskrivljenog predstavljanja uzroka i posljedica agresije na BiH.
Opepoznato je da se velikodravne politike u tumaenju uzroka rata u
BiH slue zamjenom teza da na BiH nije izvrena agresija, ve da su se
bosanskohercegovaki Srbi i Hrvati branili od opasnosti koje su za njih
dolazile i jo uvijek dolaze od Izetbegovieve politike i tenji da BiH bude
islamska drava, kao to je Iran. Upravo tu tezu snano propagiraju i
lider SBB-a Radoni, i lider SDP-a Lagumdija, i lider SNSD-a Dodik.
Takvoj propagandi protiv karaktera odbrane BiH od strane Radonia i
Lagumdije, najvie se raduju srpski i hrvatski nacionalisti.
Identini su (a) sadraji propagande koju o iranskom pitanju u vezi
sa politikim sukobima u BiH i ire na Balkanu putem svojih politikih i
medijskih aparata provode Radoni i Lagumdija i (b) sadraji propagande
koju o tom pitanju plasira Dodik putem svog stranakog i medijskog
aparata. Dakle, o tim pitanjima sadraji Radonieve i Lagumdijine
propagande protiv SDA i njenih lidera identini su sadrajima propagande
iz centara planiranja i usmjeravanja agresije na BiH oruanim i neoruanim,
316
317
specijalnim, podrivakim metodima i sredstvima.
Da bi se sagledao antibosanskohercegovaki karakter Radonievog,
Lagumdijinog i Dodikovog djelovanja u pogledu iskrivljenog tumaenja
veza izmeu BiH i Irana, nuno je podsjeanje da se u javnosti neprekidno
plasiraju stavovi velikodravnih politika, u posljednje vrijeme naroito od
strane Milorada Dodika, da je Izetbegovi osnovao SDA s ciljem da u BiH
uspostavi islamski poredak, kao u Iranu, da se Izetbegovi i SDA u borbi za
takav poredak koriste teroristikim snagama, sredstvima i metodima, da
je takav politiki karakter SDA velika opasanost za bosanskohercegovake
Srbe i Hrvate, da je Sarajevo zbog takve orijentacije bonjake politike,
ustvari, drugi Teheran, da iza dolaska vehabija u BiH stoje lideri SDA
povezani sa obavjetajnom slubom Irana, to je izvor teroristikih rizika u
BiH i regionu Balkana ... Takvim propagandnim tezama kreatori i realizatori
velikodravnih politika opravdavaju svoje djelovanje s ciljem da BiH kao
drava nestane, da se podijeli. U istom tom poslu uestvuje i Radoni i
Lagumdija, istovremeno, dok u cilju maskiranja takve svoje podrivake
uloge, orkestrirano optuuju svoje konkurente da rade na podjeli BiH.
Za Radonia i Filipovia, vehabije su legitiman pravac islama u BiH:
Kad takve stavove iznose eksponenti velikodravnih politika
protiv BiH, onda je to graanima sasvim jasno, ali kada te stavove iznose
Radoni i Lagumdija, onda nastaju problemi, jer ima Bonjaka koji se
ponaaju dvosmisleno, odbacujui takve teze kad ih iznosi Dodik, ali iste te
teze prihvataju onda kada ih iznose Radoni i Lagumdija. Prema tome,
izgleda da prepreke na koje nailazi Dodikov aparat, irei propagandu po
toj temi, u znaajnoj mjeri otklanjaju Radoni i Lagumdija, jer njihovim
ukljuivanjem u tu propagandu i velikosrpska propaganda koju provodi
Dodik dobija na uvjerljivosti, kako pred srpskim narodom, tako i pred
irom svjetskom javnou i faktorima meunarodne zajednice. Odnosno,
sve izgleda kao da su Radoni, Lagumdija i Dodik zadueni da se
predrasude koje u svijetu postoje o islamu, o Iranu ... to negativnije odraze
na rjeavanje tekuih pitanja od znaaja za sadanjost i budunost BiH i
bonjakog naroda. Takve predrasude i islamofobiju naroito je podupirao
Radoni, dok je prije Jaarevievog teroristikog napada na Ambasadu
SAD u Sarajevu, uz konkretno publicistiko angairanje akademika
Muhameda Filipovia promovirao vehabije u BiH kao legitimni pravac
islama. Radoni, Lagumdija i Dodik isto to ine i onda kada laima
optuuju Izetbegovia zbog veza sa Iranom i iranskom obavjetajnom
318
slubom jer, navodno, djeluje s ciljem uspostave islamskog poretka u BiH.
Iako znaju za razlike, pa i sukobe izmeu politike koja stoji iza vehabija
i iranske politike, oni ih poistovjeuju, sluei se nedovoljnim znanjem
ovdanjih graana da Iran strogo osuuje ekstremno djelovanje vehabija
u svijetu.
Neki argumenti, koji u vezi s tim slijede, ukazuju na znaaj
rasvjetljavanja porijekla, sadraja i metoda Radonievog, Lagumdijinog i
Dodikovog propagiranja da se politiki faktori i autoriteti koji su organizirali
odbranu BiH optue da su se zalagali i da se jo uvijek zalau za islamsku
dravu, kao u Iranu. Kao ilustracija za takvo Radonievo, Lagumdijino i
Dodikovo dugotrajno djelovanje istiu se slijedei sluajevi:
Identino, Fahrudin Radoni i Zlatko Lagumdija:
- Kad je u proljee 2002. godine, dok je na vlasti bila takozvana
Alijansa za promjene, predvoena Lagumdijinim SDP-om, nastala
i eskalirala afera Pogorelica, kroz koju je Iran optuivan da je u BiH
organizirao obuku terorista, a da su u tim teroristikim aktivnostima
uestvovali funkcioneri MUP-a RBiH iz ratnog perioda, Fahrudin
Radoni ih je putem svog Dnevnog avaza, nedvosmisleno, jasno i
direktno kvalifcirao da su teroristi.
317
Isto tako su ih kvalifcirali i mediji
pod kontrolom politika koje su bile nosioci oruane agresije na BiH. U
propagandi kroz aferu Pogorelica politiki pokrovitelj je bio Lagumdija,
uz podrku znaajnog dijela bosanskohercegovakih medija, meu kojima
je vanu ulogu imao Radoniev Dnevni avaz, naroito u pogledu
propagandnog utjecaja na bonjako stanovnitvo.
- Dok su nevino optueni nekoliko mjeseci, tokom proljea, ljeta
i jeseni 2002. godine, bili u sarajevskom zatvoru, Fahrudin Radoni je u
Dnevnom avazu, gotovo svakodnevno, objavljivao tekstove putem kojih
su oni izlagani nevienoj propagandi da su teroristi, da su po zadatku
iranske obavjetajne slube organizirali teroristike kampove i obuku
terorista, te planirali i izvodili teroristike akcije.
318
To su bili direktni napadi
na pravedan karakter odbrane BiH. Fahrudin Radoni je tada, putem
svog Dnevnog avaza, realizirao upravo ono to je trebalo velikosrpskim
liderima, obavjetajnim slubama i propagandnim aparatima koji su
uporno djelovali s ciljem dokazivanja da je u BiH bio graanski rat koga
je, po diktatu iz Irana, izazvao Alija Izetbegovi, ugroavajui Srbe i Hrvate
317
318
Avazov Exspres, 09.05.2002. godine, strana 5.
319
svojom politikom i praksom islamskog fundamentalizma.
- Negodujui zbog toga to SDA odbacuje prijedlog SDP-a za
izmjene zakona o unutarnjim poslovima, jer bi se omoguilo ugroavanje
operativne nezavisnosti policije, Zlatko Lagumdija je otro upozorio efa
Delegacije EU Petera Sorensena da podilaenje stranakim interesima
pojedinaca, poput Bakira Alispahia, emsudina Mehmedovia i Hazima
Rania, projicirano kroz stavove SDA, nije nita drugo nego vraanje nae
zemlje u period direktnog radikalnog utjecaja i vezivanja aktuelne situacije
s pojedincima iji su kontakti s pojedinim obavjetajnim slubama itekako
upitni.
319
Opepoznato je da je Bakir Alispahi, sa jo etvericom bivih
policijskih funkcionera, u aferi Pogorelica, zatvoren od strane policije
i pravosua, pod kontrolom Lagumdije, prema optubama da je sa
obavjetajnom slubom Irana osnovao teroristiki kamp na Pogorelici, to je
praeno brutalnom propagandom od strane Lagumdijinih, Radonievih
i medija pod kontrolom velikodravnih politika. Tako je nanesena velika
teta ugledu BiH u svijetu. Prema tome, Lagumdija u kampanji protiv
svojih bonjakih konkurenata, pred autoritetima meunarodne zajednice
eli ih kompromitirati.
320
Lagumdiju zabrinjava podrka meunarodne
zajednice Bakiru Izetbegoviu. S ciljem da odvrati meunarodnu zajednicu
od podrke Bakiru Izetbegoviu, on iri neistine da Izetbegovi pripada
grupi kadrova koji vraaju SDA u vrijeme direktnog radikalnog utjecaja,
to je posljedica veza s pojedinim obavjetajnim slubama,
321
aludirajui
pri tome na iransko prisustvo u BiH.
Mnoge graane BiH je zabrinjavalo to Lagumdija, kao lider SDP-a,
obnavlja propagandu iz vremena afere Pogorelica, optuujui Bonjake za
terorizam i saradnju sa obavjetajnom slubom Islamske Republike Irana.
Lagumdija je uskostranaki interes u borbi za vlast na taj nain stavio
iznad opeg interesa - da se afrmira i zatiti pravedan karakter odbrane
BiH. Ustvari, tako se podrava agresorska teza da je sistem odbrane BiH
imao karakteristike terorizma pod utjecajem Irana s ciljem da BiH bude
islamska drava. Zato se naprijed citirani stav Lagumdije o vraanju SDA
u vrijeme radikalnih utjecaja posebno dopada Dodiku koji tei ruenju
drave BiH, propagirajui isto kao Lagumdija i Radoni - da je prisustvo
Irana u BiH teroristika prijetnja, a da su radikalni bonjaki kadrovi u
319
320
321
320
SDA uesnici u toj prijetnji.
Identino, Fahrudin Radoni i Milorad Dodik:
- U jesen 2011. godine, Fahrudin Radoni je, putem svog
stranakog i medijskog aparata, zlurado objavljivao Dodikove izjave
protiv lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia, kada se on u vezi
sa defniranjem stava koga e BiH zastupati u UN, izrazio kao protivnik
izraelske politike prema Palestincima. Kroz solidarisanje lidera bosanskih
Srba, na elu sa Dodikom, i izraelskih zvaninika, tada je Bakir Izetbegovi
postao svakodnevna meta za napade. Bez ikakvih argumenata, Dodik je
optuivao Izetbegovia za nesmetan razvoj vehabijskog pokreta u BiH, jer,
kako je isticao Dodik, nije tajna da Bakir Izetbegovi odrava kontinuirane
kontakte sa takvim grupama. Prema nekim naim informacijama, vrlo
je cijenjen u radikalnim islamistikim grupama, a ak ima i kontakte s
odreenim grupama i slubama u Iranu.
322
Radoni se solidarisao sa
naprijed citiranim Dodikovim laima protiv Izetbegovia, te ih je objavljivao
na naslovnicama i udarnim prvim stranicama svog stranakog Dnevnog
avaza. Ne samo to je objavljivao ono to je govorio Dodik, nego je iste te
Dodikove propagandne teze Radoni uestalo, lino iznosio, te ih, isto kao
i Dodikove, objavljivao u svom Dnevnom avazu. Zlurado je objavljivao
sve to su u navedenom smislu protiv SDA i njenih lidera iznosili i drugi
eksponenti velikodravnih politika.
- S ciljem da za sebe i svoju SBB pridobije podrku amerike
administracije, odnosno s ciljem da odvrati amerike zvaninike od podrke
Tihiu i Izetbegoviu, u situaciji maksimalnog zaotravanja sukoba na ivici
katastrofalnog rata izmeu, s jedne strane SAD, Izraela ... i s druge strane
Irana, Radoni, slino kao i Lagumdija, pojaava propagandu kojom
optuuje Izetbegovia za saradnju sa Iranom. Konkretno, govorei o svom
sukobu sa bonjakim lanom Predsjednitva, Bakirom Izetbegoviem,
Radoni je rekao da je taj sukob mnogo ozbiljniji nego to izgleda,
te istakao da BiH ima dvije mogunosti: Prva, da anahronine ratne
strukture, iranskim vezama, vuku prema tome da njome upravljaju dvije
feudalne porodice, i drugu, da se potuje volja 99% Bonjaka - da ova zemlja
ide putem evropskih integracija, EU i prozapadne civilizacije...
323

Sugerirajui stav da iza politike Bakira Izetbegovia stoji Iran
i da iransko prisustvo u BiH ima teroristiki karakter, Radoni je, u
322
Dodik Milorad, Dnevni avaz, 02.11.2011. godine, strana 3
323
321
kontekstu naprijed citiranog, pojaao optubu protiv Izetbegovia, s ciljem
da izazove i proiri sumnju da on, putem svojih veza sa Iranom, stoji iza
ubistva Joze Leutara, Nedada Ugljena ...
324
Pri tome, Radoni sebe eli
predstaviti da je proevropski politiar koji slijedi prozapdnu civilizaciju,
a da je Izetbegovi politiar koji slijedi politiku islamskih drava, posebno
Irana, to protiv Izetbegovia tvrdi i Milorad Dodik, istiui da Izetbegovi
u kabinetu Predsjednitva BiH na stolu, kao svoj politiki program, dri
knjigu Islamska deklaracija svog oca Alije Izetbegovia.
325
Upravo,
usporedbom tog Dodikovog stava i naprijed citiranog Radonievog
stava, Radoni se identifcira da, isto kao Dodik, odnosno, da isto kao
to je inila beogradska propaganda u vrijeme oruane agresije na BiH i
kasnije, propagira da je Alija Izetbegovi djelovao s ciljem da BiH bude
islamska drava, to je, navodno, ugroavalo Srbe, te su se Srbi organizirali
za samoodbranu u bosanskohercegovakom graanskom ratu. Upravo
tako, Radonieva propaganda da on i njegova SBB slijede demokratsku
prozapadnu civilizaciju, a Bakir Izetbegovi konzervativnu islamsku,
odnosno iransku politiku, pokazuje da je sukob Radoni Izetbegovi,
kako sam Radoni kae, mnogo ozbiljniji nego to izgleda.
326
Oito, Radoni slijedi logiku sukoba civilizacija, odnosno,
sukoba izmeu onih koji ine iranske veze i onih koji slijede prozapadnu
civilizaciju u BiH i ire u Evropi. Takvim istupima bi se sasvim nadleno
trebao suprotstaviti i reisu-l-ulema, Mustafa ef. Ceri, i to bez rizika da
njegovo protivljenje Radoniu, u tom pogledu, bude okvalifcirano kao
nenadleno uplitanje u politika pitanja.
Naprijed citiranim i slinim tezama, Radoni, ne samo to ima za
cilj da za svoju politiku opciju pridobije podrku od strane SAD-a, on
ujedno odvraa sigurnosni i pravosudni sistem od sumnji za svoju linu
ulogu u ubistvima Ugljena, Delalia ... Radi toga je Radoniu potrebna
iskrivljena predstava o Iranu, kao glavnoj teroristikoj prijetnji i iskrivljena
predstava o Izetbegoviu da je oslonac iranske teroristike prakse u BiH.
Fahrudin Radoni za BiH opasan igra
na strani velikosrpske politike:
- Sugerirajui graanima da prekinu podrku politici i liderima
SDA, u vezi sa uspostavom nove koalicije SDP-a, SBB-a, dva HDZ-a,
324
325
Dodik Milorad, TV duel sa edomirom Jovanoviem, Beograd, 01.02.2012. godine.
326
322
SNSD-a i SDS-a, putem teksta u kome je istaknut podnaslov Iranska
opcija, Fahrudin Radoni iznosi svoje i stavove svoje SBB, rekavi:
Bonjaci imaju izbor da izmeu Evropske unije i feudalno-iranske opcije
izaberu reforme, zapadne standarde i ekonomski razvoj.
327
- Saopenjem SBB-a, putem teksta u kome je istaknut podnaslov
Iranski kolosijek, Fahrudin Radoni se suprotstavlja SDA-ovom
negiranju spornog sporazuma izmeu SDP-a, SBB-a, HDZ-a i HDZ-a 1990.
o provedbi presude u sluaju Sejdi Finci, te istie: Oito, strah od EU i
njenih kriterija za borbu protiv korupcije uspaniio je Tihia i Izetbegovia,
a strah da Radoni ili neko iz SBB BiH ne preuzme Ministarstvo sigurnosti
doveo ih je na ivicu politike mahnitosti, kojom se pokuava zaustaviti prijem
BiH u EU i njeno kretanje s iranskog na zapadni kolosijek.
328

- U tekstu pod naslovom Sadik Ahmetovi i SDA upozoreni zbog
Iranaca!, putem koga Fahrudin Radoni, zloupotrebljavajui ulogu
novinara I. ati kao potpisnika teksta, iznosi svoje i stavove SBB-a u vezi
sa sastankom ambasadora SAD-a u Sarajevu, Patrika Muna, ambasadora
Velike Britanije Najdela Kejsija i ministra sigurnosti BiH Sadika
Ahmetovia, navedeno je da su ameriki i britanski ambasador, ministru
Ahmetoviu vrlo precizno stavili do znanja da meunarodni faktor
energino trai od njega i SDA da prekinu veze s iranskom obavjetajnom
linijom i da prestane djelovanje paraobavjetajnih centara u SDA ... U
nastavku, u istom tekstu u kome je istaknut podnaslov Stare veze,
optuujui kadrove SDA zbog njihovih veza sa Iranom, navedeno je: Kao
to je javnosti poznato, SDA ima svoj Odbor za sigurnost i na njegovom elu
je Bakir Alispahi, ovjek s crne liste, za kojeg se smatra da je dugogodinji
dio iranskih veza u BiH. Da zlo bude vee, lan tog kontraverznog odbora
je lino Ahmetovi, to sve vrlo teko konotira i objanjava radikalizam i
blokade SDA i njenih pojedinih funkcionera na putu prema Evropskoj uniji.
Ako se zna da SDA ima i paravojni Odbor za odbranu, gdje se nalazi i general
Fikret Muslimovi, koji je bio dio ratne linije za dovoenje i rasporeivanje
mudahedina u BiH, postaje jasno koliko su u SDA vezani uz iransku liniju
... Izetbegovi Bakir je ve devedesetak godina glavni ovjek iranske veze
u regionu, ... Bakir Izetbegovi je jo tokom ratnog perioda isposlovao da
Muslimovi dobije generalski in ...
329

327
328
329
I. ati, Dnevni avaz, 03.08.2012. godine, strana 3.
323
Sutradan, nakon objavljivanja naprijed citiranog teksta, njegov
sadraj su putem zajednike izjave za javnost demantirali ambasadori SAD
i Velike Britanije, Patrik Mun i Najdel Kejsi, to je prenijelo Osloboenje,
sa naslovom: Ako lae Avaz, ne lau ambasadori. Pod tim naslovom,
izmeu ostalog, navedeno je da su ameriki i britanski ambasador za javnost
saopili: U medijima su se pojavili netani izvjetaji o prirodi sastanka koji
je juer odran izmeu ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih
Amerikih Drava i ministra sigurnosti BiH ...Mediji iz zajednike izjave
je Dnevni avaz (i valjda pratea izdanja) ... Avaz je na naslovnici i u
pozamanom tekstu ustvrdio kako su ambasadori kod Ahmetovia bili
da bi upozorili njega i stranku kojoj pripada da prekinu veze sa iranskom
obavjetajnom linijom. O Avazovom netanom izvjetavanju najbolje
svjedoi potreba ambasadorskog dvojca za demantijem.
330
Za razliku od
Osloboenja, Radoniev Dnevni avaz nije u cijelosti objavio demantij
dvojice ambasadora. Radoni prikriva da su dvojica ambasadora negirali
njegovo pisanje protiv SDA i Irana.
331
S obzirom da Radoni nije identifcirao izvor preko koga
je dobio podatke o sadraju sastanka dvojice ambasadora Muna i
Kejsija sa ministrom Sadikom Ahmetoviem, proizilazi da Radoni u
ambasadama SAD-a i Velike Britanije ili/i u Ministarstvu sigurnosti BiH
ima uspostavljene tajne izvore pribavljanja podataka. Iz toga e ameriki
i britanski kontraobavjetajci znati procijeniti vjerovatnou da Radoni
obavjetajno istrauje interese, objekte i aktivnosti njihovih zemalja. Podaci
koje Radoni prikuplja na taj nain nadilaze njegove medijske i stranake
potrebe, kao i interese Beograda i Zagreba, ali ne i interese Moskve. U
tom smislu, Radonievo obavjetajno ime epo zasluuje panju
kontraobavjetajnih slubi SAD-a i Velike Britanije. U dobro ureenim
dravama, u slinim sluajevima, ili se mora legalizirati izvor podataka ili
odgovarati za krivino djelo pijunae. Ambasade SAD i Velike Britanije u
Sarajevu su pokrivene suverenitetom svojih drava, to znai da Radoni
moe odgovarati i pred njihovim sudovima i pred sudovima BiH, s obzirom
da je Radoniu mogui tajni izvor podataka u Ministarstvu sigurnosti
BiH.
330
331
324
18.
RADONIEVO
POLITIKO PARTNERSTVO SA DODIKOM
332
Muhamed Filipovi udan laov po elji Radonia:
Akademik Muhamed Filipovi je do skoro bio otar kritiar protiv
lidera SDP-a Zlatka Lagumdije. Ustvari, dok je Fahrudin Radoni
usmjeravao svoje medije protiv Lagumdije, do tada je i Filipovi kritikovao
Lagumdiju. Nakon to se Lagumdija sprijateljio sa Radoniem,
Filipovi je poeo da brani i hvali Lagumdiju.
Upravo u vrijeme kada je u sastavu nove koalicije Radoni postao
partner sa Miloradom Dodikom, sa kojim je i inae odavno blizak, odnosno
kada su Milorad Dodik i Sulejman Tihi iz opepoznatih a razliitih
razloga u javnosti istakli zahtjev za smjenu Lagumdije sa funkcije ministra
vanjskih poslova, po elji Radonia, akademik Filipovi optuuje Tihia i
Izetbegovia da su se pridruili Dodiku, istiui: Kad su Tihi i Izetbegovi
angairali sve svoje snage da zaustave procese politikog ozdravljenja u Bosni
i Hercegovini i u Federaciji, bilo je oekivano da se toj koaliciji pridrui i
njihov stari strateki partner u razgradnji Bosne i Hercegovine Milorad
Dodik. Upravo onoliko koliko je citirani sadraj izvan realnosti, toliko je
zlonamjeran, tendenciozan i amoralan.
Negativne stavove Bonjaka protiv Dodika, angairajui Filipovia
kao svog portparola i na druge naine, Radoni koristi u tenji
da kompromitira SDA i njene lidere. To je dio Radonieve taktike s
ciljem da maskira svoju bliskost sa Dodikom. Prema sebi Dodik izaziva
nezadovoljstvo Bonjaka, jer po tom osnovu (a) njemu jaa podrka meu
Srbima koji smatraju da i Dodika i srpski narod u cjelini treba zatititi od
bonjakog ugroavanja, ali je velikosrpskoj politici jo vanije to se po
istom osnovu (b) produbljuju meunacionalni sukobi u BiH. Bez podrke
od svog srpskog naroda i bez produbljenih meunacionalnih sukoba u
BiH, Dodik ne bi imao nune pretpostavke za svoje dokazivanje - da je BiH
kao drava vjetaka tvorevina i da njen opstanak nije mogu. Upravo to
dokazivanje je strateki pravac Dodikove politike.
Suptilnost Radonieve propagande:
Zato, kad Radoni organizira da se u njegovim medijima pie
i pria protiv Dodika, on to ini uz istovremeno propagiranje protiv
332
Tekst napisan u Sarajevu, augusta 2012. godine
325
Izetbegovia, kako bi Bonjake obmanuo da, samim tim, to je protiv
Dodika ima dobre namjere kad djeluje protiv Izetbegovia. Posmatrai
politikih prilika u BiH koji uvaavaju naprijed izneseno, bit e uvjereni
da je pisanje i verbalno izjanjavanje protiv Dodika u Radonievim
medijima izraz tajnog dogovora Radoni Dodik, to ini jo apsurdnijim
i bezobraznijim naprijed citirani stav Radonievog portparola
Filipovia, da su Tihi i Izetbegovi Dodikovi stari strateki partneri u
razgradnji Bosne i Hercegovine. Tako perfdna primjena propagandnog
metoda zamjene teza potvruje da se Radonieva uloga u razgradnji
BiH ostvaruje pod kontrolom i usmjeravanjem sa najvieg strategijskog
nivoa velikosrpske politike. Za istraivae, taj stav treba biti glavna hipoteza
koja se moe dokazati i potvrditi primjenom naunih metoda u analizi
cjelokupnog dosadanjeg Radonievog propagandnog i podrivakog
djelovanja. S obzirom na svoje akademsko i nauno zvanje, Filipovi bi se
trebao angairati na razjanjavanju te hipoteze, umjesto to unitava svoj
nauni dignitet, stavi pod uzde Radonieve propagande.
Milorad Dodik, kao lider SNSD-a kome Srbi daju podrku za
vladajuu poziciju, nezaobilazna je linost u bosanskohercegovakom,
meunacionalnom i meuentitetskom dijalogu. Niko ko obnaa vlast i
eli da rjeava kljune probleme reformi bosanskohercegovakog drutva
ne moe ignorirati Dodika. Upravo zato, ni Radonia ni Lagumdiju ne
treba optuivati to su u koaliciji sa Dodikovim SNSD-om, ve ih treba
kritikovati zbog toga to u vezi krupnih pitanja u koaliciji sa hrvatskim
i srpskim liderima prihvataju rjeenja koja su tetna za BiH, za sve njene
graane, pa i za Bonjake.
19.
RADONIEVI NAPADI
NA IZVORNE IDEJE KOJE
SIMBOLIZIRAJU IME ALIJE IZETBEGOVIA
333
Upotrebom Filipovia, Radoni podriva temelje
politike Izetbegovia u odbrani BiH:
Za realiziranje velikodravnih projekata vano je, ali nije dovoljno,
slabljenje i unitavanje aktuelnih bonjakih politikih faktora i autoriteta,
jer bi se nakon unitavanja aktuelnih, na izvorima ideja na kojima je raniji
333
Tekst napisan augusta 2012. godine
326
bonjaki lider, Alija Izetbegovi, organizirao politiki pokret za odbranu
BiH, u budunosti mogla pojaviti neka bonjaka politika snaga koja e
ometati velikodravne ambicije u pogledu nestanka BiH. Upravo zato,
Sulejman Tihi i Bakir Izetbegovi nisu glavni i krajnji cilj Radonievih i
Filipovievih, odnosno Dodikovih, ovievih ... i drugih napada. Napadi
na Sulejmana Tihia i Bakira Izetbegovia su vaan iskorak za napade radi
unitavanja izvora i temelja njihovog politikog identiteta, odnosno za
napade na linost i djelo Alije Izetbegovia, jer je unitavanje temeljnih,
izvornih ideja kojima je simbol njegovo ime, krajnji cilj velikodravnih
stratekih planova protiv BiH. Oni napadaju onoga iji je nasljednik
Sulejman Tihi, pa kau da je Alija Izetbegovi od poetka odbrane BiH
iskljuivao dravu a odbranu BiH smatrao kao stvar privatnih grupa, te
da to najbolje govori o tome ta je i kakva je od poetka bila politika onih
iji je nasljednik Sulejman Tihi. Tihi igra zadnju igru i ako on ne bi tu igru
izgubio, onda se tek treba zabrinuti za budunost ove zemlje i bonjakog
naroda.
334

Dakle, Filipovi i Radoni smatraju da je Alija Izetbegovi, kao
Tihiev prethodnik, organizirao ruenje, a ne odbranu drave BiH, a da
Tihi, kao njegov nasljednik, igrajui zadnju igru treba zadati konaan
udarac i unititi dravu BiH.
335
Ta konstatacija je ogromna la. Ipak,
takva kompromitacija meu Bonjacima, i Alije Izetbegovia i njegovih
nasljednika je upravo ono to konano ele velikodravne politike kojima
je partner za realizaciju tog cilja Radoni. Sluei se muslimanskim
imenom, kapitalom sumnjivog porijekla i bosanskohercegovakom krizom
koja je za njega i njegove nalogodavce ansa, Radoni je uspio pridobiti
jedan broj intelektualaca, kao to je Muhamed Filipovi, da djeluju s ciljem
unitavanja onih politikih faktora i autoriteta koji imaju ili mogu stei
podrku bonjakog naroda.
Radonievi kriteriji za negativno etiketiranje medija
koji mu se ne dopadaju:
Kako god su odluni da, i suptilno, i direktno napadaju linost i djelo
Alije Izetbegovia, tako su odluni da se suprotstave svakom pokuaju da se
u javnosti pozitivno predstavlja linost i djelo Alije Izetbegovia. Radoni
se nasikira kad se u javnosti pojavi kvalifkovana afrmacija linosti i djela
Alije Izetbegovia, te odmah reagira putem svog Dnevnog avaza. Medije u
334
335
327
kojima se pojave afrmativne analize i ocjene o Aliji Izetbegoviu, Radoni
naziva podobnim medijima za njegove politike protivnike, to znai da
su sa stajalita Radonieve politike takvi mediji nepodobni. Autore takvih
tekstova i govornih poruka eli kompromitirati, uz pogrdno etiketiranje
da su ideoloki jastrebovi. Sadraje putem kojih se afrmira linost i djelo
Alije Izetbegovia, Radonieva propaganda naziva ideolokim biem
koga se vie niko ne plai,
336
to otkriva da se upravo Radoni sa svojim
nalogodavcima plai od kvalifcirane afrmacije i zatite linosti i djela Alije
Izetbegovia.
Radoni je prilikom osnivanja svog SBB-a u politikom programu
istakao afrmaciju i zatitu linosti i djela Alije Izetbegovia. Dakle, po tom
pitanju Radoni je napustio proklamirani stranaki program. U istom
programu Radonievog SBB-a se istie i afrmacija drave BiH. Izgledno
je da e, ubrzo, jasnije izai na vidjelo i Radonieva izdaja drave BiH.
Ustvari, nije mogue izdati Aliju Izetbegovia a ne izdati dravu BiH, niti
je mogue izdati dravu BiH a, ire gledano, ne izdati Aliju Izetbegovia. To
je sutina Radonievog politikog i podrivakog profla.
Filipovi i Radoni polaze od pretpostavke da graani BiH nisu
skloni da podre gubitnike i slabe. Zato, ele predstaviti da je upravo SDA
gubitnika: To to politiari RS, uz pomo ovdanjih politikih gubitnika
pokuavaju onemoguiti normalizaciju prilika i normalno funkcioniranje
naih dravnih institucija, ne znai da one ne funkcioniraju i da ne mogu
funkcionirati unato njihovom ponaanju.
337

20.
RADONI REHABILITIRA VELIKODRAVNE
PREDRATNE, RATNE I PORATNE POLITIKE
338
Radoni je podravao vehabije do teroristikog napada
na Ambasadu SAD u Sarajevu:
Svoju politiku usmjerenost lider SBB-a, Fahrudin Radoni, je
izrazio putem intervjua za Radio Federacije BiH. Radoni je dijelove
tog intervjua objavio u Dnevnom avazu, od 17.08.2012. godine. Sadraj
intervjua potvruje: (a) da je Radoni ekstremno usmjeren protiv SDA
336
337
338
328
i njenih lidera; (b) da se Radoni, za sada, blago distancira od serije
drastinih greaka svog koalicionog partnera Zlatka Lagumdije; (c) da je
vjerovatno da e se Radoni iz blagih kritika protiv Lagumdije i njegovog
SDP-a vratiti na svoju raniju radikalnu propagandu protiv njega i njegove
partije; (d) da Radoni opravdava greku koju je Lagumdija, zajedno s
njim, poinio sporazumom sa liderima dva HDZ-a o provedbi presude u
sluaju Sejdi Finci; (e) da u djelovanju Milorada Dodika protiv reformi
Radoni ne vidi prepreku za euroatlantski put BiH, jer tu prepreku, po
Radoniu, predstavljaju samo SDA, njena politika i njeni lideri.
Poenta intervjua je Radonieva ocjena da bonjaki politiki faktori
(SDA i njeni lideri) svojom iranskom, vehabistikom politikom koja,
navodno, ima za cilj uspostavu islamskog dravnog poretka, kao u Iranu,
predstavljaju smetnju za euroatlantske integracije BiH, a da ostali relevantni
faktori na politikoj sceni u BiH, pa i oni koji slijede velikodravne politike
ne ine takve prepreke, konkretno, navodei da Dodikove opstrukcije
reformama nisu prepreka euroatlantskom putu BiH: Egzistira nekoliko
politikih tajnih planova. Konkretno, kod Bonjaka egzistira hoemo li
ii iranskim, vehabistikim ili proevropskim putem. Ukoliko Bonjaci ne
odaberu put evropskih integracija, ne prestanu s opstrukcijama ka tom putu,
BiH e uz opstrukcije koje, naravno iz svojih razloga radi Dodik, ipak biti dio
evropskih porodica.
339
U pogledu sadraja i uestalosti plasiranja u medijima teze da
iranska obavjetajna sluba, preko kadrova SDA, usmjerava politike
procese s ciljem uspostave islamskog dravnog poretka u BiH, Radonieva
propaganda pripada modelu kakav je sa agresorske strane primjenjivan u
propagiranju da su za rat i njegove posljedice krivi najutjecajniji bonjaki
politiki faktori i lideri. Pod kontrolom Radonia, u njegovom Dnevnom
avazu, na udarnim stranicama, uestali su tekstovi markirani naslovima
izrazito velikih slova, kao to je, naprimjer, naslov Iranska veza poklopila
namjensku industriju.
340
irenjem mrnje prema Iranu, Radoni se dodvorava Americi,
to ini i Dodik:
Primjenjujui isti model propagande kao to je agresorski u pogledu
isticanja da je bonjaka politika kriva jer je, navodno, uzrokovala rat,
Radoni sada tvrdi da su bonjaki politiki faktori i autoriteti, odnosno da
339
340
329
je SDA kriva za blokade na euroatlantskom putu BiH. Teina Radonieve
optube protiv SDA i njenih lidera izreena u obliku ocjene o krivnji
bonjakih politikih faktora za blokade na euroatlantskom putu BiH je
poveana tvrdnjom da euroatlantski put BiH ne ugroavaju velikodravne
politike, ak ni Dodik. U vezi s tim, treba se prisjetiti da je u vrijeme oruane
agresije na BiH agresorska propaganda isticala da bonjako politiko
vostvo, na elu sa predsjednikom Alijom Izetbegoviem, djeluje s ciljem
da BiH bude islamska drava kao Iran, to ugroava Srbe i Hrvate, te da na
BiH nije izvrena agresija nego da je u BiH bio graanski rat u kome su Srbi
i Hrvati organizirali samoodbranu tek nakon to su rat izazvali Bonjaci
svojim tenjama da u BiH uspostave islamski poredak, kao u Iranu.
Naprijed citiranom reenicom Radoni pomae liderima Srba i Hrvata da
oni u svojim nacionalnim sredinama i pred meunarodnom zajednicom
predstave (a) kako velikosrpsko i velokohrvatsko spreavanje reformi u
BiH ima za cilj spreavanje da bonjaki politiki faktori u BiH uspostave
islamski poredak, kao u Iranu, te (b) da spreavanje uspostave islamskog
poretka u BiH, koji bi bio kao u Iranu, ima karakter zatite Srba i Hrvata od
bonjakog ugroavanja.
Dakle, Radoni tvrdi da SDA, kao najutjecajniji bonjaki politiki
faktor koji je njemu konkurencija, vri opstrukcije protiv euroatlantskih
integracija BiH. Na osnovu te svoje ocjene, Radoni upozorava na opasnost
da e se u BiH uspostaviti politiki sistem kao u Iranu, ako SDA sa svojim
liderima, odlaskom sa vlasti, ne prestane sa opstrukcijama euroatlantskom
putu BiH.
U odnosu na Radonieve tvrdnje i upozorenja, istina je sasvim
drugaija. itav poslijeratni proces reformi u BiH je obiljeen opstrukcijama
koje su imale smisao da obje velikodravne politike zatite rezultate svoje
agresije na BiH i da ih proire oblikovanjem pretpostavki za podjelu BiH.
Nasuprot tome, SDA i njeni lideri su bili faktor progresa i demokratskih
reformi. Umjesto da to prizna ili bar da o tome uti, Radoni naprijed
citiranom reenicom rehabilitira velikodravne projekte, istiui da SDA
kao najutjecajniji bonjaki politiki faktor treba prestati sa opstrukcijama,
iako ih SDA ne ini, a ne srpski i hrvatski koji efektivno opstruiraju reforme
realizirajui velikodravne ideje i projekte.
Dakle, za Radonia nisu problem stvarno postojee velikodravne
ideologije i prakse koje se provode s ciljem podrivanja i ruenja BiH kao
drave.
330
Radonieva politika strategija je utemeljena na ocjenama (a) da
je iranski, vehabistiki
341
put, kojim navodno ide SDA sa svojim liderima,
glavna opasnost za BiH i njen euroatlantski put, a da opasnost, u tom
pogledu, nisu velikodravne politike, te (b) da e opasnost za euroatlantski
put BiH prestati ako bonjaki narod na predstojeim izborima (lokalnim
oktobra 2012. i opim 2014.) povjeri vlast njemu i njegovom SBB,
oduzimajui je od SDA i njenih lidera.
Taj model Radonieve aktuelne rehabilitacije velikodravnih
politika za opstrukcije poslijeratnim reformama je potpuno isti kao
i model koga odavno primjenjuju srpski i hrvatski nacionalisti kad
odgovornost za uzroke i posljedice rata u BiH skidaju sa Miloevia,
Karadia ..., Tumana, Bobana ... stavljajui tu njihovu odgovornost na
teret bonjakog lidera Alije Izetbegovia. Ustvari, Radonieva aktuelna
rehabilitacija velikodravnih politika u vezi sa poslijeratnim reformama,
bitno pomae rehabilitaciju koju velikodravne politike i njihovi lideri
odavno vode s ciljem skidanja odgovornosti za uzroke i posljedice agresije
na BiH sa Miloevia, Karadia ..., Tumana, Bobana ... i stavljanja te
njihove odgovornosti na teret bonjakih politikih faktora odbrane BiH,
na elu sa Alijom Izetbegoviem.
U vezi s tim, treba razjasniti porijeklo i karakter identinosti
Radonievog sa velikodravnim politikim konceptima.
Pred izbore u BiH graane treba upozoriti da je Radonieva politika
i propaganda u znaajnim pitanjima identina velikodravnim politikama
i propagandama. Birae treba upozoriti da bi glasanje za Radonievu
SBB znailo podrku njegovoj politici koja je u bitnim pitanjima identina
velikodravnim politikama. Odnosno, birae treba upozoriti da bi njihovo
glasanje za Radonia i njegov SBB znailo priznanje da je bonjaka
politika kriva za uzroke i posljedice rata, znailo priznanje da bonjaka
politika ima cilj uspostaviti islamski poredak u BiH, kao u Iranu, i znailo
priznanje da bonjaki, a ne srpski i hrvatski politiki faktori blokiraju
reforme u BiH. Ni u kakvom obliku, pa ni u obliku glasova za Radonievu
SBB, bonjaki narod ne bi smio priznati i priznanjem uvrstiti te neistine.
341
331
21.
RADONIEVI STAVOVI
O GREKAMA SDP-a NA ELU SA LAGUMDIJOM
342
Pogrena politika Lagumdije prema Hrvatima
je korisna za Radonia:
Radoni smatra da SDA treba poraziti udruenim snagama SBB-a
i SDP-a. On je dobro uoio da su SDP-ove greke prema hrvatskom pitanju
u BiH meu glavnim aktuelnim problemima bonjake politike, ali on
te greke stavlja prvo na teret SDA, pa tek onda na teret SDP-a, upravo
zato to zna da je za njegove politike ambicije glavna prepreka SDA, pa
tek onda SDP. Radoni zna da bi odobravanje tih Lagumdijinih greaka
znailo da se on i njegov SBB suprotstavljaju stavovima ire javnosti,
stavovima faktora meunarodne zajednice, stavovima hrvatskih i srpskih
politikih faktora u BiH, stavovima politikog vostva Hrvatske ..., jer svi
oni osuuju Lagumdijinu politiku ignoriranja izbornih rezultata koje su
postigle najutjecajnije hrvatske politike stranke na izborima 2010. godine.
Znajui to, Radoni je u intervjuu za Radio Federacije BiH rekao:
Pokuaj rjeavanja hrvatskog pitanja treba ohrabriti. Zato? Mi imamo
situaciju u kojoj Bonjaci ute kao zaliveni. Dva puta smo, kao Bonjaci,
izabrali hrvatskog lana Predsjednitva. Nismo dozvoljavali da Hrvat bude
predsjednik Vijea ministara. Potpuno su ih SDA i SDP izbacili iz Federalne
vlade kao legitimne izborne pobjednike ... svaki korak koji rjeava pitanje
prestanka majoriziranja Hrvata od strane Bonjaka, za nas je dobrodoao.
343

Iako je SDA redovno isticala da nije dobro to SDP agitira da Bonjaci
izaberu Hrvatima njihovog lana u Predsjednitvu BiH, odnosno iako
se SDA zalagala da predstavnici hrvatskih pobjednikih stranaka budu
na svim nivoima vlasti, to SDP kao izborni pobjednik nije dozvoljavao,
naprijed citiranom izjavom Radoni na prvo mjesto krivnje za takvu
politiku stavlja SDA, pa tek onda SDP.
Radonia ini sretnim ako je loe stanje, ne samo u SDA-u,
ve i u SDP-u, to sasvim otvoreno istie, te je u vezi naputanja SDP-a
od strane eljka Komia, rekao: SBB i SDP su, iako imamo koalicioni
ugovor, ipak politiki rivali. Veliki politiki zemljotres u SDP-u, naravno, nas
u SBB-u ne ini ba nesretnim. Naprotiv! ... Mi emo se, kao drutvo, nai
342
343
Radoni Fahrudin, Dnevni avaz, 17.08.2012. godine, strana 4. i 5.
332
u delikatnoj situaciji, da mnoge stavove gospodina Komia, kada je izbor
lanova Predsjednitva u pitanju, koji su potpuno legalni i legitimni, moramo
suprotstaviti zahtjevima hrvatskog naroda za drugaiji nain izbora lanova
Predsjednitva. Ostavke u tom smislu, ne mislim da mogu biti konstruktivan
pristup
344

Radoni se obradovao Komievim naputanjem SDP-a:
Loa politika i nezreo lider se identifciraju po kontradikcijama
u stavovima, to upravo sadri naprijed citirana Radonieva izjava.
On se osjea sretnim zbog politikog zemljotresa u SDP-u izazvanog
Komievim naputanjem SDP-a, ali u istom intervjuu istie da Komievo
naputanje SDP-a nije konstruktivan pristup rjeavanju hrvatskog pitanja
u vezi sa nainom izbora hrvatskog lana Predsjednitva BiH. Dakle,
Radoni se raduje zemljotresu u SDP-u ako taj zemljotres ne pogaa
i SBB, a razlozi zbog kojih je Komi napustio SDP se odnose na SDP-ov i
SBB-ov pristup provedbi presude u sluaju Sejdi Finci, jer su Radoni
i Lagumdija, u vezi s tim, postigli tetan dogovor sa oviem i Ljubiem.
Ambiciju da SBB bude izborni pobjednik, Radoni eli ostvariti
strategijom loeg stanja u redovima njegovih glavnih politikih
konkurenata, odnosno u SDA-u i SDP-u. Ondje gdje ima greaka u tim
strankama, on ih hiperbolie ili e ih hiperbolisati ako iz taktikih razloga
o tim grekama privremeno uti ili govori uz blage kritike, kao to je
sluaj sa privremenom Radonievom utnjom i blagim kritikama o SDP-
ovim grekama. Ondje gdje nema greaka, Radoni ih izmilja i u obliku
raznih neistina prenosi u javnost putem svog medijskog i stranakog
propagandnog aparata.
Takav strateki pristup, Radonia identifcira kao apsolutno
nezrelu osobu za politiku na najviem dravnom i politikom nivou.
Da je neka osoba zrela za politiku na najviem politikom i dravnom
nivou moe se rei tek onda ako je njen strateki pristup istinska elja da
svi patriotski politiki faktori budu to bolji, jer je to interes drutvenog
progresa, a da perspektivu uspjeha sebe i svoje stranke temelji na svojim
linim i stranakim kvalitetima, a ne na zemljotresima u konkurentskim
strankama, a pogotovo ne na izazivanju zemljotresa u drugim strankama
ili propagandom da je u nekoj stranci zemljotres, iako ga nema. Normalno,
zrelost neke osobe za politiku na najviem politikom i dravnom nivou
se ispoljava argumentiranim ocjenama o grekama u djelovanju drugih
344
333
stranaka i njihovih lidera po pitanjima koja su relevantna za najvii politiki
i dravni nivo. Upravo, nedostatak te vrste zrelosti u Radonievom
politikom proflu potvruje da je njegova liderska uloga drutveno tetna.
La je u osnovi Radonievih protivurjenih stavova o Izetbegoviu:
I Lagumdija i Radoni ugled Alije Izetbegovia smatraju velikim
politikim kapitalom SDA, kao svog glavnog konkurenta. Taj politiki
kapital smatraju preprekom za ostvarivanje svojih politikih ambicija. Zato
su oba orijentirani da rue tu prepreku svojim politikim ambicijama, to
ine na razne naine, upadajui u kontradikcije. U elji da graane odvrate
od glasanja za SDA, istiu da Tihi i Izetbegovi ne slijede politiku i ideje
Alije Izetbegovia, to implicira kako je njihov zakljuak da je politika i
praksa Alije Izetbegovia pozitivna, a da je politika i praksa Sulejmana
Tihia i Bakira Izetbegovia negativna, te da ne treba glasati za njih. Tom
njihovom stavu suprotstavljeni su brojni drugi njihovi stavovi iz kojih
proizilazi da je njihov zakljuak da je politika Alije Izetbegovia negativna.
Kontinuirano poduzimaju opsene mjere s ciljem da politiku Alije
Izetbegovia predstave negativnom. Pored ostalog, angairajui akademika
Muhameda Filipovia, ... Fahrudin Radoni organizira da se putem
njegovog stranakog i medijskog aparata tumai: da je Alija Izetbegovi
provodio politiku podjele BiH i pristao na Oven Stoltenbergov plan
1993., a da su ga u tome sprijeili akademik Muhamed Filipovi i Fahrudin
Radoni, to je planetarna la; da je Alija Izetbegovi djelovao s ciljem
da u BiH uspostavi politiki poredak kao u Iranu; da su kadrovi SDA, na
elu sa Izetbegoviem, u BiH doveli vehabije, tjerali Srbe i Hrvate iz Armije
RBiH, gradili islamsku vojsku, uspostavljali kampove za obuku terorista ...;
22.
LAGUMDIJA I RADONI PRIMJENJUJU
ISTI MODEL PODRIVAKOG DJELOVANJA
345
Radoniev i Lagumdijin model propagande
po principu drite lopova:
Iz dana u dan sve se jasnijim pokazuje model podrivakog
djelovanja od strane lidera SBB-a, Fahrudina Radonia, koji je ulaskom
u koaliciju sa SDP-om, u taj svoj model ukljuio i lidera SDP-a Zlatka
Lagumdiju. Radoniev model je: (b) nosilac je kriminala i korupcije, a
345
Tekst napisan septembra 2012. godine
334
optuuje mnoge Bonjake da su u kriminalu i korupciji; (c) upleten je u
misteriozna ubistva, a optuuje druge Bonjake da su organizatori takvih
ubistava; (a) kao saradnik KOS-a, epo optuuje druge Bonjake da su
oni KOS-ovci, saradnici stranih obavjetajnih slubi; u podrivanju BiH
ostvaruje saradnju sa realizatorima velikosrpske politike, a optuuje druge
bonjake lidere SDA da to oni ine; ...
Po modelu Radonievog podrivakog djelovanja u koga se ukljuio
i Lagumdija, u posljednje vrijeme intenzivno se propagira njihova teza
da njihovi politiki konkurenti, posebno Izetbegovi i Tihi, u saradnji sa
srpskim politikim faktorima i liderima podrivaju i rue BiH, za ta nema
nikakvih argumenata. Meutim, kako god nema argumenata o takvoj
ulozi Tihia i Izetbegovia, postoje argumenti da upravo takvu ulogu imaju
Radoni i Lagumdija. Najoitiji argument je u injenici to je propaganda
od strane Radonia i Lagumdije identina propagandi od strane nosilaca
velikodravnih politika koje su uzrokovale i realizirale oruanu agresiju na
BiH i genocid nad Bonjacima.
Radoni zlurado objavljuje Filipovieve i Lagumdijine
napade na A. Izetbegovia:
Izjava lidera SDP-a Zlatka Lagumdije, u Zenici 02.09.2012. godine,
na predizbornoj Promotivnoj konvenciji Socijaldemokratske partije, inicira
potrebu odgovora na pitanje: Kako treba tretirati komunikaciju bonjakih
sa srpskim i hrvatskim liderima na politikoj sceni u BiH? O kvalitetu
te komunikacije trebaju brinuti lideri svake od bonjakih stranaka, a
posebno lideri stranaka na vlasti, pa i ire svih parlamentarnih stranaka.
Komuniciranje bonjakih lidera sa liderima srpskih i hrvatskih stranaka
je i potreba i nuda, bez obzira koliko se Bonjacima dopada ili ne dopada
politika koju vode i ciljevi kojima tee srpski i hrvatski politiki faktori i
lideri. Verbalno isticanje da je cilj bonjake politike zajedniki ivot Srba,
Hrvata i Bonjaka, a u praktinom djelovanju ometanje komunikacije
bonjakih sa srpskim i hrvatskim liderima, ima smisao pomaganja onima
koji se bore s ciljem podjele BiH, jer su protiv zajednikog ivota ljudi
razliitih nacija i kultura u BiH. Zbog toga nije dobro to se bonjake
stranke u predizbornoj kampanji nadmeu u meusobnom optuivanju za
saradnju sa srpskim i hrvatskim strankama. To je put podjele BiH.
Lagumdija je rekao: Postalo je oigledno da su se udruili stari
prijatelji u namjeri razjedinjenja BiH ... Danas svima njima kaemo da
ono to ele, razjedinjenje, nee dobiti, pogotovo ne kako su krenuli, mirnim
335
putem. Dodik kae da je BiH nesposobna da egzistira i da je pitanje samo
kako e se mirno rastati, da Vijee ministara ne funkcionie i da Lagumdija
mora da ode. Dodik kae, a Tihi to podrava. Moe TD koalicija (Tihi
Dodik koalicija) istjerati SDP iz Vijea ministara, moe otii Zlatko, ali SDP
nee mirno gledati razdruivanje BiH... Predsjednik SDA prije 15 godina ...
je pravio CD koaliciju za cjelovitu i demokratsku BiH, a sadanji predsjednik
SDA ... pravi TD koaliciju za mirni razlaz Bosne i Hercegovine...
346
Ovi
Lagumdijini stavovi su snano podrani propagandom koju putem svog
SBB-ovog stranakog biltena Dnevnog avaza realizira Radoni koji svoje
politike stavove intonira veliinom slova u naslovima i podnaslovima
tekstova: to Dodik kae, Tihi podrava; SDA je urovala na rastakanju
BiH; Ujedinjeni SDS i SDA nisu uspjeli smijeniti Beirovia; Sarajli
podrao SDS na tetu Srebrenice! ...
347
Naprijed citirana Lagumdijina izjava je kontradiktorna. On
konstatuje da su SDA i SNSD stari prijatelji koji ele razjedinjenje
BiH, to znai da je SDA u tom pravcu djelovala za ivota predsjednika
Alije Izetbegovia, i da u tom pravcu djeluje i sada na elu sa Sulejmanom
Tihiem. Isto to tvrdi i akademik Muhamed Filipovi, istiui da je SDA od
svog nastanka, pod vostvom Alije Izetbegovia, djelovala na podrivanju
i podjeli BiH, a da predsjednik Tihi, kao nasljednik takve Izetbegovieve
politike, zadaje konaan udarac integritetu BiH. Lagumdija je svoj stav
da je SDA stari prijatelj srpskih politikih stranaka koje podrivaju BiH
suprotstavio takoer svom stavu da je Alija Izetbegovi gradio koaliciju za
cjelovitu i demokratsku BiH, a da Sulejman Tihi sa Miloradom Dodikom
gradi koaliciju za mirni razlaz BiH. U uslovima predizborne kampanje,
putem takvih stavova, da glasaju za SDP i SBB, ele pridobiti glasae koji
su do sada, iz potovanja prema linosti Alije Izetbegovia, glasali za SDA.
Upravo, s ciljem pridobijanja takvih glasaa, Radoni u svom stranakom
biltenu istie naslove krupnih slova: SDA je izdala Alijinu ideju,
348

iako iz drugih podrivakih razloga rado objavljuje tekstove kako je Alija
Izetbegovi 1993.godine, prihvatanjem Oven-Stoltenbergovog plana, htio
podijeliti BiH, a da su ga u tome sprijeili, niko drugi nego Fahrudin
Radoni i Muhamed Filipovi, to je planetarna la. Prema tome, od
strane Radonia, linost i djelo Alije Izetbegovia se napadaju iz dubljih,
346
347
Dnevni avaz, 07.09.2012. strana 2.; 05.09.2012. strana 5. (Pogledi)
348
336
stratekih podrivakih razloga, a u pozitivnom smislu, spominju samo
taktizirajui s ciljem pridobijanja graana da glasaju za njegov SBB.
23.
MUHAMED FILIPOVI SE KOMPROMITIRA
SLUEI SBB-u, FAHRUDINA RADONIA
349
Filipovi e imati tetu od Radonievog tepanja:
Fahrudin Radoni tepa akademiku Muhamedu Filipoviu
da je najvei ivui bosanskohercegovaki intelektualac. To tepanje je
taktika kojom se eli da bude efkasnija propaganda u obliku Filipovievih
kleveta protiv Radonievih politikih konkurenata. Radoni oekuje
da e ono to protiv njegovih konkurenata klevee akademik Muhamed
Filipovi graani BiH prihvatati samim tim to klevete iznosi ugledni
profesor i najvei ivui bosanskohercegovaki intelektualac. Akademik
Filipovi oekuje da e mu, po osnovu Radonievog tepanja da je
najvei ivui bosanskohercegovaki intelektualac, porasti ugled u
bosanskohercegovakom drutvu i da e dobiti istaknutiju poziciju u
historiji bonjakog naroda.
Meutim, vjerovatnije je da e akademiku Muhamedu Filipoviu,
zbog usluga koje ini Radonievoj politici, opasti ugled u drutvu
i da e imati tetu od Radonievog tepanja da je najvei ivui
bosanskohercegovaki intelektualac.
Angairanjem u korist Radonievog SBB-a, akademik Filipovi
je dosljedan svojoj politikoj prevrtljivosti. Devedesetih godina 20.
stoljea Filipovi je direktno podravao nacionalne pokrete u BiH. Bio je
aktivista SDA. Tokom ljeta 1990.godine, irom BiH je govorio na SDA-
ovim osnivakim skupovima. Kao gost, je govorio na osnivakoj skuptini
Karadievog SDS-a i podrao nacionalno politiko organiziranje Srba.
U jesen 1990. godine, sa Adilom Zulfkarpaiem na elu, je djelovao
na osnivanju nacionalne politike partije, pod nazivom Muslimanska
bonjaka organizacija.
Iako je ranije podravao nacionalne politike pokrete i aktivno
uestvovao u bonjakom nacionalnom pokretu, akademik Filipovi
se preobrazio u kritiara takvih drutvenih i politikih procesa u BiH,
usmjeravajui teite svojih kritika protiv SDA i njenog lidera Alije
349
Tekst napisan septembra 2012. godine.
337
Izetbegovia. ee i otrije kritikuje bonjaki nego srpski i hrvatski
nacionalni pokret. U vezi sa uzrocima i posljedicama agresije na BiH,
akademik Filipovi izjednaava odgovornost srpskih, hrvatskih i
bonjakih politikih faktora i lidera. U tom smislu je ilustrativna njegova
izjava 16.09.2012. godine, na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca
Krug 99: Ipak, nacionalni pokreti su velikim hipotekama zla doprinijeli
destrukciji nae drave. Naputanje takvih ideja je imperativ.
350
Akademik Muhamed Filipovi je poznat po podrci predsjedniku
SBiH Harisu Silajdiu i predsjedniku HDZ 1990. Boi Ljubiu, kada su u
Parlamentu BiH odbacili predloeni paket ustavnih amandmana. Tada je
Filipovi afrmirao Silajdia kao borca za cjelovitu dravu BiH. Nasuprot
takvim ranijim svojim stavovima, u posljednje vrijeme akademik Filipovi
optuuje Silajdia da je zagovarao podjelu BiH: Visoki zvaninici BiH,
poput Harisa Silajdia, u jeku rata olako su govorili o podjeli BiH.
351

Radoni ne usmjerava Filipovia da Silajdia optui za odbacivanje
predloenog paketa ustavnih reformi, aprila 2006., jer su tada Radonievi
mediji bili Silajdievo glavno propagandno sredstvo, s ciljem da se paket
ustavnih reformi odbaci.
24.
POLITIKI ZAOKRETI I NEIZVJESNOSTI
KAO PROIZVOD RADONIEVE SUBVERZIVNE ULOGE
352
Radonieva uloga u naglom prevazilaenju sukoba
izmeu Dodika i Lagumdije:
Poslije rata, politika situacija u BiH nije bila u toj mjeri nepredvidiva
kao to je nakon Lagumdijinog raskidanja koalicije sa SDA i nastanka nove
estolane koalicije SDP-a, SBB-a, SNSD-a, SDS-a, HDZ-a i HDZ-a 1990.
Kao partneri u toj koaliciji, SDP i SBB su iskljuili kadrove SDA, prvo, iz
vie kantonalnih vlada, a zatim i iz Vijea ministara BiH, gdje su smijenjeni:
ministar odbrane Muhamed Ibrahimovi, ministar sigurnosti Sadik
Ahmetovi i zamjenik ministra fnansija Fuad Kasumovi. Po inicijativi
SDS-a, a uz podrku i SDA, smijenjen je zamjenik predsjedavajueg
Predstavnikog doma Parlamenta BiH, Denis Beirovi, kadar SDP-a, dok
350
351
352
Tekst napisan novembra 2013. godine.
338
su SNSD i SDS kao pokretai inicijative za smjenu Zlatka Lagumdije sa
funkcije ministra vanjskih poslova, sa dnevnog reda zasjedanja Parlamenta
skinuli raspravu o tome, ostavljajui mogunost da se inicijativa ponovo
aktivira, to ovisi od ispunjenja Lagumdijinih obeanja prethodno datih
Dodiku. Upravo, po osnovu tih obeanja, naglo su prevazieni sukobi
Lagumdije sa Dodikom, iako su bili ekstremno zavaeni. Skidanje sa
dnevnog reda rasprave o smjeni Lagumdije, bez konanog povlaenja
inicijative za njegovu smjenu, ima karakter ucjene ponovnim aktiviranjem
tog zahtjeva ako Lagumdija ne ispuni ono to je obeao Dodiku. Najblii
Dodikov saradnik, Neboja Radmanovi, je izjavio da je inicijativa za
Lagumdijinu smjenu i dalje na snazi i da je parlamentarna rasprava i
odluka o tome i dalje mogua.
Istovremeno, Lagumdija se pomirio i sa Dodikovim stratekim
partnerima na dugoronoj osnovi
353
- liderima dva HDZ-a, oviem i
Ljubiem, iako su ga oni teko optuivali za ignoriranje izborne volje
hrvatskog naroda. Dakle, Lagumdija i Radoni, kao lideri bonjakih
stranaka koje su poele zajedniki obnaati izvrnu vlast u okviru estolane
koalicije na dravnom nivou, djelovat e u korist stratekog partnerstva
koje je oblikovano na antibosanskohercegovakim osnovama izmeu
najutjecajnijih srpskih i hrvatskih politikih faktora u BiH.
Radoni je upotrijebio reisa Ceria:
Biranjem i mijenjanjem koalicionih partnera, Lagumdija je
diktirao politike prilike u BiH. U tim okolnostima ispata SDA, uglavnom
zbog slabih rezultata na opim izborima 2010. godine i dolaska na
politiku scenu SBB-a Fahrudina Radonia, to se smatra zaslugom
reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceria, ija e se negativna uloga, u vezi s tim,
u politikoj historiji Bonjaka identifcirati kao podrivanje opstojnosti
drave BiH. Zajedniko djelovanje protiv SDA od strane HDZ-a, Dragana
ovia i SNSD-a Milorada Dodika, proireno je njihovim koaliranjem sa
SDP-om Zlatka Lagumdije i SBB-om Fahrudina Radonia. Lobiranje u
cilju zbliavanja Lagumdije sa oviem i Dodikom, Radoni je realizirao
skupa sa svojim prijateljem eljkom Kopanjom, vlasnikom Nezavisnih
novina i jednim od glavnih medijskih izvrilaca politike SNSD-a Milorada
Dodika.
Zbog toga to Lagumdija mijenja politike partnere, a time i smjer
djelovanja, postalo je naroito zanimljivo saznati sadraje netransparentnog
353
ovi Dragan, Dnevni avaz, 11.10.2012. godine, strana 2.
339
politikog sporazuma izmeu lidera nove estolane koalicije. Za sada,
poznate su samo ve nastale posljedice tog sporazuma u pogledu radikalne
promjene ovievog, Ljubievog, Dodikovog, Bosievog i Radonievog
ponaanja prema lideru SDP-a Lagumdiji, koga su prihvatili iz ranijih
pozicija apsolutnog odbacivanja. U tom procesu, iz stanja politike i
medijske sukobljenosti sa Lagumdijom, poslije opih izbora 2010.godine,
Radoni je prvo poeo popravljati svoje odnose sa Lagumdijom, a kada je
to postigao, tokom 2011. i 2012.godine, Lagumdiji je krio put da iz stanja
ekstremne zavaenosti sa Dodikom i oviem postane i njihov politiki
partner. Dakle, posljedica tog Radonievog lobiranja je Lagumdijin nagli
zaokret i nastanak nove koalicije koja je iz vlasti iskljuila SDA, prvo na
kantonalnim nivoima u FBiH, a zatim i na dravnom nivou.
Na sceni je opasna i dalekosena subverzivna uloga Fahrudina
Radonia, koja je po svojim dimenzijama, suptilnosti i nainu izvoenja
izraz ireg plana za djelovanje Dodika i ovia kao srpsko-hrvatskih
stratekih partnera na dugoronoj osnovi. Po svom karakteru, taj plan u
kome je glavni izvrilac Radoni, moe se usporeivati sa onim po kome
je djelovao i jo uvijek djeluje Fikret Abdi. injenice to je Radoni u to
subverzivno kolo uspio uvesti znaajan broj Bonjaka, meu kojima su i oni
vieniji, kao to su reis Ceri, Lagumdija, Filipovi, Kabil, Kupusovi,
Terzi, Karaveli ... djeluju kao crn, stravian oblak nad bonjakim
narodom.
ovi i Ljubi su oprostili Lagumdiji to je u implementaciji
rezultata izbora 2010. godine sprijeio da HDZ i HDZ 1990. uu u izvrnu
vlast na nivou BiH i FBiH. Nagla promjena ovievog, Ljubievog,
Dodikovog i Bosievog ponaanja prema Lagumdiji nije uslijedila iz
bezazlenih, ve iz krupnih razloga koji proizilaze iz njihovih opepoznatih
politikih ambicija radi kojih blokiraju reforme u BiH.
Radoni je apsolutno nezainteresiran za opstanak drave BiH:
354
U vezi rezultata Radonievog lobiranja s ciljem odvraanja
Lagumdije od partnerstva sa SDA i nastanka nove estolane koalicije,
intrigantno je pitanje: - ta je Lagumdija, u politikom smislu, obeao
Dodiku, Bosiu, oviu, Ljubiu i Radoniu pa da se oni tako naglo,
iz ekstremne zavaenosti preobraze u njegovog politikog partnera?
Vjerovatno je da im je partnerstvo sa Lagumdijom i Radoniem povealo
anse za ostvarivanje njihovih opepoznatih liderskih elja. Zato je, u cilju
354
340
rasvjetljavanja Lagumdijinih politikih zaokreta, nuno podsjeanje o
eljama estorice partnera u novoj koaliciji: (a) Dodik i Bosi ele ojaati
entitet RS, a oslabiti dravu BiH i sve to slijedi poslije toga; (b) ovi i
Ljubi ele trei hrvatski entitet i sve to slijedi poslije toga; (c) Radoni
eli ouvati i dalje gomilati bogatstvo i nije mu vano da li e to postii
u uslovima nestanka ili opstanka drave BiH; (d) Lagumdijine elje nisu
jasne, niti u postupcima kojima rui socijaldemokratiju, niti u postupcima
kojima rui dravu BiH.
S obzirom da je uspostavljena parlamentarna veina na nivou BiH
u kojoj e Lagumdija i Radoni u ime bonjakog naroda, o temeljnim
pitanjima pregovarati sa liderima Srba i Hrvata, treba imati u vidu da
nikakvi dogovori u korist naprijed navedenih liderskih elja nisu provodivi
i mogu izazvati jo dublju krizu u BiH, pa i ire, sa rizicima ugroavanja
mira i sigurnosti. Vladajue pozicije koje su kao partneri Radoni
i Lagumdija na nivou drave zauzeli u ime Bonjaka, Dodik i Bosi e
ocijeniti kao svoj uspjeh u smislu iskoraka za mirni razlaz, odnosno,
za osamostaljenje (secesiju) RS-a, perspektivno radi uveavanja Srbije,
to odgovara ovievim i Ljubievim eljama za trei hrvatski entitet,
perspektivno radi uveavanja Hrvatske. Kad su Lagumdija i Radoni
zauzeli vladajue pozicije na nivou drave, uslijedili su i veliki rizici da
u ime bonjakog naroda prihvate politika rjeenja u skladu sa takvim
destruktivnim eljama srpskih i hrvatskih lidera, to se faktiki ve poelo
dogaati.
Nova okolnost i prepreka u tom pogledu su rezultati lokalnih izbora
07.10.2012., kada su Bonjaci izrazili negodovanje prema Lagumdijinoj i
Radonievoj politici, podrali SDA koja je pobijedila i tako relativizirali
politiku mo SDP-a i SBB-a steenu na opim izborima 03.10.2010.
godine.
Radoni je uveo Lagumdiju u opasnu politiku protiv BiH:
355
U nastaloj situaciji SDP-ovog i SBB-ovog bitno oslabljenog
legitimiteta s jedne, i s druge strane velikih rizika da njihovi lideri u
pregovorima sa srpskim i hrvatskim pristanu na politika rjeenja mimo
volje birakog tijela, za prevazilaenje nastale krize prijevremeni opi izbori
bi bili najbolje rjeenje. Poto su prijevremeni opi izbori manje vjerovatni
jer za njih nema ni zakonskih pretpostavki, Lagumdijino i Radonievo
zauzimanje vladajuih pozicija u uslovima gubljenja legitimiteta, s obzirom
355
341
na rezultate lokalnih izbora - oktobra 2012., izazvat e vrlo teku situaciju u
kojoj su mogui masovni, demonstrativni izlasci graana na ulice.
Lagumdija i Radoni sa Dodikom, Bosiem, oviem i Ljubiem
znaju u kom pravcu se kreu, ali to ne saopavaju javnosti. Poneto od
onoga to oni znaju doe do javnosti, ali sa efektima uznemiravanja, kao
to su izjave srpskih lidera izreene povodom sklapanja partnerstva sa
Lagumdijom i Radoniem da prihvataju koaliciju sa onim bonjakim
strankama koje obeaju vee ustupke u korist entiteta RS-a, a takvi se
ustupci nemaju od ega dati osim od inae skromnih kapaciteta drave BiH,
koja moe dalje slabiti u onoj mjeri u kojoj na njenu tetu mogu dalje jaati
entiteti. Zbog takvih bojazni, javnost, posebno bonjaka, je uznemirena
Dodikovim izjavama da se on sa Lagumdijom dogovorio o Izbornom
zakonu BiH, Visokom sudskom i tuilakom vijeu, Vanjskotrgovinskoj
komori, Zakonu o dravnim slubenicima, Elektroprenosu BiH, Centralnoj
banci, javnim nabavkama, graninim prelazima, ...
356
Na sastanku u
Sarajevu, 31.10.2012., o tim i drugim pitanjima Dodik i Lagumdija su
potpisali sporazum sa ambicijama da to bude platforma za djelovanje
estolane koalicije. Obmanjuju graane da su na tom sastanku raspravljali
o ekonomskim, a ne o politikim pitanjima, to je sasvim obrnuto, jer
su i ekonomska pitanja tretirali u snanim politikim konotacijama.
357

Uznemirenost je pojaana, jer se sve to dogaa nakon obrazloenja koga je
Milorad ivkovi, iz Dodikovog SNSD-a, dao u vezi skidanja sa dnevnog
reda parlamentarne rasprave inicijativu za smjenu Lagumdije sa pozicije
ministra vanjskih poslova, istiui da su se srpske stranke, umjesto njegove
smjene odluile za partnerstvo s njim, jer slijede princip da e uvijek koalirati
sa onim bonjakim i hrvatskim strankama od kojih imaju veu korist za
nacionalne i fnancijske interese RS-a.
358
Na sceni je, u Dodikovom smislu
rijei vraanje izvornom Dejtonskom sporazumu radi mirnog razlaza
to se postie smanjivanjem i konanim ukidanjem raznih ingerencija na
nivou drave radi osamostaljivanja RS-a, ak i u pogledu brojanja glasova
nakon izbora, to se moe smatrati otpoetim pripremama za krau na
izborima 2014. godine.
Lagumdija ima problem: kako pred graanima BiH, posebno pred
356
357
358
Bazdulj Muharem, Osloboenje, 30.10.2012. godine, strana 10.
342
Bonjacima, opravdati politike poteze koje je obeao Dodiku, jer mu je
nedovoljan Radoniev Dnevni avaz u ije pisanje su mnogi izgubili
povjerenje. Dodiku se uri da mu Lagumdija ispuni obeano, a Lagumdija
bi elio prvo uspostaviti svoju i Radonievu kontrolu nad FTV, pa tek onda
realizirati to je obeao Dodiku. Zato su promjene u upravnim organima
FTV-a u teitu i vrhu prioriteta Lagumdijine i Radonieve politike.
Zbog toga protestuje Udruenje novinara BiH, koje je u svom Saopenju
za javnost, izmeu ostalog, navelo: Nova parlamentarna veina, SDP-a,
SBB-a i HDZ-a, oito ne smatra vrijednim panje ni to to su raniji pokuaji
nezakonitog izbora lanova UO RTVFBiH naili na nepodijeljeno protivljenje
Ureda OSCE-a za slobodu medija, Evropske komisije, Ambasade SAD-a i
brojnih udruga za zatitu slobode medija. Njih nije zabrinula ni injenica da
se u posljednjem izvjetaju Evropske komisije o BiH, kao izrazito negativni,
tretiraju politiki nasrtaji na nezavisnost javnih servisa emitiranja, meu
kojima se spominje i RTV FBiH u kontekstu nezakonitih pokuaja izbora
novih lanova uprave ovog medija.
359

25.
RADONI DJELUJE
U KORIST RS-a PROTIV DRAVE BIH
360
Meu srpskim liderima nema onih koji ne tee secesiji RS-a, to
potvruje i stav potpredsjednika SDS-a Ognjena Tadia: Ja Vas uvjeravam
da sam ja lino vie zainteresovan za samostalnu RS nego gospodin Dodik. Ali,
Vas isto tako uvjeravam da to pitanje neu staviti u kontekst u kome bi prvo
ta ideja bila ugroena, drugo u kome bi ta ideja bila potroena ...
361
Prema
tome, sve to Dodik kao lider SNSD-a prijeti secesijom RS-a i nestankom
drave BiH ele i lideri SDS-a koji smatraju da Dodikov nain politikog
djelovanja ugroava i troi ideju osamostaljenja RS-a, za razliku od
SDS-ovih lidera koji, prema ocjeni Ognjena Tadia, tu ideju tite. Dakle,
srpski lideri se ne razlikuju u pogledu cilja da se postigne secesija RS-a. Oni
se razlikuju samo u pogledu naina borbe za zatitu i realizaciju tog cilja.
Kriza poslije Silajdievog odbacivanja ponuenog paketa ustavnih
359
Udruenje novinara BiH, Osloboenje, 31.10.2012. godine, strana 3.
360
361
Tadi Ognjen, Dani, 26.10.2012. godine, strana 27.
343
reformi, aprila 2006.godine, dodatno usloena Lagumdijinim grekama
u implementaciji rezultata opih izbora 2010., u sredinama probosanskih
snaga i od strane vanih autoriteta meunarodne zajednice se cijeni kao
period destabiliziranja i produbljivanja krize u BiH, dok se isti taj period
od strane srpskih lidera cijeni kao period stabiliziranja i uspona RS-a, to
jasno istie potpredsjednik SDS-a Ognjen Tadi, koji je, u vezi ekonomskih
i socijalnih problema RS-a, kritikujui vladajui Dodikov SNSD, rekao:
Dodatni je problem te Vlade to ona nije shvatila da pred sobom ima jedno
vrijeme dobre politike stabilnosti za RS i da ga treba, sa sredstvima koje
je imala na raspolaganju, a koje je naalost potroila, posvetiti kreiranju
modela ekonomske odrivosti i socijalne stabilnosti i odgovornosti u RS-
u. Zato smo nezadovoljni radom te Vlade.
362
U sredinama probosanskih
snaga se smatra da je podrivanje stabilnosti drave BiH srazmjerno jaanju
RS-a putem uzurpacije dravnih nadlenosti, to se dogaa u skladu sa
tenjama velikosrpskih nacionalista. Zato je destabilizacija drave BiH za
srpske lidere mjera jaanja stabilnosti RS-a. Po njihovom, to se drava
BiH vie destabilizira, poveava se stabilnost RS-a. Oni to pokazuju na
svakom svom koraku, ali je kao primjer ilustrativna usporedba komentara
od strane potpredsjednika SDS-a, Ognjena Tadia, da je nastalo vrijeme
dobre politike stabilnosti za RS, sa komentarom od strane predsjednika
Srbije, Tomislava Nikolia, da drava BiH ne funkcionira i polako nestaje
pred naim oima.
363

Srpski lideri konstatiraju loe stanje funkcioniranja dravnih
institucija, ali istovremeno podravaju bonjake lidere koji su odgovorni
za generiranje krize i loeg stanja. Tako, naprimjer, upravo u vrijeme kada
je voljom srpskih lidera na funkciji ministra vanjskih poslova zadran
Zlatko Lagumdija, poslanik u Parlamentu BiH Duanka Majki je rekla:
Dolaskom Zlatka Lagumdije na mjesto ministra inostranih poslova BiH,
nije se promijenilo nabolje katastrofalno stanje u ovom ministarstvu, koje
je proizveo njegov prethodnik Sven Alkalaj ... Analiza stanja u DKP mrei
pokazala bi svu bijedu funkcioniranja te mree ...
364
Sline ocjene o loem
stanju u Oruanim snagama BiH iznosio je Milorad Dodik, pokreui
inicijativu za demilitarizaciju. Prema tome, srpski lideri djeluju (a) u
pravcu dokazivanja da je drava BiH zbog nefunkcionalnosti neodriva
362
Tadi Ognjen, Dani, 26.10.2012. godine, strana 27.
363
Nikoli Tomislav, Osloboenje, 25.,26. i 27.10.2012. godine, strana 3.
364
Majki Duanka, Osloboenje, 22.10.2012. godine, strana 3.
344
i (b) u pravcu spreavanja da u vlasti na nivou BiH uestvuju bonjaki
kadrovi koji mogu unaprijediti funkcioniranje dravnih institucija. Pri
tome treba imati u vidu da Dodik eli savez sa svakim od bonjakih
lidera koji proizvodi krizu, kakav je lider SBB-a Radoni, koji ima jaka
uporita u pravosuu, preko Olega avke i u OSA, preko Almira Duve.
365

Proizvoai haotinog stanja u institucijama BiH za Dodika su poeljni
politiki partneri.
U tom smislu treba cijeniti razloge zbog kojih je Dodik uao u
koaliciju sa SDP-om i SBB-om, a ne sa SDA, kako je bio obeao predsjedniku
Tihiu. U vezi s tim, indikativna je izjava lidera HDZ-a, Dragana ovia, o
svom savezu sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom: Bez obzira o kojim
pitanjima se govori, HDZ eli biti partner sa SNSD-om i to je dugorona
pria.
366
Stratekim savezom sa oviem, na dugoronoj osnovi, Dodik
proiruje mogunosti utjecaja na stanje u institucijama FBiH, jer je ovi
posebno zainteresiran da predstavi kako je taj entitet nefunkcionalan i
neodriv, isto kao to je Dodik naroito zainteresiran da predstavi kako
je drava BiH nefunkcionalna i neodriva. Sve to dobro zna Radoni i
svjesno djeluje u skladu sa ciljevima stratekog saveza Dodika i ovia,
dok su Lagumdijini motivi za pomaganje Dodikovom i ovievom
savezu jo uvijek nedovoljno jasni. Nikada u posljednjih dvadesetak
godina kao od nastanka SBB-a, kasnije povezanog sa SDP-om, nije bio
jai front antibosanskih snaga. Taj front je ojaao za onoliko koliko je
ojaalo subverzivno prisustvo velikodravnih politika u politikoj strukturi
bonjakog naroda.
Lagumdija i Radoni ele da vode bonjaki narod, ali mu
ne saopavaju kuda ga vode. Zato je neizvjesnost glavna karakteristika
psiholokog stanja bonjakog naroda. Niko ne zna kakav e novi politiki
stav lansirati Lagumdija, a kojeg e se ranije lansiranog stava odrei. Ako
Lagumdija i Radoni budu diktirali bonjaku politiku, nita nee biti
izvjesnije od neizvjesnosti, to e trajati sve dok svojom tetnom politikom
bonjaki narod ne dovedu pred svren in. To im se ne smije dozvoliti.
Uspjenost svoje politike, srpski i hrvatski lideri baziraju na Lagumdijinoj
i Radonievoj politici koja je tetna za bonjaki narod i dravu BiH.
Upravo zato, oekujui Lagumdijino i Radonievo preuzimanje vlasti na
nivou drave, gdje se odluuje o politikim reformama, Dodik lansira tezu
365
Selimbegovi Vildana, Osloboenje, 22.10.2012. godine, strana 10.
366
ovi Dragan, Osloboenje, 11.10.2012. godine, strana 5.
345
o mirnom razlazu koju je esto isticao i zloinac Karadi. Iz preventivnih
razloga, pogreno je ako probosanske snage smatraju da je Dodikovo
lansiranje teze o mirnom razlozu puka vremenska koincidencija sa
pribliavanjem Lagumdije i Radonia da u dijelu koji pripada Bonjacima
ovladaju institucijama na nivou drave BiH.
Nacionalno jedinstvo i disciplinu, srpski i hrvatski lideri ispoljavaju
stavom da u institucijama drave BiH, gdje se donose reformske odluke,
imaju jedan glas, dok se bonjaki lideri meusobno sukobljavaju o
kljunim politikim pitanjima, tako da srpskim i hrvatskim liderima
otvaraju anse da biraju s kim mogu bolje zadovoljiti svoje secesionistike i
velikodravne apetite. Srpske stranke su, radi jaanja RS-a, a hrvatske radi
uspostave treeg hrvatskog entiteta postigle da u dravnim institucijama,
na etnikom nivou djeluju jedinstveno jednim glasom, dok bonjake
stranke nisu uspjele da u tim institucijama imaju jedan glas radi jaanja
drave BiH. Svijest Srba prema RS-u je jaa od svijesti Bonjaka prema
dravi BiH, to se potvruje i tako to u institucijama BiH Bonjaci ne mogu
imati jedan glas ili e ga u vladajuoj poziciji Radonia i Lagumdije
imati, ali u korist velikodravnih politika.
26.
RADONIEVA SIGURNOSNA PROVJERA ZA MINISTRA
I POLITIKI IZAZOVI ESTOLANE KOALICIJE
367
Mnogi smatraju da su naredne dvije godine, do opih izbora
2014., posebno znaajne za sudbinu BiH. U pogledu rezultata politikih
utjecaja do predstojeih opih izbora, zavisno od stranakih interesa, oni
imaju razliite elje i oekivanja. Nova estolana koalicija SDP-a, SBB-a,
SNSD-a, SDS-a, HDZ-a i HDZ-a 1990, ve je najavila da e u naredne
dvije godine izvesti vane reforme. SDA i neke manje opozicione stranke
koje veinom okupljaju Bonjake smatraju da e u naredne dvije godine,
vladavinom te koalicije drava BiH biti izloena riziku da jo vie oslabi,
to je put u njenu podjelu, odnosno, nestanak. Srpske i hrvatske opozicione
stranke e svoje opozicijske utjecaje usmjeriti na ekonomska i socijalna
pitanja, jer nee, niti mogu efkasno djelovati protiv politikih reformi koje
bude pokretala nova estolana koalicija. Pod izgovorom da se domaim
liderima na vlasti nee mijeati u donoenje njihovih reformskih odluka,
367
346
meunarodna zajednica e i u naredne dvije godine pasivno posmatrati
dogaaje, te podravati odluke estolane koalicije bez obzira na posljedice
tih odluka za dravu BiH. Svoju podrku reformama na tetu drave BiH,
meunarodna zajednica e pravdati konsenzusom predstavnika tri naroda
i est vladajuih stranaka.
Unutar estolane koalicije proflirana su tri para nacionalnih
stranaka: dvije bonjake (SDP i SBB), dvije hrvatske (HDZ i HDZ 1990.) i
dvije srpske stranke (SNSD i SDS). Svaki od ta tri para nacionalnih stranaka
ima svoje ciljeve, i to:
- Lideri bonjakih stranaka, SDP-a i SBB-a smatraju da su naredne
dvije godine njihova ansa (a) da putem iskrivljenog predstavljanja reformi
koje e izvesti, bez obzira to e one biti tetne za opstojnost BiH, snanom
medijskom propagandom proizvedu zaokret u pogledu politikog
raspoloenja graana, sve u korist svoje pobjede na opim izborima
2014. godine, te (b) da putem svojih stranakih i medijskih instrumenata
maksimalno kompromitiraju SDA i njene lidere, u ta spada i tenja da
se u SDA prodube unutarnje frakcijske borbe i razdori. Prema tome, do
predstojeih opih izbora 2014.godine osnovni cilj bonjakih stranaka
u estolanoj koaliciji je da odre i uvrste svoju vlast steenu po osnovu
rezultata izbora 2010., i to putem kompromitacije i maksimalnog slabljenja
politikog utjecaja SDA i njenih lidera.
- Lideri hrvatskih stranaka, HDZ-a i HDZ-a 1990. smatraju da su
naredne dvije godine njihova ansa za popravljanje politike pozicije Hrvata
u BiH uspostavom treeg entiteta ili slinih formi koje mogu posluiti kao
garancija za zatitu Hrvata i ostvarivanje njihovih daljih velikohrvatskih
tenji, u emu e im, pored SNSD-a i SDS-a, jednako pomagati SDP, na
elu sa Lagumdijom, i SBB, na elu sa Radoniem. U tom procesu,
Lagumdija e pred politikim faktorima hrvatskog naroda nastojati da se
rehabilitira zbog svoje nepravedne politike prema tom narodu u proteklim
godinama.
- Lideri srpskih stranaka, SNSD-a i SDS-a smatraju da su naredne
dvije godine njihova ansa za dalje jaanje i osamostaljenje RS-a, to se
moe postii samo slabljenjem drave BiH, u emu e im, pored HDZ-a
i HDZ-a 1990. jednako pomagati SDP, na elu sa Lagumdijom, i SBB, na
elu sa Radoniem. U tom procesu, Lagumdija e pred srpskim politikim
faktorima nastojati da se rehabilitira zbog viegodinje medijske kampanje
koja se pod njegovom kontrolom provodila protiv vodeih srpskih stranaka
347
i lidera, naroito protiv Dodika.
Do predstojeih opih izbora, vodeu politiku ulogu za bonjaki
par (SDP-SBB) unutar estolane koalicije imat e Lagumdija, a vodeu
medijsku ulogu e imati Radoni. Uz tenje da se rehabilitira pred srpskim
i hrvatskim politikim faktorima, Lagumdija e sa Dodikom i oviem
donositi politika rjeenja koja e Radoni prihvatati i popularisati putem
svog medijskog aparata. Zajedniki i prioritetno, Lagumdija i Radoni e
pokuati pod svoju kontrolu staviti (a) FTV, (b) pravosue i (c) sigurnosne
slube.
U svemu tome, interesantnija je Radonieva nego Lagumdijina
uloga. Da bi postigli to ele putem kontrole medija, pravosua i sigurnosnih
slubi, Radoni e se pozicionirati na mjesto ministra sigurnosti. Na toj
funkciji on e djelovati s ciljem: (a) da uniti dokumenta koja postoje u
sigurnosnim slubama o kriminalnoj organizaciji kojoj i lino pripada;
(b) da iz arhiva sigurnosnih slubi za tekue i budue potrebe svoje
propagande izuzme dokumenta koja sadre uglavnom neprovjerene
i neistinite operativne podatke koje su sigurnosne slube pribavile i
imale obavezu provjeriti, te da takve podatke plasira u javnost kao da su
provjereni i tani; (c) da protiv svojih politikih protivnika usmjeri istrage
iz nadlenosti tuilatava i sigurnosnih slubi, montirajui sudske procese
protiv pojedinih lidera SDA. U tom poslu, Radoni e, pored svojih,
koristiti i iskustva Lagumdije iz proteklog perioda, kada je on putem FTV
organizirao medijsku kampanju protiv lidera SDA i drugih stranaka sa
kojima je sukobljavao svoj SDP. Radoni e dobiti i dokumenta koja su
u svrhu propagande pod kontrolom Lagumdije ranije izuzeta iz arhiva
sigurnosnih slubi.
Kakva je i kojih je dimenzija Radonieva drskost i bezobzirnost
u pogledu koritenja svog Dnevnog avaza radi ostvarivanja zacrtanih
politikih ambicija, pokazuje njegovo pisanje u toj novini od 15.11.2012.
godine. Na strani 2. je obavijestio javnost da je predsjedavajui Vijea
ministara BiH, Vjekoslav Bevanda, Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) i
Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (SIPA) dostavio zahtjev za provjeru
podobnosti kandidata za ministra sigurnosti Fahrudina Radonia,
ministra odbrane Zekerijaha Osmia i zamjenika ministra fnansija Edite
apo. Na strani 3., istog tog broja Dnevnog avaza, u rubrici Linost
dana, na strani 5. je tekst kojim se afrmira Goran Zubac, direktor SIPA-e,
istiui da je ta Agencija zaslugom Gorana Zubca u ovoj godini ostvarila
348
najbolje rezultate u desetljeu svog postojanja i djelovanja, da je Zubac,
za kratko vrijeme po dolasku na elo te Agencije, istu oistio od kadrova
osumnjienih za ratne zloine, te onih koji su zloupotrijebili poloaj, da je
pokrenuo dvije velike akcije protiv organiziranog kriminala, koje jo nisu
okonane i da su to razlozi koji ohrabruju graane.
368
Radoni je bio zabrinut za rezultate provjere, pa je afrmativni tekst
o Goranu Zubcu bio, ustvari, Radoniev utjecaj na njegovo raspoloenje
prema sebi kako bi u konanom stavio potpis na pozitivnu provjeru, bez
obzira to sigurnosne slube BiH raspolau nizom saznanja po kojima
provjera za Radonia ne bi smjela biti pozitivna. lanak o Goranu Zubcu
je izraz Radonieve koruptivne i kriminalne prakse. Pri tome treba imati
u vidu da Radoni nije ni nadlean ni kompetentan da ocjenjuje da li je ili
ne Goran Zubac radio dobro, jer ocjenu o kvalitetu njegovog rada trebaju
dati funkcioneri kojima je Zubac podreen.
Takoer, treba uoiti u kojoj mjeri je Radoni zainteresiran da
dolaskom na funkciju ministra sigurnosti prema sebi ima lojalnost Gorana
Zubca, od koga zavisi da li e ili ne iz arhiva sigurnosnog sistema Radoni
dobivati dokumentaciju koju moe koristiti za propagandu i montiranje
sudskih afera protiv svojih politikih konkurenata, posebno protiv lidera
SDA.
Pred bosanskohercegovakom javnou se nalazi provedba
tajnovitog dogovora izmeu Dodika, Lagumdije, ovia i Radonia. Po
tom dogovoru, otklonjene su prepreke Radonievom dolasku na funkciju
ministra sigurnosti. Proizilazi da je direktor SIPA-e, Goran Zubac, bio na
iskuenju: (a) da ispotuje principe profesije borei se protiv kriminala i
korupcije, po emu Radoni nikako nije trebao dobiti pozitivnu provjeru
o podobnosti za ministarsku funkciju, ili, (b) da ispotuje politiku,
korupcijsku direktivu koju je dobio od Dodika, kako bi se ispotovao
Dodikov tajnoviti sporazum sa Lagumdijom, oviem i Radoniem.
U tom iskuenju Goran Zubac se odluio da zgazi principe profesije,
te je umjesto da se bori protiv, uao u emu organiziranog kriminala i
korupcije. Davanjem pozitivne provjere za Radonia, Goran Zubac je sebi
osigurao pozitivan tretman u Dnevnom avazu i izbjegao rizike na koje su
ukazivali mediji: ...pitanje je ta e se Goranu Zubcu desiti ukoliko ne
ispotuje politiki dogovor Dodik Lagumdija i ne potpie dokumenat po
kome e Fahrudin Radoni biti podoban kandidat za ministra sigurnosti
368
349
BiH ...
369
Pri tome, treba imati u vidu: Interpol je jo prije nekoliko godina
sainio izvjetaj o najopasnijoj kriminalnoj organizaciji u regionu, koju
predvodi Naser Keljemendi, a meu lanovima njegove organizacije je, kako
stoji crno na bijelo, i Fahrudin Radoni. Upravo zbog takvih Radonievih
veza sa kriminalcima kako domaa tako i meunarodna javnost mora imati
potpun uvid u svaki detalj provjere koju je SIPA uradila o Radoniu.
370
U BiH, i ire u regionu, nema nijednog graanina koji prati politika
zbivanja a da ne zna da je Radoni prevarant i laov. Poto mu je vlasnitvo
Dnevnog avaza bila prepreka za ministarsku kandidaturu, on se tokom
ljeta 2012.godine, kroz papire, samo formalno odrekao tog vlasnitva,
zadravajui upotpunosti stvarnu kontrolu nad djelatnou koja bi, da je
i formalno ostao vlasnik Dnevnog avaza, bila prepreka za kandidaturu.
Zato, na ovim prostorima nije poznat prevarant takvih dimenzija i takve
drskosti, kao Radoni. Svakog dana, konvojem auta, po BiH se razvozi i
prodaje na hiljade primjeraka Dnevnog avaza, ime se ire najgnusnije
lai, podrivaju moralne i etike vrijednosti drutva. Organizator
fabriciranja i irenja lai po BiH je upravo novoizabrani ministar sigurnosti
BiH, Fahrudin Radoni. Nikakve SIPA-e i nikakvi CIK-e nisu potrebne
da bi se utvrdila sigurnosna nepodobnost Fahrudina Radonia za ulogu
bilo kojeg dravnog inovnika, a kamo li za funkciju ministra sigurnosti,
jer su njegove kriminalne, korupcijske i mafjake osobine javnosti dobro
poznate.
Dolaskom Fahrudina Radonia na funkciju ministra sigurnosti
BiH ironizira se i rui drava BiH.
369
Denana Karup-Druko, Dani, 16.11.2012. godine, strana 3.
370
Denana Karup-Druko, Dani, 16.11.2012. godine, strana 3.
350
27.
RADONIEVA I LAGUMDIJINA TAKTIKA
PRIDOBIJANJA PODRKE OD STRANE
ZAPADNIH FAKTORA MEUNARODNE ZAJEDNICE
371
Radonieva i Lagumdijina brutalnost napada
putem teze o desnoj frakciji:
Lagumdija i Radoni ele da zapadni inioci meunarodne
zajednice, naroito SAD i EU, budu protiv njihovih konkurenata, Tihia
i Izetbegovia, odnosno da zauzmu negativan stav prema politici SDA,
to bi znailo podrku njima i njihovim strankama, SDP-u i SBB-u. Da bi
to postigli, putem Radonievih medija esto plasiraju neistine da u SDA
postoji desna frakcija na elu sa Izetbegoviem koja djeluje u skladu sa
interesima Irana, a protiv interesa SAD-a i EU. Pri tome, znajui za karakter
neprijateljskih odnosa izmeu Irana i SAD-a, Lagumdija i Radoni sebe
predstavljaju da su na strani SAD-a protiv Irana, te da preko Lagumdije
i Radonia, kao bonjakih lidera, Iran u BiH ne moe realizirati
antiamerike i antievropske interese, kao to to, navodno, moe preko
desne frakcije u SDA, na elu sa Izetbegoviem. Ustvari, to je poruka
da SAD i EU svoje interese u BiH, to se tie bonjakih lidera, mogu
realizirati samo putem podrke Lagumdiji i Radoniu. To je koncept
odvraanja zapadnih inilaca meunarodne zajednice od njihove podrke
Tihiu i Izetbegoviu. Pri tome, u pogledu politike zrelosti, Lagumdija
i Radoni sami sebe kompromitiraju udruivanjem sa Dodikom upravo
u vrijeme Dodikovih optubi protiv SAD-a, da fnansiranjem nevladinog
sektora pomae srpsku opoziciju s ciljem da njega i SNSD svrgne sa vlasti
u RS-u. Radoni i Lagumdija, ujedinjeni sa Dodikom, umanjuju anse za
odvraanje Zapada od podrke liderima SDA, Tihiu i Izetbegoviu.
Amerika nee nasjesti na hotaplerski trik
Radonia, Lagumdije, Dodika ... :
Ipak, Lagumdija, Radoni, Dodik i ovi oekuju da autoriteti
amerike administracije povjeruju da u SDA postoji desna frakcija, na
elu sa Izetbegoviem, koja se ponaa u skladu sa interesima Irana, to
znai antiameriki i antievropski, a po Dodiku i oviu jo i antisrpski i
antihrvatski. Ako bi se ispunila takva njihova oekivanja, onda bi SAD i
najmonije zemlje Evrope svoju politiku prema BiH, od dosadanje podrke
371
351
njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu pomijerale ka podrci
snagama destrukcije koje djeluju u cilju njene podjele i konanog nestanka.
irei neistine da su lideri SDA, posebno Izetbegovi, desno proiranski
orijentirani, Lagumdija i Radoni, faktiki poruuju meunarodnoj
zajednici, srpskim i hrvatskim politikim faktorima ... da opstanak i
jaanje drave BiH daje anse islamistima da u svom antiamerikom,
antievropskom, antisrpskom i antihrvatskom djelovanju koriste kapacitete
drave BiH, te da je u okviru borbe u suzbijanju tenji da se u BiH uspostavi
islamski poredak, kakav je u Iranu, nuno da se ukinu pretpostavke za
uspjeno djelovanje u tom pravcu, to je mogue jedino marginaliziranjem
SDA i nestankom drave BiH, jer samo tako islamisti gube mogunost
da se u navedenim tenjama koriste mehanizmima dravnog aparata BiH.
Zato, bez obzira ta Radoni i Lagumdija govorili o svojim politikama,
one u krajnjem imaju smisao podrivanja opstojnosti drave BiH, na razne
naine pa i putem iskrivljenog predstavljanja politike koju vode lideri SDA.
Prema tome, sve to se u BiH pojavi kao korisno za njenu
stabilnost, postaje meta na koju se usmjerava sveukupna, pa i Radonieva
i Lagumdijina destukcija. Pozitivna politika praksa i liderska afrmacija
Bakira Izetbegovia sugerira zakljuak da suprotno od Radonievih i
Lagumdijinih oekivanja, jaa politiki utjecaj SDA, suavajui prostore
za njihovo i sveukupno destruktivno djelovanje. Upravo zato je Izetbegovi
postao glavna meta za napade. Prema tome, Radonievu i Lagumdijinu
opsenu i brutalnu kampanju protiv Izetbegovia treba identifcirati kao
najvaniju stavku u okviru podrivanja pretpostavki za dalju afrmaciju i
stabilnost drave BiH.
iri geopolitiki kontekst Radonieve i Lagumdijine
propagande o desnoj frakciji:
Posljedica eventualne podrke od strane meunarodne zajednice
politici Lagumdije i Radonia bi bila da se SAD i najmonije lanice
EU, postepeno, konkretno i efkasno otvaraju prema ambicijama
politikog saveza Dodika i ovia uspostavljenog na matrici Tumanovog
i Miloevievog sporazuma za podjelu BiH. Proirenje Dodikovog i
ovievog saveza njihovim sporazumom sa Lagumdijom i Radoniem,
od ljeta 2012., je uslijedilo uz istovremenu medijsku kampanju da takozvana
desna frakcija u SDA, na elu sa Izetbegoviem, provodi proiransku
odnosno antiameriku, antievropsku, antisrpsku i antihrvatsku politiku.
To je, gledano sa stajalita moguih pravaca daljih utjecaja od strane
352
bosanskohercegovakih lokalnih lidera prema faktorima meunarodne
zajednice, posebno prema SAD-u i najmonijim lanicama EU, poprimilo
karakter nove diferencijacije na politikoj sceni u BiH na: (a) snage
oblikovane kao estolana koalicija u kojoj dominiraju stranke koje
strategiju svojih uspjeha u pridobijanju podrke od strane meunarodne
zajednice temelje na efektima propagiranja islamofobinih neistina da
lideri SDA u BiH ele uspostaviti islamski poredak, kao u Iranu, u emu
direktnim optubama prednjae Dodik, Radoni i Lagumdija, dok
ovi u tom pogledu taktizira, uzdravajui se od takvih izjava; i (b) snage
koje svoju politiku saradnje sa meunarodnom zajednicom temelje na
demokratskim vrijednostima afrmacije i ouvanja drave BiH, koja se kao
zajednica ravnopravnih naroda i graana treba pridruiti lanstvu u EU, to
je garancija stabiliziranja prilika u BiH, odnosno, to svojim djelovanjem
simboliziraju Izetbegovi i Tihi.
Zato, nije sluajno to se upravo u vrijeme takve diferencijacije na
politikoj sceni u BiH, ponovno, intenzivno i nairoko aktiviraju matovita
predvianja o geopolitikim promjenama u Evropi, u okviru kojih su
najmarkantnije amerike ekspertske analize Beinskog i Hangtingtona
koje se odnose na Balkan. Na osnovu tih analiza ruski strunjaci
zakljuuju da e Bosnu i Hercegovinu, do 2035. godine, znai u narednih
20 do 30 godina podijeliti Srbija i Hrvatska.
372
Ocjenjuju da sa jaanjem
islamskog faktora, posebno u Francuskoj, postoji mogunost da se u Evropi
pojavi lobi za ukidanje dravnosti BiH ... to je sluaj kada Beograd i Zagreb,
ipak, mogu da nau zajedniki jezik.
373

Radoni i Lagumdija pretjerano lano svjedoe
o stanju bonjakog naroda:
Prema tome, centralno pitanje koje motivira geopolitike promjene
u Evropi je jaanje islamskog faktora, to se na Balkanu najvie tie Bosne
i Hercegovine, jer proizilazi da e upravo zbog toga velike sile u korist
uveavanja Srbije i Hrvatske podijeliti BiH. Za prostor BiH, u orkestriranoj
Radonievoj i Lagumdijinoj propagandi, te jaanje islamskog faktora s
ciljem da se u BiH uspostavi islamski poredak, se predstavlja kao proiransko,
odnosno antiameriko i antievropsko djelovanje SDA i njenih lidera, a u
Dodikovoj i ovievoj propagandnoj izvedbi takvo izmiljeno SDA-ovo
372
Dani, 18.01.2013. godine, strana 13.
373
Dani, 18.01.2013. godine, strana 13.
353
djelovanje se predstavlja jo i kao antihrvatsko i antisrpsko. Dakle, lideri
dvije mone bonjake politike stranke, Radoni i Lagumdija, faktiki,
pred meunarodnom zajednicom lano svjedoe da unutar njihovog
bonjakog naroda djeluju snage na elu sa Izetbegoviem, s ciljem da
se u BiH uspostavi proiranski, antiameriki, antievropski, antisrpski i
antihrvatski islamski poredak. Takvim neutemeljenim, tendencioznim,
lanim svjedoenjem Radoni i Lagumdija pojaavaju uvjerljivost
naprijed pomenutih ekspertskih analiza Beinskog i Hangtingtona
o nestanku BiH. Takoer, takvim lanim svjedoenjem Radoni i
Lagumdija pojaavaju uvjerljivost ocjena koje iz odnosnih amerikih
analiza izvode ruski strunjaci da jaanje islamskog faktora u Evropi jaa
motive i utjecaje za podjelu i nestanak BiH. U vezi s tim, problem je to
se sa pozicije stranih analitiara pretpostavlja da Radoni i Lagumdija,
kao Bonjaci, poznaju stanje u svom narodu, iskljuujui vjerovatnou
da lano svjedoe na tetu svog naroda. Zato je tetnost Radonievih i
Lagumdijinih neistina da meu Bonjacima ima tenji da se u BiH
uspostavi islamski poredak, mnogo vea nego kada iste te neistine iznosi
Dodik.
Radonieva i Lagumdijina nezrelost i/ili zlonamjernost
je ekstremno opasna:
U kontekstu matovitih predvianja amerikih i ruskih analitiara
da e drava BiH u narednih 20 do 30 godina nestati, sugerira se pitanje o
vjerovatnoi ponovnog rata u BiH i njenom okruenju.
Karakteristina su slijedea predvianja nekih stranih intelektualaca
o novom ratu u BiH:
(a) Miljenje Willam A. Stuebnera, biveg diplomate SAD-a, o
moguem scenariju ponovnih ratnih sukoba u BiH, u vezi ega je Lagumdiju
i Radonia svrstao u faktore destrukcije, istiui: Zlatko Lagumdija,
lider SDP-a, prodao SDP mranim snagama koje ele konano podijeliti BiH
i vratiti zemlju unatrag u bratoubilatvo ... Potom je Lagumdija odveo SDP
u dugo najavljivanu koaliciju sa SBB-om, Fahrudina Radonia ... koja je
sredstvo za ocrnjivanje karaktera svih onih koji se ne sviaju Radoniu ili
koje on vidi svojim rivalima.
374

(b) Zabrinjavajue predvianje profesora Ive Banca: U trenutnim
uvjetima dobar dio balkanske regije jo je u mijeni privremeno obustavljenog
rata ... Revizija Dejtonskog sporazuma postat e mogua tek onda kad u
374
Willam A. Stuebner, Osloboenje, Pogledi, 15.09.2012., strana 27.
354
Bosni i Hercegovini doe do novog oruanog sukoba, drugim rijeima, kad
Dejtonski sustav vie ne bude u mogunosti odravati privid mira i potpuno
se raspadne. Do tog trenutka nee biti nikakvih diplomatskih inicijativa u
pravcu revizije, jer diplomacije ne popravljaju neto to naizgled funkcionira
... Dakle, nema se ta isekivati. Treba se pripremati. Dodik bi dobro uinio da
razmisli o izjavi Almira Tutia, predsjednika Saveza demobiliziranih boraca
FBiH, to je prije dva tjedna dao na ovim stranicama, kako su borci zlu ne
trebalo, poneto i zakopali od oruja. U tom kontekstu zasluuje panju
i izjava prof. dr. Ive Banca da je u Hrvatskoj jo na djelu nepromiljena i
destruktivna politika prema Bosni i Hercegovini.
375

(c) Predvianje ponovnog rata na Balkanu od strane beogradskog
pisca jevrejskog porijekla, Filip Davida, profesora na Fakultetu dramskih
umjetnosti, koji je o srbijanskoj politici, ispoljenoj 09.01.2012. godine, u
Banjoj Luci, na ceremoniji koja je uz prisustvo predsjednika Srbije Borisa
Tadia odrana u povodu dvadesete godinjice Republike Srpske, rekao:
... postupci poput tog odlaska na obiljeavanje godinjice RS, onda neke stvari
u vezi sa Kosovom, apsolutno ne doprinose stabilizaciji prilika u regionu.
Takoer ne doprinose ni pomirenju o kojem se toliko govori ... Pogrenom
politikom, koja se vodi ovdje u Srbiji, ugroeni su ne samo ljudi u regionu,
ne samo Bonjaci, ne samo Srbi u Crnoj Gori ili Crnogorci, ne samo Hrvati,
nego su ugroeni i Srbi u Srbiji ... Situacija je dosta kritina ... Dakle, moemo
imati neke lokalne sukobe koji mogu biti jednako krvavi kao i oni to su bili
...
376
Dakle, motivirani uskostranakim interesima za unitenjem SDA i
njenih lidera kao svojih konkurenata, Radoni i Lagumdija, kao Bonjaci,
se poigravaju sudbinom drave BiH, pa i sudbinom bonjakog naroda
kome i sami pripadaju. Kad bi se dogodilo ono to iz naprijed navedenog
proizilazi u pogledu nestanka BiH, tada bi bilo previe kasno da se zbog
svog bonjakog sudjelovanja u tom nestajanju, Lagumdija i Radoni
bilo kome pravdaju i izvinjavaju objanjavajui da su samo taktizirali
u meustranakoj borbi, a da nisu imali namjeru proizvesti posljedice
nestajanja BiH. To bi bilo slino ponaanju djeteta kad poini greku sa
posljedicama koje nije eljelo, jer se samo igralo. Prema tome, Radoni i
Lagumdija se poigravaju sudbinom drave BiH, njenih naroda i graana,
a posebno Bonjaka.
375
Ivo Banac, Osloboenje, 20.08.2012., strana 4. i 5.
376
Filip David, Dnevni avaz, 13.01.2012. godine, strana 5.
355
28.
NEKE BONJAKE GREKE OD IZBORA 2010.
I ARGUMENTI ZA PREDVIANJA NESTANKA BIH
377
Ko je i s kojim ciljem pogoravao odnose izmeu Hrvata i Bonjaka:
Opepoznato je da je Lagumdija, dok se drastino sukobljavao sa
liderima najutjecajnijih hrvatskih politikih partija, bitno pogorao odnose
izmeu Bonjaka i Hrvata, kao i odnose izmeu Hrvatske i BiH, prvo,
agitacijom da Bonjaci izaberu hrvatskog lana Predsjednitva BiH, a zatim
poslije izbora 2010. kroz njihovu implementaciju negirao rezultate HDZ-a
i HDZ-a 1990. Takoer, opepoznato je da je Lagumdija, putem svojih
medija, vodei kampanju protiv Dodika i SNSD-a desetak godina zaotravao
i produbljivao sukobe Bonjaka i Srba. Dodik je upravo na efektima
Lagumdijine propagande sve vie i vie jaao, sa tekim posljedicama
blokiranja nunih reformi u BiH. U uslovima kada su Lagumdijini sukobi
sa Dodikom i oviem kao najutjecajnijim liderima Srba i Hrvata bili
dovedeni do usijanja, Lagumdija se povezao sa Radoniem da bi zajedno
uli u politiki savez sa Dodikom i oviem, s ciljem da ujedinjeni lake
marginaliziraju i na izborima 2012. i 2014. poraze SDA. Rezultati lokalnih
izbora 2012. su potvrdili da je Lagumdijina i Radonieva politika
taktika pogrena, to e se najvjerovatnije potvrditi i na opim izborima
2014. godine.
Zajedniki ivot je veliki izazov, nespojiv sa
Radonievim prljavim motivima:
Faktiki, Lagumdija podrava politike i medijske aktivnosti koje
je Radoni realizirao i dalje realizira u saradnji sa bivim reisu-l-ulemom
Mustafom Ceriem i mufijom sandakim Muamerom Zukorliem, iako
bi mu trebalo biti poznato da njihovo djelovanje pogoduje tenjama srpskih
i hrvatskih ekstremista da pokau kako zajedniki ivot Srba, Bonjaka i
Hrvata nije mogu i da zbog toga nije mogua ni drava BiH. Sa efektima
nacionalnog zatvaranja, osnovali su BANU, to je podstaklo Hrvate u BiH
da ubrzo zatim osnuju HANU. Dakle, savez Lagumdije sa Radoniem,
a time i sa Ceriem i Zukorliem, sa efektima daljnjih meunacionalnih
podjela i sukoba, postao je interes jednako srpskih lidera koji tee daljnjim
nacionalnim podjelama radi osamostaljenja, a zatim pripajanja RS-a u sastav
Srbije i hrvatskih lidera koji tee uspostavi treeg entiteta, perspektivno radi
377
356
prisajedinjenja Hrvatskoj. Velikosrpska i velikohrvatska politika e uiniti
maksimalno mogue da se savez Lagumdije i Radonia uvrsti, kako bi se
osigurale politike pretpostavke za njihovu to uspjeniju podrku Ceriu
i Zukorliu, jer ono to oni rade, Dodiku i oviu slui za dokazivanje
kako je bila ispravna Karadieva i Bobanova, odnosno Miloevieva i
Tumanova teza sa kojom se ulo u ratne sukobe da zajedniki ivot Srba,
Hrvata i Bonjaka nije mogu i da zbog toga ni drava BiH nije mogua.
U skladu sa karakterom drave BiH, izazov bonjake politike treba
biti drutveno i politiko povezivanje Bonjaka, Srba i Hrvata, jaanjem
meunacionalnog povjerenja, to je uslov stabiliziranju mira i sigurnosti
u BiH i ire u regiji Balkana. Meutim, politiki potezi Lagumdije,
Radonia, Ceria i Zukorlia su suprotstavljeni tom izazovu.
Lagumdija i Radoni su postali instrument velikosrpske politike
koju u BiH provodi Dodik, za koga se predvia da e ubrzo, a najkasnije
po rezultatima Opih izbora 2014.godine biti uklonjen sa vlasti. Meutim,
ako u savezu sa Radoniem, Lagumdijom i oviem ostvari cilj da se
na Parlamentu BiH donesu zakoni u korist jaanja RS-a, odnosno na tetu
drave BiH, Dodik dobija mogunost da pomou argumenata o takvim
svojim uspjesima pobijedi i na predstojeim izborima 2014. godine. U
tome je sutina Dodikovih politikih motiva da putem lobiranja u izvedbi
sebi odavno bliskog Radonia pridobije Lagumdiju, te uini nagli
zaokret tako to je iznenaujue za javnost, svoj sukob s njim pretvorio u
koalicijsku saradnju.
29.
SUBVERZIVNI CILJEVI RADONIA
I LIDERSKA POZICIJA IZETBEGOVIA
378
Radoni je usmjeren protiv svega to je korisno za BiH:
U politikim i medijskim dimenzijama, utjecaj Bakira Izetbegovia
e biti naroito interesantan nakon sjednice Glavnog odbora SDA u
Sarajevu, 19.01.2013., kada je kandidiran za zamjenika predsjednika
SDA. Bez obzira da li e ili ne, na Konvenciji SDA u Sarajevu, 01.02.2013.,
konano biti izabran na tu funkciju, njegova liderska pozicija e u vremenu
do Opih izbora 2014., odnosno do 6. kongresa SDA 2015.godine izazivati
poveanu panju raznih posmatraa i analitiara u BiH, regiji Balkana i
378
357
ire u Evropi i svijetu. Takav znaaj liderskoj ulozi Bakira Izetbegovia daje
se u uslovima tekih i dubokih sukoba izmeu, s jedne strane (a) snaga
koje konstruktivno djeluju s ciljem afrmacije i zatite drave BiH, pa se u
njegovoj linosti vidi perspektiva i (b) s druge strane destruktivnih snaga
koje su upravo njegov moralni integritet i politiku praksu odredile kao
glavnu metu svojih podrivakih napada na tetu drave BiH, svih njenih
graana i naroda, a naroito Bonjaka.
Zabrinutost zbog jaanja politikog utjecaja Bakira Izetbegovia od
strane onih koji podrivaju dravu BiH je eskalirala njegovim izborom za
lana Predsjednitva BiH i dalje produbila zbog rasta njegovog ugleda po
osnovu uspjenog obavljanja najvie dravne funkcije. Njegovi neprijatelji i
protivnici vide da se prepreke njihovim politikim ambicijama, koje su na
tetu BiH, poveavaju srazmjerno kontinuitetu efkasnih napora u afrmaciji
i zatiti drave BiH. Taj kontinuitet se potvruje jaanjem liderskog ugleda
i kapaciteta za politiki utjecaj od strane Bakira Izetbegovia, njegovim
vjerovatnim pozicioniranjem na funkciju zamjenika predsjednika SDA,
o emu e odluiti Konvencija 01.02.2013. godine. U elji da se zaustavi,
odnosno prekine kontinuitet napora u afrmaciji i zatiti drave BiH,
podrivako djelovanje protiv vrijednosti i autoriteta drave BiH e sve
vie i vie biti usmjereno s ciljem da se relativizira, umanji, iskrivljeno
predstavi, onemogui, zlonamjerno tumai ... znaaj pozitivnih utjecaja
Bakira Izetbegovia, kako u aspektima stranakog, tako i dravnikog
liderstva. Upravo zbog toga, njemu se postavljaju prepreke u obavljanju
najvie dravne funkcije i prepreke za dolazak na najvie stranake funkcije.
Unititi perspektivu drave BiH, za njene neprijatelje znai zaustaviti i
unititi uspjenu lidersku ulogu Bakira Izetbegovia, to je istina, bez obzira
kako argumente za takvu ocjenu tumae njegovi politiki konkurenti
unutar bonjakog naroda. Eventualni nedostatak osjeaja u bonjakom
narodu da je to upravo tako, proizveo bi posljedice, prvenstveno na tetu
tog naroda. Izgradnja tog osjeaja ima karakter jaanja pretpostavki za
odbranu i sigurnost drave BiH, svih njenih graana i naroda, a naroito
Bonjaka.
Smisao Radonievih direktnih i indirektnih napada na Izetbegovia:
Pri tome treba imati u vidu da, dokle god Bakir Izetbegovi bude
lider Bonjaka, on e trpiti dvostruke, indirektne i direktne napade: (a) u
indirektne napade, bez pominjanja Bakirovog imena i prezimena, e spadati
sva destrukcija protiv temeljnih vrijednosti odbrane BiH 1992.-1995., na
358
elu sa Alijom Izetbegoviem, to su, ustvari, indirektni napadi na svakog
pojedinca koji slijedi njegove ideje, pa i na Bakira kao stranakog i dravnog
lidera; u direktne napade pominjanjem Bakirovog imena i prezimena
spadat e sva destrukcija protiv njegovog politikog i moralnog integriteta,
odnosno, protiv njegovog politikog utjecaja, s ciljem da taj utjecaj nestane
ili pak da se znaaj tog utjecaja umanji i iskrivljeno predstavi.
Ta podjela na direktne i indirektne napade na Bakira Izetbegovia
je samo uslovna i metodolokog karaktera, jer e se pominjanjem njegovog
imena, znai direktnim napadima na njegov politiki i moralni integritet,
uvijek napadati i temelji i izvori njegove politike prakse, kao to e se
direktnim napadima na te temelje i izvore iz kojih proizilaze vrijednosti
odbrane BiH 1992.-1995., i bez pominjanja njegovog imena uvijek napadati
i njegova politika praksa, odnosno, njegov politiki i moralni integritet.
Takvo razumijevanje napada na Bakira Izetbegovia omoguava
da se identifcira ideoloki i politiki karakter, pozadina i motiv medijske
kampanje koju putem svog medijskog i stranakog aparata organizira lider
SBB-a Fahrudin Radoni.
alosno je to monstruozne i svakodnevne lai koje se pod
kontrolom Radonia ire protiv Bakira Izetbegovia, mnogi graani BiH,
i onda kada ih osuuju ne doivljavaju kao napade na temeljne vrijednosti
odbrane BiH 1992. -1995. godine. Ta runa injenica sugerira dva zakljuka:
(a) da je dosadanja neprijateljska propaganda protiv temeljnih vrijednosti
afrmacije i odbrane BiH ipak imala rezultata u odnosu na politike
stavove patriota, sa posljedicama suvie blagih kriterija za objektivnu,
znai antiparanoinu identifkaciju sadraja i nosilaca destruktivnih,
podrivakih utjecaja; (b) da se putem djelovanja patriotskih politikih
faktora i medija nije uinilo koliko je i kako je trebalo da se graanima BiH
objasni da su napadi bez argumenata na sljedbenike izvornih i temeljnih
vrijednosti odbrane BiH 1992.-1995., ujedno i napadi na te izvorne i
temeljne vrijednosti, i obratno.
Radonieva elja da se domogne Tihia protiv Izetbegovia:
Radoni je organizirao propagandu s ciljem da kompromitira i
prethodnike i sljedbenike odbrane BiH. Odnosno, Radoni je organizirao
propagandu s ciljem da se raskine veza izmeu vrijednosti politike Tihia
i Izetbegovia kao aktuelnih bonjakih lidera koji su na elu SDA i
vrijednosti politike koja se realizirala u sudbonosnim godinama odbrane
BiH od agresije 1992.-1995. godine. Oni bonjaki politiari koji budu
359
vre povezivali te vrijednosti, srazmjerno toj vrstini, bit e izloeni
teim subverzivnim, podrivakim napadima, to se ustvari dogaa putem
Radonieve propagande, naroito protiv Izetbegovia.
Vrijeme koje je preostalo do Opih izbora 2014. i 6. kongresa
2015., Radoni e iskoristiti da Tihia suprotstavi Izetbegoviu i obratno.
Ako Radoni osjeti da je Tihieva lina elja da na 6. kongresu SDA
bude ponovo izabran za predsjednika, uz pojaavanje propagande protiv
Izetbegovia, on e umanjivati propagandu protiv Tihia. Izazivanje sukoba
izmeu Tihia i Izetbegovia, a zatim podgrijavanje tog sukoba, e imati
za cilj da se prvo politiki marginalizira Izetbegovi, za koga se cijeni da
je perspektivno najvea prepreka Radoniu i Radonievim izvanjskim
nalogodavcima, pa da se zatim ponovo krene u propagandu protiv Tihia.
Radoniu bi odgovaralo ako njegovu lanu propagandu protiv izmiljene
Izetbegovieve desne frakcije Tihi u svojoj najdubljoj intimi doivljava
da je to za njega poeljno slabljenje konkurentske sposobnosti Izetbegovia
naspram njega u eventualnoj kandidaturi za predsjedniku funkciju na
6. kongresu SDA. Radoni zna da bi takva Tihieva eventualna slabost
bila savren uslov za izazivanje, produbljivanje i proirivanje nejedinstva
unutar SDA, a time i savren uslov za slabljenje politikog utjecaja SDA.
U vezi s tim, Izetbegovi treba imati u vidu da umanjivanje i obustavljanje
Radonieve propagande protiv Tihia moe biti Radoniev suptilan
pokuaj da izazove i podgrijava Izetbegovievu sumnju u Tihia da
potencijalno ima neku vrstu sklonosti za saradnju sa Radoniem kako bi
sa sebe skinuo teret njegove propagande. Pri tome, Radoni e se koristiti
iskustvima dosadanjih uspjeha u pridobijanju istaknutih linosti, posebno
biveg lidera SBiH, Silajdia, kad je medijski djelovao protiv predloenog
i oborenog paketa amandmana na Ustav BiH 2006., biveg reisa Ceria,
kad je osnovao SBB i upotrijebio njegovu vjersku funkciju za pridobijanje
glasaa na izborima 2010., lidera SDP-a Lagumdiju, kad ga je odvratio
od koalicije sa SDA, a povezao sa Dodikom i oviem ... Radoni ih je
pridobijao tako to je sa njih skidao teret svoje propagande putem Dnevnog
avaza i otvarao im stranice tog medija za njihovu afrmaciju.
Ako Radoni osjeti da su snani Tihievi motivi da se ponovo
kandidira za predsjednika SDA, odnosno ako osjeti da su snani Tihievi
motivi da Radoni sa njega skine doskoranji teret svoje propagande
putem Dnevnog avaza, onda e Radoni, u cilju svoje pobjede nad
Izetbegoviem i pobjede SBB-a nad SDA, koristiti sve anse da se domogne
360
Tihia, odnosno da ga pridobije za transparentno ili netransparentno
predizborno ili postizborno koaliranje, isto kao to se ranije, iz okolnosti
tekog sukobljavanja domogao Silajdia, Lagumdije, ... Nema osnova
za sumnju u Tihievu politiku zrelost i stabilnost da se odupre takvim
podrivakim tenjama Radonia, ali ima potrebe za analizu ispoljenih i
oekivanih podrivakih namjera Radonia.
Iako je pretjerano hipotetian karakter ovih razmatranja, ona
mogu biti korisna ilustracija o osjetljivosti odnosa izmeu Tihia i
Izetbegovia. Njihovi odnosi nisu samo njihova lina stvar, jer se tiu ne
samo stanja u SDA, ve i stanja u cjelini bosanskohercegovakog drutva.
Njihova saradnja ne smije biti samo minka za javnost. Ona mora biti
iskrena, sutinska, u interesu jedinstva SDA. Kao to u nastajanju ivota,
zaee ne moe biti malo ili veliko jer ono, ili postoji ili ne postoji, tako
i njihova iskrenost u saradnji za interese drave BiH ne moe biti mala
ili velika. Ona kao takva ili postoji ili ne postoji. Sasvim je drugo pitanje
krivice ako ne postoji. Razmiljanja o krivici, u tom pogledu, svojom
meusobnom iskrenom saradnjom u interesu jedinstva SDA njih dvojica
trebaju uiniti bespredmetnom.
Od njihove iskrene saradnje u prilog jedinstva SDA imat e koristi
svi: bosanskohercegovako drutvo, drava BiH, SDA, lino Tihi, lino
Izetbegovi, ..., iako, lino Tihiu i lino Izetbegoviu ne moe biti nita ni
korisno ni tetno, a da istovremeno nije korisno ili tetno za drutvo u cjelini.
Tihiu e to biti korisno jer tako potvruje zrelost, realnost i opravdanost
politike koju je vodio i koju vodi kao predsjednik SDA. Izetbegoviu e to
biti korisno jer e time osnaiti optimizam da e njegova politika, ako bude
predsjednik SDA, i ubudue biti zrela, realna i opravdana.
Politiku kredibilnost Bakira Izetbegovia samo zlonamjerni svode
na injenicu to je sin Alije Izetbegovia. Dobronamjerni graani i realni
analitiari njegovu politiku kredibilnost ocjenjuju na osnovu injenica o
vrlo uspjenom noenju sa izazovima funkcije lana Predsjednitva BiH,
pa se okolnost to mu je otac Alija Izetbegovi uzima samo kao emotivna
strana koja njegovoj dravnikoj uspjenosti daje originalan kvalitet. U
tom smislu, i politika kredibilnost Bakira Izetbegovia postaje originalna.
Upravo ta originalnost snai njegov politiki utjecaj.
Ako se Tihi bilo kada bude odluio da kae kako je njegovo miljenje
da Bakir treba biti predsjednik SDA, on to nee povezivati sa injenicom to
je Bakirov otac Alija Izetbegovi svojevremeno njega preporuio da bude
361
predsjednik SDA. On e to obrazloiti argumentima po kojima se visoko
cijeni Bakirov doprinos ciljevima afrmacije i zatite drave BiH, kako u
ulozi stranakog lidera, tako i u ulozi dravnog lidera na funkciji lana
Predsjednitva BiH. To je prostor za potvrivanje i afrmaciju moralnih
i etikih strana Tihieve linosti. Ako bi Tihi postupio upravo tako, to
bi znailo da se uspjeno suprotstavio Radonievim propagandnim i
podrivakim utjecajima. Tako bi svom mjestu u historiji bonjake politike
pribavio veliki moralni kapital.
30.
POVJERENJE GRAANA U IZETBEGOVIA
META JE RADONIEVOG PODRIVANJA
379
Radoni vodi propagandnu operaciju protiv povjerenja
graana u Izetbegovia:
Za perspektivu liderske uloge Bakira Izetbegovia najbitnije je (a)
povjerenje graana u njega i politiku praksu SDA kojoj on pripada, (b)
razumijevanje njegove, odnosno SDA-ove politike koju on realizira i (c)
kvalitet saradnje koju e u ulozi zamjenika predsjednika SDA imati sa lokalnim
i viim funkcionerima SDA, a naroito sa predsjednikom Sulejmanom
Tihiem. Te strane dosadanje, aktuelne i budue Izetbegovieve liderske
pozicije, za njegove neprijatelje i politike protivnike, odnosno konkurente,
su rentabilne mete po kojima se usmjerava propaganda i subverzivno,
podrivako djelovanje. Gaajui po tim metama, Izetbegovievi neprijatelji
i politiki protivnici, konkurenti, ele proizvesti posljedice kojima bi se
aktuelno i perspektivno umanjila, marginalizirala, iskrivljeno predstavila
i konano unitila njegova liderska uloga, to bi se negativno odrazilo i na
poziciju SDA u cjelini.
Te posljedice se ele postii (a) izazivanjem, produbljivanjem
i proirivanjem nepovjerenja graana u Izetbegovia lino i politiku
praksu SDA kojoj on pripada; (b) spreavanjem, ometanjem da graani
razumijevaju njegovu lidersku, stranaku i dravniku politiku i politiku
praksu, to se postie prikrivanjem od javnosti injenica iz njegovog
pozitivnog liderskog djelovanja, iskrivljenim predstavljanjem tih injenica,
izmiljanjem i plasiranjem raznih neistina, odnosno zbunjivanjem graana
s ciljem da se oni kao birai odrede protiv njega u korist njegovih neprijatelja
379
Tekst napisan februara 2013. godine.
362
i politikih protivnika, konkurenata; (c) traganjem da se identifciraju slabe
take u Izetbegovievim odnosima sa Tihiem i drugim funkcionerima SDA,
a zatim da se na tome gradi subverzivna, podrivaka taktika izazivanjem
i podsticanjem da njihovi odnosi zahlade, da se izjanjavaju jedni protiv
drugih, da jedni drugima osporavaju politiku praksu i da se na ruan
nain dogaaju unutarstranaki procesi za vjerovatno Izetbegovievo
preuzimanje od Tihia uloge predsjednika SDA.
Provjera graanskog povjerenja na izborima 2014.
e razoarati Radonia:
U naprijed navedenom smislu, razmatrajui povjerenje
nepovjerenje i razumijevanje nerazumijevanje, dobru saradnju
lou saradnju iz praktinih razloga, uslovno, prednost treba dati stanju
i perspektivi povjerenja u Izetbegovia lino i povjerenja u politiku
praksu SDA kojoj on pripada. Graani koji ne razumijevaju Izetbegovievu
i SDA-ovu politiku praksu, iako je ona na politikoj sceni u BiH najjasnija
i najkonzistentnija, ne shvataju ni prevrtljivu, tetnu, prema javnosti
obmanjivaku politiku praksu nekih lidera i politikih inilaca koji su
konkurencija njemu i SDA. Postupcima za dobru saradnju sa Tihiem,
Izetbegovi e jaati i iriti povjerenje graana prema sebi i SDA u cjelini. Ni
jedan od njih dvojice ne moe graditi povjerenje od strane graana prema
sebi ako prema drugome neprimjereno ini bilo ta na tetu povjerenja od
strane graana.
Zato, lanovi i simpatizeri SDA, a naroito aktivisti u lokalnim i
viim rukovodstvima SDA, trebaju organizirano, politikim utjecajem
meu graanima, putem medija i na druge naine djelovati s ciljem da
se rasvjetljavaju injenice tetnog djelovanja od strane lidera prevrtljivih,
obmanjivakih politika, to uz objanjavanje ispravnosti politike prakse
SDA moe rezultirati jaanjem i irenjem povjerenja u njene lidere.
U tom smislu, povjerenje od strane graana u lidersku ulogu Bakira
Izetbegovia treba smatrati kao poseban cilj i uslov postizanja ubjedljive
pobjede na opim izborima 2014. godine. Neargumentirano osporavanje
Izetbegovievog pozitivnog stranakog i dravnikog utjecaja ima smisao
osporavanja SDA-ove pobjede koja se oekuje na tim izborima. Zbog vrlo
sloenih uslova na politikoj sceni u BiH, ta pobjeda se treba dogoditi u
kapacitetu koji e pri formiranju vlasti maksimalno suziti prostor za ucjene
od strane minornih, poraenih, tetnih, prevrtljivih i obmanjivakih
politika i njihovih lidera. Put za postizanje tog cilja i uslova je (a) jaanje
363
povjerenja prema liderskoj ulozi Izetbegovia, (b) utjecaj na graane
putem rasvjetljavanja ispravnosti politike prakse SDA-ovih lidera i putem
rasvjetljavanja tetnosti djelovanja lidera prevrtljivih politika; i (c) zatita
politikog jedinstva SDA-ovih lidera od lokalnog do najvieg nivoa, a
posebno afrmacija i zatita saradnje izmeu Izetbegovia i Tihia. To se
postie organiziranim politikim utjecajem meu graanima.
Graani na izborima glasaju za onoga kome vjeruju, bez obzira
u kojoj mjeri razumijevaju politiku i politiku praksu odnosnog lidera i
stranke. Pri tome treba imati u vidu da se, s obzirom na razne socijalne,
obrazovne i druge uslove, mnogi graani, glasai ne informiraju kako treba
o politikim procesima ne shvatajui ih u njihovoj ukupnoj sloenosti. To
ne uspijevaju ak ni oni sa visokim obrazovanjem koji se, aktivno pratei
politike procese, pravovremeno i potpuno informiraju. Mnogi glasai
putem medija prate uglavnom zabavne sadraje, bez navika da poklanjaju
panju politikim, pa ih samo uzgredno zapaaju. Uz tu injenicu treba
imati u vidu da neki mediji u BiH koji su pod kontrolom politiki nezrelih,
prevrtljivih lidera, izmiljaju, plasiraju i ire neistine o Izetbegoviu s
tenjom da kod graana izazovu osjeaje nepovjerenja prema njemu. Oni,
pored toga, neobjavljivanjem Izetbegovievih dravnikih i stranakih
aktivnosti ili tendencioznim, iskrivljenim tumaenjem tih aktivnosti,
spreavaju graane da o njemu steknu objektivnu predstavu sa efektima
razumijevanja njegove pozitivne politike prakse i sa efektima izgradnje
osjeaja povjerenja u njega.
Ako bi birai primijetili da se Tihi i Izetbegovi prepiru,
sukobljavaju, rezultat bi bio opadanje povjerenja ili dalje jaanje
nepovjerenja u obojicu. To dobro znaju kreatori i egzekutori propagande
protiv njih i SDA. Njihove eventualne sukobe i svae oni bi rado doekali,
pa bi tendenciozno, iskrivljeno tumaili svaku informaciju takvog
karaktera. Poto takvim istinitim informacijama ne raspolau, onda ih
izmiljaju, plasirajui u javnost razne neistine o njihovim odnosima. Zato,
eventualno narueni odnosi izmeu Tihia i Izetbegovia ne mogu biti
korisni ni za jednog od njih, ni za SDA, a bili bi korisni njihovim politikim
neprijateljima, protivnicima i konkurentima.
Zato to je Izetbegovi nova liderska pojava na politikoj sceni u
BiH i regiji Balkana, potencijalno, prostori za jaanje i irenje povjerenja
u njega su vei od takvih prostora za bilo kojeg drugog bonjakog lidera.
Za politiku poziciju SDA, pa i bonjakog naroda u cjelini, u narednim
364
godinama je presudna iskoritenost tih Izetbegovievih ansi. Jaanjem
i irenjem povjerenja u njega, poboljavat e se politika pozicija, i SDA
i cjeline bonjakog naroda. Upravo zato, djelovanje u organizacijskoj
strukturi SDA, od lanstva, preko lokalnih i regionalnih rukovodstava,
pa sve do njenih najviih organa treba biti usmjereno na jaanje i irenje
povjerenja u lidersku ulogu Izetbegovia, u emu i on lino ima veliku
odgovornost da ispuni oekivanja veine Bonjaka i drugih patriota BiH.
Radoni eli da se unutar SDA Tihi suprotstavlja
Izetbegoviu i obratno:
U vezi sa nunim povjerenjem graana u politiku i politiku
praksu SDA i njenih lidera, pa i Bakira Izetbegovia, treba razmotriti
koliko lanovi, simpatizeri i lideri unutar SDA na lokalnim, regionalnim
i najviem stranakom nivou doprinose da birai vjeruju njima, odnosno
da glasai vjeruju u ono to rade Sulejman Tihi, Bakir Izetbegovi ... To
je vano pitanje, jer se dogaa da se unutar SDA protiv pojedinih njenih
lidera iri tetna propaganda slina onoj koju protiv istih tih lidera lansiraju
i ire neprijatelji i politiki protivnici, konkurenti izvan SDA.
Ima lanova, simpatizera i stranakih lidera unutar SDA koji
ponekad primjenjuju pogrenu matricu posmatranja stanja u svojim
stranakim redovima. Ta pogrena matrica je suprotstavljanje jednog
stranakog lidera nekom drugom. Naprimjer, ponekad i ponegdje se o
Tihiu i Izetbegoviu raspravlja upravo primjenom te pogrene matrice,
po kojoj se uz pohvale Izetbegoviu izraava negodovanje prema Tihiu,
i obratno. Tako se iz stranake baze podrivaju odnosi na vrhu izmeu
Tihia i Izetbegovia. Eventualna naruenost njihovih odnosa bi povratno
negativno utjecala na jedinstvo u bazi stranakog organiziranja SDA.
I lideri u SDA su izloeni riziku da u pogledu svog odnosa prema
lanstvu i liderima na niim nivoima primjenjuju pogrenu matricu
posmatranja. To se dogaa ako ti lideri netransparentno ili transparentno,
politiki status i karijeru pojedinih lanova i lidera na niim nivoima
vezuju za svoj lini politiki status, a ne za ideju BiH, politike uspjehe SDA
i provedbu stranake politike. Takvo, mogue rasprostranjeno ponaanje
unutar liderske strukture SDA, fragmentira, raspoluuje, razjedinjava
utjecaje unutar SAD i ire na politikoj sceni u BiH. Naprimjer, ako pred
predstojei 6. kongres SDA, tako, protivno demokratskim principima,
u vezi kandidiranja i izbora predsjednika SDA budu nastupali Tihi ili
Izetbegovi ili obojica, to bi u stranakoj bazi proizvelo tetne posljedice
365
u pogledu izbora delegata za taj Kongres. U tom sluaju, jedini kriterij za
izbor delegata 6. kongresa bi bio efekat lobistikog utjecaja za predsjednike
kandidate, odnosno za ili protiv Tihia, Izetbegovia, ... Tada bi izbori
za predsjednika SDA, putem izlobiranih delegata 6. kongresa pokazali
odnos moi iz lobistike upornosti predsjednikih kandidata i nita vie,
to bi bio iskrivljeni odraz stvarnog raspoloenja graana i lanstva SDA.
Dakle, pogrena matrica posmatranja i djelovanja na politikoj
sceni, unutar SDA je bolest koja, ako ve nije, moe zahvatiti i lanstvo, i
lokalne, i regionalne i lidere na najviem novou organiziranja.
Zato, unutar lanstva, simpatizera i liderske strukture SDA treba
poboljavati matricu posmatranja stanja u svojim stranakim redovima.
Ta poboljana matrica bi podrazumijevala da pohvale Izetbegoviu
ne iskljuuju pohvale Tihiu i obratno, niti da kritike Izetbegoviu
podrazumijevaju pohvale Tihiu, i obratno. Ako ima osnova, i pohvale i
kritike se mogu ispoljiti bez suprotstavljanja jednog drugome lideru. Ta
poboljana matrica moe biti svojstvo politiki zrelih, mentalno zdravih,
dobro odgojenih ljudi koji svoj drutveni angaman usklauju sa idejom
Bosne i Hercegovine. Istinsko ivljenje i djelovanje sa idejom Bosne i
Hercegovine ne moe proizvesti postupke koji znae njeno naputanje
u sluaju da bude ugroen neki lini interes, kako se ponio, naprimjer,
Mirsad Kebo. Sve to je u posljednjih 20 godina postigao, rezultiralo je iz
SDA, ali je on olahko njoj okrenuo lea samo zato to nije izabran za lana
Predsjednitva SDA. Zato se za Kebu moe rei da je svoju svijest previe
skrenuo od ideje Bosne i Hercegovine prema linim preokupacijama.
Dakle, usporedbe Izetbegovia i Tihia mogu biti vrlo tetne ako
je njihov smisao da jaanje povjerenja u Izetbegovia znai nepovjerenje
u Tihia i obratno. Umjesto tetnih treba praktikovati korisne usporedbe
da afrmiranje vrijednosti jednog od njih dobije smisao potvrivanja
vrijednosti onoga drugoga.
Povjerenje u Tihia, kao stariju lidersku pojavu, ne moe se bitno
pomijerati unaprijed, jer je on ve iskoristio anse koje je imao, a moe
unazad ako se od strane njega ispolji eventualno neprimjereno ponaanje,
naroito prema Izetbegoviu. Meutim, povjerenje u Izetbegovia se moe
bitno pomijerati unaprijed, a moe i unazad ako su od strane njega ili od
onih koji su oko njega obavezni da grade povjerenje u njega, budu inile
sutinske ili taktike greke. Zato je vaan menadment Izetbegovieve
liderske uloge. U opem interesu taj menadment ne smije biti sveden
366
samo na ono to ine on lino, njegova porodica i njegov kabinet, ve mora
obuhvatiti utjecaje brojnih koji djeluju u SDA-ovoj stranakoj i dravnoj
strukturi BiH. U pogledu sadraja, taj menadment obuhvata razna pitanja
od onih elementarno formalnih, kao to su oblaenje, lini izgled i maniri
u ponaanju, do sutinskih, ideolokih i politikih stavova i inicijativa
koje pokree. Treba odrati visok nivo ve dokazane estetike njegovog
ponaanja, jer je u svojim nastupima uvjerljiv, prirodan, bez manira sa
karakterom poziranja, to vole i graani i mediji i ...
31.
IDENTINOST RADONIEVIH I DODIKOVIH
IZJAVA O VEHABIJAMA, PROTIV SDA,
IZETBEGOVIA I ISLAMSKE ZAJEDNICE
380
Poslije napada na Ambasadu SAD u Sarajevu,
Radoni prestao podravati vehabije:
Najutjecajniji mediji iz RS-a daju prostor Fahrudinu Radoniu,
kao ministru sigurnosti, objavljujui njegove klevete protiv SDA i Bakira
Izetbegovia, a nakon izbora novog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovia
i protiv Islamske zajednice. U svim sluajevima, i kada klevee SDA i kada
klevee Islamsku zajednicu, linim izjavama i diktiranjem ureivake
prakse Dnevnog avaza, meta napada je Bakir Izetbegovi. Propagandom
da je i Islamska zajednica dovodila vehabije u BiH i da je pasivna prema
njihovom irenju, Radoni indicira i nagovjetava svoj sukob sa Islamskom
zajednicom, jer novi reis Kavazovi, za razliku od biveg reisa Ceria, odbija
sluiti njegovim stranakim interesima.
Zanimljive su Radonieve izjave za medije RS-a - da su SDA i
Bakir Izetbegovi doveli vehabije u BiH, te da ni SDA, ni Bakir Izetbegovi,
ni Islamska zajednica ne ine dovoljno da se suprotstave irenju tog
pokreta.
381
Uz to istie da je dravna mafja koja je poinila politika
ubistva i ogromnu krau nala utoite u SDA.
382
Rekao je, takoer, da su
SDA i Izetbegovi, dovoenjem vehabija najvie tete nanijeli bonjakom
narodu i BiH, jer vehabije praktikuju vjeru koja nije autohtona.
383
Za srpske
380
Tekst napisan marta 2013. godine
381
Srna, 23.02.2013., 15:26
382
Glas Srpske, 04.01.2013., 08:50
383
Srna, 23.02.2013., 15:26
367
medije Radoni je ocijenio da je problem vehabizma u BiH ojaan ili
e biti jo vei, zato to oni koji su ga doveli i oni koji ga provode unutar
Islamske zajednice ne ine dovoljno napora da se demokratskim sredstvima
suprotstave njegovom irenju.
384
Naroito je zanimljivo to su naprijed
citirani Radonievi stavovi identini opepoznatim stavovima Dodika
- da je SDA kriva za nesmetan razvoj vehabijskog pokreta
385
u BiH, jer,
kako istie nije tajna da Bakir Izetbegovi odrava kontinuirane kontakte
sa takvim grupama. Prema nekim naim informacijama, vrlo je cijenjen
u radikalnim islamistikim grupama, a ak ima i kontakte s odreenim
grupama i slubama u Iranu.
386
U vezi s tim, ne smije se zanemariti to
takve Dodikove stavove, u smislu podrke Radoni zlurado objavljuje u
svom Dnevnom avazu.
Dakle, poenta Radonievih i Dodikovih identinih izjava nije u
ocjeni da su vehabije sigurnosna prijetnja, ve da je zatitniki odnos prema
vehabijama od strane SDA, njenih lidera i Islamske zajednice sigurnosna
prijetnja. Ove bonjake faktore, Radoni, isto kao i Dodik, identifcira da
su na strani vehabija, to je ocjena u interesu antibosanskohercegovakih
snaga. Slinim ocjenama o bonjakim autoritetima iz predratnog, ratnog
i poratnog vremena opravdava se oruana agresija na BiH i nastavak
podrivake agresije poslije rata.
384
Srna, 23.02.2013., 15:26
385
386
Dodik Milorad, Dnevni avaz, 02.11.2011. godine, strana 3
368
32.
U ULOZI MINISTRA, RADONI
STRANAKI PROPAGIRA, IZOSTAVLJAJUI MJERE PREMA
IZVORIMA I NOSIOCIMA STVARNIH SIGURNOSNIH
PRIJETNJI
387
Apsurdni ministar sigurnosti Radoni, uporno lae:
Sadraji Radonievih kleveta u svojstvu ministra sigurnosti su
identini propagandnim tezama koje se iz pera njemu lojalnih novinara,
a pod njegovim diktatom, svakodnevno plasiraju putem Dnevnog avaza.
Prema tome, direktnim usmjeravanjem ureivake prakse Dnevnog
avaza Radoni ironizira fktivnu prodaju te svoje medijske kue svojoj
supruzi, varajui, obmanjujui javnost, domae institucije i autoritete
meunarodne zajednice angairane na rjeavanju krize u BiH. Izigravanjem
zakonskih odredbi o sukobu interesa, Radoni je otklonio prepreke
zauzimanju istaknute dravne funkcije. Sasvim je drugo pitanje - zato dio
javnosti, politikih faktora i meunarodne zajednice tolerira Radonievo
laganje, varanje i obmanjivanje. U vezi s tim, ironino i sarkastino djeluju
Radonieve izjave da je u prvom mjesecu obavljanja ministarske funkcije
depolitizirao Ministarstvo sigurnosti, jer ono ne smije biti u rukama
jedne stranke i pojedinca.
388

Veina izreenog od strane Radonia dijametralno je suprotno od
stvarnosti. Kad on za sebe kae da se kao ministar ne mijea u operativni
rad policije, to treba itati da on upravo to pokuava ili je ve uspio da
uini. Kad kae da je depolitizirao Ministarstvo, onda to treba itati da
ga je politizirao angairanjem sebi lojalnih kadrova SBB-a i partnerskog
SDP-a. Isti princip u tumaenju Radonievih izjava treba primijeniti i
na njegove konstatacije o politikim ubistvima, ogromnim kraama i
da lino nema nikakve veze sa Keljemendijem.
389
Ono to za sebe govori
da jeste, to ustvari nije, a ono to govori da nije, to ustvari jeste. Ono za
ta uporno, neosnovano optuuje druge, vjerovatno je da je upravo on
vinovnik toga.
387
Tekst napisan marta 2013. godine.
388
Glas Srpske, 04.01.2013., 08:50
389
Glas Srpske, 04.01.2013., 08:50
369
Radonievim dolaskom na poziciju ministra sigurnosti
poveana ugroenost BiH:
Od kada je ministar, Radonievi stavovi o politikim i sigurnosnim
pitanjima BiH vie se ne mogu tretirati samo kao izraz zagonetnih
podrivakih motiva njega kao vlasnika medijskog aparata. Postavi ministar,
svoje zagonetne podrivake motive o politikim i sigurnosnim pitanjima
BiH, on pokriva zvaninim nastupima ispred dravnog Ministarstva
sigurnosti, pa se u javnosti moe misliti da su njegove ministarske ocjene
izraz dravne sigurnosne i odbrambene politike, odnosno da su izraz
operativnih saznanja i pravca djelovanja dravnih sigurnosnih agencija.
Takav karakter imaju i njegove ocjene da se SDA, njeni lideri i Islamska
zajednica zatitniki odnose prema vehabijama i da je to njihovo zatitniko
ponaanje konkretna sigurnosna prijetnja u BiH. Bilo bi ohrabrujue da
neko od parlamentaraca zatrai odgovor - da li je Radonieva propaganda
kao ministra sigurnosti izraz dravne sigurnosne i odbrambene politike
koju treba da provodi ili je njegova propaganda suprotstavljena toj
politici. Ustvari, graanima BiH treba objasniti da Radoni djeluje protiv
sigurnosne i odbrambene politike po kojoj su organizirane Oruane snage
BiH i sigurnosne agencije. Dakle, potrebno je usporediti sadraj sigurnosne
i odbrambene politike usvojene u Parlamentu i Radonievo ponaanje.
Takoer, bilo bi ohrabrujue da neko od parlamentaraca zatrai odgovor
na pitanje - da li se podudarnost Radonievih klevetnikih izjava u ulozi
ministra i klevetnikih sadraja u Dnevnom avazu tie nedostataka
sigurnosne provjere po kojoj je Radoni dobio zeleno svjetlo za
imenovanje na funkciju ministra sigurnosti.
Ministar sigurnosti, Fahrudin Radoni, neistinito i neutemljeno
govori da su SDA, njeni lideri i Islamska zajednica prijetnja za sigurnost
BiH, dok nita ne govori o stvarnim sigurnosnim prijetnjama koje proizilaze
iz uestalih Dodikovih ratnohukakih izjava, kao naprimjer 14.02.2013.
godine u Skuptini Srbije, da e drava BiH nestati u procesu ostvarivanja
srpskog nacionalnog interesa. Ako bi Radoni svoje utanje o takvim
utjecajima Dodika pravdao potrebom izbjegavanja meunacionalnih
sukoba i stiavanja tenzija, bilo bi zanimljivo uti kako bi opravdao
svoje izazivanje i raspirivanje unutarbonjakih svaa i tenzija. utanje
o Dodikovim izjavama hrabri neprijatelje BiH, a izazivanje i raspirivanje
unutarbonjakih svaa slabi snage odbrane i sigurnosti BiH.
Mnoge strane Radonievih utjecaja sugeriraju zakljuak - da se on
370
u ulozi ministra sigurnosti zalae da sigurnosne slube BiH svoje resurse
trebaju usmjeriti s ciljem nadzora nad bonjakim sredinama, solidariui se
stvarnim prijetnjama, to potvruje naprijed citirana identinost njegovih
i Dodikovih stavova. Time se potvruje zakonomjernost specijalnog
rata: drava u sukobu koja je postigla da sigurnosni sistem druge zemlje
prema kojoj provodi subverzivnu djelatnost bude usmjeren protiv faktora
sigurnosti i odbrane te zemlje, a ne u korist njene odbrane i zatite, moe
smatrati da je time dostigla zavrnu fazu u subverzivnim tenjama protiv
drave iji je sigurnosni sistem, manje ili vie, uspjela staviti pod kontrolu.
U tome je sutina pojaanih subverzivnih sigurnosnih prijetnji dravi BiH
nastalih dolaskom Radonia na funkciju dravnog ministra sigurnosti.
Sa Radoniem, kao ministrom, sistem sigurnosti BiH
ulazi u funkcionalnu suprotnost:
Po planu izvana, osloncem na Radonia kao ministra sigurnosti,
odbrambeni i sigurnosni sistem BiH se eli pretvoriti u svoju funkcionalnu
suprotnost, kao to su, naprimjer, JNA i sigurnosne slube bive SFRJ
osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljea preobraene u svoju
funkcionalnu suprotnost, pa su, umjesto zatite i odbrane Jugoslavije,
djelovale s ciljem njenog ruenja.
Prema tome, najmanje tri sistema, jedan stranaki (SBB), drugi
medijski (Dnevni avaz) i trei sigurnosni (Ministarstvo sigurnosti), svi
na elu sa Radoniem, direktno su suprotstavljeni interesima sigurnosti i
odbrane BiH. Pored toga, ljudi koji su zbog svojih funkcionalnih obaveza
ili kao graani zainteresirani za stanje sigurnosti i perspektivu BiH, trebaju
imati u vidu spektar Radonievih indirektnih utjecaja na razne dravne,
stranake, privredne, nevladine ... institucije, kao naprimjer unutar SDP-a
preko Lagumdije, unutar Svjetskog bonjakog kongresa preko Ceria i
Zukorlia, unutar BANU preko Filipovia i Zukorlia, ...
371
33.
SIGURNOSNE DIMENZIJE
RADONIEVE PROPAGANDE
O DOLASKU VEHABIJA U BIH
390
Agresorska i Radonieva propaganda isto tumae
o dolasku vehabija u BiH:
O dolasku i djelovanju vehabija u BiH u javnosti su prisutna dva
stajalita. Jedno je da su vehabije dole usljed tenji bonjakih politikih
faktora, na elu sa Alijom Izetbegoviem, povezanih sa obavjetajnom
slubom Irana, s ciljem da se u BiH uspostavi islamski, unitarni, antisrpski,
antihrvatski, antievropski poredak, kako to objanjavaju velikosrpski i
velikohrvatski ideolozi koji su planirali i usmjeravali oruanu agresiju na
BiH. Ovo stajalite, pored velikosrpskih i velikohrvatskih ideologa u svojim
specifnim interpretacijama podravaju SDP, na elu sa Lagumdijom
i SBB-a, na elu sa Radoniem. Drugo stajalite je da su vehabije dole
i da djeluju prema ciljevima podrivake agresije na BiH u reiji stranih
obavjetajnih slubi nekih zapadnih zemalja, a u saradnji sa takvim
slubama zemalja koje su izvrile oruanu agresiju na RBiH.
Propagandom o vehabijama, Radoni faktiki poruuje da
odbrana i afrmacija drave BiH, na elu sa Izetbegoviem, nije izraz
autohtonosti bosanskohercegovakog patriotskog politikog pokreta, ve
da je izraz izvanjskog utjecaja (a) u varijanti da je Izetbegovi postupao pod
kontrolom obavjetajnih slubi zapadnih zemalja povezan sa njima u korist
velikosrpskih i velikohrvatskih interesa, ili (b) u varijanti da je Izetbegovi
djelovao povezan sa obavjetajnom slubom Irana. Kao i svaije laganje, i
Radonievo je puno raznih kontraverzi, a jedna se sastoji u injenici da on
optuuje SDA i Izetbegovia, i za vehabije i za usmjerenost iranskim a ne
evropskim putem, iako je opepoznato da je Iran u sukobu sa vehabijama,
pa niko ko ide putem vehabija ne moe ii iranskim putem, odnosno niko
ko ide iranskim ne moe ii vehabijskim putem.
Muhamed Filipovi u funkciji Radonieve propagande o vehabijama:
Dakle, Radoni, koji u vezi vehabija optuuje SDA, Izetbegovia
i Islamsku zajednicu, zastupa stavove ideologa i izvrilaca, i oruane i
podrivake agresije na BiH, to ini i onda kada, angairajui akademika
Muhameda Filipovia, o vehabijama propagira da pripadaju legitimnom
390
372
pravcu islama
391
u BiH i onda kada za njihov dolazak i djelovanje optuuje
SDA i Izetbegovia, kao svoje politike protivnike, meu koje, u posljednje
vrijeme ubraja i Islamsku zajednicu.
U vezi problema vehabija u BiH, postavlja se pitanje da li je uloga
Radonia kao ministra sigurnosti da se sigurnosnoj prijetnji koja proizilazi
iz prisustva i djelovanja vehabija u BiH, suprotstavi samo propagandom
protiv SDA i Bakira Izetbegovia ili treba poduzeti neke konkretne mjere
protiv te sigurnosne prijetnje iz okvira svoje ministarske nadlenosti.
Odgovor na to pitanje je da Radoni o vehabijama samo propagira protiv
svojih politikih konkurenata, a nita konkretno ne poduzima da se taj
sigurnosni problem umanji, prevazie. Takva usmjerenost Radonia,
kao ministra sigurnosti, proizilazi iz ocjene da su Radonievi izvanjski
nalogodavci problem vehabija unijeli u BiH s ciljem da kompromitiraju
faktore afrmacije i odbrane drave BiH, to Radoni upravo i ini
propagiranjem da su za dolazak i djelovanje vehabija u BiH krivi SDA,
Izetbegovi i Islamska zajednica.
34.
PERIODIZACIJA
RADONIEVOG ODNOSA PREMA VEHABIJAMA
392
Radoniev odnos prema dolasku i djelovanju vehabija u BiH je
varirao u zavisnosti od konkretnih dnevnih podrivakih interesa, pa se
moe klasifcirati u tri perioda:
(a) Do teroristikog napada od strane vehabije Mevlida Jaarevia
na Ambasadu SAD-a u Sarajevu, 28.10.2011., do kada je Radoni, pored
ostalog, angairajui i akademika Muhameda Filipovia propagirao da
su vehabije legitimni pravac islama.
393
odobravajui time njihov dolazak
i djelovanje u BiH. U tom periodu, Radoni je putem svojih medija u
negativnom kontekstu tretirao vehabije, samo u sluajevima kada mu se to
inilo proftabilnim u okviru kleveta protiv ljudi sa kojima se sukobljavao.
(b) Od Jaarevievog teroristikog napada na Ambasadu SAD u
Sarajevu do kraja mandata Mustafe ef. Ceria na funkciji reisu-l-uleme
Islamske zajednice u BiH, Radoni je poeo kritikovati dolazak i djelovanje
391
392
393
373
vehabija u BiH, osjetivi da bi za njega i njegov SBB, pred meunarodnom
zajednicom i domaom javnou bilo kompromitirajue i dalje tvrditi
da su vehabije legitiman pravac islama u BiH. Istim povodom, tadanji
reis Ceri se, po prvi put, nedvosmisleno kritiki osvrnuo na prisustvo i
djelovanje vehabija u BiH. Poev od Jaarevievog teroristikog napada
pa do kraja Cerievog mandata na funkciji reisu-l-uleme, za dolazak i
djelovanje vehabija u BiH, Radoni je optuivao SDA i Izetbegovia, u
elji da ih kompromitira u oima zapadnih zemalja, posebno SAD-a, a da
kod njih popravi svoju poziciju.
(c) Nakon odlaska Ceria sa funkcije reisu-l-uleme, za dolazak
i djelovanje vehabija u BiH Radoni, pored SDA i Bakira Izetbegovia,
optuuje i Islamsku zajednicu, to je novi sadraj njegove propagandne
djelatnosti. Dakle, kao metu svojih optubi za problem vehabija u BiH,
Radoni je odredio Islamsku zajednicu, tek nakon to je Mustafa ef. Ceri
otiao sa funkcije reisu-l-uleme, pa se postavljaju slijedea pitanja: Zato
Radoni, zbog vehabija nije kritikovao Islamsku zajednicu u vrijeme dok je
reisu-l-ulema bio Ceri? Da li Ceri, kao predsjednik Svjetskog bonjakog
kongresa zna kakve stavove o vehabijama protiv Islamske zajednice zastupa
Radoni, kao ministar sigurnosti? Ako zna za te Radonieve stavove, da li
se u tome slae sa Radoniem? Da li Ceri misli da je djelovanje Radonia
u vezi vehabija u interesu zatite bonjakog naroda? Da li Radoni, svojim
optubama da je Islamska zajednica uestvovala u dovoenju vehabija u
BiH, ustvari optuuje i Ceria, jer je upravo on bio reisu-l-ulema u ratnom
periodu kada se to dogaalo? Zato je Ceri i dalje blizak Radoniu,
iako zna da Radoni svojim napadima na Islamsku zajednicu indirektno
napada i njega lino?
35.
DOGOVOR ESTORKE
U BRISELU 23.03.2013. GODINE
394
Ponaanje estorke je korisno samo za antibosanske politike.
Zato, u sredinama probosanskih snaga jaa spremnost za otpor njihovom
ponaanju. Srazmjerno toj spremnosti, destruktivne ambicije estorke
postaju iluzorne, to e se najvjerovatnije potvrditi na opim izborima
2014. godine, jer e probosanske snage ostvariti ubjedljivu pobjedu, slinu
394
Tekst napisan aprila 2013. godine.
374
kao na prvim poslijeratnim opim izborima 1996. godine.
Dogovorom u Briselu, estorka nije pokazala da ulae napore radi
ispravljanja anomalija i nedostataka u dejtonskom Ustavu BiH. Naprotiv,
estorka ulae napore s ciljem da se postojee anomalije i nedostaci u
tom Ustavu proire i prodube: (a) zalau se da organe vlasti za nivo drave
BiH biraju entiteti i kantoni kao izborne jedinice; (b) pogreno tretirajui
kolektivna prava samo hrvatskog naroda, udovoljavaju politici dva
HDZ-a, a ne zahtjevima po apelaciji Sejdi Finci, odnosno izbjegavaju
prevazilaenje stanja uskraenih individualnih, graanskih prava; (c)
pojaavaju i proiruju diskriminaciju prema bonjakom narodu; (d)
ignoriraju Odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti Srba, Hrvata i
Bonjaka na cijelom teritoriju BiH; (e) ne potuju Evropsku konvenciju za
ljudska prava; (f) proizvode razloge za nove apelacije prema Evropskom
sudu za ljudska prava; (g) zaboravljaju Distrikt Brko, to je posebno
zanimljivo, jer ga ne tretiraju ni kao posebnu izbornu jedinicu, ni da je
sastavni dio neke od izbornih jedinica za koje su se opredijelili.
Insistiranje od strane lidera HDZ-a na jaanju kantona trajat e
sve dokle god postoji ambicija za uspostavom treeg hrvatskog entiteta
u BiH. Ako se ikada HDZ-ovi odreknu politike podjele BiH, u ta spada
i insistiranje na uspostavi treeg hrvatskog entiteta, onda e odricanje u
tom pogledu biti jasan znak da su uinili zaokret u korist integracije BiH,
pa e pristati da se vlast u entitetu FBiH uredi na dva nivoa, opinskom
i entitetskom, kao to je to u RS-u. Pri tome, treba imati u vidu stavove
Hrvatskog narodnog vijea, koje smatra da se reforme FBiH ne mogu
postii bez reformi za cjelinu BiH, zalaui se za kantonizaciju cijele BiH.
Briselski dogovor estorke nije doprinos integraciji, ve je doprinos
seperaciji, to je trend istog predznaka kao i nekih drugih aktivnosti, kao
naprimjer, osnivanja BANU i Svjetskog bonjakog kongresa, to vodi
disoluciji i unitavanju drave BiH. Na djelovanje u korist seperacije, a
protiv integracije, graani BiH moraju dii svoj glas. Eventualni nastavak
pasivnog, apatinog ponaanja graana poprimio bi karakter njihovog
sauestvovanja u kreiranju vlastite nesree.
395
Glasom naroda, destruktivno
djelovanje Lagumdije i Radonia mora biti zaustavljeno. Treba ih izloiti
sramoti zbog onoga to ine, umjesto to oekuju da za svoja tetna djela na
slijedeim izborima doive trijumf.
396

395
Durakovi Esad, Dani, 15.03.2013. godine, strana 14.-17.
396
Durakovi Esad, Dani, 15.03.2013. godine, strana 14.-17.
375
U vezi estolanog destruktivnog djelovanja treba imati u vidu
da je pred rat, tokom i poslije rata u svim pregovarakim situacijama
predsjednik Alija Izetbegovi kategoriki odbijao da se u BiH zaokruuju
teritorije na etnikoj osnovi. Nasuprot tenjama za podjelom, afrmirao je
i titio princip konstitutivnosti Hrvata, Bonjaka i Srba na cijeloj teritoriji
BiH, to je imalo integrativni smisao.
Dejtonski sporazum je izraz odnosa moi u sukobu probosanskih
snaga koje su, na elu sa Izetbegoviem, eljele integraciju i antibosanskih
snaga koje su, na elu sa Miloeviem i Tumanom, eljele podjelu BiH.
Sve u Dejtonskom sporazumu to ima integrativni smisao ouvanja drave
BiH ili nudi anse za jo integrativniju perspektivu, rezultat je probosanskih
snaga na elu sa Izetbegoviem, a sve anomalije i svi nedostaci u tom
sporazumu koji imaju dezintegrativni smisao djelo su antibosanskih snaga,
onih na elu sa Miloeviem i onih na elu sa Tumanom. Sasvim je jasno
da, u aktuelnim uslovima, Dodik i Bosi slijede politiku Miloevia, a ovi
i Ljubi politiku Tumana, s ciljem da u miru postignu ono to u ratu nisu
uspjeli. Meutim, problem je to Lagumdija i Radoni ne potuju i ne
slijede integrativne ideje i rezultate postignute Izetbegovievom politikom
praksom. Njih dvojica unitavaju rezultate borbe u pogledu ouvanja
drave BiH. Za BiH moe biti katastrofalno ako bonjaki lideri na vlasti
ne potuju i ne tite rezultate borbe postignute na elu sa Izetbegoviem,
pogotovo u uslovima kada je oito da hrvatski lideri potuju i tite
destruktivno djelo Tumana, a srpski lideri potuju i tite destruktivno
djelo Miloevia. Lagumdija i Radoni ne bi smjeli odustajati od ideja i
rezultata ouvanja drave BiH, dok srpski i hrvatski lideri trebaju odustajati
od ideja i rezultata ruenja drave BiH. Distanciranjem od ideja i rezultata
Izetbegovieve politike, Lagumdija i Radoni su izabrali pogrean put
uvjeravanja srpskih i hrvatskih lidera da oni odustanu od ideja i rezultata
Miloevieve, odnosno Tumanove politike. Distanciranjem od ideja i
rezultata postignutih u borbi, na elu sa Izetbegoviem, svaki bonjaki
lider e se dovesti u okvire Miloevieve i Tumanove politike. Naalost,
na sceni su intelektualna i moralna ogranienja Lagumdije i Radonia u
pogledu shvatanja da rezultati borbe, postignuti na elu sa Izetbegoviem,
nisu uskih stranakih, ve da su irokih dimenzija i dometa jer pripadaju
univerzalnim, pa i bosanskohercegovakim patriotskim vrijednostima.
estorka obmanjuje graane BiH. Najavila je da e otii u Brisel
radi prevazilaenja neravnopravnosti graana koji ne pripadaju ni jednom
376
od konstitutivnih naroda u BiH (Jevreji, Romi, ...), a iz Brisela se vratila sa
problematinim dogovorom za hrvatsko pitanje, kako to odgovara HDZ-
ovima, bez ikakvog odgovora na problem zbog koga su otili u Brisel. Jedan
od novinara je o tome zakljuio: ... najtanije bi bilo rei kako je rezultat
briselskog sastanka najblii mogunosti da se bodovi koje je Fudbalska
reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila protiv Grke upiu nacionalnoj
rukometnoj selekciji.
397
Takvo obmanjivanje sa posljedicama odugovlaenja
implementacije presude u predmetu Sejdi Finci zabrinjava, s obzirom na
brojnost vanih pitanja po kojima je u procesu reformi nuan meunacionalni
i meuentitetski konsenzus. Po svim takvim pitanjima treba sprijeiti da se
ostvaruju tenje za jaanjem entiteta, odnosno, za slabljenjem drave BiH.
Rizici i prijetnje u tom pravcu proizilaze iz dogovora estorke, odnosno,
iz obeanja koga su Lagumdija i Radoni dali Dodiku, Bosiu, oviu i
Ljubiu. Srpski lideri su osigurali da njihove kolege u estorci, Bonjaci i
Hrvati nee zavirivati u probleme poloaja svojih sunarodnika u RS-u,
to podrazumijeva da se sve nune reforme mogu dogaati uz maksimalnu
zatitu duboko ukorijenjene hegemonije koja je na velikosrpskoj ideologiji
uspostavljena na tetu Bonjaka i Hrvata u RS-u. Za ono to ovi i Ljubi u
tom pogledu ine na tetu svog hrvatskog naroda u RS-u, Dodik i Bosi im
uzvraaju pomaganjem da zatite hrvatska prava
398
u FBiH. Meutim nije
poznato ta Dodik, Bosi, ovi i Ljubi daju Lagumdiji i Radoniu za
ono to njih dvojica kao Bonjaci ine u korist velikosrpske i velikohrvatske
politike podjele BiH.
Destruktivno ponaanje Lagumdije i Radonia niko ne moe
zaustaviti osim graana na predstojeim izborima. U tom pogledu, njih
dvojica su procijenili da im je najvea prepreka SDA, posebno zamjenik
predsjednika te stranke Bakir Izetbegovi. Znaju da e njihovi rezultati
na predstojeim izborima biti srazmjerni efektima kompromitacije SDA
i Izetbegovia. Zato, putem svojih medija, ele proizvesti nepovjerenje
Bonjaka prema njima. Indikativno je to svoju propagandu fokusiraju protiv
Izetbegovia i to je predsjednik Tihi po strani njihovog propagandnog
pritiska na SDA.
SDA ostaje jedini faktor koji Lagumdiju i Radonia spreava da
prihvate rjeenja po mjeri velikosrpskih i velikohrvatskih interesa. Da se
ne pribojavaju reagiranja SDA, oni bi prihvatili takva rjeenja i na sastanku
397
Imamovi Emir, Start, 02.04.2013. godine, strana 18.
398
Hodi Devad, Osloboenje, 22.02.2013. godine, strana 10.
377
koga su, u vezi briselskog dogovora, imali zajedno sa liderima dva HDZ-a,
03.04.2013., i na sastanku, koga su dan ranije, 02.03.2013., kao etvorka
imali sa visokim predstavnikom Valentinom Inckom.
Lagumdija je u proteklim poslijeratnim godinama, od kada
je doao na elo SDP-a, uinio sve to je mogao da pred domaom i
meunarodnom javnou Hrvati budu predstavljeni kao ugroeni od
strane Bonjaka, to se dogaalo sa posljedicom odvraanja panje od
segregacijske i aparthejdske prakse prema Bonjacima od strane HDZ-a
na vlasti u lokalnim sredinama sa hrvatskom veinom. Kao lider koji je
osporavao prava Hrvata, Lagumdija se naglo preobrazio u zatitnika
nacionalistikih interesa i politike HDZ-a, i to na najloiji mogui nain,
injenjem nepravde prema Bonjacima i graanima BiH iz kategorije
Ostalih koji bi trebali biti zatieni dogovorom estorke po presudi
Meunarodnog suda pravde u predmetu Sejdi Finci. Prema tome,
nerazumnim pokuajima da ispravi jedne, Lagumdija ini druge greke,
upravo po nacionalnim pitanjima. I mnogi drugi argumenti su dokaz da je
socijaldemokratija u BiH, pod vostvom Lagumdije, isto kao i ona pod
vostvom Dodika najmanje sposobna da tretira krupna meunacionalna
pitanja koja treba rjeavati kroz proces tranzicije u BiH.
O stanju u BiH, zanimljive su ocjene Beirovi Zijada, direktora
Meunarodnog instituta za bliskoistone i balkanske studije (IFIMES) u
Ljubljani. Lidere u BiH on kvalifcira kao uigrani tim za prevare, odnosno,
kao organiziranu kriminalnu skupinu koja je izbrisala liniju izmeu onih
koji su nosioci kriminala i onih koji su u dravnom aparatu odgovorni za
borbu protiv kriminala, te istie: Tuiteljstva i pravosudni sistem postali su
servis politikih struktura i, prema nezavisnim ocjenama, najkorumpiranije
institucije u dravama. Dodatno zabrinjava injenica, da je sigurnosni
sistem u BiH preuzela osoba koja se dovodi u vezu sa kriminalom i vodeim
pojedincima iz kriminalnog miljea, to predstavlja jasan znak da od borbe
protiv organiziranog kriminala i korupcije nema nita. Borba se vodi samo
protiv onih koji predstavljaju smetnju glavnim nosiocima kriminala.
399

399
Beirovi Zijad, Dani, 15.03.2013. godine, strana 22. 23.
378
36.
RADONIEVA
UPOTREBA ISLAMSKE ZAJEDNICE
Radoni je bio zabrinut novim sastavom Rijaseta Islamske
zajednice od poetka 2011.godine, jer je u svakom od novoizabranih
lanova te institucije vidio lana SDA. Radonia je zabrinjavalo to se time
relativizira podrka koju je do tada imao od reisa Ceria. Najvjerovatnije,
Radoni je bio ljut na reisa Ceria to u vrijeme svog mandata nije osigurao
da Rijaset bude u onom sastavu koji e na izborima za novog reisa 2012.
godine osigurati kontinuitet podrke u korist SBB, koju ta stranka ima u
Islamskoj zajednici dok je na njenom elu Radoniu naklonjeni reis Ceri.
Ako je Radoni stvarno imao razloge za nezadovoljstvo novim sastavom
Rijaseta, onda e se zaustavljanje djelovanja najvieg autoriteta Islamske
zajednice u korist Radonieve politike smatrati historijski vanim djelom
od znaaja za odbranu BiH i bonjakog naroda.
Uz reisa Ceria, u korist Radonieve SBB djeluje i sandaki mufija
Muamer Zukorli. U politikim obraunima sa konkurentima, Radoni
je koristio mufiju Zukorlia i Zukorliu naklonjene kadrove Islamske
zajednice za utjecaje na Bonjake u Sandaku i na Bonjake porijeklom
iz Sandaka u BiH, dok je Zukorli koristio Radonievu stranaku i
medijsku mo za svoju afrmaciju, s ciljem da bude glavni politiki i vjerski
lider Bonjaka u Sandaku, Bonjaka sandakog porijekla u BiH i svih
Bonjaka, s obzirom da je imao i ambicije da postane reisu-l-ulema. rtve
Radonievog i Zukorlievog ujedinjenog djelovanja su bili bonjaki
kadrovi koji nemaju mogunost da se koriste monim mehanizmima
utjecaja na politike stavove graana kao to su mediji i Islamska zajednica.
Dimenzije tih problema su se poveavale podrkom koju reisu-l-ulema
Mustafa ef. Ceri daje i Radoniu i Zukorliu. Radoniev je cilj bio da
Zukorli bude izabran za reisu-l-ulemu, a za sluaj da to ne bude mogue,
lansirala se teza da bi dr. Mustafa ef. Ceri trebao biti ponovo izabran za
reisa, ak i doivotnog.
Negativne ocjene o ljudima sa kojima su u sukobu, Radoni
i Zukorli su eljeli uiniti obavezujuim za sve Bonjake, a posebno za
bonjake lidere u BiH. Kada su primjeivali da pojedini bonjaki lideri
odstupaju od njihovih ocjena o ljudima, onda su orkestrirano pokretali
svoje stranake (SBB), medijske (Avaz) i vjerske (IZ) potencijale radi
379
kompromitiranja bonjakih lidera ije im se djelovanje nije dopadalo.
Otricu takvog djelovanja su usmjeravali protiv predsjednika SDA, Tihia,
i protiv bonjakog lana Predsjednitva BiH, Bakira Izetbegovia.
Negativan politiki smisao ujedinjenog Cerievog, Radonievog
i Zukorlievog medijskog i politikog djelovanja je bilo spreavanje
pozitivnih promjena u odnosima izmeu Srba i Bonjaka u BiH i Srbiji, kao
i spreavanje pozitivnih promjena u odnosima Srbije i BiH, to su upravo
eljele radikalne velikosrpske, nacionalistike snage.
Primjer tetnog, ujedinjenog Cerievog, Radonievog i
Zukorlievog medijskog i politikog djelovanja u spreavanju pozitivnih
promjena u odnosima izmeu Srba i Bonjaka u BiH i Srbiji, kao i u
spreavanju pozitivnih promjena u odnosima Srbije i BiH, to upravo i ele
najradikalnije velikosrpske nacionalistike snage, jeste dodjela od strane
reisu-l-uleme Ceria akademiku Ejupu Ganiu priznanja pod nazivom
ALEM bosanskog gazije. Perspektivu svojih uspjeha na politikoj sceni
Radoni i Zukorli, u znaajnoj mjeri, grade na emocijama Bonjaka u
Sandaku i Bonjaka porijeklom iz Sandaka koji ive u BiH. Emocije svih
Bonjaka, a posebno Sandaklija prema Ejupu Ganiu su ojaale zbog
Ganievog zatvaranja u Londonu i tretmana od strane srbijanskih vlasti
u vezi sa optunicom za dogaaje maja 1992. godine u sarajevskoj ulici
Dobrovoljaka. Dodjela navedenog priznanja, upravo u vrijeme dok se
odvijala pravosudna bitka u vezi sluaja Dobrovoljaka, Ceri, Radoni
i Zukorli su se eksponirali kao Ganievi duebrinici, te nanijeli tetu i
Ganiu, i bonjakom narodu, i Islamskoj zajednici, i dravi BiH. Takvim
zakljukom se ne dovodi u pitanje Ganiev doprinos odbrani BiH. Naprotiv,
takvim zakljukom se istie odgovornost za afrmaciju i zatitu Ganievog
doprinosa, ali na primjeren nain kojim se ne bi zavaravao ni Gani, ni
bonjaki narod koji ga potuje. Gani je obavljao dravne poslove u
interesu svih naroda i graana, te u interesu svih drutvenih grupa, to
znai i u interesu razliitih konfesionalnih grupa u BiH, a ne samo u
interesu muslimana i Islamske zajednice. Za ocjene o takvom Ganievom
angairanju od dravnog znaaja nadlene su dravne institucije, a ne
Islamska zajednica. Uplitanje Islamske zajednice u dravne nadlenosti
ima smisao suavanja, odnosno obezvreivanja Ganievog doprinosa.
Time se daju argumenti onima koji odavno, s ciljem ruenja BiH istiu teze
da postoje ambicije da BiH bude islamska drava. U politikoj klimi koja
je radikalno zaotrena zbog Dodikovih provokacija protiv integriteta BiH,
380
Cerieva odluka da se Ganiu dodijeli vjersko priznanje ALEM bosanskog
gazije, za iji smisao rijetko ko u BiH bilo ta zna, koristit e Dodiku i
drugima koji jedva ekaju da u grekama bonjakih autoriteta i institucija,
pred meunarodnom zajednicom i srpskim narodom dobiju opravdanje
za svoju antibosanskohercegovaku i antibonjaku politiku praksu.
Uz sve to, Ceri, Radoni i Zukorli su putem mehanizama svog
utjecaja na javno mnijenje bili vrlo aktivni, s ciljem da kompromitiraju ljude
koji u uslovima vrlo zaotrenih odnosa izmeu Bonjaka i Srba i izmeu
Srbije i BiH unose tonove smirivanja, stiavanja strasti i dijaloga izmeu
relevantnih nacionalnih i dravnih predstavnika. Njihovi neprimjereni
utjecaji su praeni ozbiljnim prijetnjama, posebno predsjedniku SDA
Tihiu i bonjakom lanu Predsjednitva BiH Bakiru Izetbegoviu.
Njima je, kao bonjakim politiarima, Zukorli, sa pozicije vjerskog
slubenika, poruio: ...imat e teke posljedice. Izgubit e... Ceri, Zukorli
i Radoni su razvrstali Bonjake na one koji su za probeogradski i one
koji su za bonjaki koncept, oito svrstavajui Tihia i Izetbegovia u
probeogradski, o kome e narod rei posljednju rije, aludirajui da e na
slijedeim izborima pobijediti njihov (Ceriev, Radoniev i Zukorliev)
probonjaki, a izgubiti Tihiev, Izetbegoviev ... probeogradski koncept.
U vezi s tim, vrlo loe poruke je nosila Zukorlieva izjava, kojom je u
istom kontekstu istakao da Izetbegovi i Tihi svojim probeogradskim
konceptom peru Islamsku deklaraciju ili/i odgovornost za zloine pred
Hakim tribunalom. Znai, Zukorli smatra da Tihi, Izetbegovi ... svojim
probeogradskim konceptom, pred velikosrpskim liderima u Beogradu i
Banjoj Luci ele ublaiti njihovu srdbu zbog sadraja Islamske deklaracije
i zbog ratnih zloina, za koje su, prema kontekstu Zukorlieve izjave,
odgovorni pred Hakim tribunalom autor Islamske deklaracije i njegovi
sljedbenici. Oito, Ceri, Radoni i Zukorli su se osjeali superiornim u
odnosu na Bakira Izetbegovia, pa je Zukorli poruio: ... mnogo je vanije
ta mi mislimo o Izetbegoviu nego ono to on misli o nama. Ko su to oni?
To su upravo Ceri, Radoni i Zukorli. Naprijed citiranom Zukorlievom
izjavom, Izetbegoviu je porueno da navedena trojka, stranakim
(SBB), medijskim (Avaz) i vjerskim (dio IZ) snagama i sredstvima mogu
narod uvjeriti u ispravnost svojih stavova, a da Izetbegovi nema takvih
mehanizama, te su predviali da e u takvim uslovima, Tihi i Izetbegovi,
na izborima izgubiti od njih.
Sasvim opravdano, Dodik upozorava to se u bonjakim medijima
381
primjenjuju metodi lina prema Bonjacima ako su identifcirani da
kontaktiraju sa Srbima, odnosno s njime: Imam prijatelja Bonjaka ... ali
mi je ao to su neki od tih ljudi, dobri Bonjaci, moda imali problema zato
to znaju Milorada Dodika. Zato to je napravljena atmosfera lina...
400

Znaaj i aktuelnost tog Dodikovog upozorenja potvruju zlonamjerne
izjave od strane akademika Muhameda Filipovia i drugih u funkciji SBB-a
Fahrudina Radonia protiv lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia,
zato to Izetbegovi tokom svog dravnikog mandata poduzima
aktivnosti s ciljem prevazilaenja nepovjerenja meu narodima u BiH i
s ciljem poboljanja odnosa BiH sa susjedima, posebno sa Srbijom: Sve
njegove (Izetbegovieve op.a.) poteze gledam kao cjelinu: odlazak u Beograd,
Karaorevo, razgovori koje je vodio s odreenim izabranim predstavnicima,
uglavnom onima koji su sinhronizovani sa srpskom dravnom politikom. Ti
potezi predstavljaju jedno opasno eksperimentiranje na raun Bonjaka i
uope na raun bosanske drave i na raun sandakih Bonjaka ... Kad bih
bio na mjestu gospodina Izetbegovia, poeo bih razgovor s onim faktorom
sandake bonjake javnosti koji je najistaknutiji, a to je, nesumnjivo,
mufija Zukorli.
401
Oito je da su takve izjave Filipovia naruene od strane mufije
Zukorlia, jer je nevjerovatno da tako neto moe izjavljivati autohtoni
intelektualac. Naprijed citirane izjave potvruju ispravnost i nunost
upozorenja koje je delegaciji IZ BiH, na elu sa reisu-l-ulemom Ceriem,
dao premijer Turske Tajip Erduan: Nae esto prisustvo na Balkanu dokaz
je nae brige i elje da irimo dijalog, suivot i toleranciju. Sve to mi moemo
uiniti da svi narodi na Balkanu budu blii jedni drugima, mi emo i
initi.
402
Toj politikoj strategiji Turske, kao najveeg prijatelja drave BiH i
Bonjaka, praktiki se suprotstavljaju pojedini Bonjaci koji su izgradili mo
utjecaja na javno mnjenje. Vlasnik Avaza i lider SBB Radoni, mufija
Zukorli, reisu-l-ulema Ceri, akademik Muhamed Filipovi i drugi koji su
se, gubei svoj identitet, stavili pod kontrolu Radonia, su do sada najjae
eksponirani u korist politike konfikta, a protiv politike dijaloga, suivota i
tolerancije, kako to ele graani i prijatelji BiH, ukljuujui i lidere Turske
Gula, Erduana, Davutolua ...
400
Dodik Milorad, Dnevni avaz, prilog Sedmica, 08.10.2011. godine, strana 7.
401
402
Erduan Tajip, Dnevni avaz, 08.10.2011. godine, strana 8.
382
37.
POLITIKI PROBLEMI BONJAKA U SANDAKU
I TEMELJNA POLITIKA PITANJA
Za rjeavanje otvorenih pitanja u vezi poloaja bonjakog naroda u
Sandaku lideri Bonjaka iz BiH trebaju utjecati u dva pravca: (1) prema
liderima Srbije da sagledaju stanje individualnih i kolektivnih prava i
sloboda bonjakog naroda u Srbiji, posebno u regiji Sandaka, te da se
poduzmu mjere poboljanja, u duhu Evropske konvencije o ljudskim
pravima i slobodama; (2) liderima Bonjaka i bonjakom narodu u
Sandaku i drugim krajevima Srbije sugerirati da potuju dravu Srbiju,
da se prema toj dravi odnose patriotski, te da zvaninici Bonjaka u
kontaktima sa zvaninicima Srbije pokrenu mjere radi unapreenja
poloaja Bonjaka u Sandaku.
Ako bi neko od relevantnih bonjakih lidera izjavio da rjeavanje
statusa Sandaka treba povezivati sa rjeavanjem statusa RS, onda bi takva
izjava postala velikosrpsko oruje za jo upornije insistiranje na povezivanju
rjeavanja statusa Kosova sa rjeavanjem statusa RS-a.
Javljaju se dublji problemi integracije Bonjaka porijeklom
iz Sandaka u cjelinu bosanskohercegovakog drutva. Bilo bi dobro
kada njihova drutvena i politika svijest ne bi bila suvie optereena
elementima zaviajne svijesti. Za ciljeve integracije Sandaklija u
bosanskohercegovako drutvo je porazno ako oni prilikom glasanja
zanemaruju bitne drutvene i politike kriterije poklanjajui svoj glas
nekoj stranci samo zato to joj je lider Sandaklija. To su vani problemi
za analizu integriranosti u bosanskohercegovako drutvo graana
porijeklom iz Sandaka. Taj problem, u smislu drutvenih i politikih
implikacija, moe imati dominantno sigurnosni karakter. Najvaniji dokaz
o pozitivnoj integriranosti Sandaklija u bosanskohercegovako drutvo
je njihova integriranost u sistem odbrane drave BiH 1992. 1995. godine.
Stranake manipulacije putem kojih se od graana porijeklom iz Sandaka
eli oblikovati posebno glasako tijelo, imaju smisao dezintegracije
bosanskohercegovakog drutva. Time se proizvode negativne sigurnosne
posljedice. Svoje drutvene i politike interese Bonjaci porijeklom iz
Sandaka trebaju i mogu ostvarivati ukljuivanjem u politike i razne
drutvene strukture u koje su ukljueni Bonjaci iz raznih krajeva BiH.
tetno je da se kod Bonjaka porijeklom iz Sandaka razvija osjeaj da ne
mogu ostvarivati svoje interese kroz politike i druge strukture zajedno sa
383
Bonjacima iz raznih krajeva BiH, a upravo to ine lideri porijeklom iz
Sandaka koji su u BiH osnovali svoje stranke.
38.
NEKOMPETENTNO I TETNO
DJELOVANJE U SANDAKU
Sandaki mufija Muamer Zukorli je sazvao, i 12.09.2011.
godine odrao Svebonjaki sabor Sandaka, na kome su donesene dvije
deklaracije, jedna o diskriminaciji u Sandaku i druga o Narodnom vijeu
Sandaka.
Tane su konstatacije o ugroenosti Bonjaka u Sandaku. Meutim,
svi oni koji ukazuju na taj problem nemaju iste politike motive. Razlikuju se
po nivou politike zrelosti - da se o pitanju ugroenosti Bonjaka Sandaka
djeluje sa efektima uspjenog, za principe nacionalne jednakoporavnosti
i trajnog mira korisnog rjeavanja vrlo sloenih meunacionalnih i
meudravnih odnosa na Balkanu. Ne mogu se rjeavati meunacionalni
odnosi ni u jednoj od balkanskih drava bez implikacija na odnose meu
dravama u kojima tretirane nacije postoje.
Ima argumenata za sumnju u politiku zrelost, kompetentnost i
legitimnost sandakog mufije Muamera Zukorlia u pogledu rjeavanja
sloenih pitanja od znaaja za ljudska, nacionalna, kulturna i univerzalna
ljudska prava i slobode Bonjaka u Sandaku. On je poruio da priprema
pobunu Bonjaka Sandaka protiv beogradskih vlasti metodama
neposlunosti i masovnih protesta
403
, to je asociralo na pobune naroda
protiv reima u vie muslimanskih zemalja od poetka 2011. godine, ali i na
prijetnju pobunom (sarajevskim proljeem) koju je, reisu-l-ulema, Mustafa
ef. Ceri, blizak Zukorliu, nedavno izrekao povodom rasprave o vjeronauci
u sistemu obrazovanja Sarajevskog kantona. Reis Ceri je posebnim
saopenjem za javnost ohrabrio Zukorlia, dajui mu punu podrku.
404

Inae, Zukorli u svom politikom djelovanju, instrumentalizirajui IZ,
kopira poznata dogaanja i injenice iz procesa disolucije bive SFRJ. U
tom smislu, bitno je osnivanje BANU i donoenje Deklaracije Narodnog
vijea Sandaka za izradu programa nacionalnog opstanka bonjakog
naroda. Aktivnosti radi osnivanja sandakih predstavnitava u Briselu,
403
Osloboenje, 13.09.2011. godine, strana 13. i strana 14.
404
384
Sarajevu, Istanbulu, Vaingtonu...su Zukorlievo kopiranje politike
prakse Milorada Dodika, koji je ve uspostavio predstavnitva RS-a izvan
BiH i politike prakse Dragana ovia i Boe Ljubia, koji u Briselu,
Vaingtonu ... uspostavljaju predstavnitva Hrvatskog narodnog sabora.
Srpskim ekstremistima je nuna afrmacija stava da zajedniki
ivot Srba, Bonjaka i Hrvata nije mogu. Oni u svojim sredinama upravo
to dokazuju, pored ostalog i propagandnim tumaenjem Zukorlievih
politikih aktivnosti. Oni podravaju i Dodikovo djelovanje s ciljem
produbljivanja nepovjerenja izmeu Bonjaka i Srba, to takoer ima
karakter velikosrpskog nacionalistikog dokazivanja da Srbi i Bonjaci ne
mogu ivjeti zajedno, te da je zbog toga nuna podjela BiH.
Pokazuje se da nije mogua stabilizacija meunacionalnih odnosa
u BiH bez stabilizacije odnosa izmeu Bonjaka i Srba u vezi sa statusom
Sandaka u Srbiji. Djelovanje na destabilizaciji prilika u Sandaku znai
djelovanje na uslonjavanju prilika u BiH. U okviru politike strategije
podrivanja BiH, srbijanska politika svojim nepravednim odnosom prema
Bonjacima Sandaka izaziva bonjake aktivnosti protiv beogradskog
reima, a kada se takve aktivnosti dogode, upotrebljavaju ih propagandnim
i drugim metodama, upravo s ciljem produbljivanja nepovjerenja izmeu
Bonjaka i Srba u BiH, Srbiji ... ime se eli dokazati da zajedniki ivot
ljudi razliitih nacija i vjera u BiH nije mogu.
U BiH se osjeao nedostatak argumentirane analize diskriminacije
i represije srbijanskog reima nad Bonjacima Sandaka, posebno zbog
toga to je Zukorli isticao da su aktivnosti za autonomiju Sandaka
uslijedile nakon poslednjeg talasa diskriminacije i represije.
405
Narodno
vijee Sandaka praktiki je odluilo da poduzme korake s ciljem
internacionalizacije ugroenog poloaja Bonjaka u Sandaku, tako da e
budua obraanja te institucije biti prema narodu Sandaka i meunarodnoj
zajednici, a ne prema beogradskom reimu. Od meunarodne zajednice
Zukorli je traio da u Sandaku angaira posmatrae, dok je reis Ceri
nagovjetavao svoje obraanje relevantnim institucijama u muslimanskom
svijetu.
406
U vezi s tim je bio i nagovjetaj da e Narodno vijee Sandaka
poduzeti mjere radi formiranja Izvrnog vijea Sandaka, to bi bila
paravlada sa resornim sekretarijatima, odnosno ministarstvima. Prema
tome, Narodno vijee Sandaka je donijelo krupne odluke da se u
405
Zukorli Muamer, Dnevni avaz, 15.09.2011. godine, strana 5.
406
385
institucijama Srbije nee boriti za poboljanje poloaja Bonjaka, ve da
e svoju borbu organizirati putem paradravnih institucija. U pogledu
osporavanja suvereniteta drave Srbije, navedene odluke su kopija odluka
po kojima su 1991. godine i kasnije uspostavljene paradravne institucije
pod kontrolom antibosanskohercegovakih nacionalista - velikosrpskih
(srpske opine, SAO, RS) i velokohrvatskih nacionalista (HZH-B, HRH-B,
Hrvatska samouprava, APZB), putem kojih se osporavao i dalje osporava
teritorijalni integritet i suverenitet drave BiH.
Kada je rjeavana makedonska kriza, pred Ohridski sporazum, bilo
je albanskih inicijativa da se u Makedoniji uspostavi albanski entitet po
uzoru na srpski u BiH. Tada je reeno da uspostava entitetskih tvorevina
u ostalim balkanskim dravama ojaava poziciju Republike Srpske u BiH.
Da li treba izostaviti slian zakljuak u odnosu na paradravne forme u
Srbiji, ako se zna da bi punom podrkom istima, kako to ve ini reis
Ceri, ustvari, ojaali paradravne forme djelovanja protiv integriteta i
suvereniteta drave BiH?
Aktuelne politike i dravne autoritete BiH, Zukorli je doveo u
vrlo osjetljivu poziciju da se izjasne o tome da li podravaju paradravne
forme organiziranja Bonjaka u Srbiji. Ako bi se dala podrka Zukorlievim
aktivnostima, dravni i politiki autoriteti BiH, koji su gradili svoj politiki
identitet na suprotstavljanju paradravnom organiziranju Srba i Hrvata,
izgubili bi taj identitet i vie nikada ne bi mogli kritikovati paradravne
aktivnosti koje su se u BiH dogaale, koje se dogaaju i dandanas, a izvjesno
je da e se dogaati i ubudue. Borba za integritet i suverenitet BiH treba
da bude borba protiv paradravnih formi organiziranja i djelovanja, tako
da se isti kriteriji u vezi takvih problema moraju primijeniti i za pokuaje
paradravnog organiziranja u Srbiji. Ne smije se dogoditi da politiki i
dravni autoriteti BiH podre nelojalnost Bonjaka prema dravi Srbiji,
to je Zukorli jasno nagovijestio: ... graanski neposluh i protesti samo
e potvrditi da Beograd nema utjecaja na nae graane, da ovdje nemaju
autoritet i da graani Sandaka nisu lojalni Beogradu. To znai da odluke
Beograda nee vaiti za graane Sandaka. Narodno vijee Sandaka sada je
jedini legitiman organ koji predstavlja graane Sandaka svih nacija i vjera,
te ono moe donijeti takvu odluku.
407
Ako to treba uiniti, onda se mora
biti sigurnim da su iscrpljena sva druga sredstva borbe, te da sredstva borbe
za prava Bonjaka u Sandaku nee proizvesti tetu u BiH kojom se ne bi
407
Zukorli Muamer, Dnevni avaz, 15.09.2011. godine, strana 5.
386
mogao opravdati rezultat borbe za prava Bonjaka u Sandaku. Odnosno,
mora se imati jasna predstava o moguim posljedicama. Ni sredstva borbe
u BiH ne smiju proizvoditi tetu po Bonjake Sandaka, posebno ako se
tom tetom ne bi mogli opravdati rezultati koji se po tom osnovu postiu
u BiH. Iskustva u tom pogledu treba crpiti u politikoj praksi predsjednika
Alije Izetbegovia, tokom rata. On je, tada, u odnosu na Sandak djelovao
vrlo paljivo, iz tri osnovna razloga: (1) nepromiljeni potezi iz Sarajeva
su mogli izazvati dodatne genocidne aktivnosti velikosrpskog reima da
pokrene vojnu ofanzivu radi pokolja i progona Bonjaka Sandaka; (2)
zbog prekida komunikacijskih veza izmeu slobodnih teritorija u BiH i
Sandaka, institucije BiH nisu mogle nita poduzimati u smislu direktne i
konkretne pomoi ugroenim Bonjacima Sandaka; (3) politiki kapaciteti
i razni resursi BiH su bili apsorbirani u rjeavanju sloenih ratnih problema
u najteoj ratnoj situaciji.
Pri sagledavanju tih problema, treba imati u vidu slijedee: (1) BiH
je priznala dravu Srbiju; (2) BiH treba brinuti o drutvenom i politikom
poloaju Bonjaka u susjednim i drugim dravama; (3) pri angairanju
BiH za rjeavanje problema Bonjaka u Sandaku ne smije se dovoditi u
pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Srbije; (4) pri angairanju BiH na
afrmaciji i zatiti Bonjaka Sandaka moraju se potovati opeprihvaeni
principi meudravne saradnje;...
Zato je vano da dravni i politiki autoriteti u BiH, u raznim
povodima, pozivaju srbijanske vlasti da potuju i osiguraju prava Bonjaka
u Sandaku, a da bonjakom narodu u Sandaku poruuju da bude lojalan
dravi Srbiji.
Sigurno je da e razni drutveni i politiki faktori Srbije i srpskog
naroda reagirati na Zukorlieve aktivnosti u vezi sa deklaracijama koje
je donijelo Narodno vijee Sandaka, kao i u vezi njegovih izjava putem
medija. Postavlja se pitanje: - ta se, kao posljedica srbijanskog reagiranja,
moe oekivati u Sandaku a ta u BiH?
lan Predsjednitva BiH, Bakir Izetbegovi, je ispravno ocijenio da
je Zukorli realizator politike konfikta. To je saeta ocjena o karakteru
Zukorlievog ponaanja podsticanjem, irenjem i produbljivanjem
meunacionalne mrnje kojom se proizvode argumenti za tezu da
zajedniki ivot Bonjaka, Srba i Hrvata nije mogu, pa da zbog toga
nije mogua ni drava BiH. Reagiranje Zukorlia protiv Izetbegovia je
jasan indikator da je Izetbegovievo ponaanje prepreka Zukorlievom,
387
Dodikovom ... dokazivanju da nije mogu zajedniki ivot ljudi razliitih
nacija i vjera u BiH i ire u regiji Balkana.
39.
ZUKORLIEV EKSTREMIZAM
Svoju politiku Zukorli kvalifcira svebonjakom, a otpore svojoj
politici kvalifcira kao neprijateljstvo prema Bonjacima. Bez ikakvog
svebonjakog legitimiteta, Zukorli sebe lino poistovjeuje sa bonjakim
narodom u cjelini. Pri tome, on se neprijateljski eksponira protiv Bakira
Izetbegovia kao legalnog i legitimnog predstavnika bonjakog naroda u
BiH. U vezi s tim, Zukorli ima podrku biveg reisu-l-uleme, Mustafe ef.
Ceria, akademika Muhameda Filipovia i vlasnika Avaza, lidera SBB,
Fahrudina Radonia.
Kad se izjanjava protiv Bakira Izetbegovia, Zukorli to ini
frustrirano, optuujui ga ak i za ratne sukobe meu Bonjacima u
Bosanskoj Krajini: Da je Izetbegovi bio to to danas nama preporuuje, ne
bi bilo vie hiljada mrtvih Bonjaka u meubonjakim sukobima s Fikretom
Abdiem. Ne razumijem Izetbegovieve poruke, osim na nain da on i
njemu slini nas u Sandaku doivljavaju kao problem u pokuaju da otvore
novu stranicu s Beogradom. Ali, ne na nain da Bonjaci imaju prava kao i
drugi narodi, ve da ... Bonjaci ostanu podreeni i da se igra po pravilima
Beograda...
408
Direktno optuujui Izetbegovia za ratne sukobe meu
Bonjacima u Bosanskoj Krajini, Zukorli indirektno rehabilitira izdajnika,
zloinca Fikreta Abdia. Iz izjave Zukorlia proizilazi da za sukobe u
Bosanskoj Krajini nije kriv Fikret Abdi, ve da je kriv Bakir Izetbegovi.
Ustvari, naprijed citiranom izjavom Zukorli grubo napada Bakirovog
oca, rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovia. Jasno je zato Zukorlia u
tome podrava lider SBB i vlasnik Dnevnog avaza Fahrudin Radoni.
Meutim, nije jasno zato u tome Zukorlia podrava bivi reisu-l-ulema
Mustafa ef. Ceri.
Bez obzira na Zukorlieve napade, Bakir Izetbegovi treba i
dalje realizirati izazov bonjake politike, s ciljem da se poboljaju
meunacionalni i meudravni odnosi u regiji Balkana. Na efektima
poboljanja meunacionalnih i meudravnih odnosa, posebno u pogledu
otklanjanja problema izmeu Srbije i BiH, treba da se pobolja politika i
408
Dnevni avaz, prilog Sedmica, 24.09.2011. godine, strana 2. i 3.
388
drutvena pozicija bonjakog naroda u cjelini, kako onih Bonjaka koji
ive u BiH, tako i onih koji ive u Srbiji, posebno u Sandaku. U odnosu na
izazov koga realizira Bakir Izetbegovi, smjer Zukorlievog djelovanja je
sasvim neto drugo, da se putem otkazivanja lojalnosti vlastima u Beogradu
od strane Bonjaka i bonjakih institucija u Sandaku, uspostavom
paradravnih elemenata u formi Izvrnog vijea Sandaka kao izvrne
vlasti iza koje stoji Zukorlievo Narodno vijee Sandaka, izazove
konfiktna situacija, bez perspektive njenog rjeavanja mirnim putem. To
je put unitavanja bonjakog politikog identiteta u pogledu kritike protiv
paradravnih formi organiziranja iz velikosrpskih i velikohrvatskih centara,
u raznim oblicima takozvanih srpskih opina, SAO, RS ... APZB, HZH-B,
HRH-B ... Takvom politikom, Zukorli i oni koji ga hukaju, propagatorima
velikodravnih politika pomau u dokazivanju njihove destruktivne teze
- da zajedniki ivot ljudi razliitih nacija i vjera nije mogu, da Srbi,
Hrvati i Bonjaci ne mogu tvoriti zajednike dravne institucije, te da
je zbog toga BiH kao drava nemogua. Logiki, Zukorlieva politika je
operacionalizacija velikodravnih projekata. U kojoj mjeri su Zukorli,
reis Ceri i Radoni svjesni toga? Ne treba preuranjeno koristiti njihove
metode olahkog etiketiranja pa za njih tvrditi da su izdajnici i da su na
strani beogradskog reima. Treba upozoriti javnost o apsurdnosti i tetnosti
njihovih politikih utjecaja.
Pod utjecajem Zukorlia, Bonjako narodno vijee Sandaka je
odluilo bojkotirati popis stanovnitva u Srbiji od 01. do 15.10.2011. godine.
Ministar u Vladi Srbije, Rasim Ljaji, je osudio Zukorliev utjecaj radi
bojkotiranja popisa, cijenei da je bojkot tetan za Bonjake Sandaka.
409
Sloeni demografski problemi Sandaka imaju veliku politiku
teinu. Opepoznato je da velikosrpska politika, od kako postoji, djeluje
s ciljem obespravljivanja i progona bonjakog stanovnitva u Sandaku.
Meutim, odlukom da Bonjaci Sandaka bojkotuju popis stanovnitva
nee se doprinijeti zaustavljanju velikosrpskih tenji. Naprotiv, bojkotiranje
popisa dodatno e ohrabriti velikosrpske ekstremiste. U odsustvu
drugih mjera koje treba poduzimati radi jaanja demografske i politike
pozicije Bonjaka u Srbiji, posebno u Sandaku, odluka o bojkotu popisa
stanovnitva bit e na tetu bonjakog naroda u cjelini.
U vezi s tim, treba imati u vidu ukupne politike okolnosti u Srbiji,
BiH i Kosovu, posebno u pogledu aktuelnih sukoba o kontroli dravne
409
389
granice izmeu Srbije i Kosova. Kao odgovor na nelojalnost Srba na
sjeveru Kosova prema vlasti u Pritini, Albanci na jugu Srbije odgovaraju
nelojalnou prema vlasti u Beogradu, po raznim pitanjima, ukljuujui
i albanski bojkot srbijanskog popisa stanovnitva. Mufija Zukorli je
zloupotrijebio svoje Narodno vijee Sandaka, te se u pogledu bojkota
popisa stanovnitva solidarizirao sa albanskom politikom koja je iz svojih
razloga odluila bojkotirati popis. Interesi bonjakog i albanskog naroda
se mogu, ali ne moraju poklapati. Albanci su dobili ono to nisu imali
dravu Kosovo, a Bonjacima se otima ono to oduvijek imaju dravu
BiH. Zato nije korektno, niti politiki opravdano da se bonjaka politika u
Sandaku podreuje albanskoj politici na jugu Srbije i na sjeveru Kosova.
BiH je u teoj situaciji nego Kosovo. Zato je Bonjacima pree da urede
odnose sa Srbima nego da se, bez koristi za Albance, a na svoju tetu,
solidariziraju sa albanskom politikom, dok se ista sukobljava sa srpskom.
U BiH treba realizirati politiki izazov u pogledu stabiliziranja
i poboljavanja meunacionalnih odnosa, u emu treba da prednjai
bonjaka politika. Kao Bonjak, mufija Zukorli se treba solidarizirati
sa nastojanjima bonjake politike u BiH, da se poboljaju odnosi izmeu
Srba i Bonjaka, odnosno da se poboljaju odnosi izmeu BiH i Srbije.
Zukorli misli da e internacionalizacijom sandakog pitanja
postii rezultate koje su Albanci postigli internacionalizacijom kosovskog
pitanja. Internacionalizacijom sandakog pitanja, onako kako to radi
Zukorli, nanijet e se velika teta i Bonjacima Sandaka, i BiH kao dravi.
Zato, relevantne institucije i bonjaki autoriteti trebaju sugerirati
Bonjacima Sandaka da se integriraju u srbijansko drutvo, da budu lojalni
dravi Srbiji, da se u okviru demokratskih principa bore za svoja prava.
Glas islama, od 15.12.2011. godine, broj 225, izdat u Novom
Pazaru u organizaciji glavnog mufije Muamer ef. Zukorlia, ima ukupno
numerisanih 40 stranica. Na osam (8) stranica su marketinke, a na 20
stranica tog glasila, u raznim oblicima, afrmira se upravo mufija Zukorli,
to znai da je lino njemu posveeno oko 70% prostora tog broja Glasa
islama. U opirnim tekstovima glavni junak Muamer ef. Zukorli je
afrmiran i putem 17 fotografja, ukljuujui njegovu veliku kolor sliku sa
ahmedijom na cijeloj povrini naslovne strane. Svi tekstovi u kojima se
velia linost mufije Muamera ef. Zukorlia su politikog karaktera. Osim
Zukorlievih slika sa ahmedijom, nema drugih sadraja koji bi potvrivali
vjerski karakter novine Glas islama. Svi tekstovi koji afrmiraju Zukorlia
390
imaju smisao njegovog politikog obraunavanja sa Rasimom Ljajiem i
Sulejmanom Ugljaninom. U tom smislu, naroito je indikativan intervju
sa Zukorliem, na devet (9) punih stranica. Moda, nikada i nigdje, ni u
jednoj novini nije objavljen opirniji intervju od tog sa Zukorliem.
Zukorli je indiciran da razara jedinstvo Bonjaka, a govori o potrebi
njihovog jedinstva. Prema nainu ponaanja i politikim posljedicama
Zukorlievog djelovanja, on je indiciran da u korist srpskih ekstremista
podriva interese BiH i Bonjaka, ali ipak, upravo on, neizostavno u svakom
od svojih nastupa ukazuje na udbae i kosovce meu Bonjacima.
Zukorli je indiciran po kriminalnim aktivnostima, a govori protiv
kriminala. Svoje politike protivnike Zukorli etiketira da su faraoni,
dok upravo od sebe gradi faraona ... To su sve modeli ponaanja po logici
drite lopova, koji su neprekidno, prije, tokom i poslije rata uoavani u
djelovanju od strane pojedinih kontraverznih osoba. Ipak, Zukorli istie
svoju ambiciju da se cijeli bonjaki narod identifcira upravo s njim.
410
Oito, Zukorli eli da za svoje stavove pridobije sve Bonjake. Svoje
stavove on smatra izvorom iz koga treba da piju svi ljudi, a posebno
Bonjaci. Ne radi se o bilo kakvim Zukorlievim stavovima, ve o njegovim
politikim pogledima u vezi svojih sukoba sa politikim faktorima
bonjakog naroda koje predstavljaju Rasim Ljaji i Sulejman Ugljanin.
Zukorli je elio da ta dva lidera sandakih Bonjaka budu poraeni na
izborima, s ciljem da umjesto njih, jedini politiki lider za sve Bonjake
postane upravo on Zukorli, koji se bonjakom narodu nudi kao jedina
alternativa ako eli izbjei propast.
411
Vrlo emotivno ali nervozno zbog uplaenosti da e na izborima
njegova politika opcija izgubiti, Zukorli je odvraao graane od glasanja
za Ljajia i Ugljanina. Vie je elio pobjedu lidera SNS Tomislava Nikolia
nego lidera DS-a Borisa Tadia. Svoju politiku Zukorli je predstavljao
kao probonjaki, sandaki put, a politiku Rasima Ljajia i Sulejmana
Ugljanina kao beogradski poltronski put, ustvari put ponienosti i
izdaje.
412
Nervozno i emotivno, Zukorli je isticao da Rasim Ljaji i Sulejman
Ugljanin nee pobijediti jer u njima glasai ne mogu vidjeti potenje
...snagu ...pamet ...ljepotu ...autoritet ...sposobnost ... liderske sposobnosti
410
Zukorli Muamer, Glas islama, 15.12.2011. godine, strana 24. 25.
411
Zukorli Muamer, Glas islama, 15.12.2011. godine, strana 25.
412
Zukorli Muamer, Glas islama, 15.12.2011. godine, strana 25.
391
...znanje ...pismenost .... Tako je Zukorli za lidera Bonjacima nudio sebe
i svoju politiku opciju, smatrajui sebe potenim, snanim, pametnim,
lijepim, autoritativnim, sposobnim, pismenim, sa velikim znanjem...
Znai, reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri je uspjeno uvjerio Zukorlia da
je lijep, pametan, sposoban, ..., pa se Zukorli i sam poeo hvaliti da je
upravo onakav kakvim ga je u javnosti popularisao reis Ceri. Bojei se
Ljajieve i Ugljaninove izborne pobjede, Zukorli je izraavao sumnju da e
za njih i njihove politike partije glasati Srbi i da e oni glasae pridobijati
podjelom poreta i mobilnih telefona. U prilog svojim stavovima, u vezi s
tim, Zukorli je isticao da o tome misli to i Tomislav Nikoli.
TREI
DIO
REAGIRANJA
NA SEFEROVE I RADONIEVE
KLEVETE
395
1.
REAGIRANJE
NA RADONIEVE KLEVETE
U DNEVNOM AVAZU OD 13.10.2006. GODINE
Sarajevo, 13.10.2006. godine
DNEVNI AVAZ
GLAVNOM I ODGOVORNOM UREDNIKU
Gospodine Glavni urednie,
u Dnevnom avazu, broj 3966, od 13.10.2006. godine, na strani 5.,
objavili ste lanak koga je lino naruio, a mogue izdiktirao neidentifciranom
novinaru N.V. vlasnik tog medija Fahro Radoni. On me napada na
ekstremno prljav, nemoralan i, u novinarskom pogledu, antiprofesionalan
nain. Izneseno je niz totalnih lai i obmana. Obmanjujete javnost da sam
dao intervju jednom omladinskom listu i da tim povodom reagirate. U
posljednje vrijeme, nisam dao nikakav intervju. I ta, u nizu, obmana javnosti
dokazuje da Fahro Radoni pliva u svojim laima. Istina je da je list SAF, od
06.10.2006. godine, na stranicama od 12. 17. citirao dijelove teksta iz moje
knjige Argumenti i sjeanja o ratu, posebno u sadrajima koji se odnose na
Fahru Radonia, to mu se, oito, nije dopalo, pa frustrirano odgovara.
Fahro Radoni je upoznat da je iz tampe izala moja nova knjiga
Argumenti i sjeanja o ratu. Na nekoliko stranica te knjige odgovorio
sam Fahri Radoniu na dosadanja zla koja mi je nanosio. Javnost e iz
te knjige saznati nove injenice o Fahri Radoniu, kao saradniku KOS-a
pod pseudonimom epo. Iz tih injenica e svaki italac lahko zakljuiti
koliko su monstruozni Radonievi motivi da nanosi zla ljudima, odnosno
da napadima na mene utie kako bi se u javnosti mislilo da on nema nita
sa KOS-om, samim tim to se dugo medijski predstavljao kao rtva KOS-a.
Tako suptilno i podmuklo maskiranje moe primijeniti samo mata Fahre
Radonia.
Njegova novina Dnevni avaz je instrument kojim on raznim
laima, vie od decenije nanosi mnoga zla, mnogim ljudima, njihovim
porodicama i prijateljima, ali i BiH kao dravi. Borbu protiv prljavih poslova
Fahre Radonia smatram dijelom borbe u odbrani BiH.
396
Poruujem Fahri Radoniu da e moje dvije knjige, pod naslovom
Argumenti i sjeanja o ratu pomoi u odgovorima na mnoga pitanja o
agresiji na R BiH, pa i o njemu lino, kao jednom od glavnih nosilaca zle
djelatnosti u BiH.
Zahtijevam da se prema medijskim - profesionalnim obavezama, u
Dnevnom avazu, na stranici 5., objavi ovaj moj odgovor u autentinom
sadraju i da to bude u ponedjeljak, 16.10.2006. godine, jer mislim da
imam pravo na izbor tog termina.
Fikret Muslimovi
413
2.
PRVO PISMO REISU-L-ULEMI
U POVODU RADONIEVIH KLEVETA
Sarajevo
16.10.2006. godine
Reisu-l-ulemi Mustaf ef. Ceriu
Selam aleik.
Potovani reisu-l-ulema,
vjerovatno se sjeate da sam vei dio rata bio na dunosti naelnika
Uprave za moral u Generaltabu i da sam na toj i drugim funkcijama,
u irokom spektru raznih poslova, brinuo i o odgovornosti faktora
komandovanja u pogledu vjerskih potreba pripadnika Armije R BiH. Znam
da ste Vi lino i ostali najvaniji autoriteti Islamske zajednice, u vrijeme dok
sam bio na pomenutoj funkciji, bili zadovoljni u pogledu ambijenta koga
smo zajedniki gradili, da Islamska zajednica to komotnije djeluje u svim
armijskim sredinama. Vojnim autoritetima u sistemu komandovanja smo
zajedniki pomogli da kadrove Islamske zajednice u naim komandama
situiraju kao ravnopravne u jedinstvenom sistemu izgradnje borbene moi
Armije R BiH. Isto smo eljeli za kadrove SPC i RKC, ali je to sprijeeno
destruktivnim politikim uticajima. Znaajni ljudi u Islamskoj zajednici su
skloni tvrditi kako je moj dolazak na elo Uprave za moral bio prekretnica
za unapreenje vjerskog djelovanja u jedinicama i komandama nae Armije.
Moda su i u pravu kad tako cijene.
Meutim, mnogima u naem okruenju je zasmetao na efkasan
rad. Armija je po osnovu morala borbeno jaala. Naalost, pojavile su se
413
Protivno zakonskim obavezama, laov Fahrudin Radoni nije dozvolio da se
naprijed citirano reagiranje objavi u Dnevnom avazu.
397
teke optube protiv djelovanja na izgradnji morala, posebno protiv prisustva
vjerskih slubenika u naoj Armiji. Neki nisu eljeli da po bilo kom, pa ni
po tom osnovu, jaa naa odbrana. I u tom sluaju sam bio glavna rtva
medijskih napada. Optuivali su me da u najnegativnijem smislu islamiziram
i ideologiziram nau Armiju. Trpio sam. Ili su ak dotle da su nas zbog tog
rada optuivali za terorizam. Zajedno smo se borili protiv takvih optubi.
U svemu sam bio glavna meta napada i velika rtva. Katilski su se odnosili
prema meni.
Uvrijeen sam to se takve injenice u naem drutvu ignoriraju.
General Milan Gvero, njihov moralista koji je podsticao na zloine,
ni sluajno nije mogao biti meta napada iz redova svog naroda. Ja, kao
naelnik Uprave za moral Armije R BiH, jesam! Nai su me optuivali za
terorizam, bez ikakvog arugumenta, ali uz sijaset argumenata da sam se
efkasno zalagao protiv svakog zla i svake nepravilnosti prema bilo kome.
Zato su nai ljudi takvi? Pomozite odgovoriti na to pitanje. Uinite neto
da to ubudue ne bude tako.
Zbog toga to se nadam da sve to znate, obraam Vam se u povodu
lanka koji je 13.10.2006. godine protiv mene objavljen u Dnevnom avazu.
Vlasnik tog medija je naloio da nizom tekih lai budem oblaen. Ni za jednu
u nizu tekih optubi protiv mene niko ne moe pronai nikakav argumenat.
Nisam, kao to je navedeno u lanku, za vrijeme slube u JNA bio
pukovnik, nisam obavljao funkciju komandanta obavjetajne slube Sedme
armije, nisam bio na Kninskom ratitu do 1993. godine, kada sam bio sudionik
pregovora na Sarajevskom aerodromu, nikada nigdje nisam neposredno vidio
zloinca Ratka Mladia, niti sam za njega do poetka agresije uo, nikada
nita nisam uinio protiv institucija BiH, pa ni protiv Islamske zajednice i
njenih kadrova ... Sve su to teke lai. Napisao sam demant i faksom poslao
uredniku Dnevnog avaza. Obistinilo se to su mi govorili da to nee biti
objavljeno.
Takvo djelovanje porotiv sebe trpim od daleke 1993. godine. Napadi
su otpoeli zbog moje uloge da sprijeim otpore Odluci Vrhovne komande, na
elu sa predsjednikom Izetbegoviem, da general Rasim Deli bude postavljen
za komandanta taba Vrhovne komande. Bez mog utjecaja, u vezi s tim,
ubijeen sam da bi stanje u naoj zemlji bilo jo kritinije sa nesagledivim
posljedicama. Od tada, pa do dan-danas napadi nisu prestali.
Stanje u medijima je bilo takvo da nisam imao skoro nikakvog
prostora za odgovore na gnusne optube. Uporedo s tim, sadizam prema
meni je rastao do razmjera koje se normalnim umom ne mogu objasniti.
398
Pored ostalog, radi zatite svog dostojanstva, napisao sam knjigu u dva toma
pod naslovom Argumenti i sjeanja o ratu. Razmatrajui izuzetno sloene
okolnosti borbe protiv agresora, uzgred sam odgovorio i na medijske napade
koji su se protiv mene godinama odvijali.
ubijeen sam da bi autoriteti Islamske zajednice poinili grijeh ako
ne bi demantirali optube koje se odnose na moju ulogu u ratu, posebno u
onoj cjelini moga rada u vezi sa osiguravanjem uslova za vjerski ivot u naoj
vojsci. To moete uiniti putem medija ili (i) putem internog informiranja
unutar Islamske zajednice. Bila bi mi satisfakcija ako se ovo moje pismo
objavi u Preporodu.
Mislim da sadanje stanje u medijima zasluuje panju svih inilaca
naeg drutva koji treba da brinu o slobodama i pravima graana, posebno
nas Bonjaka, odnosno muslimana koji smo na razne naine, iz raznih izvora
najdirektnije ugroeni.
ja se u svojoj zemlji, koju sam estito branio, osjeam veoma
ugroenim, a time i nesretnim. Pred rat, kad bi neko u mom prisustvu rekao
da se iz BiH, zbog line sigurnosti treba skloniti i otii negdje u inostranstvo,
stupio bi u retoriku ofanzivu da odvraam ljude od takvih pomisli. Htio
sam da svi neposredno branimo svoju domovinu. Mislio sam da u u njoj
biti slobodan. Naalost, ta elja mi se nije obistinila. Razoaran sam. Uprkos
tome, ponosan sam to sam iskreno, srano, iz dna due, posljednjim atomima
svoje snage i profesionalnih sposobnosti branio BiH.
Ubijeen sam da mi Fahrudin Radoni i njemu slini godinama
ugroavaju ivot. Karakter posljednjih, kao i ranijih Radonievih optubi
razumijem kao podstrekavanje nekoga ko nije stabilna linost, da u
dokazivanju svog patriotizma, bude egzekutorAko mi se ta dogodi,
direktni krivac u ulozi podstrekaa bit e Fahro Radoni i njemu slini.
Intuicija me podstie da Vas, ak i o tome upoznam.
Ako ne moete potpuno odvratiti neke muslimane da ine takva
zla, molim Vas da bar pokuate da se u njihovim zloinakim djelima bar
unekoliko imaju granice.
Mahsuz selam.
penzionisani general-major Armije R BiH
Fikret Muslimovi
414
414
Pismo je poslato reisu-l-ulemi Mustaf ef. Ceriu zato to se dio Radonievih
kleveta odnosio na Islamsku zajednicu. Umjesto da postupi po intencijama naprijed
399
3.
DRUGO PISMO REISU-L-ULEMI
U POVODU RADONIEVIH KLEVETA
Muslimovi Fikret
penzionisani general Armije BiH
Sarajevo, marta 2010. godine
reisu-l-ulemi,
dr. Mustaf ef. Ceriu
Selamu aleik.
u prilogu Vam dostavljam fotokopiju lanka iz Dnevnog avaza
na stranici 8., od 26.02.2010. godine. Nadam se da ete taj lanak paljivo
proitati. Mislim da ete o vanim pitanjima koja tretira taj lanak doi do
istog zakljuka kao i ja.
Avaz je glasilo usmjereno protiv glavnih vrijednosti i autoriteta
odbrane BiH, jer propagira neistinu da se u Armiji R BiH provodila
radikalna islamizacija. Tokom rata, ta la se propagirala iz agresorskih
propagandnih centara i nastavila poslije rata. Zato, nije nimalo bezazleno
ako se Avaz ukljuio u takvu antibosanskohercegovaku propagandu. Ja
sam u Generaltabu Armije R BiH bio na dunosti naelnika Uprave za
moral. U okviru brojnih pitanja, ta Uprava je bila nadlena da u sistemu
komandovanja i kontrole, u skladu sa zakonima i propisima, prema uslovima
ratne situacije, utjee kako bi se pripadnicima Armije RBiH omoguilo
zadovoljavanje njihovih vjerskih potreba, bez obzira kojoj konfesiji pripadaju.
Obavljajui funkciju naelnika Uprave za moral, nisam inio nita to bi se
moglo okvalifcirati radikalizacijom i islamizacijom Armije R BiH. Posebno je
brutalna neistina da sam bio ideolog islamizacije. Ako se ta neistina stavlja
meni na teret, s obzirom da sam bio na elu Uprave za moral, onda proizilazi
da se u Armiji R BiH provodila organizirana, sistemska, smiljena, planska
islamizacija i da je iza tih aktivnosti stajalo najvie politiko vostvo.
ao mi je ako u Rijasetu nadleni za praenje medija nisu uoili da
je Avaz naprijed navedenim lankom otiao u krivom pravcu, predaleko i
citiranog pisma, reisu-l-ulema Ceri se narednih godina sprijateljio sa Fahrudinom
Radoniem, stavljajui se u funkciju njegovih politikih i drugih ambicija. Svrstavanjem
uz laova i prevaranta Radonia reis Ceri je nanio veliku tetu moralnim i etikim
vrijednostima bosanskohercegovakog drutva.
400
preduboko. Avaz jako runo predstavlja Armiju R BiH. Uasna je pomisao
da taj medij, koji bitno utjee na oblikovanje javnog miljenja, potcjenjuje,
karikira i neistinito predstavlja stanje u sistemu komandovanja i kontrole
u Armiji RBiH. Naa Armija od 250.000 ljudi je bila snana, ne samo zato
to je u svojim redovima imala patriote, nego i zato to smo imali stabilan
sistem komandovanja i kontrole. Niko u naoj Armiji nije mogao provoditi
samovolju, pa ni ja, Fikret Muslimovi, obavljajui funkciju naelnika
Uprave za moral. Da sam inio ono to o islamizaciji Armije R BiH pie
Avaz, mene je u tome, iznutra, u sistemu komandovanja i kontrole imao ko
sprijeiti, odmah, istog dana, kada sam prvi put uinio neto u tom smislu. Na
stotine kadrova Islamske zajednice su bili na raznim dunostima u Armiji R
BiH. Mnogi znaju kako sam i ta radio. Oni mogu posvjedoiti da radikalne
islamizacije kakvu izmilja Avaz, jednostavno nije bilo. Mislim, da i Vi,
reisu-l-ulema lino znate da ni ja, niti bilo ko drugi od istaknutih kadrova
Armije R BiH nije, niti je mogao i da je htio, raditi ono to pie Radoniev
Avaz da se radilo.
Htio sam, ali sam odustao, napisati pismo vlasniku Avaza Fahrudinu
Radoniu, glavnom kreatoru i proizvoau raznih lai koje godinama
lansira u javnost i sugerirati mu da o pitanjima potivanja vjere u Armiji
RBiH porazgovara sa Vama reisu-l-ulema. Odluio sam napisati pismo
Vama i sugerirati da upozorite Radonia da je ukljuivanje u neprijateljsku
propagandu o izmiljenoj islamizaciji Armije R BiH antipatriotsko i neasno
djelovanje. Mislim da mrnju prema meni, Radoni treba ostaviti po
strani od izuzetno ozbiljnih, vrlo osjetljivih politikih i ideolokih pitanja
od znaaja za istinito tumaenje karaktera odbrane BiH, pa i za budunost
BiH. Mrnja prema meni lino, Radonia je odvela preduboko i preiroko
u neprijateljsku propagandu ili je, pak, Radonieva politika potreba za
takvom propagandom njega dovela do mrnje prema meni. Neto jeste, od
toga dvoga. Neu spekulirati u vezi s tim.
Avaz podlo i grubo napada politike autoritete odbrane BiH,
na elu sa predsjednikom Izetbegoviem, kada tvrdi da sam ja, Fikret
Muslimovi bio ideolog islamizacije. Radoni na taj nain ukazuje javnosti
da je predsjednik Izetbegovi bio ideoloki i politiki slab ili, pak, da je lino
usmjerio moju aktivnost na provoenju radikalne islamizacije u Armiji
RBiH. Mislim, da navedenim lankom u Avazu, Radoni dovodi u pitanje
historijsku ulogu Islamske zajednice kojoj ste upravo Vi bili na elu tokom
agresije na R BiH. Zato Vam sugeriram da se paljivim itanjem pomenutog
401
lanka uvjerite da je Radoni otiao daleko i duboko na tetu vrijednosti i
autoriteta odbrane BiH.
Ono to je Avaz pod kontrolom Radonia objavio - da sam pred
strojem boraca Armije R BiH drao Kuran ispod pazuha, da sam citirao ajete...
te podizao Kuran, ne moe se niim dokazati, jer je to la. Od prakticiranja
islama znam samo ono to sam nauio kao dijete u mehtefu, a Radoni me
zlonamjerno predstavlja kao da sam radikalni teolog. Naalost, ne znam ni
itati Kuran, osim ako je preveden. Trebate razmisliti o moralnim, etikim,
pa i o politikim obiljejima te lai. Zato Fahrudin Radoni koristi Kuran
kao svoje sredstvo za laganje? Po mom miljenju, to je izuzetno teak, podao,
zlonamjeran napad na Najuzvieniju islamsku vrijednost, to se rijetko kada,
a moda nikada nije moglo uti od bilo koga na ovim prostorima, a posebno
ne od bilo kojeg Bonjaka. Ako se to protolerie Radoniu, izgubit e se
vjerodostojnost svih kasnijih reagiranja na eventualne sline sluajeve.
Od sredine 1993. pa do dan-danas, svojom lanom propagandom
Fahrudin Radoni mi nanosi veliko zlo. Dugo sam to trpio. Do 2000. godine
sam bio preokupiran slubenim obavezama, pa njegovim brutalnostima
nisam poklanjao posebnu panju. Nikakvog drugog motiva, osim izazivanja
panje javnosti i poveavanja tiraa tek osnovanog Avaza, Radoni nije
mogao imati kada me grubo vrijeao. Kad sam otiao u penziju, odluio sam
da mu odgovorim. To sam uinio putem svoje knjige Argumenti i sjeanja o
ratu. Odluio sam da u se aktivno braniti od svih njegovih buduih napada.
Prema tome, bogatstvo koje je stekao Fahrudin Radoni u BiH je
utemeljeno na laima kao najveem drutvenom zlu. Laima je izazivao
interesiranje graana da kupuju Avaz. To ini i dalje. Obmanjuje narod.
Mislim da nije dobro graditi objekte Islamske zajednice od prljavog novca,
to je sasvim sigurno, novac koga Radoni daje za zgradu Rijaseta. Znam
da tom tvrdnjom neu postii ono to bih elio, da organi Islamske zajednice
od Radonia odbiju primati novac koji, u moralnom smislu, ima sumnjivo
porijeklo.
opepoznato je da Fahrudin Radoni u BiH blati, vrijea, poniava,
u moralnom smislu ubija i unitava ljude, naroito Bonjake. Ja sam samo
jedan od njih. Po njemu, Silajdi je mafja, Biaki lopov,... Ako potuje
vrijednosti i autoritete odbrane BiH, Radoni bi trebao polaziti od injenica
da sam ja general Armije R BiH; da je meni taj in dodijelio predsjednik
Izetbegovi, ije bi odluke Radoni trebao potovati, ako ga uope potuje; da
402
sam obavljao znaajne funkcije u sistemu odbrane BiH, poev od 09.04.1992.
pa do 01.04.2000. godine, kada sam otiao u penziju; da su nadleni dravni
autoriteti cijenili moj struan, kvalifciran i koristan rad; da sam za svoj rad
nagraivan, proizveden u in brigadnog generala, a pred odlazak u penziju,
vjerovatno u znak priznanja, dobio i vii in general-majora. Po odlasku
u penziju, nikome ne smetam. Ako neko zatrai od mene pomo i ako istu
mogu pruiti, to rado uinim ako ocijenim da je korisno za dravu BiH,
njene graane i narode. Istina, prije rata sam bio ofcir JNA. Radio sam i u
Slubi vojne bezbjednosti, sve do septembra 1991. godine, kada sam napustio
tu Armiju, jer sam bio ogoren to je postala instrument velikosrpske politike.
O mom dostojanstvu u vezi s tim ima dosta svjedoka. Detalje o tome moete
proitati u mojoj knjizi Argumenti i sjeanja o ratu. Ne stidim se to sam
volio Jugoslaviju, potovao Tita, to sam se zalagao za bratstvo i jedinstvo, to
sam, kao i mnogi drugi, podravao socijalizam, samoupravljanje, nesvrstanu
vanjsku politiku ...i sve ostalo to se smatralo vrijednostima bive SFRJ.
Ponosan sam na svoje uee u odbrani BiH. Ponosan sam to sam bio u
stroju kome je bio na elu Alija Izetbegovi.
S potovanjem.
penzionirani general-major Fikret Muslimovi
415

415
Pismo je objavljeno u listu SAN i preneseno na brojnim portalima. Tada kada
je pismo poslato, u javnosti je bilo opepoznato da reis Ceri, protivno ulozi Islamske
zajednice,djeluje u korist Radonievih politikih i ... ambicija, suprotstavljajui se brojnim
politikim i drutvenim subjektima, kao i graanima koji su se sa svojim porodicama
i prijateljima osjeali rtvama Radonievog medijskog, obmanjivakog, klevetnikog
terora. Kad je pismo objavljeno, mnogi koji su ga proitali su me pozivali i pohvalno se
izraavali o njegovom sadraju, uz osude reisa Ceria zato to je svoju asnu funkciju
prljao podrkom hotapleru Radoniu.
403
4.
ZAHTJEV ZA DIREKTNO UEE
U EMISIJI FEDERALNE TV 60 MINUTA
RADI ODGOVORA NA KLEVETE
Muslimovi Fikret
Sarajevo
Zahtjev.-

FEDERALNOJ TELEVIZIJI - SARAJEVO
direktoru Jasminu Durakoviu
uredniku emisije 60 minuta, Bakiru Hadiomeroviu
Gospodo,
u emisiji 60 minuta, 12.03.2007. godine, u trajanju od dvadesetak
minuta, oklevetan sam grubim neistinama. Nanesena mi je velika teta. Po
zakonu o informiranju, duni ste omoguiti da u istoj emisiji, u ponedjeljak
19.03.2007. godine, najmanje u duini jednakoj trajanju priloga u kome
sam oklevetan, za javnost iznesem svoj odgovor demanti. Insistiram da
moj odgovor uslijedi 19.03.2007. godine, u okviru prve - dolazee emisije 60
minuta, jer bi odlaganje poveavalo tetu koja mi je ve nanesena.
Zahtijevam da pri davanju mog odgovora, s Vae strane bude potovan
moj integritet, odnosno da se voditelj emisije, u komunikaciji sa mnom ne
koristi uvredljivim rijeima i da se ne poduzimaju nikakve druge mjere koje
bi mogle imati efekat ometanja, dok budem davao odgovor na klevete koje su
protiv mene iznesene u emisiji 60 minuta, 12.03.2007. godine.
Zahtijevam, takoer, da moja izjava bude emitirana uivo, u okviru
emisije 60 minuta, 19.03.2007. godine.
Ako, u vezi ovih mojih zahtjeva ne postupite prema zakonu o
informiranju, poduzet u druge mjere koje omoguava pravni sistem BiH.
Nadam se da ete biti profesionalni.
Oekujem da me do 16.03.2007. godine obavijestite o Vaoj odluci po
ovom mom zahtjevu.
404
U prilogu Vam dostavljam dopis koga sam poslao Regulatornoj
agenciji za komunikacije.
S potovanjem.
U Sarajevu, 14.03.2007. godine.
Fikret Muslimovi
Dostavljeno:
1x direktoru FTV Jasminu Durakoviu
1x uredniku emisije 60 minuta Bakiru Hadiomeroviu
1x Regulatornoj agenciji za komunikacije Sarajevo.
416
5.
OBAVJETENJE
REGULATORNOJ AGENCIJI ZA KOMUNIKACIJE
O KLEVETNIKOJ PRAKSI FEDERALNE TV
Muslimovi Fikret
ulica Adija Mulabegovia broj 13
...
Obavjetenje.-

REGULATORNOJ AGENCIJI ZA KOMUNIKACIJE SARAJEVO
Potovana gospodo,
u prilogu Vam dostavljam pismo koga sam poslao zvaninicima
Federalne TV direktoru Jasminu Durakoviu i uredniku emisije 60
minuta Bakiru Hadiomeroviu.
Obavjetavam Vas da sam u emisiji 60 minuta, koja je emitirana
12.03.2007. godine, grubo oklevetan i da su drastino povrijeena moja
ljudska i graanska prava i slobode.
Zbog toga Vas molim da se interesirate za odgovor koga na svoj
zahtjev oekujem od naprijed navedenih zvaninika FTV.
Uvjeren sam da ete uticati, kako bi zvaninici FTV prema meni
416
Protivno zakonskim obavezama, Federalna TV, na elu sa Jasminom Durakoviem
i urednikom Bakirom Hadiomeroviem, nisu omoguili da Fikret Muslimovi iznese
svoje argumente protiv njihovih kleveta. Pored ostalog, i zato, vrijeme u kome su se
dogaale njihove klevete treba smatrati kao najcrnji kulturoloki mrak u BiH.
405
ispunili obaveze iz zakona o informiranju.
S potovanjem.
Fikret Muslimovi
Dostavljeno:
1x Regulatornoj agenciji za komunikacije
1x direktoru FTV Jasminu Durakoviu
1x uredniku emisije 60 minuta Bakiru Hadiomeroviu
417
6.
PRIJAVA
REGULATORNOJ AGENCIJI ZA KOMUNIKACIJE
PROTIV FEDERALNE TV
ZBOG NEPOTIVANJA KODEKSA
Muslimovi Fikret
Sarajevo
ulica Adija Mulabegovia broj 13
Prijava zbog nepotivanja ureivakog kodeksa
u emisiji 60 minuta FTV.-
REGULATORNOJ AGENCIJI ZA KOMUNIKACIJE SARAJEVO
Potovana gospodo,
Povodom grubih kleveta protiv mene u emisiji 60 minuta, od
12.03.2007. godine, obavijestio sam Vas da sam od FTV direktora Jasmina
Durakovia i urednika Bakira Hadiomerovia zahtijevao da se preko istog
medija, u istoj emisiji 19.03.2007. godine omogui moje reagiranje, davanjem
izjave demantija.
Meutim, pomenuti zvaninici FTV, ne samo da nisu omoguili
da ostvarim pravo po zakonu o informiranju, nego su u emisiji, u kojoj
se 19.03.2007. godine trebao uti moj demanti, nastavili sa jo grubljim
klevetama.
417
Regulatorna agencija za komunikacije nije izvrila obaveze u vezi sa naprijed
citiranim Obavjetenjem. Tada se znalo da je ta regulatorna institucija postala dio
klevetnikog medijskog aparata, pretvorena u svoju funkcionalnu suprotnost.
406
Ovakav postupak FTV je grubo krenje kodeksa o ureivanju
elektronskih medija (pravo na demanti, objektivno i nepristrasno informiranje,
protiv koritenja jezika mrnje i iznoenja neistinitih navoda).
Molim Vas da se u Vaoj nadlenosti ovaj sluaj ispita i da se poduzmu
odgovarajue mjere.
Uz potovanje.
Fikret Muslimovi
418
7.
REAGIRANJE
NA KLEVETE SEFERA HALILOVIA
U OSLOBOENJU
419
Fikret Muslimovi
general-major Armije BiH u penziji
GLAVNOJ UREDNICI OSLOBOENJA
Vildani Selimbegovi
Potovana glavna urednice, Vildana Selimbegovi,
molim Vas da objavite ovo moje reagiranje na izjave Sefera
Halilovia u intervjuu koga ste objavili u Osloboenju 16.02.2013. godine,
na stranicama 24. i 25.
Umjesto to me neosnovano klevee, ima razloga zbog kojih Sefer treba
da me potuje: stariji sam od njega; on nije bio u Armiji RBiH krajem 1993.,
cijele 1994. i 1995. godine, a ja sam obavljao visoke rukovodne dunosti cijeli
tok rata i poslije; bio sam naelnik Uprave bezbjednosti, naelnik Uprave za
moral, naelnik Zdruenog taba Armije RBiH i HVO, savjetnik za vojna
pitanja u Predsjednitvu RBiH, pomonik ministra odbrane za odbrambene
pripreme; po inu sam stariji od njega, jer sam general- major Armije RBiH;
odluke o mojim postavljenjima na visoke dunosti i o generalskim inovima
koje sam dobio je donijelo Predsjednitvo RBiH, dakle legalna institucija
koju Sefer treba potovati upravo potivanjem njenih zvaninika i odluka;
418
Protivno svojoj drutvenoj ulozi, Regulatorna agencija za komunikacije nije
poduzimala mjere ni nakon obnovljenog reagiranja na nastavak klevetnike kampanje
Federalne TV, na elu sa Durakoviem i Hadiomeroviem. Tada se znalo da je ta
regulatorna institucija postala dio klevetnikog medijskog aparata, pretvorena u svoju
funkcionalnu suprotnost.
419
Muslimovi Fikret, Osloboenje, 19.02.2013. godine, strana 12.-13.
407
Sefera nisam nikada napadao, ve sam, uglavnom, trpio napade i povremeno
odgovarao na njegove klevete ...
Da je Sefer bio dorastao ulozi naelnika taba Vrhovne komande,
to bi on pokazao, pored ostalog i potivanjem naprijed navedenih injenica
o meni. Govori neistine da je stvorio, osnovao Armiju RBiH, da je
prvi komandant, da je glavnokomandujui ... Nita od toga to govori
nije istina. Ni general Rasim Deli, koji je Seferovom smjenom u lancu
komandovanja postao prvi do civilne Vrhovne komande, nije bio komandant
Armije RBiH, ve je bio komandant Generaltaba Armije RBiH. Zanimljivo
je Seferovo neshvatanje uloge vojske u dravi i vojne discipline prema civilnim
autoritetima komandovanja vojskom.
Zbog velikog zla koga mi je Sefer inio i dalje ini svojim brutalnim
laima u propagandi putem nekih medija i kroz aktivnosti svoje politike
partije ima opravdanja, i da ga mrzim i da ga alim. Ipak ,mislim da je
opravdanije da ga alim to je u tolikoj mjeri unakazio svoju ljudsku pojavu.
Uvjeren sam da ono to Sefer ini meni i mnogima drugima, ne koristi ni
njemu lino, ni njegovoj porodici, ni naem narodu, ni naoj dravi Bosni
i Hercegovini. Ono to on ini, teti nama svima. Na brutalne neistine koje
izmilja i iri od kada je 1993. izgubio elnu poziciju u Armiji RBiH, odgovorio
sam putem svoje knjige pod naslovom Argumenti i sjeanja o ratu, zatim
svojom izjavom koja je putem FTV emitirana u serijalu, pod nazivom
Odgovori generala i putem nekoliko svojih tekstova u raznim medijima.
Uvijek je to bio odgovor na njegove klevetnike napade na mene. Moje
aljenje prema njemu se javlja kad pomislim da je njegovo laganje posljedica
nekog ozbiljnijeg oboljenja. Razmiljajui o zagonetnim razlozima njegovog
klevetnikog ponaanja, zabrinem se kada pomislim na mogunost da djeluje
u skladu sa uputama iz nekog centra koji je poslije oruane agresije nastavio
sa podrivakom, subverzivnom agresijom protiv drave BiH. Sugeriram mu:
kani se orava posla i prestani sa destrukcijom protiv vrijednosti i autoriteta
odbrane BiH.
Pitam se kako Sefer ima obraza rei da je bilo ko od nas u Armiji RBiH
imao bilo ta sa nekim evama. Ja sam sa funkcionerima u MUP-u imao
slubene odnose u okviru zakona, propisa i stavova svojih nadreenih. Takav
sam bio u saradnji sa svima u vojnoj hijerarhiji i civilnim strukturama. Nita
to nije normalno, niko u sistemu odbrane i da je htio nije smio govoriti meni,
a kamo li da pokua da me ukljui u neto to je protuzakonito, nelegalno,
bez znanja i odobrenja mojih nadreenih. Nikome nisam bio pogodan da
408
sa mnom razgovara u cilju ukljuivanja u bilo kakvu aktivnost kojom bi se
kompromitirala naa Armija i naa borba protiv agresora. Postoje brojni,
relevantni i kompetentni svjedoci da sam se profesionalno borio protiv raznih
anomalija kojih je bilo.
Da sam bilo ta imao sa evama za sebe ne bi mogao rei da sam
u raznim, posebno sigurnosnim i moralnim aspektima doprinosio borbenoj
izgradnji Armije RBiH. Naa Armija je jaala i napredovala, a nije slabila,
kako to Sefer govori. On se, kako treba, nije identifcirao sa naom borbom
i zato olahko iznosi razne neistine. Da se, kako treba, identifcirao u tom
pogledu, on bi ostao sa nama, potovao bi Vrhovnu komandu, na elu sa
predsjednikom Izetbegoviem, potovao bi Delia, ... pa i mene, te ne bi
govorio neistine o naoj borbi.
Zanimljivo je kako Sefer moe na tako ekstremno nemoralan
nain predstavljati u javnosti pogibiju svoje supruge. Njenu tragediju, radi
stranakih politikih poena eli transformirati u saaljenje graana prema
sebi, odnosno u broj glasova na izborima. Kako moe na njenoj tragediji
graditi svoju politiku karijeru kad dobro zna kako se brutalno, svojim
nemoralnim ponaanjem u slubenim prostorijama Generaltaba odnosio
prema njoj dok je bila iva, to je opepoznato mnogim Sarajlijama. Strune
komisije su vrile uviaj i utvrdile da je njegova supruga stradala od granate
ispaljene sa neprijateljskih poloaja. Slino su utvrdili i domai i strani
eksperti za sluaj Markala. Zato se iri ista propaganda od strane Sefera za
sluaj pogibije njegove supruge i sa agresorske strane za sluaj tragedije na
Markalama? To su previe ozbiljne stvari kojima se niko, pa ni Sefer, ne bi
trebao poigravati.
Neistine kojima Sefer obmanjuje javnost da je pokuan atentat na
njega, znae da bi oni ljudi koji bi to pokuali na nain kako on lae bili vie
nego glupi, osim to bi bili zloinci. udno je ako Sefer ne zna da bi zaista
bilo glupo da se neko penje po balkonima zgrade u kojoj je imao stan, da bi
podmetnuo minu na njegov balkon, pretpostavljajui da e on tu doi. Ne
vjerujem da je toliko glup bilo ko od onih koje Sefer putem svojih brutalnih
lai optuuje, pa da zbog svoje gluposti ne bi znao izabrati nain izvrenja
atentata na njega. Ako je za stradanje njegove supruge odgovorno neko
budue ivo bie koje e se tek za sto godina roditi, onda je odgovoran i Fikret
Muslimovi. Nemam nikakve veze s tim i apeliram na njega da se mene, u
vezi s tim, kani ve jednom.
Sefer opravdano insistira na dignitetu presude Hakog tribunala
409
po optunici koja je bila protiv njega, ali zato on u tolikoj mjeri ne vjeruje
domaim istranim organima koji su, vjerovatno po njegovoj tubi vodili neke
istrage, pozivali mene, a vjerovatno i druge da im damo izjave, i konano nisu
nali da je njegova prijava osnovana. Opravdavam njegovo nastojanje da
koristi pravna sredstva za dokazivanje svojih sumnji, ali treba da zabrinjava
to se on u tolikoj mjeri koristi propagandnim izmiljotinama, putem kojih, u
krajnjem, ometa i istragu. Da nema nita drugo osim pokazatelja o takvom
njegovom ponaanju, dovoljno je da se zakljui da nije bio dorastao za ulogu
komandovanja. Njegov nivo je da se iscrpljuje u moralnim posrnuima kroz
neistine koje izmilja i plasira, nakazei svoju poziciju u historiji nae borbe.
Sefer bi trebao znati da srbijanske vlasti vode istragu protiv mene,
da sam na listi optuenih u sluaju Dobrovoljaka. Trebao bi znati da se u
srbijanskom zahtjevu od vlasti u Londonu za ekstradiciju optuenih, odmah
iza imena Ejupa Gania nalazi moje ime, da sam koristio advokatske usluge
u svojoj odbrani u Tuilatvu BiH, gdje sam vie puta, kao osumnjieni,
ispitivan ... Koliko znam, njega nije bilo na tim spiskovima, to ne bi bilo
vrijedno pomena da nije njegovih kleveta u vezi s tim.
Da je Sefer bio nedorastao za ulogu komandanta govori i njegovo
tumaenje o sadrajima informacija koje su prolazile kroz interne dokumente
slube sigurnosti, to on pominje i u svom intervjuu. Pripadnici slube
sigurnosti su duni da prime svaku informaciju iz raznih izvora. Informacije
ne smiju ignorirati, ve ih moraju primati, slubeno biljeiti i provjeravati.
Zato to ih treba provjeravati, interna dokumenta slubi sigurnosti imaju
tajni karakter, jer je mogua zloupotreba, i provjerenih i neprovjerenih, i
tanih i neistinitih informacija iz tih dokumenata, kao to to Sefer ini iz vrlo
niskih pobuda.
Postavlja se i pitanje - zato se Sefer u tolikoj mjeri, u istragama za
zloine koji su poinjeni od strane pripadnika Armije RBiH nad Hrvatima u
Trusini, Grabovici i Uzdolu, i to u borbenim operacijama koje je on naredio
i kontrolirao, trudi da svoju moralnu, disciplinsku, pa i krivinu odgovornost
sa sebe prebaci i na svoje nadreene i na svoje podreene. Razumijem njegovo
pravo da se brani odbacujui odgovornost od sebe. Razumijem i da preuti
istinu koja je na njegovu tetu. Razumijem i da u korist svoje odbrane kae
neistinu, ako njome ne ugroava druge nevine ljude. Meutim, ne razumijem
zato se Sefer ne ponaa kao astan ovjek i ofcir, pa da laima ne svaljuje
svoju krivnju na svoje saborce. Sefer zna da nije asno za svoje nedjelo
optuivati druge ljude, jer onaj ko to ini ulazi u novo krivino djelo. Sefer je
410
kroz sudske procese, toliko toga nalagao protiv svojih saboraca da se toga
on treba stidjeti i sramiti.
Bez obzira na presudu Hakog tribunala kojom je osloboen za zloine
nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, kod Jablanice, te bez obzira na ishod
tekue istrage za zloine nad Hrvatima u Trusini kod Konjica, evidentna je
Seferova disciplinska i moralna odgovornost za te teke mrlje na pravednoj
borbi za odbranu BiH. Poznavaoci principa vojne odgovornosti dobro znaju
da ak i u onim sluajevima gdje su sudovi ili utvrdili ili odbacili krivinu
odgovornost, ostaje prostor disciplinske i moralne odgovornosti komandanata
i drugih za negativna dogaanja koja su bila predmet sudskog procesuiranja,
jer je preventiva negativnim pojavama uvijek posebna odgovornost inilaca
u sistemu komandovanja i kontrole, bez obzira da li postoji ili ne postoji
njihova krivina odgovornost. Sefer bi trebao biti astan ovjek i priznati
svoju makar disciplinsku i moralnu odgovornost za pomenute zloine. U
historiji nae borbe on je mogao biti pozitivan lik, ali, naalost, bit e vrlo
negativan, upravo zbog toga to je neastan.
Sefer lae da nije bio saradnik Slube vojne bezbjednosti JNA,
pod imenom Boris. To, samo po sebi nije nikakav problem, jer je bio
patriota Jugoslavije, bio spreman zatititi vrijednosti te zemlje i njene JNA.
U meuvremenu, sa tom zemljom i sa tom vojskom se dogodilo ono zbog
ega smo se sudbinski vezali za nau domovinu BiH i uestvovali u njenoj
odbrani. Meutim, veliki je problem kada Sefer lae da to nije bio, jer je
to svojevremeno, davanjem izjave, ak na nekoliko desetina stranica i sam
priznao. Nerazumno izbjegava tu injenicu koja, sama po sebi, ne moe
osporiti njegov patriotizam prema BiH, ali ako se u odnosu na tu injenicu
slui neistinama, onda daje povoda za razne sumnje. Nisu sporne injenice
da je Sefer bio saradnik Boris. Sporna su njegova poricanja, i te injenice i
svog ranijeg priznanja da je to bio.
Sefer izmilja i plasira neistine o mom naputanju JNA. Istinu
o tome sam detaljno opisao u svojoj knjizi Argumenti i sjeanja o ratu.
Oekujui odgovor po mom zahtjevu za naputanje JNA, bojei se hapenja
po eventualnoj potjernici, u tadanjoj Vojnoj bolnici u Sarajevu dobio sam
Nalaz specijaliste zaveden pod brojem 5510, od 07.10.1991. godine, sa
konstatacijom da sam nesposoban za obavljanje funkcionalne dunosti, ili
bilo kakve dunosti. Neophodno bolovanje od 2 mjeseca. Kontrola za 1 mjesec
dana. U potpisu Prim. Dr. Mirza ii, neuropsihijatar. Ustvari, dr. ii je
postupio po mojoj molbi da mi propie bolovanje. Bio je vrlo korektan, jer je
411
shvatio teinu moje situacije, i na tome sam mu zahvalan. U meuvremenu
dobio sam Rjeenje iz Beograda da mi po mom zahtjevu prestaje sluba u JNA
sa danom 30.09.1991. godine, pod brojem 24-206, od 07.10.1991. godine. U
to vrijeme i Sefer je napustio JNA, o emu ne znam detalje. Meutim, da je
moralan kako nije, on bi se i radi vlastitog iskustva saosjeao sa mnom i ne
bi u javnost iznosio ono to samo njegova bolesna mata moe proizvesti,
tvrdei da nisam napustio JNA i da sam vercao orujem. Postoje brojni
svjedoci koji su svakodnevno bili sa mnom u periodu poslije mog naputanja
JNA i koji su se uvijek zgraavali na Seferove izmiljotine. U svom intervjuu,
laganjem, Sefer u vezi naputanja JNA vrijea sve ofcire, ne samo mene.
Ne stidim se to sam bio ofcir JNA. Ponosan sam na svoje ponaanje
u Armiji RBiH. Od prvog dana kada sam stupio u njene redove, 09.04.1992.
godine, radio sam na jaanju sigurnosnih, moralnih, operativnih i drugih
borbenih karakteristika stanja u Armiji, borio se koliko god sam mogao
protiv negativnih pojava, rizikujui pri tome da budem likvidiran od strane
neposlunih koji su u Sarajevu inili tee oblike nereda i kriminala, a sa
kojima je Sefer, za razliku od mene odlino saraivao, podstrekavajui ih na
nerazumna ponaanja, koja su mogla prestati tek nakon to je Sefer otiao iz
redova Armije RBiH. Bio sam neprikosnoveno lojalan svojim nadreenim,
predsjedniku Izetbegoviu i generalu Deliu. Za razliku od mene, Sefer im nije
bio lojalan ve ih je ometao u radu, ispoljavao prema njima veliku mrnju,
lagao protiv njih kao i protiv mene. Sefer bi trebao da zna da se profesionalno
dostojanstvo vojnika dokazuje odanou, lojalnou svojim nadreenima.
U tom smislu, on nije pokazao profesionalno, vojniko dostojanstvo. Naoj
Armiji, svojom propagandom o evama i o drugim pitanjima, Sefer pridaje
osobine terorizma. O mom radu mogu govoriti moji nadreeni i podreeni sa
kojima sam podnosio iskuenja i terete rata. Sefer je bio izvan Armije vei dio
rata. Zato on nije relevantan da govori o mom radu i ponaanju.
Sefer je smijenjen zbog nelojalnosti i suprotstavljanja vrhovnom
komandantu, predsjedniku Predsjednitva RBiH, Aliji Izetbegoviu,
nemoralnog ponaanja u svom kabinetu, nedostatka line hrabrosti i
nesposobnosti da komanduje Armijom RBiH. Sefer se toj smjeni na vrlo
rizian nain suprotstavljao, da bi krajem 1993. otiao iz redova Armije RBiH.
Predsjednik Izetbegovi je napisao da je Sefer smijenjen zbog nedostatka line
hrabrosti i zbog toga to nije imao dovoljno autoriteta da se nosi sa ratnom
situacijom, posebno u Sarajevu. Napisao je, takoer, da je sluaj pogibije 29
vojnika na Trebeviu bila kap na punu au, te da je tada konano donesena
412
odluka o njegovoj smjeni.
Dok je u poetku rata bio u Armiji RBiH i kasnije, iz civilnog
ambijenta Sefer je podrivaki negativno djelovao protiv glavnih inilaca u
sistemu komandovanja Armijom RBiH, s ciljem da narui na autoritet,
ometajui nas u radu, ignorirajui i iskrivljeno predstavljajui nae napore i
rtve. On je to inio, iako je znao da bi se ruenjem naeg autoriteta umanjila
efkasnost komandovanja, a time i borbena mo Armije. Izmiljanjem i
irenjem raznih neistina, Sefer je ispoljavao mrnju prema civilnom vrhovnom
komandantu, predsjedniku Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu, o emu
postoje jasni dokazi, to je u javnosti opepoznato. Dok je bio u Armiji RBiH,
djelovao je kao podstreka i zatitnik destruktivnog ponaanja pojedinih
neposlunih komandanata, hukajui ih protiv zahtjeva predsjednika
Izetbegovia i komandanta Delia, te izazivajui opasne sukobe izmeu
jedinica unutar okruenog Sarajeva, zbog ega su nastajale teke posljedice
koje su bile opasne za sudbinu BiH. Zbog toga, Seferovo je ponaanje u toku
rata i kasnije, u odnosu na ciljeve odbrane i afrmacije drave BiH imalo
destruktivni karakter.
U propagandi je zastupao i jo uvijek propagira neistine za koje je
opepoznato da ih je i agresor izmiljao i propagirao putem svojih medija i na
druge naine.

U takve agresorske i njegove teze spadaju i neistine da su Srbi
i Hrvati, od strane bonjakih autoriteta otjerani iz sistema odbrane BiH,
ime se rehabilitira agresor koji je svoje ratno angairanje pred domaom
javnou i meunarodnom zajednicom pravdao izmiljenom tezom da
bonjaki lideri, na elu sa predsjednikom Izetbegoviem, rade na uspostavi
islamske, unitarne drave BiH. U istom smislu ne smiju se zanemariti njegove
aktivnosti s ciljem kriminaliziranja odbrane BiH, lansirajui u javnost razne
neistine - da su glavni autoriteti komandovanja sebi prisvajali donirani
novac za odbranu BiH. Na taj nain je odvraao donatore iz vremena rata
da pomau poslijeratnu obnovu BiH. Brutalnim laima u povodu pogibije
svoje supruge, on je sistemu odbrane BiH pripisivao teroristiki karakter, to
je u raznim drugim sadrajima, kao naprimjer u sluaju Markala, inila i
agresorska propaganda.
Ne smiju se zanemariti sluajevi zlostavljanja ljudi pod Seferovom
kontrolom, kao to je to u svojoj knjizi opisao komandant 1. viteke
motorizovane brigade Ibrahim Dervievi. Njegova knjiga je svjedoenje
samo jedne od rtava. U jednom sluaju 1993., Sefer je u zlostavljanje
ukljuio i svog malodobnog sina.
413
Nakon to je Sefer smijenjen sa glavne pozicije u Armiji RBiH,
odnosno nakon to je otiao iz naih redova, civilni vrhovni komandant
Izetbegovi, komandant Generaltaba Deli, njima podreeni generali,
komandanti, lanovi brojnih komandi, komandiri i borci su uloili velike
napore da isprave njegove greke koje je poinio. Pri tome treba imati u vidu
da je tek dolaskom Rasima Delia na funkciju komandanta Generaltaba,
uslijedio period organizacijskog stabiliziranja Armije RBiH, to je bila
osnova jaanja njene borbene moi ostvarene i pored sistematskog i upornog
ometanja od strane Sefera. Da je Sefer ostao u ulozi prvog do civilne Vrhovne
komande, odnosno da Deli nije postavljen za komandanta Generaltaba, po
ocjenama relevantnih poznavalaca, sudbina BiH bi bila neizvjesna, upravo
u onoj mjeri u kojoj bi dalji njegov negativan, destruktivan utjecaj slabio
organiziranost i borbenu mo Armije RBiH.
General- major Armije BiH u penziji
420
Fikret Muslimovi
8.
REAGIRANJE
U EMISIJI FEDERALNE TV POTENO
Fikret Muslimovi
FEDERALNOJ TELEVIZIJI
UREDNICI EMISIJE POTENO
uvaenoj Duki Jurii
Mnogi graani se zgraavaju na brutalne lai Sefera Halilovia
i Munira Alibabia u emisiji Federalne televizije Poteno, 18.02.2013.
godine. Kontinuirano, u posljednje dvije decenije, oni ine zlo mnogima, a
naroito meni i mojim najbliima, na ta sam odgovarao putem svoje knjige
Argumenti i sjeanja o ratu, zatim putem emisije Federalne televizije
420
Muslimovi Fikret, Osloboenje, 19.02.2013. godine, strana 12.-13.
U skladu sa kodeksom novinarstva, glavna urednica Vildana Selimbegovi je u
cijelosti objavila naprijed citirano reagiranje Fikreta Muslimovia. Reagiranje je izazvalo
veliku panju javnosti. Danima se govorilo o glavnim porukama iz tog reagiranja, uz
osude Seferovog klevetnikog ponaanja.
414
Odgovori generala i na stranicama Osloboenja 19.02.2013., iz ega
zainteresirani mogu stei uvid u mnoge argumente i objanjenja njihovog
destruktivnog ponaanja.
Javnost u Bosni i Hercegovini je prepoznala da Halilovievo i
Alibabievo laganje nije problem samo ljudi protiv kojih oni to ine. To
je problem za aktuelnu i budue generacije, jer su upravo one predmet
obmanjivanja. Njihova destrukcija ima smisao podrivanja moralnih i etikih
temelja bosanskohercegovakog drutva u cjelini, a bez efkasne zatite tih
temelja nema stabilnosti u kulturalnim, politikim, obrazovnim, odgojnim
i drugim stranama ivota nae i buduih generacija. Evidentan prezir od
strane graana prema njihovoj destrukciji ima smisao odgovornog odnosa
prema perspektivama naeg drutva, jer ono to njih dvojica i njima slini
neljudski ine izaziva zluradost u sredinama koje se neprijateljski odnose
prema Bosni i Hercegovini.
Ipak, Halilovi i Alibabi, kakvi god su, dio su nas. Prema njima
i njihovim zlim djelima se trebamo odnositi doprinosei da oni u korist
sebe, svojih porodica, naroda i drave Bosne i Hercegovine prestanu sa
destrukcijom, da se konano identifciraju sa vrijednostima i autoritetima
odbrane Bosne i Hercegovine, umjesto to izmiljanjem i lansiranjem raznih
neistina te vrijednosti blate i dovode u pitanje. Zato je svaka podrka njihovom
negativnom ponaanju tetna, i za njih i za sve nas.
Osjeam nelagodu to putem medija uestvujem u dijalogu koji
odvratno uznemirava javnost. Meutim, nikada nisam napadao, ve sam
uvijek, kada god sam reagirao bio doveden u situaciju da u opem, znai
i linom interesu moram odgovarati na razne neistine, to inim i ovom
prilikom.
Zato to sam odredio pravac konstruktivnog, sebi i drutvu korisnog
djelovanja, Halilovi i Alibabi su daleko izvan mojih preokupacija. Njima
poruujem da sam odluan do kraja svog ivota pravedno djelovati u korist
afrmacije i zatite temeljnih vrijednosti i autoriteta odbrane i sigurnosti
drave Bosne i Hercegovine, to podrazumijeva i odlunost da se suprotstavim
njihovim neistinama kada prekorae granice do kojih se moe, a preko kojih
se ne moe tolerirati.
Uz potovanje, bit u zahvalan urednici Duki Jurii ako, u skladu
sa zakonskim obavezama, ovaj moj komentar bude u cjelini proitan tokom
emisije Poteno 25.02.2013. godine.
Fikret Muslimovi
421

421
Naprijed citirani tekst, u cijelosti je proitan u emisiji Federalne TV Poteno
25.02.2013. godine.
415
9.
SVJEDOENJE GENERALA RASIMA DELIA
O DESTRUKTIVNOM PONAANJU
SEFERA HALILOVIA
General Deli je bio iznenaen postavljenjem Sefera Halilovia na
elo TO RBiH. Bio je skeptik u pogledu Seferovih mogunosti da obavlja tu
dunost zato to nije u JNA bio na nekim visokim komandnim dunostima
koje bi mu dale priliku da stekne iskustvo u rukovoenju i komandovanju, to
je bilo neophodno za takvu dunost kao to je elna dunost u vojsci. Pokazat
e se da sam opravdano bio skeptian, mada sam od trenutka postavljenja
iskreno podravao i izvravao zadatke dobijene od Halilovia.
422
U vezi sa zloinima poinjenim od strane pripadnika Armije RBiH
nad hrvatskim civilima u selu Trusina, kod Konjica, bitna je Delieva
konstatacija - da neke jedinice, poput odreda Zulfkar, bile su na direktnoj
vezi naelnika ... Sefera Halilovia, to je uslonjavalo njihovu upotrebu i
komandovanje na Igmanu ...
423
Meutim, Sefer Halilovi o tome lae,
govorei da je tu jedinicu na direktnoj vezi imao predsjednik Izetbegovi
i da je bila u sastavu 1. korpusa, ime, pred sudovima optuuje i svoje
nadreene i svoje podreene u lancu komandovanja.
U jesen 1992., Rasim Deli je Seferu Haliloviu predloio mjere za
poboljanje stanja odbrane na bojitu Igmana, ali Sefer nije postupio po
tim prijedlozima. U vezi s tim, Deli istie: Stanje na Igmanu je ostalo
nesreeno ... Naalost, ponovo sam se sreo s tim problemima u ljeto 1993.
godine, kada je za sreivanje stanja na Igmanu bilo ve kasno.
424
Kada je predsjednik Izetbegovi saopio Seferu da e na elo
Generaltaba Armije RBiH biti postavljen Rasim Deli i da e Sefer biti
Deliev podreeni u ulozi naelnika taba, suprotstavljajui se toj odluci,
Sefer je burno reagirao, o emu je Deli napisao da je Sefer napao namjeru
da Deli bude postavljen za komandanta Armije, negirajui bilo kakav
Deliev doprinos i rad. Nije birao rijei kojima bi ponizio Delia i njegovo
dotadanje angaovanje u Armiji. ... Izetbegovi je prekinuo daljnju raspravu
... Nakon tog sastanka postao sam svjestan da u u Seferu Haliloviu imati
oponenta, a ne saradnika ... za primopredaju dunosti izmeu Sefera i mene
422
423
Deli Rasim, Lice i nalije rata, Knjiga prva, VKBI, Sarajevo, 2005. godine, str. 66.-67.
424
416
Predsjednitvo je odredilo komisiju u sastavu: predsjednik Fikret Muslimovi
i lanovi Abdulah Konjicija, Jovan Divjak, o emu je napisana i naredba.
425
O atmosferi u Seferovom kabinetu kad je Deli doao da od njega
primi dunost i postane njegov nadreeni, odnosno o atmosferi na sastanku
lanova taba Vrhovne komande, Deli je napisao: Ja sam uao u kabinet
kod Sefera, a moji pratioci su mi kasnije kazali da su njima prijetili da nee
ivi izai iz zgrade. Bio je to pokuaj pritiska da ja odustanem od dunosti
komandanta. Siguran sam da je to organizirao Sefer, koji me oigledno nije
poznavao ... Nisam doekan nimalo ljubazno, a jedan pogled na licu prisutnih
na sastanku dovoljno mi je govorio. Mogao sam oekivati podrku Sulejmana
Vranja i Fikreta Muslimovia ... U diskusijama je izraena podrka Seferu
Haliloviu, a oponiralo se odluci Predsjednitva. Bilo mi je veoma neprijatno.
Nisam znao da se ofciri mogu tako odnositi prema nareenjima vrhovnog
komandanta. Diskusija se ogledala u pravcu odbijanja i neizvrenja odluke
Predsjednitva. Smatram da je u tim trenucima kljunu ulogu na smirivanju
situacije odigrao Fikret Muslimovi. Sasvim smisreno i trezveno je pozvao
prisutne da vode rauna o tome da je rije o odluci Predsjednitva koju svi
kao vojnici moraju bezuslovno prihvatiti. Veoma uvjerljivo je govorio o
potivanju hijerarhije i opasnostima koje bi proizale iz oponiranja odluci
Predsjednitva. Sam je naglasio da uope ne razmilja o tome da li treba
ili ne treba prihvatiti odluku Predsjednitva, nego kako je na optimalan
nain realizirati. Njegova diskusija je promijenila tok sastanka, tako da su
prisutni, koji su prije Muslimovia oponirali odluci Predsjednitva, uzeli rije
i podrali Predsjednitvo u pogledu odluke da budem komandant.
426
O tekoama i problemima zbog neposlunosti nekih komandanata
unutar snaga odbrane Sarajeva, posebno o Seferovoj podrci Muanu
Topaloviu Caci i Ramizu Delaliu eli, Deli je napsao: U razgovoru sa
komandantom 1. korpusa Mustafom Hajrulahoviem i starjeinama njegove
komande saznao sam da su i oni nemoni jer su se Caco i elo ponaali
samovoljno. Nije bio realizovan njihov zahtjev da se te jedinice rasformiraju i
uu u sastav susjednih jedinica jer nije postojala spremnost Sefera Halilovia
da to odobri ... Sefer Halilovi je bio jedini autoritet za Delalia i Cacu, ali
taj autoritet nije koristio za suzbijanje njihovog nepodnoljivog ponaanja
... S obzirom na karakter odnosa u vojsci, ja sam zahtijevao od Komande
1. korpusa da razrjeava probleme u 9. i 10. brigadi i ne dozvoli eskalaciju
425
426
Deli Rasim, Lice i nalije rata, Knjiga prva, VKBI, Sarajevo, 2005. godine, str.151.-153.
417
njihovoga takvog ponaanja. Poto su me moji saradnici upozoravali
da Sefer Halilovi kontaktira i da se sastaje sa elom i Cacom te da ima
uticaj na njih ... traio sam i od njega da pomogne u sreivanju stanja u
tim jedinicama ... Meutim, Sefer je odricao bilo kakav uticaj na pomenute
jedinice ... mada je i dalje nastojao da njima neposredno komanduje. Nije bio
iskren.
427
... U vezi s problemima u Glavnom tabu i Armiji, odrali smo vie
sastanaka kolegija komandanta. Tako smo na sastanku kolegija 16. augusta
razgovarali o statusu 9. i 10. bbr u Sarajevu, jedinicama Delta, Silver Fox,
Crni labudovi, Zulfkar, Handar divizija ... Konstatovano je da se mora
hitno rijeiti problem malih samostalnih sastava te paravojnog ponaanja
u pojedinim jedinicama. U tom kontekstu je spomenuta i negativna uloga
Sefera Halilovia, uz zahtjev da on, u interesu jaanja Armije, mora postupati
odgovornije i iskrenije ...
428
O Seferovom kukaviluku i odbijanju nareenja da kao i mnogi
drugi iz Sarajeva izae na Igman, Deli je napisao: ... neprijatno sam se
iznenadio kada sam ujutro 3. augusta saznao da Sefer Halilovi nije otiao
na Igman. Nazvao sam ga i upitao zato, po nareenju i dogovoru od 1.
Augusta, nije izaao na Igman. Odgovorio mi je da to ne moe uiniti danju
kroz tunel jer bi to bilo samoubistvo. Napisao sam i pismeno nareenje za
njegov izlazak na Igman, ali me on nazvao i odbio izai na Igman jer mu
rade o glavi, a da e prije njegove pasti mnoge druge glave. Naravno nije mi
bilo jasno na ta aludira jer nije bilo neke opasnosti, osim od srpskih granata
i snajpera. Naredio sam mu ponovo da izae na Igman, ...
429
O tragediji koja je zadesila Seferovu suprugu i njenog brata, Deli
je napisao: Smrt njegove supruge i njenog brata istraila je struna ekipa
MUP-a, konstatirajui da je njihovu pogibiju uzrokovala granata ispaljena
sa srpskih poloaja. Svi smo smatrali da je bar istraga o tome sluaju
okonana. Meutim, jednog jutra mi je veoma uzbuen upao u kabinet Sefer
Halilovi. Kazao mi je da nije zadovoljan strunom ekspertizom MUP-a u
vezi sa uzrokom smrti njegovih, supruge i ure. Pitao sam ga ta trai od
mene. Traio je da ekspertizu obavi struni tim Armije, u koji je predloio
Vehbiju Karia i dr. Neeta Muminovia, koji su mu bili i starjeinski i ljudski
privreni. Nisam, naravno imao nita protiv nove ekspertize jer je bilo
veoma bitno da Sefer nae makar kakav smiraj i otkloni sumnje u nekakve
427
428
429
418
zavjere i pokuaj atentata na njega. I ekipa Glavnog taba je dola do istih
saznanja kao i struni sastav MUP-a da je Seferova supruga poginula od
neprijateljske granate.
430
O Seferovom naruavanju jedinstva sistema komandovanja tako
to je neovlateno kontaktirao pojedine komandante brigada utjeui
komandantima, Deli je napisao: Arif Paali, koji mi je i uputio dva pisma
u kojima je upozorio na Seferovo direktno kontaktiranje s komandantima
brigada, posebno s Midhatom Hujdurom Hujkom, zamjerio je Haliloviu na
pozivanju komandanata brigada bez znanja komandanta korpusa i davanje
novca komandantima, to je imalo negativan odraz na sistem rukovoenja
u korpusu.
431
O Seferovom negativnom ponaanju u vezi sa operacijom Neretva
93, u ijem izvoenju su poinjeni zloini nad Hrvatima u Grabovici i
Uzdolu, Deli je napisao: Sefer Halilovi je predloio da on rukovodi tom
operacijom, na to sam pristao. Znao sam da eli reafrmaciju i dokazivanje
svojih sposobnosti ... Prema kasnijim saznanjima, Sefer je veoma negativno
reagovao i na moj jedini dolazak u Jablanicu. Oekivao je, zapravo, da e
postizanjem borbenih rezultata u dolini Neretve pokazati Predsjednitvu
RBiH, a posebno Izetbegoviu, da su ga neopravdano smijenili s elne
dunosti u Armiji. Oekivane rezultate i slavu nije elio dijeliti ni s kim, a
pogotovo sa mnom ... Ne ulazei u ocjenu tih rezultata, sasvim je sigurno da
me Sefer Halilovi nije uope izvjetavao o toku djelovanja jedinica, mada je
na to bio obavezan ... Meutim, kada sam saznao da su pripadnici Armije
poinili zloin u Grabovici, mada me o tome Sefer nije izvijestio, a trebalo
je da to uini, naredio sam mu da odmah preduzme mjere, istrai sluaj,
izoluje poinioce, sprijei takve i sline sluajeve i izvijesti me o poduzetim
aktivnostima. Sefer nije izvrio ovo moje nareenje.
432
Ramiz Delali elo i Muan Topalovi Caco su bili posluni samo
Seferu. O razmjerama njihove neposlunosti prema Izetbegoviu, Deli
je napisao: U jednom momentu elo je predsjedniku Izetbegoviu uputio
jednu veoma simptomatinu reenicu: Do sada ste me Vi mogli smijeniti,
a sada to ni Vi ne moete. Bila je to okantna tvrdnja proizala iz njegove i
njihove samouvjerenosti u vlastitu snagu i vrhunac drskosti i nepotovanja
430
431
432
419
drave i dravnih organa od ele, Cace i njima slinih. To je bio rezultat
uticaja nezadovoljnog Sefera Halilovia.
433
O Seferu Haliloviu, u vezi sa akcijom Trebevi 2 izvedenom radi
smjenjivanja sa komandantskih dunosti Muana Topalovia Cace i Ramiza
Delalia ele, Deli je napisao: Sefer Halilovi je prihvatio izolaciju tokom
izvoenja jednodnevne akcije Trebevi 2 ... Nadleni organi MUP-a i vojne
sigurnosti su danima ispitivali privedene pripadnike 9. i 10. brdske brigade.
Ispitivali su i Sefera Halilovia, koji je, prema njihovom izvjetaju, priznao
svoju umijeanost u podsticanje dijela 9. i 10. brigade protiv MUP-a, te neke
druge aktivnosti koje su imale za cilj razbijanje sistema komandovanja s
najvieg nivoa ... Na sjednici Predsjednitva RBiH, 1. novembra, raspravljalo
se o smjeni Sefera Halilovia s dunosti naelnika G-a. Meu argumentima
za smjenu Sefera Halilovia su bili: - njegova dokazana veza i negativan,
podstrekaki uticaj na elu, Cacu, Zulfkara Alipagu Zuku i njihove
aktivnosti; - njegova umijeanost u dogaaje 2. jula kada je, po mnogima,
u Sarajevu pokuan dravni udar; - negativan odnos i pokuaj izazivanja
sukoba 9. i 10. brigade s MUP-om; - insistiranje na slanju dijela 9. i 10.
brigade i njihovo angairanje u Hercegovini, to je rezultiralo i zloinima u
Grabovici; - pokuaj iznuivanja priznanja (upotrebom sile prema Ahmedu
Tabaku, koga je Sefer Halilovi zlostavljao u prisustvu svoga sina) o navodnoj
odgovornosti Alije Izetbegovia, Bakira Alispahia i mene za prodaju oruja;
- postavljanje svojih poslunika u slubu vojne sigurnosti, ukljuujui i
pokuaj postavljenja pratioca za naelnika Uprave sigurnosti; - potplaivanje
i kupovanje komandanata brigada i drugih starjeina bez znanja njihovih
pretpostavljenih; - kontakti i pokuaj nelegalnog preuzimanja komande nad
Armijom nakon promjena i moga postavljenja na dunost komandanta; -
formiranje malih specijalnih samo njemu poslunih jedinica pod njegovom
neposrednom komandom; - sumnjivo prikupljanje i koritenje nakita i
fnansijskih sredstava, ukljuujui i raun u inostranstvu iji su potpisnici
bili Sefer, njegov ef kabineta i pratilac. Predsjednitvo je jednoglasno donijelo
odluku o smjeni Sefera Halilovia, ali ne i pokretanju postupka protiv njega,
za to je bilo, prema dokumentima MUP-a i vojne sigurnosti, dovoljno
dokaznog materijala.
434
433
434
420
10.
REAGIRANJE
KOMANDANTA 101. BRIGADE IBRAHIMA DERVIEVIA
U EMISIJI FEDERALNE TV POTENO
U nedjeljniku Dani, pod urednikim naslovom Svi koji su
inili nered u Sarajevu imali su podrku Sefera Halilovia
435
, objavljeno
je reagiranje komandanta 101. brigade Ibrahima Dervievia, slijedeeg
sadraja:
U tekim borbama na obroncima Treskavice, tokom napredovanja
jedinica 1. korpusa prema Trnovu, kao komandant 1. slavne brigade, teko
sam ranjen u plua i kimu. Serijom operacije plua, ivot su mi spasili
italijanski ljekari i asne sestre u Ankoni, ali su posljedice ranjavanja u kimu
bile neizljeive, pa sam evo ve devetnaest godina u invalidskim kolicima.
Najvie volje za ivot u tako tekim uslovima crpim iz svog uvjerenja
da sam izgubio zdravlje u pravednoj, asnoj borbi i u stroju kome je bio na elu
predsjednik Alija Izetbegovi koji nas je ljudski usmjeravao. Da je naa borba
onakva kako su je posljednjih dana, kao i ranije putem medija predstavljali
Sefer Halilovi i Munir Alibabi, ja bih u invalidskim kolicima do sada hiljadu
puta poludio i od muke presvisnuo, umro, jer se ne bi imao ime ponositi. Po
njihovom tumaenju i naopakom predstavljanju predsjednika Izetbegovia,
nae Armije i naih generala koji su u borbenom stroju cijeli rat podnosili
napore i rtve rata, ja bih njih trebao mrziti vie nego to to Sefer Halilovi
i Munir Alibabi ine hodajui zdravi i ivi, sa dobrim fzikim zdravljem,
ali bez due. Gledajui i sluajui njih dvojicu u emisiji POTENO,
18.02.2013., koju je vodila Duka Jurii, te itajui intervju Sefera Halilovia
u Osloboenju, zakljuio sam da sam ja u invalidskim kolicima zdraviji od
njih, jer je gubljenje ljudskog lika tei hendikep od gubljenja vitalnosti kime.
Sefer Halilovi i Munir Alibabi svojom priom o naem predsjedniku
Izetbegoviu, naoj Armiji i asnim generalima priaju na nain da u nama
svima ubijaju ponos, dostojanstvo, gurajui u nae due da se kajemo i
sramimo to smo uestvovali u borbi za odbranu Bosne i Hercegovine. Ja,
kao teki invalid prikovan za invalidska kolica, njihovu priu doivljavam
kao pokuaj da se u meni ubije ono posljednje to mi daje snage za ivot, a to
je upravo taj ponos, uvjerenje da nije nita onako kako njih dvojica priaju.
435
Dervievi Ibrahim, Dani, 08.03.2013. godine, strana 15.
421
Nije tano da je naa Armija slabila nakon to je Sefer Halilovi
otiao iz njenih redova. Naprotiv, naa Armija je jaala, to moe svjedoiti
svaka normalna osoba, a ne vidjeti samo onaj kome je dua oteena, iako
su mu oi zdrave. Kao invalid, borac, komandant brigade i ovjek, molim
graane Bosne i Hercegovine da zaustave, sada i zauvijek ubudue, svakoga
ko slino kao Sefer Halilovi i Munir Alibabi napadaju na nau borbu, iz
bilo kakvih neljudskih razloga.
Tano je da je Sefer Halilovi naredio da policija, pod njegovom
kontrolom, mene uhapsi, odvede u zgradu koju smo zvali staklara u
sarajevskom kvartu Ciglane, gdje sam vie sati muki prebijan, vie puta
onesvjeivan, sa tekim povredama po glavi i drugim dijelovima tijela, pa
mi je i tada ivot visio o koncu, to sam detaljno opisao u svojoj knjizi, pod
naslovom 1. slavna i viteka brigada.
Tano je da je Sefer Halilovi krajnje nezrelo, nerazumno i tetno
usmjeravao neke jedinice u Sarajevu da ugroavaju sigurnost graana,
boraca i naih borbenih linija, zbog ega smo se decembra 1992. godine, a
zatim tokom 1993. organizirali i stali na put takvim ponaanjima, to sam
takoer detaljno opisao u svojoj knjizi. U tim sukobima, djelujui na strani
neposlunih, Sefer Halilovi je izgubio. Treba se urazumiti.
Uglavnom, svi oni koji su inili nered u Sarajevu, zbog ega su mogle
pasti nae borbene linije, a neprijatelj okupirati ovaj grad, imali su podrku
od strane Sefera Halilovia, to treba da bude dobro poznato i Muniru
Alibabiu.
Mi znamo da je predsjednik Izetbegovi djelovao s ciljem da se
obustave nerazumna i tetna ponaanja, ali da je Sefer Halilovi opstruirao
takve njegove zahtjeve i usmjerenja. Mi znamo da su prepreke takvim
Predsjednikovim zahtjevima otklonjene dolakom Rasima Delia na elo
Generaltaba. Mi znamo da je Fikret Muslimovi bio u najeem sukobu sa
raznim neposlunim voama i da ga je svaki od takvih voa mrzio. Uasno
su mu prijetili. Pitam se: Zato Sarajevo, na tome, Fikretu Muslimoviu ne
oda priznanje? Ako se to, kad- tad ne uini, iz mnogih razloga to neinjenje
nee biti dobro ni za Sarajlije. Neka Sefer Halilovi i Munir Alibabi, kako
god ele okreu stvari naopako, ali Sarajlije ne smiju to initi. Od negativnih
likova, Sarajlije ne smiju praviti pozitivne, a od pozitivnih negativne.
To to ine Sefer Halilovi i Munir Alibabi, iz ovih svojih invalidskih
kolica u nazvati bonjakim neredom koga prieljkuju upravo oni koji rade
protiv nae domovine i nae borbe. Bonjakog nereda i javaluka ima i previe.
422
Taj bonjaki nered i javaluk je vea prijetnja dravi Bosni i Hercegovini od
prijetnji izvana. Ako prestanemo sa javalukom i neredom, imamo anse za
opstanak i progres, a u protivnom ... Ja vjerujem svom narodu i to vjerovanje
mene, u mojoj velikoj tragediji, tjei i dalje hrabri. Ovo to govorim ja, ne
treba biti nikakva hrabrost, jer to treba da govore svi, naroito Sarajlije.
436
11.
REAGIRANJE
GENERALA MUSTAFE POLUTKA
NA SEFEROVE LAI U INTERVJUU OSLOBOENJU
Na Seferove lai u intervjuu za Osloboenje, reagirao je predsjednik
Udruenja za zatitu tekovina borbe za BiH, general Mustafa Polutak. To
reagiranje je objavljeno u Osloboenju, pod urednikim naslovom Sefer
je zatekao multietniku armiju.
437
O Seferu, kao laovu, posebno su bitne
slijedee konstatacije generala Polutka:
... U nadnaslovu intervjua pie: Sefer Halilovi, komandant Armije
RBiH. Sefer Halilovi nikad nije bio komandant ARBiH ... Nije istina da je
Sefer Halilovi osniva i komandant ARBiH. ... Osniva je Predsjednitvo
RBiH kao Vrhovna komanda Oruanih snaga RBiH. To potvruju odluke
Predsjednitva od 8.4.1992. godine, 9.4.1992. i 23.6.1992. godine ... Sefer,
inae, esto istie da je od Patriotske lige osnovao Armiju RBiH, te da je ona
bila multietnika dok je on njome komandovao. To su besmislice ... Sefer
nema nikakvih zasluga za multietninost Armije RBiH ...
... Kada Sefer Halilovi spominje Hag, uvijek preutkuje svoju
dobrovoljnu saradnju sa tuilatvom Hakog suda, na ijem je elu tada bila
Carla del Ponte. Javnosti je dobro poznato kako prolaze na sudu oni koji
sarauju sa tuilatvom ...
... Seferova saradnja sa Kontraobavjetajnom slubom JNA je lako
dokaziva. On je sa slubenim licima Kontraobavjetajne slube (KOS-a) JNA,
kao tajni saradnik pod nazivom Boris, saraivao od poetka slubovanja
u JNA od Mostara, preko Vinkovaca do akova. Sve to Sefer Halilovi
potvruje u svojim izjavama pred pripadnicima Slube vojne bezbjednosti
ARBiH i potpisuje poetkom novembra 1993. godine ...
436
Dervievi Ibrahim, Dani, 08.03.2013. godine, strana 15.
437
423
... Karakteristian je Seferov cinizam i omalovaavanje institucija
RBiH, u prvom redu Predsjednitva i njegovog predsjednika Alije Izetbegovia
...
438
12.
ODGOVORI FIKRETA MUSLIMOVIA
U EMISIJI FEDERALNE TV ODGOVORI GENERALA
NA KLEVETE SEFERA HALILOVIA U EMISIJI GENERALI
439

Nuan odgovor na brutalne lai Sefera Halilovia
u monologu putem Fedaralne TV:
Ne elim govoriti o profesionalnim pitanjima pripreme i emitiranja
serije Generali. Graani i struna javnost o tome imaju svoj sud, jer im je
smetao Seferov monolog, bez mogunosti da se uje druga strana. Graani
oekuju ta e da kae druga strana. To ukazuje da je serija Generali
unosila tetne podjele. Ako je jedinstvo po glavnim pitanjima nae borbe
vrijednost kojoj trebamo teiti, onda moramo znati da je serija Generali
stala na put takvoj potrebi. Time je oteana pozicija onih koji treba da
demantiraju. ta da govorimo, a da i mi koji treba da odgovorimo ne uemo
u logiku podjela i sukoba, primitivnu logiku koja nam se namee? Time se
otvara pitanje: ta od svega onoga to je u seriji Generali u Seferovom
monologu reeno, moemo preutati, a ta ne, posebno od onoga to je
on netano, tendenciozno i, u krajnjem, lano rekao. Ima nekih pitanja o
kojima ne treba polemisati, a ima nekih na koja se, u cilju istine, mora dati
odgovor.
Seferove preokupacije su besmislice daleko
od sutinskih pitanja odbrane BiH:
Ko god eli da odri nivo u komunikaciji s javnou, ako demantira
Sefera Halilovia, o temama odbrane BiH nuno se mora baviti nisko
rangiranim temama, a u nekim pitanjima i besmislicama. Sefer se ne bavi
esencijalnim pitanjima vojne strategije i vojne doktrine agresora, niti vanim
pitanjima vojne i ukupne pozicije odbrambenih snaga. To govori o njegovim
preokupacijama koje su daleko od sutinskih, glavnih pitanja, problema i
438
439
Tekst napisan u Sarajevu, 06.02.2007. godine, kao teze u pripremama za emisiju
Odgovori generala na Federalnoj TV. Kako sutinski, tako i u detaljima, teks je identian
izjavi Fikreta Muslimovia emitiranoj u tri nastavka u emisiji Federalne TV Odgovori
generala.
424
rezultata odbrane BiH od oruane agresije. Da je Sefer u vrijeme dok je bio
naelnik taba, kvalitetno razmiljao o esencijalnim pitanjima ratovodstva,
on bi nam o tome sada i priao. To bi bila njegova preokupacija. Umjesto
prie o strategiji i doktrini neprijatelja, on pria o svom Vrhovnom
komandantu i svojim kolegama kao o neprijateljima. Mi smo za njega bili
i ostali glavni front protiv koga se on borio. Neprijateljska vojna strategija
i doktrina su za njega marginalna pitanja. I bolje mu je da o tome ne pria,
jer e, grijeiti u svakoj izgovorenoj reenici. Prema tome, nije mogue sa
Seferom voditi dijalog i zadrati se na ozbiljnim pitanjima odbrane BiH.
On nam namee situaciju u kojoj se trebamo baviti besmislicama. Zaista
je besmislica njegova tvrdnja da smo mi ubili njegovu suprugu.
440
Zaista je
besmislica njegova tvrdnja da je Izetbegovi podijelio BiH i da je on, kako
Sefer istie, grobar BiH. Zaista je besmislica da je u vrijeme dok je on bio
naelnik taba, pod kontrolom Armije R BiH bilo vie od 50% teritorije
BiH. Zaista je besmislica njegova tvrdnja o islamiziranju Armije. Zaista je
besmislica njegova tvrdnja da je poslije njegovog odlaska iz Armije vie
izgubljeno teritorije nego to je osloboeno. Zaista su besmislica njegovi
napadi na mene lino u vezi Seada Rekia, u vezi eva, ubistva njegove
supruge ... Zaista je besmislica njegovo objanjenje da granata pri udaru
u prepreku ima razarajue djelovanje adekvatno sili koja se proizvodi
mnoenjem velike teine granate i njene velike brzine. Zaista je besmislica
... Stie se utisak da je on riznica besmislica, politikih i onih koje se odnose
na pitanja vojne profesije.
Sefer nita ne govori o vojnim iskustvima, koja bi on, s obzirom na
funkciju koju je obavljao, trebao analizirati i o njima iznijeti vlastite ocjene
i zakljuke iz kojih bi bilo korisnih poruka za vojne kadrove od najnieg do
440
O tragediji koja je zadesila Seferovu suprugu i njenog brata, general Rasim
Deli je napisao: Smrt njegove supruge i njenog brata istraila je struna ekipa MUP-a,
konstatirajui da je njihovu pogibiju uzrokovala granata ispaljena sa srpskih poloaja.
Svi smo smatrali da je bar istraga o tome sluaju okonana. Meutim, jednog jutra mi je
veoma uzbuen upao u kabinet Sefer Halilovi. Kazao mi je da nije zadovoljan strunom
ekspertizom MUP-a u vezi sa uzrokom smrti njegovih, supruge i ure. Pitao sam ga ta trai
od mene. Traio je da ekspertizu obavi struni tim Armije, u koji je predloio Vehbiju Karia
i dr. Neeta Muminovia, koji su mu bili i starjeinski i ljudski privreni. Nisam, naravno
imao nita protiv nove ekspertize jer je bilo veoma bitno da Sefer nae makar kakav smiraj
i otkloni sumnje u nekakve zavjere i pokuaj atentata na njega. I ekipa Glavnog taba je
dola do istih saznanja kao i struni sastav MUP-a da je Seferova supruga poginula od
neprijateljske granate.

(Deli Rasim, Lice i nalije rata, Knjiga prva, VKBI, Sarajevo, 2005.
godine, strana 180.)
425
najvieg nivoa. Ako bi o tome priao, onda bi djelovao u okvirima vojnih
nadlenosti. Meutim, on to ne ini iz prostog razloga to mu ta pitanja
nisu bila preokupacija ni u toku rata, ni poslije rata. Njegove preokupacije
su usmjerene da montira lai, prevare, smicalice, podvale ... Ali, on pria
o politikim pitanjima i politikim autoritetima, odnosno o onome
gdje njegove nadlenosti nema, a svaka progovorena reenica o vojno-
strunim pitanjima izaziva zabrinjavajue pitanje: Pa, zar je mogue da je
osoba sa zavrenom Vojnom akademijom tolika neznalica. Dobro, neka
pria i o politikim pitanjima, ali kad ispria sve o vojnoj nadlenosti. On
o politikim pitanjima pria i nenadleno i nekompetentno, a o vojnim
nekompetentno ili nestruno.
Naalost, prinuen sam da odgovaram na te besmislice. Molim
dobru panju gledalaca. Iznosit u injenice.
Sefer je razoaran to je demantiran u laima protiv
F. Muslimovia u vezi Rekia:
U zimu, krajem 1991. godine, na Stupskoj pijaci mi je priao jedan
ovjek iz Hadia, kome ne znam imena, ali znam da je bio u bataljonu
vojne policije koji je meni bio podreen, a komandant bataljona je bio
Sead Reki. Taj gospodin mi je rekao da je Reki postavljen na funkciju
inspektora u MUP-u R BiH. Iznenadio sam se. Dok sam krae razgovarao
sa tim gospodinom, tome nisam pridavao poseban znaaj. Meutim,
popodne tog dana sam razmiljao o Rekievom dolasku iz Beograda u
Sarajevo, na dunost izvan JNA, i to u MUP R BiH. Zakljuio sam da se
to nikako nije moglo dogoditi bez odluke naelnika Uprave bezbjednosti
SSNO-a, generala Vasiljevi Aleksandra. Zatim sam zakljuio, da Vasiljevi
nije pustio Rekia da bude u MUP-u R BiH, a da ne dobije konkretne
zadatke prema interesu Slube vojne bezbjednosti JNA, odnosno, zakljuio
sam da je boravak Rekia u MUP-u R BiH veoma rizian, kako za Rekia
tako i za institucije R BiH, pri emu sam imao u vidu svu sloenost tadanje
ve eskalirane krizne situacije u BiH, ali i iskustva iz rata u Sloveniji i
Hrvatskoj. Cijelo popodne sam o tome razmiljao i pitao se ta da radim.
Cijenio sam da treba spasiti Rekia i zatititi dravne institucije R
BiH, to se, po mome, moglo elegantno uraditi, kvalifciranim razgovorom
sa Rekiem, koji bi se u uslovima diskrecije otvorio i objasnio okolnosti
dolaska u MUP, odnosno, postojale su mogunosti da Sluba dravne
bezbjednosti R BiH pridobije Rekia i usmjeri ga na zatitu interesa BiH.
Tako ozbiljnom planu su morali biti lojalni ministar policije i ef SDB-a.
426
Tada nisam imao mogunosti da doem do njih i da ih upozorim o
bezbjednosnim dimenzijama i rizicima Rekievog boravka na funkciji u
MUP-u.
Sjetio sam se da mogu razgovarati sa prof. dr. Pelidija Enesom.
Uvee, poslije 20.00 sati, sam pozvao profesora Pelidiju telefonom i saopio
mu da za njega imam vanu informaciju i da se trebamo hitno vidjeti.
Napominjem da je to bilo krajem 1991. godine. Bio je dubok snijeg. Sa
Pelidijom sam dogovorio da se isto vee vidimo na mostu preko Miljacke,
kod Malte, odnosno u blizini Veterinarskog fakulteta. Sjeo sam u tramvaj
i otiao na zakazano mjesto. Pelidija je bio taan. Doao je tano u 21.00
sati. Rekao sam mu da sam obavijeten o Rekievom dolasku u MUP. Iznio
sam mu svoju ocjenu da bez kontrole to moe biti rizino, da nisam siguran
da e Reki odbiti pritiske Beograda da uradi neto to moe biti tetno za
institucije BiH, te da treba upoznati nekoga u MUP ili pouzdanu linost u
politikim strukturama koji mogu neto poduzeti to e biti preventiva u
zatiti institucija BiH. Pelidija je bio zahvalan na informaciji. Kasnije mi
je rekao da je informacije prenio lino Izetbegoviu. Smatrao sam da sam
time izvrio svoju obavezu, pa o tome vie nisam razmiljao sve do jula
1993. godine.
Ubrzo nakon to je Sefer, 08.06.1993. godine izgubio prvu poziciju
u Armiji R BiH, a na elo Armije doao Deli, Sefer je organizirao opu
kampanju protiv mene. Smatrao je da sam ja krivac to je on za efa dobio
Delia. Monstruozno i brutalno je radio na tome da mi se osveti. Intenzitet
te brutalnosti traje i do dan-danas. Krajem juna, dvadesetak dana nakon
to je izgubio poziciju prvog u Armiji, Sefer je angairao neke pravnike koji
su sloili protiv mene krivinu prijavu, da sam organizator pijunske mree
i da na vezi drim kao pijuna Reki Seada, koga ja nisam viao nikako od
kada sam otiao iz JNA, 1991. godine.
O tome nisam znao nita dok me nije pozvao u svoj kabinet
predsjednik Izetbegovi. Kad sam sjeo, Predsjednik mi je dao da proitam
jedan papir. Proitao sam prvi dio tog papira, to je bila krivina prijava
protiv mene. Vidjevi da se radi o glupostima, prekinuo sam itanje i
Predsjedniku rekao: Vi ste mi svjedok da je ovo to pie teka la. Pitao me
kako on moe biti svjedok o tome. Nisam htio objanjavati, predloio sam
da Predsjednik pozove profesora Enesa Pelidiju i da on to objasni umjesto
mene. Prekinuli smo razgovor o tome. Predsjednik je naredio sekretarici da
pronau Pelidiju i da odmah doe kod njega. Moja srea je bila da je Pelidija
427
doao za nepunih desetak minuta. Kad je Pelidija uao u Predsjednikov
kabinet, istog trenutka sam ja izaao. Predsjednik je reagirao, govorei da
ostanem i ja s njima. Rekao sam neka pokae papir dr. Pelidiji i neka on
kae to ima u vezi s tim. Ja sam bio pred kabinetom, ekajui da se zavri
njihov razgovor.
Pozvali su me. Nakon to je Pelidija proitao krivinu prijavu
protiv mene, rekao je Predsjedniku: Pa, Predsjednie, i vi znate da ovo ne
moe biti ovako, kao to piu protiv Fikreta. Predsjednik je traio dodatno
podsjeanje. Pelidija je podsjetio Predsjednika na dogaaj od prije godinu i
po kada je Predsjedniku saoptavao vanu informaciju koju sam mu dao na
mostu preko Miljacke, kod Malte. Sjeate se Predsjednie, kada ste pojaali
radio aparat, kako bi vam, bez opasnosti od eventualnog prislukivanja
prenio ... Predsjednik se tada prisjetio. Pozvao je mene da uem. Kad sam
uao, Predsjednik mi je rekao da idem i da radim bez brige svoj posao. Tako
je i bilo.
Boije je davanje da sam imao argumente pri ruci. Inae bi me tada
slomili i Bog zna kako bi se situacija po moj ivot zavrila. Mislim, da je
Sefer kojim sluajem znao da e Pelidija odigrati takvu ulogu, da bi naredio
njegovu likvidaciju. Poslije razgovora sa Predsjednikom, za Sefera je u tom
smislu sve bilo kasno.
Nisam pobijedio ja. Pobijedila je istina.
Sefer sve ovo zna, ali je ipak u emisiji Generali, i pored razloga da se
stidi u vezi s tim, pomenuo da je moja veza sa Rekiem bila problematina.
Duan sam rei da se sa Rekiem, pred rat i tokom rata, nikada
nisam sretao ni bilo kako razgovarao. Poslije rata sam ga jedanput sluajno
sreo na ulici. Bio je hrabar komandant diverzantskog odreda u 3. korpusa
Armije RBiH. S njegovom linou su manipulirali iz Beograda, ali i
neodgovorni u Sarajevu, meu koje spada i Sefer. Stid ga i sram bilo.
Seferova la o teritorijama pod kontrolom Armije R BiH:
Grubo, ak veoma neovjeno i drsko, Sefer lae kad kae da je
Armija R BiH, dok je on bio naelnik, kontrolirala vie od 50% teritorije.
ta odgovoriti na tu besmislicu? Juna 1993. godine, agresorske snage u BiH
su kontrolirale vie teritorije od onoga koliko sada pokriva entitet RS, a
pokriva 49%. U vrijeme dok je Sefer bio naelnik, pored tih 49% teritorije
sadanjeg RS-a, agresorske snage su kontrolirale i slijedee: teritorije koje su
1995. godine oslobodili borci 5. k Petrovac, Klju, Sanski Most, Bosanska
Krupa ...; zatim teritorije koje su 1995. godine osloboene djejstvima snaga
428
HV i HVO na pravcu Mrkonji Grada i Jajca; teritorije koje su oslobodili
borci 2.k, 1.k, 3.k i 7. k; zatim teritorije koje su agresorske snage napustile
po osnovu Dejtonskog sporazuma Hadii, Ilida, Vogoa, Semizovac,
Srednje, Ilija, dio teritorija oko Gorada (Ustikolina). Povrh svega toga, pod
kontrolom Armije R BiH nisu bile teritorije koje je od poetka rata drao
HVO (HV) Zapadna Hercegovina, Busovaa, Kiseljak, Novi Travnik,
Vitez, epe ... Kad se izuzme 49% teritorije koja sada pripada RS-u i sve
naprijed navedene teritorije, samo ostatak je bio pod kontrolom Armije
R BiH, to je prilino daleko od Seferovih preko 50%. Toliko oita la je
nezapamena. Nisu interesantne njegove besmislice, koliko je interesantno,
to se po BiH mogu uti pitanja: Da li je stvarno onako kako govori Sefer?
Ljudi se pitaju iako svaki graanin sam moe nabrojati sve to je naprijed
navedeno.
Sefer se poniavajue odnosi prema graanima ove zemlje. Da ih
potuje ne bi ih tako drsko lagao i jo im govorio dok lae: Ako ne vjerujete
meni, vjerujte svojim oima!. Sefer je ekstremno bezobzirna i nemoralna
laovina.
Stanje u Armiji RBiH se stabiliziralo nakon to je Sefer
otiao iz njenih redova:
Dolaskom Delia na elo Armije, stanje je konsolidirano,
stabilizirano. Vojska je uvrena. Sistem komandovanja je funkcionirao
veoma dobro. Meusobno smo se potovali i jedni drugima pomagali.
Odlazak Sefera je bio spasonosan. Iako je to sve opepoznato, Sefer brutalno
lae da je nakon njegove smjene Armija RBiH slabila, to je samo jedna u
nizu besmislica iz arsenala njegove propagande.
Seferove lai o gubitku teritorija poslije njegovog
naputanja Armije RBiH:
Tano je da su 1994. godine izgubljene znaajne teritorije oko
Gorada i da je, uz neviene genocidne zloine, okupirana Srebrenica.
Meutim, u odnosu na teritorije koje su kontrolirale jedinice Armije R BiH
oko Srebrenice, epe i Gorada, krajem 1992. godine, najvei dio teritorija
je okupiran u agresorskim ofanzivama u proljee, 1993. godine, dok je Sefer
bio naelnik taba. Tada su etnici okupirali mnoga sela oko Srebrenice
i pribliili se gradu. U najteoj situaciji, u proljee 1993. pregovorima je
zaustavljena ofanziva oko Srebrenice. Dok je Sefer bio naelnik taba,
agresorske snage su okupirale mnoge dijelove opina Viegrad, Rudo i
Rogatica, dole do Ustiprae i stavile pod svoju kontrolu put Ustipraa
429
Rogatica. Komandant Ferid Buljubai zna kakvo je stanje u jedinicama
Istonobosanske operativne grupe (IBOG) bilo dva dana pred agresorsku
ofanzivu, koja je poela 28.03.1994. godine. Subjektivne slabosti u IBOG,
za koje je odgovoran Buljubai, su bile osnovni razlog gubitaka teritorija
u toku aprila 1994. godine. Na prilazu gradu, branioci su odolijevali.
Uslijedila je intervencija meunarodne zajednice. U jesen 1994. godine
dogodio se spasonosan odlazak iz Sarajeva u Gorade generala Sulejmana
Vranja i generala Hamida Bahte. Da se nije to dogodilo, u ofanzivama koje
su nastavljene radi zauzimanja Gorada, istovremeno kada su 1995. godine
bile agresorske ofanzive na Srebrenicu, sudbina Gorada bi se pribliila ili
bila ista kao i sudbina Srebrenice.
Situacija u proljee 1993. godine je bila ekstremno teka. Gubili
smo teritorije oko Gorada i Srebrenice. Od nekoliko stotina kilometara
kvadratnih teritorije oko Srebrenice, pod kontrolom Armije RBiH je
ostalo samo oko 120 kvadratnih kilometra. U Srebrenici je bilo oko 80.000
prognanika ispred etnikog noa. Unutar Srebrenice je bilo oko 500
tekih ranjenika, mnogo bolesnih i lake ranjenih. Humanitarni konvoji
odavno nisu ulazili. Ljudi su bili bukvalno gladni. Ogroman je bezobrazluk
za takvu situaciju rei da smo tada dok je bio Sefer naelnik VK bili
superiorni, a da nas je meunarodna zajednica omela u djejstvima za
oslobaanje teritorija. Taj Sefer, koji to govori, kae - da kad god ga je zvala
meunarodna zajednica na pregovore, da je znao da dobro stojimo i da
nas pregovorima ele sprijeiti u napredovanju oslobaanjem teritorija. To
su teke lai. Istina je da su tadanji pregovori bili na interes i u konanom
na zahtjev, radi spasavanja ugroenog stanovnitva.
Istovremeno se odvijala ofanziva i na slobodne teritorije Okruga
Gorade.
Nered u jedinicama IBOG je uzrokovao gubitke i rtve. Za izrazito
loe stanje su odgovorni kadrovi koji su, upravo u kritino vrijeme, umjesto
da rade ono to im je povjerio Vrhovni komandant, njega kritikovali,
psovali, nazivali fundamentalistom i slino.
Zagonetna Seferova podrka Tumanu,
uz osude i mrnju prema Izetbegoviu:
Nevjerovatno, ali naalost surovo istinito, Sefer je u seriji Generali
podrao Tumana i njegovu politiku u dijelu koji se odnosi na prebacivanje
odgovornosti na bonjako rukovodstvo, na elu sa Izetbegoviem, za
sukobe HV (HVO) i Armije R BiH. Za Sefera, Tuman je bio konstruktivan
430
u tenjama da se ouva mir i Jugoslavija, a Izetbegovi je, kako kae Sefer,
muljao i petljao.
To me podsjea na jedno pismo Fikreta Abdia, u kome je 1993.
godine, za sve nedae u BiH okrivljivao Izetbegovia, a mirotvorcima
predstavljao Miloevia, Karadia, Bobana i Tumana. I Abdi je optuivao
sve nas oko Izetbegovia da smo fundamentalisti. I po tom pitanju
Seferovo politiko ponaanje je kopija ponaanja Fikreta Abdia. Njegove
propagandne teze su potpuno iste kao i teze Miloevievih i Tumanovih
propagandista, posebno u vezi sa uzrocima rata.
Iz bonjakih usta nisam uo izjave koje su u tolikoj mjeri odraz
teke i otvorene izdaje nacionalnih i dravnih interesa, kao to smo ih svi
mogli uti iz usta Seferovih. Molim Federalnu TV da ponovo emitira dio
snimka, kad Sefer brutalno lae da je u troje razgovarao sa Tumanom
i Izetbegoviem. Takav razgovor se nije dogodio. Sefer ga je izmislio.
Protokolarno, Tuman bi u razgovoru sa Izetbegoviem i Seferom uza
se imao svog generala. Sefer je rekao da je nogama ispod stola gurao po
Izetbegovievim nogama, to je notorna la. ak je totalno nelogino,
da Sefer, dok Tuman, po Seferu, opravdano kritikuje Izetbegovia to je
uzrokovao rat, gura nogama Izetbegovia, i za Tumana kae: ta ovaj
pria? Sefer je jedna velika laovina.
Seferove lai o islamizaciji Armije R BiH:
Nacionalna struktura Armije R BiH od 205.000, na dan 31.12.1992.
godine: Bonjaka 182.748, Hrvata 12.364 i Srba 6.600. Na kraju rata
31.12.1995. godine u Armiji je bilo 211.036 pripadnika: Bonjaka 203.368,
Hrvata 2.283 i Srba 1.087.
Da je u poetku rata nacionalna struktura Armije R BiH bila
srazmjerna strukturi stanovnitva, u njoj bi trebalo biti 64.400 Srba i 23.000
Hrvata. Da ih je stvarno toliko bilo, a na kraju rata ostalo samo 1.087 Srba i
2.283 Hrvata, onda bi se moglo posumnjati da ih je neko istjerivao.
Oni koji optuuju politiko i vojno vostvo na strani snaga odbrane
BiH za nedostatak Srba i Hrvata u redovima Armije R BiH, zanemaruju
slijedee: propagandu koja je odvraala Srbe i Hrvate da budu u Armiji R
BiH; da su na tlu BiH formirane para-vojske HVO i VRS, to se inilo uz
gebelsovsku propagandu da je Armija R BiH muslimanska Alijina vojska;
pred rat je u jedinice JNA mobilizirano srpsko stanovnitvo, a te jedinice
su samo preimenovane u VRS; snana propaganda o ugroenosti Srba i
Hrvata na teritorijama pod kontrolom legalnih vlasti R BiH; radi zatite
431
od posljedica rata, mnogi, iz svih nacionalnih sredina su otili po svijetu;
kad su uspostavljene borbene linije, na teritoriji pod kontrolom Armije
R BiH je ostao relativno mali broj Srba i Hrvata, a kasnije su odlazili i
preko borbenih linija, ilegalno i legalno, konvojima, uz pomo raznih
humanitarnih organizacija; politiki i vojni kadrovi, Srbi i Hrvati koji su
djelovali u ime legalnih institucija R BiH su blokirani da utjeu kako bi se
vei broj njihovih sunarodnika ukljuivao u redove Armije R BiH; mirovni
planovi o etnikoj podjeli teritorija su uznemiravali i podsticali raseljavanje
stanovnitva.
Pozivam osobu koja je Sefera obavijestila da sam ja u Tuzli, u 2. k,
govorio da trebamo istjerati Srbe i Hrvate iz vojske i da je najbolji nain,
u tom cilju, da se uz kasarnu prave mesdidi. Neka se identifcira. Neka se
suoi sa hiljadama onih koji znaju da tako neto nikada nisam rekao. To
je dio etnike prie da smo mi tjerali Srbe i Hrvate, da smo islamizirali
vojsku i da je islamizacija opravdavala Miloevieve mjere za odbranu
ugroenih Srba u BiH.
Seferove lai o mudahidinima:
Isto kao i agresorska propaganda, za dolazak i negativno ponaanje
mudahidina, Sefer je krivio glavne autoritete odbrane BiH. Sefer lae. On
najbolje zna da li je podudarnost njegove i agresorske propagande, u tom
pogledu, sluajnost ili ne. Mnogi misle da je Sefer, umjesto da brani BiH,
postupao po uputama agresora.
Niko od nas nije uticao na dolazak mudahidina u BiH. Oni su
bili nametnut problem. Vie su nanosili tete nego koristi. Nisu bili svi isti.
Meu njima je bilo dobronamjernih. Obavjetajne slube su meu njih
ubacivale agente. Bili smo u oajnom stanju, pa se pokuavalo da budu
stavljeni pod kontrolu, ali se nije uspjelo. Mi smo ih tretirali negativno.
Meunarodne organizacije su samo registrirale negativne sluajeve.
Zlonamjerni su veu panju poklanjali za 200 mudahidina nego za 250.000
boraca Armije R BiH. Dogaale su se razne montae za propagandu. Imali
smo tekoe u njihovoj identifkaciji. Dobivali su lana dokumenta. Tu su
bile i osobe koje su tek primile islam. Primjenjivali su teroristike metode
kojima se kompromitira naa borba. Neki su bili zatvorenici u evropskim
zemljama. Posjedovali su putne isprave na vie imena. Izazivali su nered i
nesigurnost. Djelovali su protiv tradicije islama u BiH. irili su propagandu
o bonjakim liderima da su afri. Nisu bili lojalni sistemu komandovanja.
Nije bilo efkasne kontrole. Nisu potovali dravne simbole. Mnogi graani
432
su mislili da ih je humanitarna pomo iz islamskih zemalja spaavala. Mi
smo eljeli da u BiH doe vojska i policija SAD i evropskih zemalja, a ne
mudahidini. Mi smo svoju sigurnost vezali za Evropu, a ne za islamske
zemlje. Kontrola je oteana zbog svakodnevnih pogibija na ulicama, to je
bila opasnost za revanizam, to je sprijeeno.
O ukljuivanju ofcira JNA u odbranu BiH:
Ukljuivanje ofcira iz JNA u odbranu BiH je interesantno pitanje.
Neki su napustili JNA prije, a neki kasnije. Nije opravdana pria nekih koji
su napustili JNA u jesen 1991. godine, kao to je Sefer, da su lino, kao ljudi,
zbog toga bolji od onih ofcira koji su napustili JNA kasnije, naprimjer u
aprilu 1992. godine. To nije tano. Prije su naputali ofciri koji su se nali
u ratnim aritima Slovenije, zatim Hrvatske, pa BiH. To je istina. Ja sam
napustio JNA septembra 1991. godine, jer sam se zadesio u aritu ratnih
sukoba na amaricama, blizu Gline i Petrinje, u Hrvatskoj. Samim tim, nita
nisam bolji od onih koji su naputali u aprilu 1992. godine. Ranije sam se
naao u prilici da to odluim. Za mene je ta odluka bila, prije svega, ljudsko
pitanje. Ostati u ambijentu gdje sam se naao, znailo je izgubiti ljudski
lik. Odlazak iz tog ambijenta je oznaio moju tenju da ostanem insan. Da
sam bio ovdje u BiH, najvjerovatnije bi i ja u redovima JNA ostao do aprila
1992. godine. Ranije sam doveden u iskuenje. Zbog toga svoj raniji izlazak
iz JNA ne objanjavam nikakvim svojim posebnim kvalitetom. Uinio sam
ono to je sasvim normalno.
Meutim, ima ljudi koji iz injenice to su se 1991. godine zatekli
u Hrvatskoj gdje je bilo arite ratnih sukoba i uinili taj sasvim normalni
ljudski postupak, naputajui JNA, ine moralni grijeh. Pridaju sebi svojstva
dalekovidih, naroito savjesnih, velikih boraca za BiH, uz istovremeno
blaenje svih ili pojedinca koji su napustili JNA, naprimjer aprila 1992.
godine. Onaj ko se ponaa tako, po mom miljenju, ima loih karakternih
i moralnih osobina.
Odbranu BiH su organizirale glavne voe politikog pokreta,
na elu sa Izetbegoviem:
Ofciri koji su naputali JNA i ukljuivali se u odbranu BiH shvataju
da su 1991. ili 1992. godine doli u ambijent gdje je ve bio oblikovan
jak politiki pokret za odbranu BiH. Po rijeima predsjednika Alije
Izetbegovia, osnovni smisao tog politikog pokreta je bio: doprinijeti da
se demokratizira i opstane Jugoslavija, ali ako se to ne uspije zbog jakih
sila destrukcije, da se svim sredstvima i po svaku cijenu brani BiH. Vana
433
je odlunost tog politikog pokreta da BiH brani svim sredstvima, znai i
vojnim, po svaku cijenu, u uslovima velikih napora i rtava. Ta reenica je
saet izraz politike strategije. Politika strategija iskazana tim rijeima je
sluila kao osnova za sigurnosnu i odbrambenu strategiju BiH. Ova reenica
ima slian smisao kao i ona, takoer Izetbegovieva: Dragim Bogom se
kunemo da robovi biti neemo. Prva je izgovorena 15.09.1990. godine pred
okupljenih 200.000 patriota u Velikoj Kladui, a druga 30.11.1991. godine,
na Prvom kongresu SDA. Dalja razrada ovih reenica je izvrena u vie
prilika, ali je sastanak od 10.06.1991. godine, u Domu milicije u Sarajevu,
u tom smislu, najkrupniji dogaaj. Jo dok smo bili u redovima JNA,
odgovorni ljudi su se sastali i dogovorili da e organizirati odbranu BiH. Ja
ne poznajem ni jednog ofcira Bonjaka koji je bio ve napustio JNA dok se
to dogaalo. U tome je pravi odgovor na Seferove lai, da je on organizator
odbrane BiH i da nije bilo nikakvih aktivnosti u tom pogledu dok on nije
napustio JNA. Politika je organizirala i nas koji smo naputali JNA, pa i
Sefera.
Mi nismo krivi to smo, dok su se izgovarale navedene reenice i
organizirali razni skupovi odbrambenog karaktera, bili u JNA. Meutim,
mi bi bili krivi ako neemo da znamo ili ako pogreno tumaimo te reenice
i dogaaje.
Krupna je historijska injenica, da smo mi koji smo naputali JNA
imali gdje i kome doi. Imali smo se kome prikljuiti. Bio je neko ko nas je
mogao prihvatiti. Imao je neko ko nam je mogao dati prostor u kome emo
mi kao vojnici, profesionalno djelovati i doprinositi da taj politiki pokret
bude jo jai. Taj politiki pokret je mnogo dobio naim prikljuenjem u
njegove redove.
U pogledu shvatanja o naem dolasku u redove odbrambenih snaga
BiH, ima krajnosti: jedna je omalovaavanje naeg prisustva, a drugo je,
da se o odbrani BiH poelo razmiljati, tek nakon to su pojedinci od nas
napustili JNA. Sefer Halilovi lae govorei kao da se nita nije dogaalo u
smislu organiziranja odbrane prije njegovog naputanja JNA.
Ovo je krupno politiko pitanje: prvo zbog toga to je istina da je
odbrana BiH rezultat organiziranog politikog pokreta, sa Izetbegoviem
na elu, i drugo zbog toga to se iz nekih centara eli minimizirati ili u
potpunosti eliminirati injenice o ulozi organizatora tog pokreta, ak ih
predstavljajui da su htjeli dijeliti a ne braniti BiH.
434
Seferova propaganda o ofcirima koji su naputali JNA,
ustvari je agresorska propaganda:
Tokom 1989., 1990., 1991. i poetkom 1992. godine, pozicija
nesrba u JNA, pa i u drutvu je bila jako teka. etnika politika je o nama
irila sumnje da smo antijugosloveni i da smo eksponenti Izetbegovieve,
Tumanove, Kuanove ili Vlasijeve politike, te da smo kao takvi opasnost
za srpski narod. Nema nikoga od ofcira ko takve sumnje i prezire, u vezi
s tim, nije doivio. S druge strane, bar to se tie stanja u BiH, odnosno
bar to se tie bonjakog naroda, bilo je dosta onih koji su nas smatrali
nepodobnim, jer smo ofciri JNA i kao takvi privreni politici vojnog vrha,
odnosno velikosrpskoj politici. Bonjacima je bilo i ostalo najtee. Prema
nama su se mnogi surovo odnosili i jo uvijek tako odnose. Podnosili
smo mnoga ponienja, od raznih sorti pokvarenih, neodgovornih ljudi
i neznalica. Naputanjem JNA, estito smo se ukljuili u odbranu BiH,
izdrali i izdravamo razne neprijatnosti.
Preziri i sumnje koje smo trpili mi ofciri Bonjaci, kako od
srpskih nacionalista unutar JNA, tako i od neodgovornih ljudi unutar
sistema odbrane BiH, usmjereni su u korist velikosrpskih i velikohrvatskih
nacionalista, znai i Miloevieve i Tumanove politike. Za razliku od nas
Bonjaka, ofciri JNA drugih nacionalnosti Hrvati, Slovenci i Makedonci,
nisu bili izloeni neprijatnostima unutar svojih naroda. Evo politikih
razloga u tom pogledu: Miloevi nije imao cilj da uniti Sloveniju kao
dravu, niti je imao cilj da sprijei organiziranje slovenake vojske.
Miloevi nije imao cilj da ne bude Hrvatske kao drave, niti je imao za cilj
da sprijei organiziranje hrvatske vojske. Imao je cilj da ospori suverenitet
drave Hrvatske na znaajnom dijelu teritorija. Meutim, Miloevi je
ak uao u savez sa Tumanom da bi se sprijeila uspostava nezavisne i
meunarodno priznate drave BiH, i da bi se sprijeilo organiziranje
bosanske vojske. Iz kvalitetno razliitog odnosa Miloevieve politike
prema BiH u odnosu na Sloveniju, Hrvatsku i Makedoniju, proizilazio je
i specifan odnos prema ofcirima koji su ispoljavali lojalnost dravnosti
BiH, posebno prema Bonjacima. Put da se sprijei, uniti dravnost BiH
je bio preko spreavanja da se u BiH organizira Armija, ili pak ako se ona
organizira da se metodama specijalnog rata i ona instrumentalizira protiv
dravnosti BiH. S ciljem dostizanja tih politikih ciljeva, trebalo je odvojiti
narod od ofcira Bonjaka iz JNA, koji su svojim strunim utjecajem mogli
postii da se naa Armija uspostavi bre, efkasnije i na profesionalnim
435
osnovama. Zbog toga je pokrenuta propagandna kampanja protiv nas, da
budemo kompromitirani i izolirani od procesa izgradnje nae Armije. I
danas je na sceni specijalni rat kojim se izrazito sposobni kadrovi koji mogu
najvie doprinijeti afrmaciji BiH, kompromituju i odvajaju od naroda. U
tome su znaajno uspjeli, jer su u taj posao uli i kadrovi sa bonjakim
identitetom. Postignuto je da mi sami sebe, u interesu velikodravnih
strategija, unitavamo i diskreditiramo. elim vjerovati da Bonjaci koji u
tome uestvuju, to ine nesvjesno, u zabludi, uvjereni da za BiH ine dobro,
a ne zlo.
Sefer je, isto kao i agresorska propaganda, bez ikakvih argumenata,
izazivao nepovjerenje prema estitim ljudima koji su branili BiH.
Seferove lai o mom naputanju JNA:
Bio sam patriota Jugoslavije. Bio sam spreman braniti tu dravu.
Ideoloki i politiki sam bio kao i ostali graani. Potovao sam i dalje
potujem Tita. Bio sam srastao u politiku bratstva i jedinstva. Lekcije o
samoupravljanju, nesvrstanoj politici SFRJ, federalnom ureenju drave,
komunistikom konceptu rjeenja nacionalnog pitanja ... motivirano sam
tumaio u duhu politike SKJ, kao to su to radili hiljade i hiljade uitelja,
nastavnika, profesora, knjievnika, umjetnika, ljekara, direktora, rudara ...
ini mi se da su realniji ljudi koji to ovako priznaju, od onih koji nametljivo
koriste svaku priliku da govore kako su bili dalekovidi, da su se jo u vrijeme
SFRJ zalagali i borili za prava muslimanskog naroda, da su zbog toga bili u
nemilosti ...
Meutim, taman koliko god sam bio vrsto vezan za vrijednosti
SFRJ, kada je stupio na politiku scenu Miloevi, kada su etnici poeli
vrljati po cijeloj Jugoslaviji, posebno po BiH, kada je otpoeo proces
svoenja JNA na samo srpsku vojsku, ja sam se jo jaim intenzitetom
tome suprotstavljao. Nisam prezao da se tome suprotstavljam na svakom
koraku, u svim sredinama, pa i na radnom mjestu meu ofcirima Srbima.
Istina je da je u poetku pojave Miloevia, dosta ofcira Srba i Crnogoraca
bilo protiv njega i njegove politike. Kako je proces odmicao, etnika
indoktrinacija je ovladavala masama srpskog stanovnitva, pa i ofcirima
Srbima i Crnogorcima u JNA. Vremenom se galupirajue smanjivao broj
onih koji su protiv Miloevieve i Kradieve politike, a poveavao broj
ofcira Srba i Crnogoraca koji podravaju tu politiku.
Srazmjerno tome, poveavale su se neugodnosti za ofcire nesrpske
nacionalnosti. Dolazilo je do ekscesnih situacija. Val etnike indoktrinacije
436
unutar JNA je bi nezaustavljiv. Tada kada su kulminirali takvi problemi,
1989., 1990. i 1991. godine, bio sam zastupnik na dunosti naelnika
bezbjednosti 7. armije, ija je zona odgovornosti bila gotovo na cijeloj
teritoriji BiH, ukljuujui Istonu Slavoniju do granice sa Maarskom. Kad
se rasformirala 7. Armija, a uspostavila 1. VO, sa Komandnim mjestom u
Beogradu, u BiH su bili: 4. Korpus, sa komadnom u Sarajevu, 5. korpus,
sa komandom u Banjoj Luci i 17. korpus, sa komandom u Tuzli. Ja sam
bio naelnik bezbjednosti 4. korpusa, ija je zona odgovornosti ukljuivala
teritoriju, orjentirno i ukljuno Travnik, Doboj, Vlasenica, Gorade, Bilea,
Mostar, apljina, Zapadna Hercegovina, ukljuno Livno.
U to vrijeme moji prvi nadreeni su bili general Lukei Anton,
general Zorc Milovan i general Vojislav urevac. Po strunoj liniji, moji
nadreeni su bili generali Aleksandar Vasiljevi i Mile Babi.
Generali Lukei i Zorc su bili veoma korektni u pogledu
suprotstavljanja, koliko su mogli, utjecajima etnike politike unutar JNA.
U poetnom periodu pojave Miloevia, generali Vasiljevi i Babi su se
nedvosmisleno izjanjavali protiv Miloevieve politike i insistirali da se
pojave srpskog nacionalizma u JNA, kontraobavjetajnim radom istrauju,
a zatim mjerama komandovanja i sudova sankcioniraju. Zahvaljui
njihovoj podrci, u komandi i jedinicama 4. korpusa, 1990. godine smo
otkrili jednu veu zavjereniku grupu visokih ofcira srpske i crnogorske
nacionalnosti, koji su se povezali sa ekstremistima SDS-a, Karadiem,
Koljeviem i drugima, a imali su namjeru da u moguoj konfiktoj situaciji
umjesto komandanta generala Zorca, jer je Slovenac, i njima nepodobnih
ofcira preuzmu komandovanje jedinicama 4. korpusa.
U to vrijeme se dogaaju moji prvi, transparentni nesporazumi sa
nadreenima.
- Sluaj sastanka sa generalom Miletom Babiem, opisano u mojoj
knjizi Argumenti i sjeanja o ratu;
- Sluaj opstrukcije u vezi naoruanja u Bilei, opisano u mojoj
knjizi Argumenti i sjeanja o ratu;
- Razgovor sa generalom urevcem: saopeno mi je da mu je iz
SDB BiH dola informacija kako ja djelujem kao antijugosloven, u vezi
ega mi se stavljaju na teret razgovori sa Avdom Hebibom, to je opisano u
mojoj knjizi Argumenti i sjeanja o ratu;
- Odlazim u Ratnu kolu, u vezi ega sam prije ovih nesporazuma
proao odgovarajue procedure. Ubrzo i neuobiajeno, radi odlaska na
437
kolovanje, predajem dunost poetkom juna, umjesto krajem augusta
1991. godine. Prvog septembra 1991. poinje kolovanje u Ratnoj koli
u Beogradu. Ubrzo, svi polaznici, svih kola u Beogradu se upuuju na
front u Hrvatsku, na Vukovarsko, Kninsko i Banijsko ratite. Rasporeen
sam u komandu jedne operativne grupe na borbenom poloaju prema
snagama odbrane Hrvatske u rejonima Gline, Petrinje i Siska. Komandant
je bio general Koturovi Nikola. Na amaricama sam proveo samo jednu
no. Sutradan sam uspio doi do Banja Luke, a zatim u Sarajevo, odakle
podnosim zahtjev za penzionisanje, o emu sam detalje iznio u svojoj
knjizi Argumenti i sjeanja o ratu.
Antipatriotski i amoralni smisao Seferove mrnje prema Izetbegoviu:
U ovoj historijskoj situaciji, bonjaki narod je svoje dostojanstvo
predstavio ovjeanstvu. Linost Alije Izetbegovia je u itavom svijetu
postala simbol tog naeg dostojanstva. Seferovo blaenje i nipodatavanje
te linosti je, ustvari, pokuaj unitavanja pokazanog dostojanstva i
pokuaj vraanja bonjakog naroda u stanje kada nije bio uvaavan, kad
je poniavan i obespravljivan. Seferov negativan odnos prema linosti
Izetbegovia je negativan odnos prema nacionalnom dostojanstvu. Iz
savremenog doba nema nikoga ko je od njega zasluniji za nacionalnu
afrmaciju Bonjaka. Pojedinano i kolektivno, kao narod, nismo korektni
prema tom simbolu naeg dostojanstva. Kad smo skoro uli kad je laov
Sefer rekao da se Izetbegovi dogovorio sa Tumanom, Miloeviem i
osiem o podjeli BiH i da je radio po tom sporazumu, reagiranje ovdanje
javnosti je moralo biti drugaije. Tu Seferovu la smo trebali doivjeti kao
teak zloin prema BiH. To je tei zloin protiv linosti Izetbegovia i
protiv BiH od zloina koji je bio miniranjem njegovog mezara. Isti centar
iz koga se diktira da osoba sa bonjakim imenom i prezimenom, kao to
je Sefer, optuuje Izetbegovia da je uzrokovao rat, u najmanju ruku, kao
Miloevi i Tuman, ima potrebu da mu minira mezar. Izvorite i ishodite
ova dva zloinaka djela su ista, ali je njihova priroda razliita. Miniranje
mezara nalae istragu i pravni, sudski tretman. U sluaju poistovjeivanja
Izetbegovia sa Tumanom i Miloeviem za izvriocem ne treba tragati,
vidjeli smo i uli, to je Sefer. On nam je poznat. Ne moemo ga sudski
kanjavati, ali moemo primijeniti moralne sankcije. Moemo primijeniti
prezir protiv toga. Istina, moemo ga i nagraditi na slijedeim izborima,
a moemo mu pojaati podrku. Na potezu su graani i njihova savjest.
Ne sumnjam da e nai ljudi prepoznati Seferov negativan karakter i
438
sankcionirati ga u politikim odnosima, na izborima.
Onaj ko tvrdi da su se Izetbegovi, Tuman, Miloevi, pa jo i
osi, dogovorili o podjeli BiH, drugim rijeima znai da Srbija i Hrvatska
nisu imali spora sa Izetbegoviem, pa da nisu ni ratovali ovdje, ve da je
sve bila stvar Izetbegovievog sukoba sa Karadiem i Bobanom. Ako je
to tako, onda to nije bio meunarodni sukob, ve graanski rat. Sefer, koji
tako govori, time implicite tvrdi da je u BiH graanski rat, a ne agresija.
Pitanje je da li su opasniji oni koji eksplicite kau da je bio graanski rat ili
oni koji to kau implicite. Mislim da su opasniji ovi koji to govore implicite,
indirektno, to bi se za konkretan sluaj reklo, zakamufirano, podmuklo.
Seferova pria je, ustvari, pria velikosrpskih ekstremista, eeljevih
radikala i Karadievih SDS-ovaca. U istom smislu je i Seferova tvrdnja da
smo mu mi ubili enu. Kae htjeli njega, pa ga promaili, te mu ubili enu.
Ako smo uistinu to mi mogli uiniti prema njemu, uz znanje Izetbegovia,
onda smo mogli uraditi i ono na Markalama, to upravo propagiraju
etnici. Smjer Seferove prie je umnogome istovjetan sa priom etnika.
Moralni aspekti njegove prie oko pogibije supruge, Sefera jo dublje
kompromitiraju, s obzirom na njegovo ukupno ponaanje na radnom
mjestu, gdje je najvulgarnije i primitivno poniavao svoju suprugu, ali ipak
na njenoj tragediji eli izazvati saaljenje i pretoiti ga u politiku podrku,
to je Seferov moralni ambis svoje vrste.
Rizici zbog Seferove nelojalnosti politikim autoritetima odbrane BiH:
Oekujem da nai odgovori na Seferove lai u emisiji Generali budu
korisni u zatiti glavnih vrijednosti i autoriteta odbrane Bosne i Hercegovine.
Nai odgovori trebaju ubudue oteati uticaje nekih faktora i pojedinaca da
se naa borba i glavni autoriteti u njoj iskrivljeno predstave. Ideoloka i
politika borba u vezi sa vrijednostima odbrane Bosne i Hercegovine e
biti, i duga i teka. Zato elim da moje knjige, pod naslovom Argumenti
i sjeanja o ratu trajno olakaju tu borbu. Uvjeren sam da e itanje tih
knjiga pomoi da oslabe efekti iskrivljenog predstavljanja ljudi i dogaaja
tokom odbrane od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Vano je
doprinositi u spreavanju prenoenja neistine buduim generacijama.
Prvo, dok smo u jaanju borbenog morala nae Armije lojalnost
civilnom Vrhovnom komandantu smatrali vojnikom profesionalnom
obavezom i vrlinom, Sefer je odvraao od te lojalnosti, to je za sudbinu
BiH bilo vrlo, vrlo rizino. Da li je to Sefer radio zato to ne razumije da je
to bilo rizino za BiH ili upravo zbog toga to je htio da uslijede opasnosti
439
koje iz tog rizika slijede, ne elim nagaati, ali je istina da je to radio. U
tome Sefer nije bio potpuno bez uspjeha. Unutarnja priroda normalne
vojske podrazumijeva neprikosnovenu lojalnost civilnom vrhovnom
komandantu svih njenih pripadnika, posebno generala i komandanata.
O tome se, ponegdje i ponekad u nas, vrijednosti okreu naopake. Sefer
eli da u politikoj strukturi BiH djeluju snage koje se rugaju pokazanoj
lojalnosti od strane istaknutih kadrova nae Armije prema svom vrhovnom
komandantu. Uprkos tome, mi i dalje afrmiramo vojnu lojalnost kao mjeru
patriotske odgovornosti. Nelojalnost je suprotna tome. U vojsci, nikakve,
pa ni demokratske drave nema demokratije. U demokratskoj dravi ima
civilna kontrola nad vojskom. Kritine drutvene situacije nastaju i onda
kad u borbi za vlast, iz vojne strukture pokuaju uspostaviti kontrolu nad
civilnim sektorom.
Drugo, a u vezi s tim, istiem da je rat mnogo kompleksnija
drutvena pojava od oruane borbe kao osnovnog sadraja rata. Glavni
zadatak naih jedinica je bio da orujem brane i oslobaaju zemlju.
Usporedo, zadatak nam je bio da se zatite vojne i civilne institucije bez
kojih se organizacija oruane borbe ne moe zamisliti. I to je bio vaan,
ali manje vidljiv front nae borbe. Dovesti u pitanje vane institucije ili
umanjiti kapacitet njihovog djelovanja, znailo je unititi pretpostavke
za organizaciju oruane borbe. Na Seferovoj meti je bilo Predsjednitvo
i lino predsjednik Izetbegovi. Seferu je zasmetalo nae razumijevanje
tih suptilnih pitanja politike, vojske i rata. Htjeli su nas, po svaku cijenu,
eliminirati. Historijska situacija me poastila da dobijem savjetodavnu
ulogu prema najviim vojnim i politikim autoritetima, te da dobijem
operativnu ulogu za oblast sigurnosti, morala, vojno-politikih i drugih
vanih generaltabnih pitanja. Zbog toga se osjeam relevantnim za ovo
to govorim. Moje kolege i ja se osjeamo ponosnim jer smo zatitili sistem
komanovanja Armijom R BiH. Moda vie nego ostali, trpio sam srdbu
onih koji su organizirali nasrtaje ili su bili egzekutori nasrtaja na ono to
smo zajedniki uvali mjerama politikog karaktera, sigurnosti i morala.
Ne treba da zabrinjavaju pojedinci kao Sefer, koji se slue neistinama,
niti treba da zabrinjavaju oni koji zlurado, kao Sefer, prenose neistine. Ali,
treba da zabrinjava stanje u drutvu koje tolerira Sefera koji propagira
neistine i one koji zlurado prenose njegove lai. Kriza u naem drutvu
je duboka u onoj mjeri u kojoj su svi relevantni drutveni faktori postali
neosjetljivi na neistine. Neistine se toleriraju, a nekada se ima utisak da je
440
u moralno-psiholokom smislu kriza toliko duboka da su ovom drutvu u
toj krizi potrebne iskrivljene predstave i neistine kako bi se regenerirala i
produbljivala. Ako je to tako, treba postaviti slijedea pitanja: Ko proizvodi
takvo stanje? Kome odgovara takvo stanje? Da li je mogue izai iz takvog
stanja? Da li je takvo stanje opasno za BiH kao dravu i njene graane? Ko
i ta treba da uradi da se stanje normalizira?
Seferov udar na karakter odbrane BiH od oruane agresije:
ta znai rije karakter u sintagmi karakter rata. Pri tome se
misli na drutveni i politiki smisao, odnosno glavna obiljeja rata u vezi
sa uzrocima, ciljevima i fzionomijom. Ovo zavisi od politika koje imaju
glavnu ulogu u zapoinjanju, voenju i prekidu rata. Prema tome, karakter
rata u BiH 92. 95. podrazumijeva njegova glavna obiljeja u odnosu
uzroka primjene sile na teritoriji R BiH i u odnosu na politike iji su centri
odluivali o primjeni sile radi dostizanja konkretnih politikih ciljeva koji
su determinirali fzionomiju rata urbicidni i genocidni metodi primjene
sile. To podrazumijeva identifkaciju faktora koji su odluivali o primjeni
sile. Time se daje odgovor o zaraenim stranama. Svaki politiki centar koji
je donosio odluke o angairanju vojske je predstavljao zaraenu stranu, pa
ako je to nosilac dravne vlasti, onda se identifcira drava kao zaraena
strana. To su bili vrhovni komandanti susjednih zemalja. Oni su donosili
odluke o zapoinjanju, voenju i prekidu rata. Prema tome, to je bila
agresija.
Graanski rat: Ako se u jednoj dravi vodi rat, pa ako je sa stajalita
opstanka te drave sve jedno ko e pobijediti a ko izgubiti, jer uvijek ostaje
ta drava, a moe se promijeniti nosilac vlasti, onda je to graanski rat. U
situaciji kakva je bila u BiH, nije bilo sve jedno ko e pobijediti, upravo sa
stajalita opstanka BiH.
Maskiranje agresije: Identifkacijom dravnih faktora koji su
donosili odluke o zapoinjanju, voenju i prekidu rata uvia se da je SRJ,
odnosno Srbija i Crna Gora, agresor na R BiH. Izvrilac agresije su oruane
snage, pod kontrolom Miloevievog reima. On je odredio cilj - ujedinjenje
svih srpskih zemalja u jednu dravu. Tako postavljen cilj je determinirao
najgrublje metode ratovanja. Miloevi je pod svojom kontrolom imao
vojsku rasporeenu u tri drave - SRJ, R BiH i RH. Miloevi je, u vezi s tim,
imao potrebu da rijei dva krupna pitanja: (a) legalizirati raspored vojnih
potencijala pod svojom kontrolom, borbeno angairanih na teritorijama
susjednih zemalja, i (b) maskirati vlastitu ulogu vrhovnog komandanta tim
441
dijelovima svojih oruanih snaga. To je rijeio uspostavom paradrava RS,
APZB i RSK, to je koriteno za isticanje teza o graanskim ratovima.
Ishod rata, u smislu identifkacije pobjednika i poraenog je
aktuelno pitanje. Pri tome se grijei, jer se rat svodi samo na njegov
osnovni, ali ne jedini sadraj, oruanu borbu. Ne uzima se u obzir da je
rat totalna drutvena pojava u kojoj su vani i drugi sadraji kao to su
diplomatija, informisanje (propaganda), proizvodnja za ratne potrebe,
politiko djelovanje ... Dobro znaju sociolozi i politolozi da se ishod rata
procjenjuje sa stajalita ciljeva koje su sebi postavile zaraene strane. Mi
smo imali cilj da ostane drava BiH kao zajednica ravnopravnih graana
i narda i da opstanu Bonjaci kao naroito ugroen narod u agresiji na R
BiH. Oni su imali za cilj da ne bude ni BiH kao drave ni Bonjaka. Na kraju
se dogodilo da je opstala i drava BiH i bonjaki narod. Znai, dogodilo
se ono to je bio na, a ne njihov cilj. U tom pogledu mi smo pobjednici.
Strateke pobjede: prva, uspostava jake politike organizacije
i mobiliziranje graana u pogledu spremnosti da se brani BiH svim
sredstvima i po svaku cijenu; druga je meunarodno priznanje BiH, trea
je organiziranje Armije R BiH, a etvrta konano dostizanje mira. Bez jake
politike organizacije nije se moglo postii meunarodno priznanje, bez
oboga nije se mogla organizirati i legalizirati Armija, a bez svetroga se nije
moglo iz ratnog stanja doi do mira.
Rizici zbog Seferove negativne uloge unutar Sarajeva:
O situaciji u Sarajevu moe priati svaki njegov graanin. Osnovni
problem su bili etnici koji su izolirali grad i njegovih blizu pola miliona
stanovnika. Nastala je ratna psihoza. etnici su divljaki gaali civilne
ciljeve. Ginulo se na sve strane. Najtei je bio poetni period, jer se u
relativno kratkom vremenu prelo iz stanja mira u stanje rata. Psihiki,
graani su se morali adaptirati na granatiranje. U svakoj sekundi je od
eksplozija granata grmilo na sve strane. etnici su divljaki ubijali, ruili
i palili.
Glavna panja je usmjerena prema etnicima koji su kidisali da
osvoje grad. U tom pogledu nadleni autoriteti i institucije su nastupali
organizirano, pa je borba protiv etnika bila uspjena.
U takvim okolnostima se pojavila masovna pljaka po gradu.
Nastala je pometnja. Neki su eljeli da napuste grad, a neki su dolazili u
Sarajevo, naprimjer iz Podrinja, Pala, Rogatice, Sokoca ... Nastao je problem
zbrinjavanja izbjeglica. Stanje u gradu je bilo teko kontrolirati.
442
Situacija je bila oteana jer je bilo nekompetentnih ljudi za policijska
pa i vojna pitanja. Nigdje u svijetu, po glavi stanovnika nije bilo vie
policajaca kao u Sarajevu, niti je bilo vie kriminala i pljake. Bilo je onih
koji su i nekompetentni i nepodobni. Preplitala se nadlenost civilne i vojne
policije. Veliki broj policajaca u gradu, ali i masovna kraa i pljaka. Vladala
je opa nesigurnost. Nekompetentni ljudi su rukovodili policijom, i to u
izuzetno sloenim uslovima. Vojna policija je bila nepravilno organizirana,
to je bio dobar, pa i realan izgovor za civilnu policiju to ne radi efkasnije.
Imali smo ak i komandanta vojne policije Republike Bosne i Hercegovine,
to je bilo svojevrsno profesionalno ruglo. Vojna policija se organizirala
na teritorijalnom principu, po opinama, to se nije smjelo dogoditi, jer je
na teritorijalnom principu organizirana civilna policija. Vojnu policiju je
trebalo organizirati u sastavu jedinica i tabova TO. Vojna policija je ulazila
u civilnu nadlenost, to je pasiviziralo civilnu policiju.
Kao naelnik bezbjednosti RTO, pokuavao sam da se isprave te
anomalije. Ometan sam. Tokom juna i jula 1992. godine smo formirali jak
bataljon vojne policije, uz ambiciju da to bude snaga koja e uvesti reda
u pogledu ponaanja vojnih lica u situaciji kada su izvan svojih jedinica.
Nakon to smo u sarajevskom FIS-u postrojili blizu 400 odabranih i u
JNA obuenih policajaca, od Sefera je uslijedila naredba da se taj bataljon
rasformira, a da i dalje ostanu jedinice vojne policije pod kontrolom
komandanta Vojne policije R BiH Kerima Luarevia. Uz tu anomaliju,
Sefer je Luarevia predstavljao kao naelnika bezbjednosti RTO, iako
sam ja bio postavljen na tu funkciju.
Kad sam ocijenio da ne mogu savladati prepreke koje mi se
postavljaju i da ne mogu snositi odgovornost za ono to je funkcija na koju
sam postavljen podrazumijevala, zahtijevao sam da odem na neku drugu
dunost. Nakon niza upozorenja i raznih mjera, usmeno i pismeno, da se
uspostavi normalna situacija u pogledu policijskih poslova, shvatio sam da
su sile destrukcije locirane na mjestima odakle sam trebao dobivati podrku.
Sefer se umjesto mene opredijelio za Kerima Luarevia. Zahtijevao sam da
budem smijenjen sa dunosti naelnika bezbjednosti TO. Postavljen sam
na dunost savjetnika za vojna pitanja u Predsjednitvu R BiH.
Situacija se sve vie pogoravala, ali ja sa funkcije savjetnika nisam
imao operativnih nadlenosti. Sa te funkcije sam intenzivno informirao,
apelovao, insistirao da se greke isprave. Problemi su se nagomilali.
Jedna grupa problema je bila vezana za lou organizaciju i rukovoenje
443
vojnom policijom, pod Seferovom kontrolom, preko Kerima Luarevia.
Smatrao sam da je trebalo Luarevia smijeniti i policiju kojom komanduje
rasformirati. Druga grupa problema je vezana za dvadesetak baza Juke
Prazine u Sarajevu i njegov uticaj sa Igmana na stanje u gradu. Trebalo
je rasformirati te jedinice, a pripadnike istih rasporediti po borbenim
jedinicama, to je bio izazovan i teak posao. Trei problem je predstavljao
Sefer Halilovi i stanje koje je proizvodio u tabu Vrhovne komande. Na
elo Armije je trebala doi profesionalno i moralno pogodna linost. Sefer
je skrnavio i profesionalne i moralne principe. etvrti problem su bili
neposluni komandanti u nekim brigadama u Sarajevu.
Krajem 1992.godine se ponovo poelo razmiljati o mom povratku
na dunost naelnika bezbjednosti u tabu Vrhovne komande.
Graani su najbolji svjedoci dogaaja u Sarajevu tokom rata. Oni
znaju ko ih je ugroavao sa brda okolo, a ko od onih koji su bili u Sarajevu.
Moda neki ne znaju da sam upravo ja bio najdirektnije u sukobu sa onima
koji su ugroavali graane Sarajeva. Do marta 1993. godine nije bilo uslova
za uspjenu zatitu. Radili smo da osiguramo potrebne uslove. To je bilo
najcrnje doba u historiji Sarajeva i BiH. Kad smo osigurali minimum
uslova, smijenjen je Kerim Luarevi. Policija pod njegovom kontrolom je
rasformirana. Po drugi put sam postavljen na funkciju naelnika Uprave
bezbjednosti i dobio jo vie mrzitelja. U Sarajevu je samo malo laknulo.
I dalje je bilo mnogo problema u pogledu ugroavanja line sigurnosti
graana. Ubrzo smo napravili jo jedan pozitivan iskorak. U Sarajevu smo
rasformirali oko dvadesetak baza Juke Prazine. Momke iz tih baza smo
rasporedili po svim jedinicama 1. korpusa. Kako smo to uinili moe se
proitati u mojoj knjizi Argumenti i sjeanja o ratu. Na red je doao i
Sefer. Zatim smo rijeili probleme u 9. i 10. brigadi. Od tada smo mogli rei
da su graani, to se tie ugroavanja iznutra, sigurni. Iskustva: (a) nismo
mogli rijeiti sve probleme odjednom, jer je bio preveliki rizik za odbranu
Sarajeva od etnika; (b) problemi koje smo imali u Sarajevu su bili sa
direktnim posljedicama za tretman BiH od strane meunarodne zajednice;
(c) da nismo rijeili te probleme, izostala bi meunarodna podrka u korist
ouvanja BiH kao drave.
eljelo se da sauvamo ljude, slino kako smo zatitili pripadnike
Jukinih baza. Da je bilo po naem, sada bi meu nama, najvjerovatnije uz
ratne zasluge, ivio Caco. eljeli smo i Seferu pomoi. Sutinski gledano,
on nije smijenjen. Ostao je naelnik taba. Dobio je komandanta Delia
444
kao svog nadreenog. Nije shvatao ulogu naelnika taba. Kako on sam
kae, u njegovoj nadlenosti su ostale kuharice, istaice, ambulanta i
bezvrijedni operativni inventar. Ni jedan kaplar u sadanjoj Vojsci BiH ne
bi tako plitko i nezrelo, kao Sefer, okvalifkovao ulogu naelnika taba. To
je centar kreiranja, koncipiranja, planiranja, koordinacije i usmjeravanja
velikog sistema koji se zvao Armija R BiH. U profesionalnom smislu, uloga
naelnika taba je izazovnija od uloge komandanta. Trebalo bi da i Sefer
zna bolje od kaplara objasniti ulogu naelnika taba. Meutim, Sefera su
bolesne ambicije onesposobile i svele ispod nivoa kaplara.
Odnos Sefera prema demokratskim institucijama:
To to decenijama radi Sefer nije potrebno BiH i njenim
graanima. Naem drutvu treba istina. Neprijateljima BiH trebaju lai,
podvale i insinuacije koje nudi Sefer. Za perspektivu BiH, za narataje koji
dolaze je potrebno ouvati autoritete odbrane BiH. Realno ih predstaviti.
Osigurati da se u budunosti, u mentalnom smislu ljudi ujedine oko tih
autoriteta i da tako ujedinjeni budu prepreka buduim, eventualnim,
antibosanskohercegovakim, zato ne rei i antibonjakim snagama kojih
e biti. Sefer gazi te autoritete i negira. On time otklanja prepreku koju
trebamo izgraditi da trajno bude na putu zla na ovim prostorima.
Sefer jeste u poetku bio u odbrambenim snagama BiH. To je bilo
relativno kratko vrijeme. Posustao je. Mi smo izdrali do kraja. Borili smo
se kako smo znali i koliko smo mogli. Nae je miljenje da su bolji oni koji
su izdrali od onih koji su posustali i okrenuli protiv predstavnika svog
naroda. Imali smo i greaka. Ali, borili smo se. Potovali smo rije naroda
na izborima 1990. godine. Narod je izabrao svoje politike predstavnike.
Sefer je djelovao protiv njih. Mi vojnici smo znali da emo dokazati da
potujemo svoj narod samo onda ako budemo posluni prema politikim
predstavnicima koje je narod izabrao. Za nas je svaka pria o patriotizmu
izvan potivanja demokratske volje naroda bila prazna pa i sumnjiva. Sefer
nije potovao volju naroda. On je prkosio toj volji. I danas to ini. Ako
narod BiH eli imati ureenu dravu i vojsku u njoj, a podravati ljude koji
su protivni narodnoj volji, onda je to odgovornost naroda, a ne nas koji
smo se borili za uspostavu reda u dravi.
Ono to je na posao sada, je da, ako imamo prilike, narodu kaemo,
objasnimo kako se ko odnosio prema njegovoj volji. Ako narod eli
promovirati opasne protivnike svoje volje, i pored toga to im je objanjeno
da je to put propasti, onda mi tu vie ne moemo nita, propast emo skupa
445
sa svojim narodom, kakvim, takvim.
Mi kaemo da ovom narodu i dravi trebaju vojnici, ofciri i generali
koji e biti posluni demokratski izabranim predstavnicima naroda. U vezi s
tim, mi kaemo da smo mi bolji od onih koji su se okrenuli protiv narodnih
predstavnika. Narod se mora odrediti da li je za vojsku koja je posluna ili
za vojsku koja je neposluna. Drugim rijeima, narod se mora izjasniti da
li je za red ili za haos. To pitanje poslunosti je pitanje potovanja prema
demokratski izraenoj volji naroda i njegovim predstavnicima. Vojnici,
ofciri i generali trebaju poslunou demonstrirati potovanje.
Meu mnogim apsurdima u ponaanju Sefera je i njegovo nastojanje
da nas sve omalovai, da nas ponizi. U odnosu na neke autoritete prema
kojima se neprijateljski odnosi, Sefer djeluje kao loe odgojeno dijete. Samo
se patolokim razlozima unutar njegove linosti ili spoljnim, agresorskim
utjecajima na njega moe objasniti pokuaj da dokae kako je pametniji,
poteniji od Izetbegovia. Sefer nije pokrenuo ni jedno od vanih stratekih
vojnih pitanja. Ni jedno od stratekih vojnih pitanja nije objasnio, dok
se nenadleno mijea u politika pitanja, i to uvijek nakaradno, sa puno
emocija mrnje prema politikim autoritetima u BiH. Njegov nivo su
emotivne rasprave o kriminalu, korupciji, uvijek bez argumenata. Sefer
nije doao u BiH da s nama rjeava probleme, ve je doao da proizvodi
probleme, da nam ih namee i usloava. Pored svih svojih briga u BiH,
narodu se skree panja na Sefera. Da je on rjeavao nae probleme, da
nam je u tome pomagao, mi bi znali to cijeniti.
Sefer se loe odnosi prema prolosti, sadanjosti i budunosti BiH.
Pogrenim interpretacijama prolosti i sadanjosti on proizvodi iskrivljene
predstave o vanim pitanjima, dogaajima i linostima, unosi podjele meu
nas Bonjake i tako nas slabi. On u svemu tome koristi i zloupotrebljava
krizu u kojoj se nalazi nae drutvo. Obino, ljudi koji dolaze u BiH, brzo
naue hodati po njoj. Adaptiraju se, prihvate nae ljude i uspostavljaju
normalan dijalog. Izuzetak je Sefer. On jo nije nauio hodati po BiH.
Tumarajui po ovom prostorima, on namjerno kalja ovdanje ljude ...
Smjena Sefera je bila spas za BiH:
Vano je da razjasnimo neka pitanja o ofcirima JNA koji su se
prikljuili u sistem odbrane BiH. Jednu kategoriju su inili mlai ljudi
sa poetnim ofcirskim inovima i desetak godina ofcirskog iskustva,
meu kojima je bilo onih koji su stasali do pohaanja Komandno- tabne
akademije. U drugoj kategoriji su ofciri srednje generacije, koji su ranije,
446
nakon zavrene Vojne akademije, zavrili Komandno-tabnu akademiju ili
Visoku vojno-politiku kolu, a zatim desetak godina radei u jedinicama
i komandama sticali iskustva, od kojih su neki tek zavrili ili su poeli
pohaati Ratnu kolu, koja je uslov za in generala. U treoj kategoriji su
ofciri i generali starije generacije. Meu njima su i oni ofciri koji su imali
formalne uslove da postanu generali, ali to nisu postigli, ili zbog toga to je
bilo rano, ili im to nije omogueno iz drugih razloga.
Halilovi, Karaveli, Ajnadi, Deli Sejo, Dudakovi, uski su u
to vrijeme pripadali kategoriji mlaih ljudi, ali sa dragocjenim znanjima i
iskustvima. Deli, Polutak, Zorlak, Jusi, Merdan, ja i jo neki smo pripadali
srednjoj kategoriji. Efendi, Suljevi, Bilajac, iber, Divjak, Jaki ... su
pripadali starijoj generaciji. Meu ofcirima je vladala hijerarhija, obzirom
na inove koje su imali i funkcije koje su obavljali.
Kad je poeo rat, na elo TO R BiH je doao pukovnik Hasan
Efendi, a do njega su prvi bili iber i Divjak. Raunajui od 08.04.1992.
godine, kada je Predsjednitvo R BiH donijelo Odluku da se umjesto
Republikog taba TO R BiH, uspostavlja novi TO R BiH, kroz mjesec i
po dana, od prvog komandanta, Hasana Efendia, funkciju preuzima Sefer
Halilovi. Da li zbog toga to je Efendi bio relativno kratko na funkciji
komandanta ili zbog toga to se o Seferu uestalo, a netano govori da je
bio prvi komandant, u javnosti se uz ime i prezime Sefera Halilovia esto
kae da je prvi komandant nae Armije. Istina je da je Hasan Efendi bio
prvi komandant TO R BiH.
Ne znam puno o tome kako je Sefer doao na elo Armije. Ali
znam da je njegov dolazak bio veoma interesantan i sa stajalita ponaanja
prema njemu ostalih ofcira, kako onih mlaih, tako i nas bitno starijih.
Interesantno, u poetku svi smo ga potovali. Ne znam nikoga od nas ko
nije ispoljavao disciplinirano i lojalno ponaanje prema njemu. Mi stariji
smo rezonirali, da nam je zadaa doprinijeti da Sefer Halilovi stekne to
bolju reputaciju, da stekne to vei autoritet, jer smo znali da e se uz vei
njegov autoritet, ljudi bolje odnositi prema nareenjima i da emo tako
imati veu borbenu mo. Na odnos prema njemu je, ustvari, bio na
odnos prema naporima da imamo to bolju vojsku. Meutim, Sefer nije
imao sluha da procijeni zbog ega mu dajemo podrku. Upravo zbog tako
zrelog pristupa svih nas, on je, u pogledu podrke, imao idealne uslove za
uspjean rad. Njegova formalna pozicija komandanta mu je osigurala visok
autoritet. To je bila formalna strana. Od njega je zavisilo da uz povoljan
447
formalni, stekne i stvarni autoritet. Nije iskoristio tu ansu.
Sefer je u seriji Generali veoma dobro objasnio zbog ega je rano
otiao iz Armije. Ti razlozi se mogu svesti na zakljuak da nije potovao
okruenje. Nije potovao nas koji smo mu davali bezrezervnu podrku.
Nije potovao Vrhovnog komandanta Predsjednitvo R BiH, na elu sa
predsjednikom Izetbegoviem. Opepoznato je da nije bio zreo za tako
visoku funkciju, u tako sloenoj ratnoj situaciji. Njegovo ponaanje na
radnom mjestu je bilo katastrofalno. Dok se irom BiH ginulo, on je na
radnom mjestu, potpuno transparentno gazio osnovne moralne norme do
kojih dri narod ija mu je Armija bila povjerena. Njegova profesionalna
nesposobnost za funkciju koju je dobio, kao i njegove moralne slabosti su
postali veoma rizian faktor. Dolazak, profesionalno zrelijeg i moralnijeg
ovjeka na elo Armije je bila nuda, rekao bih, i spas.
13.
TELEVIZIJSKI SNIMLJEN A NEOBJAVLJEN
INTERVJU FIKRETA MUSLIMOVIA
ZA EMISIJU POTENO, UREDNICE DUKE JURII
Molba Duke Jurii za intervju:
Duka Jurii me pozvala telefonom i zamolila da uestvujem u
emisiji Federalne TV, koju ona ureuje pod naslovom Poteno, na temu
funkcioniranja sistema sigurnosti BiH u toku rata. Rekla mi je da e, pored
mene, uesnici u emisiji biti Seferov sin, za koga je javnosti poznato da je kao
dijete 1993.godine, pod kontrolom svog oca Sefera, uestvovao u muenju
Ahmeda Tabaka, s ciljem da od njega iznudi iskaz protiv Izetbegovia,
Delia, Alispahia ... Rekla je da e u emisiji uestvovati i Naser Ori.
Kada mi je pomenula da e uestvovati Seferov sin, odmah sam
odbio njenu molbu. Bila je uporna, a ja sam se udio od kuda je dola na
ideju da o vrlo ozbiljnoj temi moj sagovornik bude upravo Seferov sin.
Duki sam rekao da me kao graanina udi, kako to Sefer osigura da na
Federalnoj TV po svojoj volji dobije prostor kad god zaeli. Osjetio sam
da joj taj moj komentar nije prijao. Telefonski razgovor je protekao u mom
objanjavanju da ne elim razgovarati sa osobama koje su inei zlo drutvu
i dravi, inili zlo i meni lino.
Ipak, sutradan Duka je ponovo nazvala. Predloila je da dam
intervju koji bi emitirala u emisiji koju je planirala na navedenu temu.
Pristao sam i zamolio da mi na mail adresu poalje pitanja o kojima bi se
448
trebao izjasniti. Ona je to i uinila. Otiao sam u sarajevski RTV dom i dao
intervju koji je televizijski snimljen.
Pitanja koja je postavila Duka Jurii:
Potovani gospodine Muslimoviu,
ao mi je to ne elite gostovati u emisiji u kojoj emo govoriti o ulozi
slube vojne bezbjednosti Armije RBiH.
Ukoliko se predomislite, moj poziv i dalje vai. Emisija Poteno je
na programu Federalne televizije u ponedjeljak, 27.5.2013.godine, u 20 sati
i 10 minuta.
Mada je obaveza, te uobiajena praksa, u skladu s principima
profesionalnog novinarstva, upoznati sagovornika samo sa temama, ipak
na Va zahtjev, a radi potivanja principa nepristrasnosti i objektivnosti,
upuujem konkretnija pitanja:
1. ta smatrate najznaajnijim dostignuem u uspostavi sistema
bezbjednosti Armije RBiH?
2. Planirali ste da se organizira jaa vojno-policijska sluba za
kriminalistike poslove zbog poveanog obima kriminala, ratnog profterstva,
pljaki i ubistava. Kakav je bio doprinos ove slube suzbijanju kriminala?
3. Upozoravali ste Vrhovnu komandu Armije RBiH i ministra
odbrane na primjenu represivnih mjera prema graanima. Kako su reagovali
na Vae upozorenje? (str.205, I knjiga)
4. Koliko su podaci do kojih je dolazila Sluba vojne bezbjednosti bili
provjeravani?
5. Da li ste imali saznanja o privatnim zatvorima, razmjenama itd.?
6. Kakva je bila sudbina vaeg plana akcije raiavanja kriminalnih
djelatnosti pojedinaca i grupa?
7. Kako ste saraivali sa lanovima Vrhovne komande Armije RBiH,
odnosno elnim ljudima TO BiH? Kako je Sluba vojne bezbjednosti ocijenila
njihove aktivnosti?
8. Posebno poglavlje u svojoj knjizi posveujete prisustvu mudahedina
u BiH. ime argumentujete tvrdnju da niko u Armiji RBiH nije imao
nikakvog uticaja na njihov dolazak u Bosnu i Hercegovinu?
Intervju bismo snimili u petak, 24.05.2013.godine, u popodnevnim
satima. Rije je o elektronskom mediju, tako da Vae odgovore na pitanja
trebamo snimiti.
Pozdravlja Vas,
Duka Jurii
Urednica emisije
449
Odgovori Fikreta Muslimovia na pitanja urednice Duke Jurii:
441
Prema pitanjima koja mi je postavila urednica Duka Jurii,
pripremio sam tekst orijentirnih teza, odnosno tekst po kome sam dao
odgovore, po slijedeem:
JURII: ta smatrate najznaajnijim dostignuem u uspostavi
sistema bezbjednosti Armije RBiH?
MUSLIMOVI: Istina, ja se osjeam kompetentnim da govorim
o pitanjima iz oblasti sigurnosnih poslova, ali za cijeli ratni period nisam
relevantan: prvo, zato to sam sa prekidom od sedam mjeseci, u prvoj
polovini rata na toj dunosti bio samo osam ili devet mjeseci, a vie od tri
etvrtine trajanja rata sam bio na drugim dunostima. Bio sam savjetnik za
vojna pitanja u Predsjednitvu, zamjenik a zatim naelnik Uprave za moral
i naelnik Zdruenog taba Armije RBiH i HVO, to je dunost koju smo
dijelili sa Hrvatima.
U tome vidim i pozvanost i neka ogranienja da ocjenjujem
dostignua sistema bezbjednosti Armije RBiH, shvaenog u uem smislu
kao djelokrug slubi bezbjednosti. Ako sistem bezbjednosti shvatimo ire,
ne svodei ga samo na ulogu slubi bezbjednosti,kao strunih nosilaca,
onda kao istaknuti lan taba Vrhovne komande, gdje sam obavljao razne
dunosti, smatram da je taj sistem, u irem smislu, bez obzira na njegove
unutarnje slabosti odgovorio na glavne opasnosti. Uspjenost treba cijeniti
sa stajalita glavne namjene sistema bezbjednosti. Njegova namjena je
zatita sistema komandovanja i rukovoenja u Armiji, to je centralna
vrijednost funkcioniranja sistema odbrane, a oni koji su djelovali protiv tog
sistema bili su naroito zainteresirani da slome kimu vojne organizacije,
a to je upravo taj sistem komandovanja. U tom smislu, cijenei sistem
bezbjednosti u irem smislu je bio vrlo uspjean u organiziranju mjera
zatite komandi, jedinica, rejona rasporeda i vanih objekata. U naoj
Armiji, upravo zahvaljui djelovanju tog sistema, naroito od kada je na
elo Armije doao Rasim Deli, nije se moglo tetno ponaati a da izostanu
mjere.
Upravo angairanjem cjeline sistema bezbjednosti, ukljuujui
i slube bezbjednosti, vojne i civilne, otklonjene su opasnosti za nau
odbranu od neposlunog i samovoljnog ponaanja pojedinih komandanata
u Sarajevu pod utjecajem Sefera Halilovia koji se suprotstavljao
441
Odmah poslije televizijski snimljenog intervjua Fikreta Muslimovia, on je
Duki Jurii dao identian tekst koji slijedi u ovom podnaslovu.
450
predsjedniku Izetbegoviu, direktno ugroavajui sistem komandovanja
kao najvaniju vrijednost borbene moi. On je svojim utjecajima podsticao
na neposlunost prema civilnoj Vrhovnoj komandi, to je bio udar na
sistem komandovanja ija je zatita prioritet nad prioritetima u djelovanju
sistema bezbjednosti. Takoer, shvatajui sistem bezbjednosti Armije u
irem smislu, od naroitog znaaja je nivo organiziranosti da se uspjeno
suprotstavimo podrivakoj subverzivnoj ulozi Fikreta Abdia. Bitno je
uoiti podudarnost u ispoljavanju opasnosti protiv sistema komandovanja,
kao kime vojne organizacije, na podruju Bosanske Krajine ,u zoni 5.
korpusa i na podruju Sarajeva, u zoni 1. korpusa. Da li je ta podudarnost
izraz koincidencije ili je koordinirana iz nekog centra, vano je pitanje.
Moje miljenje je da je izraz koordinacije iz nekog neprijateljskog centra. U
obje te regije glavni bezbjednosni problemi su bili otpor civilnoj Vrhovnoj
komandi i mrnja prema predsjedniku Izetbegoviu. U obje te regije
problem bezbjednosti je bio izazivanje sukoba izmeu jedinica Armije i
civilne policije sa efektima razaranja sistema odbrane u cjelini. U obje te
regije glavni akteri su imali neskrivene politike ambicije koje su pokazali
osnivanjem svojih politikih stranaka da djeluju protiv odbrambene
strategije Predsjednitva BiH, na elu sa Izetbegoviem, to su smjerovi
politikog utjecaja koji postoje i dan-danas, iako su marginalni. U obje te
regije glavni autoriteti izazivanja haosa u naem odbrambenom sistemu su
se koristili teroristikim, zloinakim metodama.
Ja u o tome navesti dokaz pismenu izjavu koju je dao Ramiz Delali
elo, kada je u akciji raiavanja sa neposlunim komandantima, krajem
oktobra 1993. godine, organima Slube dravne bezbjednosti rekao ono
to je i skandalozno i frapantno i ..., citiram: ... u vie navrata Sefer mi je
govorio da se moraju neki ljudi likvidirati i spomenuo, a jednom prilikom
mi je i pokazao ovjeka zaposlenog kod komandanta Delia, odnosno
ovjeka ije ime ne znam, ali radi na informatici kod komandanta, zatim
vucibatinu Fikreta Muslimovia, naelnika Uprave bezbjednosti. Kad je
u MUP priveden Fahro Radoni, Sefer mi je ovo govorio za Muslimovia
i ovjeka koji radi kod komandanta. Ja sam, inae, bio u loim odnosima
sa Fikretom Muslimoviem i Sefer je ovo pokuao iskoristiti kako bih ja
odradio Fikreta Muslimovia. Dalje u svojoj izjavi Delali svjedoi kako
su Sefer i Radoni njega podsticali da ubija, po nekom tajnom planu, o
emu je Delali rekao, citiram: U razgovoru sa mnom Sefer i Radoni su
omalovaavali predsjednika Predsjednitva RBiH, govorei da je on krivac
451
za velika stradanja muslimanskog naroda. Sefer mi je pred Radoniem,
nakon njegovog privoenja u MUP i oslobaanja, rekao da postoji neki
plan sa kojim bi me oni trebali informisati. Da li za to nije bilo vrijeme ili
da li mi nisu vjerovali, uglavnom mi ga nisu rekli. Prije mislim da za to
nije bilo vrijeme. Prema Delalievoj izjavi proizilazi da je po tom planu
Radoni dobio ulogu da tampa i rastura propagandne materijale kojim e
kompromitirati ljude za koje cijene da su smetnja ostvarenju njihovog plana,
u vezi ega je naroito bitan slijedei dio Delalieve izjave, citiram: Oni su
me nastavili zvati i kontaktirati sa mnom, iskljuivo, po mom miljenju, da
preko mene, a zato to imam jednu od najjaih i najopremljenijih brigada
u Sarajevu, ostvare neke svoje ambicije. Radilo se o istom karijerizmu. ...
Takoer su mi Sefer i Radoni rekli da sam ja jedini komandant Sandaklija
koji vrijedi neto u ovom gradu i da se nastoji i mene skinuti, obrazlaui
to atakom na narod Sandaka u Sarajevu. Govorili su mi da jaaju tenzije
protiv Sandaklija, da se oni maltretiraju, te da treba privui to vei broj
Sandaklija, a jednom prilikom mi je Sefer rekao da namjerava osnovati
sandaku brigadu boraca iz Sandaka. Sefer mi je zatim skrenuo panju
da se moram uvati MUP-a, jer oni idu na tebe da te odrade, tako da sam
ja neprestano bio optereen s tim da mi MUP RBiH neto sprema.
Autentinost Delalieve izjave je dokaziva, jer su ivi ljudi koji su
uzimali izjavu i njihovi nadreeni kojima su te izjave slubeno predoene.
Znai, Sefer i Radoni su realizirali neki tajni plan. Proizilazi da
je po tom planu trebalo ubiti mene i jo neke u Generaltabu, a pri tome
ne treba zanemariti njihove este izjave da predsjednika Izetbegovia
treba vjeati za .... koga su optuivali za rat i stradanja u ratu, identino
onome kako je to radila neprijateljska propaganda iz Beograda i sa Pala.
Po tom planu, Radoni je organizirano radio da mene kompromitiraju i
istisnu iz sistema odbrane. Izazivali su i podsticali sukob meu Bonjacima
porijeklom iz Sandaka i ostalih u Sarajevu. Po tom planu su djelovali da
komandanti jedinica budu lojalni Seferu a ne Izetbegoviu, o emu postoje
razni dokazi.
O emu se, ustvari, radi? Od poetka rata, kako se vie prilazilo kraju
1992. i zalazilo u 1993.godinu, situacija u Sarajevu je bila sve gora i gora,
kako zbog djelovanja agresora tako i zbog djelovanja raznih neodgovornih
i samovoljnih ljudi unutar Sarajeva. Utvrdilo se da takvi dobijaju podrku
od Sefera Halilovia. Zato se svugdje u gradu govorilo da Sefer nije
sposoban da sredi stanje u Armiji, pa se nagaalo o njegovoj smjeni.
452
Sefer je obavijeten o tome, to ga uznemirilo. U isto vrijeme dodatno
ga uznemirilo moje ponovno postavljenje na funkciju naelnika Uprave
bezbjednosti od februara 1993. godine. Osjetili su da znam i da hou da se
suprotstavim svemu to je usmjereno protiv stabilnosti u sistemu odbrane.
To je glavni razlog propagandne kampanje protiv mene koja iz istih izvora
traje evo ve dvije decenije.
Mnogi problemi zbog njihovog djelovanja su proli, ali neki novi
problemi su izuzetno opasni. Velika opasnost je u injenici to se funkcije
ministra sigurnosti doepala osoba koja od svog dolaska u BiH nita
drugo ne radi nego ugroava ljude, njihova prava, njihovu dravu, njihovu
sadanjost, njihovu budunost, njihov moralni integritet i dostojanstvo.
Takva osoba koja je uestvovala u pripremama likvidacija, u pobuni i
stvaranju haosa u Sarajevu, iz ega bi nestanak BiH bio nuna posljedica,
sada diktira politike procese u BiH, diktira koga treba hapsiti, diktira
koga treba medijski kaljati, koga treba tuiti i presuditi ... Njegove obmane
prolaze glat i kod domae javnosti i kod meunarodnih faktora. On moe,
koga god zaeli, izloiti najbrutalnijim laima.
Kad mi se ve ukazala prilika, upozoravam graane BiH da
je Radoni opasan, da je opasnost za dravu BiH i sigurnost njenih
graana tim vea to on ima veu ekonomsku i politiku mo, a time i
vlast. Sugeriram pravosuu BiH da ispita autentinost izjave da su Sefer
i Radoni pripremali likvidacije ljudi. Sugeriram graanima da prestanu
sa kupovinom njegovog, Radonievog, Dnevnog avaza, jer kupovinom
pomau njegovu destrukciju a sijeku granu na kojoj sjede. Predlaem da
neko ko je nadlean ocijeni da li je Radoni dostojan da obavlja funkciju
ministra. Sugeriram meunarodnoj zajednici da se po kriterijima Svjetske
alijanse za borbu protiv terorizma ispita da li nosioci teroristikih aktivnosti
mogu biti lideri politikih partija i da se zabrani djelovanje partija koje
imaju takve lidere. Sugeriram da se iz pravosua BiH odstrane svi za koje
se utvrdi da provode volju Radonia. Organima koji istrauju ubistvo
Ramiza Delalia ele sugeriram da ispitaju da li su puka koincidencija ili
ne slijedee dvije injenice: prva, moje traenje, iz poetka proljea 2007.,
dok je Delali jo bio iv, da on bude svjedok u vezi sa naprijed citiranom
njegovom izjavom o pripremi moje likvidacije, i druge injenice da je
krajem istog tog proljea Delali likvidiran. Moda je vano ispitati da li
se upravo u to vrijeme dogodio sastanak na kome se, navodno, donijela
odluka o likvidaciji Delalia.
453
Da se vratim na korijen pitanja o mojim ocjenama sistema
bezbjednosti Armije u toku rata. Taj sistem u svoje uspjehe treba svrstati
spreavanje da haos u Sarajevu dobije katastrofalne ramjere, ali nije bio
uspjean u pogledu potpunog rasvjetljavanja i sankcioniranja Seferovog i
Radonievog ponaanja, zbog ega i dan-danas trpimo posljedice.
JURII: Planirali ste da se organizira jaa vojno-policijska
sluba za kriminalistike poslove zbog poveanog obima kriminala,
ratnog profterstva, pljaki i ubistava. Kakav je bio doprinos ove slube
suzbijanju kriminala?
MUSLIMOVI: Imam utisak da su se mojim dolaskom na elo
Slube vojne bezbjednosti odmah na poetku rata uplaili nosioci raznih
kriminalnih djela, a naroito nosioci subverzivnih utjecaja protiv stabilnosti
i efkasnosti sistema odbrane. Nivo njihove uplaenosti je ispoljen nivoom
protivljenja da upravo ja obavljam tu dunost. Njima sam manje smetao
kada sam obavljao druge dunosti.
U startu sam smatrao da je vojna policija nakaradno organizirana.
Nikakvog utjecaja nisam imao da se vojna policija organizira na teritorijalnoj
osnovi i afrmira uloga komandanta vojne policije Republike Bosne i
Hercegovine, niti sam imao bilo kakvog utjecaja da Ismet Bajramovi
elo bude glavni autoritet vojne policije. Smatrao sam da su to patrioti
koji ele da brane svoju domovinu, ali da nemaju strunih pretpostavki
za organiziranje i usmjeravanje vojne policije. Ipak, njihov angaman je
pokriven podrkom od strane Sefera Halilovia. Samim tim, za mene je bio
krupan izazov da nametnem struni, profesionalni pristup organiziranju
Armije u pogledu vojne policije i sistema bezbjednosti.
Zato sam pokrenuo inicijativu i organizirao osnivanje bataljona
vojne policije koji e djelovati u skladu sa potrebama zatite vitalnih
dijelova Armije. Taj bataljon sam formirao. Za komandanta je postavljen
Sifet Podi, sada penzionirani general. Krajem juna ili poetkom jula
bataljon od oko 400 rezervista raznih nacionalnosti koji su u bivoj JNA
obueni za vojnopolicijske poslove je postrojen u sali FIS-a u Sarajevu.
Naalost, odmah sutradan, Sefer je taj bataljon rasformirao.
U tom bataljonu je bila predviena kriminalistiko-tehnika
sluba vojne policije s namjerom da se timovi mogu upuivati na zadatke
u zone drugih korpusa, izvan Sarajeva. Uvezano sa aktivnostima za
formiranje tog bataljona, sainjen je plan za provjeravanje podataka o
kriminalnim aktivnostima raznih grupa po Sarajevu, sa orijentacijom da se
454
u sluajevima gdje se utvrdi i dokae kriminal, prema nosiocima pokrenu
zakonske sankcije. Kad je bataljon, koga smo formirali Sefer rasformirao,
onemoguen sam da realiziram ono to je bezbjednosna situacija u gradu
nalagala kao nuno. Tada sam shvatio da ne mogu obavljati dunost na
koju sam postavljen. To sam saopio i Seferu i predsjedniku Izetbegoviu,
traei da budem postavljen na bilo koju drugu dunost. Predsjednik je
odluio da od poetka augusta 1992. budem savjetnik za vojna pitanja u
Predsjednitvu BiH. Uzgred da kaem da je moje razoarenje kulminiralo
kada sam vidio da plan koga sam podnio Seferu na odobrenje isitavaju,
pregledaju i osobe koje su u njemu indicirane po kriminalu. Shvatio sam da
je tako nastala direktna opasnost za moju linu sigurnost.
Znao sam da tako nakaradna rjeenja nee dugo trajati. Na funkciji
savjetnika za vojna pitanja, upravo radi otklanjanja tih anomalija, sainio
sam dva vana uputstva, jedno za vojnu policiju a drugo za Slubu vojne
bezbjednosti, i predloio ih predsjedniku Izetbegoviu na usvajanje. On
ih je potpisao, i to su dva dokumenta od naroitog znaaja za dokazivanje
da je civilna Vrhovna komanda na elu sa Izetbegoviem istinski eljela da
se anomalije u sistemu vojne policije i slube vojne bezbjednosti otklone,
to je uinjeno uz manje sukobe meu jedinicama u Sarajevu, krajem
1992. i poetkom 1993. godine, pa sam od februara 1993. godine ponovo
postavljen na dunost naelnika Slube vojne bezbjednosti.
JURII: Upozoravali ste Vrhovnu komandu Armije RBiH i
ministra odbrane na primjenu represivnih mjera prema graanima.
Kako su reagovali na Vae upozorenje? (str.205, I knjiga)
MUSLIMOVI: U vie navrata sam to inio, i to uz ozbiljne
kvalifkacije o posljedicama ako se ne poduzimaju mjere zatite graana,
njihove line i imovinske sigurnosti. Ta dokumenta smatram svojim
velikim moralnim i profesionalnim kapitalom, pored ostalog, i zbog toga
to sam to sve objavljivao u svojim knjigama. ak sam i za vrijeme rata,
javnost upoznao o tim dokumentima. Nisam bio zadovoljan reagiranjem
na moja upozorenja. Sefer je djelovao sasvim suprotno od onoga na
emu sam ja insistirao. Ve sam rekao kako je Sefer reagirao na aktivnost
formiranja bataljona vojne policije i na plan presijecanja kriminalne
djelatnosti u Sarajevu. Trebalo je rasformirati jedinice vojne policije kojima
je komandovao Sefer, preko Luarevia i Ismeta Bajramovia ele. Trebalo
je formirati nove jedinice vojne policije i situirati ih u sastav postojeih
brigada. To nije uinjeno. Isto nije uinjeno i sa specijalnim jedinicama
455
Juke Prazine, to sam takoer predlagao i inicirao. Produavan je nered
koji se irio i dovodio u pitanje odnos civila prema Armiji, ali i odnos
meunarodne zajednice prema naem sistemu odbrane. Sarajevo je
bio grad sa najvie policije na svijetu, upravo u vrijeme dok se masovno
pljakala i privatna i drutvena imovina.
Predsjednik Izetbegovi je bio u najdelikatnijoj situaciji. Iskreno
je elio, zahtijevao i savjetovao da se svaki dio Armije stavi u funkciju
zatite ljudi, bez obzira da li su vojnici, civili, zarobljenici ... Meutim, s
druge strane ispred i protiv svojih elja imao je samovolju pojedinaca koji
su svojim ponaanjem implicitno, moda i eksplicitno prijetili da e se
pobuniti protiv eventualnih odluka kojima bi se dovela u pitanje njihova
samovolja. Izetbegovi ih je pravilno savjetovao i upuivao da ne rade nita
to nije normalno, ali nije mogao poduzimati sankcije protiv njih, jer bi
se u takvim okolnostima stavila na kocku mogunost odbrane Sarajeva
od agresorskih ofanziva. Bili su rizici od irih oruanih sukoba unutar
Sarajeva, to bi bio uvod u neprijateljsku okupaciju Sarajeva. Znai, morao
je taktizirati. Nije mogao preko koljena. On bi se istinski uznemirio kad
uje za neki lo postupak prema ljudima.
Ministar odbrane, Doko, je bio paljiv prema meni, ali on, realno,
nije imao efkasan utjecaj prema Seferu. Doivljavao sam ga kao patriotu
BiH, ali sam bio iznenaen njegovim odlaskom iz BiH. Moda je imao vie
utjecaja prema Juki Prazini. Takoer, nikakav utjecaj prema jedinicama nije
imao ni Hasan Efendi, prvi komandant TO. Sefer je ultimativno traio da
umjesto njega on bude postavljen na mjesto komandanta TO.
Sefer Halilovi je bio glavna karika. On je prosuivao da li e se
staviti na stranu mojih profesionalnih pristupa. On je izabrao neto drugo.
To je njegova velika greka, jer je oteavao poziciju svih ostalih u sistemu
komandovanja Armijom.
JURII: Koliko su podaci do kojih je dolazila Sluba vojne
bezbjednosti bili provjeravani?
MUSLIMOVI: Karakter podataka do kojih dolaze slube
bezbjednosti i biljee ih u svojim dokumentima nije birokratsko, ve
sutinsko pitanje. Nosioci poslova u slubi bezbjednosti ne smiju apriori
ni prihvatati ni odbacivati tanost podataka koje dobijaju. Oni su duni
provjeravati njihovu vjerodostojnost. Moje iskustvo je da se vie od
polovine poetnih podataka u procesu provjeravanja pokae neistinitim,
kontekstualno izvitoperenim, lanim Zato to posjeduju neprovjerene
456
podatke o ljudima i njihovim sudbinama, rad slubi bezbjednosti je tajan.
Grijee svi oni koji koriste te dokumente, pa podatke iz njih tretiraju apriori
tanim. Treba imati u vidu da nosioci krupnog kriminala, pa i ratnih
zloina, smiljeno plasiraju podatke slubama bezbjednosti s ciljem da te
slube usmjere na pogrean put istrage i da tako zatite sebe. U tom smislu
su interesantni oni koji uestalo plasiraju neprovjerene i lane informacije
o krivnji za misteriozna ubistva, o izdajnicima drave i naroda
Dok sam obavljao dunost naelnika sigurnosti bio sam nadlean da
znam za zloine i druge dogaaje od znaaja za sigurnost. Nikada ni jedna
sigurnosna sluba u svijetu nije saznala sve ono za ta je nadlena. Neke
injenice iz svojih nadlenosti, obavjetajne i sigurnosne slube saznaju
na vrijeme, a neke sa manjim, veim ili apsolutnim zakanjenjem. Zato?
Ne samo zbog nedovoljne osposobljenosti i pogrene usmjerenosti tih
slubi, nego i zbog toga to su izvrioci raznih krivinih djela organizirani
da ih prikriju ili da ih predstave da su izvan njihove odgovornosti, da
svoju krivnju prebacuju na druge, obino one sa kojima su u sukobu ili su
svjedoci njihove krivnje. Krivci ele kompromitirati svjedoke svoje krivnje.
JURII: Da li ste imali saznanja o privatnim zatvorima,
razmjenama itd.?
MUSLIMOVI: U poetnom periodu rata, bilo je informacija o
privatnim zarobljavanjima s ciljem privatnih razmjena. To je upravo onaj
period kada sam teio da uspostavim normalan sistem vojne policije i slube
bezbjednosti. Meutim, ja tada nisam imao mehanizme za provjeravanje
niti mehanizme za poduzimanje konkretnih mjera, jer su te mehanizme
imali oni koji su se protivili da ja obavljam znaajne funkcije.
JURII: Kakva je bila sudbina vaeg plana akcije raiavanja
kriminalnih djelatnosti pojedinaca i grupa?
MUSLIMOVI: Zbog toga to je Sefer Halilovi rasformirao
bataljon vojne policije koga sam formirao, nestale su mogunosti da
realiziram plan koga smo sainili za raiavanje kriminalne djelatnosti
pojedinaca i grupa u Sarajevu. Kako sam ve istakao, zbog toga to nisam
imao na raspolaganju mehanizme za realiziranje svoje uloge u sistemu
bezbjednosti traio sam da budem smijenjen sa funkcije naelnika Slube
vojne bezbjednosti, to mi je udovoljeno, pa sam postao savjetnik za vojna
pitanja u Predsjednitvu BiH.
457
JURII: Kako ste saraivali sa lanovima Vrhovne komande
Armije RBiH, odnosno elnim ljudima TO BiH? Kako je Sluba vojne
bezbjednosti ocijenila njihove aktivnosti?
MUSLIMOVI: Sluba vojne bezbjednosti nije bila nadlena
da ocjenjuje aktivnosti starjeina. To je nadlenost nadreenih za svoje
podreene. Sluba vojne bezbjednosti je bila nadlena da otkriva, prati i
dokumentuje neprijateljsku i drugu djelatnost kojom se naruava stanje
bezbjednosti i borbena mo. U tabu Vrhovne komande, osim sa Seferom
Haliloviem i Fahrudinom Radoniem, ni sa kim nisam imao slubenih i
linih problema.
JURII: Posebno poglavlje u svojoj knjizi posveujete
prisustvu mudahedina u BiH. ime argumentujete tvrdnju da niko u
Armiji RBiH nije imao nikakvog uticaja na njihov dolazak u Bosnu i
Hercegovinu?
MUSLIMOVI: I dalje tvrdim da niko od nas u Armiji nije
imao utjecaj na dolazak mudahedina u BiH. Ne poznajem nikoga od
takvih. Lino sam imao otklon prema pojavi mudahedina, ali je njihovo
prisustvo postalo injenica koju smo trebali adekvatno procijeniti i prema
kojoj smo se trebali adekvatno ponaati. Kad je nastao taj problem teko
je bilo pronai stav koji bi apsolutno bio bez rizika da se pogrijei i da
nastanu loe posljedice. Mi nismo bili u situaciji da izaberemo rjeenje bez
tetnih posljedica. Morali smo birati rjeenje koje daje izgleda da e tetne
posljedice biti to manje.
Postavljao se problem njihove kontrole. Najtea varijanta za
kontrolu bi bila da su oni manjim grupama ratrkani po ratitu u BiH, a
najlaka ako su okupljeni na jednom mjestu. Ta varijanta je davala izglede
da se otvori mogunost za uee u oruanoj borbi protiv agresora onih koji
su bili dobronamjerni u svojoj odluci da dou u BiH kako bi nam pomogli,
odnosno ta varijanta je davala izglede da se identifciraju zlonamjerni koji
su doli po planovima stranih obavjetajnih slubi i da se suze prostori za
djelovanje takvih.
Ne znam da je neko od pripadnika Armije u Generaltabu i
komandama korpusa radio na dovoenju mudahedina u BiH. Bio bih vrlo
kritian prema onome ko je to radio.
Lino sam se zgraavao i zgraavam na zloupotrebu islamskih
simbola od strane mudahedina, i na zloine koje su poinili. Siguran sam
da je to ope raspoloenje svih pripadnika Armije.
ETVRTI
DIO
DOKUMENTI
461
Prilog broj 1.
1.
IZJAVA
MUSTAFE ANDIA
Strana 1. Izjave Mustafe andia
462
463
464
Prilog broj 2.
2.
KOPIJA LANKA U OSLOBOENJU: NIJE VRAG DA JE
FAHRUDIN RADONI EPO
465
Prilog broj 3.
3.
KOPIJA STRANICA 30.-31. SEDMINIKA DANI OD 28.09.2012.:
SVJEDOENJE EJLE JUGO DA JE FAHRUDIN RADONI
NARUIO UBISTVO RAMIZA DELALIA ELE
466
467
Prilog broj 4.
4.
IZJAVA SEFERA HALILOVIA PRIZNANJE DA JE
SARADNIK BORIS
(STRANICE 5., 7., 13., 15., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37.,
43., 44., 45., 46., 47.)
1
1
Poetkom novembra 1993. godine, Sefer Halilovi je priznao da je saradnik
Boris, to je detaljno objasnio na oko 100 stranica teksta, iz ega su za ovu knjigu
izdvojene samo neke stranice iji sadraj ilustrira problem na koji se ukazuje.
468
469
470
471
472
473
474
475
476
477
478
479
480
481
482
483
484
485
486
Prilog broj 5.
5.
IZJAVE
RAMIZA DELALIA ELE
a) Izjava Ramiza Delalia ele, od 29.10.1993
487
488
489
490
b) Dopuna izjave Ramiza Delalia ele,od 29.10.1993.
491
492
493
494
c) Dopuna izjave Ramiza Delalia ele, od 30.10.1993.
495
496
497
498
499
500
d) Dopuna izjave Ramiza Delalia ele, od 31.10.1993.
501
502
e) Dopuna izjave Ramiza Delalia ele, od 8.11.1993.
503
504
505
Prilog broj 6.
6.
DOKAZ
DA SU AUTENTINE
PISMENE IZJAVE RAMIZA DELALIA ELE
506
Prilog broj 7.
7.
IZJAVA
AUEVI ELMEDINA

507
508
509
Prilog broj 8.
8.
IZJAVA
JUKI IZETA
OD 29.10.1993. GODINE
510
511
512
513
514
Prilog broj 9.
9.
DOPUNA IZJAVE
JUKI IZETA
30.10.1993. GODINE
515
516
517
Prilog broj 10.
10.
IZJAVA
ROVANIN MLAE
28.10.1993.
518
519
520
521
522
523
524
525
526
527
528
Prilog broj 11.
11.
NEKE OD STRANICA
SPECIJALNE INFORMACIJE UPRAVE BEZBJEDNOSTI
TABA VRHOVNE KOMANDE
529
530
531
Prilog broj 12.
12.
SVJEDOENJE EJLE JUGO: FAHRUDIN RADONI
ODLUIO DA RAMIZ DELALI ELO BUDE UBIJEN
532
Prilog broj 13.
13.
DOKUMENAT, ZVANINA OCJENA GENERALTABA
DA JE SEFER SMIJENJEN
ZBOG INTERESA BEZBJEDNOSTI ZEMLJE
533
Prilog broj 14.
14.
IZVJETAJ O PODACIMA KOJE JE SEFER HALILOVI,
JULA 1991., KAO SARADNIK BORIS
DOSTAVIO KONTRAOBAVJETAJNOJ SLUBI JNA
534
535
536
Prilog broj 15.
15.
IZVJETAJ O PODACIMA KOJE JE SEFER HALILOVI,
SEPTEMBRA 1991., KAO SARADNIK BORIS,
DOSTAVIO KONTRAOBAVJETAJNOJ SLUBI JNA
537
538
Prilog broj 16.
16.
TRETMAN SEFERA HALILOVIA KAO SARADNIKA BORIS
U JEDNOM OD PLANOVA
KONTRAOBAVJETAJNE SLUBE JNA
539
Prilog broj 17.
17.
JEDAN OD DOKAZA
KAKO JE SEFER RASKALAENO
TROIO NOVAC NAMIJENJEN ZA ODBRANU BIH
Specijalna informacija Uprave bezbjednosti VK broj 22, od 06.04.1993. godine
540
Prilog broj 18.
18.
TEKST TONSKOG SNIMKA
RAZGOVORA JUSUFA JAAREVIA
SA UHAPENIM RAMIZOM DELALIEM ELOM
541
542
543
544
545
546
547
548
549
Prilog broj 19.:
19.
NAREENJE KOJIM JE DELI OVLASTIO SEFERA
DA KOMANDUJE JEDINICAMA U BORBAMA KADA SU SE
DOGODILI
ZLOINI U GRABOVICI I UZDOLU
550
Prilog broj 20.
20.
SEFEROVA DIREKTIVA
ZA OPERACIJU U KOJOJ SU SE
DOGODILI ZLOINI U GRABOVICI I UZDOLU
551
552
553
554
Prilog broj 21.
21.
SEFEROVO OVLATENJE
DA SALKO GUI I ZULFIKAR ALIPAGO
KOMANDUJU JEDINICAMA OD IGMANA DO DRENICE
555
Prilog broj 22.
22.
DOKUMENAT O SRBIJANSKOM ZAHTJEVU
BRITANSKIM VLASTIMA ZA ABOLICIJU
U SLUAJU DOBROVOLJAKA

556
Prilog broj 23.
23.
EVIDENCIONI LIST ZA SEFERA HALILOVIA
KAO SARADNIKA BORIS
557
559
I Z V O R I
a) Dokumenta Generaltaba i komandi Armije RBiH:
- Bilten Uprave bezbjednosti VK, broj 86,od 07.06.1993. godine.
- Specijalna informacija Uprave bezbjednosti VK, broj 212, od 18.10.1993. godine.
- Pelidija Enes, izjava.
- Bilten Uprave bezbjednosti VK broj 108, od 29.06.1993. godine.

- Akt str. pov. br. 05-0/10-148, od 13.04.1994. godine, pod naslovom Zakljuak Kolegija komandanta
VKOS RBiH.
- Dokumenat taba Vrhovne komande od 18.10.1993. godine.
- Nareenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia br. 02/1-3381-1/93, od 24.04.1993. godine.
- Nareenje komandanta 4.korpusa Arifa Paalia, od 15.04.1993. godine, bez djelovodnog broja
(napisano samo Djelo. broj: 01-), naznaeno za dostavljanje OpO Jablanica i Konjic, komandama
43., 44. i 45. brigade, Bataljonu vojne policije, Prozorskom bataljonu i ONO 4. korpusa.
- Informacija VK o toku borbenih djejstava, pov.br. 02/1-105, od 15.04.1993. godine.
- Izvjetaj Komande 4. k za VK, str. pov. br. 02/1-966-133/93, od 16.04.1993. god.
- Redovni izvjetaj Komande 4. korpusa, broj 02/1-966-133/93, Mostar, 16.04.1993. godine,
dostavljen Operativnom centru - OC VK OSRBiH, u potpisu komandant Arif Paali i operativni
deurni Haskovi Mirsad.
- Nareenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia, broj 02-3145-1/93, Mostar, 16.04.1993. godine,
dostavljeno komandama 43., 44. i 45. brigade, te Komandi Bataljona vojne policije, OpO Konjic,
OpO Jablanica i bb Prozor.
- Nareenje komandanta 4. korpusa Arifa Paalia str. pov. 01-3092/93, od 16.04.1993. godine.
- Dnevni borbeni izvjetaj, Komande OG Igman, str. pov.broj 03-592/4, od 16.4.1993. godine,
dostavljen Komandi 1. korpusa.

- Dnevni borbeni izvjetaj... Komande OG Igman str. pov.br. 1-20/8, od 22.04.1993. godine,
Komandi 1. korpusa.
- OG Igman, Bradina, Borbeni izvjetaj za 23.04.1993., str. pov. broj 01/11, od 23.04.1993.,
dostavljen KOMANDI OG IGMAN, u potpisu Salko Gui.
- Nareenje komandanta OG Igman Salke Guia za Odravanje svih mjera b/g i spremnost za
borbenu upotrebu..., str. pov. br. 01-838, Igman, 09.05.1993. godine, komandama 4., 8., 9., 81., 43.
44. 45. i 49. brigadi, OO Hadii, Ilida, Konjic i Jablanica, SOPNVK Zulfkar i Crni labudovi.
- Vanredni izvjetaj sa Bradine Komande OG Igman, broj: cv-185-05/93, odnosno str. pov. broj
01/80, Bradina 10.05.1993. godine, dostavni akt cv-185-05/93, potpisao komandant Salko Gui,
a Izvjetaj str. pov. broj 01/80 u prilogu tog dostavnog akta potpisao naelnik OG Igman - IKM,
Bahrudin Fazli.
- Dnevni izvjetaj... komandanta Bataljona vojne policije 4. korpusa ahi Nusreta, br. 01/P-B-
23/93, Konjic, 19.04.1993.godine, dostavljen Sektoru bezbjednosti IV korpusa.
- Dopuna borbenog izvjetaja, koga je Komanda OG Igman, IKM Bradina, str. pov. broj 03-592/14,
560
Bradina, 24.4.1993. godine, dostavila Komandi 1. korpusa, u potpisu komandant Salko Gui.
- SAOPENJE komandanta OG Igman Salke Guia i predsjednika Ratnog Predsjednitva opina
Konjic i Jablanica Safeta ibe, broj 01/16, Bradina 19.04.1993. godine.
- SOPNVK, Jablanica, 18.08.1993. godine, akt pod naslovom Zahtjev dostavljen na adresu
MUP Konjic naelniku MUP-a Konjic, potpisao KOMANDANT SPECIJALNOG ODREDA ZA
POSEBNE NAMJENE TABA VRHOVNE KOMANDE Alipago Zulfkar ZUKA.
- Izvod iz Zapisnika o radu sjednice Ratnog predsjednitva Skuptine optine Jablanica, odrane 13.
maja 1993. godine.
- Videosnimak od 04.05.1993. godine, sadraj razgovora izmeu zapovjednika HVO-a Milivoja
Petkovia i naelnika VK Sefera Halilovia.
- Izvjetaj Tetka Sulejmana Budakovia, predstavnika Komande 4. korpusa u Jablanici, broj
02/70-1-75/93, od 17.04.1993. godine.
- Informacija o iniocima od uticaja na borbeni moral jedinica, komandi i tabova OS RBiH, broj
02/17-100, Sarajevo, 26.04.1993. godine, dostavljena svim korpusima, vazduhoplovnim grupama...
OG Igman i OkO Doboj.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, broj 001/167-153, od 25.04.1993. godine, Komandi 3.
korpusa, Komandi 4. korpusa i Komandi OG Igman.
- Redovni borbeni izvjetaj... Komande OG Igman, str. pov. br. cv-495-05/93, od 21.05.1993.
godine, Komandi 1. korpusa.
- Komanda OG Igman, Nareenje, str. pov. br. 01/134 (neitko), Bradina, 22.05.1993. godine, pod
naslovom Nareenje o nastavku b/d, dostavlja.- komandama 45. bbr, 43. bbr, SO Zulfkar, Crni
labudovi i Handar.
- Naredba komandanta 41. Slavne mtbr Midhata Hujdura Hujke broj 02-192, od 18.06.1993.
- Zapovijest za napad komandanta 41. S mtbr. Midhata Hujdura Hujke, op.br.02-174-13.
- Nareenje komandanta VK Rasima Delia broj 02/1047-1, od 30.08.1993. godine, za formiranje
strunog tima inspekcije.
- Nareenje komandanta VK Rasima Delia komandama 1., 4. i 6. korpusa, str. pov. broj 14/75-100,
od 01.09.93. godine.
- Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa, str. Pov. Br. 01/563-1-3/93, od 02.09.1993.
- Izvjetaj Arifa Paalia Seferu Haliloviu na IKM VK 02.09.1993. godine.
-

Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa, str. pov. br. 01/563-1-3/93, od 02.09.1993. godine
za ukrupnjivanje jedinica.
- Akt str. pov. br. 2-1, od 02.09.1993. poslat od Sefera Halilovia Komandi 1. korpusa.
- Naredba Sefera Halilovia Vahidu Karaveliu str. pov. br. 01/563-1-2/93, od 02.09.93. godine.
-

Nareenje Vahida Karavelia Ramizu Delaliu eli str. pov. br. 05/7-398, od 04.09.1993. godine.
- Nareenje Vahida Karavelia Adnanu Solakoviu, str. pov. br. 05/7-402, od 06.09.1993.
- Komanda 2. samostalnog motorizovanog bataljona, akt broj 01-1081/93, Sarajevo, 25.9.1993.
godine, pod naslovom Izvjetaj sa terena od 07.09. do 20.09.1993. godine dostavlja, Komandi 1.
korpusa, Danijela Ozme bb Sarajevo, potpisali, sa desne straneKomandant Adnan Solakovi, a sa
lijeve Naelnik taba Zakir Okovi.
- Komanda 44. brigade, akt pod naslovom Procjena stanja i prijedlog mjera..., broj 06/70-1-11/93,
561
dostavljeno Komandi OG Igman IKM Bradina, Jablanica 23.05.1993. godine.
- Nareenje Sefera Halilovia komandantu Zulfkar od 06.09.1993. godine.
- Nareenja VK-a str. pov. br. 14/75-100, od 01.09.1993. godine.
- Nareenje Arifa Paalia str. pov. br. 837-06, od 07.09.1993. godine za uvezivanje snaga 4. k.
- Nareenje Arifa Paalia komandantu Zulfkar str. pov. br. 837-06, od 07.09.1993. godine,
doneseno na osnovu nareenja akta VK str. pov. broj 14/75-100, od 01.09.1993. godine.
- Nareenje Arifa Paalia komandantu Zulfkar str. pov. br. 837-06, od 07.09.1993. godine.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia pov.br. 13/37-39, od 04.03.1993. godine.
- Ovlatenje broj 001-167-148, od 18.04.1993. godine.
- Nareenje Arifa Paalia str. pov. br. 837-06, od 07.09.1993. godine za uvezivanje snaga 4. korpusa.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, str. pov. br. 86-1, od 22.01.1993. god.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia str. pov. br. 02/196-1, od 02.02.1993. godine, Komandi
OG Igman na linost Zulfkara Zuke.
- Dnevni borbeni izvjetaj... Komande OG Igman, dostavljen Komandi 1. korpusa, str. pov. br. 03-
6/21, Igman, 09.03.1993. godine.
- Izvjetaj naelnika taba OG Igman Sabre Haskovia str. pov.br. 02-4/8, od 10.03.1993. godine,
pod naslovom: Odbijanje nareenja za izvrenje b/z obrazloenje, dostavlja Komandi 1. korpusa.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, Komandi OG Igman, na ruke Backovi Zaima, str.
pov. br. 08/310, od 24.02.1993. godine.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, dostavljeno Komandi OG Igman, str. pov.br. 02/311-
1, Sarajevo, 24.02.1993. godine.
- Nareenje Broj 001/167-70, od 22.03.1993. godine, naelnika VK Sefera Halilovia dostavljeno
Zuki.
- tab Vrhovne komande, Nareenje str. pov.br. 14/75-36, Sarajevo, 01.04.1993. godine, pod
naslovom Popuna ljudstvom Specijalnog odreda za posebne namjene VK, nareenje.-, dostavljeno
Komandi 1. korpusa, Komandi SOPNVK i Odjeljenju za organizaciju OS.
-

Komanda OG Igman, str. pov. br. 01-1/13, od 04.04.1993. godine, - Dostavljamo Vam prijedlog
borbenog nareenja komandanta OG Igman za naredna borbena dejstva., Komandi 1. korpusa,
potpisao komandant Salko Gui.
- Borbeno nareenje komandanta OG Igman br. 1, str. pov. br. 01-1/13, Igman, 04.04.1993. godine,
primjerak koji je dostavljen Komandi 1. korpusa.
- Nareenje za preuzimanje poloaja sa Stupnika str. pov. br. 01/11, od 07.04.1993. godine, koga je
Komanda OG Igman dostavila Komandi 9. bbr u Pazariu.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, str. pov.broj 14/75-40, od 12.04.1993. godine, pod
naslovom Pretpotinjavanje jedinica VK, OS, Nareenje.-
- Akt IKM 1. korpusa, Igman, str. pov. br. 01/58-2, Igman, 17.08.1993. godine, dostavljen u VK
Seferu Haliloviu.
- Zukin rukopis poziv za predaju, zapovjedniku HVO na Zlataru, 17.04.1993. godine.
- Rukopis - Upueno na Zlatar 16.04. VOS dobio 17.04. 11.10 sati.
- Borbeni izvjetaj IKM 4.korpusa, Bradina, 17.04.1993., u potpisu PN ZA ONP 4. korpusa Esad
Rami.
562
- Dopis Komande SOPNVK, broj 01/93, Jablanica 26.04.1993. godine, dostavljen OG Igman
IKM Bradina n/r Salki Guiu, Zuki i Dr. ibi, u potpisu Zamjenik komandanta SOPNVK Nihad
Bojadi.
-

Dopis komandanta OG Igman Salke Guia od 26.04.1993. godine, dostavljen n/r Bojadi
Nihada preko Centra za obavjetavanje opine Jablanica, gdje je primljen 26.04.1993. u 15.08 sati.
- Dopis, bez datuma i broja, koga je komandant OG Igman poslao Nihadu Bojadiu.
- Dopis komandanta OG Igman Salke Guia od 26.04.93. godine, dostavljen n/r Bojadi Nihada
preko Centra za obavjetavanje opine Jablanica, gdje je primljen 26.04.1993. u 15.55 sati.
- Komanda 6. korpusa, Nareenje broj 01-2930, od 29.09.1993. godine, pod naslovom Prekid
borbenih dejstava, nareenje.
- tab Vrhovne komande, Nareenje, broj 1/297-380, od 5.10.1993. godine, pod naslovom Ulazak
u sastav i pretpotinjavanje, dostavlja.- na ruke naelnika VK Sefera Halilovia i Komandi 4.
korpusa.
- Komanda 6. korpusa, akt broj 01-5377, Konjic, 11.11.1993. godine, pod naslovom Prijedlog za
rasformiranje SJ, dostavlja.-, dostavljen tabu Vrhovne komande, potpisao KOMANDANT Salko
Gui.
-

tab Vrhovne komande, Uprava za organizacijske i mobilizacijske poslove, akt str. pov. broj 14/75-
140, Sarajevo, 15.11.1993. godine, pod naslovom Stav u vezi prijedloga 6. K., trai.-, dostavljen
IKM VK VISOKO, n/r komandanta VK OS.
- Akt Kabineta komandanta VK, broj 1/297-629, od 13.12.1993. godine.
- Dopis komandanta OG Igman Salke Guia broj cv 2/93, od 26.04.93. godine, dostavljen n/r
Bojadi Nihada preko Centra za obavjetavanje opine Jablanica, gdje je primljen 26.04.1993. u
16.05 sati.
-

Komanda 4. korpusa, Nareenje u cilju objedinjavanja snaga..., str. pov. broj 01/34, Bradina,
29.04.1993. godine.
- Odgovor Komande OG Igman na Nareenje 05/7-224 Komande 1. korpusa za sadejstvo OG
Igman sa IBOG, str. pov. br. 35-05/93, Igman, 03.05.1993. godine.
- Dopis str. pov. br. 578-4/93, od 27.04.93. godine, komandanta OG Igman Salke Guia, dostavljen
n/r Bojadi Nihada.
-

Komanda OG Igman, Nareenje za aktivna djejstva u rejonu Budiina ravan Lesovina i
presijecanje komunikacije Jablanica Prozor, komandantu 45. bbr Konjic, str. pov. broj 01/30,
Bradina, 27.4.1993. godine.
-

Komanda OG Igman, Nareenje Komandi 45. bbr i Komandi Prozorskog bataljona, str. pov. br.
01/151/93, od 23.05.1993. godine, pod naslovom Pretpotinjavanje Prozorskog bataljona, nareuje.
-
Komanda OG Igman IKM Bradina, strogo pov. br. 01/192 (neitko), od 02.06.1993. (neitko),
pod naslovom Predmet: Osvrt na uoene nedostatke u izvoenju b/d, dostavlja.-, OG Igman,
potpisao naelnik taba Bahrudin Fazli.
-

Komanda OG Igman, str. pov. broj 01-1021, od 25.05.1993. godine, dostavljeno Svim jedinicama
u sastavu OG Igman, u potpisu Komandant Mustafa Hajrulahovi Talijan.
-

Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia, broj 02/1595-441, od 30.06.1993. godine.
- Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa, str. pov.br. 02/1024-1, od 24.08.1993.
563
- Naredba pov. br. 13/37-45, od 20.03.1993. godine.
-

Dokumenat bez naznake institucije u ijoj nadlenosti je sainjen, Jablanica, 27.04.1993. godine
u 16.12 sati, nejasan sadraj etvrtastog peata Centra za obavjetavanje u Jablanici, preko koga je
predmetni dokumenat dostavljen OG IKM BRADINA, na mjestu za potpis navedeno Dr. ibo.
- Nareenje Sefera Halilovia Vahidu Karaveliu za dotur 3 lanserne rakete Bebe sa lanserom, str.
pov. br. 17-1, od 09.09.1993. godine.
- Izvjetaj koga je Adnan Solakovi 25.09.93. podnio Komandi 1. korpusa.
- Obraanje Vahida Karavelia Seferu Haliloviu aktom str. pov. br. 05/10-66, od 12.09.1993.
- Dnevni izvjetaj Komande 4. korpusa za Operativni centar VK broj 1025-06, od 20.09.1993.
- Izvjetaj Arifa Paalia Seferu Haliloviu str. pov. br. cv -361-09/93, od 20.09.1993. godine.
- Nareenje Sefera Halilovia Komandi 6. korpusa str. pov. br. 02/1104-1, od 21.09.1993.
- Nareenje Sefera Halilovia Komandi 1. korpusa str. pov. br. 02/1109-1, od 23.09.1993.
-

Nareenje Vahida Karavelia komandama 1., 10. i Delta brigade str. pov. br. 05/7-423, od
23.09.1993. godine.
- Nareenje Rasima Delia Seferu Haliloviu str. pov. br. 01/47-245, od 12.09.1993. godine.

-

tab Vrhovne komande, KABINET NAELNIKA, (Sefera Halilovia) Nareenje, str. pov. broj
001/255, Sarajevo, 20.09.1993. godine u 15.08 sati, pod naslovom Preduzimanje HITNIH mjera na
Vrdima, nareenje.-, uz klauzulu URGENT dostavljeno na linost k-tu 6. korpusa g. Salke Guia
na linost Zulfkar Alipago ZUKA.
- Komanda 6. korpusa, Nareenje broj 01/2628-2, od 20.09.1993. godine, pod naslovom
Preduzimanje hitnih mjera na Vrdima, nareenje.- dostavljeno na linost k-danta 45. bbr
Buturovi Polje.
- Izvjetaj Sefera Halilovia o djelovanju IKM u Jablanici str. pov. br. 167-001-311, od 20.09.1993.
godine.
- Halilovi Sefer, pismo Deliu protiv Paalia, Karavelia i Guia, septembra 1993. godine.
- Nareenje naelnika VK Sefera Halilovia str. pov. br. 02/280-1, Sarajevo, 18.02.1993. godine,
komandantu SOPNVK, Alipago Zulfkaru.
- Halilovi Sefer, pismo Predsjednitvu R BiH, Sarajevo, 01.05.1995. godine.
- Izvjetaj Arifa Paalia Seferu Haliloviu str. pov. br. cv -361-09/93, od 20.09.1993. godine.
- Akt komandanta 4. korpusa Arifa Paalia str. pov. broj 7-1296/93, od 23.02.1993. godine,
dostavljen u VK, Seferu Haliloviu.
- Zapisnik sa zajednikog sastanka predstavnika jedinica Armije R BiH i civilne policije na podruju
Jablanice, Konjica i Hadia, 20.03.1993. godine.
- Komanda OG Igman, Nareenje komandantima 43., 44., 45. bbr, OpO Konjic i Jablanica,
Specijalnim jedinicama VK i ostalim, strogo pov. br. 01/45/93., Bradina, 02.05.1993. godine, u
potpisu komandant OG Igman, Salko Gui.
a) Dokumenta HZH-B (HVO):
- Dokumenat HVO, brigada Herceg Stjepan Konjic, Izvijee za dan 16.04.1993. u 20.00.
- Akt Glavnog stoera HVO Vojnoobavjetajne slube str. pov.br. 03-354/93, od 16.04.1993.
Dnevno Izvijee br. 232/9.
- Dogovor Sefera Halilovia i Milivoja Petkovia, pod predsjedavanjem komandanta UNPROFOR
564
Filipa Moriona i predstavnika ECMM/RC Jan Pierre Tebault, 20.04.1993.godine u Zenici.

- Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Operativna zona Jugoistona Hercegovina, dokumenat pod
naslovom Izvijee o stanju u Jablanici i Konjicu, Dj. broj 01-2478/93, Mostar, 22. travnja 1993.
godine, dostavljeno Glavnom stoeru HVO Mostar, generalu Slobodanu Praljku, ONO OZ JIH,
ovjeren peatom potpis ZAPOVJEDNIKA OZ JIH brigadira Miljenka Lasia.
- Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Mostar, 06. svibnja 1993. godine, Izjava Zebi Dinka, biveg
zapovjednika Opinskog stoera HVO Konjic, na kraju Izjave navedeno da se ista dostavlja
Biskupskom ordinarijatu Mostar n.r. Ratka Peria, biskupa koadjutora Katedrala Mostar.
- Izjava mostarskih biskupa, Mostar, 17. svibnja 1993., u potpisu biskup ordinarij Pavao ani i
biskup koadjutor Ratko Peri.
- Dokumenat HVO-a, Glavni stoer, Komisija za razmjenu zarobljenika, Izvijee sa pregovora, broj
02-2/1-01-893/93, od 31.05.1993. godine.
- Akt, Franjevaki samostan Konjic, pismo Predsjednitvu Republike Herceg Bosne Mostar,
Konjic, 7. svibnja 1994. godine, potpisali fra Bono Krndelj i fra Ivan Bradvica, ovjereno okruglim
peatom FRANJEVAKI SAMOSTAN 88400 KONJIC.

- Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Hrvatsko vijee obrane, Sektor sigurnosti, Izvijee broj 02-
4/1-621/93, Mostar, 22.04.1993. godine, na 4 stranice, bez imena i potpisa odgovornog funkcionera.

- Pismo Hercegovakih franjevaca za gospodina Vicu Vukojevia, poslato sa adrese u Zagrebu, ali se
zbog loe kopije ne moe proitati na pismu napisan naziv ulice sa brojem 22/A, Zagreb, 17.4.1993.
godine.

- Prijepis razgovora snimljenog u Franjevakom samostanu u Konjicu dana 4. svibnja 1993. godine sa
fra Zdenkom Karaiem, upnikom i gvardijanom (objavljeno na valovima Radia Hrvatske zajednice
Herceg Bosna, Radio postaja Mostar dana 5. svibnja 1993. godine, novinar pela Cvitkovi).
- Dokumenat HVO-a OZ JIH (Operativna zona Jugoistona Hercegovina), dj. broj: 01-2529/93,
Mostar, od 26.04.1993. pod naslovom: Izvijee o stanju na podruju Jablanice i Konjica, dostavljeno
Glavnom stoeru HVO HZ H-B, Ministarstvu obrane HZ H-B, ONO OZ JIH Mostar, u potpisu
zapovjednik, brigadir Miljenko Lasi.
a)

Dokumenta MUP-a RBiH:
- Dokumenat Centra slubi bezbjednosti Sarajevo, od 28.10.1993. godine, pod naslovom:
Reprodukcija razgovora Jusufa Jaarevia, naelnika UB VK, sa Ramizom Delaliem elom,
obavljenog dana 28.10.1993.
- Slubena zabiljeka Centra slubi bezbjednosti Sarajevo od 17.06.1993. godine.
- Stanica javne bezbjednosti Jablanica, akt, strogo pov. broj 16-7/1-80-50/93, od 23.09.1993. godine,
pod naslovom Informacija o nekim elementima politiko-bezbjednosne situacije, dostavljena MUP
RBIH MINISTRU i CSB MOSTAR NAELNIKU.
- Slubena zabiljeka Centra slubi bezbjednosti Sarajevo, od 5.11.1993. godine.
- Rukopis, dokumenat MUP RBiH SDB, Sektor SDB Sarajevo, Odjeljenje 03, Radnik 90142,
Broj 1688 7839, sadraj telefonskog razgovora 26.10.1993. izmeu Ramiza Delalia ele i Sefera
Halilovia.
- Transkript razgovora izmeu slubenika SDB-a i Fahrudina Radonia, oktobar 1993. godine.
- Halilovi Sefer, Dopuna izjave, Sarajevo, 05.11.1993. godine.
565
- Delali Ramiz elo, Izjava, Sarajevo, 29.10.1993. godine.
- Delali Ramiz elo, Dopuna izjave, Sarajevo, 30.10.1993. godine.
- Delali Ramiz elo, Izjava, Sarajevo, 08.11.1993. godine.
- auevi Elmedin Mesar, Dopuna izjave, Sarajevo, 29.10.1993. godine.
- Juki Izet, Izjava, Sarajevo, 29.10.1993. godine.
Slubena zabiljeka Stanice javne bezbjednosti Konjic, broj 16-8/01-1-49/93, od 28.05.1993.
godine.
- Hodi efo, Izjava, Sarajevo, 28.10.1993. godine.
d) Dokumenta Predsjednitva RBiH:
- Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva RBiH 1.11.1993. godine.
- Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva RBiH 14.12.1993. godine.
- Tekst dogovora predsjednika Predsjednitva R BiH Alije Izetbegovia i predsjednika paradrave
HZH-B Mate Bobana, Zagreb, 25.04.1993. godine 00.45 sati, u prisustvu naelnika VK Sefera
Halilovia i zapovjednika HVO-a Milivoja Petkovia, Uz svjedoenje dr. Franje Tumana, pod
naslovom DODATAK 1 USTROJSTVO ZAPOVJEDNITVA ARMIJE BIH I HVO.

e) tampani i drugi mediji:
- Radoni Fahrudin, Dnevni avaz, 31.01.2012. godine, strana 4.
- Filipovi Muhamed, Dnevni avaz, 08.01.2011. godine.
- Filipovi Muhamed, Dnevni avaz, 20.03.2012. godine, strana 5.
- Izetbegovi Alija, Dnevni avaz, 16.04.2012. godine, strana 8.
- Izetbegovi Alija, Dnevni avaz, 17.04.2012. godine, strana 8.
- Dnevni avaz, 11.04.2012. godine, strana 5.
- Filandra air, Dnevni avaz, 12.04.2012. godine, strana 9.
- Vriko Josip, Osloboenje, 20.06.2012. godine, strana 10.
- Lagumdija Zlatko, Dnevni avaz, 09.07.2012. godine, strana 5.
- Osloboenje, 13.07.2012. godine, strana 13.
- Sidran Abdulah, Dnevni avaz, 12.06.2012. godine, strana 5.
- Foo Salih, Dnevni avaz, 21.06.2012. godine, strana 5.
- iga Jusuf, Dnevni avaz, 21.06.2012. godine, strana 5.
- Dodik Milorad, Dnevni avaz, 02.07.2012. godine, strana 2.
- Dodik Milorad, Osloboenje, 15.07.2012. godine, strana 3.
- Grahovac Blagoje, Slobodna Bosna, 19.07.2012. godine, strana 48.
- Avazov Exspres, 09.05.2002. godine, strana 5.
- Radoni Fahrudin, Dnevni avaz, 31.01.2012. godine, strana 4.
- Dodik Milorad, TV duel sa edomirom Jovanoviem, Beograd, 01.02.2012. godine.
566
- I. ati, Dnevni avaz, 03.08.2012. godine, strana 3.
- Radoni Fahrudin, Dnevni avaz, 17.08.2012. godine, strana 4. i 5.
- Dnevni avaz, 07.09.2012. strana 2.; 05.09.2012. strana 5. (Pogledi) ...
- ovi Dragan, Dnevni avaz, 11.10.2012. godine, strana 2.
- Bazdulj Muharem, Osloboenje, 30.10.2012. godine, strana 10.
- Udruenje novinara BiH, Osloboenje, 31.10.2012. godine, strana 3.
- Tadi Ognjen, Dani, 26.10.2012. godine, strana 27.
- Nikoli Tomislav, Osloboenje, 25.,26. i 27.10.2012. godine, strana 3.
- Majki Duanka, Osloboenje, 22.10.2012. godine, strana 3.
- Selimbegovi Vildana, Osloboenje, 22.10.2012. godine, strana 10.
-
ovi Dragan, Osloboenje, 11.10.2012. godine, strana 5.
- Denana Karup-Druko, Dani, 16.11.2012. godine, strana 3.
- Denana Karup-Druko, Dani, 16.11.2012. godine, strana 3.
- Dani, 18.01.2013. godine, strana 13.
- Dani, 18.01.2013. godine, strana 13.
- Willam A. Stuebner, Osloboenje, Pogledi, 15.09.2012., strana 27.
- Ivo Banac, Osloboenje, 20.08.2012., strana 4. i 5.
- Filip David, Dnevni avaz, 13.01.2012. godine, strana 5.
- Dodik Milorad, Dnevni list, 02.01.2013. godine, strana 7.
- Internet, Srna, 23.02.2013., 15:26
- Internet, Glas Srpske, 04.01.2013., 08:50
- Internet, Srna, 23.02.2013., 15:26
- Internet, Srna, 23.02.2013., 15:26
-
- Durakovi Esad, Dani, 15.03.2013. godine, strana 14.-17.
- Imamovi Emir, Start, 02.04.2013. godine, strana 18.
567
- Hodi Devad, Osloboenje, 22.02.2013. godine, strana 10.
- Beirovi Zijad, Dani, 15.03.2013. godine, strana 22. 23.
- Dodik Milorad, Dnevni avaz, prilog Sedmica, 08.10.2011. godine, strana 7.
- Erduan Tajip, Dnevni avaz, 08.10.2011. godine, strana 8.
- Osloboenje, 13.09.2011. godine, strana 13. i strana 14.
- Zukorli Muamer, Dnevni avaz, 15.09.2011. godine, strana 5.
- Dnevni avaz, prilog Sedmica, 24.09.2011. godine, strana 2. i 3.
-
Zukorli Muamer, Glas islama, 15.12.2011. godine.
- Muslimovi Fikret, Osloboenje, 19.02.2013. godine, strana 12.-13.
- Dervievi Ibrahim, Dani, 08.03.2013. godine, strana 15.
- Polutak Mustafa, Osloboenje, 21.02.2013. godine, strana 10.-11.

f) Ostalo:
- Iskaz Miki Marije, u Gabeli, 31. svibnja 1993., Iskaz zapisao Andrija Pavi.
- Prevod Presude Hakog tribunala Seferu Haliloviu, 16.11.2005. godine.
- STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE, Sarajevo, ul. Marala Tita 7a/II, dokumenat broj 90/93, od
20. marta 1993. godine, pod naslovom Kooptiranje novog lana u Regionalni odbor SDA.
- Halilovi Sefer, Nije kriv.
- Tekst, nastao u oktobru 1993. godine, bez zaglavlja, poinje sa naslovom INFORMACIJA.
- Deli Rasim, Lice i nalije rata, Knjiga prva, VKBI, Sarajevo, 2005. godine.
- andi Mustafa, pismena izjava, Sarajevo, 31.01.2007. godine.
569
A
Abadi Fuad
Abdi Fikret, 21, 33, 38, 42, 49, 57,
64, 65, 68, 71, 75, 87, 88, 92, 161,
186, 214, 224, 243, 254, 256, 269,
276, 339, 387, 430, 450
Ahmetovi Sadik, 322, 323, 337
Ajnadi Nedad, 446
Alibabi Munir, 413, 420, 421
Alispahi Bakir, 46, 50, 69, 80, 81,
162, 208, 236, 319, 322, 419, 447
Alipago Zulfkar, 46, 50, 68, 73,
77, 80, 84, 91, 95, 106, 107, 108, 117,
151, 154, 155, 156, 158, 167, 168,
181, 182, 202, 208, 211, 212, 419,
554, 560, 563
Alji Dino, 44, 79, 200
Alji Hajro, 79
Alji Mido, 79
Anevski Stevan, 18, 69
Arnautovi Erdin, 162
B
Bahto Hamid, 429
Banac Ivo, 353, 354, 566
Beirevi Denis, 337
Beirovi Zijad, 377, 567
Behmen Omer, 80
Bevanda Vjekoslav, 347
Bijedi Emir, 173, 174
Bilajac Rifat, 136, 138, 215, 234,
446
Bjelobaba, 28, 37, 221
Boban Mate, 38, 115, 116, 234, 306,
330, 356, 430, 438, 565
Bojadi Nihad, 96, 103, 137, 155,
167, 170, 171, 173, 175, 176, 177,
183, 562
Bosi Mladen, 310, 339, 340, 341,
375, 376
Bradvica Ivan, 564
Budakovi Sulejman, 114, 173, 560
Buljubai Ferid, 429
Buza Enver, 154, 204, 209, 219, 221,
236, 237, 238, 239
C
Ceri Mustafa, 262, 264, 287, 288,
289, 314, 315, 321, 338, 339, 355,
356, 359, 366, 370, 373, 378, 379,
380, 381, 383, 384, 385, 387, 388,
391, 396, 399
Cerovac Midhat, 173, 220
Cikoti Selmo, 149, 162
andi Mustafa, 41, 60, 66, 72, 75,

83, 86, 262, 267, 270, 278, 285, 293,
307, 311, 314, 315, 461, 462, 463,
567
auevi Elmedin, 506, 565
avar Drago, 106
avka Oleg, 344
engi Halid, 46
engi Hasan, 46
olak Drago, 105, 107
omor evko, 106
ovi Dragan, 301, 302, 303, 304,
INDEKS LINIH IMENA
570
309, 310, 313, 326, 332, 338, 339,
340, 341, 344, 347, 348, 350, 351,
352, 355, 356, 359, 375, 376, 384,
566
ibo Safet, 103, 106, 108, 187, 188,

189, 236, 560, 562, 563
ori efk, 47
osi Dobrica, 38, 437, 438
uski Fikret, 446
D
Dahi Ismet, 40, 41
Delali Ramiz elo, 18, 22, 36, 39,
42, 43, 44, 45, 46, 51, 59, 60, 68, 70,
77, 82, 86, 89, 93, 131, 134, 135, 137,
140, 164, 205, 241, 250, 252, 253,
285, 289, 416, 418, 419, 450, 452,
465, 486, 490, 494, 500, 502, 505,
531, 540, 560, 564, 565
Deli Rasim (pominje se na veini
stranica knjige)
Deli Sejo, 446
Dervievi Ibrahim, 18, 242, 412,
420, 567
Divjak Jovan, 67, 416, 446
Dodik Milorad, 245, 264, 288, 289,
301, 302, 303, 304, 309, 310, 312,
313, 315, 316, 317, 318, 319, 320,
321, 324, 325, 326, 328, 329, 335,
337, 338, 339, 340, 341, 342, 343,
344, 345, 347, 348, 350, 351, 352,
353, 354, 355, 356, 359, 366, 367,
369, 370, 375, 376, 377, 379, 380,
381, 384, 387, 565, 566, 567
Drlji Mile, 28, 37, 221
Dudakovi Atif, 446
Durakovi Jasmin, 403, 404, 405
Durakovi Nijaz, 52, 312
D
Dambasovi Asim, 250, 251
Dankovi Namik, 215, 234, 235
Duvo Almir, 344
E
Erduan Tajip, 381, 567
F
Fazli Bahrudin, 205, 559, 562
Filandra air, 298, 312, 565
Filipovi Muhamed, 290, 291, 292,
293, 294, 295, 298, 299, 300, 311,
312, 317, 324, 325, 326, 327, 333,
334, 335, 336, 33, 339, 370, 371, 372,
381, 387, 565, 566, 567
G
Gani Ejup, 52, 105, 112, 282, 379,
380, 409
Guska Jasmin, 220, 256
Gui Salko, 80, 90, 91, 95, 100,
106, 108, 116, 117, 121, 122, 123,
125, 126, 130, 140, 141, 146, 148,
149, 150, 153, 154, 155, 161, 168,
170, 172, 173, 174, 176, 177, 179,
181, 182, 183, 184, 185, 186, 187,
189, 193, 198, 210, 211, 212, 213,
214, 221, 224, 226, 227, 233, 238,
256, 554, 559, 560, 561, 562, 563
H
Hadihasanovi Enver, 51, 105,
571
149, 179, 221, 233
Hadiomerovi Bakir, 302, 403,
404, 405
Hajrulahovi Mustafa Talijan, 51,
72, 86, 131, 176, 183, 184, 185, 186,
416, 562
Hakalovi Haso, 68, 95, 96, 110,
111, 112, 114, 170, 184, 187
Halilovi Sefer (pominje se na
veini stranica knjige)
Halilovi Semir, 46, 80
Hasi Senad, 79
Hodi efo, 35, 80, 93, 122, 162,
204, 207, 208, 209, 210, 565, 567
Hujdur Midhat Hujka, 35, 47, 90,
119, 418, 560
I
Ibrahimovi Muhamed, 337
Insko Valentin, 377
Isakovi Alija, 295
Isovi Mustafa, 173
Ivankovi Pako, 107
Izetbegovi Alija, 46, 51, 109, 124,
126, 130, 185, 242, 287, 288, 289,
292, 293, 295, 318, 321, 326, 333,
335, 360, 375, 402, 420, 565
Izetbegovi Bakir, 286, 287, 288,
289, 315, 316, 319, 320, 322, 326,
333, 351, 356, 357, 358, 360, 361,
362, 364, 366, 367, 372, 376, 379,
380, 381, 386, 387, 388
J
Jan Pierre Tebault, 102, 564
Jaarevi Jusuf, 42, 81, 540, 564
Jaarevi Mevlid, 317, 372, 373
Jozi Petar, 108
Jugo Miralem, 119, 120
Jugo eila, 465, 531
Juki Izet, 509, 514, 565
Juri Dragan, 117
Jurii Duka, 413, 414, 420, 447,
448, 449, 453, 454, 455, 456, 457
Jusi Kadir, 446
K
Kajevi Avdulah, 180
Karai Zdenko, 105, 107, 109,
110, 564
Karadi Radovan, 38, 118, 230,
242, 243, 264, 269, 273, 274, 306,
311, 330, 336, 345, 356, 430, 436,
438
Karaveli Vahid, 79, 87, 129, 132,
133, 135, 136, 174, 189, 191, 192,
193, 198, 199, 200, 211, 224, 226,
227, 228, 233, 339, 446, 560, 563
Kari Vehbija, 105, 131, 136, 138,
162, 200, 201, 207, 215, 236, 417
Karkelja Dafer, 107
Kasumovi Fuad, 337
Kebo Mirsad, 365
Keljemendi Naser, 349
Kljui Stjepan, 52, 55, 63, 75, 112,
282
Koljevi Nikola, 436
Komi Ivo, 53,112, 282, 331, 332
Kopanja eljko, 338
Kovaevi Enes, 173
Krndelj Bono, 564
Kupusovi Sulejman, 312, 339
572
L
Lagumdija Zlatko, 281, 282, 288,
300, 301, 302, 304, 305, 306, 307,
308, 309, 310, 311, 315, 316, 317,
318, 319, 320, 324, 328, 332, 333,
334, 335, 338, 339, 340, 341, 342,
343, 344, 346, 347, 350, 351, 352,
353, 354, 355, 356, 360, 370, 371,
374, 375, 376, 377, 565, 566
Lasi Milenko, 173, 564
Lati Borislav Riki, 36, 44
Luarevi Kerim, 442, 443, 454
Lui Ivica, 105
LJ
Ljevakovi Irfan, 277
Ljubi Boo, 301, 310, 313, 332,
337, 338, 339, 340, 341, 375, 376,
384
M
Mahmutehaji Rusmir, 236
Mehmedovi emsudin, 319
Miloevi Slobodan, 32, 38, 39, 61,
118, 144, 229, 230, 264, 265, 268,
269, 273, 274, 275, 283, 288, 292,
294, 306, 330, 351, 356, 375, 430,
434, 435, 436, 437, 438, 440
Mladi Ratko, 397
Morion Filip, 102, 564
Muderis, 157, 159, 175, 177
Mujezinovi Enver, 63, 64, 277
Muslimovi Fikret, 43, 51, 52, 53,
54, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 79, 87, 88,
229, 249, 322, 396, 398, 399, 400,
402, 403, 404, 405, 406, 408, 413,
414, 416, 421, 423, 447, 448, 449,
450, 453, 454, 455, 456, 457, 567
N
Najdel Kejsi, 322, 323
Nikoli Tomislav, 343, 39, 391, 566
Novali Selim, 117
O
Okovi Zakir, 136, 161, 560
P
Paali Arif, 35, 47, 80, 90, 95, 96,
97, 98, 99, 100, 111, 114, 121, 122,
127, 128, 155, 156, 157, 158, 159,
160, 168, 174, 176, 178, 181, 182,
183, 187, 193, 194, 195, 196, 214,
221, 224, 225, 226, 227, 228, 233,
253, 254, 256, 418
Patrik Mun, 322, 323
Pejanovi Mirko, 54, 112, 282
Pelidija Enes, 69, 70, 426, 427, 559
Petkovi Milivoje, 92, 102, 105,
110, 111, 113, 114, 115, 116, 117,
173, 560, 563, 565
Pivki Midhat, 220
Polutak Mustafa, 53, 167, 422,423,
446, 567
Praljak Slobodan, 102, 564
Prazina Juka, 443, 455
Pudar, 28, 37, 55, 221
R
Radmanovi Neboja, 338
Radoni Fahrudin (pominje se na
veini stranica knjige)
Radujko Nikola, 41, 42, 60, 62, 66,
72, 76, 83, 86, 262, 270, 285, 307,
573
308
Rakoevi Slobodan, 42, 60, 62, 66,
72, 76, 84, 87, 262, 270, 285, 308
Rami Eso, 175, 186, 188, 220, 561
Rani Hazim, 319
Reki Sead, 18, 69, 70, 424, 425,
426, 427
Rovanin Mlao, 517
Rujanac Zijad, 199
S
Selimbegovi Vildana, 344, 406,
413, 566
Sidran Abdulah, 311, 312, 565
Silajdi Haris, 52, 55, 63, 81, 277,
278, 288, 292, 312, 337, 342, 359,
360, 401
Suljevi Ziro, 136, 138
agolj Zdravko Piske, 102, 117

ahi Nusret, 106, 559
akrak Enes, 161
ari Edib, 202
ari Stjepan, 105, 107
iber Stjepan, 33, 34, 105, 446
pago erif, 119
T
Tabak Ahmed, 18, 46, 50, 69, 80,
89, 242, 419, 447
Tihi Sulejman, 287, 288, 303, 310,
320, 322, 324, 325, 326, 333, 334,
335, 344, 350, 352, 358, 359, 360,
361, 362, 363, 364, 365, 367, 380
Tirak Devad, 205, 210, 221
Topalovi Muan Caco, 36, 39, 44,
46, 51, 59, 60, 68, 81, 93, 131, 134,
137, 140, 164, 200, 241, 252, 253,
416, 418, 419
Tuman Franjo, 38, 39, 96, 105,
115, 116, 117, 118, 229, 275, 292,
294, 306, 330, 351, 356, 375, 429,
430, 434, 437, 438, 565
U
Ugljanin Sulejman, 30, 223, 390,
391
Ugljen Nedad, 57, 72, 249, 285,
286, 289, 321
V
Vasiljevi Aleksandar, 30, 31, 32,
42, 60, 62, 66, 72, 76, 84, 87, 223,
262, 270, 285, 308, 425, 436
Vukojevi Vice, 105, 106, 564
Z
Zebi Dinko, 102, 103, 564
Zebi Emin, 202
Zukorli Muamer, 355, 356, 370,
378, 379
Zorlak Raid, 446
Zovko Dobrosav, 117
Zubac Goran, 347, 348
Zubak Kreimir, 105
iga Jusuf, 312, 565

575
BIOGRAFIJA AUTORA
Fikret Muslimovi, general-major Armije BiH u penziji, roen je
09.12.1948. godine u selu Raljeva, kod Graanice. Srednju ekonomsku
kolu zavrio je 1967.godine u Doboju, a zatim, 1971. godine, u Beogradu,
Vojnu akademiju kopnene vojske, smjer Zemaljske artiljerije. Visoku
vojnopolitiku kolu u Beogradu, po programu za postdiplomski studij,
kao prvi u rangu, sa prosjenom ocjenom 9.86, pohaao je i zavrio od 1978.
do 1980. godine. U Beogradu je 1991. godine pohaao i Ratnu kolu koja
je pripremala kadrove za generalske dunosti, ali istu naputa septembra
mjeseca te godine, u inu potpukovnika, zbog neslaganja sa politikim
ciljevima angairanja tadanje JNA u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku, kao
i zbog neslaganja sa postupcima rukovodstva Srbije i rukovodstva JNA u
pogledu svoenja te armije na srbijansko etniku vojsku.
Tokom slube u bivoj JNA obavljao je razne dunosti, prvo
komandne u jedinicama artiljerije, a zatim funkcije u slubi vojne sigurnosti.
Od septembra 1991. godine, kada naputa JNA, pa do aprila 1992. godine,
ivi teko, pod prismotrom i prijetnjama policijskih struktura JNA.
Odmah nakon meunarodnog priznanja R BiH, od 09. aprila
1992. godine, obavlja dunost naelnika sigurnosti u Republikom tabu
Teritorijalne odbrane R BiH i dunost savjetnika za vojna pitanja u
Predsjednitvu R BiH. Od jeseni 1993. godine obavlja dunost zamjenika
naelnika Uprave za moral u tabu Vrhovne komande R BiH, a zatim i
dunost naelnika Uprave za moral, to radi usporedo sa ulogom elnog
bonjakog predstavnika u Zdruenom tabu Armije R BiH i HVO-a.
Nakon Dejtonskog sporazuma, kao predstavnik Bonjaka, preuzima
odgovornost u pregovorima sa predstavnicima Hrvata i predstavnicima
Srba za defniranje sporazuma o vojnim mjerama za izgradnju povjerenja.
Od poetka 1997. godine do aprila 2000. godine obavlja visoku operativno
- tabnu dunost pomonika ministra odbrane za odbrambene pripreme.
Penzionisan je 01.04.2000. godine.
Od 1994. do 1996. godine lan je Glavnog odbora Stranke
demokratske akcije. Od osnivanja Vijea Kongresa bonjakih
intelektualaca, krajem 1992. godine, lan je Izvrnog odbora tog vijea.
Kao publicista, autor je objavljenih knjiga: Kako su nas lagali,
Odbrana Republike, Agresija, Rat i politika, Balkan u vrtlogu politika-
na bosanskom i engleskom jeziku, Krize i sigurnost u globalizaciji,
Argumenti i sjeanja o ratu (Knjiga prva i Knjiga druga), Specijalni
rat i Ugroavanje i samougroavanje muslimana (koautor sa Mustafom
Spahiem). Autor je brojnih analitikih tekstova objavljenih u asopisima,
dnevnim i nedjeljnim listovima koji izlaze u BiH.

Fikret Muslimović - Lažovi I Ubice

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Fikret Muslimović - Lažovi I Ubice

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Fikret Muslimovi

andi Mustafa, 41, 60, 66, 72, 75,

ibo Safet, 103, 106, 108, 187, 188,

agolj Zdravko Piske, 102, 117

iga Jusuf, 312, 565

Das könnte Ihnen auch gefallen