241

242
243
244
253
254

1 cetvrtinka vrijedi kao 2 osminke

Ragib Lubovac





















LIKOVNA KULTURA






















285
Ragib Lubovac




za 1, 2, 3. i 4. razred osnovne kole, za dopunsku nastavu u inostranstvu








SUBJEKT U CRTEU

CRTE DJEAKA, ARE CRTE UMJETNIKA, DJEAK


------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu--------------------------------------------------------
Cilj Stare nastave crtanja je bio razvoj srca, uma i ruke, dakle, prvo srca, jer je crte izraz emocije. Jugo-
jezgro tvrdi da uenici ne znaju crtati, te ih poduava o likovnoj formi, a sadraja nema. Subjekt u crteu tvrdi da
djeca znaju crtati, te im nudi vru sadraj, a podjednako u crteu i umjetnosti analizira i sadraj i formu. Kada
uenik 1. i 2. razreda crta, dijete toliko uobraava da je u crteu i papiru, da zapravo, iz njega, a ne sa distance,
crta. Ono subjektivno izraava sebe, zato je logina formulacija ovog koncepta Subjekt u crteu. Umjesto likovnih
oblika rada Jugo-jezgra, novi koncept nudi naziv: sadraj, a umjesto likovnih podruja rada, Subjekt u crteu nudi
naziv: forma; sadraj je ivot, forma je crte i umjetnost.
Crte uenika je: crte, slika, dekorativni rad, grafika, kip, reljef
Nai prilozi crtea trogodinjeg djeaka krune i elipsaste are nisu samo are, ve bi to mogla biti duboka podsvijest
ono u gnijezdu majke, drugi je Leonardov crte Zaee, kao reakcija zrelog umjetnika Leonarda na tvrdnju majke,
petogodinjem sinu, koji nema oca, te kako ga je donijela roda.

286































I RAZRED


































287



1. razred
2. JA I MOJA PORODICA


DJEAK 6. GODINA, JA I MOJA PORODICA, TEMPERA

NACRTAJ I TI LINIJAMA I BOJAMA SEBE I SVOJU PORODICU, TI TO ZNA!



















----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu--------------------------------------------------------
Dok jedni pedagozi zagovaraju princip ka djetetu, drugi pedagozi, kao i na koncept, zagovara suprotnu ideju od
djeteta. Dok umjetnik u umjetnosti izraava sebe i drutvo, dijete u svom crteu izraava sebe i porodicu. Zato
uenicima naeg uzrasta nudimo vrue sadraje: motive, teme, ilustracije i inspiracije iz vlastitog ivota i porodice, iz
domovine, kole i ulice, iz prirode, te iz umjetnosti djetinjstva ovjeanstva, a kako e to uenici crtati (crtati, slikati,
modelirati, oblikovati ili formulisati), koncept im nudi njihovu shematsko simboliku likovnu formu.
288





02-$27$'%,1$%261$,+(5&(*29,1$

KOLKO OVDJE MA SLCCA, A KOLKO ZVJEZDA?

UHQLFH(QD0RMDL6HQLGD Moja domovina BiH, UD]2$DQWL)*XQL
06HOLPRYLXLW0LODQND.DWDYD$ULMDQDLGHOLMDL(OYLVD.RVR6DUDMHYR


29$.268&57$/,,3,6$/,67$5,(*,3$1,
37,&$/(7,(/-$67$'229$&$65&(.8&$126,7,7(5(778,+$5)$



1$3,,,/,1$&57$-%,+%261$,+(5&(*29,1$
1$&57$-/-8'('-(&865&(37,&8/(37,5$05$9$&9,-(7681&(
0-(6(&=9,-(='8

=DQDVWDYQLNDFX
*GMHVDPMDURHQQDWRMHPRMDGRPRYLQDDJGMHMHURHQPRMRWDFWRMHPRMDRWDGELQD
6$'5$-MH0RMDRWDGELQD%RVQDL+HUFHJRYLQD)250$MHFUWHLJUDVORYDLERMDHVWHWVNRMHOMXEDYSUHPDRWDGELQLL
GRPRYLQLWHKQLNDMHIORPDVWHULXERML8HQLFLVHQDJRYDUDMXGDVORERGQLMHQHJRQDDVXPDWHUQMHJMH]LNDJGMHSLXGD
FUWDMXVORYD=DWRJRUHXQDVORYXWHPHVWRML,JUDVORYDLERMD2GVORYDVHJUDGLQHNLVDHWLOLUDVXWULWDPLOLNRPSR]LFLMD
SRMPRYD VORYD L ERMD 2YDM VDGUDM L IRUPD MH EOL]DN HJLSDWVNRP SLNWRJUDIX FUWDP SLHP 1D VH X]UDVW XHQLND
LVWRYUHPHQRL]UDDYDFUWHRPLSLVPRPDWRMHLSURJUDPVNDPRJXDYH]DVQDVWDYRPMH]LND
,DNRXLWHOMLFHVDXHQLFLPDWHNX,,SROXJRGLWXREUDXMXVORYDLSLVPRXHQLFL]QDMXQDSLVDWL%L+D]DWLPFUWDWLILJXUH
FYLMHWSWLFXMDEXNXMDMHVUFHVXQFHPMHVHF]YLMH]GX7RMH]DSUDYR%RVDQVNLSLNWRJUDIFUWDPSLHP





4. CRVENA JABUKA
CIJELA, POLOVINA, ETVRTINA


FOTOGRAFIJA, PRIRODNA CRVENA JABUKA I CRTE UENIKA 1/8., JABUKA, SLIKANJE,
AKVAREL,






UENIK JABUKE SLIKA SUBJEKTIVNO, ZATO SU ONE SONE IZNUTRA I IZVANA.
(23. SEPTEMBAR, PRVI DAN JESENI).









-------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-------------------------------------------------------
Teme jeseni mogu biti iroke: berbe, etve, a motivi ui i pojedinani kao to je jabuka.
Pojam senzacije se javlja kada dijete ulne utiske, osjete, percepciju ili opaanje, kao sirovi poetak iskustva prima,
prima ukus, miris, zvuk i temperaturu; ono kada dijete tek pipa, u koli proiruje. Otud i in percepcije, kada se svi
razliiti ulni utisci okupe oko jedne jabuke, kada se miris u nosu, ukus na jeziku, boja i svjetlo u oku, te dodir prstiju i
dlana kojim se obuhvata i upoznaje oblik, s podjelom jabuke na dvije simetrine polovine, a polovina na dvije etvrtine,
upoznaje unutarnji sadraj i sjeme, ujedine i grupiu oko te jabuke, pa e uenik vie primijetiti njenu specifinost nego li
pojedinane sadraje, kada dakle, ulni utisci prijeu u saznanje. Usput, uenici jabuku pojedu, tako da jabuka nestane,
slika nastane.
290





5. IGRA TROUGLOVA, LINIJA I BOJA


Ueni/k/ca, Igra trokuta, flomasteri u boji, 1/9, esta osnovna kola. Ilida, uit. Elma abanovi
















CRTAJ UNUTARNJIM TROUGLOM BEZBROJ TROKUTA, FLOMASTERI U BOJI!
TI TO ZNA!

-----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu---------------------------------------------------------
Sadraj, kao to je ovdje, moe biti trokut, linija i boja. Likovno je od toga uenik, u tri pokuaja, dobio tri skupa
trouglova, u kojem papiru je on neto osjeao i mislio. Dobio je kompoziciju trokuta i boja, linija i ritma, simetrije i
ravnotee. Estetsko je proces rada, jer je on neto osjeao i mislijo, te obogatio sebe, a jest. Crte je pun bjeline i
vazduha. Tehniki je crte u boji, flomasteri u boji. Uenik je koristio unutarnji manji trokut svog trougla. Kolege, ne
pretjerujte u pretrpanom crteu, i malo je lijepo.
291



6. SJEANJE NA ZIMSKI RASPUST


SKIJA SKAKA



Uenici Nermin i Esma, Sanjkanje, akvarel, 2. razred, O.. Aleksa anti, Sarajevo, nast. A. Ahmethodi







KAKO SI SE TI RADOVAO ZIMI. NACRTAJ TO. TI TO ZNA!

-----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu--------------------------------------------
Zimske radosti i crte iz crtea. Nermin je crtao iz crtea, a Esma sa distance. Crte iz crtea je uobrazilja uenika da
se on nalazi u papiru ili u ulici odakle s lijeve i desne strane, te ispred i iza crta predmete i objekte kao ih vidi s tog
mjesta, pa su drvea, kue i figure prevaljene, lee ili stoje na glavi, a to je logika i egipatskog crtaa i djeteta naeg
uzrasta, shematsko - simbolika faza, crte iz crtea. Ako se takvom crteu i djetetu dva/tri/put zamjeri, ono zakljui
da ne zna crtati, a zna!
14. Internacionalne olimpijske zimske igre odrane 7/17. Februara 1984. u Sarajevu, s kojih donosimo plakate slikara
Ismara Mujezinovia.

292



7. ILUSTRACIJA, ZAGONETKE I ODGONETKE, AKVAREL


Uenik Tarik, Zagonetke i odgonetke, 1. razred O.. Fatima Guni Sarajevo, uit. Sabrina Trgo
















-------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-------------------------------------------------------
Postoje narodne i umjetnike zagonetke. Obje predstavljaju vrstu knjievnosti. Narodne su prvo bile usmena, zatim su
sakupljane i zapisane. Meusobno su preuzimane od naroda. Podloga zagonetka su predmet ili radnja koja je esto
alegorijska - lik ili prikaz u kojem se krije neki drugi smisao, u prozi ili u stihovima. Osebujna je i duhovita. Svaka
zagonetka trai odgonetku: Od malog sam prsta tanja, svakog dana sam sve manja? Olovka. Bijelo pleme, crno sjeme.
Mudra glava po polju sije? Knjiga. Na harambaa vodu pije, a nad njim se bajrak vije? Kosa. U gorici na jednoj noici?
Gljiva. Pitalice: Kad se voda moe u reetu nositi? Kad se smrzne. Kako se zove vuk? Nikako, on sam doe
Zagonetke su mnogi knjievnici objavljivali u listovima i asopisima, u enigmatskim listovima, djeijim rubrikama,
zabavnicima u ilustrovanim listovima i krialjkama.
293



8. CVIJEE, SIMBOL PROLJEA


ILUSTRUJ TEKST O LEPTIRU, ILI DIREKTNO SLIKANJE CVIJEA U RAZREDU!






















NACRTAJ, NASLIKAJ CVIJEE KOJE SE NALAZI U TVOM RAZREDU, TI TO ZNA!
AKVAREL.

-------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-------------------------------------------------------
Proljee je ciklus raanja, rasta i cvata. Uz priloene fotose i ivo cvijee uenici bi ulno potpunije doivjeli i upoznali
simbole proljea, naravno i naslikali cvijee.
Uenici dva/tri/put meusobno mijenjaju i slikaju cvijee. Nastavnici ukazuju na lokalnu boju. A uenici na svojim
papirima ipak slikaju simbolikim bojama. Druga je mogunost da uenici ilustruju neki tekst o leptiru u 1. razredu.






294




9. SRETNA BUBAMARA


Dijete starije grupe predkolskog uzrasta, (2006) to bi ilo u 1/9. osnovne kole, te ga zato nudimo



ILUSTRACIJA, EVO IDE BUBAMARA, AKVAREL
Evo ide bubamara, bubamara, krila su joj puna ara, puna ara. Ej moliu, ej moliu
bubamaru da mi dadne, da mi dadne jednu aru! U srce u da je metnem, da je
metnem, blago onom koga sretnem, koga sretnem: Moja e mu, moja e mu ara rei
koji put ga, koji put ga vodi srei! ().
-----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu---------------------------------------------------------
O Bubamari ima raznih pria, koje uiteljica moe ponuditi uenicima 1. razreda, i dobiti kreativan krupan crte, sretno!
Zamjerka je ta da je slika strogo simetrina, ali za to uenici izgleda imaju potrebu, pa neka je! Treba barem, pored
crvene, uenicima ponuditi i utu, ak i plavu boju, iako je bubamara crvene boje. Nije dobro ni da bubamare budu sve
krupne, jer bi i to opet bio kliirani zahtjev ili pristup. Svaki crte bi trebao biti drugaiji i po boji i po veliini, jer je na
koncept subjekt u crteu, svako dijete crta svoj crte.
295














































296































II RAZRED


































297














































298


2. razred
10. SJEANJE NA LJETNI RASPUST


Uenica Nejra, Kako sam provela ljetni raspust, flomasteri, 3. O.. Mea Selimovi, uit. Sanida ei













NACRTAJ ILI NASLIKAJ KAKO SI PROVE/O/LA LJETNI RASPUST!





---------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-----------------------------------------------------------
Ova uobiajena tema za prvi nastavni sat i na poetku nove kolske godine meu uenicima, ali i meu nastavnicima, pa
se tu mogu oekivati raznovrsni sadraji, koji se prepriavaju, a likovna forma i tehnika se ostavlja uenicima.

299




11. GRBOVI I ZASTAVA BOSNE I HERCEGOVINE



STARI GRB NOVA ZASTAVA BOSNE I HERCEGOVINE NOVI GRB

TA SE VIDI U OVA TRI SIMBOLA BOSNE HERCEGOVINE?
KOLIKO U JEDNOJ SEDMICI IMA DANA?
KOLIKO ZVIJEZDA IMA U GRBU, A KOLIKO NA ZASTAVI?




UENIK GRB MIJENJA U SRCE, A UDBENIK GRB MIJENJA U PREPELER
uenik Ajdin pie:Bosna i Hercegovina, naa domovina digni se iz pepela, kao sto put do sada.

NACRTAJ I TI BOJAMA ESTITKU BOSNI I HERCEGOVINI!







--------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu----------------------------------------------------
25. Novembar/Studeni, 1943. godine - ZAVNOBiH
Uenik nudi srce, a udbenik propeler. Trea ideja: u svakom razredu ima mnogo cvijea, neka to cvijee uenici preko i
pored ovih simbola i teksta raspu po papiru, i dodaju svoj tekst estitke! etvrta ideja e biti neto etvrto i patriotski
doivljaj uenika. I ovdje bi, sa simbolima i tekstom crtam - piem, doao u obzir Bosanski piktograf.

300




12. NARODNA UMJETNOST ARANJA JAJA


7 JAJA ZA 7 DANA


























Inspiracija za religijske novogodinje praznike i estitke, Uskrs, Boi, Bajram.

-----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-------------------------------------------------------
Kao simbol jaje se javlja kako na Istoku, tako i na Zapadu. Postoje prirodni i kulturni simboli. Prirodni su izvedeni iz
nesvjesnih sadraja, kulturni su oni simboli koji nastoje izraziti vjeitu istinu. Jaje je u isto vrijeme i kulturni i religijski
simbol, koje se i u kranstvu i u islamu, posebno oko Nove godine, nude djeci.
Islamski svijet kod nas u svojoj tradiciji nema ukraavanje jaja, kao to ima onaj u Iranu. U kranskoj tradiciji sadraji i
simboli se javljaju na jajetu, a u islamskoj tradiciji se jaja takoer dekoriu na ljuski, ali im se uz to dodaju plastini
elementi, pa se onda sadraji proiruju na: lutku, lava, ribu, pticu, abu, sovu
(Likovna enciklopedija Jugoslavije, JLZ, Zagreb, 1987.; Jaje, Klub za intelektualni odgoj djece i mladih, Teheran).





301


13. ESTITKA ZA GRAANSKU NOVU GODINU
TO ZNAJU I VRAPCI NA GRANI!




VRAPCI I DRUGE PTICE, JEDNA DRUGOJ ESTITAJU NOVU GODINU!
NASLIKAJ BOJAMA KAKO TO IZGLEDA!

------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu--------------------------------------------------------------
U davnoj prolosti od starih Egipana i Babilonaca, preko religijskih novih godina, iji su se datumi pomicali, a i danas
slave, od decembra do marta, unato religijskih protivljenja, zadrana je sveanost iz Rima, u ast boga Jana: 1. januar,
kao graanski praznik.
U svim estitkama, pa i u Novogodinjim podjednako igra ulogu sadraj teksta, te izgled forme dizajn i vizuelne
komunikacije, estitke: nacrt, savijanje papira i preklapanje To jest za uenike sloen zadatak, ali tu pomae i
uiteljica. Uenicima se moe ponuditi bar drugaija podloga, oblik papira, boja, krug, srce I ovaj prijedlog se ini
nesvakidanjim, ali je to djeci blisko, da i vrabac vrapcu, kao to uenik ueniku, uenik uiteljici i roditeljima: estita
Novu godinu!
302




14. IGRA KRUGOVA I BOJA



Uenica Merima, Igra krugova i boja, flomasteri u boji











POIGRAJ SE KRUGOVA I BOJA, FLOMASTERI!


-----------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu--------------------------------------------------------
Oko ima formu kruga, horizont naeg vidnog polja je krug. Na e uenik pomou ablona novia svojim flomasterom
kao takom, koja se kree i vraa u sebe, nainiti krug. ta e uenik igrom krugova spontano na papiru dobiti, svoje
inicijale ili neto drugo, ostaje da se vidi?





303




15. ILUSTRACIJA, opi, Kapidi i Balog


Grupni rad uenika, Jeeva kuica, kola, 2. razreda, O.. Fatima Guni, uit. Senija Svraka
Uenik 2. razreda, Jeeva kuica, flomasteri, O.. Mea Selimovi, Sarajevo, uit. Minela Ahmi


ILUSTRACIJA, SLIKANJE, KOLA NOVINSKI FOTOSI U BOJI, FLOMASTERI,
TEMPERA

-----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu---------------------------------------------------------
Grupni rad uenika je zato to je od etiri kolaa kolairan jedan kola. Da bi stavili jea u prirodu kasno smo poeli
nagovarati uenike: da u prirodi ima i drugih ivih bia i raslinja, pa se na kolaima bojaljivo poeo pojavljivati leptir,
pticaKOLA je franc. Collage: lijepljenje, naziv za slikarsku tehniku kod koje je kompozicija u cijelosti ili djelimino
izraena od lijepljenih komada papira, foto-novina, tkanine, koe, tapeta, ilustracija i fotografija. Kola se moe
dopunjavati ili kombinirati kistom linijom i bojom. Nije kola ono to se nudi koli i uenicima kao kola - bojeni ravni
papir.
304



20. MATA, SLUAJ I NAMJERA, KLEMENTINE


Uenici Naida i Faris, 2/9. O.. A. anti, Sarajevo



Uenice Esma i Ajla, 2. razred, Fantastina iva bia, O.. Aleksa anti, Sarajevo, uit. Amela Ahmethodi


-----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu---------------------------------------------------------
U uvodnom dijelu nastavnog sata rei neto o svojstvu mandarina ili klementina, te njihovom znaaju za zdravlje ljudi.
Nakon toga, uenici ih gule i koru ostavljaju na papir, a uiteljica priu i panju uenika usmjerava na plod. Gulei koru
neki uenici prave duge, a neki kratke komade. Potom uenici, da bi ih bolje izbrojili, odvajaju krike. Jednu kriku pojedu
i kau koliko im je jo ostalo; i to nemarno ostavljaju na papir.
Analiza sadraja u kojoj ih uiteljica pita: ta sada imamo na papiru? Jedni e uenici kazati da vide koru i plod, drugi
vide i trae neke druge sadraje. Naravno da su svi sadraji razliiti, a oni se jo okretanjem papira u krug, umnoavaju.
U prvoj fazi su traene sluajne asocijacije, u drugoj fazi se namjetaju namjerne. Sluajne asocijacije su bogatije od onih
namjernih. Likovne su analize, likovni elementi: ploha, volumen i boja, te regulatori: a-simetrija, kompozicija, kolorizam,
pokret i ritam. Estetska analiza je razvoj asocijacije i mate; tehnika je analiza kora i plod mandarine, mobilni reljef.

305




17. DOMAI LJUBIMCI








PAPIGE I KANARINCI SE PITAJU:
IMA LI I TI BOJICE? HAJDE DA I MI NETO NA NASLIKAMO!












-----------------------------------------------------------Za nastavnika-------------------------------------------------------------
Zeba je iz porodice ptica pjevica sa vie od 1000 vrsta, kojoj pripada vrabac i kanarinac. Kanarinac je malena pjevica,
pripitomljen oblik kanarske utarice, koja ivi na Kanarskim otocima. Mnoge su uzgajane vrste kanarinaca kao to su uti
i areni kos; svi izvrsno pjevaju. Papige su red ptica iz skupine kukavci ivo obojenog perja sa kratkim i debelim
povijenim kljunom. Hrane se plodovima i sjemenkama. Mladi su goli i slijepi. Oglaavaju se kretavim glasom, a neke
izvrsno oponaaju ljudske glasove. Ima ih 350 vrsta u Novoj Gvineji na Malukim otocima, a najvie u Australiji, dre ih
u kafezima, neke ivo cvrkuu i mogu dobro nauiti govoriti. Imaju prelijepo crveno, uto i zeleno perje, dugog su repa.



306






























III RAZRED



































307














































308



3. razred
18. CVIJEE I LIE U MOM RAZREDU


Uenik Annur, Cvijee u mom razredu, flomasteri, 3. razred, O.. Kovaii uit. Selma Mehanovi
Uenica Aida, LYDSULURGDflomasteri, 3. razred, O.. M. Selimovi, Sarajevo, uit. Belma Muhovi

CRTANJE L SLKANJE CVJECA, fomasteri, akvarel, tempera, fomasteri,
direktno posmatranje cvijeca i lisca u razredu.
















----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-------------------------------------------------------
/LMHYL FUWH MH XRELDMHQR UMHHQMH REOLND L ERMD FYLMHa, to uHQLFL ]QDMX 'HVQR MH FUWH FYLMHa prema direktnom
posmatranju, gdje su uenici sjedili ispred impresivnog cvijea ili raslinja u kolskom hodniku, kada smo ih nagovarali da
crtaju list po list. Iako uenici 3. razreda nisu skloni vizuelnom promatranju,SRQHNDGLPWUHEDSRQXGLWLLWDNDYSULVWXS

309



19. BOSANSKI STEAK KULE


Steak Kule reljef u kamenu
Lov na divlje ivotinje
Na ovome kamenu gore je 5 konjanika i tri zvijezde, dolje su lovci na divlje ivotinje.
Na lijevoj strani reljefa jedan lovac razvlai luk i odapinje strijelu na jelena kojeg progone tri hrta
lovaki psi. U sredini reljefa jedan lovac kopljem probada divlju svinju koju gone dva hrta. U
desnom dijelu reljefa je leopard privezan za drvo, a iznad je jedan zmaj.


Uenici 3. razreda, Lov na divlja, reljef, O.. Fatima Guni Sarajevo, uit. Sabrina Trgo



RELJEF INSPIRIE, TEKST SE ILUSTRUJE!
----------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu----------------------------------------------------
Sadraj: ivot i rad starih Bosanaca, lov na divlje ivotinje. forma: 4 scene - u formi stripa; reljef u plastinom tanjuru,
plastelin u boji. U ideji je predvieno da se od vodoravne figurativne kreira plastelinom u boji kruna kompozicija, to
znai da uenik neto dva puta mijenja: kompoziciju i boju.
---------------Umjetnost srednjovjekovne Bosne, ste ci, nadgrobni spomenici , skulptura i reljef s pismom bosan icom, od XII do XVI stolje a--------
---
310




20. SPORT
Na nastavnom satu fizike kulture u koli


SLIKAR OMER MUJADI: NOGOMET, UMJETNIKA SLIKA



DJECA FUDBALERI


311
NASLIKAJ NEKI SPORTSKI DOIVLJAJ SA ASA FIZIKE KULTURE!




21. SVEANOSTI
BOI, USKRS, BAJRAM








Uenica Anela, Roenje Isusa, 2. razred, KC Sarajevo, nastavnica Ruica utalo
Umjetnik Ahmed Moustafe, Inspiracija iz 1. ajeta ulje i akvarel na papiru
Uenica Bojana, Uskrsna jaja, 4. razred O.. Petar Koi Mrkonji - Grad, uit. Milka Cunji

NASLIKAJ SVEANOSTI I POKLONE KOJE SI DOBIO OVIH DANA!




312



22. ESTITKA ZA GRAANSKU NOVU GODINU


DJEIJA VJETRENJAA



UDBENIK PREDLAE OVE DVIJE VARIJANTE,
A TI MOE IZMISLITI NEKU TREU ILI ETVVRTU IDEJU, ZAR NE?

TA JE DIZAJN I VIZUELNE KOMUNIKACIJE?

------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu--------------------------------------------------------------
U davnoj prolosti od starih Egipana i Babilonaca, novih godina, iji su se datumi pomicali od decembra do marta, te do
islamske Nove godine, 16. VII, unato religijskih protivljenja, zadrana je sveanost iz Rima, u ast boga Jana, 1. januar,
kao graanski praznik.
Dizajn je nacrt, uzorak pri izradi i oblikovanju predmeta Obuhvata tehnoloku i likovnu analizu projekta kuanskih
aparata, pokustva, uila u koli i djeje igrake... Ovdje nudimo diskretan sadraj estitku u formi atraktivnop
prepelera. U svim estitkama, pa i u Novogodinjim podjednako igra ulogu sadraj teksta, te dizajna i vizuelne
komunikacije: nacrt, savijanje papira i preklapanje To jest sloen zadatak, ali tu pomae i uiteljica. Uenicima se
moe ponuditi bar drugaija podloga, oblik i boja papira, forma kruga, srca, leptira I ovaj prijedlog se ini
nesvakidanjim, ali je to djeci blisko, pa i da kanarinac kanarincu, uenik ueniku, uenik uiteljici i roditeljima: estita
Novu godinu!

313




23. NARODNA UMJETNOST: TKANJE I PLETENJE


VRSTE PLETENJA

DNO KORPE KORPA



Uenice Melisa i Bisera: Igra linija i boja, kola, 3/8. razred, O Osman Naka Sarajevo

UENICI IMITIRAJU TEHNIKU PLETENJE, FLOMSTERI U BOJI ILI KOLA PAPIROM!





---------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-----------------------------------------------------
Nudimo dvije slike, jednu nezavrenu i drugu paletu odakle se uzima boja i papir. Za prvu sliku nisam siguran ni da li bi
zavrena slika bila ljepa ili ne. Toliko boja i odnos izmeu njih je jednostavno harmonian. To nam govori i uenica, koja
je tu stala i potpisala se. esto puta je bogatija sluajna slika od one namjerne, ak je ponekad i paleta bolja od slike.
Ovdje ukazujemo na dvije istovremene tvorevine: namjeru i paletu ime se apsolutno crte proiruje na dvije
mogunosti.
Narodna umjetnost se, kao kolektivni proizvod, javlja, razvija i uva na selu. Kod nas se u njoj prate duboki tragovi od
prethistorije - ilirski i staroslavenski, preko srednjovjekovnih bizantskih i islamskih, te europskih uticaja. Izraavala se
klesanjem u kamenu, drvorezbarstvu, keramici, u obradi metala, u tekstilu, posebno u vezu, tkanju i pletenju.

314




24. ILUSTRACIJA TEKSTA: MAKSIMOVI, BEKRI, PARUN


Uenik Edah Jesen u gradu tempera, 3. razred, O.. Mea Selimovi Sarajevo, uit. Belma Muhovi
























Slikanje, KOLA novinski fotosi u boji, akvarel ili tempera.
315
316



NACRTAJ ILI BRZO NASLIKAH SPORTSKE FIGURE U POKRETU!



--------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu-----------------------------------------------------
Figure su za uenike posebna pria. To je razlijevanje boje i vode, to je trka i borba uenika kistom i bojom na papiru, jer
se figure koje poziraju na stolu 3/4 minute brzo smjenjuju da uenik nema vremena kazati ja ne znam. I onda se
dobije fantastiQDILJXUDWLYQDNRPSR]LFLMDFUWHLOLVOLND/LNRYQo je tu kolorizam, prostor, pokret, ritam i stil.




25. SPORT, KROKI BRZO CRTANJE FIGURA



Uenik 3/8. razreda, Figure, kroki, akvarel, O.. Osman Naka, Sarajevo (ispravi)


&UWDWLLVOLNDWLVHPRHVYXJGMHLQDVYLPSRGORJDPDXEORNXXUDGQRMVYHVFLDNLXXGEHQLNX&UWDWLLVOLNDWLVHPRHL
QDVYLPJHRPHWULMVNLPIRUPDPDSUDYRXJDRQLNXNYDGUDWXLNUXJXQDVYLPERMHQLPSRGORJDPDLQHXWUDOQLPSORKDPD7R
XHQLNHNDRLEU]RFUWDQMHILJXUDRVYMHDYD



317
IV RAZRED















































318





4. RAZRED 26. LJETNI RASPUT U BOSNI I HERCEGOVINI



UHQLN(PLQGRLYOMDMVUDVSXVWD3RDUIORPDVWHULUD]UHG2$OLMD1DPHWNXLW)DWND%UNRYL





NACRTAJ ILI NASLIKAJ PO SJE$1-8692-'2,9/-$-6$/-(71-(*5$SPUSTA U BOSNI I HERCEGOVINI

























=DQDVWDYQLNDFX-----
319
U jednom razredu je jedini uHQLNVOMHWQRJUDVSXVWDFUWDRSRDUDSR]QDWRMHNDNYLVXSRDULKDUDOLXOMHWRJRGLQH
QHVDPRX+HUFHJRYLQLYHLX(XURSLLQDXHQLN(PLQVHQDDRWXX+HUFHJRYLQLLQDFUWDRWR



,/8675$&,-$/295$.+520$',--=0$-




UHQLN+DULVVlak u snijegu, WHPSHUDU20HD6HOLPRYL6DUDMHYRXLW%HOPD'L]GDU









=$298,/8675$&,-86832*2'1(6/,.$56.(7(+1,.($.9$5(/7(03(5$,/,129,16.,
.2/$











=DQDVWDYQLNDFH----
1DWDEOLVWRML,OXVWUDFLMD9ODNXVQLMHJXWHPSHUD0DWH/RYUDN

Slino kao i u maternjem jeziku, tekst se proita i sa uenicima analizira. U toku rada tekst se drugi put emotivnije proita
ili ispria. Temeljne rijeL VH REMDVQH L LVSLX QD WDEOL &UWHL Xenika se pronalaze i uenici daju kratki komentar. Na
kraju DVDVHDQDOL]LUDVDGUDMIRUPDHVWHWVNRLWHKQLNRXFUWHX




28. DLAN I PRSTI NA DLANU
OSNOVI GRAFIKE

7UDJERVLKLYODQLKQRJXQDVXKRPSRGXLOLDVIDOWXRWLVDNVXKRJGODQDQD]DPDJOMHQRPSUR]RUX
MHJUDILNLRWLVDN3ULURGQDMHJUDILNDRWLVDNSUVWDGODQDWDEDQDNURPSLUDLOLOLVWD

UmjetniNDJUDILND%URGGUYRUH]8eniNLSULURGQLRWLVDN'ODQD8eniNDJUDILND.XDOLQRUH]


.DLSUVWRPVHSRWSLVXMXQHSLVPHQL

&57(-(-('$16/,.$-(-('1$$/,*5$),.$02(%,7,
69(726(7$03$,/,8012$9$-(*5$),.$,8'%(1,.-(*5$),.$-(56(,217$03$
,675,3-(*5$),.$352,=92'1-$-(56(7$03$87$03$5,-,,/,.203-87(56.,
32672-,80-(71,KA GRAFIKA, 2. UENI.$*5$),.$,1'8675,-6.$*5$),.$.203-87(56.$*5$),.$

GRAFI.$)250$-(27,6$.'/$1$.$2359$,/,1$-67$5,-$*5$),.$
$'$%,72%,2,'(.25$7,91,5$'21'$6(7,27,6&,1$/$=(.$21$&57,/,'(=(1=$$/0$5$086$/9(78

1$32'/2=,.2-$1(83,-$92'8,%2-81$1(686(75,261291(92'(1(%2-(8.2-(6(67$9,'/$1$=$7,06(
2135(1(6(1$3$3,5,35,7,61(726(321$9/-$1(.2/,.2387$

-----------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu---------------------------------------------------------
Ruka i dlan su simboli rada. Najmlai prstima sopavaju svoje godine, ue brojati
Otisak prsta, u zamjenu za potpis nepiVPHQLKLOLRWNULYDQMHLGHQWLWHWDOLnosti, otisak dlana do gatanja u dlan, kod uenika
LRGUDVOLKL]D]LYDL]YMHVQXUDGR]QDORVW7Dj znak i simbol nalazimo na stijenama peinske umjetnosti, a u internacionalnom
ILOPVNRPIHVWLYDOXXIUDQFXVNRPJUDGX&DQQHVXVXL]OLYHQLRWLVFLGODQDSRSXODUQLKUHLVHUDLJOXPDFDSUHQHVHQLXUHOMHIQL
NDPHQXSDUNXLVSUHGIHVWLYDOVNH]JUDGHNDRVWYDUDODki identitet linosti. Postoje dvije strukture otiska, prirodni, ueniki

i umjetniki. Prirodni otisak koji nudimo preko dlana, lista ili drveta je prirodna struktura ili tekstura s prirodnih povrina,
a ona druga grafika je umjetnika. U predmetnoj nastavi se od 6. razreda upotrebljava uenika tehnika gipsorez, u 7, 8. i
9. i linorez



29. GRBOVI I SIMBOLI BOSNE I HERCEGOVINE


Ploa Kulina bana s lunarnim simbolima

Stolica bosanskih kraljeva Steak Kule Grb, Tvrtko I Kotromani


Stari Grb SRBiH Novi Grb BIH

Zastava Bosne i Hercegovine



GRAANSKA ESTITKA!




----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
BOSNA I HERCEGOVINA JE BOGATA SPOMENICIMA, KULTURNIM I LIKOVNIM NASLIJEEM.
Inspiracija za estitku:
Simboli + cvijee, boje, datumi

--------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu------------------------------------------------
Car i pisac Konstantin Porfirogent prvi put spominje Zemljicu Bosnu u X stoljeu, a Kulin ban pie Povelju
Dubrovanima 1189. na narodnom jeziku. Sauvana je izreka Za Kulina bana i dobrijeh dana. Bosna i Hercegovina se,
inom vjenanja kralja Tomaa i Katarine iz Blagaja, u Jajcu, 26. maja, 1446. simboliki, a pod turskom vlau, 1482. i
VWYDUQRVSDMDMX7UDGLFLMD%RVQHNDRGUDYHMHGXJDJRGLQD8HQLFLPDVHPRHRYDVWUDQLFDNRSLUDWLWHGDRQLQD
njoj unesu ili spoje simbole, cvijee, boje i datume.
322







30. SJEANJE NA ZIMSKI RASPUST


KLIZA OMILJENI VUKO ODE NA SKIJANJE KLIZA


UENIKI RAD, ZIMSKE RADOSTI, AKVAREL

NASLIKAJ AKVAREL BOJAMA ZIMSKE RADOSTI, TI TO DOBRO ZNA!


--------------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu------------------------------------------------------
Prve Olimpijske igre su odrane 776. a posljednje 393. godine prije nove ere u slavu boga Zeusa u Olimpu, Grka. One su
ujedinjavale grke gradove i prekidale na pet dana svaki rat. Ideja da se igre obnove javlja se u XVIII, a obnavljaju se
1896. u Ateni, 1900. u Parizu i tako redom... Od tada se redovno odravaju svake etvrte godine, ali se, pored ljetnjih
uvode i zimske olimpijske igre. Tako su 14. Internacionalne olimpijske zimske igre odrane 1984. u Sarajevu, s kojih
donosimo simbol Vuka, plakate slikara Ismara Mujezinovia, i grafiku Andy Warhol.
323







31. TA SANJAM I EGA SE PLAIM?


Uenici ejla, Lejla i Adnan, ta sanjam i ega se plaim? detalji, 4. raz., O.. Mea Selimovi,
uiteljice Belma Dizdar i Sanida ei













NACRTAJ ILI NASLIKAJ SVOJE SNOVE, JER TI STALNO SANJA!
Slikanje ili crtanje: flomasteri, akvarel, tempera, plohom ili linijom.

---------------------------------------------------------Mata, snovi i simboli----------------------------------------------
U snovima se mogu nazrijeti bolest koja jo nije izbila, to ide u budunost. Bolesni od angine pektoris esto sanjaju kako
su zatrpani, stijenjeni, vezani. Podraaj sranog gra moe izazvati san o savijenoj zmiji oko rtve. Bol se moe doivjeti
kao hladnoa ili kao otar zvuk. U snovima slijepih, ivotinje i predmeti govore. Sigismund Freud snove pripisuje seksu i
pojedincu, a njegov uenik Carl Jung kolektivu i pratipu. Znaenje snova se izraava simbolima koje susreemo u povijesti
ljudskog duha, dok neupueni sniva i ne sluti da postoji takav paralelizam. Zato u snovima ima zmajeva, zmija, demona,
susretljivih ivotinja, mudraca, skrivenog blaga, izvora i ponora.



324






32. RORAHOVE MRLJE


Herman Rorschach: Otkrie mrlje Uenik, Rorahova mrlja, tempera, O.. Fatima Guni, Sarajevo (okreni)




NA BIJELU PODLOGU PAPIRA STAVI BAR TRI OSNOVNE BOJE CRVENU, UTU I PLAVU, SA MNOGO VODE.
PAPIRI SE PRESAVIJE NA POLA I DLANOM ISPEGLA DA SE BOJA I VODA IZMIJEAJU NA OBJE STRANE PAPIRA.
OTVORI PAPIR I VIDI TA SU VODA I BOJE NAINILE?

A TA JE U NJOJ?





--------------------------------------------------------Za nastavni/ka/cu----------------------------------------------------------
Rorschach Hermann je vicarski psihijatar, po kojemu forma mrlje moe posluiti ka poticaj za slobodnu asocijaciju;
zapravo, gotovo svaki nepravilni oblik moe pokrenuti asocijativni proces. Leonardo da Vinci je napisao u svojim
Biljekama: Ne bi ti smjelo biti teko ponekad zastati i zagledati se u mrlje na zidovima, ili u ostatke vatre, u oblake, ili
blato, i u slina mjesta na kojima e doista moi otkriti udesne ideje.
Rorahova mrlja Roraha, sluajno nastala, strogo simetrina u sebi ima mnogo likova i raslinja. Ona je u boji smirena. I
Rorahova mrlja uenika saeta je koloristika slika s osnovnim bojama: plavom, crvenom, i utim akcentima orla ili
nekog drugog udovita. Obje su slike strogo simetrine i poticajne.





325
kapije. U XVII st. uz crkvu sv. Marije je dograen toranj sv. Luke, a Turci crkvu preinaXMXXGDPLMXDWRUDQMXPLQDUHW
WDNRGDRYDMNRPSOHNVGRLYOMDYDVXGELQX%RVQHL+HUFHJRYLQHWHMH8HMH]JUR-DMFDGDQDV]DMHGQLNLNXOWXUQLVSRPHQLN
.5$-






33. STARI MOST, SOKOLOVI$0267,8(-(=*52-$-&(


67$5,02671$1(5(79,80267$588,=*5$'1-,,,169($12*279$5$1-$

02670(+0('3$(62.2/29,$1$'5,1,89,(*5$'88(-(=*52-$-&$
.8/$6.5$/-(96.,03257$/20

U(1,&,0$6(18'(75,/2.$/,7(7$%+%$7,1(.2-$688)$=,120,1$&,-(=$/,67869-(76.(.8/7851(
%$7,1(XIRUPL&'DLOL'9'D
$OLXQHGRVWDWNXWLKPRJXQRVWL
1(&57$-9(=,'$-1$(=,'$1(6320(1,.(6/,.$1-(,0,7$&,-$02=$,.$.5203,5$.9$5(/,/,7(03(5$
=DQDVWDYQLNDFX
I STARI MOST MHELROHJHQGDUDQ2WRPHVYMHGRHUD]OLLWDND]LYDQMDRQMHPX3UYRMHGDQVWUDQLDUKHRORJWYUGLNDNRMHWR
ULPVNL PRVW L] FDUVWYD 7UDMDQD %RVDQVNL DUKLWHNWD WYUGL GD JD QD ]DKWMHY 0RVWDUDFD D SR QDORJX 6XOHMPDQD
9HOLDQVWYHQRJ SURMHNWXMH DUKLWHNWD +DMUHGLQ XHQLN +DMUXGLQD 2 6WDURP PRVWX L QMHJRYLP VWDULMLP NDPHQLP NXODPD
PQRJL SLX 6 REMH VWUDQH SRVWRMH GYLMH NXOH WDNR YLVRNH GD EL QMLKRYL DUGDFL PRJOL ELWL JQLMH]GD VRNRORYD 0RVW
SRGVMHDQD]DJRQHWQLOXNWHNRGDSHWHVWULMHOH2QMHNDROHWSWLFHXWUHQXWNXGLYRYVNRJJDOHEDNRMLMHYUKRYLPDVYRMLK
NULOD GRWDNDR VWMHQRYLWH REDOH 1HUHWYH WH VH X OHWX RNDPHQLR (YOLMD HOHELMD SLH NDNR GMHDFL ]D QHNROLNR QRYLD
VNDXVPRVWDLNDROHWDLOHWHX1HUHWYXWDVHWUDGLFLMDVNRNRYDPODGLDQDVWDYOMD
0LPDU+DMUHGLQStari most, VDJUDHQVUXHQREQRYOMHQStari most s jezgrom
Mostara, 81(6&2VWDYOMDQDOLVWX69-(76.(.8/7851(%$7,1(

62.2/29,$ 0267 QD 'ULQL X 9LHJUDGX SURMHNWXMH QDMYHL WXUVNL DUKLWHNWD 0LPDU .RGD 6LQDQ L]PHX L
R HPX JRYRUL 0RVW L QD 0RVWX XNOHVDQL QDWSLV 0RVW LPD OXNRYD GXJ P GDQDV VWDU JRGLQD
3MHVQLN1LKDGLJDXSRUHXMHVD]UQRPELVHUDXYRGLNRMHPXMHQHEHVNLVYRGNROMND(YOLMDHOHELMDNDHNDNRMHVYDNL
QMHJRYSRMHGLQLVYRGNDR]YLMHH.XPRYH6ODPH)UD-XNLVSRPLQMHSODKRYLWL'ULQULMHNXLQDQMRMJODVRYLWXXSULMX
(GPRQG6WL[9HOLDQVWYHQRMXSULMLX9LHJUDGXVHPRUDPRGLYLWL6WDULMDMHRG0RVWDUVNHXSULMHDOLMHGDOHNROMHSDL
YHOLDQVWYHQLMDRYDX9LHJUDGX

8(-(=*52-$-&(QDVHOMHMHL]ULPVNRJSHULRGDLSRSXODUQLUHOMHIVYHWLWD0LWUH2G;,,VW5RPDQLNDDSRWRPL
JRWLNDFUNYDVY0DULMH-DMFHVHX;,,,L;,9VWVHRJUDXMH]LGRPJUDGLVHL0HGYMHGOXNDL.DWDNRPEHGYLMHJUDGVNH
328
I RAZRED
329
330
PORODICA/OBITELJ
MOJE BOGATSVO.
MOJA PORODICA/OBITELJ
FOTOGRAFIJA MOJE PORODICE
MAJKA, OTAC I DJECA INE PORODICU.
MAJKA - MATI - MAMA - MAMICA,
OTAC - TATA - BABO - BABUKA,
SESTRA - SEJA - SEKA - SESTRICA,
BRAT - BRACO - BRACUKA,
NENA - BAKA - BAKICA,
DIDO - DJEDA - DJEDICA,
I, NARAVNO, JO I JA,
TO JE PJESMA NAJLJEPA,
I MENI NAJMILIJA,
TO JE MOJA OBITELJ - PORODICA - FAMILIJA.
ISMET BEKRI
331
JA
MAJKA OTAC
BAKA-NANA DJED BAKA-NANA DJED
BAKE I DJEDOVI SU RODITELJI OEVA I MAJKI.
MOJA PORODICA
POTIE IZ _________.
JA U PORODICI
SESTRA BRAT
________ SE NALAZI
U BOSNI I HERCEGOVINI.
332
TA KO RADI U PORODICI
DJECO, DORUAK JE GOTOV.
MAMA PRIPREMA DORUAK.
OTAC DONOSI I SERVIRA DORUAK.
DJECA POMAU OCU I MAMI.
SVI U PORODICI RADE.
DJECA POMAU RODITELJIMA.
DJECA IDU U KOLU.
DIJETE SLAE SUE.
RAZGOVARAJTE.
KOJE JE ZANIMANJE TVOGA OCA? A TA RADI TVOJA MAMA?
MAMA PERE SUE.
333
PORODICA IVI U KUI (STANU)
RAZGOVARAJ SA RODITELJIMA I UZ NJIHOVU POMO NACRTAJ
ZGRADU U KOJOJ SE NALAZI STAN - PORODINU KUU TVOJIH
RODITELJA.
334
MOJA PORODICA/OBITELJ
KAI SLIKOM.
PREZIME MOJE PORODICE.
AM
S J
A O
T
PRONAI SVOJU
MALU SLIKU I
NALIJEPI JE U
KVADRATI.
ZAVIAJ MOJIH RODITELJA:
ZALIJEPI SLIKU.
ZAVIAJ MOJIH
RODITELJA:
ZAJEDNO PROSLAVLJAMO
PRAZNIK:
VJENANJE MOJIH RODITELJA:
U KOJOJ ULICI IVI?
335
VOLIM MOJU PORODICU
POKAI SLIKOM.
U MOM SRCU IMA MJESTA ZA:
NACRTAJ SVOJU PORODICU. AKO ELI NALIJEPI SLIKU.
URADI KAKO ELI.
{
{{
{{
{
{
{
{
{{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{{{{{{{{{{
{
{ {
{ {
{
{
{
{
{ {
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{ { { { {
336
KOME E ESTITATI PRAZNIK
NACRTAJ I OBOJI ESTITKU ZA VJERSKI PRAZNIK SVOJIH RODITELJA.
MOJA PORODICA
PROSLAVLJA
BAJRAM.
DAVOROVI
SLAVE KATOLIKI
BOI.
MOJI SLAVE
PRAVOSLAVNI
BOI.
A IVOVI SLAVE
JAM-KIPUR I PESAH.
337
NAJVIE VOLIM RODNI KRAJ - ODNOSI SA
SUSJEDIMA
.
.
MOJE NAJBLII SUSJEDI SU:
TA JE POZNATO, A TA LIJEPO U TVOM MJESTU? CRTAJ I BOJI.
SADA ZNATE ZATO VOLIM RODNI KRAJ.
MOJI SUSJEDI SLAVE VJERSKI PRAZNIK (CRTAJ).
JA POMAEM SUSJEDIMA. KUPUJEM IM HLJEB I NOVINE.
338
BILJKE
IVOTINJE
LJUDI
TA IMA U PRIRODI
BILJKE I IVOTINJE
PRIDRUI.
TA LOVI RIBAR?
KOJE VOE TI VOLI?
339
UMA SPAVA
UMA SPAVA...
A TKO U NJOJ SPAVA?
PET JELENA, SEDAM VITKIH SRNA,
TRI JAZAVCA, DVA MEDVJEDA CRNA,
EST ZEEVA, DEVET VJEVERICA,
PET LISICA, PET STOTINA PTICA...
TKO IH MOE TOLIKO DA BROJI?
MODA MJESEC TO NAD UMOM STOJI?
GRIGOR VITEZ
OD EGA SE PRAVI HLJEB?
GDJE IVE MRAVI?
IME SE HRANI VJEVERICA?
340
GLISTA I KRTICA NALAZE HRANU I U VRTU.
VRT
PTICE NALAZE HRANU U
VONJAKU I VINOGRADU.
PELE SIU SOK IZ CVIJETA.
PU JEDE LIE.
UKUSNI SU ZRELI PLODOVI.
PRIJE JELA TREBA IH OPRATI!
VONJAK I VINOGRAD
OD POVRA SE PRAVE
UKUSNA JELA.
BILJKE I IVOTINJE U MOM ZAVIAJU
POVRE
VOE
341
PARK
UMA
U UMI HRANU I SKLONITE NALAZE PTICE.
MNOGE DIVLJE IVOTINJE U NJOJ IVE.
ISPOD STABALA U ZEMLJI IVE MRAVI I DRUGE SITNE IVOTINJE.
OLOVKE I KNJIGE SU "RASLE" U UMI.
KAKO? PITAJ UITELJA, RODITELJE.
U PARKU SE IGRAMO. NE GAZI CVIJEE!
DRVEE
CVIJEE
342
DOMAE IVOTINJE
7
KRAVA I TELE
KONJ I DRIJEBE
OVCA I JANJE
MAGARE
KOZA
SVINJA I PRASE
KOKO I PILE
PATKA
GUSKA
URKA
PAS
MAKA
OVO SU DOMAE IVOTINJE. IVE U NAOJ BLIZINI.
PRIDRUI. OBOJI.
343
DIVLJE IVOTINJE
1
2
3
4
6
7
2
jelen
zec
lisica
vjeverica
divlja svinja
vuk
medvjed
Ovo su divlje ivotinje.
One ive u umi.
5
344
III RAZRED
361
362
363
Reljefna obiljeja zaviaja
A. RAVNIARSKO PODRUJE
1. BREULJAK
2. RAVNICA - NIZINA
3. RAVNIARSKA RIJEKA
B. PLANINSKO PODRUJE
1. PLANINA
2. JEZERO
C. PRIMORSKO PODRUJE
1. MORE
2. OBALA
Najnii dijelovi ravniarskih, brdovitih i planinskih podruja su doline.
Manji ravni prostori (udubljene povrine) brdovitih i planinskih predjela nazivaju se kotline.
Pogledaj slike i zaokrui tvrdnju koja odgovara tvom zaviaju:
a) Moj zaviaj je ravniarski.
b) Moj zaviaj je breuljkastog izgleda.
c) Moj zaviaj je planinski.
d) Moj zaviaj je primorski.
Posmatraj i uoi. Koje podruje (A, B ili C) je slino tvom zaviaju,
Na osnovu iskustva i onog to si nauio o reljefu u drugom razredu, razgovarajte koji
oblici reljefa se nalaze u tvojoj uoj okolini.
1
2
3
1
2
1
2
IZGLED IREG ZAVIAJA; RELJEFNA OBILJEJA
TEKUE VODE IREG ZAVIAJA
Kia, snijeg, grad i druge padavine padaju na zemlju. Jedan dio te vode sa zemlje ispari.
Drugi dio se slijeva u tekuice. Prema koliini vode tekuice mogu biti potoci i rijeke.
Dio vode iz padavina ponire u zemlju. U zemlji se skuplja i ponovo izlazi na povrinu kao
izvor. Izvori stvaraju potoke. Potoci utjeu u rijeke ili jezera. Rijeka utjee u drugu rijeku, jezero ili
more.
Rijeka je prirodni tok vode koji tee u koritu. Korito rijeka sama stvara na povrini zemlje.
Rijeka ima izvor (izuzeci su rijeke koje nastaju spajanjem druge dvije rijeke), ue, pritoke i
korito. Uz korito rijeka ima desnu i lijevu obalu (vidi sliku).
Ue je mjesto na kojem tekuica utjee u drugu tekuicu, jezero ili more (vidi sliku).
Sve rijeke ne teku jednakom brzinom. Rijeke koje teku u nizinama imaju manji pad pa teku
sporije. Planinske rijeke teku bre. Obino su pogodne za gradnju hidrocentrala, jer teku izmeu
brda pa ih je lahko pregraditi.
U tekuicama nalaze hrane biljke, ivotinje i ovjek.
Uoi tekuice (ako ih ima) na geografskoj karti tvog ireg zaviaja.
Posmatraj sliku i objasni njeno znaenje.
VODE U IREM ZAVIAJU I NJIHOV ZNAAJ
1. UE
2. IZVOR
3. POTOK
4. RIJEKA
5. SMJER
6. DESNA OBALA
7. LIJEVA OBALA
1.
2.
3.
4.
5.
7.
6.
364
365
Rijeka - ivotna zajednica
Drvee uva rijeke od odronjavanja zemlje sa obala. Hranu u rijeci i stanite na obali nalaze
vodeni kos, siva aplja i vidra. Ribe ive u rijeci i u njoj nalaze hranu.
PLANINSKA RIJEKA RAVNIARSKA RIJEKA
IVE I RASTU U RIJECI
PASTRMKA
MLADICA
LIPLJAN
VODENA
MAHOVINA
ARAN
SOM
TUKA
SMU
IVE I RASTU UZ OBALU RIJEKE
VIDRA
SIVA APLJA
VODENI
KOS
VRBA
JOHA
TOPOLA
Voda koja ne tee je stajaa voda.
Bara je podruje koje je preplavljeno vodom. U njoj rastu biljke a, trska i druge i ive
razliite vrste ivotinja.
Biljke i ivotinje (iva bia) koja ive u bari i oko bare ine ivotnu zajednicu bare.
Meusobno ovise jedni od drugih.
Uginule biljke i ivotinje truhnu i slue kao hrana drugim barskim ivotinjama i biljkama.
366
STAJAE VODE IREG ZAVIAJA
Bara-ivotna zajednica
JEZERO
MORE BARA
Uoi na geografskoj karti i nacrtaj kartografskim znacima baru, jezero i more.
Jezero
Jezero je udubljenje na Zemlji ispunjeno veom koliinom vode. Po nainu nastanka jezera
mogu biti prirodna i vjetaka. Prirodna jezera mogu biti u planinskim i ravniarskim predjelima.
Najljepa su u umovitim planinama. Ona privlae izletnike i turiste jer su na njima dobri
uvjeti za odmor i rekreaciju.
Vjetaka jezera su napravili ljudi pregraivanjem rijenog korita. Vodu iz vjetakih jezera
ljudi koriste za navodnjavanje, proizvodnju elektrine energije i ribnjake.
Veina jezera ima slatku vodu.
U jezerskim vodama rastu jezerske trave, ive ribe i druge ivotinje.
More
More je velika masa slane vode na povrini Zemlje. Svako more ima svoje ime. Nae more
se naziva Jadransko more.
Jadransko more je bogato razliitim vrstama riba. Zato je ribarstvo vana djelatnost ljudi u
primorskim zaviajima.
Prirodne ljepote Jadranskog mora privlae turiste iz nae zemlje i svijeta. Veina turista pos-
jeuje more radi rekreacije, posebno u ljetnim mjesecima radi kupanja i sunanja,
U solanama se iz morske vode prerauje so. So se koristi u prehrani i industriji.
Brodovima se morem prevoze putnici i razliite vrste roba.
More - ivotna zajednica
Stajae vode su bare, jezera i mora.
JEZERO
PRIRODNO
VJETACKO
VODOM ISPUNJENO PRIRODNO UDUBLJENJE
AKUMULIRANA VODA PREGRAENOG RIJENOG
KORITA
1.
3.
2.
5.
4.
1. Srdela
2. Skua
3. Tunj
4. Meduza
5. Korali
367
POLJOPRIVREDA
RUDNA BOGATSTVA I FABRIKE
Analiziraj djelatnosti ljudi u tvom zaviaju.
TURIZAM
TRGOVINA
INDUSTRIJA
ZANATSTVO
SAOBRAAJ
UGOSTITELJSTVO POLJOPRIVREDA
PRIVREDA
BOKSIT
RUDNIK UGLJA
METALOPRERAIVAKA DJE-
LATNOST
TEKSTILNA INDUSTRIJA
HEMIJSKA INDUSTRIJA
KROMPIR
PARADAJZ
KUKURUZ
PENICA
KUPUS
JABUKE
LJIVE
GOVEDA
OVCE
KONJI
DJELATNOSTI LJUDI U ZAVIAJU
Ljudi se bave raznim djelatnostima. Djelatnost znai rad, a djelati znai raditi.
Privreda,privreivanje je oblik ljudske djelatnosti. Od rada (djelatnosti) zavisi bogatstvo ljudi
u nekom kraju. Privreda zavisi od prirodnih bogatstava (sirovina), saobraaja i mjesta gdje su
tvornice izgraene u odnosu na mjesto gdje se nalaze sirovine. Privreda zavisi i od ljudskog
znanja i uloenog truda (rad ).
Ukoliko je privreda razvijenija (bogate sirovine,vea prerada,bolja saobraajna povezanost,
vea proizvodnja ), u nekom kraju, ljudi vie zarauju i bolje ive.
Grane privrede
Vrste djelatnosti: industrija, trgovina, turizam, zanatstvo, ugostiteljstvo, saobraaj i
poljoprivreda su privredne grane.
Sama rije privreda znai privreivanje, rad.
368
Uzgoj itarica
Uzgoj itarica poinje sijanjem sjemena u pripremljenu
zemlju. Zemljoradnik odabira sjeme koje e dati bolji rod. Nain
sijanja je vaan za itarice. Svaka biljka treba imati prostor zbog
svjetlosti i zraka. Prostor svakog zrna rasporeuje sijaica (mai-
na koja sije).
Poniklo ito se prehranjuje (gnoji ponovo).
itarice u toku rasta treba zatititi od insekata, gljivica,
bakterija i drugih tetoina koje uzrokuju bolesti itarica.
Zemljoradnici to rade prskanjem ili zapraivanjem pesticidima
(pracima za unitavanje tetoina).
Kad itarice sazriju kose se kombajnom u ravniarskim
krajevima, a kosom i srpom u planinskim krajevima.
Uzgoj povra
U naim krajevima se uzgaja povre: kupus, kelj,
karfiol, luk, grah, mrkva, paprika, paradajz, cvekla,
a najvie krompir. Krompir (gomolj) se sije u
pripremljenu zemlju u brazde. Okopava se (isti od
korova) i zagre. Krompir je zeljasta biljka.
Biljka razvija podzemno stablo jajolikog ili
okruglog oblika.
Dananje vrste krompira (bijeli, crveni) ljudi
su odgojili od divlje vrste krompira.
Kod graha, graka i krastavaca u pripremljenu zemlju se sije sjemenka.
U rajice i paprike se u pripremljene rasadnike (gredice) siju sjemenke. Kad mlade biljke
odrastu (do 10 cm) prenose se i zasauju u povrtnjak ili njivu.
Povrtlarstvo je uzgoj i prerada povra.
369
RATARSTVO - UZGOJ KORISNIH BILJAKA
ORANJE KONJSKOM ZAPREGOM
ORANJE TRAKTOROM
ZAPRAIVANJE ITA
KROMPIROVA ZLATICA
Uzgoj industrijskih biljaka
Uzgoj krmnih biljaka
Kod nas se najvie uzgaja crvena djetelina.
U fabrikama se melje i sa dodavanjem drugih biljnih sastojaka proizvodi stona hrana.
Stona repa je sona i hranljiva. U toku ljeta i jeseni stoci se daje lie. Veliki soni
korjenovi se u jesen vade iz zemlje i oieni spremaju za zimu.
370
EERNA REPA SUNCOKRET KONOPLJA DUHAN MAK LAN
PROIZVODI
JESTIVO ULJE
EER
STONA
HRANA
LANENO ULJE
LANENO
PLATNO
GRUBA PLATNA
UAD
IZRADA LIJEKO-
VA I BOJA
CIGARETE
PROIZVODNJA
LIJEKOVA
KRMNE BILJKE
DJETELINA
STONA REPA
Uzgoj stoke
U ravniarskim i brdsko-planinskim predjelima ljudi uzgajaju domae ivotinje. Najpoznatije
su: ovce, goveda, konji, svinje i koze.
Savremeni nain uzgoja stoke postie se na stoarskim farmama i poljoprivrednim dobrima.
Tu se uzgajaju najbolje vrste stoke, a hrane se najboljom hranom. U radu oko stoke ljudi koriste
maine (maina za muu krava, za ianje ovaca).
371
Voarstvo i vinogradarstvo- Uzgoj voa i vinove loze
Voe najbolje uspijeva u breuljkastim pred-
jelima.
ovjek je pitome voke dobio od divljih. Odabirao
je meu divljim vrstama voke koje imaju krupnije i slae
plodove i njih uzgajao. Osim odabiranja pitome voke se
dobijaju presaivanjem i kalemljenjem. Voari ljive
najee presauju, a jabuke i kruke kaleme. Voari u
rasadnicima uzgajaju mlade sadnice, koje se presauju u
vonjake.
Manji vonjaci su zasaeni razliitim vrsta-
ma voki. Plantani vonjak je zasaen jednom
vrstom voa. Stabla su zasaena u redove sa raz-
macima. Tako imaju dosta svjetlosti i toplote, pa
daju kvalitetnije plodove.
Uzgoj i proizvodnja voa naziva se voarstvo.
Vinova loza na kojoj raa grode se uzgaja
u vinogradima. Loza se sadi planski sa velikim raz-
macima izmeu redova.
Uzgoj vinove loze i proizvodnja groda nazi-
va se vinogradarstvo.
Uzgoj stoke naziva se
stoarstvo.
PLANTANI VONJAK
VINOGRAD
Lov
Ljudi u naim krajevima se bave lovom. Love divlje ivotinje.
Divlje ivotinje ive u stanitima koja im pruaju bolje uvjete za ishranu i zatitu od neprijatelja.
Lov je zakonom zabranjen u vrijeme parenja ivotinja i raanja mladih.
Lov je sport, zabava, ali je i vana djelatnost ljudi.
Znatne koliine mesa, koa i krzna dobijamo lovom.
Lovu nije svrha samo hvatanje ili ubijanje, nego i uvanje divljih ivotinja i ptica i briga za nji-
hovo razmnoavanje.
Uzgoj ribe i ribolov
Ribuuzgajamoi lovimozbogmesa. Ribljemesoje
izuzetno zdrava hrana. U ribnjacima, rijekama, jezerima i
morima (prirodnimstanitima) ljudi love ribu.
Riba se uzgaja u ribnjacima na savremen
nain.
Lov ribe je zabranjen u periodu kada se riba
mrijesti i razmnoava. Zatiene su ribe (ne smiju
se loviti) koje nemaju odreenu duinu, veliinu.
Uzgoj ribe se naziva ribogojstvo.
372
ZEC JELEN LISICA MEDVJED
ZANIMLJIVOSTI
Prekomjernim lovom ovjek poremeuje ravnoteu u prirodi, a to esto ima
teke posljedice. Uzgajajui mnogo ovaca, Englezi su prije nekoliko stoljea, potpuno
istrijebili vukove na svom otoku. Namnoile su se lisice, jer je nestao njihov neprijatelj vuk. Tada je
u Engleskoj lov na lisice postao posebna vrsta sporta. Broj lisica naglo se smanjio, a poveao se
broj sivih vjeverica kojima su se lisice hranile. (Iz Enciklopedije za djecu i omladinu - SVIJET OKO
NAS).
RIBE
UZGOJ U
KORISTI ZBOG
RIBNJACIMA
MESA,
IKRE,
RIBLJEG ULJA,
RIBLJI MJEHURI ZA IZRADU
LJEPILA,
LJUSKE NEKIH RIBA ZA IZRADU
UMJETNIH BISERA,
OD KOE MORSKOG PSA -
KONI PREDMETI
STANITA
PLANINSKE RIJEKE
RAVNIARSKE RIJEKE
JEZERA
MORE
RIBNJAK
KULTURNO-HISTORIJSKI SPOMENICI U ZAVIAJU
ta nam je ostalo od kulture naih predaka
Stari predmeti
Stare zgrade, vjerski objekti
Stari mostovi, zidine i razvaline
Iz davnih vremena ostali su stari predmeti, zgrade, mostovi, groblja, zidine i razvaline.
Stare graevine nam govore o kulturi stanovanja predaka.
Analizirajui stari novac, nakit, posue i druge stare predmete saznajemo pojedinosti o iv-
otu predaka.
373
Gdje se uvaju vrijedni predmeti iz prolosti u tvom zaviaju?
Posjetite muzej ili neku drugu kulturnu ustanovu u kojoj se uvaju predmeti koje su koris-
tili u prolost ljudi u tvom zaviaju.
VAZA - BUTMIR
ISKOPINA
STALAK ZA KNJIGE STARI NAKIT
STARA NONJA
ALIPAINA DAMIJA U
SARAJEVU
KATEDRALA U
SARAJEVU
PRAVOSLAVNA CRKVA
U SARAJEVU
SINAGOGA U
SARAJEVU
ARSLANAGIA MOST
KOD TREBINJA
RIMSKI MOST NA
ILIDI
HUTOVO U
HERCEGOVINI
SREBRENIK
TURIZAM U ZAVIAJU
Posmatrajui stari most moemo saznati da je napravljen od kamena. Po izgledu kamena
moemo razmiljati kojim alatima se klesao kamen.
Analizirajui stare nonje saznajemo o kulturi odijevanja.
Stari predmeti, zgrade, mostovi, groblja, zidine i razvaline spadaju u kulturno-historijske
spomenike.
Kulturno-historijski spomenici su smjeteni u prirodi i u muzejima.
Neki od ovih spomenika su izloeni vremenskim nepogodama i dugim nizom godina se
oteuju. Nekada i ljudi namjerno ili nepanjom doprinose da se ovako vrijedni spomenici kulture
unite. To su neizmjerne tete.
Treba ih uvati kako bi i generacije poslije nas mogle uiti iz njih i koristiti ih.
TURIZAM U ZAVIAJU
Turizam je privredna grana koja ljudima u zaviaju daje veliku korist. Svaki zaviaj se odliku-
je prirodnim ljepotama.
Boravak na planinama
Znaaj boravka u umi
most
damija
crkva
samostan
sahat-kula
steci
razvaline
stari gradovi
ZADACI
1. Sakupite stare predmete koji nemaju upotrebnu vrijednost. Napravite zbirku-kutak u uionici.
Razvrstajte predmete koji pripadaju daljoj i blioj prolosti. Stare, oteene predmete uz pomo
roditelja, uitelja zatitite od propadanja.
2. Napravite panoe od razglednica: Moj zaviaj u prolosti
Moj zaviaj danas.
3. Napravi tematsku kartu kulturno-historijskih spomenika tvog zaviaja. Koristi kartografske
znake.
TEMATSKA
KARTA
ZAVIAJA
SKIJAKI TERENI LOVCI U UMI PLANINARI
374
Brda i planine sa svojim umama pruaju nam prekrasne terene za sport, rekreaciju i odmor.
Lovci uivaju u lovu, izletnici u boravku na istomzraku, a sportisti na sportskimi skijakimterenima.
Boravak u selu
ist zrak, ista voda, zdravo voe i povre,
mesni i mlijeni proizvodi i pelarski proizvodi su
bogatstvo naih sela.
Rekreacija na vodi
Boravak na rijekama, jezerima i moru ljudima ini zadovoljstvo i omoguava zdrav ivot.
Gledaj slike i zaokrui tane tvrdnje:
a) U mom zaviaju ljudi gostima nude zdravu hranu.
b) U mom zaviaju na planinama gosti uivaju u skijanju.
c) U mom zaviaju gosti se kupaju u rijekama i pecaju ribu.
d) U mom zaviaju gosti uivaju na plaama, u hotelima i u morskoj vodi.
Opii u svesci ta ljudi iz tvog zaviaja nude - prodaju gostima (voe, sir, vino, mineralnu
vodu...).
375
PLANINSKO SELO
SPLAVARENJE
RIBARENJE
SPORT NA VODI BORAVAK NA MORU
376
Cestama i eljeznikim prugama su meu-
sobno povezani dijelovi naselja i naselja. Neka
naselja povezuje zrani, a neka vodeni saobraaj.
U njima su izgraeni autobuske i eljeznike
stanice, aerodromi i brodske luke.
Putnici i roba se prevoze saobraajnim sredstvima.
Najee se prevoze cestama. eljezniki saobraaj je jeftiniji. Pomorski je najjeftiniji, ali je
suvie spor. Zrani saobraaj je najskuplji, ali je najbri.
SAOBRAAJNA POVEZANOST NASELJA U UEM I IREM ZAVIAJU
AUTOPUT
AUTOBUSKO
STAJALITE
TRAMVAJSKO
STAJALITE
BRODSKA
LUKA
AERODROM
SAOBRAAJ
KOPNENI VODENI
ZRANI
CESTAMA
INAMA
TRANICAMA
RIJEKAMA
JEZERIMA
MORIMA
ZRAKOM
PTT
PISMIMA
TELEFONOM
RADIOM
PUTEM TV
INTERNETOM
ZADACI
1. Nacrtaj kartografske znake za:
- eljeznike pruge,
- asfaltne puteve,
- aerodrom..
Koristi od ume
ume su veliko bogatstvo planinskih i brdovitih zaviaja. Stara i oteena stabla umskog
drvea ljudi koriste kao ogrijev. Zdrava stabla se planski sijeku i balvani (trupci) se u pilanama (tvor-
nicama za rezanje trupaca) reu u grede i dasku. Smiju se sjei samo stabla koja umari oznae.
Dio poluproizvoda (greda i daske) se koristi za gradnju kua, mostova, brodova i drugo, a
dio se u tvornicama prerauje i proizvodi se stolarija, namjetaj, papir i drugo (vidi sliku).
Od sirovina do gotovih proizvoda
INDUSTRIJA IREG ZAVIAJA
ZANIMLJIVOSTI
Snagu tekue vode ovjek je od davnina koristio za
pokretanje toka vodenice za mljevenje ita.
Struja u mom domu
ovjek je snagu (energiju) vode iskoristio i pretvorio u elekrinu struju.
ELEKTRINA STRUJA
BRANA
DALEKOVOD ZA PRIJENOS
HIDROELEKTRANA
VODENICA
SIROVINE
POLUPROIZVODI
GOTOVI PROIZVODI
377
Zanatlije pri svom radu
koriste razliite alate i maine.
Proizvode, popravljaju i prua-
ju usluge.
Velike radionice sa velikim brojem maina i radnika u koji-
ma se proizvodi roba u veim koliinama nazivaju se tvornice
(fabrike).
Utvornicama rade radnici. Oni rukuju, upravljaju mainama.
Materijali, sirovine koji se koriste u fabrici za izradu odjee
su razliite vrste platna, konci i druge sirovine.
U uspjenim radionicama vlada red, tanost i disciplina.
Radnici na radnom mjestu oblae radna odijela i koriste zatit-
nu opremu (zavisno od radnog mjesta).
Tvornice se obino grade u mjestima gdje ima sirovina.
Od sirovina do gotovog proizvoda
Kakao, eer i mlijeko su sirovine od kojih se dobija okolada (gotov proizvod).
378
TVORNICE, FABRIKE U ZAVIAJU
SIROVINE
MAINE
RADNICI
TVORNICA ODJEE
TKALJA TKA ILIME
KOVA PRAVI I POPRAVLJA
(KUJE) RAZNE ALATE OD
GVOA
Vjerski praznici
U naoj domovini ive narodi koji pripadaju razliitim religijama. Oni slave razliite praznike.
Muslimani: Ramazanski bajram, Hidretsku novu godinu i Kurban-bajram.
Katolici: Boi i Uskrs.
Pravoslavci: Boi, Vaskrs i pravoslavnu Novu godinu.
Jevreji: Pesah, Novu godinu (Ro-haana) i Jam-kipur.
379
Prirodna bogatstva, ume, panjaci, livade i njive se nalaze na povrini zemlje.
Rude, nafta i podzemne vode (tople i kisele) se najee vade iz zemlje.
Rudnik ili majdan je mjesto gdje se vadi, kopa ruda.
Ljudi koji rade u rudnicima su rudari. Rad rudara je naporan i teak. Rudari u okna ulaze sa
zatitnom opremom: radnim odijelom, gas-maskom, ljemom i lampom.
Kopanje i preiavanje rude naziva se rudarstvo.
U rudnicima pored rudara koji kopaju rudu rade i radnici koji odravaju maine, alate i drugu
opremu potrebnu za rad u rudniku.
RUDNICI U ZAVIAJU
SIROVINA POLUPROIZVOD
ALUMINIJ
Od rude do gotovih proizvoda
PROIZVODI
Prisjeti se kako ste proslavili Dan kole prole godine? ta pripremate za proslavu Dana
kole ove godine?
KULTURA IVLJENJA - ZNAAJNI DATUMI I PRAZNICI
Muslimanski praznici
Ramazanski bajram je blagdan veselja i radosti povodom svretka islamskog posta mjese-
ca Ramazana. Poslije dva mjeseca i deset dana je Kurban-bajram (obavljanje hada). Hidretska
nova godina je poetak naredne godine po mjeseevom kalendaru. Poetak raunanja vremena je
od preseljenja Muhammeda a.s. i muslimana iz Meke u Medinu.
Obiljeavanje blagdana se vri u damijama vrenjem islamskih dunosti. U obiteljima se
posjeuju rodbina i prijatelji. Odlazi se na groblje (sjeanje na umrle) i izraava se solidarnost meu
ljudima. Djeca dobijaju darove od roditelja.
Katoliki praznici
Boi, Uskrs i drugi blagdani slave se u upnim i drugim crkvama sveanom misom. Svaki
blagdan je blagi dan za obitelj.
Boi slavimo, obiljeavamo na dan Isusovog roenja. Uskrs je blagdan kojim se obiljeava
uskrsnue Isusa Krista.
Djeca na poseban nain uestvuju u obiljeavanju blagdana. Oblae sveanu odjeu.
Pravoslavni praznici
Boi je blagdan na koji se slavi roenje Isusa Hristosa. Vaskrsom se obiljeava vaskrsenje
Hristovo. Blagdani se slave u crkvi, molitvom i u porodici sveanim rukom.
Vaskrs i Uskrs posebno vole djeca, jer se tada boje jaja.
Jevrejski praznici
Ro-haana (Nova godina), Jam-kipur i Pesah. Obredi se odravaju u sinagogi. Praznici se
obiljeavaju kod kue u krugu porodice uz obavezno pozivanje prijatelja. Djeca imaju svoj dio
obaveza. Oblae sveana odijela i pale svjeice.
Meunarodni praznici
1.2. maj - Praznik rada
8. mart - Dan ena
1.2. januar - Nova godina
Prvi maj slave radnici cijelog svijeta u znak sjeanja na stradanja radnika u borbi za bolji
ivot. Tog dana radni ljudi idu u etnju i na izlete.
Osmi mart je praznik ena. Tog dana enama (mamama, bakama, nanama, tetkama...)
poklanjamo cvijee.
Prvi januar je kalendarski poetak nove godine.
kolski praznici su Dan kole, ljetnji i zimski raspust.
PRAZNICI - BLAGDANI
VJERSKI DRAVNI
MEUNARODNI
ZADACI
1. Kako se proslavlja vjerski praznik u tvojoj porodici? Ispriaj.
380
SNALAENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI BIH
Reljef prekrijte sa etiri plastine folije (1.,2.,3.,4.). Obiljeite strane svijeta.
Na prvoj foliji bojite uzvienja smeim i nizine zelenim markerom.
Na drugoj foliji bojite vode plavom bojom.
Na treoj foliji bojite naselja crvenom bojom i na etvrtoj puteve crvenom bojom.
Folije 1.,2.,3. i 4. stavite na bijelu podlogu jednu preko druge i privrstite na ploi sa sjeverom
gore.
Pokazali ste jedan nain kako se pravi geografska karta.
TLOCRT BRDA
Slojevi se razlikuju po
nijansama smee boje.
Visinu brda prikazujemo
tonovima smee boje.
RELJEF UEG ZAVIAJA KARTA UEG ZAVIAJA
1.
2.
3.
Strminu brda prikazujemo
gustoom slojnica (slojnica -
crta, linija koja spaja iste visine
na brdu).
KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA
381
Geografska karta je umanjeni prikaz dijela Zemljinog prostora na kojem su smeim
nijansama prikazana uzvienja, zelenim nizine, plavim vode, a dogovorenim kartografskim znacima
najvaniji objekti.
Kartografski znakovi i boje
Reljefna obiljeja, geografski objekti su na karti predstavljeni kartografskimznacima i bojama.
Postoje razliite vrste karata.
Igman je jugozapadno od Sarajeva.
Vogoa je sjeverno od Sarajeva.
Trnovo je juno od Sarajeva.
Uoi i ocrtaj tvoj iri zaviaj na geografskoj karti. Je li on ravniarski ili planinski (uoi boje)?
Razgovaraj sa roditeljima i uiteljem o vodama u tvom irem zaviaju. Uoi naselja i
puteve koji ih povezuju (itaj kartografske znake).
Geografska karta prikazu-
je najbitnija obiljeja izgle-
da manjeg ili veeg dijela
Zemljine povrine.
naselja
vea naselja
eljeznike pruge
nizine rijeke
dravne granice
prirodna jezera
visije
vjetaka jezera
Slijepa karta prikazuje
samo granice.
Na tematskoj karti su
prikazane granice i dio
geograskih obiljeja, objekata
koje odaberemo
(saobraajna povezanost).
ZADACI
1. Gledajui boje na karti odredi gdje su ravniarski, a gdje planinski predjeli.
2. Pronai na karti ireg zaviaja rijeke i odredi njihov smjer toka.
3. U svesku nacrtaj kartografske znakove i imenuj (napii rijeke, planine...) u irem
zaviaju.
KARTA (gr. kartes): list papira - umanjena
slika dijelova Zemljine povrine
SNALAENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI
382
Raspad SFRJ
i stvaranje BiH sa dva entiteta
Bosna i Hercegovina je do 1992. godine bila
republika u okviru tadanje drave SFRJ
(Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije),
koju su osim Bosne i Hercegovine, sainjavale
jo Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i
Makedonija. Iste godine, 6. aprila/travnja, Bosnu
i Hercegovinu su kao samostalnu dravu priznale
Ujedinjene nacije i primile u svoje lanstvo. Od tog
dana je Bosna i Hercegovina ravnopravna lanica
glavne svjetske organizacije drava svijeta.
Vlade republika koje su ulazile u sastav SFRJ
nisu se mogle dogovoriti o budunosti ove drave.
Razliita miljenja dovela su do meusobnih
neslaganja koja su izazvala ratne sukobe. U
proljee 1992. godine i na teritoriji nae drave
poeo je rat. Rat u Bosni i Hercegovini je trajao
do 21. decembra/prosinca 1995. godine kada je
potpisan sporazum o prekidu rata i uspostavljanju
mira. Sporazum je potpisan u amerikom
gradu Daytonu (itaj Dejtonu), pa se i zove
Daytonski mirovni sporazum. Na temelju njega
je i uspostavljeno novo dravno ureenje Bosne
i Hercegovine.