You are on page 1of 204

IRMA REMONIK

MOZAICI
I ZIDNO SLIKARSTVO
RIMSKOG DOBA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Dehe&n, ,
Prcdgtvor / 1orcword........................................................................................................... ..........................................................................7
Hr.ii)kn Raunig: ( polje ti 1.jusini podruj e Bihaa (Pounje)
(>110 polle in Ljuelna Biha rcgloo (Una vallcy)................ .......... .......... ...................... .........................................................13
Branka R#unlgi Crkvina mede u Dol janima kocl Bihaa
Crkvina mede 1 Doljani nr. Biha .................................................................... ...................... ......... ............. ......... .........................35
Branka Raunig: I Vradarska farina Sufflatae
Sumai.u poul try f arni .................. ........................................................................................... ......................................................... ...47
Branka Raunig: Konaci u Kuduzoviima (Ostroac) kod Cazi na
Konaci in Kuduzovll (Ostroi ac) nr. Cazi n......................................................................................................................................61
En ver Mulahdi: Mekota u Gornj i m Raka n ima
Mekota in Gornj i Rakani ........................................................................................................................................................................ 81
Mil.in Durdevi: Baricc - naselje, podruj e Bosanske Gradike
Baricc settlement, Bosanska Ci radilica regi on,............................................................................................................................... 93
Mll an urcvl , Ncboja Ludajl; Baricc numke kod Bosanske Gradike
Baricc - tumul l ncar Bosanska Gradi ka.......................................................................................................................................... 107
Ncboja I .udaji: Sjekovo.................................................................................... ...................................................................................115
Nchojsa 1.udaju': Dcjanovia huni kc kod Bosanske Gradi ke
Dcjanovia huni kc ncar Bosanska Gradi ka.................................................................................................................................141
Orhan J ama kov i : Gradi ne na podruj u srednj eg toka Vrbasa podruj e Banje Luke
I i ili forts in thc ml ddl e river Vrbas region Banja Luka regi on............................................................................................167
Branko Bcli: I bpolovaca bregovi kod Odaka
Topolovaca bregovi near C)dzak........................ ........................................................................................................... ....................225
Branko Bcli: Ostal a nalazita na ireni podruj u Dohoj a
Othcr sites in thc Doboj region ............................................................................................................. .............................................259
Ncboja I Aidaji: Statistiko tipoloka analiza keramike kulturne grupe Baricc-Grcdani na podruju sjeverne Bosne
Statistical typological analysis ol pottery ol thc Baricc-Grcdani cultural gro tip in northern Bosnia.................................... 263
Borivoj Govl: Bron/ano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraivanja
Bron/e age northern Bosnia in thc i i ght of ncw rescarch..........................................................................................................277
Andrija na Pravidur: I I clcnistiki urbani kompl eks na Gradi ni u Oaniima kod Stoca:
osvrt na zatitu i perspektive ari teolokih istraivanja kroz aktivnosti konzervatorskih radova
I he hcl leni stu urban complex at Gradi na in Oani i nr. Stolac an overvicvv of preservation
and prospecte for archacological excavations through conservati on vvorks.......................................................................287
Netmi na Muje/i novi : I I clcnistiki grad Daorson metodol oki pri stup zatiti i
pri prema projekta konzervatorsko-restauratorski h radova
I he hcllciiistii city ol Daorson methodological approach to its preservation
and p reparati on of a conservati on rcstor.it ion projcct.....................................................................................................................50/
1ii I i ja I ') Martinovi: Rezultati arheolokih istraivanja na lokalitetu Atmcjdan u Sarajevu (2004*2006. godine)
Resu Its of archacological excavations at Atmej dan in Sarajevo (200*1 2006)................................................................... 563
i ulija l ckc/a Martinovi: I n memori am: Dr. Branka Raunig (1935.-2008.)..............................................................................
I uhja Fekcia Marti novi: I n memori am: Margita (avrilovi (1945,-2006.)...........................................................................4*.
Upute autori ma / I nstructi oni tor A uthors...........................................................................................................................................
pu k i m ;o\ ou
Mozaici i zidno slikarstvo predstav
ljaju najraireniju granu rimske deko
rativne umjetnosti. U svakoj bogatijoj
vili oni su obavezan ukras podova i
zidova. Mnogobrojni ouvani mozaici u
svim rimskim provincijama pruaju ja
snu sliku ove grane dekorativne umjet
nosti, koja obuhvata djela razliitih vri
jednosti: od onih prvorazrednog umjet
nikog kvaliteta pa sve do radova pri
mitivnih majstora. Njenu iroku pri
mjenu omoguavale su sveske uzoraka
po kojima su i manje vjeti majstori
mogli izraivati jednostavnija djela.
Manje su brojni ostali ouvani pri
mjerci zidnog slikarstva veinom
freske jer su izvoeni od manje po
stojanog materijala. Cijeli zidovi ukra
eni freskama ouvani su samo u gra
dovima koje je zasuo pepeo Vezuva, a
to su Pompeji i Merkulanum. Nalazi u
ostalim provincijama uvijek su samo
fragmentarni i dosta su rijetki. Sloga
je poznavanje ove grano umjetnosti Jo
blijedo i nepotpuno.
U Bosni i Hercegovini bolje su se
ouvali mozaici i brojniji su nego fre
ske. Oni su naeni u Stoeu, Ilidi, Sa-
sama kod Srebrenice, Viiima, Paniku
i Sarajevu. Na Ilidi' i u Stocu' nae-
J . Kellner, Atfttiieche Bdttftste in UhlS*
bei Savajevo, WlssenschaftUchc
gen (ius l i o s n u n d der Htffctjfoeitta V,
7 1807, 131
ni su u vilama i banjama tamonjih
municipija, u koloniji Domaviji (Sre
brenica)* u zgradi javne banje, u Puto-
vlu kod Zenice4 u banji vile rustike,
a u Viiima' i Paniku* krasili su p<u
dove luksuznih stambenih zgrada vele
posjednika. Za mozaik naen u Sara
jevu ne zna se kojoj je vrsti graevine
pripadao, a fragmentarni mozaik iz Pa
nika* ukraavao je memorljalnu grae
vinu.
Dok je namjena prostorija u vilama
kod Viiea i Panika jasna, za zgrade
otkrivene u municipijima u Stocu i na
Ilidi teko je odrediti da li su bile pri
vatne ili javne, jer su naselja samo
malim dijelom ispitana. Tako za zgrade
municipija Aquae S na Ilidi moemo
* C. Truhelka. Zenice i Stolac, WMBH
I, 1893, 284 i Fiala Patech, tfitffrjmeJMintf**
rfimischer FtiTidort* in Htrctpovinft, WMHH
III, 1895, 272 i F. Fiala. ' r#mi-
schen Archdt'oJojjt der Hercegovina, WMHil
V, 1897, 170
W. Radimsky. fi<*rtohl < Au&gtn*
bungen ron Domat'to bei Srfbrenlea i
Jahren 1 und 1*93, WMHH IV. 1 ,
* V. valln, Arheoloki Prepleti X
1968, Beograd, IM
' T. Cremo&aik, Kiwskti rilo u
GZM n.s. XX, Sarajevo, 19% 170
* t. CremoAnik, Rimsko u Vani-
ku kod BIW-, (7,M .. XXIX. 1978,
D. SerijoJ evski, .-lrh*olo$ki ultimi Sa--
rajtvu i okolici, GZM, n.t, XXVII XXVllt,
1973, 351
M Popovio, (?4) Paniku, Ci/.M
n.. XXVU XXVlll, 1973.
samo pretpostaviti da su bile stambe
ne zgrade, osim hospitalijuma koji se
mogao odrediti po karakteristinom pla
nu. Meutim, za zgrade naene u Sto-
cu nije bio izraen i situacioni plan.
Tek novim istraivanjima9pokuava se
dati rekonstrukcija situacionog plana,
ali i on jo ne daje jasnu sliku raspo
reda naselja, koje se smatra jednim od
najznaajnijih u slivu donje Neretve i
pretpostavlja se da je bio antiki Di-
luntum10. Tako veinom i namjena pro
storija a time i karakter mozaika os
taje neizvjestan.
U starijim izvjetajima sauvano je
malo podataka o nalazima mozaika i
fresaka, a popratni materijal je obino
tek djelomino obraen. Osobito je ma
lo izvjetaja o nalazima fresaka. One
se u izvjetajima o iskopavanju na Ili-
di i u Sasama kod Srebrenice samo
spominju, u Stocu je bilo sauvano sve
ga nekoliko fragmenata, a potpuno ne
dostaju podaci za nalaze iz Mogorjela
i Bilimita kod Zenice.
Nalazi fresaka u Viiima, Paniku
i Lisiiima nisu osobito bogati, tako
da pruaju samo optu sliku naina
ukraavanja zidova. Iz tog razloga ne
moe se ustanoviti da li je postojala
neka veza izmeu predstava i motiva
podova i zidova u istoj prostoriji. U
veini prostorija koje imaju mozaike sa
likovnim predstavama freske ili ne po
stoje ili su vrlo oskudne, dok se u so
bama koje su bile popoene namazom
maltera nailazi na mnotvo fragmenata.
Odnosu izmeu predstava mozaika
i fresaka u pojedinim prostorijama do
sada. uostalom, nije posveena vea pa
nja. moda i zato to su u pitanju
razliiti tokovi razvoja jedne i druge
umjetnosti. Tako se najljepi mozaici
9 V. Atanackovi-Sali, Antiki Dilun-
tum u svjetlu novih arheolokih istraiva
nja, Tribuna V, Trebinje, 1979, 16
I. Bojanovskl, Mogorjelo rimsko
Turres, GZM n.s. XXIV, 1969. 146
helenistikog tipa javljaju u Pompeji
ma uz jednostavne freske tzv. I stila,
dok se uz bogate freske II stila javlja
ju jednostavni mozaici u stilu crnih fi
gura na bijeloj osnovi. Taj stil se odr
ava sve do u II vijek n. e. Potom se,
jo u II vijeku, poinju javljati moza
ici u vie boja sa bogatim ornamentom,
dok se ukrasi zidova svode na vrlo jed
nostavnu mreu okvira, unutar kojih
se javljaju jo samo pojedinane figu
re11.
Rimski mozaici vie tee tematskoj
povezanosti predstava unutar jedne
zgrade. Tako mozaici pojedinih kua u
Antiohiji ine povezane slike jednog
mita ili prie. Vie se, meutim, pa
nje posveivalo odnosu mozaika i uk
rasa stropova.
Sheme tuko-ukrasa na stropovima
javljaju se na pojedinim mozaicima, pa
i u Bosni i Hercegovini, projicirane u
dvodimenzionalni motiv. Da li je meu
shemama stropa i mozaika jedne pro
storije postajao izvjestan sklad, to tek
treba da pokau dalja istraivanja. i
njenica je, meutim, da se u helenisti
ko doba na mozaicima i freskama jav
ljaju neki zajedniki motivi, tako mo
tiv mree trodimenzionalnih kocaka,
koji pokriva itave podove u Delosu12,
a isti motiv krasi i cijeli zid fresaka II
pompejslkog stila u asa dei Grifi (80
60 god. pre in. e.) u Rimu13. Ovaj mo
tiv se javlja i na freskama Emone, kao
i na kasnoantikom mozaiku u Sirmi-
jumu14.
11Propylaen K unstgeschichte, Das romi-
sche Weltreich von Theodor Kraus, B. I I ,
Berlin, 1967, 35
12Ph. Bruneau, Les Mosaique, Explora-
tion arch^ologique de Delos, faite par ficole
Frangais dAthenes, Paris, 1972, fig. 184
11 K unstgeschichte B. I I , 1967,
fig. 118
14M. Parovi-Peikan, Kompleks podnih
mozaika kasno rimske vile u Sirmiumu, Ra
nokranski mozaici u Jugoslaviji, M aterijali
XVIII, Beograd, 1980, 169, Tab. I, 3
U Bosni i Hercegovini su mozaici i
freske naene veinom u manjim pro
storijama. Stoga se mozaici po veliini
i umjetnikom bogatstvu prikaza ne
mogu mjeriti sa mozaicima javnih zgra
da u veim centrima. Ipak i medu tim
mozaicima i freskama ima radova koji
po dobroj izradi ne zaostaju za umjet
nikim djelima drugih provincija, kao
npr., poprsje Minotaura na mozaiku iz
Stoca ili glava jastreba na freskama iz
Viia. I na djelima sa ovog teritorija
zapaaju se glavni pravci razvoja rim
ske umjetnosti, i to jednako na moza
icima i freskama. Kako razvoj rimske
umjetnosti ne ide jednim odreenim
pravcem, podjela autora na stilske epo
he jo nije ujednaena u pojedinostima.
Tekoe pri ovoj podjeli ne nastaju sa
mo zbog nedostataka spomenika u po
jedinim periodima nego i zbog estog
smjenjivanja stilova. Mata umjetnika
nije se zadravala uvijek u granicama
glavnih zacrtanih karakteristika stila
svoga doba, nego je esto posezala i za
elementima stilova ranijih perioda. Ka
ko su vladarske kue bile glavni po-
ruioci umjetnikih djela, dvorska um
jetnost je imala jak uticaj na umjetnost
uope, te se stoga danas veinom stil
ski periodi oznaavaju prema nekim ca
revima, pa se tako govori o umjetnosti
Augustova doba, vremena Klaudija i
doba Flavijevaca, pa Trajana i Hadri-
jana, Antonini, Severa i Galijena, do
ba Tetrarhije, Konstantina i kasne an
tike.
Autor
9
UVOD
Tehniku ukraavanja podova i ziUo-
va sitnim kockama poznata jo J o u
tisuljeu prijo n, e, u I laldeji i Krip
tu, ali je Egipat najvie pridonio nje
govom razvoju. IJ kraflavanje kockama
najprije se javlja kao I ntarzlja u drvu
i kamenu. Kasnije se javlja kao ukras
na podovima i na zidovima. Podni mo
zaici predstavljaju zapravo prostirke
koje, osobito u III I IV vijeku, slie
svojim bogatim i nemirnim tekstilnim
uzorima.15
Najruniji podni mozaici od lomlje-
nlh kocaka odrali su se u Grkoj16gdje
krajem III vijeka prije n. e. nastaje*
tzv. o tessellatum podnica sastav
ljena od kockica iste veliine, a tek kas-
nije opus vermiculatum mozaici od
raznobojnih kocaka razne veliine17. Mo
zaici vanrednlh efekata od kamenih i
staklenih kocaka sauvani su iz II vi
jeka -prije n. e. u Pergamonu i Delosu,
a najljepi helenistiki mozaik jeste
onaj Ato prikazuje borbu Aleksandra sa
'* F, Wlrth, HOmbchc Wandmalerei von
Unterganu Pompei bi End$ #i Jahr-
hundert, Berlin, 1034, 3-**-
14 K ao noj itarij i podni mozaici uma trnju
so mozaici izvedeni obluclma Iz V i l i vijek
prije n. o, a otkriveni i u u Oordlumu u
Frlglji (CvotkQvi6"* | cS., RanovUon
lijski podni mozaici, Ueourad, 1978, 2)
, Enciklopedija likovnih umjetnosti III,
'/.aiirtfb, , 800 - 802 (, Mano ZUi)
Darijem koji je otkriven u Pompe
jima.
Mozaik je kroz dugi niz stoljeu, kao
Sto se i moe oekivati, proao razne
faze razvoja. Po samom shvatanju nje
gove funkcije, mogu se izdvojiti dvije
grupe: grki i rimski. Grki mozaik ne
ovisi o arhitekturi zgrade. Njegove
predstave su uvijek trodimenzionalnog
karaktera a postavljene su u prostoru
tako da se stie dojam dubine i pozadi
ne; one, dakle, ne vode rauna o funk
ciji mozaika kao podnice, koja je po
prirodi dvodimenzionalna.
Nasuprot grkom, rimski mozaik
je sasvim potinjen arhitekturi, on je
sauvao dvodimenzionalni karakter
podnice u svojstvu jedinstvene povri
ne sa funkcijom prostirke. U veini
rimskih provincija mozaici su sauvali
svoj funkcionalni karakter kao prostir
ke. J edino se u Antiohiji, u II i III vi
jeku n. e., javljaju pod utieajem Grke
mozaici trodimenzionalnog karaktera, a
isto tako i u vili Harljana u Rimu, za
koje se, opet, smatra da su ih radili gr
ki majstori.
Uslijed takve funkcije mozaika mo
rali su suraivati mozatari i arhitekte,
i mozaiari i slikari, Rimski arhitekta
" J. Mellentln llasweU, Manuel of ~
jMiics, The Thames et Hudson, London, 180-7
'* Prop.vMen KunatjKOschU'Me, IV ti, lft67,
2667
je uz zgradu planirao i mozaik. Tema i
boje mozaika morale su se unaprijed
izabrati, jer su linije i boje mogle pod
vui i pojaati utisak prostora, to sa
ma arhitektura ne moe postii. Sline
korekcije arhitekture izvode i rimske
freske koje su sobe inile prostranijim
i ugodnijim. Mozaiari se, najzad, i in-
spiriu motivima arhitekture, osobito
stropova, te se moe pretpostaviti da su
motivima ukrasa mozaika odgovarali i
motivi fresaka i tukature sa tavanica.20
J o je Vitruvije u svom djelu De
architectura21 tvrdio da mozaici meu
ukrasima prostorija zauzimaju prvo
mjesto. Zato se zalae da oni imaju
vrstu podlogu, jer je od nje zavisila
njihova trajnost. On ovako daje upute
za postavljanje podloge: Prvo se po
loi sloj kamenja koje ne smije biti
manje nego to moe stati u ruke. Ka
da se postavlja podloga, treba na tri di
jela kamena pomijeati jedan dio kre-
a. Zatim, kada se ta masa poloi, de
set ljudi je dobro nabiju drvenim ma
ljevima ..., odozgo se poloi glavni sloj
smjese od opeke, tako da na tri njezi
na dijela doe jedan krea. On sa slo
jem poda mora biti debeo najmanje
est palaca. Iznad toga poda stavi se
pravi pod od tesera raznih ili kocka
stih oblika. Kad se to poloi i sloj do
bije svoj nagib, treba da se tako ostru
e da budu svim kockama uglovi jed
nako visoki.
Kvalitet mozaika zavisio je od ma
terijala i veliine kocaka. Same kocke
pravljene su od raznog materijala a
najvie od raznih vrsta stijena iz ne
posredne okolice, zatim od mramora i
stakla. Kocke iz mramora nalaze se sa
mo na mozaicima najboljeg kvaliteta i
velike umjetnike vrijednosti. Njegova
* P. Fischer, Das Mosaik, Wien, 1969,
10, 44
M. Lopac, Vitrvvijevih deset knjiga o
arhitekturi, Svjetlost*1, Sarajevo, 1951, knj.
VII, 1, str. 149
upotreba svjedoila je o bogatstvu po-
ruioca, budui da je mramor bio skup.
lji od stakla.22Staklene kocke upotreb
ljavane su onda kada su se eljeli po
tencirati efekti boja jer je staklo dava
lo sjaj, i u sluajevima kada se nisu
mogle nai odgovarajue boje u ka
menu, kao to su: svijetlozelene, plave,
naraaste i ljubiaste boje. Kocke su se
esto izraivale lomljenjem staklene po
gae na licu mjesta, kao u katedrali u
Trijeru, gdje je naena i pe za njiho
vo lijevanje.
Veliina kocaka ovisila je o temi i
kvalitetu mozaika. Na obinim geome
trijskim mozaicima upotrijebljene su
vee kocke, dok su za prikaze figura
upotrijebljene kocke raznih veliina. Na
mozaicima je obino vanjski okvir od
najveih kocaka, unutarnji okvir od ne
to manjih, a sami motivi mozaika od
najmanjih.
Polaganje kocaka izvodilo se na dva
naina, i to negativnom i pozitivnom
tehnikom. J ednostavni dvobojni geo
metrijski motivi raeni su veinom po
zitivnom tehnikom. Kocke su polagane
direktno na podlogu, i to pomou ab
lona i letvi, jer polaganjem slobodnom
rukom kocaka na osnovu ne bi se mogli
izvesti precizni motivi. J edna takva a
blona naena je na Delosu23. To je ko
mad lima od olova sa izvedenim moti
vom beskonane spirale, koji se utiski-
vao u masu maltera, u to su zatim po
lagane kocke. Direktno u masu polaga-
le su se kocke kojima se popunjavao
prostor oko motiva.
Meutim, likovne predstave nisu se
mogle na ovaj nain precizno izrai
vati. Pravilnost postavljanja i preciz
nost mogla se u ovom sluaju postii
samo negativnom tehnikom polaganja
n V. von Gonzebach, Die rdmischen Mo-
saiken der Schweiz, Basel, 1961, 250
25K. Pariasca, Die rdmischen Mosaiken
in Deutschland, Romischgermanische For-
schungen 23, Berlin, 1959, 137
pomou platna. Slika je podijeljena u
dijelove koji su se onda prenosili na
komade platna, tako da je na svakom
platnu bio bojama ucrtan odgovarajui
dio slike. Na ove slike lijepile su se on
da kocke, koje su stavljane u masu
podloge mozaika tako da je platno uzo
raka ostajalo na povrini mozaika, sa
koje se kasnije skidalo vodom. Kako su
pojedina platna jednog mozaika kat
kada radili razni majstori, deavalo se
da se na mozaiku uoavala razlika u
umjenosti izvoenja pojedinih figura.21
Kocke su mogle biti postavljene u
motive na dva naina: obino kao kva
drati sa pravim stranama, a rjee sa
kosim stranama, tj. retikularno. Ova
rijetko upotrebljavana tehnika prakti
cirana je na mjestima gdje je za mode
liranje partija tijela bila potrebna vi
na ruka, a polaga mozaika nije bio
sposoban da to izvede25. Retikularni na
in polaganja kocaka bio je poznat jo
u Pompej ima. U Helveciji se javlja
koncem I I vijeka n. e. na figurama i
geometrijskim motivima. Upotrebljava
ju ga najvie nevjeti majstori pri pred
stavama oblina figura koje se ne mogu
izvesti samo nijansiranjem boja nego
trae vie umijea.26
Meu nalazima mozaika u Bosni i
Hercegovini rijetka su djela prvoraz
rednih umjetnikih i tehnikih dostig
nua. Meutim, tehnika izrade moza
ika, koliko se moe suditi po novootkri-
venim mozaicima, jeste dosta dobra,
mada nije sasvim po kanonima koje
daje Vitruvije. J edino majstori u Vii
ima i Paniku27nisu posveivali dovolj
no panje rstini mozaike podloge.
Smjesa podloge koja je stavljena na
red oblutaka u Viiima iznosila je sa
24F. Fremersdorf, Dos romische Haus mit
Dionis, K olner Ausgrabungen, B. I, Berlin,
1956, 167
25V. Gonzebach, RM S, 257
f K. Parlasca, HMD, 135
mo 13 cm a isto tako i u Paniku, dok u
drugim krajevima (kao Helveciji) deb
ljina podloge iznosi i do 20 cm, ali i
ona jo ne dosee debljinu od 6 pala
ca, koju preporuuje Vitruvije. Slaba
podloga je, meutim, karakteristina za
mozaike kasnije od I vijeka n. e. i u
drugim provincijama, dok je u I vijeku
masivnija28. Na nekim mozaicima u Vi
iima i u Paniku (za ranije nalaze ne
mamo podataka) podnica nije ravna
nego je, osobito u sredini, ulegnuta i do
10 cm jer je bila slaba podloga. Zbog
slijeganja podloge obino doe i do ve
ih oteenja na mozaicima. Ovako
slaba podloga mogla se jo manje odr
ati kada je polagana na stubie hipo-
kausta u prostorijama sa centralnim za
grijavanjem. To se vidi na nekoliko
primjeraka u Paniku, gdje su svi mo
zaici koji su leali na stubiima u pro
storijama banje potpuno uniteni; odr
ao se samo jedan ugao u prostoriji 3.
Izgleda da je podloga mozaika u zgra
dama na Ilidi morala biti neto bolja,
jer su se ouvali i neki mozaici koji su
leali na hipokaustnim konstrukcijama.
Materijal kocaka iz Viia i Panika
razlikuje se od onih na Ilidi i Stocu.
Umjesto uobiajenih mrkih ili crnih ko
caka na dvobojnim mozaicima, kao to
su oni na Ilidi i u Stocu, u Viiima i
Paniku se javljaju sivo-plave kocke od
karboinatnih stijena, te se stie dojam da
su njihovi ornamenti svjetliji i njeniji.
I figura Orfeja na Paniku data je u vrlo
svijetlim nijansama ruiaste i plave
boje, jedino je neto sonija zelena bo
ja tunike. Figure iz Stoca i sa Iiide,
date su u mnogo intenzivnijim i tam
nijim tonovima pa su efekti boja sna
niji. Materijal kocaka je veinom od
raznog kamena. Crvene kocke u Vii
ima su od opeke, a ute od pjeara.
r I. Cremonik, Viiii, 170
* V. Gonzebach, R M S, 258
Finiji materijal kao kocke od stakla
upotrijebljene su samo na likovnim pri
kazima kao Sto je personifikacija pro
ljea u Stocu, thiasosa na Ilidi a vje
rovat no i na glavi Orfeja u Paniku, ali
je taj dio slike uniten. Staklene koc
ke se u provincijama upotrebljavaju pri
obradi figuralnih motiva tek od konca
II vijeka n. e.N
Sto se tie veliine kocaka, one su
na geometrijskim mozaicima u Bosni i
Hercegovini vee nego na figuralnim.
Geometrijski mozaici u dvije boje ima
ju kocke veliine jedne strane od 1,2
do 1,8cm, a tolike su i kocke vanjskih
okvira mozaika, kao u Viiima, dok im
je veliina kocaka unutarnjeg okvira
0,8 cm. U Viiima su srazmjerno male
kocke upotrijebljene za unutarnje geo
metrijske motive mozaika, i to veliine
strane oko 0,5 cm. To svakako povea
va kvalitet mozaika i pokazuje preci
zan i dobar rad mozaiara u Viiima.
Na kasnijim dvobojnim mozaicima, kao
na mozaicima banje u Paniku, kocke
su u srazmjeri sa onima na figuralnim
predstavama mnogo vee. Najsitnije
kocke su u ovim krajevima upotrijeb
ljene na figuralnim predstavama thia
sosa na Ilidi, personifikaciji proljea
u Stocu i na predstavi Orfeja u Pa
niku.
Na svimmozaicima u Bosni i Her
cegovini kocke su veinom polagane po
ravnim stranama. Po kosim stranama,
retikularno, redane su samo kad onih
motiva gdje je ta tehnika bila uslovije
na njihovim oblikom, kao, npr., kod
motiva sfernog romba u Viiima1".
Ovom tehnikom se imitira i oblik kr-
Ijuti na tijelu morske zmije na moza
iku thiaHouomsa Ilide. Pojavljuje
se i na tijelu morskog lava na mozaiku
. PerlascB, RMIj , 137
* I, CremoAnlk, ViftM, Tab, XIX, 2
sa Ilide". Po miljenju V, Gonzebach',
to j e rad manje vinog majstoru, o e-
mu je reeno prilikom govora o nainu
polaganja kocaka.
Pri popunjavanju bij ele pozadine
oko figuralnih i drugih predstava na
rimskim klasinim mozaicima, prvo su
se predstave obrubl ji vale j edni m re
dom kocaka, onda se slobodan prostor
punio kockama iste veliine u pravi l
nim redovima. Ovakva pravi lno i har
monino izvedena bijela osnova karak
teristina je za klasine ri mske mo
zaike.
Na kasnoantikim mozaicima u IV
vijeku n. e. i u tom pogledu nastaj u
promjene: kocke se ne slau u redove,
nego se niu u obliku lepeza. To j e oso
bito uobiajeno u I l i ri ku i Podunavl j u
(Marusinae i Gamzigrad)33, a u Cari gra
du i Maloj Aziji polagane su luno ili
nehajno po konturama predstava, Na
ovakvim kasnijim mozaicima kocke su
razne veliine i oblika, i uz to su nehaj
no polagane. Time se provi ncij ski mo
zaici IV vijeka bitno razl i kuj u od onih
iz klasinog doba. Umjesto klasine
pravilnosti i preciznosti u kasnoanti ke
vrijeme nastupa nehat i ovlani povr
ni rad34. Ove karakteri sti ke pokazuj e
samo jedan od ri mski h mozaika, i to
onaj iz Domavije sa predstavom arhi
tekture, za koji i Radimski kae da je
tehniki vrlo loe izveden55. Sli ne teh
nike su i oba fragmenta starokran
skih mozaika u Bil i.
" E. PaSall, Rimsko naselje na llldl
kod Sarajeva, GZM ... XIV, 1959, 114, T. I I
11V. Gonzebach, RMS, 287
. Mano-Zlal, Prologomena uz proble
me kasnoantikog mozaika u I liriku mu,
Zbornik radova Narodnog muzeja II, Beo-
*rad, 1958/9, 90
" f), Mano-ZUl, Le caitrum de Gamzl-
gru'l (rt MoHftlqucft, Archaeologla I ugo-
lavk-a II, 1.000, 72
11W. Redlmiky, WM11H 1896, 211, T. I I I
NALAZITA
p u t o v i c i
Stil crnih figura karakteristian za italske mozaike I i 11 vijeka za-
stupljen je u Bosni samo na fragmentu mozaika u Putovieimu kod Zeni
ce i na nekim detaljima mozaika iz Viica.
Ovaj stil nazivaju i stilom obrisa (silueta) budui da je plastinost
postignuta grafikim sredstvom. Linijama od bijelih kocaka daju se ob
line figura i podcrtavaju komplicirani pokreti tijela". To je isto italska
tehnika koja se u Rimu odrava jo i u 111 vijeku, dok je u provincijama
rjea17, Kod nas se mozaici sa crnim figurama javljaju u II vijeku samo
P. Fischer, Dat Moiaik. . . . 34
" J, Meltentln Hasewel, Manuel,.., 193
Sl. 1. Predstava * eandalttnta (Putorirt).
na jadranskoj obali, u Puli d Ninu, gdje je romanizadja biLa jaa i sa
duom tradicijom.3*
Da su, meutim, italski uticaji stizali i u unutranjost provincije
Dalmacije, pokazuju fragmenti od mozaika postavljenih u dvije hipo-
kaustne prostorije na lokalitetu Ograja u Putoviima39. Uslijed slabe
podloge, budui da su stajali na stubiima suspenzura, ouvao se u jednoj
od prostorija samo prikaz hipokampa a u drugoj fragmenat sa prikazom
nogu obuvenih u sandale (si. 1). Redom bijelih kocaka date su konture
potplate sandala i remeni koji idu od prsta prema tabanu. Prikaz nogu
je dat linearno, bez osjeaja prostora i perpektive. Na hipokampu su de
talji bijelih linija svedeni na najmanju mjeru i isto su linearni, tako da
je prikaz bez plastinosti i djeluje kao ornament. Ovi fragmenti s obzi
rom na to da se mozaici i na jadranskoj obali ne javljaju ranije, vjero-
vatno potiu iz II vijeka, a to je doba kada se i u unutranjosti provincije
poinju podizati vile.
Ovu tehniku nalazimo u II vijeku i na mozaicima iz Viia. Na nji
ma je ova rana tehnika upotrijebljena za prikaze delfina, dok su geomet
rijski motivi raeni ve u novoj viebojnoj tehnici.
V I SI I
Do sada najstariji poznati mozaici u Bosni i Hercegovini otkriveni
su u Viiima kod apljine*. Nalazili su se u peristilnoj zgradi unutar
kompleksa velikog imanja (fundusa). Fundusi su bili centri poljoprivred
nog privreivanja, a ponekad i zanatskih radinosti (na ovom imanju je
izraivana opeka i keramika). Ovakva imanja su esto nastajala oko ve
ih centara, pa je fundus u Viiima sigurno bio u vezi sa oblinjom ko
lonijom Naronom. Zgrada je pripadala nekom od viih dravnih slube
nika ili veterana. Kulturni krug kome je pripadao vlasnik vile odraava
se na izboru motiva i tehnikoj obradi mozaika, koji pokazuju znatnu
slinost sa nalazima iz okolice samog Rima.
Kao u drugim vilama i u Viiima se javljaju jednostavniji mozaici
u predsobljima i hodnicima a bogatiji su u sobama, osobito u onima to
su bile namijenjene za gozbe i prijeme. Ovi jednostavni mozaici raeni
su u Viiima od bijelih i sivo-plavih kocaka, dakle materijala koji se
nalazi u karbonatnim stijenama u okolici. Sline kocke se nalaze jo
samo na mozaicima u Paniku dok su na ostalim nalazitima one mrke ili
crne, kao kod veine nalaza u Italiji. Uslijed toga mozaici u Viiima ima
ju njenije i svjetlije tonove nego mozaici sa mrkim kockama.
U hodnicima vile u Viiima motivi mozaika su vrlo jednostavni.
To su obino dva reda krstia (katalog br. 5), ili niz kvadrata iz ijih ug
lova izlaze krai dijagonalni kraci (k. 8). Na ovim je mozaicima jako iz-
11f). Mano-Zlel, La Mosaique Grico-Romalne I, 289
* V. PaSkvalin, Arheoloki Pregled, I, 1968, 154
* l. remonik, VUii, 147 (Mozaici tu Iskopani u periodu sistematskih Istra
ivanja od 1955. do 1965. Konzervisanl su na terenu I ponovo /.atrpanl zbog po
jave podzemnih voda, koje zimi plave I mozaike.)
SI. 2. Motiv krugova
koji se sijeku (Viii).
raena bijela osnova mozaika, to je uoljivo i na drugim mozaicima iz
II vijeka. Manje se istie bijela osnova u druga dva hodnika. J edan od
njih ima motiv krugova koji se sijeku a segmenti su plave boje. Ovaj
motiv poput mree pokriva cijelu povrinu poda. (k. 14, si. 2). Motiv jo
vrlo omiljen, pa je u raznim varijacijama upotrebljavan jo i na kran
skim mozaicima u V i VI vijeku. U drugom predsoblju vile ornament
ini mrea esterokuta u ijoj se sredini nalazi srcoliki listi (k. 2, si. 3).
Bogatiju shemu svakako predstavljaju viebojni mozaici, na koji
ma je zastupljena plava, crvena, uta i svijetlocrvena boja. Izbor boja
i shema ve pokazuje da spadaju u period punog razvoja viebojnih mo
zaika.
Postoje dvije glavne sheme rimskih geometrijskih mozaika: shema
sa centralnim motivom i shema sa reanjem jednog motiva ili kombina
cija od vie njih. Shema sa centralnim motivom, kome su podreeni po
jedinani motivi u ovoj kompoziciji, karakteristina jo za helenistike
mozaike. Ova shema je uz drugo elemente preuzeta iz Grke. Shema sa
19 reanjem jednog motiva ili kombinacijom raznih motiva pojavljuje se
na rimskim mozaicima takoer u I vijeku, u kao uzorak u Joj aluili
motivi tekstila u Orijentu41.
Mozaici ti centralnim motivom. N>j mozaicima sa cen trn 1n i rn mo
tivom pada u ol da * neke sheme ponavljaj u u dvije varijante, i to
n;> taj nain to se u nju unose razni motivi. Tako shema kvadrata
upisanim krugom j avlja u dvlj<- varijante, Jednostavnij 1 mozaik ima
u centru Jednu ribu, koja je kao i vi motivi osim okvirnih plet en j ca u
slvoplavoj boji. Riba je izvedena plavim kockama, samo su oko i peraje
dati bijelim Unijama koje m slabo stiu. Prikaz nema ivosti, stilizovan
j- kao i tanjur, ute boje, na kome je riba (k. 15, si. 4, 5), Krug upUan u
kvadrat popunjen je motivom krlju#tl u jedanaest koncentrinih rodova,
ji * prema centru smanjuju. Ovaj motiv je ve poznat hekmlstiklh
2 PomP^;1' N rimskim mozaicima e <**to javlja u II vijeku42
tiv a n ! vanJ*k okvir, inae omiljen rrn,-
V 4 86 *"* ' Svedeni su u bijeloj 1 plavoj boji, N
promatra mollvl k"ji Ovijaju na
Vift
mozaika (k. 4
samo u ovom shi&Hu k n . . t , . mozaika (k. 4, *1. , 7),
obje strane kruga ucrtano i , ~ V "*n,ru Pravokutnika, u kome j e
vlma %i, obojenim segmentima Nati ^ PJ.1e popunjeno krugo-
y centralno einl krut - , nain je cijeli mozaik podijeljen
Podj3a u ,r, , J? u' k" r*1* natezi se m stran.
Italiji h doba ku-.fit- ;,r * <' rnot,v mozaicima I vijeka u
iMju podijeljen je u ' ^ ^ ^ * ^ m g u srednjem
kvir "k" centralne *uw *?*? redova rombova, koji Cl no
prethodnom rno*,i<u Crt** rtb. t, \ rtb 5tog oblik kao n
* lim W A J __ J** ('('.'iliirs i ___ '
1 u doba kas
fne a
podijeljen je
U jf-,
''fcojfn okvi*
oko
K>dom rrv/za /-
u Ci
TS,/! 'i >: f , ,
--**' *-> #<,<
*>Op.
boje, ^
finij
'O.. ii;, ('f #-/ ) .
V4 r
vom bojomT t f w i * ? " ' ,av" 1 **-
n/Ai obfcka '{,'7"' prelaza. takovi* 4 "n*ra*t)ma crveno j s v j e -
1r" 4' aprosto , mk nij- P ^ i g J a planttt-
' l v o t r U 1 M o l U ,
' tanj i r;, (1)1 r I -
S . MlTTZx' !r"T?i"n' *** *1 ,^ ,u'r''" PSinttng and
' M , ' *
20
BI, 4, Mol/U) krljuM) u ribom u aenifu (VMl)
bumu odftovamo J e Kib* moti v J avlja *
u I I li vij eku u Pompejim*1i u 1^, Interewmtno J e da * - i u
drugi m provini'ijdrrui, kao u I l fl v#dj i , javl j aj u u m*u<ibi6jMln erv*n * |
tonovima, upravo Icuo i u Vi fMtm, u aiwdognt motivi nalaz - i
# \ ^
'** Okvir ovom lnl *tlllzvtne brSijaMV Wm i nt/. trokut
tftptnttM ti h tnma, MrAljanov li*t J e OVjfl j.O* kniur# nMUprpt
K 1(1 Th t ths i mnan i m , Mmolre nt th *-
* j # '' 3............*....
X' Upph 6 0#, P l A ; 1114
2< V, f H M Hf
9 9
b u
sasvi m stl l l zovanl m bilj nim motivima na mozaicima u Italiji ve u i
vi j eku4, ili vrlo buj no I naturalistlckl datlm biljnim motivima u Galiji44
O t l p shema koja se J u vi J u u Vlliifna sastoji .sr oci polukrugova
1 segmenata krugu poredani h du sirana i u uglovima oko centralnog
kruga. 1 ona se javlja u jednostavnijoj i bogatije* izvedenoj varijaciji.
Zajedniko objema varijantama j e osmokraka zvijezda izduenih rom
biflnih krakova, oko koje se redaju kvadrati, kao i posve jednostavan
vanj ski okvi r od niza rombova (si. 8).
J ednostavnija varijanta mozaika jc i u ovom sluaju sa manje ivih
boja ( 10, si. 9, 10). Polukrugovi 1 segmenti su ovdje ukraeni snopo*
vlma plavih i bijelih zraka koje se zavravaju polukruno i predstavljaju
stilizaciju motiva kolj ki Hi lepeze, dakle veliki je dio povrine ispunjen
dvobojnim motivima koji su manje izraziti od viebojnih. Na mozaiku
u Viiima ovaj J e motiv dat stillzovano, dok je isti motiv Iz U vijeka u
I lelvejl dat plastinije49. I .sto su tako shematski i stilizovano izraeni
J lstovl I kan ta rosi u kvadratima oko zvijezde.
Druga varijanta mozaika je bogatija bojama. Na ovom mozaiku su
pol ukrugovi 1 etvrtine krugova ukraeni biljnim motivima u raznim
bojama, koje uz jarkocrvenu boju kvadrata i centralne zvije/de daju vrlo
iv uti sak (k. 3, si. 11, 12). Tome pridonose i pletenice kojima svi uokvi
rena polja mozaika u obje varijante.
Ova shema mozaika J avlja se U najveem broju polovinom U i u
III vijeku. Smatra se da je nastala imitacijom ukrasa od 8tuka na kupo
lastom stropu, pa je projicirana na pod ti dvoimenzionalni motiv. J av-
*' M. S Slake, Mffrtotff VIII#106
V, Oonrebach, U M , 27ft
2? " V. Oonaebech, H M S, 371
Ibk/mttTuiunja mozaike ta dvije ribe i motivom rombova (Viitti).
24
Sl 10 ^konstrukcija
811sa * B I m
26
Ija se ve u Pompeji ma50i vrlo je esta u centralnoj Italiji i Lacijumu51,
ali se nalazi i u Germaniji52i u Helveciji'5.
Meu mozaike sa centralnim motivom spada i mozaik (k. 10, si.
13, 14) u ijem centru je motiv romba upisan u kvadrat, dok su du
stranica kvadrata smjetene polovine osmokrakih zvijezda, dakle isti mo
tiv kao i u prethodna dva mozaika. I motiv lista u centralnom rombu
odgovara listovima na mozaiku sa motivom koljke. Naa shema romba
i osmokrakih zvijezda meu kojima su kvadrati jeste samo dio jedne
sheme sa ponavljanjem geometrijskih motiva na veim mozaicima, na
kojima centralni rombovi esto imaju i likovne prikaze.
To je varijanta beskonanog niza rombinih zvijezda koje obuhva-
taju kvadratna polja, a shema je italskog porijekla*. Ovakav motiv se
inae naziva prividnom ili lanom centralnom shemom55. Varijante ovih
* M. E. Blake, Memoirs VIII, 1930, 117, T. XXII, 4
Notizie dei Scavi 1900. g 96, sl. 1 i 1940. g., 8, sl. 4 i G. Becalti,
Mosaici et Pavimenti Marmorei, Scavi di Ostia IV, 1961, No 228
" K. Parlasca, R M D, 95, T. 13, 3
V. Gonzebach, R M S, 271, T. 7, 2 i 24, 1
Bulletin de lassotiation International pour l'etude de la mosaique antique
IV, fasc, Paris, 1973, No 396
V. Gonzebach. RMS, 271
S I 14. Rekonstrukcija mozaika sa rombom i etverokraHm rozetama (Viiii).
kombinacija sa drugim motivima vrlo su razliite a osobito este na mo
zaicima kasnog IV vijeka u Germaniji* I na mozaiku u V ^ama postig
nut je neto divlji efekat naizmjenino obojenim povrinama, na koje su
podijeljeni krakovi zvijezda i kvadrati.
29
_ rp0f q ia 20. 2: 36; 57, S i 4
4 K. Parlasca, RMD, Taf. .
Ovaj motiv imitira tukaturu tavanica57. U ovoj shemi kombinacije
zvijezde i kvadrata poinju se javljati tendencije ka plastinosti. Motiv
se ini kao da su ispupene povrine kvadrata meu krakovima zvijezda.
Prema tome, umjesto ravne povrine ilima dobij a se iluzija razgibane
plastine povrine sa uzvienim i utonulim povrinama. Ove se tendencije
javljaju na mozaicima III i IV vijeka, izuzetno ih nalazimo u I taliji ve
u II vijeku. Prema tome, i to je jedan od dokaza uticaja iz I talije na
umjetniku izradu mozaika u Viiima. Izrazitije nego na ovom mozaiku
utisak plastinosti se javlja na dva mozaika iz IV vijeka u Emoni (L jub
ljana), koji predstavljaju varijantu naeg motiva, s tom razlikom to je
na mozaicima u Emoni u centru kvadrat, a zvijezde su postavljene u
uglovima, a ne du njegovih strana58.
Mozaici sa ponavljanjem geometrijskih motiva. Slino kao na pret
hodnom i na ovim mozaicima mogue je razlikovati jednostavnije i one
koji su bogatije ukraeni. Vrlo je jednostavan motiv reanja krugova u
koje su upisani rombovi (k. 13, si 15, 16). Na ovom motivu dolazi jo
jae do izraaja bijela osnova mozaika, isto kao i na motivu reanj a
D. Levi, i4ntioch Mosaics Paviments, Princeton, 1947, 404
3 B. uri, Antiki mozaiki na ozemlju SR Slovenije, Arheoloki Vestnik
XXVII, Ljubljana 1977, T. XLTV, XXXVIII a
SI. 16. Rekonstrukcija mozaika sa mreom krugova (Viii).
kvadrata uokvirenih pletenicama (k. 7, si. 17). Shema sa reanjem kvad
ratnih polja esto se javlja, poev na ranim isto geometrijskim mozai
cima, do bogatih, ija su polja uokvirena pletenicama i ukraena likov
nim prikazima. Ova shema je esta u I taliji no i u drugim provinci
jama se veinom javlja u I I i III vijeku n. e.60Podjela na kvadratna polja
nalazi se i na jednom mozaiku na Ilidi. U Viiima se u poljima naiz
mjenino redaju motivi etverolisne rozete i sfernog etverokuta u crve-
9 . Nogara, I mosatci antichi cosen>ati nei Palazzi Pontifici dei Vaticano
e dei Laterano, Milano, 1910. T. XXV i XXVI i M. E. Blake, Mosaics of the late em-
pire in Rome and vicinity, Memoirs of the American Academy in Rome, Vol.
XVI I , 1940, Pl. 14, 2
31 40 D. Levi, A MP, T. CI I I i CXXIV
nim i utim bojama. Ovo pravilno nizanje motiva remeti motiv upisa
nog romba sa kvadratom u centru, koji je uokviren zupastom trakom,
i to samo u jednom polju. Po tome se vidi da se majstori nisu uvijek
drali postavljene sheme sa pravilnim i simetrinim rasporedom, koji je
karakteristian za klasine rimske mozaike. Ovaj motiv sasvim odudara
od ostala dva motiva i naruava harmoniju postavljene kombinacije re
dan ja dvaju motiva.
Na mozaiku sa ponavljanjem etverolisnih rombinih zvijezda i
kvadrata (k. 12, sL 18, 19) povrina je ve potpuno pokrivena motivima
te daje utisak prostirke. Krakovi zvijezda dati su na isti nain kao na
mozaiku sa motivom imitacije koljki, sa dva koncentrina plava okvira
i obojenim centrom, ali je manje ivahan nego onaj sa podjelom kraka
na razno obojena polja, koji se javlja na ostalim mozaicima u Viiima.
Varijanta rombinih krakova sa dva koncentrina okvira javlja se i u
Helveciji, ali je ovdje motiv oivljen u centru rozete sa biljnim motivima
i rozetom61. On je datiran u drugu polovinu II vijeka. Varijante motiva
rombinih zvijezda analognih onima u Viiima nalaze se i na mozai
cima u Celju koji su takoer iz v.
Po bogatstvu ornamentike i svom obliku slova T izdvaja se mozaik
u prostoriji 13 (k. 9, sl. 20, 21), koja je, izgleda, sluila kao triklinijum
(oecus), sudei po njenom centralnom poloaju u zgradi. Poloaj toga
triklinija sa vratima prema vrtu slii na triclinium fenestratum pom-
pejanskih kua43. Mozaici u obliku slova T karakteristini su za rimske
V. Gonzebach, RUS, 240, T. IX
B. uri, A M O S, T. XXIV i XXVI
J . OverbeckA. Mau, Pompeji, Leipzig, 1884, 333
SI. 18. Dio mozaika sa etverokrakim zvijezdama i kva
dratima (Viii).
triklinije, tj. prostorije za prijeme i ruavanje. Mozaik je oznaavao sre
dinu prostorije oko koje su unaokolo bili rasporeeni lektusi (leaji)^.
Na bogatijim mozaicima triklinija razna jela su prikazana ivo i realis
tiki, a prikazi otpadaka jela na okvirima doimali su se realno. Simboli
gozbi (tamburin, maske) davali su mozaicima i simbolian dionizijski ka
rakter65.
Mozaik se sastoji od dva raznovrsno ukraena polja. Dio mozaika
koji ini gornji horizontalni krak slova T ukraen je jednostavnim mo
tivom beskonanog meandra, koji se ukrta i uokviruje naizmjenino
** Pauly-Wissowa, SubTriclinium", XUI Halb.. 1931, Stuttgart
l Foucher, Uh mosaique de tnchnium troe a Thys, Latomus XX, 1,
1961, 281
SI, M( iri klhi ijn
hori zontalno i verti kalno postavljeno rombove, Moti v ukrStonog meandra
u vidu svasti ke jo <Yst i ispunjava prostori j o hodni ka* sn&pljt i i tave
prostori j e'a omiljen jo i na okvi ri ma. Osi m u Vi i i ma, on se j avl j a u
prostori j ama banjo u Paniku i na mozai ku Mi notu ura u Stocu, Okvi r
mu u ViSk'ima Sini loza brSl j ana, koj a se J avl j a i na drugim mozai ci ma.
Okvi r ci j el og mozai ka j o j ednostavan niz poli i (poha na francuskom zna
i MAl i r\ obino pol umj oseasti ), Ukras drugog voiS'g di j el a mozai ka j e
bogatiji. Sastoji so od ponavljaoih moti va Sostorokuta, etverokrako zvi
jezdo i kvadrata, Glavni J o moti v sosterokut podvuen okvi rom pl enmi ce
Na ovom mozaiku Sosterokut j o satno j c'dan od moti va, koji so ponavl ja*
a u daljom razvoju on postajo samostal an motiv i popri ma ul ogu meda-
IJ ona, U komo so nal aze fi gural ni moti vi , Ova shoma mozai ka sa ponav*-
l j anj i'm .Vstorokuta i ma svoj uzor u dekoraci j i tavani ca. Sl i ono moti vo
ovom naSom nal azi mo na viAe mozai ka u Uolvoei ji'*. a dati rani u
sredinu II viJ oka.
Bogati j e ukraena mozaik' sa rodanj om moti va predstavl j a j edan
ei jc'li i j odna pol ovi na mozai ka koj i su raeni po istoj shemi . U krugu,
oko J odnog central nog fcosterokuta rasporeeno j e sest i sto takvi h *osto-
cokul a. Uokvi reni su pl eteni com a vi nj i hovom centru su ucrtano V sto
krake rozete povi j eni h vrhova krakova. Vanj ski okvi r j e j ednostavan a
sastoj i se od reda rombova. i roki unutranj i okvi r i ma sa dvi j e strane
motiv krl j u&ti a sa druge dvi j e predstave anti tetski postavl j eni h del fi na.
U ugl ovi ma j e moti v l i stova i kantarosa iz koj eg so i zvi j a tul j anova
lo/.a (k. i i , si. '.VI 28), Taj moti v so ponavl j a u VUiOima
iv Lavi, \\ , i.
* G, Hcoiitti. l M, >
3 5 " V. U on^hach, R M s, . X4VU. Raport 4 I M
Na drugom mozai ku, koj i ima sumo polovinu ovo shemo. na Uvre so
u ugl ovi ma beskonane i krugovi koji so sijeku, dok su ei i i m
postavl j eni strano ovih geometri j ski h motiva. Glavni okvi r kruga Omi
bogata srcol i ka pl eteni ca koj a so u Viiima j avl j a samo na ovom ,~
ku (k. 8, sl. 24. 25). Ovaj moti v na prvi pogled, slici mozaicima m cvn*
tral non\ shemom, M euti m, to j e ipak samo ponavl j anj e motiva u krugu,
I ova shema i ma svoj u dekoraci j ama od tuka na tavanicama. She
ma ponavl j anj a ostorokuta odrava se dugo vremena, J avl j a se veo u
II vi j eku na nv'kim mj esti ma u Germani !i kao j edan od motiva koji se
ponavl j a, a u I I I i IV vi j eku j avl j a se kao samostal an .medaljon sa figu
ra I nim predstavama", kao i na mozaiku v. u Sen an Gal
(Samt-Homai n-on Gal), gdj e j e u central nom esterokutu pi wi stavl j en Or
fej a u okol ni m ivotinje**.
Motivi na ova dva mozai ka izvedeni su u vie boja, pa im daj u
vrl o J tiv i bogat izgled, I ako se u oba sluOaja shema ponavlja, r&imolikim
unutarnj i m moti vi ma i zbj egnuta j e jednolinost. pri donose osiitt
ri ba i pri ka/i del fi na kao j edi ni likovni motivi u Vidicima Kao Sto je
ve , del fi ni su isvvdoni tehni kom crni h ti gura i vrlo linearno,
tako da dj el uj u i mmti j e kao dekorati vni motiv.
Ovi mozaici, po moti vu i tv, beskonano pletenice, pi txi staxl j aj n
dal j i ra*voj geometri j ske shen\o u V'bi ci ma, Pl eteni ce na nj emu ne uokvi--
K. Parlasca, KMI X i J I ameba.
37 dc Vi**** Kom, I f f ^ Nv , W

W M
\ N J
>w l
\ / 1
-vC1
/ i -
i?
? | g 5 ^- - >- ': ; " ^ '
i >
*\ A M tes^cm M i v. HL
- x a '-'s '' - / ^ \ i >.
'
\
I
\

/*\
/
Va;
'*
* '
\ v
i
i/ v
\ /
.\v i
\
SSf'
- i rrefRViNTSBSSifS 1' ' ,' ' * ?0* %1
vr44\ i^r* ^ y > % .. / i ^ -**
* ^ ..*' f c
I - / - r
Sn ; 1~*..>.: \ ,v|N'-\^L .-l J c S> V ,J / t
- \ Ji--.v-VJ ' ,.-'t,- ^v/ '\ ",\ "-*- v> < * 7 '4'i
-. f: />>, <i #-5 ^ ^ / v \ 4(r 4
j u Sl i w
r \
-i 1':
' t /
222*- - m - m ^ i i l s
%, v!' < t u ' \ .
\
\^:
* a ftdb
I f * ^ - * - feterok... (v,y.
ruju svaki motiv posebno, nego u jednom nizu sve motive esterokuta.
Beskonana pletenica javlja se kao okvir ve u Pompejima. dok u uda
ljenije provincije stie tek kasnije. Najraniji primjer javlja se u Ger
mani j i poetkom II vijeka na mozaiku sa meduzom iz Trijera. gdje ta-
koe uokviruje esterokute". Osim u Viiima. beskonana pletenica se
kod nas javlja na kasnijim mozaicima na Ilidi i u Stocu.
Mozaici iz Viia su po svojoj shemi i motivima dosta raznolik:. Po
kompoziciji i izboru motiva oni ine u provinciji Dalmaciji jednu po
sebnu grupu, za koju do sada u J ugoslaviji nisu poznate blie analogije.
Po svojim jednostavnim vanjskim okvirima i po izboru brojnih klasi
nih motiva oni su bliski veem broju nalazita mozaika u Italiji. Po
tome se razlikuju od nalaza u Noriku i HelvecijL gdje sa viebojnim
mozaicima nastupaju i vrlo bogati vegetativni ornamenti, koji su esto
naturalistiki predstavljeni. Motivi okvira mozaika u Viiima ostaju ve
zani za repertoar klasinih geometrijskih motiva, kao to je brljanova
loza. pelta. krugovi koji se sijeku, etvrtasti meandar, unutarnji okvir
pletenica koji su omiljeni ve u helenistiko doba71. Uz njih se javljaju i
jednostavni motivi rombova i kvadrata. Dok se u II vijeku trobojna ple
tenica javlja veinom na bijeloj osnovi, u Viiima je ona na plavoj
osnovi, a u nalazima u drugim provincijama obino je mrka ili crna.
Pletenica na tamnoj osovi se u Italiji javlja jo ranije, te i to potvruje
njen jak uticaj na mozaike u dolini Neretve. U drugim provincijama se
tek u drugoj polovini II vijeka poinju javljati svijetli motivi na tamnoj
K. Parlasca, RMD, 113
' R. P. Hinks. Catalogue.... 61
39 Sf. 24. Mozaik sa esierofcutima upisanim pol u kr u g fViii).

k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
u

m
o
z
a
i
k
a

s
o

3
e
s
t
e
r
o
f
c
u
(
i
m
a

u
p
i
s
a
n
i
m

u
p
o
l
u
k
r
u
g

(
V
i
i
i

i
)
.
osnovi, dakle nasuprot ranijim tamnim motivima na svijetloj osnovi. Kao
unutarnji okvir u Viiima je trostruka pletenica uobiajeni motiv, dok
se samo jednom javlja srcolika pletenica koja se upotrebljava obino na
mozaicima sa bogatim motivima72.
Pletenica se, kao to se vidi, upotrebljava i za uokvirivanje unu
tarnjih motiva, i to na dva naina: kao neprekidni okvir za sve poje
dine motive u mozaiku ili kao okvir pojedinanih motiva a taj se doima
kao otvoreni prozori na arolikoj osnovi popunjenoj geometrijskim mo
tivima. Zato ih obino zovu medaljonima. U Viiima su zastupljena oba
motiva. Neprekidan okvir ini pletenica na mozaicima sa kvadratnim po
ljima i na mozaicima sa osmerokutima. Preteu mozaika sa medaljonom
predstavlja mozaik triklinija, gdje je esterokut kao glavni motiv uokvi
ren pletenicom. U daljem razvoju krajem II vijeka on se veliinom poi
nje izdvajati i pretvara se u medaljon, a geometrijski motivi se zamje
njuju likovnim. I u Viiima je vidljivo da i u provinciji Dalmaciji jed
nostavne sheme geometrijskih mozaika vremenski idu uporedo sa boga
tijim shemama na kojima su motivi uokvireni pletenicama, dakle isto
kao i u drugim provincijama73.
Dalji utjecaj klasinih mozaika vidljiv je u dosta estoj primjeni
sheme sa centralnim motivom, koja takoe vodi porijeklo od grkih
mozaika, a i u izboru motiva unutranjih okvira. To su trokutovi u obliku
stepeniastih piramida, jajoliki oblici poznati ve meu helenistikim
motivima74, motivi trokutova koji se niu jedan iznad drugog ili jedan
do drugog (vuji zubi), to je est motiv u I taliji u I i II vijeku73, a isto
tako i zupasta traka, kao i niz pelti.
Isto vrijedi i za motive unutar mozaika: koljke, listove, kantaros,
rozete, Salamonov vor, kvadrat sa razno obojenim poljima, sa upisa
nim sfernim rombom i drugi koji se nalaze ve na helenistikim mozai
cima u Pompejima76. Motivi iz ivotinjskog carstva javljaju se na boga
tije ukraenim mozaicima. U Viiima su zastupljene samo ribe, delfini
i koljke. Dok su ribe i delfini jo donekle realistikih oblika, koljke se
prikazuju potpuno stilizirane u geometrijski motiv, tako da se mogu pre
poznati samo na osnovu istih motiva bolje izraenih na mozaicima sje
verne Afrike77, Germanije78 i drugih provincija. I biljni motivi, kao to
su trolist, duguljasti listovi, cvjetna aica i brljanov list dati su u pri
rodnim oblicima ali linearno i bez plastinosti, u neprirodnim bojama, a
ti motivi su u I taliji jo vie stilizovani7"'. Stilizacija se primjeuje i na
kantarosu, koji je u Galiji i Helveciji dat uvijek naturalistieki.*0Na mozai-
71V. Gonzebach, R M S, 286
75K. Parlasca, RM D, 112, 113
74R. P. Hinks, Catalogue .. ., 5859
M. E. Blake, Memoirs VI I I , 1930. 106 i K. Parlasca, R M D. 107. T. X, 14 i
14 A, 3
'* R. P. Hinks, Cataloque. . . , 5861
71P, Gaukler, Mosaique de lAfr igve I I I , Pari, 1911. No 39. 41 i S. Auri-
gemma, I mosalci di Zliten, RomaMilano, Africa I taliana II , 55
" K. Parlasca, RM D, T. XI I I , 3
" M. E. Blake, Memoirs VI I I . 1930, 105
" V. Gonzebach, R M S, 275
cima u Viiima je est motiv rozete u vie varijanti: kao etverolisna,
esterolisna, beskonana i rozeta sa povijenim vrhovima krakova (viro-
vita), koja je koncentrinim krugovima podijeljena u pojaseve raznih
boja, slino stilizovanim cvjetovima kakvi se susreu u Germaniji81 iz
polovine II vijeka. U doba Antonina u ostalim provincijama virovite
rozete slue da bi se popunili centri geometrijskih motiva. Rozetu iz Vi-
ia treba shvatiti kao stilizovan cvijet, na to nas navode cvjetovi istog
oblika na helenistikim mozaicima u Delosu82.
Kao to se vidi, mnogi od ovih motiva vode porijeklo od helenisti
kih mozaika i prenose se preko Italije i u provincije. Tu doivljavaju
novo oblikovanje, i to razliito u raznim provincijama, koje ih odabiru
po svom ukusu i kombinuju na svoj nain. Izbor i kombinacije motiva
u Viiima pokazuju specifinosti, kao to ih imaju i mozaici u Galiji,
Germaniji i Helveciji, te se po njima i meusobno razlikuju. Meutim,
sheme i repertoar motiva u Viiima pokazuju veliku slinost sa italskim
mozaicima, osobito sa mozaicima manjih vila iz okolice Rima. Geome
trijski mozaici u etiri boje, kao ovi u Viiima, pokazuju i u I taliji
istu jednostavnost motiva, te mirnou i jasnou u izvoenju kombina
cija. Ovi klasino jednostavni ali impresivni motivi ne pokazuju onu ki-
enost i arolikost kakva se zapaa u Galiji i u Akvileji, gdje su pojedini
biljni motivi prikazani naturalistiki i bujno. I vanjski okviri na mozai
cima u Italiji su jednostavni geometrijski motivi izvedeni u dvije boje.
Mozaici u Viiima po repertoaru i kombinaciji motiva ne spadaju
u ranu fazu razvoja geometrijskih mozaika. To osobito vai za mozaik
u trikliniju koji pokazuje ve razvijenu kombinaciju motiva. U pogledu
razvijenosti sheme, u Viiima ne postoji ujednaenost: zastupljeni su
podjednako jednostavni i komplikovaniji motivi. Na jednostavnim jo
dolazi do izraaja bijela osnova, a i izvjesna monotonija. Meutim, bije
la osnova poinje gubiti svoju funkciju pozadine ve na mozaicima sa
centralnom shemom, koji su bogatije ispunjeni motivima, kao to su npr.
mozaici sa osmerokutima. Ona se vie ili manje uklapa u ponavljanje
motiva i potpuno nestaje na mozaiku u trikliniju, gdje itavo polje dje
luje kao areni sag, to odgovara dobu punog razvoja geometrijskih mo
zaika. U daljem razvoju bijelu osnovu zamjenjuje tamna, i na njoj se
javljaju ambivalentni motivi. U Viiima taj stepen jo nije postignut
budui da se na plavoj osnovi konstantno javlja samo motiv pletenice.
Za mozaike u Viiima teko je precizno odrediti vrijeme nastanka.
Sudei po popratnim nalazima, peristilni dio vile je nastao jo koncem
I vijeka. Mozaici su, svakako, postavljeni kasnije, jer se u boji javljaju
tek tokom II vijeka. Datiranje razvijenih polihromnih mozaika u poetak
II vijeka, kako datira Brusin primjerke iz Akvileje ili kraj II vijeka,
kao to se datira u Germaniji83, ne dolazi u obzir za nalaze u Viiima.
" K. Parlasca, R M D, 18, T, XXI
a Nastala je geometrizacijom vegetativne rozete koja svojim jako povijenim
kracima, meu kojima izlaze pupoljci, joi dobro imitira ivu vegetaciju. Cesto se
javlja na mozaicima I vijeka prije n. e. na Delosu (Ph. Bruneau, Le* Moeaique,
256, Fig. 204)
" K. Parlasca, RMD, 18, T. XXI 42
Oni pokazuju drugi izbor motiva. Datiranje ovakvih mozaika u polovinu
II vijeka, to nalazimo u Italiji84, odgovara priblino i mozaicima iz Viia
jer su najsliniji njima.
I L I D2A
U rimskim zgradama na Ilidi kod Sarajeva postoje dvije skupine
mozaika. Prva je otkopana 1893. godine prilikom gradnje hotela Bosne,
a druga u nekoliko navrata izmeu 1950. i 1959. godine.
Od mozaika otkrivenih 1893. godine, dva fragmentarna i jedan cio
naeni su u jednoj zgradi, dok su druga dva naena u drugim zgradama
odvojeno jedan od drugog85. Budui da su parcijalno objavljeni, neizvjes
no je da li svi pripadaju kompleksu vee zgrade ili manjim pojedinanim
zgradama, iako je istraiva tvrdio da su to bile pojedinane manje
zgrade. Sudei po arheolokim nalazima, ova skupina objekata sluila Je
za stanovanje.
Mozaici u prvoj zgradi su geometrijskog tipa. Cio ouvani mozaik
ima kvadratnu osnovu ispunjenu osmokrakom zvijezdom, meu ijim
kracima su kvadratna i trokutna polja (k. 19, sl. 26). Krakovi su dvos
truko uokvireni i podijeljeni u naizmjenino obojena polja. Kvadratna
polja u uglovima mozaika razliito su ukraena. U jednom kvadratu
prikazana je posuda slina kantarosu, iz koje se sa obje strane izvija
stilizovana loza koja se zavrava spiralama. Posuda i vitice bez lia
prikazani su potpuno stilizovano. Mozaik je dvobojan: sastavljen je od
bijelih i mrkosmeih kocaka. Bio je oteen u lijevom uglu i vrlo grubo
ponovo ispunjen samo bijelim kockama ne vodei rauna o motivima.
Po rasporedu osmokrake zvijezde, kao centralnog motiva, ovaj bi
mozaik pripadao tipu sa centralnom shemom, ali kako je motiv uzet iz
repertoara mozaika sa ponavljanjem motiva, to spada u red lanih she
ma sa centralnim motivom. Ponavljanje motiva osmokrake zvijezde koja
obuhvata kvadrat nalazi se takoe na primjerku iz Augsta u vicarskoj*,
a kao kombinacija sa drugim motivima, ova shema je osobito esta u
Germaniji, gdje se javlja ve u I i II vijeku i odrava se u neto izmije
njenim kombinacijama sve do III i IV vijeka7.
U susjednoj prostoriji naeni su fragmenti dvaju mozaika koji su
se, izgleda, nalazili jedan do drugog. Od prvog (k. 17, sl. 27) sauvana
je gotovo polovina, sudei po veliini sobe u kojoj je naen, zatim lijevi
ugao sa okvirnim motivom, koji je takoer, naknadno popravljen ne vo
dei rauna o motivima. Ovaj mozaik ima sa jedne strane okvir sa mo
tivom kvadrata u koji su upisani poloeni paralelogrami. to je cesta
tema od II vijeka za okvire i hodnike. Smatra se da predstavlja linearno
dat motiv kaseta sa tavanica. Unutarnje polje je ukraeno motivom me
andra od pletenica koje se sijeku u obliku krsta. uokvirujui pri tome
M. E. Blake, Memoirs VIII, 1930, 114
J . Kellner, WMBH V, 1897, 131, T. LVII mozaici se sada nalaze u zbirci
Zemaljskog muzeja
V. Gonzebach, R M S, T, VII, XIX
SI. 26. Rekonstrukcija mozaika sa osmokrakom zvijezdom (Ilida).
kvadratna polja koja takoer imaju okvir od pletenica, a ukraeni su
geometrijskim motivima i Salamonovim vorom. Ovaj mozaik p>osluio
je K. Parlasku (Parlasca) kao dokaz da se jednostavna okvirna pletenica
javlja istodobno sa kontinuiranom pletenicom, to on datira u kraj I I
vijeka".
Motiv krstastog meandra koji uokviruje etvrtasta polja j avl j a se
kod nas u vili III vijeka u Poreu, na mozaiku I I I vijeka u Avenu
(Avenche) u Svajcarskoj u ijim poljima su ve figuralni prikazi, a naj
vie je naeno u Vjenu (Vienne) u Francuskoj. Smatra se da je ovaj
motiv prenesen polovinom II vijeka u Galiju, Spaniju i Helveciju. Mean-
" . Parlasca, R M D, 112
* A. onje, Nalozi podnih mozaika u bazilici sv. Agneze u MunUijani, M ate
rijali XVIII, Beograd 1980, 13841, si. I
* V. Gonzebach, RMS, 14 i 54: T. 74 i J . Lancha, Mosaiques p<rnitriques
..., 107109 44
dar od l ini j a je starij i i datiran u I i II vijek, dok se krstasti meandar
od pletenica j avl j a u doba Antonina i Severa. Pletenice mozaika .sa I lide
su, za razliku od onih u Viiima iskljuivo svijetlih boja, tj. ute, crve
ne i bijele, i to na mrkoj osnovi.
Od drugog mozaika u istoj prostoriji sauvan je samo fragment ugla
(k. 18, sl. 28). Njegov vanjski okvir ine etiri pelte naspramno postav
l jene tako da tvore paralelogram, a unutarnji okvir je od dvostruke ple
tenice. Pel te su est motiv osobito u Germaniji, gdje slue i kao ukrasi
cijelih mozaika. Za motive unutranjeg polja moe se rei samo da je i
ovdje osnovni motiv bila beskonana pletenica, a od polja je ouvan
samo dio jednog krunog polja, te je vjerovatno ona uokvirivala kruna
polja. Pletenice su svijetlih boja na mrkoj osnovi. Ovaj mozaik ima iv
l je bolje i raen j e preciznije nego prethodni.
Najbolje j e ouvan mozaik etvrte grupe prostorija (k. 20. sl. 29.
30) te se mogao rekonstruisati iako mu je poznata samo jedna polovina.
On spada u tip sa centralnim motivom koji ini sfemi romb a oko njega
j e prostor podijeljen u etiri eliptina (u uglovima) i etiri trapezoidna
S I . 2 8 . l l f j a o m o z a i k a s a k r u g o
v i m a i z v e d e n i m p l e t e n i c o m ( I l i -
d a ) .
(du strana) polja, koj a su uokvi rena beskonanom pl eteni com. U cen
tral nom pol j u j e pri kazana l j udska ^l ava koj u j e teko odredi ti , j er pred
meti koji j e okruuj u ni su j asni . Po predstavi peduma s desne strune
glave, zati m ri bama u el i psama i del fi ni ma, koj i su si mbol i voda, po
mi l j enj u K el nera (Kellner), mogla bi to bi ti l avu ni mfe. I stu shemu
ima i mozaik Dioniza g Tri j em, iz pol ovi ne vi j eka, na koj em su u
ehpsama predstavl j ena godi i nj a doba a u centru Di ontz. I ova shema
oponai * dekoraci j u kaseti ranog stropa u l i nearnoj i zvedbi
g i i rrv<'nk!lM" 1 tamnocrveni m i erni m
I n'SU Pn<:izn0 i P 1 Vifilima, a pl os-
t.fnost j e posti gnuta ni j ansama, l ako da se ||e a sl i karski nai n rada.
. Perli*. H M D, 40 : T. 40 1
4(i
Porod sve pl asti nosti lik., 8U prikazane krul o j b(,z t e . D<.l f i n.
su dati u tamni m konturama i oivljeni crveni m detal j i ma Ilas-
l i no I l /.vodena i predstava kantarosa, a pel mete .u date ploftno i nagl a-
su stilizovano.
L i ce l vrat. u ni mfo dati su pri rodni m svj otl oervemm i ukasti m
ni j ansama. Usta i nos su posebno pl asti no obl i kovani na kl asi ni nai n.
Naproti v, no moe so odredi ti At* predstavl j aj u n*ki detal j i na glavi
dati na sl i karski nai n nai zmj eni no poredani m crveni m i crni m koc
kama. Oi su od crni h kocaka mal ene, ali su prodorna izraza, to j e ka
rakteri sti no za ekspresi oni sti ki stil. Na ovom mozai ku, prema tome,
49
SI. 32. Fragmenat mozaika sa kvadratnim poljima (llidza)
Vri (lula/l (f<) ||*|1' li/l I nMinilhll i <1|
nlitikom preditavljlinju liUov, Itd ti me nj oj mjori JuvlJ/i Jol u li
vljtkn, dok HI vjjrku potpuno ovladava,
Nu^in i/n(U* tW0f &j*' N'l&F) prethodnim, Ovdje pl#t$nlctt
nljt* | evijtflih bojfl, trea boj /ttMlupljorm je mrke, koju
pokazuje 1oenovn plH*nl<'o Mljr|f, 1 kocko mu ml UronjeUtt,
c*rwnt> otl fjrjr* opeke utfl od , Nk# Itoek I od Mtttklfi, to
Mt*n ii niu/iih'Jitm JmvIJwfok pod II i li III vi jok u,
U petoj grupi gruevirtM nttdene mu M\ v \ frutfRUmtft Jodnog /
(k 21, 81 .'14) tt/i njojfovo lijeve .Imum' l)ilo Jt? polje Jodnotfl.nv
nim geometrijskim motivom k Vidre tu l/dljeljonlh u etverokute* ti 1
motiv Utkoe inilll/'/i d^komclju !rupu Glavno polje nio//ilk/i 1odijeljeno
jt* u kvadra to; Jedimvoljki Jp centru oko nl&U Sini Mf* po
dvii rede manjih kvudnd/ Podjeltt polju I ovdje Jo l/vodon/i 1*
nunom pletenicom evijetlih boje, ! tui plttViMfltoJ oenovl Iuio u Vlftl
dnwi Mozidk upade u 8h@ffle mu centralnim motivom# Oko centralnog
pravokutnog polju dvoMtruki ni/ kvucItmt<4* koji voj pokazuju
pro.vila 11 raepored nlll Mii ili# velUHne, Fo iheml Jo oh donekle slian
mo/ulku u Sarenehajmu (Sflrenihelm), nmkojom dvije strane re
dovI kvadrata, Ovu wh< mu j** u Germanijt rijetka, ee ee JftvlJft u
dolini Rone ,
Centralno polj** bilo J o, Izgledu, popunj eno ll kovi hui , od kojih J o
ouvan e/imo rep plici* i neke druge i voti nj o, vjerovatno l/i v/i, II I zboru
Wt,1ivii kvadratima, koji val nom geometrijski, zupun Jak ullr/ij
kl/iMi^oih motivu od kojih vei na potjee ud hojonjrjl.l^klb rhoznlku, k/io
wK f'urlMArft, HH, T 40, 1
s i : , i . i P r a y m n a t m i l < v m t r u l p n l j l v i n ( l l h l f u ) .
Lo MH mwte, Uordljtv dvor, i e ,,,,,,. wm n.. III i f t
punjimo eenlrn ll/.-Hii trokutu Pored ovih motivu jMVlj mi motiv
| (l '-H 'M I 'I rl l l ), H N.. U proviM.MJI llMlv.ul.il jnvlju I..U u
III Vipltu , II Je U <ii inuntji, .Ij. u , .-ini ||,| Hm|..imiih.v yov
l u terno a III) i'11/.llknjti I lit primjerku UM*, koji uentru im., kvml
ml. Muliv koji niiUr/iiiiii mu | I Inafl .... jt<vi) u Umni | AkvlU-J i;
rwjrmulj* ti I Imlrljtuiiovoj vili oko polovina || U Ownunljt juv
Iju u tmjl 1<* konoem II vlJ..ku'M Meu muliviimi koji popunjavaju po
vrstnu fltrtvergltuta J h vIJh vs i viSfuiruku plsterta toj a potpfto po
Itl'lVH |IIIV|S||IU| II II III I IV Vljtfkll Ull.i pilllUHJI.Vi. 111 oko lll'.lu
, Umu mm mo/ Miku u l unlku.
C)il llHHnilnih |H'(H|nI.MVM U UVH<11til IIIMi U^UViiU** WIIH1 JU 1*1 i%Vt*
I pofcorlAnih mftultl, Q61 j 11Ui mtliiki uUu ptwUnu i/ v**i**m. u#u
ilHiil j i uttlaju nejttlinl I puUii/ uju lOlIolruu nd l'lirn piiUii/ uiH-
nepri rodni m boj nom, t?pvi>nkttwttm i fl#ntw, kn
mo/ Mlku u 1'. Tu j f kttfftltt&rlNti^no / dubu i Iu / imuI/ iom. i
III vljt*k<i DHiPv tu' initui tahi j j uJ mvm Tijwltt i jjlttv pii u
(Uilc* prirodno WM hiiiin tiiTUmlni dt'laljinni. idi uvl)k prt <i I u v I '
MMOlu (|||< rtlnilie. Nw ervtHI'kMfil oj plU'l deUdjl Ikllla dali eu iiduvimu
bljeih i nlvlh bo/ jiiMivlh konturu, tek u vM mu diUiu&ki
Nm / |)(IrMiiiM Uri 1 / , Mnvim sl.lh/ uvHou, kontupe od
bijelih od rrnih, 1 1 fri ** n** odgovara (ui ) .em
looiijl. PoVrftiOM jt* (!1; , U jednuj huji, bf/ / * perjl
Htlll/ovttno nu dutu I krllti um / I/ III vijeku, tmlu/hti*
"4V. / , M , )
w Ii. ., It M I), m, W
wK II M , T UI ft, I
* * *
m
f / J\ '
1
i 4
a
m

w
m

mi<
Si, 1)4, 1/t' linunlntltrijn ntn/iiilm w( I'1'1nhoi ni m pnijinpi (ilMM)
f e v 1
7 .
U
) )
m
W?Qt
I
T r n . J
m
\ '~ \ I
1
i.
m /
\
M L

1
) \ \
i w i n
Ul.
na mozaiku Orfeja iz Rotvajla (Rotweil)96 i na starokranskim mozai
cima u Ohridu97.
Druga grupa mozaika otkrivena je prilikom istraivakih radova
od 1950. do 1959. godine sjeverozapadno od ranije iskopanih primjeraka98.
Na tom prostoru otkrivene su dvije zgrade: hospitalijum i vila sa peri
stilom. U zgradi sa peristilom samo su dvije prostorije bile ukraene
mozaikom99.
Podovi u hospitalijumu bili su ukraeni geometrijskim mozaicima
izvedenim u crno-bijeloj boji. J edan od njih (k. 26, sl. 35, 36) pokazuje
jo od ranije poznati motiv koncentrinih kvadrata, koji imitiraju kasete
stropa, zatim motiv povrina podijeljenih u kvadrate (k. 25, sl. 37, 38)
sa naglaenim kvadratom u centru iz ijih uglova izlaze dijagonalni kraci.
Slian motiv nalazi se i u jednom hodniku u Viiima. U jednoj prosto
riji se djelimino ouvao motiv dva naspramno postavljena delfina (k. 27).
Ovi jednostavni motivi sami po sebi ne omoguavaju datiranje, a po te
renskim nalazima svrstavaju se u III do u IV vijek. Oni su po svojoj
58K. Parlasca, R M D, T. 91, 6
97V. Bitrakova-Grozdanova, Monument palochretien de la region d'Ohrid,
Ohrid 1975, sl. 14
" E. Paali, GZM, n.s. XIV, 1959, 121
Otkrio ga je N. Andrijaevi i od njega postoje samo slike bez opisa i bli
ih podataka sa terena. Svi mozaici su ostavljeni na terenu, konzervisani.
Sl. 35. Mozaik sa koncentrinim kvadratima (Ilida).
Sl. 36. Rekonstrukcija mozaika sa koncentrinim kvadratima
j ednost avnost i ulini dvoboj ni m mozai ci ma u . g d j e <' veoma l i r a
ten* bijelu osnovu mo/ui ku.
U peristi Inoj / grudi nueni s u bogu l i j i mozai ci . Geometri j ski nm*
zaik j e dosta ot een (k. 24, sl. 39, 40). Po s v o j o j kompozi ci j i i zgl eda kao
shema sii central ni m moti vom kvadrata oko k o j e g j e su svako si rano po
jedan osmerokut. I ovo j e j ednu l ana shema sa central ni m moti vom,
j er moti v kvadrata uokruen asmemkuti ma predstavl j a na vel i ki m mo
zaicima samo j edan od moti va koji so ponavl j aj u. K ao moti v koj i so po
navl j a nal azi mo ga na mozai ku sa gl adi j atorom iz Neni ga100, gdj e j e uok
vi ren beskonanom pl eteni com. Ostal i prostor oko os ni ero kuta. podi j el j en
je u kvadratna, trapezas (a i rombi na pol j a. Podj el a na sva ova pol j u
izvedena j e beskonanom pl eteni com koj a vee sve moti ve, te po tome
odgovara kompozici ji koj a j e vec zapaena i na rani j e naeni m mozai
ci ma I lidi. U central nom kvadratu i ni se da j e bi o f i gural an pri kaz
Gorgona (Meduza), a od moti va ostal i h pol j a ouval a se samo ri ba u
uglu kvadratnog polja, ali j e sl abo vi dl j i va.
"*K. Pminsca, HMD, T. XXXVI
Sl. . Rikonat rukci fa m k t wt nitima i ttijitaoruilntm krm tma ( ),
Sl. 39. Dio mo
zaika sa moti
vom kvadrata
okruenog osme-
rokutima (Ili-
da).
Vanjski okviri su neto bogatiji od onih na ranije naenim mozai
cima, a dati su takoer u mrkoj i bijeloj boji. Okvir nije pravilno iz
veden. Neto ire polje sa jedne strane ispunjeno je motivom krstastog
meandra u mrkoj boji, koji uokviruje kvadratna polja. Meandar je izve
den od linija a ne od pletenica kao na primjerku otkrivenom 1893. go
dine. Motiv meandra se, dakle, ponavlja na mozaicima na Ilidi, i to u
jednostavnijoj i bogatijoj izvedbi pletenica. Okvir ostalih triju strana
mozaika ini niz rozeta koje su komponovane od etiri pelte postavljene
u krugu a u sredini su unakrst postavljeni mali kvadrati. Motiv kompo-
novan od etiri pelte omiljen je u predjelima oko Dunava, a i u Ptuju,
gdje pelte nisu postavljene naspramno u krug nego oko strana kvadrata.
On je datiran u kraj II i poetak III vijeka101. Kompozicija od etiri pelte
kao ona na Ilidi nije est motiv na rimskim mozaicima. On nije zastup-
. uri, A M O S, T. I/XXXIV I LXXXV
56
57
Sl. 40. Rekonstrukcija mozaika sa kvadratom i osmerokutima (llidta).
Ijen u Helveciji, a u Germaniji nalazimo samo jedan primjerak , koji je
datiran u poetak vijeka. Ostali motivi pelte su inae esto zastupljeni
u Germaniji.
Po shemi kvadra okruenog osmerokutima ovaj mozaik ima niz ana
logija. Ista podjela povrine postoji na mozaiku iz Trijera i na jednom
mozaiku u Vusteru (Wodehester) (Britanija)1. Polja na njima nisu podi
jeljena beskonanom pletenicom, nego su isto linearne kompozicije, a
u njima je prikazano stllizovano cvijee. Datirani su u kraj III vijeka.
I ovoj shemi je uzor dekoracija stropa, a u kompoziciji i kombinaciji mo
tiva dolazi ve donekle do izraaja trea dimenzija: polja osmerokuta i
kvadrata ine se kao da se izdiu iznad ostale osnove. Ovu plastinost
umanjuje motiv pletenica, koji naglaava dvodimenzionalni karakter mo
zaika. Trea dimenzija ovog motiva dolazi jae do izraaja u neto dru
gaijoj podjeli motiva medu osmerokutima na mozaiku iz Ptuja. koji je
datiran u II do u III vijek**.
Osim sheme sa podjelom na polja beskonanom pletenicom, ovaj
iTMirailr povezuje sa ranije otkrivenima i karakteristina osnova oko slike
mozaika, koja nije isto bijela nego je proarana i mrkim kockama. Osim
toga. javlja se i polihromna uska traka oko okvira sa motivom rozete,
koja je raznobojna ali bez odreenih motiva, slino kao na mozaiku sa
predstavom nimfe. U tehnikom pogledu i ovaj mozaik je slian ranije
spomenutoj grupi, samo je njegov spektar boja neto siromaniji. U vie
bojnim primjercima zastupljena je crvena, ruiasta i smea boja.
Bogatije je izveden mozaik sa predstavom Amora na morskom la
vu (k. 22. sL 41). On je poznat samo po fotografiji"5, na kojoj je vidljiv
samo centralni motiv, prema emu se moe suditi da slii na tip sa
centralnom shemom. Polje ini sfemi romb zaobljenih uglova, na koji
se naslanjaju elipee u uglovima. Motivi su povezani beskonanom ple
tenkom. Meutim, i u ovom sluaju motiv spada u lane centralne she
me, jer te nalazi na mozaicima koji su kombinirani od vie motiva. Mo
tiv koji se peterostruko ponavlja poznat je sa nalazita Bazo (Bazoches)**,
a u Berghajmu (Bergheiir.)*^kombiniran je sa etverokutima i polukru
govima. Motiv sfemog etverokuta zaobljenih strana est je u II vijeku
okolse! Boionje i Bree (Brescia) u Italiji. U vrijeme Severa javlja se
a Galiji i Germaniji: odrava se do u II i IV vijek u Ostiji1" a i na
ranokranskim mozaicima u Panoniji5*. Shema je, dakle, bila omiljena
pa se odrala do kraja rimskog doba. Ona izrazito imitira dekoracije
stropa, odnosno kupola*.
* K. Esriasea, R M D. T I 4
' K Parfasea, R M D, 122 : T. L. 2 i U 1
B Ouri. A O S, %
Fast; A ixt^eoiogic VI, 1951 <1953), 457, si. 169171
. Sera, Ree*rU gurol ... I, 1, 1957. K r. 75, Pl. XXI
" H Svrrr. aF&roJ , L 3. 19 Nr. 472, T. XCVI I
. ?. Rs/ Hosaicz of the tecond ceniury in Itudy, Memoirs of
Amerieac Ae&kmr Borae *. 199, T. XIX.2
" A K it Boman Kottdet in H , Fonte* Archaeologici Hungariae, Bu-
dapesf,, t m . T XXIV
* K. Partesca B M D, 122, T. XL, 1 58
Predstava morskog lava na kome Amor samo je dio inae ve
like scene takozvanog thiasosa. tj. povorke sa vjenanja morskih boan
stava Tetide i Posejdona. Ova scena je cesta u prostorijama banja ili
onih to su povezane s njima. Podaci sa iskopavanja ovog mozaika sa
Ilide nisu dovoljni da se ustanovi vrsta prostorije, ali je oito, po mje
stu u zgradi, da se on nalazio u tabiinijumu.J!!
Prikazi thiasosa su esti u doba Antoni na. kada se izvode u -
-bijeloj tehnici. J avljaju se i na freskama i sarkofazima. Najei su U
Italiji i sjevernoj Africi. Rimski prikazi thiasosa razlikuju se od grkih
tako to se u grkim prikazima nereide nalaze kao pratnja vjenanja
Tetide i Posejdona uz Ahila i Evropu. Rimska varijanta je blia dioni-
zijskom shvaanju thiasosa. a to je ophod (povorka) tritona. nereida, hi-
pokampa i drugih morskih bia kojima se u rimsko doba dodaju i . to r
ri. koji slue nereidama a ponekad nose dionizijske simbole112. Na mozai
ku iz Primaporte s poetka III vijeka takoe su prikazani Amori kako
jau na morskim panterima"3. Scena thiasosa slina iiidanskoj otkrivena
H. Stem, Im funzione del mosaico neUa casa antica, Masaici ia Aqtuleia
nell'allo Adriatico, Antichita aitoadriatiche VIIL Uoiae 1975, 5354
m D. Levi, A M P. 100102
M. E. Eiake. .,. XVII. 1940. 97. sL 17. 3
59
SI. 41. Mozaik m Amorotn morskom l om fllidak
je ii h'iburnu (Kishbourne), gdje je u centru motiva prikazan Amor kako
jae a delfinu, dok su u sporednim poljima morski kirnji i lavovi. On
jt* datiran u 11 vijek114.
U sreditu mozaika na llidi prosl avl j eno je morsko udovite koje
prednjim dijelom tijela slii na lava, dok mu je stranji zmijulik kao u
I ritona. Prikazan je u pokretu s isturenim prednjim dijelom tijela i neto
uzdignutim nogama, dok je zmijoliki zadnji dio tijela pri zavretku sklup-
an. K ritati Amor na leima vodi ga na uzdi. Zmijoliki dio tijela nije oso
bito izveden. Nisu, naime, naznaena presijecanja povrina pri zaokretu
tijela. F'renji dio tijela je samo malo okrenut gledaocu, prsa su ispala i
suvie iroka, dok je lijeva noga suvie uzdignuta i kratka a desna nepri-
r>dno duga. Tijelo nemani je samo treinom okrenuto ka gledaocu, dok j e
glava data en face. Slabo je prikazan i zaokret tijela Amora. Njegova
prsa i lijeva noga okrenuti su gledaocu, a desna je noga povuena unazad.
Taj pokret nije prenesen i na tijelo, iji je poloaj uslijed toga nepri ro
dan. Glava Amora direktno lei na tijelu bez oznake vrata te je i sav lik
zdepast. K onture lijeve strane glave, ruke i noge podvuene su sjenom
predstavljenom neto tamnijim redom kocaka. To je odlika severskog
doba, kada no konture radije podvlae sjenom nego tamniji m limijama
tijela.
Sevcrski stil se i inae odraava i u jakom kontrastu tamnih i svi
jetlih povrina, bez blagih prolaza. Vrlo su jake crne donje konture tij ela
nemani. Griva mu j e data slikarski, tamnim i svijetlim redovima kocaka,
to vie lii na ornament u kome je teko prepoznati grivu lava. 1 na
drugim predstavama ivotinja toga doba esto je teko prepoznat|i vrate
ivotinja, j er one pokazuju shematski crte, a unutranj e boje na tijelu
date su vie koloristiki nego anatomski realno115. I refleksne svjetlosne
povrine na prikazu morskog lava nisu prirodne i usaglaene anatomiji
tijela, tako da vie slie ornamentu od mrlja ili linija kao na repu. Osvi
jetljeni uski pojas na tijelu morskog lava raen j e reti kularnom tehnikom
(kocke su polagane u obliku rombova), o kojoj j e rani j e reeno da pred
stavlja odraz nedovoljne umjenosti maj stora114, a to vrijedi i za ovaj
primjerak.
J iiki pokreti morskog lava, koji kao da streme naprijed, odraavaj u
ve ekspresionistike tendencije, koje se prepoznaju po prikazu nepri
rodnih zaokreta tijela, Taj novi pravac poinje se j avl j ati u kasno doba
Severa. J aki pokreti figura izraeni su nepriixidnim zaokretima raznih
dijelova tijela, kontrastu ajui jedan drugom, tako da j e tijek samo sim
bol za izraavanje ideje Zanemarene su proporcije i perspektiva, a izraz
je patetian, prodoran i sav koncentrisan na oi i usta117.
K rugu thiasosa pripada i predstava na drugom mozaiku koji j e na
en uz mozaik sa i morskim lavom. K ako i od ovog mozaika
(k 23, si 42) postoji samo fotografski snimak, nejasna je njegova opa
B. Cunhfffe, b'iuhbitumu, Thurnett and Mudeon, 1071, 1. 17
i) t0Vtf A M i', 607 i 540
V. Oonzfchch, Ii M H,
? p. tavi, A M P, 537- 647 QQ
shema. Na slici su vitli samu pravougaono polje uokvireno duplim krala
stim rneaniom, u ijim se pravougaonim poljima nalazi motiv -
ne pleteniut!11*'- Ha njegovu lijeve strane je ugao (Milja uokviren jajastim
ornamentom i suolikom pletenicom. (J akle, i ovdje imamo omiljeno po-
cljelu povrine meandrom. U velikom duguljastom etverokutnom 1,
predstavljena jn veliku morska zmija, koja je takoer esi pratilac thia-
sosa -llib). Meutim, zmija .se. javlja i u kranskoj umjetnosti te nije
iskljuen i njen similiolkvm 'karakter11. l>atu j*' iste retikularnom tehnikom,
koj, po -mliljenju V. Uonzehaha, ovdje tretia da imitira ljuske1'" Za
voji zmijinog tijela dati su nevjesto, tako da izgleda kao da je u Mvini
prepolovljena, K onture tijela su podvuene vrlo tamnim nizom kocaka, a
okolo tijela predstavljena je jo sjenka koja inae ne slijedi prirodan iz
gled tijelu. Plastinost je postignuta jakim kontrastom svijetlog niza ko
caka na leima, i duboko osjenenih kontura Kao oa predstavi morskog
lava i u ovom sluaju nedostaje prirodnost oblika i pokreta.
Na mozaiku sa Amurom uvan je okvir oko centralne slike, ko
jem se uz pletenicu javlja i niz lovorovih listova, koji se do ada nije
">pravoueaona ueuljanta palja a motivom pletenice nalazimo l vire
motiva kvadrata u palaftt IV vijeka u Hirmiumu (M. Parovtt-Puiika*'. leniali
XVttt, Beograd tUHO. mozai k br. 1, sl. tu
. Mano-ZIsl, .Stubi, SSfl
V. Qonzoliacti, U M S, SSfl
javljao n;i mozaicima u , a nalazi analogije na mozaicima iz Splita.
Bogatim i raznovrsnim okvirima ukrafon je mozaik sa zmijom. U polja
jc i/dijeljen linearnim meandrom a pojedina polja su bila uokvirena ple
tenicom, U7, jwinostavnu pletenicu javlja ne i srcolika (Trichterhand),
koja je uobiajena namo na bogato ukradenim mozaicima, i do ada je
zapaena na jednom mozaiku iz ViiSia, Pored ovih motiva javlja se i onaj
koji lii na plastini prikaz ovula. Meutim, V. Gonzebah smatra da ovaj
motiv potjee od tzv. LUzenband, koji se sastoji od neprekidnog niza i
ljastih lukova. Pojava ovog trodimenzionalnog motiva I viestruke plete
nice odgovara kasnom dobu Severa, kamo ove mozaike uvrtava i V,
Gonzebah i uporedujul ih ia mozaicima Helveclje,
Sto se tie tehnike mozaika, ne mogu se dati nikakvi precizniji po
daci o bojama i materijalu. Mozaik je bio amo kratko vrijeme otvoren,
a zatim privremeno konzerviran i zatrpan. Primijeeno je sam' da su
njegove boje bogate I ive, osobito zbog upotreba staklenih tesera.
Po osnovnim shemama poligonalne podjele polja mozaika ukrade
nih bogato pletenicama, mozaici iz ove kue odgovaraju onim iskopanim
od 1892, do 1803. godine, samo su u izvjesnim detaljima poli dalje u raz
voju. Na njima <- javljaju ve komplikovaniji likovni i geometrijski mo
tivi, a u imitaciji stropa javlja se i .trea dimenzija. Osim toga, plas
tino je prikazan I motiv okvira koji lii na ovulus. Sve to ve upuuje
na razvijeno doba vijeka.
Pojava tree dimenzije u shemi i motivima okvira, slikarski tret
man izvjesnih detalja i stilizacija, zatim ekspresionistike tendencije sto
dolaze do izraaja u ivom pokretu likova sve to upuuje na doba
prve treine vijeka. Sve je to popraeno pogrekama u prikazivanju
pokreta likova, a to je znak opadanja umjetnosti mozaika u HI vijeku
zbog nedovoljne vjetine slagaa mozaika,
Amor na morskom lavu ostavlja utisak dekorativnog motiva. Me
utim. predstave thiasosa u rimskoj umjetnosti sadre ponekad na simbo
lian nain prikazan religiozni motiv. Thiasos simbolizira putovanje umr
lih preko mora na drugi svijet, dakle, u uskoj je vezi sa posmrtnim kul
tom i esto se javlja kao tema reljefa na sarkofazima. Motiv zmije, Sto
se javlja uz ovaj mozaik, takode ima simbolian karakter. Motivi sami
za sebe, meutim, ne govore bezuslovno za simbolian karakter.
Mozaici sa Illde, mada potjeu iz nekoliko zgrada, meusobno su
slini po shemama i tehnici. Na svim mozaicima, osim jednog, polje je
podijeljeno beskonanom pletenicom u manja polja, koja osim geometrij
skih motiva sadre biljne, ivotinjske i figuralne prikaze. Podjela aroli
kim pletenicama u poligonalna polja tipina je za doba Severa, S jedne
strane, na nekima se zapaa ve jaka stilizacija, a na drugima se osjea
slikarski n/:in prikazivanja i p'/'tak ekspresionistikog stila. Crte li
kova je jasan i prirodan, oito pod uticajem klasicistikih nastojanja koja
ge odraavaju sve do u I I I vijek. Svi ovi detalji upuuju nu to da mo
zaici pripadaju kraju I I 111poetku I I I vijeka.
" V. , s, 62
Okviri i prikazi u poljima pokazuju znatno bogatstvo boja. Po raz
nolikosti i brojnosti motiva a osobito pojavi krstast/ pelte i viestruke
pletenice, Sto je karakteristino za III vijek, izgleda da mozaici koji su
otkriveni od 1950. do 1959. pripadaju tome vremenu. Oni se od ostalih
mozaika izdvajaju i po svojim svijetlim bojama, jer je na njima, kao i na
mozaicima iz ViSia, mrka boja zamijenjena plavosivom, to cijeloj slici
daje svjetliji i njeniji ton.
Meutim, zajedniko svim ovim mozaicima je vrlo neuobiajena iz
rada osnove oko slike. Dok je na svim nalazima u Bosni i Hercegovini, a
i u veini ostalih provincija osnova oko slike izvedena od velikih bijelih
kocaka, na Ilii su kocke svijetloukast i zelenkaste boje, a medu nji
ma su nepravilno razasute kocke tamnijih boja. Ovakvu osnovu od sivo-
smeih kocaka imaju i mozaici naeni u Salcburgu pa nas ona podsjea
na mozaike koji imaju tamnu ili crnu osnovu oko slike, Takvi mozaici se
u Italiji javljaju koncem II, u drugim provincijama u , a u Em mi tek
u IV vijeku1. Provincije, dakle, u tom pogledu pokazuju svoje osobenosti,
ST OL A C
U tzv, Podgradskoj mahali u Stocu otkriveno je 1892. godine i na
rednih godina nekoliko zgrada s podovima od mozaika. Prilikom prvih
istraivanja otkrivena je manja zgrada sa mozaicima, od kojih je samo
mozaik sa predstavama ivotinja bolje Ouvan, dok su ostala tri geomet
rijska mozaika zateena u vrlo ofiteenom stanju174.
Ubl'zo poslije ove naena je druga graevina171sa privrednom zgra
dom oko 100 metara istono od prethodne. Bila je manjih dimenzija i u
njoj se nalazio jedan mozaik. Zgrade su bile bogato ukras ne. Tako je
prostorija, u kojoj se nalazio mozaik sa prikazima personifikacija godi
njih doba, imala zidove obloene mramornim ploama. Ovo je za sada
izuzetan sluaj u zaleu provincije Dalmacije, Inae je obino samo pod
noje zida bilo na ovaj nain obloeno, jer je mramorna obloga iziski
vala velika sredstva. U istoj zgradi nalazi se i jedan dobro ouvan mo
zaik, sa geometrijskom podjelom na segmente1*.
Za vrijeme treeg iskopavanja 1894. i 1895. godine1 otkopana je
zgrada termi, u ijem se topidariju nalazio mozaik sa predstavom Mino-
taura u labirintu. Mozaici, kako se ini, potiu iz privatnih Stambenih
zgrada, koliko se moe zakljuiti iz vrlo oskudnih terenskih podataka, ko
ji nisu dovoljni za datiranje mozaika. Prema nalazima novca ivot U ovom
naselju datira svoj najvei procvat u III i IV vijeku.
li. urf A M OS. 544 I W. J obst, Rtiminche Monaikcn in Salzburg, VVhn.
1082, 92
" . Truhelka. WMBH I, 1803, 284
Otl tih mozaiku u Zemaljskom muzeju se nalaze samo fragmenti sa prika
zima ivotinja.
Klala i Patsch, WMB1I. XII. 1899, 272
fragmenti mozaika sa personifikacijama proljea i zime uvaju se u Ze
maljskom muzeju.
"F. Klala, VVMBII V, 1897, 170
Od mozaika se istie svojom tematikom i dobrom izvedbom onaj sa
prikazom Minotaura12* (k. 35, si. 43, 44). Minotaur je, prema legendi, plod
ljubavi Pasifaje, ene kralja Krete Minosa, i bika vanredne ljepote koga
je Posejdon poslao Minosu da ga rtvuje. Kada je Pasifaja rodila udo
vite sa glavom bika, Minos se uplai i zatrai od Dedala, grkog mitskog
arhitekte, da izgradi labirint, u koji ga je kasnije zatvorio. Atenjani su
morali Minotauru svake godine rtvovati sedam djevojaka i mladia koje
je on prodirao. Tek je tree godine junak Tezej uspio prodrijeti u labi
rint i ubiti bika. U tom poduhvatu pomagala mu je Arijadna, Minosova
kerka. Dedal je Arijadni dao konac, koji je Tezej ulazei ka biku od
motavao, to mu je pri povratku sluilo kao putkoaz kroz nerazrjeivi
splet hodnika. U starijim prikazima Minotaur je predstavljen kao ovjek
sa glavom bika, dok je u rimsko doba veinom prikazan u liku snanog
ovjeka sa rogovima na glavi, 'kao i u Stoeu. Ova legenda je i inae j e
dan od mnogih bezvremenih mitova vezanih za pobjedu dobra nad zlom.
Tezejevo putovanje morem iz udaljenih krajeva predstavlja mito
loku temu vezanu za vodu, pa zbog toga omiljenu u dekoracijama banja,
a u banji se javlja i u Stocu. Prikaz Minotaura i labirinta nije est. She
ma etvrtastog labirinta je porijeklom iz Grke, spominje je i Plinije, a
u Pompejima postoje dva prikaza borbe Tezeja sa Minotaurom'29. Ova
tema se ee javlja u III i IV vijeku. Pojedinano se jo javlja u Galiji,
Samo dijelovi mozaika sa prikazom Minotaura i la'birinta restaurisani su i
uvaju se u Zemaljskom muzeju.
M. E. Blake, Memoirs VIII, 1930, XIX, 1 i 3
i i ..u i i i 1 1 11 i m i i u

j
i
_ J
[ t Jf
j} iCrSK. -UI
j Vr-'-''-tr":'
tL====ki i t ....&
i
re
VJ
LI
s ~~W J f " ' " *
1 l i ....
j f L J r
" 7
. t ..... ~JL
_.Ju
, //: Africi, Aiwtriji, Engleskoj j Portugalu. Na njima j e ve
inom u rtdrtnjem polju predstava borbe Minotaura aa '. K ao
Minotaur se javlja na mozaicima u Hiponi (Afrika) i K oninbrigi
(Conimfcnga) (Portugal), koji u iz II vijeka . raeni u u tehnici crnih fl-
gura'*- Poneki mozaici u Galiji pri kazuj u mrtvog Minotaura,
Veina mozaika sa Minotaurom u reitu like sadri i prikaz labi-
nnta u obliku tvrave *a beskonanim stazama, unaokolo
koj* u uzdie zid sa kulama i vratima. Samo izuzetno u Galiji i Helved-
ii (Comerodu) labirint je krunog oblika, u Gamzigradu oktogonalnog,
prema tome labirinti au razliitih oblika*8, U ranohricamkim crkvama on
simbolizira tekl put lutanja koji vodi u zagrobni avijet.
Po nainu prikazivanja utvrenja labirinta, prikaz u Stocu najvle
lii na mozaik iz Orbe (Svajcarska), Na fteiakom primjerku vrata i tor-
/ utvrenja dati su vi te shematski, dok u u Orbe prirodniji i pla-
uinii;, Ob,ili labirinta kod kojeg tornjevi ne nadvikuju zidove, kao to
je sluaj u Orfee' Gonzefeab datira u kasni III vijek10. Na podruju Dal
macije i Utre lian prikaz zida tvrave javlja ae u Saloni i Pullw, gdje
tornjevi nadvisuju zid. Labirint se prikazuje bez perspektive, *h' matsk: i
dv^imenienalno, zidovi *u kao rasklopljeni, Uo je karakteristino za
rimsk. narodnu umjetnoat. To *e eato javlja I na drugim rimskim umj et
nikim prikazima, a ne amo na mozaicima, gdje je dvodimenzionalnoat
usiovljena i poimanjem mozaika kao prostirke.
Po dosta prirodnom interpretiranju labirinta, zidova i tornjeva, iji
detalji jo nisu sasvim stilizovani, mozaik ,z Stoca mogue j e datirati u
vijek. Poprsje Minotaura u sreditu slike dato j e u tonovima od bijele,
ive do crne boje, To je jedini primjerak mozaika dat u fetobojnim to
novima u Bosni i Hercegovini, Po svojim tamnim tonovima mozaik pod-
ajea na tehniku sa crnim figurama, za koju je ve reeno da je karak
teristina za I i 11 vijek, ali se u Kimu odrava i III vijeku'*4. Meutim,
on se razlikuje od cmoflguralnih na kojima je lika linearna 1 slluetna.
Plastinost tolakog mozaika nije postignuta crteom, nego nijansama si
vih boja i pravcem reanja kocaka.
Ue Minotaura dato je u jasnim konturama i plastinom I zvedbom
oblika, 4to upuuje na jak utjecaj klasicizma. Obrisi lica I zraeni su cr
nim kv kama, a unutarnji detalji izvedeni su od vrlo itnih kocaka real-
no i plastino, finim nijamiranjem boja od bijele do ive, tamnosive 1
crne, Duguljasto lice oki igle brade podejea na prikaze godinjih doba
a drugog mozaika U svemu se ovdje o&jea djelo i#kunog majstora,
Zjenice, koje napola pokrivaju gornji kapci, zajedno sa punim ustima da-
* E, Mar*, / / ^ 4 lAtbtfrinfh* et dv, Miwtawe, Homage a At, Ore-
n^r, i.viii, i m , i m \ m
u w , t . , . , , J 7 j , LsAantni, Labyrtnih i An~
Mu vM im&rer & 1, 702
V eea*teb , 00, rn, 197 i K. Parfaeca H M D, 121
' II /y/ T//pOfff(lJlhd#ft onnkv/i PolUf J ahfbuch dCtf K K,
" I 222 | Poncht/Mfien in HuU/M, /1 I, 1917, 43, 'I I
K Parteeg, R M o, I i . M. Ha>,*wl, M a n u e l , - ., 66
67
SI. 45. Rekonstrukcija mozaika sa godinjim dobima (Stolac)
unii kmim > i m m m m m p m m t * . j
ni. iiniiMHi rij" I u i'lnmkfl VfttAmj l i n w k l h
i m iMfiijiii >(<1/ i M/ni /i:
Vtetjfcy *# u p i t k u / u j u i iinul ti uvtt pmwml fi ^
ht wi j i i l i l i n m n / n I ku t l n w " W h i Iv , 0 f e j f t ,)* muhi p u l n *
vii'11 (k , ii 48), li MvvftokutfM fl|# dvii @
V) llht ht l l l l ht l nhn (it;i $$ i : ( ' nt l l l l l l l l U pol J '
ii ii t^t &) ( At* u U0*ovh uh kviulr/iin m^iivmIm uva
Uliti koji IHlkii/llJli l;W)W.ihifIJuWlj*' Ifiyilj&eu i / /1<. ( llit j i'( I v<i uli 111n j i 1
j 1> 1 Itkvll' /iPi IIHlflVtMI 1!$](1(1 1*| $ fili^eilii'H !kiij p llll'k^
I ni Ju i>i f i vuut f i ui i m f i ni j u it? pf.i l u mu l ii n/t ukvi r ui u/ni ku wi i nui ^I tuni
/ l ul j ui l t 1 IlUttiI, l yi ul lV iHtllieritkUllf .jtivljil ' II '1 1(1 I K ul l l l l II I I j
III v i j e k u 1 t ii m HriimiJ jl i )u/ i Ht i p t i mj &v t t k )/ I V vi j eku. i motiv
/V||<'/i|< IMflfi/l ##| IM l l l i i / i l i ku kuji lil ikil /Ujr ( h ftijil II l'/uij
/hi, 1.11 Ji I) ut uii hi #i U u l ( ^ |)ul uvl j i 'i i ii I tl V i p f el i i I n
f m j<< iIm n w/ t t i k j u u 1'tmi ku i m i ) M m <w nw mknhi , j i,n pf^u>
njrti I vtilriviiii j(m> 1 mmiiHi M I lkl* tiviilui 11
K HM11, 'I1, HXX1V | liHIH hHKIII
MI.,*41 lij.- pred#tavlj#rwi j ,4 sasvim ^ , U mj etni ku ,, /..
ni kom I rn.llmtm'/J onulm [i/ 1/ fcffite, t, lm,., )/
pol.jttfn |/ /^ **1) S p i f/ )')
^ 1 ''> in>4\ m v l f c r w m tui m f r m m
\ p.f 48), i#pd i | i j i |f kiMiki foji f f i l t
* m 1ftf Mirioi-ur, H i i p i i p i i i i , i
ItUim detal j i ma m4^v#nkMttm j fcmiwim, U m , \, \ '
(illiinju $# !, miVU^UgUtjMlfco, inu, f # i<\tir/WH /dtvu
frtg# produhovlj<mu ljepotu, Mimtvna S i i fe#rA l#rli
/ tjolm Movwii, a !<|)| ^ 41 | #i i i #te
pf teA j taf aw f i jttvljw | # | | | i | 1 vi)#)!#*1*, Y-mu Inw j#
||# ###vjfn ufipio nlji^iik, knjim i#lf i r m V \
flffel JM'oljtnVo n ni litti Mnlu Mfl^uVMmju *' l / n t / ) i* i i p j | #J il
vn<J)'j|H>in / IM/Mkll od ozbijjho^ 1j<'ii j/'i H nh)f i kH f i /.\it\t* v))*
('h <Uil j*t iiMpr^rtinntol.tfkl, MrndedHVljH J 1* <1*4|, i/i/htm nljttmmtim
'i vi ni h ItflOtiktt, itit<dn ) /*!<fit*, <. y!)*ln, \tn dMttvtj &]u Ji
MtOVUi mvIJk! v k<('k<( 1 ptwvw j* t>/iy
I J t'ii 1 * | od wtttkm. | * 1/ J # *-.!i /**v**
MM. I* |)<'1) '< | | # N ofol ikoVtMj li , pl 4\vilIOH>il(i'^! i hui HHMi J.i
oblik *5, i}&$0 (wMioMiw!If'kI j)Hkw/ttti , |v. ih/a)j*
pf'ikii/M to -l^fHMhtl koji u *'*1^! /i ^ ii 1
pii t I mI*. III vijeku I )1 ^1 M 1)<' 60< i i l l i io^ptt^^om^iirki v)
.' '1/4< hi x imi Ho-diSu|i| ii AtHikv^fiJ uftivi u
Hiinu"^ m)^ )/, 1,,|4 <11>, ffi i Oij (i)fti)^fik )#k
ii tl mj 11..
|)ok jo lik |*rolJ^^'H ffcl l l j ! /iMio rvijfn*-H! i <yHir*tOj li |;# jkukvi'
<11'1 j**, [^ ^ /j fi H1 |n * i|tlmvI )<riifi << ?* nn M*
|| (>1! kojj |1 | n i Unj v m 1 h Ui v m, t^kn hi ^ *1 j h -o >i*o
kmt provi ruj e oko lien, (wl, 47) <llnv |# i l i W ti l i vij*n t ni od ti 4*<{ -
viii'tt), |||| vJ ^HIj) 1 iMirioiji I izlovi I^ImI*' ## l i f t i i i,u*\ ^
|, 1114 k<jo i ko-d |'1(', ! tof i ovi
nilo oht vn i &* (11 i^iii ( rnlMi korknOii, dk k-ul 1<< diti
UimnotTVHiilrt), (>/1)1 1/ / I|4 0<>*1; do Of i i innovi vi j *0
i' i ui I nke i draperi j e odraava,(u dam Tfslw I IfosM
II iMiliiniliMltfki, nt' 1|1'1'111 li- I tao ;tti WftllMffle kft IHMlj...... J;S.
illlin N>' IUI MlliIlilltlt nilljiln VV' OSjtHla i/vj>*'ll4 IllCMlIK.al N.. <tlh HB
I,r<| aii (lnl.t crtilm li<><Umitui, al |1**<11 |-1 <1<I upola pt'Hrivtlm
UH|i.'liim, iiihii <1 se bijeli 'i i " olju Ifttifie rfiau lamnltn '.uvi num UvuJ
nuftln pr'I kn/.lvaiija j avl j a S 1 pi'&t1fflS 1,11 kl" tH 11 vii* l l 1 w 111
vljiikUi
i','iUfi/l |<iwmifihwfijit yodWnjlh clnb ***< su u svim imm
viiifijiiiiiH at! mi DtiHii/.iivnm ( >K fi f.t 1 i uglovima
1'/4||<1. r.'sl l su I II j unoj iitlljl I . 1
| .'.Miiiiiliui sliku |.i .-.l si (ivlj.. 11* i ..kl.. PoneSU IWweM i " tk,.- u ."
' I) t#vi . A I',
W: IVI i H I m U i M f i H I I I . , 41 VI I . I. I
( / K ., II M , V
Si. i i. Personifikacija zime (Stolac).
Ijea pokazuje mozaik sa godinjim dobima iz Zlitena (sjeverna Afrika)IJ,
kao i ve spomenuti mozaik iz Antikvarijuma u Rimu. Godinja doba
javljaju se uz razna boanstva, tako ih nalazimo sa Dionizom, Heraklom,
Orfejem1" zato nije mogue rei koje je boanstvo zapremalo centralni
dio mozaika u Stocu.
Personifikacije godinjih doba nisu uvijek jednako prikazane, ali u
veini sluajeva imaju karakteristine elemente koje im daje Ovidije u
Metamorfozama, a to su: cvijee za proljee, snop ita za ljeto, vee za
jesen, a ogrta i bijeli konji za zimu1*1.
Uzor za te prikaze su tri Hore iz grke mitologije. One su, naime,
prikazivane sa simbolima godinjih doba, i to: proljee sa cvijeem, ljeto
sa vijencem, buketom klasja i makovim cvijetom, jesen sa plodovima u
korpi i kozorogom, a zima sa patkama na tapu, to simbolizira lov. Ho
re su simbol ustaljenog reda godinjih promjena. One dolaze i odlaze ne
ujno, a esto su predstavljene sa krilima. U rimsko doba one postaju
personifikacijo godinjih doba, i tako nastaju etiri simboline pojave142.
U poetku su prikazivane kao cijele figure, a kasnije u obliku poprsja ili
samo glava. Godinja doba prikazana su ponekad i kao muke figure -
djeaci sa krilima koji u korpama nose odreene simbole. I simboli go
dinjih doba prikazani su vrlo razliito. Na novcu cara Komoda ljeto nosi
m S. Aurlgemma. / <ii Zliten, 103, *1. 63
'* O. R. Stanton, The Nvwton-St. Loe Paviment, J ournal of Roman sludicft
26, 1936, 43
w A. Blanchet, La motaique, Purin, 1928, 95
'4' W, H. Roch<r, Laxikon dar und rfiminchun Mytholoyip, 1 Band,
Lelpzlg, 1886 1880, 2728. v. 7 0
srp, proljee pedum, jesen groe a zima granu bez lia ili trsku. Go
dinja doba su esto prikazana sa Dionizom, a ponekad, kao u Ostiji, no
se njegove simbole: tirsos, kantaros, groe sa vinovom lozom141, ili le
opardovu kou na glavi i vijenac od groa144.
Za stolaki prikaz godinjih doba teko je navesti potpune analogi
je. Prikazi proljea sa vijencem od cvijea i zime sa ogrtaem i trskom
jesu tipovi koji se najee javljaju u rimsko doba. Njima je i tipoloki i
vremenski blizak mozaik antoninskog doba iz Antikvarijuma u Rimu, a
svi elementi njegove obrade upuuju na kraj II ili poetak III vijeka.
Meu vrlo dekorativne mozaike spada i onaj sa centralnim motivom
osmerokuta (k. 32, si. 48, 49) u koji je upisan osmerokut, a prostor meu
njima podijeljen je u etverokute i esterokute. Okvir se sastoji od plete
nica. Sa obje strane centralne slike nalaze se dva uska polja sa motivom
D. Levi, A MP, 87, 161, 230, 232
M. E. Blake, Memoirs. . . XVII, 1940, T. XXIV, 2
SI. 48. Mozaik sa ivotinjama u shemi osmerokuta (Stolac).
romba, na koji se na sve etiri strane naslanjaju kvadrati. Ovaj motiv
javlja se na mozaiku IV vijeka u Sirmijumu145, a takoer i u Germaniji'4'
na jednom mozaiku iz II i na jednom mozaiku iz IV vijeka. Sa ovim us
kim bonim poljima mozaik je, zapravo, trodjelan kao i na mozaiku sa
krugovima u Viiima. Motiv centralnih esterokuta je i inae rijedak na
mozaicima. Nalazi se na mozaiku IV vijeka u Medijani (Ni) ali sa drugim
motivima147. Mozaik iz Stoca uokviren je bogatom i irokom trakom, sa
motivom krstastog meandra od pletenica, koja zatvara etverokutna po
lja popunjena sa geometrijskim motivima. Sa obje strane okvira nalazi se
jo po jedno usko polje sa motivom kaseta u obliku koncentrinih etve
rokuta. Ovo je jedan od najbogatijih okvira koji se javljaju na do sada
otkrivenim mozaicima u Bosni i Hercegovini.
Centralna slika je potpuno unitena, a samo neke predstave iz ma
njih polja ouvale su se. U izvjetaju o iskopavanjima spominje se da su
u etverokutnim poljima bile ptice, u trouglovima vuk i vepar, u e-
sterouglovima ivotinje u trku: konj, lav, medvjed i panter. Meutim,
na fragmentima mozaika koji se danas nalaze u Zemaljskom muzeju ou
vane su predstave tigra, leoparda, lava, vepra i kozoroga. Ove detalje mo
zaika radili su razni majstori, to raspoznajemo po izradi; tigar je prika
zan vrlo dobro i slikovito, vepar je oblikovan tako loe da se jedva moe
prepoznati. To je karakteristika kasnijeg doba Severa, kada se ivotinje
prikazuju preteno shematskim crteom sa malo sjenenja bojama, koje
imaju vie koloristiku vrijednost nego anatomsku realnost14*. Nije isklju
eno da se ovim sporednim prikazima pridavala manja panja.
Najbolje je prikazan tigar, i to nijansiranjem pomou crvenih ko
ckica sa crnim prugama, te se tako postigao prirodan izgled ivotinje, a
pravilno je dato i tijelo u skoku. Glava je izraena bez naznaka detalja
kao i kod leoparda, dok se u ranije vrijeme posveivalo najvie panje
upravo pojedinostima glave. Leopard je raen svijetlim crven o-s: vi m to
novima sa crnim kockama koje oznaavaju pjege razasute po tijelu. Pri
kazan je pravilno u skoku. Manje je uspjela figura lava prikazana ukasto-
-sivim tonovima sa sivkasto-cmom grivom u dosta pravilno datom skoku.
Loe su prikazani vepar i kozorog ne samo u pogledu oblika nego
i boja, tako da se jedva mogu prepoznati. Na tijelu nisu istaknuti nikak
vi detalji, izvedba je linearna, tijelo bez plastinosti, tako da jedino ni
janse boja daju liku donekle plastinost.
Sudei po brojnim ivotinjama rasporeenim oko centralne slike,
neemo pogrijeiti ako pretpostavimo da je u centralnoj slici bio pred
stavljen Orfej. Naime, ovakve kompozicije su tipine u ovo doba samo za
mozaike sa takvom temom. Ovakav tip prikaza spada ve u puni vi
jek, dok su oni iz I i II vijeka dati veinom naturaiistiki. Orfej je na
njima prikazan u prirodi i oko njega su slobodno rasporeene ivotinje.
Tip stolakog mozaika je slian mozaiku s Orfej em u Paniku1*, koji je iz
14 . Parovi-Peikan, Materijali XVI I I , 1980, 19, T 1. 1
m K. Parlasca, RM D. T . XL I I I , 1 i L I I , 4
P. S. Petrovi, Mediana, National Museum NiS, si. 6
D. Levi, A M P, 584
73 '** t* Cremonik, GZM, n.s. XXI X, 1976. 41
kraja III vijeka. S obzirom to da pokazuju i sline motive i stolaki
mozaik se moe datirati u isto doba.
U istoj zgradi naena su i tri geometrijska mozaika koja nisu ouva
na. Prvi (k. 30, si. 50) ima etverokutno polje koje je dijagonalno po
stavljenim trokutima podijeljeno u etiri polja, ispunjena redovima ma
njih trokutova. Na drugom mozaiku (k. 29, si. 51) kvadratno polje je po
punjeno dijagonalnim nizovima malih kvadrata. Za ovaj jednostavni geo
metrijski motiv do sada nisu poznate analogije u naim krajevima. Mo
tiv treeg mozaika (k. 31, si. 52) sastoji se od valovitih dijagonalnih linija,
koje presijecanjem ine etverokute ulegnutih i ispupcenih strana. Slian
mozaik nalazi se u Dioklecijanovoj palai u Splitu, a potjee iz IV vije-
kaw. Ovaj motiv je i drugim provincijama rijedak. Analogni primjerak
14J . i T. Marasovi, Diokletians Palae, (C. Smith, The Roman Mosaics,
str. 141), AmericanYougoslave joint excavation, E. Mc. Nelly
m -
SI. 51. Rekonstrukcija mozaika sa di j agonal no poredani m kvadrat i ma [Stolac).
poznat je iz Galije a spada u III i IV vijek'". etvrti geometrijski mozaik
(k. 34, si. 53) nalazio se uz onaj sa godinjim dobima. Sastoji se od moti
va kruga podijeljenog na koncentrine krugove popunjene sfemim tro
kutima. Motiv je est ve u I vijeku u I taliji1'2, a javlja se isto tako u
Galiji153, Helveciji i Panoniji54.
Mozaici iz Stoca spadaju u kategoriju najbogatije ukraenih moza
ika u Bosni i Hercegovini. Zato to su manjih dimenzija, oni se uvijek
ograniavaju samo na pojedinane motive bogatih poligonalnih severskih
shema, ali su dati u bogatoj izvedbi. I u pogledu okvira mozaici Lz Stoca
su po bogatstvu poli najdalje. Kao motiv je osobito omiljen krstasti
H. Stern, Rt c v e i l . . . I, S, 1968, 16
M. E. Blake, Memoirs... VI I I . 1930, 111
H. Stern, Rcueil gonra 1des Mosdique e In Gaule, I. 2. Gaulo BelglQuo,
Paris, 1960, Pl. XXXI I t XXXIV
1,1 , Klss, H M H, T. XI I I , 1 i XI
) Sv>\ .Mi'ftttV' $il '|*>1 to x!f!v**> !'i',:'.';'.' i^liVOrV
niko, a javljajn m u i tV vijokvi, upuou.iu na to da i motfttei ia St<va
pripaiiajn vijeku, twUnn jjo mn?iuk s; ptvlsiavama ^siinnh M>a
po svxvjiiW stilskim karaklonsnkama neto slaKji. moW sa granum U i
pviVlka vijeka.
P N t K
Korak Halio u stilskom M*V\\jU l4V4Mtskohonv)fi'vaA'.h moratka vnn-
\* HoKa p\>lsirtvb.4 jjnipa i? wtike ' viW na l a-
nikn. <\ na paHmi |4>vt&' rooko TVebiSftjw*' '^; -v'
tali m uvani samo moyaioi i wWktf st.-nnlvno \ wM wv.
i U\ Vptwslotijam tvuvje \ vHjelv stamlvmh pi\vst\4\ia ,
Na,iliV'p4i mo?aik k\\n p<X4tet*vl)a Odv>a n.uV -o :v.pvmuaiiv
mm powtorijmna* i u ptwstoviji koja $fc Xi ohl>ku kvsta. a vwwai no J*
i ck 42 *L M). Prostorije u obliku
aliiiia a ruavenje (triclinium, otiM nalazimo u Te-
< . TlUlIIV. ha*'
taM l ueMej liiai'" i u Italiji u Sele B;i*iju (Sette
iigenu'1(Ormanija), St- Vlnh (Gilij*)
,. a *llle m u ra/^* 7 l ! " (/ <jd dva dijeto. "d kvadratnog
Mozaik v, P r i k az 54, i ugol j a* ^ polja portr- -
prjija centralnim fi gii mn OriejJ ('- / o*****
** N'<aik sa Orfejem W 55) prip da tipu ** 1" ^X a^T k^dr ata*
l. . Ur.n u- nastao ukrslartjeni ovaju s 11
Orfeja *e u mer Autu koji je 5 d,jba u Sto-
V je sp/;r.ntifa btrmi we shemi' a nv*aik/mJ t J _
cu. na kome je *amo malo izmijenjena znjezd* ^ ^ pletenica i
/ kvadrata" Okvir zvijezda u oba mozaik* je <
- A OrenJ , *>' <rrcWofey* (w/to^romeHW, P. U. , ***< 22.
*; m
"* M m, 132. fl. M2 . u
mT AW>/r CWmnrtl u w t p h * 1 the roman . The Bn.ish
MtoMI at Kmjk IV. IM7. Pt tX
; Pt*rt> WMBH III. I . aJ. #7, T, VIII j IX
51 X U'/zaik m Orfejem (Panik).
plujftina vijugav trnka O&rheroktlt a zvijezdi Paniku uokviren je i
inae rijetkim motivom .Mtomkog krova IZelulachband) lhk/j po)j* m
prikazom M ize popunjena je vUestrvkv piftonknn.
Figura Orfeja je jelitnino oteena (*1 5) j*r vei dio glmm
7.9 )pa se vidi dio Irigsptke kape, On j e obuten a i ma tuniku
M. oo. F i g u r a O r f e j a s a s i v u t i n j a m a ( F u m k ) .
w crvenim opasacem, a octu*, je crvenim pkirom. Sjedi na stijeni pod
drvelom i okrenut je udesno, tate da mu se vidi samo desna, ruka kojum
dri uru Nj rufcs.vu desne ruke su tri krsta. Desno od njega staji
bik njim *!. dok se lijevo vide samo noge neke ivotinje i deb
l o dcveii pod k*vmi sjedi Os tele ivotinje smjetene su u uska polja
te)* w ? okvira cjelokupnog polja i osmokrake zvijezde.
-\* su SAr:i*i predstave * junih, uglova* u jednom uglu ptice nn
u drugom leopard ksi ioni divokiusu a izmeu njih ie drvo.
Otfoj j e j edan
od estdk moti va kuj i se po;
j avi j uj e j os u grkoj um-
i wir^2.v se
tetom ci j el ;g ri mskog peri
LocLl Na oiodsaidmn I i Q
vi j eka O rf tj J e p d k
u prirodi okruen tv<
uninj uma ki w mi moxai ci -
ma u A f ri ci i
i stani m privincijamcL U U
I i I V vi j eku avaj se prt-
sl tvtj a u fceome
tri j sku shemu u kij oi j e t
i gurj O rf ej a smj etena u
ceeufcrv Ut c ^ i u
i ofcftfam polju. Ovaj ti p <
. j avl j a se u kasnoj
u cijel*
m C arstvu od Panoni j e do
B ri umj j e. a svvstava se u
I tf tu <ru?u i
^ sh moti vom Qcfv
u P ri kazu sa P ani ka vrl o
J f Gr f* j tk K
uMt k I t e ( ^ - |^
)fi) (&L 57 ^ po kume se
\ 1 ^5^
i uniAreni d^el uvi & n
lDMik^, Pti reani u ;vo-
0

detalje odlika je mozaika kasnijeg III vijeka a u IV vijeku teren je na


znaen samo linijom**, koja se javlja jo i u Paniku u sporednim poljima
na prikazu pantera i divokoze.
I nain prikaza Muze odgovara dobu kasne atike. Ona je odjevena
u zelen u tuniku sa ukrasom perja na glavi atribut koji se pojavljuje
ii kasnoj antici**.
io se tie stila, na mozaiku Orfeja zapaa se sukobljavanje eleme
nata klasicizma tradicije sa novim elementima kasne antike. Tako su
ljudske figure prikazane dosta prirodno i proporcionalno, ivotinje su,
takoer, date dobrim crteom u skladnom pokretu, tako da opi utisak
daje sliku harmonije i klasine ljepote. Meutim, dublja analiza detalja
pokazuje da su ovdje uzeli dosta maha elementi kasne antike. Osobito je
esto upotrijebljen ihmonistiki nain obrade, tako da se samo gleda
njem gaodstojanja moe dobiti dojam plastinosti.
Lice Muze (si, 58) sa intenzivnim i ozbiljnim pogledom podsjea na
ekspresiomstike predstave, a zbog velikih svijetlih povrina djeluje iz
blizine neorganski Tek kad se gledaju iz daljine, ove svijetle povrine
daju licu potrebnu plastinost. Ove svijetle povrine javljaju se kao od*
* J t Stem, Gallia XIII, 1955, si. 13
" Darembergeagtio, Vietionnatre de* Antviuiti* yrgquen et rvmalne*, Pa
rii, 40$. IV. J i my". 2970 i H W. Bocher, LeXikon der yriechitchen und r&tnU
iehen Myihrtogie, Lelpzig, 129497, t. v. Muten, 3271
SI, 5#. Muza KalUypa (Punih).
Sl. 59. Leopard i koz'jrog (Pantk).
sjaji na licu u veine likova u doba kasne antike, osobito na elu i pod
onjacima, i ne uklapaju se u crte lica1*. Zbog nevjesto nanesenih svijet*
lih povrina na vratu Muze u Paniku gube se konture i granice izmeu
lica i vrata, tako da slika djeluje neto rasplinuto.
Nabori na odijelu likova ne izrauju se u ovo doba modeliranjem,
nego taj dojam postie grafikim efektima. Bore su naznaene linijama
tamnih kocaka koje slijede pravce nabora. One su na zelenoj tunici Muze
Kaliope naznaene redom tamnih kocaka a na isti nain podvuene su i
konture kose, Slino su dati shematski i nabori ogrtau Orfeja, gdje
oznaeni krutim paralelnim linijama naizmjenino sa rvmim,
crvenim i smeim kockama, pri emu tamnosmee kocke naglaavaju tok
nabora. Stoga su oni bez ivota i kruti, i nemaju prirodnu mekou i pla
stinost. Pojedinosti nisu date anatomski tano. Tako se desna ruka ini
kao da je naknadno prilijepljena uz rame u emu se oituje slaba vje
tina majstora.
Ovako ovla&na obrada slike dolazi do izraaja i na prikazima ivo
tinja i vegetacije (sl. 59. 60). Tako *u slike leoparda i ptica date prirodno
j ispravno u cjelini, ali su unutra*nji detalji gotovo potpuno izostavljeni.
Podvuene su samo konture tijela, a plastinost je veinom postignuta
nijansiranjem boja, a kod leopard* tek nasumce nabacanim kockama raz
nih nijansi crvene boje, meu kojima su razasuti kruii od tamnoslvifc

K. Parlasca, HMD, 1U
kocaka. Vie panje posveeno je detaljima glave bika i ptica. Isto tako
su i na drvetu izostavljeni detalji, kao to su grane i lie, pa kronja
ini masu koja je po periferiji zelenkasta, a sredite je od nasumce na
bacanih kocaka: crvenih, utih i zelenih, koje treba da predstavljaju li
e i plodove. Tako se samo pri promatranju izdaleka moe dobiti iluzija
drveta. Na iluzionistiki stil upuuju i neprirodne boje pojedinih slika.
Tako su grane na kojima sjede ptice date redom crvenih kocaka oivienih
zelenim. J o arenije su predstavljene ptice. Kod jedne su konture tijela
i krila izvedene od crvenih kocaka, dok je ostalo tijelo sainjeno od niza
sivih, zelenkastih i svjetlocrvenih kocaka. One ne slijede anatomiju tije
la, tako da tek predstava kao cjelina daje iluziju ptice. Druga ptica je
vie omamenialno prikazana, lea su od tri reda crvenih kocaka, trbuh od
zelenkastih, krilo je zeleno a oivieno je redom crvenih kocaka. Ovako
omamentalno predstavljanje krila primijeeno je i na pticama na moza
iku sa Ilide.
Isti je sluaj i sa predstavama vegetacije. Dok je drvo kao cjelina
donekle prirodnih oblika, bokor lia u uglu iz kojeg se izvijaju grane na
kojima sjede ptice dat je sasvim stilizirano. On slii na akant a dat je
SI. 60. Ptice na granama (Panik).
nabacanim utim, zelenim i raznim crvenim nijansama. S obje njegove
strane izrasta po jedna vea grana i savija se u vidu valovnice, a iz nje
izlaze na dosta dugim peteljkama crveni, uti i roza cvjetovi. Cvjetovi
su na slian nain prikazani stilizovano kao i na freskama objekta V u
Paniku, na lozi koja se obavija oko stuba. Sastoje se iz centralne take
oko koje se u krugu nie red takica. I ova vegetacija se ne moe iden-
tifikovati, ona je postala ovdje isto dekorativna.
Na mozaiku sa Orfejem vidljivi su jo i neki drugi elementi umjet
nosti kasne antike. Osim zanemarivanja prirodnih proporcija i boja. u
ovo doba iluzionizma poinje se gubiti i osjeanje za prostor i dimenzije.
Tako je zmija predstavljena iznad bika kao da slobodno lebdi u zraku.
Bik je, opet, i suvie malen u odnosu na Orfeja, a na njemu se javlja
ve dobro poznata greka u predstavljanju zaokreta tijela. Tijelo mu je
prikazano u profilu a glava je potpuno frontalno okrenuta gledaocu um
jesto da se prikae u tri etvrt i nskom zaokretu.
Na ovim kasnijim radovima nestaje bogatstva i raznolikosti boja.
Brojne nijanse, kojima su ranije predstavljani detalji lica, reducirane su
na utosmee tonove, koji dominiraju, i na crvenkasto-sive"4. To osobito
dolazi do izraaja na licu i vratu Muze. Na likovima Muze i Orfeja za
stupljene su samo nijanse sivocrvene, utosmee, crvene i zelene boje. Ve
ina kocaka je od krenjaka, vie se sjaje samo zelene kocke, troje su
moda od paste.
Tendencije kasne antike jasno odraavaju i geometrijski motiv; mo
zaika Orfeja, kao i ostalih mozaika u Paniku. Mozaik Orfeja ima sline
motive okvira kao ve spomenuti mozaici IIT i IV vijeka u Britaniji1'', na
kojima nalazimo najvie analogija. To su sve vrste pletenica: jednostru
ke, viestruke, srcolike; meandar, zupasta traka kao i stepeniasti tro-
uglovi. Rijedak je atorski motiv koji se takoe javlja tek u 1 vijeku i
u drugim provincijama1. Sama shema mozaika je geometrijska, bez pla
stinosti, mada vodi porijeklo od motiva stropa. Na okviru se pojavljuje
i vijugava traka koja ve daje utisak pune plastinosti motiva svojstve
nog za III vijek, za razliku od istog motiva na mozaiku godinjih doba
u Stocu, gdje jo nije postignut ovakav stepen plastinosti.
Geometrijski dekor Orfejeva mozaika je vrlo bogat Kao okvir do
miniraju pletenice svih vrsta, a polje oko medaljona sa Muzom popunje
no je motivom viestruke pletenice, koji ne dozvoljava da bijela pozadi
na doe do izraaja. Zupaste trake uokviruju pojedina polja sa predsta
vama, i uz stepeniaste trouglove lomljivih kontura i ritmiku pletenica
unose nemir svojstven geometrijskim mozaicima i IV vijeka. Om pri
padaju repertoaru klasinih motiva kakvi se nalaze i u slino boga ilira
okvirima u Stocu i drugim provincijama u III vijeku.
D. L evt A M P. 548
* D. X Smith. Three Fourth-ceatury Schocl of i* R om flritam,
CoUoque intemational de Centre National dc 1 reehercfee scientffiqire, Parts,
1963, 100
85 "* V. Gonzebach, I M S, 283
Meu geometrijskim mozaicima u Paniku zastupljeni su i oni sa
centralnom shemom, kao i mozaici sa ponavljanjem motiva. Oni su samo
dvobojni, i to u bijeloj i plavosivoj boji, slino kao u Viiima, to je,
vjerovatno, uslovljeno materijalom koji se mogao nai u okolici. Motivi
su veinom jednostavni. Tako u dvije prostorije banje ukraene linear
nim krstastim meandrom koji se sijee u vidu svastike i popunjava ci
jelu povrinu mozaika (si. 61, 62). Na Ilidi, u Stocu i Sirmijumu,M on je
'* O. Brukner, Rezultati arheolokih istraivanja prilikom konzervacije pod
nih mozaika u carskoj palati u Sirmiumu, Materijali XVIII, 1980, 161, si. 2 1 3
| l ,
sj (
5

us

SI. 61. Rekonstrukcija mozaiku sa k r s ta s ti m meandrom (Panik).
86
SI. 62. Rekonstrukcija mozaika sa jednostavnim krstastim meand
rom (Panik).
najei na okvirima. Ovaj je motiv osobito omiljen u III vijeku u Get-
maniji170, Antiohiji'71i u Galiji'72, a u Italiji se pojavljuje od I do VI vijeka.
U prostoriji do mozaika sa Orfejem nalazi se geometrijski mozaik
sa medaljom u centru (k. 38, si. 63, 64), koji je potpuno uniten, pa se
predstava u njemu ne moe rekonstruisati. Po veliini odgovara medaljo
nu na kome je prikazana Muza, te je vjerovatno i na njemu bilo prika
zano neko poprsje. Oko medaljona je vrlo irok geometrijski okvir. Vanj
ski okvir ini ve esto spominjani motiv kvadrata, u koji su upisani
pravokutnici tako da u centru nastaje mali kvadrat. Ovaj motiv se po
javljuje i u uskom hodniku koji se nalazi u istoj grupi prostorija. Drugi
okvir, prema centru, ini zupasta traka, trei - jednostavna plemia,
etvrti iroki okvir sa motivom krljuti, a oko medaljona je ponovo
pletenica. Svi motivi su u bijeloj i plavoj boji, samo su pletenice oivlje-
ne jo i crvenom bojom. Motiv zupaste trake i krljuti sa razno o oje-
nim polovinama nalazimo kod nas ve u II vijeku u ViSiima , ali osta
ju vrlo omiljeni i dalje do u kasnu antiku1.
K. Parlasca, R M D, 39, T. VI, 4
D. Levl, A M P, Pl. CVII
, H. Stem, Recueil. . . I, 3, 1963, pl. 1 . 2
1,1 I, Cremoinlk, Viiii, 174175, T. XVIII, 2 1 1
8 7 V. Gonzebach, RMS, 268, R. 44 i 49
t j f t i j M u s u I h u l * t l ) i t W i n o I H f i l
81 iiitini ni f ^bi l j ui hi l l l ( 1* i h)
ii i i i iinlui ii t il t lt l *f ih* iH'i+iiibii mi fclt j i l t f ilflli ( I *0i l i k )
m m
n


'

* \ \
A X I
a
1 111 f 1
I ' 3
'II'
I 11)
'] ['
N l/VW ;J Hp ^j h) t l ht k ,M m #( ^
</|i )< M 111 ,JII m. m/ .
M |, ),.' J J fo, , , ^ 1 , * . <) ,' M( j
" ,V" " ,1 " M n i i 1 0 ( , ii kulu/ |,|/, yW)>, M*
,|,j j/ , u UM- .IIMI U n m , jmlmi II yj/s,.. , J^,
f 1 ' 11 i > w w v m r i W 1*1 > *
' ^ mMlV )* , /v tl4>M;vlAj(
4,1 ** M Mi M v j j ^ /* ^-. , >,l \ hjfyi linhii m
1tfwflvj w v l i f r v f a t e n i w j /,4f*#v#jw *v#* u
II f /i /nj : [ l/litfylliii , , ):( ^ ,.) J ^i ^ 4 h
(4) 4)? i 07 M / # v* l > kim
i IH/i ti i t hl i ko !* '/iitli if i ii \ \* *1 /i /^ ^t '^ > *
>/l |* 1 ) ^ i f m -., ).;// aht-'ihl okvi h- t ; o n ^
i* JI- I ll i /ij lll Hl Vi *lkV)l * i 11I i h >ll 11 1, J/*/ i }; f.)||j i*. f *#il j >
1 V / it/ia MmMtkyubflurfp in 1i/inik r.iti i-n 't\i<u
&pnfih I )wtyi Htfwlitf
" V ( li MIVI ^ JMi
1,1 i hi t hvl k, W 1 \ i m A fy), V
' I vLjltipf.', WMt Hi V, /, 147 I ' v u i i ./
Hl $ Dfll Intihlll'ii UH IfHi lt pf fHI ( *# fmlfu iIhiiiiU)
SI 66. Rekonstrukcija mozaika sa motivom ahovskog polja (Panik).
/67. Motiv kvadrata ispunjen nizovima trouglova (Panik)
m

1 ^ 3 3 1

*
H U k H L A J J J J
! ; ^

SI. 68. Rekonstrukcija mozaika sa kvadratom ispunjenim trouglovima (Panik).


91
poljima koje zatvara nalazi se niz sitnih krstia, koji nisu sasvim sime
trino rasporeeni, to ovdje ne dolazi toliko do izraaja, jer je motiv
krstia vrlo sitan. Ovaj nehajni raspored, kome nije cilj simetrinost, ti
pian je za doba kasne antike. Slini sitni motivi popunjavaju i centre
jednostavnog meandra na vanjskom okviru, a razlikuju se od ranijih po
svojim vrlo malim dimenzijama u odnosu na druge geometrijske motive
na istom mozaiku, npr. trouglova u centralnom polju. Ovi motivi su na
stali veinom kombinacijama sitnih kocaka rasporeenih u razne oblike,
npr., krstove, dijagonalne krstove, rombove i zvijezde. Varijante ovih
kombinacija su vrlo brojne. Ti motivi su neodreenih i lomljivih kon
tura, slini ipkama, i vrlo su njean ukras mozaika. U Paniku su ovi
njeni ukrasi okvira dati na svijetloj bijeloj osnovi pa ine lijep kontrast
vrlo intenzivno obojenom centralnom etverokutu. Iste motive nalazimo
na mozaicima iz IV vijeka u Domaviji.
Dok na ovom mozaiku dolazi do izraaja bijela osnova, u jednom
kraku krstolike prostorije sa predstavom Orfeja ouvao se jo jedan geo
metrijski mozaik (k. 43, si. (59, 70) koji je u razvoju motiva najdalje
otiao. Ornamenti ovog mozaika spadaju u takozvane sheme sa ambiva
lentnim motivima, gdje vie ne postoji bijela osnova, nego se ona uklju-
iv ,|4toi' san omi nego i bijeli ornamenti , Da-
fckf I b t M i orni motivi su jednake vrijednosti (ambivalentni). T akvi
nvnvi \4Vinow javljaju na okvirima ili manjim moaaielma u spored
nim 1>** J avljaju se \' u I i II vijeku, ali u Ciermaniji i Ga-
k n ' u 1 vin'ku V Plimi so ovi motivi j avl j aj u \i V na mozai ci ma 11
vitek*1* a njihov Hrt li i razvoj pivHstavljaju moaaici sa bi j ol i m moti vi ma
n* ornoj osnmi, koti poltoOu i; kasmttf doba antiko. i roki okvi r mozai ka
u 1' i'mo vivijV ?iip\4astr irrtko izmeu kojih jo plavi moti v ni za po-
aikmjjovrt \ u strunama koji mi vozani oiipsama a modu nj i ma ostaj u
bljoli sfomi \SMwi>'kuiK v'tjrt jo sivina ukra^ona pl avi m stoponu4astuu
ivmN'umrt. Oontralno poijo mozaika jo nizom rombova poi j ol j ono u
<\vtrnaos! kvadratnih poljrt, u koja mi upisani rombovi, podi j ol j oni ti 'a-
, k>"o 7tvaraju iVrvoivkut u brojno manjo plavo i bi j el e troutfUv*
vv\ kvrtHi'rtto i prrtvoujjrtomko To stvara nomiran i arolik ofokat. koj i
jo> j^ovooavaju vrlo sitm tfwmotrijski motivi, plavi u bi j ol i m i bi j oti u
\ a\i m rt istih su kombinacija kao i sitni moti vi na prethodnom
U ! su N4V zastupl j eni i zvj esni ol omonti
Kasno MfXTvl mo7a;o;nu s- ,
'v ni4t 4 * wi \j .on,mm moti vi ma mozai k u
& A MOS, .42. XXVII
Paniku za sada ostaje jedini primjerak u Bosni i Hercegovini. J ednosta
van ambivalentni motiv javlja se na mozaiku iz IV vijeka u Sirmijumu1*0.
Mozaici iz Panika uklapaju se u opi razvoj mozaika pod kraj III
vijeka. Oni sa geometrijskim motivom preteno su dvobojni, bijelo-plavi.
Motivi su jednostavni i dosta se istie bijela osnova. Omiljeni su motivi:
krugovi, pelte, Salamonov vor, rombovi, trouglovi i pletenice.1*' Osim
klasinih geometrijskih motiva, javljaju se i motivi od razliitih kombi
nacija kvadrata, koji su sitni i djeluju kao ipka. Dalji razvoj sheme u
Paniku predstavljaju ambivalentni motivi. Na viebojnim mozaicima i
dalje su bogate severske sheme sa pletenicama omiljene u II i III vijeku.
Motivi u poljima su vrlo raznovrsni, gubi se ranije jedinstvo kompozicije,
polje postaje aroliki sag sa nemirnim prelijevanjem povrina. Motivi se
uzimaju najee iz doba Severa. Od trodimenzionalnih motiva na mozai
ku Orfeja javlja se plastina traka.1*2Kao i ipkasti motivi, i ovaj trodi
menzionalni motiv ostaje jo usamljen primjerak, a masovnije se javlja
tek u IV vijeku.
Slino kao i na drugim mozaicima III vijeka i u Paniku se ne jav
ljaju scene sa vie figura. Pojedine figure razmjetene su u medaljone,
koji na aroliko ukraenoj osnovi daju utisak prozora.,u Na mozaicima iz
Panika, kao i na onim ranijim, nema bogatijih biljnih motiva kao to ih
ima u Italiji i Galiji. Ovdje preovladavaju geometrijski ornamenti, kakvi
se susreu u Germaniju**
Sto se tie figuralnih prikaza, oni pokazuju jo, s jedne strane, kla
sini osjeaj za prirodnost predstave, ali, sa druge strane, i poetak st
remljenja ka stilizaciji i gubljenju osjeaja za dimenzije i prostor. Ovo
mijeanje elemenata raznih perioda dolazi do izraaja i na drugim moza
icima III vijeka, kao i na mozaiku mudraca u Libanu.'*5U nainu slikanja
sve se vie pojavljuje iluzionistiki stil sa ovlanijom izradom predstave,
a uz to se javljaju i greke u anatomiji i nesklad u pokretu tijela. U III
vijeku sve vie nadvladava omamentalni ekspresionizam Orijenta na u-
trb klasike, koja je dominantna u I i II vijeku.
U ovoj promjeni stilova jasno se ogleda kriza nemirnog III vijeka,
koju izaziva pokolebana sigurnost sjeverne granice Carstva, osiromaenje
provincija zbog velikih trokova ratovanja koje one snose, propadanja
malih poljoprivrednika i poveanje broja beskunika. Sve to izaziva ne
zadovoljstvo u irokim slojevima naroda. Nezadovoljni ivotom, oni trae
utjehu u vjen, a to stvara povoljnu osnovu za irenje kranstva. To sv
jedoe i nalazi u Paniku. Mozaik sa Orfejem i neke od fresaka, kao i
nalazi u grobnicama, svjedoe da su i bogati vlasnici ovog velikog imanja
O. , Materijali XVIII, 181, si. 3
G. Becatb. Scavi di Oitia IV, 1961, 25297
K Pttfte&cd, RMD, 125 i G. Salie*, Unlertuchungen zu den geomvirischen
GiiederunguhemaUi r&rriisicher Monalken, Bonner J ahrbiicher 1074. 174
m V. Oonzebacb, >? rf/mitchen Mo$aiken der Schweiz, Colloque intematio-
nnux .,. Pari, , 24d
** V. Gonzeteth. R M S, 27
,wM. Cbehab. Monaif/ue de lAban, Parie, >& 32 36, T. XIV J XV 9 4
tajno pripadali kranstvu, koje u III vijeku jo nije bila priznala drava;
tavie, bilo je i progonjeno.
U doba progona u II i III vijeku krani rado koriste pagansku iko
nografiju za svoje potrebe. Takve predstave nazivaju se kriptokran-
skim. Tako Orfej u frigijskoj kapi i orijentalnom odijelu predstavlja u
toku II i III vijeka Krista. Krstovi na njegovom desnom rukavu u Paniku
upuuju na to da i ovaj mozaik spada u red kriptokranskih. Orfej u
Rimu predstavlja mitsku figuru pjevaa, koji pjesmom kroti i divlje zvi
jeri. Ali njega krase vie vanzemaljske moi, on je vidovit i daje proro
anstva, osniva je misterija i istog orfikog ivota'*1. Cini se da je -
fiko uenje imalo dodirnih taaka i sa uenjem kranstva, jer se u II
i III vijeku Orfej esto javlja kao simbol Krista. Slino Orfeju, koji kao
pastir okuplja oko sebe ivotinje, Krist skuplja stado svojih vjernika,
dakle, Orfej je u ikonografskom smislu pretea simbola Krista kao do
brog pastira.1
Predstavu Krista kao Orfeja u Paniku potvruje i slika Muze u
medaljonu uskog polja'. Prikazana je muza Kaliopa, personifikacija epo-
sa i literature, koja je bila najeminentnija meu muzama. Ona ima na
glavi perje, to je tipino za kasno doba antike, kada njihove funkcije i
atributi postaju odredemjp1 Njen je atribut diptihon, koji je predstav
ljen u desnom uglu medaljona, ali se teko raspoznaje jer je prikazan
rasklopljen, vrlo shematski i neplastino. Tablice istih oblika nalaze se
na sarkofagu muza iz Napulja1*, na mozaicima u rimskoj vili Bakano
(Baceano)' i u Hipone (Hiponne)2, gdje su prikazane plastino, te se
pomou njih mogu identifikovati i u Paniku. Personifikacija muze isto-
rije i poezije javlja se meu kranskim simbolima kao Sofija, a nekoliko
se muza javlja i meu biblijskim figurama'1". Kaliopa je, prema tome. na
mozaiku u Paniku simbol znanja i mudrosti Orfeja kao personifikacije
Krista, uitelja svijeta.
Prikaz Orfeja u Paniku ima jo sasvim paganski karakter. J edino
simbol krstova na Orfejevoj ruci, moda i zmija i ptice na granama mo
gu pripadati kranskoj simbolici. Na freskama katakombi u grobnici Pri-
scile Orfej je okruen ivotinjama, koje se javljaju samo u kranskoj
simbolici, a u Kalistovim katakombama prikazan je kao Dobri pastir' .
kako se kasnije najee prikazuje Krist.
* W. H. Rocher, Lexikon.. , 18971902, s. v. Orppheus, 1078
C. M. Kaufmann, HnndbMch der christHchen Archaeologie. Paerborn,
1913, 2787
I. Cremonik, Proj tragovi kranstva ne nalazima rtl r u Paniku. Situla
14/15, L jubljana, 1974, 243
DarembergSaglio, Dictionaire. . S. v. Musae ". 2070
"* VV. H. Rocher, L e x i k o n . . . , s. v. ..Muscn". 3271 2, si, 8a
Mosalci aniichl (n Italla, T. Hl
1,1 E, , One nouuelle mosuiqu d Mu.iee a Hippone, Libyca VI, 1060,
134, KiR. 8, 135
C. M. Kaufmann, Hnndbuoh d. Chrisl. Arch., 277
m Daremberg Sagllo, Dicfioitunirc, s. v, Orpheus', 245 246
Mozaik Orfeja u Paniku izraava jo jedan drugi vid simbolike. On
u ovom sluaju predstavlja simbolinu sliku kosmosa1. Na njemu su
zastupljena tri od ukupno etiri elementa kosmosa: carstvo nebesa, raj
i zemlja, a nedostaje mu voda. Prema uenju kosmologa VI vijeka prije
n. e. iz Mileta, kosmos je sastavljen iz etiri elementa: ognja, etera, ze
mlje i vode*.
Koncentrina kompozicija mozaika u Paniku odraava nepotpunu
strukturu sfernog kosmosa, karakteristinog za paganske predstave, dok
je kranski kosmos kubian. Orfej je u ovom sluaju Krist, kao simbol
carstva nebesa, dakle predstavlja prvu oblast kosmosa, drugu oblast neba
simbolizuju ptice na granama i drvee, a treu oblast zemlju predstavlja
napad leoparda na jelena (borba). Na ovom mozaiku je druga i trea
oblast data usporedo umjesto u drugom i treem krunom pojasu. Kako
su ostale dvije strane mozaika unitene, ne znamo ta je na njima bilo
predstavljeno. Slian prikaz sfernog kosmosa je na mozaiku iz Viting-
tona197, samo su na njemu zastupljene sve etiri oblasti.
Bogato ukraeni mozaik Orfeja u Paniku prua nam dragocjene
podatke o razvoju ove umetnosti u III vijeku na podruju Bosne i Herce
govine. Kriptokranski karakter predstava pokazuje razvoj kulturno-
-drutvenih prilika, i do sada su takve predstave jedinstvene u ovim kra
jevima, a vrlo rijetke u svijetu.
DOMA V I J A
Meu najkasnije nalaze mozaika klasine epohe u Bosni i Herce
govini spadaju oni to su naeni u antikoj Domaviji u Sasama kod Sre
brenice. Iako su izvrena opsena ispitivanja, ovdje su naeni samo ostaci
dviju zgrada: velike javne banje i zgrada opine (kurija)198. Mozaici su
naeni jedino u banji, i bili su dosta skromni.
Za razliku od mozaika u Viiima, Stocu, na Ilidi i Paniku, koji
imaju dosta meusobnih slinosti, mozaici u Domaviji pokazuju slinosti
samo sa ve spomenutim mozaikom iz Panika. Otkrivena su u svemu
dva mozaika; manji sa prikazom zgrade (k. 44, si. 71) nema za sada ana
logija. Prikaz na njemu je linearan, bez osjeaja za prostor i dubinu,
tako da je teko dati pravo tumaenje slike. Cini se da niz stubova na
jednom soklu treba da predstavlja portik. Kapiteli stubova naznaeni su
samo malim proirenjem. Nad stubovima je friz ukraen kvadratnim po
ljima slino metopama. Iznad toga su prikazane perspektivno ucrtane
grede tavanica, koje su date nijansama bijele, zelene, crvene, ute i plave
'' C. vetkovi-Tofriaevi, Simbolika ranovtzanltjikth podnih mozaiku, Ma-
lerijM XVIII, 1080, 187
* O. Cvrtkovl-Torriafievl, MutaU/ue paliobyzanllne ilea pavemini dane
IXl/yrlcum r/riHitM, KHetrfka Z6, 1080, Solun, 284
m ti. Cvetkovl-'foma/ivi, Utifaovizci/nUjeki podni mozaici, Beograd, 1678, 80.
I. JOD
w WMBHIV, 1866, 210 I 223 96
boje. To je za sada jedini prikaz arhitekture u ovim krajevima. Ona nije
prikazana u pravoj perspektivi, nego su dati elementi jedan iznad drugog.
Po istom sistemu nadgraivanja elemenata, izveden je i prikaz labi
rinta u Stocu. Takav nain prikazivanja arhitekture est je u rimskoj
provincijskoj umjetnosti, ali i na umjetnikim djelima u Rimu. Karakte
ristian je za rimsku narodnu umjetnost. Korijeni ove umjetnosti seu
07
SI. 71. Mozaik na prikazom pnrtlka (Domavijtt).
do u same poetke rimske umjetnosti, a jednako su prisutni na djelima
primitivnih narodnih majstora kao i na djelima umjetnike vrijednosti.
Narodni umjetnik projicira predmete, koji su jedan za drugim u prosto
ru. na povrinu jedan iznad drugog, da bi se Sto jasnije prikazale poje
dinosti. Takvim prikazima gube se veze u prostoru i prirodni odnos di
menzija, Ovaj nain prikazivanja dolazi do izraaja i na predstavama
arhitekture i prirode na Trajanovom stubu. Na stubu Antonina dobija se
na ovaj nain vrlo udna slika vojnika, koji postavljeni jedan iznad dru
gog, kao da lebde u vazduhu jaui u visinu, umjesto da jau u krugu
oko jednog centra. Od doba Severa i u kasnoj antici jo jae se osjea
ova narodna umjetnost u prikazima prostora, monotonom redan ju figura,
pogreno prikazanim predmetima, u disproporcijama glave i tijela i u
ornamentalnoj obradi draperije1**. Dobu kasne antike pripada i ovaj pri
kaz arhitekture u Domaviji.
Od arhitekturnih prikaza na mozaicima III vijeka javljaju se slike
arkada vezane lukovima. Na jednom mozaiku III vijeka u Galiji ispod
arkada su prikazane figure21". Pojedinani prikazi arhitekture karakte
ristini su za III vijek, a i za starokransku umjetnost301. J edino se u
Antiohiji. pod uticajem Grke, javljaju u III vijeku bogati i realistiki
prikazi arhitekture, ija je fasada uvijek ukraena stubovima. U pozadini
ovako prikazane arhitekture pojavljuju se mitoloke scene202. Samo su ti
prikazi potpuno prirodni i sa dubinskim efektima a veu se za drugi
pompejanski stil. Prikaz, koji predstavlja samo mali dio arhitekture u
Domaviji. potpuno je rimski, u stilu narodne umjetnosti, koja postie du
binske efekte reanjem elemenata arhitekture jednog iznad drugog. Po
jedini arhitektumi elementi javljaju se i u ovo kasnije doba ne samo na
mozaicima nego, mnogo ee, i na freskama. Pojednostavljeni i stilizo-
vani elementi arhitekture javljaju se na freskama u zapadnim provinci
jama ve u II vijeku, i odravaju se sve do u IV vijek. I na freskama u
Paniku pojavljuju se, takoe, arhitekturne predstave. Kako mozaici esto
uzimaju motive sa fresaka, usklaujui ih samo svojoj tehnici, to je sva
kako i motiv u Domaviji uzet iz uzoraka koji su bili zajedniki i freska
ma i mozaicima. Kako je do sada ostalo malo ouvanih mozaika iz kasnog
III i IV vijeka, to se nije moglo ni sauvati vie ovih i inae rjeih mo
tiva. pa je motiv iz Doma vije za sada usamljen.
Arheoloki nalazi koji su naeni u sloju pod mozaikom ukazuju na
to da je mozaik nastao u jednoj kasnijoj fazi. vjerovatno u kasno doba
antike. Na to upuuje i vrlo loa tehnika izrade. Kocke su nejednake i
poloene bez reda. po krunim i vijugavim linijama, bez odreenog pra
vca. a ne pravolinijski, kao to je raeno na klasinim mozaicima. U IV
vijeku kocke se u bijelim poljima redaju i lepezasto u lunim linijama2,
te i mozaik iz Domavije moemo uvrstiti u to doba.
Propylaen Kunstgeschichte, B. II. 1967, str. 489, 68, 7980, 945
* H. Stem. Recueil. . . . I. 2. 1960, Nr. 255, Pl. XLVIIXLVIII
m G. Cvetkovl-Tomaevi, Ranovizantijsfci podni mozaici, 8, si. 75
" D. Levi, A MP. 606
* D. -Zisi, Le castrum de Gamzigrad, 72
Drugi mozaik iz Domavije (k. 45, si. 72) ima centralnu shemu i
etverokutni medaljon u sredini, oko kojega su dva vrlo iroka okvira
sa geometrijskim motivima. U medaljonu, koji je isto bio uokviren ple
tenicom, vjerovatno se nalazio likovni prikaz, ali je potpuno uniten.
Veoma je slikovit i bogat iroki okvir uz sam medaljon. Glavni mo
tiv ini elverokraka zvijezda od rombova, medu ije su krakove upisani
etverokuti. Zastupljene boje su tamnosiva i svijetlosiva, plaviastosiva.
crvenkastosmeda. ukasta i bijela, a kocke su od krenjakn kao i na
prethodnom mozaiku. Shema sa ponavljanjem etverokrakih zvijezda iz
meu kojih su kvadrati nalazi se ve u Viiima*4, gdje su takoe kra
kovi zvijezda tamno obrubljeni. U etverokutima, meutim, nalaze se u
Viiima samo dva motiva, i to upisan etverokut i sferni romb. koji se
I. Cremonik, ViSti, T. XVII, 2
i-eV^L V
\ / v a
l / v v k / l

\%
/ \ ' \

/\w m I
Mozaik sa dvostrukim okvirom oko iitenoo medaljona (Do ma vi ja).
l i p l i cV i rv'vrs.'i'^; p^egied^u.
"<. , ?* <^x - ^ i z ?seiatim. *i ^ ^
^ HSfehS!TT;; 5f js&J&immeu i w ^ ,
0&: Si ^* ;. ^i * SI $|&, Ste <& (KKt h u
M l - ',-X:-i\i & % $* Bate ^atefe ti f e;
& sim k'i>^r. rjcciva Sdhm<*#og pel-
i{ <^^sswir^' \'.&^^ ^ i|c^c wc ^^.' /-^- 7r3C**2vL boj i $* -
>S'lrtllSgttfe l$#Bl4iSw*mwmv HMHltjfcSKfc.
Seewmfctt.. vsdc &nt *s&.x i O n motivi wrsvn:h
^^?: <crteri isc <?s b c ^ ^ u ramtu.
da $& ^ t x --' ss* : .^ ^ ^ $~
Ife 3edaoi&. * ; :5Zv* tek sti l na r . v : ; r , m se
JBV&I0& 151 t V T^eksi. :*L lk ElSV^l Stfifw. tK j^CC.lttCSfcl HwftkVt 12
;o.ke*fisrti '.i^Miri .;^ 4 4 se : f i t m
stas&fc ^ v mlfefe Ste ni j e po-
?|?& sc st ebiJK^n 5?^.:' naotw.mdL Ovom
TTVffiftifTh S&v)wt -^4'i rVfc. t k TJl I V -. os ^
#ei ; g a g i c . ^ : i * ai dbn^gorn
ss * me : rsessorede&e kao *& @!. m
Ott&KKS^j& I *1T^oS^ClTTwL - Si:?''.-'^'^ ^'. I i<*oTVl^12I \ V^jCfeft J&Y'-
' 'v - ..'-- >.> ^ - -, ... T,,,
4i^ 3Sl TTii-. TD.CT*-'*. i-1 Ts^IiJ^OC j*2s *<4CCVy2?c
. k . ^" aaai ic .: 1 od vaksvnaoc : ptl i koj e
Si Sfito^fiSOSSlE '. ScCr. ITT. 1-1 t^T>< ^ ^ ^. * IO T-Sk-c *&^|pfe55"*
Mte jeSaa pram | % bjl rrxszaiku *2 b^p:a~
sotsr.^z r s ^ t z Sx^ i. je ^ V 1*. U sredi ni pc^J a sa feSta-
t z*. . sitf Ss presSfciwini Tvot 1 ^2 dt^o
iZL^rs: . *r. : 4 m r>j sate ifcraseoe - ;
. I k^ ^^ m oK 2t rssz<cC3c;'T^trc^l k . : . se
^ x i f bgeiiL $&5:&. ^nros;v^ I cresnkas^. Ora;' ^&-
&%jtTiS3 'i x^i ci efcv9T&. SijDf ^' osdBSto cfeoj'csi^li pt>vrsi3*
jdfcs*. 5rc m I bez r^spcredesae bo^e. kr-^ia
S '^.,'^C.. "T-uI..' '*. ~' 1^ . SS5 j&&C 'Z^JtT& cd pTAV^IMeS* 1 5225^
___a ...m-- _-H . ._- ._- .-j___- ... y._
fiHCuK . .* * -213Sl^St ^. 1 12 ^* * 1 fcL QKVin
* i . dasat >a 1 i 1 I feimssdtc
rwf jk iuz>ar% , . .'O^ Himsss&e % oct E^^sssk^ Doe IlMsg-
r*aacr a- fira ^a npa jz IgiaeaB *1. <sL SI i , Crmz * * ~
te Ch Lai .?" ^. I ^s^t^ de
^^' L. - . &. W
* ? 1&1 jz 5& \ V j bl * , U
?*1 L e ^ S3
* Saesn* . .. ^ 3. ?i x .1L
m 'Zm. i ; 1| se j area
i PBHsafc. 2wx.r;_ ^ S>^at^eoo^9o^pSi
8- ^*(44 &TA^^*WSjl t''bSTiZ. ti.": SK * fCTMVA nf l b^X
. t @ | ; ^^^BMpigftii 1.. X Tv lfcnsprK /CL
3>!fctir. F. 3 1 i i I &^ m dKu p _
SirittecgeBfc I tPP
sa svh striSiSk * fLafco i prostorija ssaje zspres3*ii6. pra
vilan e^epotei t to J e oke- ^ r*afinjea oirrr sa dhrije bi
t&xaidla i s jectoe od pi^vic^t<fjssTili toaka. I tai bfcrir J e ? &? Ib~
. Clfe ^XSSjjjeCfc tMMKie OlV'fcit? 11 tSTC'7>C; j^Tf^J aje Tii mOZStlCSSBA
IH IW~Jek?. 3*.
O vi ' ZTM8Z3^L, -. j3i"7,' J S p C t t -. I V vj -
Jek. & Je ra e& rsego sa predstsvccs c*p-
la s&e . lucciva bes sca I ^^! Iem i $::
fooja 33. Od^\4htTQlL''ifrlKaift. ^- UCfmii'Jj' . . '*X St JlCdfeSJSlW
J c'cr-p02xsj e i nestaje k r a n i S n cjelas*. a ^ cogebar* i s-
sMsM ^90|& STT* 3 S2Z3&cl . Ste SSS
rensAe kasnog ffi i IV vijeka3*
RANOKRANSKI mo z a i c i
ofooto de
UUf
BfcM i H
. v -si povoljne razvoj mozaika. I ron
rtjeku d e. m - r ' kmU'va u doba vladavini
- veliko uromaftvo tm uraj*^u
vuu
Gol*. Kulturni ccotrf m Ude * rezidencije I crxven* j
_____ ,mm kracima do aada notu otunvem vei
Okivati bogatije nalaze mozaika.
fit fifiH omtfi u kojima busmo mofl
t,t , se ;1 at gadimo do sada naena amo dva fragmentar
na mozaika koji se sx*u pripisati V/mperiodu.
J edan n*<fen u Sarajevu <k. . si 73) na mjesi u zvanom ,
fetetno od Zemaljskog muzeja Fragmenat mozaika potjee iz zgrade oko
iwv; -f, bik) groblje a ukopavanjem kasnijih grobova on je gotoyo pot-
uiutien l z tj^wni zid zgrade ouvan je fdflVi manji fra|{menat
.^ . Uj periferna Stra/ia 1< kojoj SU $ jZmjenjiVali
Izduen*. i etvrtasti rombovi u bijeloj i plavoj boji sa kfftom u sredini.
Bi/, je poloen ^vrte slabu podiju. a izrada je takoer slaba. Mjesti-
mino ae vL4ezakrpe raene .
Ovakvi jednostavni geometrijski motivi kombtnovani sa krstovima
u tfedtfti javljaju te na starokranskim mozaicima u Dioklecijanovoj
paAafc, a vec dobro poznati (iz Vifta) motiv krunica koje se sijeku na-
iaze le ovdje a* iirstorr. u arediiu.2 Koncem IV vijeka motiv krsta poi-
se javljati ka<>aamoataian geometrijski motiv*4.
datiranje ovog mozaika ne postoje nikakvi podaci sa terena, je-
' ** P njegovom karakteristinom motivu, koji se javlja i u Sto*,:-
moe uvrstiti u starokranske
rrUfj
ijv * . . . , lozaike. Na doba od IV vijeka pa
**<S * ft *- * r
a ^A4/V4(v.- v ^i io./i . .( a
ve*&*ae, {pometnji r moz^ka. K >vi e nisu pravilne i iste
<*nova na fcofaj * ***** 1pravilno izvedeni, a i tamna
vijeka u Liubtiaiii*1 * * * * nalazi analogije mozaicima IV
ia ** Mkm^dkt tud*?,
* 7 i f * , G Z M ns, H, 7.
fcj >/ VLwr'
^^ AMK4a u , Zzgret,, lft/7, I. <57
6r^( AMO i. H2a.^4*41^ 1 "Wttkt, at. 40

W4 KtouUm* \ <va v'V\w *8< ^'"vwtrvjski fnotivi n*u pnvi i m


I*" u xVmu s ||** *kl* k* w .mt-
k' K wW N4' m wfcyu 1 sh*nu tuv4* k*\ -.1 C*ri*mK
&' P sUK.v'\ Ovk\v 44lvj* kwaka u
dutati w4vhnv' vio ^ oko >\K>t<\A v\wiu>i wu-
v4\* moMlk a iwm* m jMfoosUwri mtovt pNkvincvjskjh m*j~
Na w wfttu *>\* $ i ^wtvrski h
uonva \ sk.V' U\ j, tao i no- kxjjtv^ * neprecimA tahntk* v
^yot- UnV' k*4WWkih ptfUk U ^ AUSW>|>4\JK*VVjV^SU - S* p^~.
**vk* s* ra^Mraviln swY sv,^ kvvks'..'. . rw lUto 5
< n\\V5AiCU\U SU SA*' JSUUrtUvriSA (A iwnw k:S\' ( 5VASUvvKrSv^ns&mi
uw s a v .sv.a u i u Panika.
' SSvrt i K,.\'A'.'>A'V >>*^ v4>v !V*
tv ' a . * *< .j
*t>5 -.14o\*v\ i M V\4*\'4>V sr-,'?. tt. ' :'- * '
OPGJ RAZVOJ RIMSKOG MOZAIKA
S OS\ IVI'OM NA NALAZE U Bi l i
Na osnovu dosadanjih nalaza, razvoj rimskih mozaika u Bosni i
Hercegovini moe se pratiti u okviru razvoja ostalih mozaika, od II do
poetka IV vijeka n. e. Od ranokranskih mozaika ouvana su samo dva,
ali dosta oteena primjerka. Do sada je otkriveno premalo lokaliteta da
bi se mogao osvijetliti cjelokupni razvoj u navedenom dobu. Stoga jo
nije moguno kontinuirano pratiti ovaj razvoj, niti se sada mogu donosi
ti neki opi zakljuci. Na osnovu dosadanjih nalaza, ipak se moe tvr
diti da se ovi primjerci uklapaju u opi tok razvoja rimskih mozaika, dok
u pojedinostima pokazuju i svoje posebne osobenosti, to nalazimo i u
drugim rimskim provincijama.
Iz I vijeka n. e. do sada nisu otkriveni vei tragovi mozaika u stilu
crnih figura toga doba. Takvi nalazi ogranieni su na sjevernu obalu
J adranskog mora (Pula. Nin), gdje je ranije poela romanizacija. I liri
tada jo ive u plemenskim zajednicama, a rimska uporita su jo nera
zvijena i malobrojna. Tragove tehnike sa crnim figurama nalazimo kod
nas na detaljima mozaika u Viiima i na jednom fragmentu mozaika
u Zenici.
U II vijeku poinju se izraivati geometrijski i figuralni mozaici u
vie boja. U veim centrima pojavljuju se mozaici sa velikim figuralnim
mitolokim i drugim scenama. Na ovim mozaicima figuralne predstave
ine glavni ukras, a geometrijski motivi su sporedni. U manje bogatim
provincijskim mjestima, u to doba. poinje se razvijati viebojni geome
trijski mozaik, koji i po motivima i kompozicijama u raznim oblastima
pokazuje izvjesne osobenosti3. Iz ovog perioda potjeu samo mozaici iz
Viia, koji predstavljaju dobar i rutiniran zanatski rad. Na njima jo
nedostaju kompozicije sa mitolokim scenama ili mrtvom prirodom. U
rimskim provincijama likovne predstave na mozaicima su mnogo rjee
nego geometrijski motivi, jer se zbog skupoe izrade javljaju samo u vi-
. Mano-Zid, La Question des dijf&rantes ecales des mosaiques -
-rvmoinet de Yaugotlane, La mosalque Greco-Bomaine 1. Colloque intemutionaux
du CVntn* National de la reeherche scientiflque, Parls, 1963, 289
*Propvlaen Sunstgeschlchte, 381 100
lama bogatih ljudi. Tako su u Germaniji od 254 naena mozaika samo
44 figuralna, u Galiji od 143 samo 17 \tdm.
Glavni procvat rimskog mozaika openito, a figuralnog posebno,
spada u II I vijek. Sa njih tada poinju nestajati scene sa vie figura i
zamjenjuju ih pojedinani likovi, koji se smjetaju u poligonalne okvire,
karakteristine za doba Severa. Na velikim kompozicijama slike su kom-
binovane sa drugim motivima224. Na mozaicima velikih dimenzija te pred
stave su smjetene u polja raznih oblika, takozvani medaljoni, koji iz
gledaju kao prozori na osnovi koju sasvim pokrivaju bogati geometrijski
motivi. Dok se u II vijeku pojedini motivi jo istiu na bijeloj osnovi, u
II I vijeku motivi sve vie pokrivaju bijelu osnovu i pretvaraju se u a
renu prostirku227.
U Bosni i Hercegovini do sada nisu naeni mozaici veih dimenzija
i sa vie medaljona. Privatne vile sastoje se veinom od prostorija ma
njih razmjera, pa se na njihovim mozaicima veinom javljaju centralni
motivi u bogatim poligonalnim okvirima, a samo se ponekad oko njih
niu manje predstave. Zastupljeni su i mozaici sa jednim centralnim
medaljonom, oko kojeg je sva osnova popunjena geometrijskim motivi
ma, kao, npr. uski mozaik sa viestrukom pletenicom usred kojeg je me
daljon sa Muzom, ili predstava labirinta iz Stoca sa Minotaurom na os
novi meandara koji se ukrtaju.
Vrlo su razliiti sadraji figuralnih prikaza: u prvim vi jekovima n. e.
preovlauju mitoloki motivi, a uzimaju se od poznatih grkih slikara, sa
reljefa, kipova i drugih spomenika umjetnosti. Na taj nain su se po
nekad i na mozaicima ouvale kopije grkih umjetnikih djela, koja se
inae nisu sauvala u originalu. Rimski slikari su ove uzore reproducirali
prema svojim shvatanjima.
Historijske scene i linosti, ini se, bile su manje zastupljene iako
izvori spominju i mozaike sa istorijskim linostima. Najpoznatiji je pri
kaz bitke izmeu Aleksandra i Darija u Pompejima i velike je umjetni
ke vrijednosti.
Omiljeni i najbrojniji su bili mitoloki motivi iz grkih epova. Tako
je, navodno, u kui Hierona II bila prikazana cijela I lijada. Na rimskim
mozaicima esti su prikazi bogova, kao to je Dioniz sa svitom. Venera.
Herkul. Apolon, Tezej, Meduza, Neptun, Amfitrita. nereide. tritoni i O-
cean. Prikazani su takoe filozofi, pjesnici (Sapho, Homer, Vergilije),
simboline predstave kao Muze, personifikacije godinjih doba. mjeseca,
sedmica, zodijaka i planeta. Najzad, osobito u kasnoj antici, prikazane su
scene iz obinog ivota na velikim imanjima (osobito u Africi), scene lo
va, gladijatorske i cirkuske scene i druge.
Pri izboru motiva birani su oni koji su odraavali i namjenu pro
storije. Tako su podove prostorija za ruavanje i gozbe (triklinijum oeciis)
krasili prikazi boga vina Dioniza sa satirima, nimfama, panterom. Sile-
107
. Stern. Recueil..., I , 3, X* Suppi- & Gallia. 1963, 15
. Mano-Zisi, Prologotnena. . . . 92
"" H. Stern, .-Uiliohitn oJ KMilnolich#VI I I , 1975, 5S, 54
nom, nekad i personifikacijama godinjih dob. U banjama su apel pri
kazane mitoknike vne u vezi sa voama I morima, kao Venera koja se
rada mom. morski tfrinsos (svadbena povorka) sa morskim boanstvima
NVplunom, Amfitritom, Oceanom, nereidniria, tritonima, ribama, delfini-
ftims i druini morskim udovitima2*. Ove predstave thiasosa su este
u kasneenteeinsfco do&a u junoj Galiji i sjevernoj Africi zato to su se
moglo po volji kombinovati i njima popuniti i vee povrine, osobito
prostorije u javnim banjama. Orfej je esto prikazan u banjama, a
pojavljuje se i Tezej u borbi sa Minotaurom*.
pojedine oblasti se razlikuju po izboru motiva. Tako se mitoloki
motivi sa \ftvela i Rajne ne susreu u Galiji i Belgiji. Simboline pred-
sia\v mjeseca, zodijaka i planeta, koje se ve u H vijeku pojavljuju u
Germaniji i Svajcarskoj. ne pojavljuju se u Galiji i Belgiji. Cirkuske,
gladijatorske scene i lov najee su prikazani u oblasti Mozela i Rajne i
u Italiji, dok ih malo ima u Helveciji1*.
Figuralni prikazi na mozaicima u Bosni i Hercegovini odreda su
mitolokog karaktera. U banjama se javljaju predstave thiasosa, zatim
Mmo.aura pa i Orfeja. Meutim, na osnovu malog broja figuralnih pri
kaza jo se ne mogu uoiti neke specifinosti u izborima motiva na naim
mozaicima.
U IV vijeku mozaika umjetnost u rimskim provincijama opada.
U to se doba Urimskoj umjetnosti osjea ve jai uticaj istoka. Najkas
niji izdanci mozaiSke umjetnosti na zapadu sauvali su se u Britaniji,
gdje pokazuju i specifine karakteristike11. Tada se jo oituje jaka ve
zanost za klasinu umjetnost a elementi klasinih mozaika jo se dugo
javljaju i na kranskim mozaicima. Stoga se, uz pojavu novih poimanja
umjetnosti, jo dugo pojavljuju i paganski, mediteranski i orijentalni
motivi koji se mijeaju sa kranskim. Iz helenistikih uzora, koji pono
vo oivljavaju u doba Tetrarhije i Konstantina, ranokranski mozaik
uzima pastoralne idile, ptice i ivotinje, nilske pejzae, ribolov, venator-
ske igre kao i nov dekorativni sistem, koji iz poligonalne saetosti pre
lazi u ritmiko redanje. Osimtoga, i trodimenzionalne predstave ponovo
oivljavaju, ali ne u prikazima prirode, nego u prikazu geometrijskih
omamenaia koji imitiraju arhitektume dijelove, kasetirane tavanice u
vidu plastinog meandra ili arhitrave u vidu perspektivnog meandarskog
ar hi trava Trodimenzionalni motivi, uz ostale uticaje, dolaze ve za Ka-
rakak sa Orijenta10. Geometrijski mozaik biva obogaen i tekstilnim uz
orcima, koji takoer dolaze sa Orijenta.
Mozaika umjetnost IV vijeka zastupljena je u Bosni i Hercegovini
* sa dva mozaika u Ddmaviji. Na jednom od njih je zastupljen arhi-
tektumi motiv, koji nije trodimenzionalan, i na rimski nain imitira gr
ke uzore U geometrijskim motivima ve dolazi do odstupanja od kla-
A. Bbtncbct, L * , 29. i M i
mV. OonmfaMfe, R M X. 49, 197, nt
. Sterh. P.nti).,(( ^
: ^> Kt:r,s1jsiichto. an
D. Prtfoovmrnii__ rtO Ktf
kaoona ! pojava dvuglh karakterMtka kasne antike Bo satia nisu
uaenl tuoealel pokrivao! samo tekatilnlre ,
Mljv4<uije |gan*kth i kt'it'ttHithih tuoUva vMljlvo je u rasvoju &
?,'Uka V i VI Vljwkn U loi\\r>Sin * iialiu-allstiOktl i.'kih pHka
SW VtSO Istupaju tojwtt IHialu' <li'ki'rallviu>j *lll'i I '*|1
Sttekoj Mlll&a*'(ji-. Qt| MasIOlUll USOra Maju )! SftTOO 1 ?'1)
Siti lUtfttvt t OIPOVOIIU Koji ' javljaju U uVOj 'H'lttftnj shWftlw
I k'k ra^.Vt'j OlOttaika u pi'Va 4'lltl *l<iljVa hv' ''' b VMHIi a
profaue nr.wU velikih ({l^ulxklh ovutaia i vili\ V I VI vijeku VrVtU.n
J* V*'<HI sakl'rtl' 1\|>1<' Kl ;(1\'. orkVV, U kojtioa Ml SatUVaii
ttaj IJ epSl uvp unvjotooati,
MeUtlfiV U ItoaUt i HMV>tt(*vmi sl\ tll> Itt teg Utvi ol>nv'*'
8\0 loaoja uaaplja, koja 1 Igrala vVu ulogu U J'Vi'tvi Carxlva, flfct
IH\iuavljt\ t! takvom aioUijotU gva^ene su crkve &krou\ulh diwpft*tj*i
skromne unvjetulke upreme* I u ujlnta vlau 1 tragovi tnosatk*' r
evkve su ipak, manlioljiw i''' svotu originalno namjetaju ' * '
ioo, r;oV(\i podnih mozaika u Sosni i tiev^egovlni se prvktHa ' * ...
pmloto Hnosk^'u l'arsMva, IfcUftev skromnijih pvHoi',;,ka tav4***v
geometrijskih tnosaika u Sarajevu I na i'aiuku.
aklnlh moaalka, karakteristinih osobito ****** r*?*u
ioioost, obuvah su ' tragovi samo u basllk'l (obj^kat *klne
i'itoskv'g metalui'kog pogona u J aprt. Mosalelma su '* " _ , ^
plohe prmvlja bazilike, I zl i j e rufcenja ^ ^ ^nw
ruevine i na laj * M M t '" ' , *tafcten&
hwi v ml tvoB kamw\a> ti privn* h <pgWla v M,os.,,k.V
kwaka ttoao J e ul ^ke slala, svjetlo^ '
. .
" IV *
rtiv . IMfc !>* w . -
U V o.tiuvJfk I W( s w
" ' Wrt*hM\ '*<* m(pn
}(><> \ \ \ \ t ,
KATALOG
PUTOVICI kod /'nicc, lokalitet ,,Og-
raje", terme
I , Objekti I; C, termo
ouvanost dumo fragmenti
boju crna i bijela
literatura: V, Pakvalln, Arheoloki
Pfegied X, 190(1, Beograd, 154
U rimskim termamu Iskopanim
1967, godini! naeni su fragmenti ud
dvaju mo/aika. U veoj hipokaustnoj
prostoriji ouvao se dio mozaika ,
prikazom hipokamp, Hipokamp je cr
ne boje, a detulji su lzv<rdenl bijelim
kockama linearno i stilizovano.
Drugi fragment u stilu crnih figura
naen J e u manjoj hipokaustnoj pro
storiji, i od njega je sauvan samo dio
sa prikazom nogu u sandalama. Redom
bijelih kocaka date su konture potplata
sandala i kaii koji idu od prsta prema
tabanu, Mozaici, vjerovatno, pripadaju
i vijeku kao 1 oni to su naeni kod
na u primorju.
VI SlCl kod apljine, lokalitet ,,Kui
ta, rimska vila,
OBJ EKAT B (peristilna graevina)
2. PROSTORIJ A 1
veliina 3,5 2,20 rn
ouvanost dobra
boja bijela i sivopluva
Literatura: I. Cremoinlk, Rimska vi
la u VUtima, (JZM XX, n. , 195,
170, I. 4 Plan 11II
Povrina mozaika pokrivena je mre
om Aestouguomka u ijoj su sredini
sreoliki listovi proizvoljno okrenuti go
re i dolje. Pripada sredini II vijeka.
3. PROSTORIJ A 2
veliina 3,5 X 3,5 m
ouvanost oteen u sredini
boja crvena, svijetlocrvena, utu,
plavosiva i bijela
literatura - I. Crernonik, VUii,
GZM, n, s. XX, 1905, str. 171, T.
XVI
Mozaik ima centralni motiv kruga
koji je upisan u etverokut. Povrina
etverokuta podijeljena je beskona
nom pletenicom u centralni krug, polu
krugove du struna etverokuta i et
vrtine krugove u uglovima. Izmeu
centralnog kruga i dijelova kruga smje
teni su sferni rombovi (konkavnih
strana) u koje su upisani etverokuti
sa srcolikim listom u sredini. U cen
tralni krug upisana je osmokraku zvi
jezda sa romboidnirti krakovima a iz
meu krajeva krakova zvijezda i kruga
naizmjenino se redaju rombovi i kvad
rati. Krakovi zvijezda imaju dvostruke
crven ili plave okvire, jezgro je cr
veno. U kvadratima su rombovi ije
strane ine nizovi kvadrutia, a u rom
bovima su dva niza kvadnitia postav-
Ijeni u obliku krsta. Polukrugovi du
sirana uokvireni su nizomvujih zuba,
a upolju je biljka dugih i uskih listova
crvene, plave i ute boje. etvrtine
krugova oiviene su nizomtrouglova a
upolju je cvijet sa tri latice,
4, PROSTORIJA 3
veliina 3,5 X 4,5 m
ouvanost dobra
boje crvena, uta, plavosiva i bi
jele
literatura I, Cremonik, Viii,
GZM, n. s. XX, 1, str, 170, T. XV
Mozaik je trodijejan a srednje et
verokutno polje sadri krug oivien
pletenicom, Sa obje strane centralnog
etverokuta sa krugomnalazi se po je
dno usko polje sa dva reda krugova
koji se sijeku. Segmenti krugova u
plavi, au centru su crveni ili uti rom
bovi. Centralni krug je podijeljen u
jedanaest krugova koncentrino pore
danih rombova, koji ee prema centru
smanjuju a naizmjenino su plavi, cr
veni, uti i vijetlocrveni. LI centru
kruga je uti tanjir sa drkama [oblik
odgovara Unjirima sigilata iz Rajne i-
berrva(ftemzabern) iz polovine II vije
ka] Tanjir je dat u geometrijskoj stili
zaciji i na njemu lei- dvije ribe, koje
su po obradi viAe dekorativno, Glavni
dio tijela je tamnocrvene boje, krge
u plaviaisk, a donji dio tijela evije-
/, Okvir oko mozaika ini br-
\' k//a u plavoj boji, a vanjski
okvii niz plavih steprf-maAtih trouglo
va Pripada polovini II vijeka.
5. HOP NIC I >I l'J
veliina 3,70 / 0,70
ouvanost dobra
boju sivoplava i bijelu
literatura I. Cremonik, Viii,
GZM, n. s, XX, 1965, s. 170, si. |
J ednostavni bijelo-plavi mozaici
hodnicima 5 i 19 imaju motiv od dva
reda plavih krstia u uokvirenom polju
jednostavnom linijom. Pripada polovi
ni II vijeka.
, PROSTORIJ A 0
veliina 3,5 X 1,70
ouvanost dobru
boje sivoplava, crvena, utu, svi-
jetlocrvena
literatura I. Cremonik, ViAil,
GZM, n, s. XX, 1005, a, 1723, T,
XVIII, 2 i XX, 2 i 4
Spada u mozaike sa ponavljanjem
geometrijskih motiva, On sadri polo
vinu sheme motiva sedam esterokuta
upisanih u krug, koja se pojavljuje i
u prostoriji 17, Svaki od Aesterokulu
uokviren je zasebno plelenieotn. Prvi
okvir oko polukruga ini zupasta tra
ka, ii oko njega je okvir od jajolikog
motiva (Eieretabd), koji nastaje presije
canjem polukrugova, a vanjski glavni
okvir ini srcolika pletenica (Kelch-
jler.hlband), u bijeloj, crvenoj ili utoj
boji, U feosterokutima su rozete povija
nih krakova, Centar rozete ine kon
centrini krugovi: plavi, bijeli, crveni
i bijeli, a krakovi rozete su bijelim kru
govima podijeljeni u pojaseve raznih
boja. I jednom uglu paralologrumn mo
zaika je beskonana rozeta sa naizmje
nino plavim, crvenim i utim krakovi
ma, a u drugom krug u koji su upisana
etiri kruga koji se sijeku i u centru
ine trostranu rozetu, Krugovi su obo
jeni crveno i plavo. Oko oba ova moti
va je sa svake strane delfin okrenut
glavom prema motivu, Vanjski okvir
ima jednostavri" plave motive naizmje
nini h etverokuta sa upisanim pravo- 112
ugaonicimu i kvadratu su etverolis-
nom rozetom srcolikih latica. Iz polo
vine je II vijeka.
7, PROSTORU A 10
veliina 2,40 X 2,40
ouvanost dobra
boje sivoplava, crvena, uta, bi
jela
Literatura I. CremoSnik, Viii,
GZM, n. s, XX, 1005, str, 171, T,
XIX
Mozaik pripada tipu sa ponavljanim
geometrijskim motivima. Podijeljen je
beskonanom pletenicom, koja je bije
le, crvene ili ute boje na plavoj osno
vi, u dvadeset i pet kvadrata, U kva
drati; je naizmjenino upisana etvero-
lisna rozeta ili sferni romb u crvenoj
ili utoj boji; jedino jedno polje ima
okvir zupaste trake a u njemu je pla
vi romb sa bijelim kvadratom u centru.
Iz polovine je 11vijeka.
8, HODNICI 12 i 14
veliina 8 X 0,70
ouvanost dobra
boje eivoplava i bijela
literaturu I. CremoSnik, Viii,
GZM, n. s, XX, 1005, 170, si. 7
Mozaici u ovim dugim i uskim hod
nicima sivoplavim motivom reda
kvadrata iz ijih uglova izlaze dijago
nalni kraci od niza malih kvadratu. I/.
polovine je 11vijeka.
9, PROSTORIJ A 13
veliinu popreni krak (3,60 X 2,10
m, osovinski 4,50 X 3,50 m
ouvanost - mjestimino manje o
teen
boje slvoplavu, crvenu, utu, bijela
literatura 1. remo&niik, l/iiti,
GZM, n, s. XX, 1005, 171 Tftb,
j I ' XVII i XX
Mozaik je oblika slova 1 i sastoji se
iz uskog poprenog i glavnog osovin
skog dijela. Glavni dio j>- tip mozai ka
sa ponavljanim geometrijskim moti vi
ma, Motiv Sesterokuta uokviren plete
nicom na plavoj osnovi izmjenjuje se
sa motivom etverokrake zvijezde j
sa kvadratima. U esterokute je upi
sana esterokruka rozeta crvenih i u
tih latica, a u kvadrate motivi cvjetne
aice, Salomonovog vora, etverolis-
Fie rozete sa srcoiikim listovima Okvir
mozaika ini uobiajena pletenica na
plavoj osnovi, a vanjski okvir ni/, pla
vih pelti koje ine i vanjski okvir po
prenog dijela mozaika.
Ornament na poprenom dijelu mo
zaika, izveden samo u sivoplavoj boji,
sastoji se od neprekidnih svastika koje
uokviruju strane vertikalnih i horizon
talnih rombova. Unutarnji okvir ovom
dijelu ini motiv vitice brljanove loze
Mozaik je iz sredine 11vijeka
10. PROSTORIJ A lti
veliina 3,20 X 3,20 m
ouvanost dobra
boja sivoplava, crvena, uta, bi
jela
literatura I. Cremo&nik, Viit1*,
GZM, n. s. XX, l , str 171, si,
13, T. XIX, 2
Spada u tip mozaika sa nepravom
(pseudo) centralnom shemom, jer s>*
njegov motiv ponavlja na veim mo/a-
icimu. U sredini kvadratnog polja mo
zaika upisan je romb uokviren plete
nicom, a u centru romba je motiv u~
tog listu Na stranicama kvadrata sinj*'
Stene su polovine osinokraklh /vije/da,
ti medu njihovim krueimu su kvadrati.
Klaci /.vij*/da podijeljeni su U eti ri
romba koji su raahlto obojeni; bijelo,
crveno, uto. Kvadrati su dijagonalama
podijeljeni u etiri trapexusta 1 etiri
trokutastu polja, naizmjenino bijela,
>

N
5 M l
*rcv.
j&i a * . FVhkY ; ;

H \^
. - vi S&i IW\tS5Emfefi

'
j
a
,
/

ffw
. \A
*>^tv.v \> 11
L ; SUMUKIJA 1$
v m i 1. ^
&*
\>^| _ t v i 5m
' vuuim v\ 1.1V
;, ^ arfc: ^ sto*
| V, ^v '*1 ' -''
. % _ V_
^ ^^T^OiVv' 2^- *
) <w^
t o *
C
~^(t\Y n U Sftdm
btyl \\\ . i
Mi
n V9V
B Y^Cfcfc.
GZM. n x XX 196i >:r. ;
\*|
. ffw % V W A ^
Vii. i
literatura L Cremonik. Fit,
GZM. n. s. XX. 1965. 170. sL 5
Kao i u ostalim hodnicima i u ovom
je motiv samo u sivoplavoj boji. i to
motiv krugova koji se sijeku a segmen
ti su plavi. Ovaj motiv se na naim
mozaicima esto upotrebljava i u nus
prostorijama a i na okvirima. Iz polo
vine je II vijeka.
15. PROSTORIJ A 22
veliina 3 X 3 m
ouvanost dobra
boje svijetloplava. crvena, uta
i bijela
literatura I. Cremonik. Fii.
GZM. n. s, XX. 1963. str. 170. T.
XV, 2
Mozaik ima shemu sa centralnim
motivom krug u ijem je sreditu uta
p.tsuda sa ribom, dakle isti motiv kao
u prostoriji 3. Krug je popunjen kon
centrinim redovima motiva ljusaka,
koje se idui prema centru smanjuju.
J edna polovina ljusaka je sivoplava a
draga bijela. K rug ima trostruki okvir,
prvi je od zupaste trake, drugi ima ja-
joliki motiv koji je nastao presijeca
njem polukrugova, a trei je uobiaje
na pletenica. Pletenica uokviruje i kva
dratno polje mozaika. Uglove etvero
kuta ispunjavaju tri niza plavih troug-
lova. Vanjski okvir mozaika sadri niz
krugova koji se sijeku, a tako nastali
segmenti su plave boje. dakle isti mo
tiv kao na prethodnom mozaiku hod
nika (2IV Iz sredine je II vijeka
16. PROSTORIJ A 23
veliina 4.5 X 4.5 m
ouvanost slaba
boja sivoplava. crven.*, uta. bi
jela
literatura I. Cremonik, Viii.
GZM. n. s. XX 1965. str. , T.
115 XVI. 2
Mozaik ima centralnu shemu sli
nu mozaiku prostorije 2. Kvadrat je
podijeljen beskonanom pletenicom *
centralni krug. polukrugove uz strane
kvadrata i etvrtine krugova u ugh>*
vuna. U centralni krug je upisana ta
osraokraka zvijea, iji kraci :maja
dvostruk: plavi okvir i crveno obojeni
centar. U kvadratima meu krakovima
zvijezda je sferni romb. a u rombovi
ma etverolisna rozeta. Bogatije su uk
raeni sfemi rombovi izmeu kruga i
polukrugova. U centar je upisan kvad
rat a u tim kvadratima su naizmjeni
no uti listovi i kantarosi. Odsjeci i
polovine krugova imaju, meutim, sa
mo motiv u sivoplavoj boji. i to bijelili
i sivih zraka koji se zavravaju polu
krugovima i predstavili;u geometrij
sku stilizaciju motiva koljke. Prvi ok
vir polja mozaika je pletenica, dragi
niz troug'.ova stepemastih strana, )
trei niz rombova. Vanjska dva ok
vira su u sivoplavoj boji. Iz sredine Ji
II vijeka.
ILIONA KOD SARAJ EVA
Mozaici iskopan: 1893. godine.
17. GRUPA GRAEVINA I
veliina 2.76 X 1.94 (ouvano
dijela)
ouvanost samo djelinur.a
boje nijanse sive do crne. crv
na. uta. bijela
literatura J . Kellner. Rtm&ci
Bcarest ffiSe V : Soreje
WMBH V. 1S97. 137. T LVIIL fi
Ss
Od mozaika j e ouvano neto roan
od jedne treine dio lijevog gomj
ug.a na . me se jo vide vrlo grt
popravke. Samo uz uu stranu
postoji okvir ukraen rodom kvadr*
u koje su upisana etiri pravo..g.ioml
Motiv je izveden crnim kockama. Ok
vir mozaika ini niz crnih rombova sa
bijelim krstom u sredini. Polje mozaika
ispunjeno je motivom krstastog mean
dra od pletenica. Meandar okruuje
kvadratna polja uokvirena pletenicom
u kojima je motiv Cordijevog vora ili
kvadrata sa crnim uglovima i krugom
u sredini. Pletenice su naizmjenino od
utih, crvenih i bijelih, te bijelih, cr
venkastih i utih redova kocaka na cr
noj osnovi. I kvadrati i meandar su u-
okvireni uskim ramovima od tri reda
kocaka, bijelih, crnih, bijelih. Polje oko
slike mozaika nije kao uobiajeno od
bijelih kocaka, nego od sivkastih do
mrkih i bijelih kocaka, koje su nasum
ce nabacane. Raen je inae briljivo i
precizno. Iz IIIII vijeka je.
18. GRUPA GRAEVINA I
veliina irina bordure 0,46 m
ouvanost samo fragmenat jed
nog ugla
boje uta, siva, svijetlo i tamno
crvena, bijela
literatura J . Kellner, WMBII V,
1897, 137, T. L1X, fig. 8b
Ouvao se okvir jednog ugla moza
ika i uz njega dio motiva kruga. I mo
zaik i krug uokvireni su pletenicom u
dvije boje bijelo-crvenom, i bijelo-u-
tom. Drugi okvir mozaika ini dvostru
ka pletenica, jedan krak je bijelo-uto-
-fiv, drugi bijel-svjetlocrven-tamnocr-
ven, Vanjski okvir ini niz grupa od
po etiri pelte crne boje, poredane u
obliku izduenog etverokuta. Pripada
IIIII vijeku.
10. GRUPA GRAEVINA 1
veliina 1,90 X 1,90 m
ouvanost oteen lijevi ugao
boje smea, crna, bijela
literatura J . Kellner, WMBH V,
1897, 1378, T. LX, fig. 8c
Mozaik pripada tipu sa pseudocen-
tralnom shemom. U jednostavni crni
okvir upisana J e osmokraka zvijezdu.
Krakovi zvijezda imaju dvostruki ok
vir, a u centar je upisan pravougaonik
ili je centar podijeljen u etiri romba
naizmjenino obojena. Kvadrati u uglo
vima mozaika imaju motiv vaze, u kva
drat upisane pravougaonike i dijago
nalno postavljene redove etverokuta,
dok je jedan ugao oteen. Trouglovi
meu krakovima imaju dvostruki ok
vir, a u centar je upisan crni trougao.
Motivi su u mrkoj boji na smekasto-
bijeloj podlozi. I prostor oko mozaika
je bijelosmee boje sa tamnijim raza
sutim kockicama. Pripada II III vi
jeku.
20. GRUPA GRAEVINA IV
veliina 2,28 X 2,28 m
ouvanost samo polovina ouva
na
boje crna, zelenkasta, uta, cr
vena, bijela
literatura J . Kellner, WMBH V,
1897, 1389, T. LXI, f. 8d
etvrtasto polje mozaika izdijeljeno
je beskonanom pletenicom u etiri eli-
psasta medaljona u uglovima meu ko
jima su trapezasta polja, dok sredinu
mozaika zaprema sferni romb. Plete
nica je od sitnih crnih, bijelih i crvenih
kocaka na crnoj osnovi. Polja su uok
virena jo uskim utim ili crvenim li
nijama, dok srednje polje ima iri ram
od redova utih, crvenih, crnih i zele
nih kocaka. U elipsastim medaljonima
bijele osnove nalaze se predstave ribe.
Od bonih trapezastih polja ouvana su
djelimino samo dva. Trapezasto polje
sa utom osnovom ima motiv crne pnl-
rnete, a ouvana polovina drugog uto-
bijele osnove ima motiv polukruga od
crnih, bijelih i crvenih kocaka na ko
jem stoji vaza, dok je lijevo od nje del-
fin. U centralnom polju, na ukasto
bijeloj osnovi je poprsje, vjerovatno
mitoloftkog karaktera. Poprsje ima cvi
jee u kosi 1lagano J e odjeveno. Atri
buti oko poprsja su nejasni i nisu se
mogli odrediti. Okvir mozaika ini ni/
rombova, koji su Izvedeni jednim re
dom crnih kocaka sa crnom kockom u
centru, Pojas oko slike mozaika nije
bijel, nego od kocaka krenjaka raznih
nijansi tamnije zelene i ute boje. Pri
pada I I III vijeku.
21. GRUPA GRAEVINA V
veliina 3,85 X 3,60 m
ouvanost sauvana su etiri
fragmenta mozaika
boje crna, crvena, svijetlocrvena,
uta, plaviasta, zelena, smea, lju
biasta
literatura J . Kellner, WMBH V,
1897, 139140, T. LXII, LXIII,
LXIV, fig. 8e(, e3, e3, e4
Pojas oko mozaika je gotovo jedno
bojan, sivobijel sa tri strane, dok je uz
etvrtu stranu slike okvir, (8ei), koji je
ukraen nizom kvadrata koji su podije
ljeni u pravougaonike i kvadrate. Kva
drati imaju ukras kvadrata i rombova u
sredini. Mozaik (8, e*, e<), koliko se po
ouvanim fragmentima moe suditi, po
dijeljen je pletenicom u veliko central
no polje i na dva reda manjih kvadrat
nih polja oko njega. Unutarnji red kva
dratnih polja sadrava likovne prikaze
ptica, maski, rep ribe, a vanjski red
geometrijske motive, kao to je Gordi*
jev vor, zvijezda sa etiri kraka od
pelti, etverokraka rozeta u krugu, bes
konana pletenica, polje ukraeno ni
zom tfouglova poredanih oko centra, ni
zom kvadrata koji ine romb, kvadrat
izdijeljen na kvadrate i pravougaonike.
U srednjem velikom polju ouvane su
noge i rep neke ivotinje, izgleda lava.
Osnova pletenice je plaviasta a plete
nice su bijele-uckasto-crvene i ljubi-
asto-bljele. Ptice su crvene, bijele, ze
lene i crne boje. Pripada IIIII vijeku,
IL1DA KOD SARAJ EVA
Mozaici iskopani od 1950. do 1959. go
dine
22. OBJ EKAT A, PROSTORIJ A 21
veliina 8 X 10 m
ouvanost dobra
boja ne postoje podaci
literatura Fastl Archeologici VI,
1951 (1953), str. 457 si. 169171
E, Paali, Rimsko naselje u llidti
kod Sarajeva, GZM, n. s. XIV, 1959,
123, T. II
Mozaik je iskopao dr N. Andrijae-
vi 1949/50. god., a osim slika ne po
stoje nikakvi podaci o mozaiku. Od mo
zaika je sauvana samo slika central
nog motiva, po kojoj moemo suditi da
je polje mozaika bilo podijeljeno bes
konanom pletenicom u centru na
sferni romb zaobljenih uglova, a na
njegova ulegnua se u uglovima moza
ika naslanjaju elipse uokvirene pleteni
com. U sfernom rombu prikazan je
Amor, koji jae na morskom lavu. To
je dio scene povorke tritona, nereida.
morskih nemani, hipokampa, Amora i
drugih, koji potiu od grke scene thia-
sosa. Morskog lava je neto tee prepo
znati, jer mu je prikaz grive vrlo sti-
lizovan, zadnji dio tijela je zmijolik kao
i u drugih morskih nemani. Prikazan je
u jakom pokretu, isturenog prednjeg ti
jela i sa uzdignutim nogama kao da
pliva, dok je zmijoli'ki dio tijela zavi-
nut. Na leima stoji Amor sa krilima
i vodi ga na uzdi. U predstavama zao
kreta tijela i kod morskog lava i Amo
ra javljaju se greke, umjetnik vie
nije dorastao komplikovanijim predsta
vama pokreta tijela, to je odlika opa-
danja tehnike u III vijeku. Isto tako i
unutarnji detalji formi su nejasni i ne
prirodni, uslijed neumjesnosti majsto
ra. Pripada prvoj treini III vijeka.
23. OBJ EKAT A, PROSTORIJ A 22
veliina cca 5 X 5 m
ouvanost dobra
boja ne postoje podaci
literatura Fasti Archeologici VI,
1951 (1953), str. 457 si. 169171
E. Paali GZM, n. s. XIV, 1959,
str. 123
Do prostorije sa mozaikom thiasosa
je drugi mozaik sa predstavom morske
zmije. I ovdje shema mozaika ostaje
nejasna, jer je snimljen samo centralni
dio. Na slici se vidi da je polje sa pred
stavom zmije uokvireno duplim mean
drom, koji obuhvata duguljasta pravo-
ugaona polja ispunjena viestrukom
pletenicom. Lijevo od ovog je drugo
etverokutno polje od kojeg se vidi sa
mo ugao okvira od srcolike pletenice
i plastinog jajolikog ukrasa, koji spa
da medu rijetke trodimenzionalne mo
tive na naim mozaicima. Mozaik pri
pada prvoj treini III vijeka.
24. OBJ EKAT A, PROSTORIJ A 13
veliina cca 6 X 6,70 m
ouvanost loa
boje mrka, crvena, ruiasta,
smea, bijela
literatura E. Paali, GZM, n. s.
XIV, 1959, 123, T. III, 1, 2
Mozaik je otkriven prilikom istrai
vanja 19556. god. Cetralni medaljon
je potpuno uniten, a oteen je i na
obodima. U medaljonu se naziru trago
vi neke predstave, to bi, po miljenju
istraivaa, mogao biti Gorgoneon. Mo
zaik lei na podlozi od krenog maltera
sa dosta primjesa istucane cigle. Shema
mozaika je sa lanim centralnim mo
tivom kvadrata, oko kojeg se nalaze sa
svake strane po jedan osmerokut. Mo
zaik je neprekidnom pletenicom podi
jeljen u centralno etverokutno polje
i etiri osmerokuta sa strane, a u uglo
vima su etverokutna, trapezasta i rom-
bina polja. U jednom etverokutnom
polju ouvan je trag prikaza ribe, dok
su trapezasta polja ukraena sa dva ni
za rombova ili sa dva niza trouglova.
Rombina polja imaju dvostruki okvir,
ili su podijeljena u etiri naizmjenino
obojena romba, kao i rombini krakovi
zvijezda na Ilidi i u Viiima. iroki
dvobojni okvir oko mozaika nije pravi
lan, Sa june strane mozaika j e iri ok
vir ispunjen motivom mrkog linearnog
krstastog meandra, koji uokviruje kva
dratna polja. Sa sjeverne, istone i za
padne strane je okvir sa nizom rozeta
koje ine etiri pelte postavljene u
krugu oko centra u kome su unakrst
postavljeni kvadratii. Oko ovog okvira
je ui okvir, koji se sastoji od dijago
nalnih redova sitnih polihromnih ko
caka bez nekog odreenog motiva. I
na ovom mozaiku uobiajeno bijelo po
lje oko slike mozaika nije isto bijelo,
nego je nainjeno od bijelih i mrkih
kocaka, nasumce nabacanih. Mozaik je
iz III vijeka.
25. OBJ EKAT C HOSPITALIJ UM,
PROSTORIJ A 6
veliina cca 5 X 3,80 m
ouvanost djelimina
boje mrka i bijela
literatura E. Paali, GZM, n. s.
XIV, 1959, 128, T. IV, 3
Mozaik je iskopan u periodu od
19561958. Podloga mozaika je od kre-
a sa zdrobljenom opekom a kocke su
bile utisnute u sloj finog maltera. Mo
zaik je geometrijski sa kockama veih
dimenzija. Povrina njegova je prekri
vena mreom mrkih kvadrata, koji u l i o
centru imaju kvadrat iz ijih strana iz
laze dijagonalni kraci od niza kocaka,
motiv koji nalazimo i u Viiima. Vanj
ski okvir mozaika je jednostavna linija.
Mozaik je iz IIIIV vijeka.
*26. HOSPITALIJ UM. PROSTORIJ A 7
veliina 5 X 3,80 m
ouvanost ouvan samo djeli-
mino
boja mrka, bijela
literatura E. Paali, GZM, n. s.
XIV, 1959, 128, T. IV, 4
Iskopan je tokom istraivanja u pe
riodu od 1956. do 1958. Mozaik je
prekriven mreom mrkih etverokuta
koji su podijeljeni u kvadrate i pravo-
ugaonike, motiv koji imitira kasete
stropa. U centru kvadrata je romb ste-
peniastih strana. Mozaik je iz I I I IV
vijeka.
27. HOSPITALIJ UM PROSTORIJ A
2b
veliina 5 X 3,5 m
ouvanost zapadni dio veoma o
teen
boja mrka i bijela
literatura E. Paali, GZM, n. s.
XIV, 1959, 128, T. IV, 2
I skopan je tokom istraivanja u pe
riodu od 1956. do 1959. god. Ne postoje
podaci o geometrijskim motivima mo
zaika. Spominje se samo motiv dvaju
antitetski postavljenih delfina, od kojih
se samo jedan potpuno ouvao. Delfini
su mrke boje sa ucrtanim detaljima
bijelim linijama i od sitnih su kocaka.
Mozaik je iz I I IIV vijeka,
28. HOSPITALIJ UM ~ PROSTORIJ E
i
Djelimino su so ouvali i mozaici
119 u prostorijama i hospitalijuma.
Spominje se samo da njihovi geometrij
ski ornamenti podsjeaju na one u pro
storijama 6 i 7. Ne postoji blii opis
tih motiva, nego se napominje da c se
obraditi poto se zavre istraivanja.
literatura E. Paali, GZM. n. s.
XIV. 1959, str. 128
STOLAC
2a 6. PROSTORIJ A 1
veliina 4,40 X 4.90 m
ouvanost vrlo dobra
boja crna i bijela
literatura C. Truhelka. Zenica i
Stolac. WMBH i; 1893, str. 291. si
50, 1
V. Atanackovi-Sali, Antiki Dt-
l un tu m tt s v j e t l u nov ih arheolokih
is t r a i v a n j a Tribuna V. Trebinjc
1979, 16
Mozaik je iskopan 1892. god. Pokri
ven je mreom rombova ije su strane
od niza crnih kocaka, a sredina je obi
ljeena malim rombom. Okvir mozaika
ini niz kvadrata povezanih meu so
bom linijom, a u centru kvadrata su
mali geometrijski motivi sfemih etve-
rouglova, rombova stepeniastih strana
i ahovskih polja u obliku romba. Pvi-
pada III vijeku.
30. OBJ EKAT 6. PROSTORI J A 2
veliina cea 4,80 X 3,80 tu
ouvanost samo djelimina
boje crna i bijela
literatura 0. Truhelka, WMBH
l. 1893. 291, sL 50. 2
A. Atanackovi-Sali, Tribuna \ .
16
Mozaik je iskopan 1892. gd. et
verokutno polje mozaika p o d i j e l j e n o J i
dijagonalama od redova veih troug-
lova na etiri trougla, koji su popunjtv
ni redovima wmjlh tfoujlovfl, Mi*11v
centru nwzaik nije ouvao, Okvir
mozaika Slili ni/ kvmlraln u koji IU U*
pifMl pfftVaUgflOflld oko kvmlmlil li
centru, Sto ento ruiln/ .lnio JI/ l fuiAirti
mozaicima, Pripada III v.
31 OBJEKAT fl, PROSTORIJA 8
veliina 5,40 3,80
OfiUVUnOft ouvan J e sumo dio
rub mozaik
boji- crna, frljUI
literatura - C, Truhelkfi, WIVI 1311
1. , 292, | 50,3 A. AUimtcko-
vUSSall, Tribuna V, 1(1
Mozaik je Ukopan 11)92, god, Polje
mozaika prekriveno J e mreom valovi
tih Unija postavljenih dijagonalno, tu
ko da pretjecanjem fivlh linija naNtaju
etverokuti *a clvlji ulej(nute i vlje
iNpupcn* trune. U Nredlnl etverokuta
* mali ferni paralelograml, Okvir mo
zaika fifel J ednoNtavna tamna linijo.
Pripada III vijeku,
32, OBJ EKAT PROSTORIJ A 4
veliinu *ccft 0 3,80 m
OUWmo#t arednje polje i jffina
strana mozaika 4uniMeni
boje crvena, crna, ruiiaita, nvI -
j^tldfiVfi i mrkoalva, bordo, uka
sta, vijetloHmeda i mrkoamea
J jt era tura C, Truhelka, WMHH,
[, 11103, str, 292- 3. T IH A. At,a-
nackovi-Sali Tribuna V, 10
Mozaik je Iskopao 1892. god, Ima
M'ntralnu sheffiU. i to oimerokut u koj)
jf munji o&tnerofcui Ovako na-
fctfio u*ki puj.o# podijeljen je u etiri
etverokuta, Ova podjela na polja iz
vedena je neprekidnom pletenicom,
pO podaci u publikaciji u etvero
kutima nu bi U* prd*t.ave ptica, u $*
gUrfokutiiriM konj, lav, tii4dvj$d ) pan-
U-t u ^ , a u trouglovlme m AAU
viio vuk I vepar, Nh crteu ( I ,
III) ne nalazi oto nvc navedene ivotinje?
niti lako rasporeene. U /zemaljskom
muzeju postoje samo pojedlmitfnl I
rmmfil mozaika, I to nh predNUtVJ imn ti
, leopardu u , lavu, voprn 1
kozoroga, P oj avl j uj u MG, premo tom,
leopard 1 /, koji ne u publikaciji
ne pomlnju, U%prema tomo, opia U
publikaci ji ni j e tean, Bolj rml ove
predstavljaju tigar, koji Je dat -
crvenih koc/ik/i no crnim prugama,
I leopard, koji J e dol. 1 n v IJ o -
tlocrvenih, NViJ el l opl avl h 1 mrkosi vl h
tonova nii crni m pj egama, Sl abi j a
uspio lav dat fcukaNtoalvim 1 ervonkn-
Ntim tonovima Na Nlvkaatom gri vom,
zatim vepar nepri rodno pri kazani h ob*
Nvijetloaivlh I tamnoai vl h, fcuku-
tih I rui asti h Umova, a kontu
re tij ela NU bordo 1 mrkosl ve, Shemot-
Nki J e pri kazan I /^ Nivib, uekn-
Ntlh 1ervenk/iHtlh tonov/i , 8 11 me
dal jon, u !ko<me J e, prei po^tn vi J u %
bio motiv evl jen, J e potpuno uni ten.
MnoAtvo i voti nj a rasporeeni h oko
centralnog medal j ona pri j e bi upui
vao na pri kaz Orf ej a U centru. Ova
Nhema koncentri ni h A eNterokutn j(* ri
j etka i izgleda medl teranko^ porl j ekl /i ,
ONim u NiAu /^wtupljen-f I u ftpanl J L
Mozaik central no kvadratno po-
I je Ima i po j edno . pol j e svake
Ntrane, te j e trodl j el an. U ukl m p<;-
I J ima Ne i zmj enj uj u mm bovi okrui m!
Na etiri kvadrata I A esterokutl ukrade
ni zvi jezdama, a u red i ni pol j a j e kva
drat, ( nH/Z/*jika j e i i rok i \ \
okvir 1,!tf tneandra <ni plete-nlwi,
koji uokvi ruj e 'etverokutna pol j u
razliitim moti vima, k'io Ato nu Aaliov-
polje, Sal unonov vor, razno us
mjereni trou^lovi, nizovi rombova, mo
tiv kvadrata /; upiaafiirn paraN 'l o^ra-
rnima oko etverokuta, U centru a I z-
niedu dva niza tnai ^l ^va nal /c/e dva
niza kva'lr/il a Uz ovaj okvi r j e aa ofcje 1 2 0
WtTMMf* Pto # Usko pol j e ~
ti vorn koji n p - m u t o k r n n e
(kvadrat podi j el j en na p m m k k g m t m \
kvadrate), Na geometri j ski m moti vima
Rl* ponegdj e Opa?,a nehat u rasporedu
moti va, a ritt pl eteni cama umj esto er-
mir kili kocaka dj el i mi no se poj avl j u
j u 1 si ve, Ato pokazuj e nekonsekvent-
n o i u I zvoenj u. M i k pri pada 111
vi j eku,
33, OBJ BK AT 9, PROSTORIJA A
vel i i na 3,8 3,2 m
ouvanost -' ouvana #no polovi*
mozai ka, centar uniftten
boji* crvena, ut% crna, zel enka-
stomrka, zel ena, jjiva, ni j anse crve-
ne, pl ava
l i teratura Fluid 1 Patsch, UtUvt*
iuchungen / Fundorte In
6 a t H e r c e g o v i n a , WMHI I I l i , 1808,
273 5, L 87, T, Vili I I X
A, A tanackovl -Sal l , T ri buna V,
10
M ozaik j e i skopan 1893, godi U e
tverokutno* polje* mozai ka upi j ana
dva etverokuta, tako da i j ok ud se i-
no osmerokraku zvi j ezdu, J edan etve-
rokut ima okvi r pl eteni ce a drugi pl a
sti nu val ovi tu traku. Dok je* centru I no
pol j e potpuno uni teno, u ugl ovi ma
kvadrata sauval e su zenska poprsj a
koj a predstavl j aj u personi f i kaci j e pro
l j ea i /I me, koj e se si gurno mogu od
redi ti po uobi aj eni m atri buti nm. Per
soni f i kaci j a prol j ea ima vi j enac cvi j e
a na gluvi, a ispod nj ega j e kratki pra
zi ni I veo, koji pada do ramena pokri
vaj ui kosu. Na vrutu I ma ogrlicu. L i
ci* j e dato pri rodni m uckastorumeni m
boj ama, OI l obrve date su mrki m koc
kama a vi j enac razni m ni j ansama zele
ne, crvene i pl ave boje, K ad j e vrl o do
bar, sa fi ni m ni j ansl ranj em posti gnuta
J e pl asti nost, dok j e vi j enac pri kazan
\ 2 l i mpresi oni stl ki ,
Personi fi kaci j a zi me }<- umotan** U
bijeli ogrta koji pokriva i glavu, Na
glavi j e natural i sti ki pri kazan vijenac
od tr;*.k? u zagasito zelenim bojama, k*h
J e i inae preovI aHavaju na prikazu
Lice J e dato neAto zagasitiji rn crvenka
sti m tonovima, obrve, oi 1 sjene su
mrke boje,
Oko etverokutno# polja moza/ka je
prvo okvi r zupaste trake, a zatim kr-
stastog meandra od pl eteni ca koji uo
kvi ruj e etvrtasta polja sa motivom
pl etenaa, niza rombova i niza troug
lova. Mozaik j e iz kraja II ili poetka
ffl Vijeka.
84 OBJ EK A T 9, PROSTORI J A
veliina 3,80 3,80 m
ouvanost vrlo dobra
boje bi j el a i mrka (uta i crve
na u uglovima)
l i teratura Fiala i Patsch, WMBII
111, 1895, 273, si. 88
Mozaik j e iskopan 1893. god I ma
central ni moti v kruga, koji j e poiljj*
I jen na koncentri ne krugove od niza
bi j el i h i mrki h sferni h irougfova koji
rte prema centru smanj uj u, U centru
j e etverol i sna rozeta. U uglovima e
tverokuta su nai zmj eni no motivi a
hovskog polja i nizova krl j usti sa bi
j el o i mrko oboj eni m polovinama. Ok
vi r ini moti v linearnog meandra u ko
j i su upi sani etverokuti sa nfernim
rombovima u sredi ni . I ovdje boje ko
caka ni su apsol utno iste, umj esto bi
j el i h ima i si vkasti h kocaka, a * -
ne kocke su esto mrkosmede, dakl e
postoj e razne ni j anse i mrki h i svi j e
tl i h boja. Mozaik j e i / I I I vijeka.
35. OBJ EK A T R PROSTORI J A A
vel ii na - 10 8 m
ouvanost - etvrti na mozai
ka
boje crna, razne nijanse sive 1
smee, zagasi toukasta, bijela
literatura F. Fiala. Beitrage
romischen Archologie der Herce
govina, WMBH V. 1897, 170, si. 9
11 A. Atanackovi-Sali, Tribu
na V, 16
Iskopan je prilikom istraivanja od
1894 do 1895. godine. Priblino u sre
dini polja mozaika pokrivenog motivom
linearnog krstastog meandra nalazi se
medaljon sa bistom Minotaura, oko ko
ga je prikazan labirint. Minotaur je pri
kazan kao snaan mukarac sa rogovi
ma na glavi. Labirint je etverokutne
osnove sa ucrtanim beskonanim sta
zama koje oteavaju izlaz iz ovog sple
ta staza. Oko labirinta je prikazan zid
utvrenja sa kulama u uglovima i ka
pijama u sredini zidova. Utvrenje je
dato bez perspektive, rasprostrtih zido
va, a shematski su date kule i vrata.
Poprsje je, naprotiv, odline izrade, da
to je sivosmeim i mrkim tonovima sa
finim prela zima koji daju plastinost
prikazu. Mozaik je negdje iz polovine
III vijeka.
PANIK KOI) BILEE, lokalitet Crkvi
na
OBJ EKAT I
36, PROSTORIJ A 1
veliina 6 X 0 m
ouvanost samo polovina
boje sivoplava, bijela
literatura - I. Cremonik, Rj/melco
ndselje na Paniku kod Bttee, GZM
. s. XXIX, 1974, 72, el. 9, T. IV, 2
Mozaik je iskopan 1067, godine. U
prostoriji 1 ouvana je samo polovina
geometrijskog rnozaika. Cijelu povrinu
mozaika pokriva motiv sivoplavih dvo
strukih meandara koji se sijeku u vidu
svastike. Iz zadnje je treine III vije
ka.
37. PROSTORIJ A 3
veliina 2,00 3 m
ouvanost ouvao se samo jedan
ugao mozaika
boje sivoplava, bijela
literatura I. Cremonik, GZM,
n. s. XXIX, 1974, 734, si. 10 T.
IV, 1, Plan II i III
Mozaik je iskopan 1907. god. Povr
ina je ukraena jednostrukim meand
rima koji se sijeku u vidu svastike u
sivoplavoj boji. Mozaik je iz zadnje
treine III vijeka.
38. PROSTORIJ A 17
veliina 3 X 3,20 m
ouvanost dobra
boje svijetloplava, crvena, bije
la
literatura I. Cremonik, GZM,
n. s. XXIX, 1974, 734, si. 10, T.
IV, 1, Plan II, III
Mozaik je iskopan 1907. god. Ima
centralnu shemu sa medaljonom u sre
dini, koji je potpuno uniten, a vjero-
vatno je i u njemu bio prikaz nekog
poprsja. Medaljon je uokviren prvo ple
tenicom, zatim irokim okvirom od pet
redova motiva krljuti sa neizmjenino
obojenim bijelim i plavim polovinama.
Oko ovog okvira je opet okvir od ple
tenice plave i crvene boje, a onda jo
okvir od zupaste trake. Niz kvadrata
ini vanjski okvir u kojem su oko cen
tralnog kvadrata upisana etiri parale-
lograma. Svi ovi motivi su u sivopla
voj boji, samo pletenica ima i crvene
boje. Mozaik je iz zadnje treine
vijeka.
39. PROSTORIJ A 19
veliina 17 3 m
ouvanost ouvani su samo ok
virni dijelovi
iboje sivoplava, crvena, bijela
literatura I. Cremonik, GZM,
n. s. XXIX, 1974, 74, si. 12 T, IV,
4, Plan II, III
Iskopan je 1967. god. Mozaik duge
prostorije, koja je bila neka vrsta pred
soblja, ukraen je motivom ahovskog
polja u crvenoj, plavoj i bijeloj boji.
Ima irok okvir du ijih stranica je
niz trouglova stepeniastih strana a
izmeu njih je srcolika pletenica na
plavoj osnovi. Centralni dio mozaika je
potpuno uniten, a ouvala su se samo
oba kraja. Mozaik je iz zadnje treine
III vijeka.
40. HODNIK 25
veliina 3,80 1 m
ouvanost dobra
boje sivoplava, bijela
literatura I, Cremonik, GZM,
n. s. XXIX, 1974, 75, si. 13, T. IV,
6, Plan II, III
Iskopan je 1967. god. Mozaik uskog
hodnika ima ve esto kod nas zastup
ljen motiv reda kvadrata u koji su oko
kvadrata u centru upisana etiri -
vougaonika. Mozaik je iz zadnje trei
ne III vijeka.
41. PROSTORIJ A 26
veliina 3,40 3,40 m
ouvanost dobra
boje sivoplava, bijela
literatura I. Cremonik, GZM,
n. s. XXIX, 1974, 76, si. 14 T, IV,
3, Plan II, III
Iskopan je 1067. god. Dvobojan je
geometrijski mozaik sa centralnom sho-
123 mom. etverokutni centralni dio mo
zaika podijeljen je sredinom redom ve
ih trouglova u etiri kvadratna polja
koja su ispunjena sa etiri reda manjih
pravokutnih trouglova. U centru moza
ika je etverokut sa motivom Salamo-
novog vora. Unutarnji okvir mozaika
ine dva meandra koji se ukrtaju u
vidu svastika, a polja meu njima uk
raena su sa po tri ili etiri mala krsti
a, Vanjski okvir ima motiv jednostav
nog meandra, a u sredini polja mean
dra nalaze se vrlo sitni motivi dijago
nalnog krsta, rozete od etiri srcolika
lista, romb sa ahovskim poljima, i
romb stepeniastih strana. Mozaik je
iz zadnje treine III vijeka.
42. KRSTOOBRAZNA PROSTORIJ A
(16)
veliina 4,5 6 m
ouvanost ouvana juna polovi
na
boje sivoplava, nijanse crvene i
zelene boje, uta, smea, nijanse si
ve do mrke boje.
literatura I. Cremonik, GZM,
n. s. XXIX, 1974, 77, si. 15, T. VI,
1,2,3, : T. V, 1,2 : Plan II, III
Iskopan je 1967. god. J edini je fi-
guralni mozaik u vili. Samo u jugoza
padnom kraku krstoobraz.no prostorije
sauvan je vrlo fragmentarno geome
trijski mozaik.
Centralni mozaik se sastoji iz dva
dijela: kvadratnog polja sa centralnom
figurom Orfeja i duguljastog polja is
pred njega, sa medaljonom u sredini u
kome je poprsje muze. Oba mozaika
vozana su meu sobom, prvo okvirom
srcolike pletenico, zatim irim okvirom
sa motivom ravnostranih trouglova ste-
penii'aslih strana poredanih po etiri
u grupe tako da zatvaraju kvadrat. Va
njski uski okvir ima motiv ahovskog
polja uokvirenog jednostavnim linija
ma.
&>pcije sa predstevom -
fejt J e ? zupastom tra-
a sts& & paeSenxom.
U v*vo ^ Mpossoi sj dvs
kvadrata $ se sijeku i one os-
mtfrnm ; ijem J e centra
osaxsrCi & rijeokim motivom
| iilD-
agi Okvir if*daog kvadrata
J e ptf toQ i CTUgOg . P&SXD2L
krakonmi zvijearih bcli sa takoe geo
metrijski rootm. q zva krska se -
Ije izmjdjero u bsjde : piare troug-
Isve.-
je somj: Sferi . Od Or-
Sejeve vid: se j oi saM dio :n-
gijske kspL Prj azai je kako sjedi m
crraakasso; snjeni . zelenoj tanci sa
cpsaeesn : ogrnu: crvennn
placem. ( f esa: je nadesno iako da se
vid: samo aesaa ruka feafom dri liru.
i .;:; sb znaka kraa je
dan Bpod ragsg. Xabcr. tjnk da
ti m u nekoliko rjans zeene boje.
- je prebaen preko i Dogu.
nijansi od I crvene,
crvenkaste i svi boje. a m-
fri g K2 dj ekc mozaika preoviaduje
kastosmea boja. Uz lik Orfeja -
uvan je dao r r a ; kronje, dat ni
jansama -." : sivozeaene : roza boje.
Uz drvo se rie noge neke rvodnje.
Desno od Orfeja prikazan je nesraz
mjerno nsaien bft u nijansama crvene
i sive boje. Iz&^d bika jeb: zmija ok-
Orfeju. a data je u -
je grm sban afcantu. iz kojeg lijevo
izrasta icaa sastavljena od niza faii
i cmni fe kocaka sa zvjezdoliko
jovanim cvijeem crvene, ute i roza
boje. kad sjedi ptica sa naturalisti-
pri kaianom glavom, dok kri l a na
znaena paralelnim redovima kocaka.
djek;u vie Data j e ni
jansama svijetle, tamne, j arke i prl j a-
vazskne boje kao i sivozelene. bordo,
ute, a konture tijela i krila su od cr
venih kocaka. Desno iz grma akanta
stabljika sa po tri crvena lista,
a na njoj sjedi druga ptica crvenkastih
lea i zelenkastog trbuha, a zeleno kri
lo je oivieno redom crvenih kocaka.
Octo, dakle, da boje vegetacije i ptica
ne odgovaraju uvijek onima u prirodi.
U donjem junom uglu prikazano j e
drva desno od njega panter. a lijevo
kazorog koga goni leopard. L eopard j e
da; nijansama bordo, crveno, roza. siv
kast ocrvene i ute boje a pjege su mr-
kszve. Kozorog J e izraen nijansama
crvene;, sive i zelene boje. Predstava
ovih ivotinja dala j e
kronja ini masu koja
ibovima zelenkasta a sredite
je od nasumce naharanih crvenih, u
tifc : zeienih kocaka, a s.ablo j e od ze
lenih i sivih kocaka.
Ova ovlanost u izboru boja vidi se
na primjer, u Viiima vrlo konzekven-
tnc za pletenke upotrebljavaju iste bo-
i uta), kod besko-
1a mozaiku Orfeja ne-
lepravilno se izmjenjuju
locrvena i uta boja. I sto
tako i od okvira oko motiva ptica, koji
se sasioje od tri reda kocaka, jedan je
dio crvene, drugi roza a trei ute bo
je. To pokazuje udaljavanje od klasi
nih kanona pravilnosti i simetrije; ko
je '.istupa mjesto slobodnijem ovlasnom
izboru boja.
Usko polje sa medaljonom sa pred
stavom muze ima takoe okvir zupa
ste trake. Cijelo polje prekriveno je
motivom viestruke pletenice. Muza u 124
meda Ijomi je prikazana u zelenoj tuni
ci. sa mrkim, sivim, i jarkaaetenim per
jem na glavi. U donjem desnom uglu
prikazan j e diptih koji je karakteri-
se kao muzu eposa i literature
Nabori na zelenoj tunici nisu dati pla
stino. nego j e njihov pravac naznaen
linijama tamnih kocaka a isto i
konture l ovi te kose. L ke vie nije
dalo prirodnim nijansama uckasloro-
za. nego crwenkastosivom i rutom bo
jom. Osvijetljene povrine lica date su
sivkastim nijansama a usta. oa i obr
ve. kao i osjenoeni dijelovi . crve
nom i bordo bojom. Boje. osobito are
na. nisu jasne i svijetle nego vie mu
tne i zagasite. Mozaik je iz zadnje tre
ine vijeka.
43. PROSTORIJ A 16 A
veliina 15 2 m
ouvanost samo jedan ugao
boje - sivoplava. bijela
literatura L Cremosnik GZM.
n. s. X X IX . 1974, 7980, sL 16 T.
IV, 5. Plan IL
Iskopan je 1967. godL Ovaj geome
trijski mozaik je jedini do sada n aeni
mozaik u Bosni i Hercegovini sa am
bivalentnim motivom to znai da na
ovom mozaiku ne postoji bijela osnova
ona je ukljuena u motiv, tako da ima
mo i plavosive i bijele motive. iroki
okvir motivu ine dvije zupaste trake,
uz koje su nizovi polukrugova vezani
po sredini uskim elipsama, izmeu ko
jih ostaju bijeli sfemi estougk>vi sa
stepeniastim rombovima u sredini
Centralno polje mozaika podijeljeno je
nizom rombova u 14 kvadratnih polja,
u koja su upisani rombovi podijeljeni
sa etiri trake, koje dijele etverokut u
brojne manje plave i bijele trouglove
125 2 kvadrate. Meu dvobojnim -
vrsnim motivima, avaj je sigurne1- je-
dan od najljepih do sada oftkrivemfc
geometrijski mozaika Pripada zad
njoj tremi vijeka.,
DOMAVUA ;Sase kod Srebrenice;
Zgrada banje
44. PROSTORIJ A 4
veliina cca 6.5 L2Q m
ouvanom
boje zpIma, crvena, uta plava.
bajeia
buagen m Domene de% J Ure*
1*92. 193. WMBH IV. L596L
Mozaik je iskopan 1892-4. ^adaie.
bova na ;enom >:klu_ koji bi trebalo,
vjerovatno. da predstavljaju niz stubo
va portika pred ;ecnom zgradom. Iz
nad tabova je friz ukraen kvarat-
su prikazane grede tavanice ko;e su
date irim i uim trakama bijele, aek-
ne. crv ene, rute i pfeve boje. One po
laze od sredine radijalno desne i lije
vo i pokrivaj- apsida! d prostorije
Kako je prikaz bez perspektive, to je
teko odrediti njegove detalje. Pr.pada
m TV vijeku.
45. PROSTORIJ A 18
veliina cca ~>6 7ai m
ouvanost deiinuoa
boje mrkosiva. plivosiva. crven
kasta. crvenosarae*, i bijela
literatura V Radimsky. WMBH
IV. '22 T, IV

* ' ', ' *'*'' ' *w'* - ^.
^ '': ; ^:
_ vh,4\V (44U^*$* <'S^'" U ' K
, \ ,,...,,- )! v
w> \ WM" N
1$ -1^
kvi -* vvii &fc tfe^k \\*
tv.i KU4vs\ V wW"
vi; \ vo
IftVHW
' * ' unu'A'^'
Av.'( v ys4*W M . vU
to\\W UpfWW(rtW|*M*ft *
vm*. )>Mv' > \ ''" >s':
t v v V * * (A ; vYUVVk ^wk k * \ ^ ' v K> < ^ '
ft*l k<M, wwlvv* W^MNW^Hh *W*
>^' ^4'W'- VN^^V-A' V4
k<W$!S' V'(V)VWV H$W
twu. \Vm4vfc \* v'U>U #W\*
<tt$*W*WlUv ke.w' '',^'V. i\4\\b S
*v*s\^ v'vnu moUvuua M\vUyi l>v
wv\>>u $& w
v\^4 ^& M\
\ v*(\H'UU*\ \\y' xUAV^\vU>\\'^ \
vV>\\'.\ uUMk \vkVW IW>' 'A
*\U\ $ \1> \ hMl^kv4^U'NVtV
W *iww vgtwHt\!!tk<n\\'Hv miv
Ovl\ v'ivv,;; ,K\\t\ M>\Kta<i"NaUttta |4
Ajetymi <w Mui i\'viil,
* U 4' '" < " ' JVU;(V VJA l ' U* \ lk\ V* tkVM\ ,1,
J vt !'\>> kvrtvU^u v\4!>j4444fcw
u ,>!.' ;,Ko proUv\ kty i lv suwtn
f t k. \ i ..-< * t r M M v'K,\ \ i rt u i i f l h\ v U\
k.'!t;buv4t vst vatevfttev t petti \ >
wto svi *n\j*ihN v) vrh i
M\V t4\
n Q \'\-.
U SU lIV
JWiW* |*WW vtn|t\\J (' HiVkhlU
* ^ i' ^Vtvv(^st\\ pu
l)<- 8^toV\><\im unithMKv Kwjon t,'
rvMmi ptWyUva \ \ i'tt4' I'nv4t(i'
mivMtkM, kjt fe vlm4uw!
k-A ., ur;uV ),- ^ vh)
pi^vH'^hh .. a 44 dv^ *u-*w
' h
od (ii
IV
w vsha^V WA n \ n -'K>'0\4M\
,lU(m kU' 14V*UM'
svk'\k\,uvkv<l
>hu' 1^ ' SvW
(v|aV\A
''
HWlHW ** ^
VirMv *v * u, IW(, W. %v t u
y-j ftW vHSUw V4vv
v* n' teSvv^i i t i s
*V;\ v\ iesJvvi 'M''j''v''
\U'Uv \'uv \44\vV*;'.t'' vN'
(\ \'twl4v iftVWftWWWdVXl *
V4\v\'HvM^VVVjxMWv^Hx' \'Vlv4\\U \ VU'M''
fiffiiv Uw\U \\w'*iuK ,u- '1'VV
vvsv\ v \'\^*. Kv4N\\' \yw\
t (k\U\rtk<' v\'Uv'H^\ M' v\\4vv'viji\' vV-'
kl;k>vi'' U'Hnvkv v\ rttv\W\ NWltV^A
sv' sll4\ii \4'vlW\ i HvjwUUX^Hk' s'
VVkU' ?;\V>v V'vi (\\iU(k'';k ' 1; IN'
VI vU'Kv>
\i>>i ISsU-vWU'k,tU(k'l nUv'k\H\\U"
4.* MKMOKK'Al.NA
rtk'uviku 8i\V\\0 f\\'^ju\n\t
V44UV(\kV4| liv,(
\) \\ S
U(v\tvu.4 M '1'k'vuv
* \ . (v K X4VU
\ 4v ui 3M. t ui, S
lskk|4\n je godU\e, s\
u * ^ktywM(\|*Ktl\ nu
liva. i Uk osi\K4\gaui\tke I k\4\tU4\t{\ ^\>
vw<1\|\ rt U kVHlmoenwugaonte jk'
'1 pvijtHxth kmkvfa u ^\| u*-
Jj >uvl HWkUv 8V\ IU'IvhJIU) U\'<4tl4\(,
KkkkK' w ne >1| pt) lUmv'noJl she
m . m-,, po t e i i i i j smui ( '{UVTOl
W(k*<>tkjkle VI vii**k
i :,.'
/ U I . S k K
UVOD
viIKl&s$S
U. . vXCSr>fe.Y $* 5t v?^
&V;| Sfc - vC.^f $t r#5d?to? ssstefc*
^&&, pi. & pv'j>rcx^;4x- $&
-/-, IX? VviJwtXv <&|
Cfeseests? ^v^ft^aest * 5^
$. 5f ^ A l 3
ite $2to6"
^: U -* *
< jvxt -
,^ ^f- v^scci. ' tRR&G&fe ^\>^ ^
$& i^ifei <| 5$
^ crxcv ~.vox'v:xi.?*. ^ <3
S&. & *3Kk XvJ 'p .J e 3.'
^"TSiSSA ??I^SZ*VCEi@.
>$8.135fccs:i HMmKB3II >A 5|1?1$^
9!9L. fesx Si . ?pt.
Jfe X>;.A. 9S& p^vrxat
$U&
1B
E^S
.
i. X
,4 $1j* Si .
fe ei 2SS51 1sr^ta. Si.CX Sii
x ; p ;fe?K ttctf ';X ^
viS? CvtXX&N 1. .f
vi^ik' 36lB fjSSSB?-'
^-Xvi..'r$-X li -vCvl.Cvl ^Nt 88. SiS?J-
i i i v*jse $& o*i ^'
*xx -. ? :. -
!2|35. v ^SE ^^-
5v?j^. SSI W^s^ot Mlfe: ^ctcccc^x ^
vccu 2: $ gsib 1 ^;-. ^:';
\ 2? $*? SL^t^iii.vk .-T i -*"
ssft&x. .; _'?c sr*?csrtt;vix twife. <**
t s 1$ fcSflfc, 3SB*dfe "&<*-
\X-*'. .''- * ^.:;a bi dfcwx *-
^. -^^' 1|#& ^? ^QJSt 3&ii
\:;.; ^.. ^'-. i ss .^:.
-' .F. >- Wwwiawiw* n**
-?-% &.%S -'*Mr ^-'v- t4"
SfciH tt* 34. '
umjetnici bili majstori u mijeanju bo
ja.
Freske II i III vijeka, osobito u
provincijama, razlikuju se od ranijih
po tome to se pri njihovoj izradi ma
nje panje poklanjalo izradi osnove.
Ponegdje u provincijama, kao u Hel-
veciji, nije nanoeno vie slojeva mal-
tera, nego samo jedan sloj. U Bosni i
Hercegovini, meutim, veina Aalaza
pokazuje dosta dobru izradu sa tri slo
ja. U kasnoj antici boje se svode na
manji broj i postaju mutne.2
Veina fresaka, osim malobrojnih
izuzetaka nije imala neku veu umjet
niku vrijednost. Nisu ih radili umjet
nici u pravom smislu rijei, nego spo
sobni majstori po gotovim uzorcima.
Plinije spominje da su se ljudi posebno
specijalizirali za freske3, i to iz klase
robova, jer se tada slikarstvo nije sma
tralo asnim poslom. Dioklecijanov e-
dikt spominje dvije vrste zanatlija koji
se bave freskoslikarstvom, i to pictor
parietarius i pictor imaginarius. Prema
tome, postojao je poseban majstor za
slikanje figuralnih prikaza. Imena ne
kih slikara sauvala su se u izvorima
a poneka i na nadgrobnim natpisima.
Meu slikarima koji se spominju u iz
vorima osobito je mnogo grkih imena,
i to u periodima kada se umjetnost ja
e orijentira na imitiranje grke umjet
nosti. Slikari koji se spominju na nad
grobnim spomenicima veinom su ro
bovi ili slobodnjaci. Suprotno podacima
iz izvora u kojima su dominantna gr
ka imena, na natpisima tokom vreme
na sve vie preovlauju rimska ime
2 W. Drack, Die rdmische Wandmalerei
der Schweiz, Monographien zur Uhr- und
Friihgeschichte der Schweiz VIII, Basel, 1950,
8 i 12
* A. Lindfert, Romieche Wandmalerei der
nord-westlichen Provinzen, Romisch-germa-
nisches Museum, Koln, 1975, 711
na4. To svjedoi da se ova vrsta zanat
stva odomaila u I taliji.
Kako su se majstori sluili istim
knjigama uzoraka, nalazimo u I i II vi
jeku od Helvecije pa sve do Holandi-
je istu podjelu zidne povrine kande
labrima (svijenjacima). Ralanjivanje
zidova u manja polja izvodilo se ok
virima, stupovima ili arhitekturnim
konstrukcijama prema postojeim knji
gama uzoraka. U ove sheme su se onda
unosili dekorativni elementi koje je po-
ruilac mogao birati prema svom uku
su. Uzor za ove dekorativne elemente
nalazili su u umjetnosti I vijeka (sa
uvanoj u Pompejima) i prilagoavali
ih ukusu svoga vremena. Slian postu
pak je ve uoen i na mozaicima, na
kojima postoji niz okvirnih sistema ka
rakteristinih za izvjesne periode. Za
popunjavanje sheme sluio je veliki iz
bor dekorativnih elemenata, koji su u
sheme unosili raznolikost, tako da se
jedva mogu nai dva potpuno jednaka
mozaika5.
Sudei po freskama ouvanim u
Pompejima, veina prikaza uz deko
rativne elemente predstavlja mitoloke
motive, koji bi po dananjim shvata-
njima prije odgovarali ukrasima hra
mova i svetilita. U pojedinim prosto
rijama bio je prikazan ciklus mitova ko
ji je inio jednu cjelinu. I sti je sluaj
zapaen i u Antiohiji na mozaicima ku
a. To je odgovaralo poimanju ljudi
grkog i rimskog klasinog doba, kada
se smatralo da je kua kao i cijeli ivot
ovjekov ovisan o volji bogova. Ljudi
su bili proeti religijom pa su svi va
niji momenti ivota dovoeni u usku
vezu sa metafizikim snagama.
Pompejanske freske sadre elemen
te koji su karakteristini za rimsku
4 M. Borda, La Pittura Romana, Milano,
1958, 381
5A. Linfert, RWN P, 181&
umjetnost, a to je povezanost serije
tema u jednu cjelinu. Nasuprot tome,
u grkom slikarstvu je svaka scena
predstavljala jednu zasebnu i nezavi
snu cjelinu. I dok sobe kod Grka fres
kama ostaju omeene, rimske freske
ovaj prostor poveavaju. Na rimskim
freskama drugog i treeg pompejanskog
stila javljaju se, naime, prikazi arhi-
tekturnih fasada sa otvorenim pogle
dom na prirodu i perivoje sa sakralnom
arhitekturom. Oni su davali iluziju
stvarnih prolaza u prirodu tako da se
time imaginarno poveavao prostor so
ba koje su u klasinoj arhitekturi obi
no bile malih razmjera6. Iako je ima
ginarno poveanje prostora isto rim
ska specifinost, poetke ovog tipa sli
karstva mogue je zapaziti ve na fre
skama u Delosu, datiranim oko 100. go
dine prije n. e. Ovdje je, naime, zid ra
lanjen na sokl, srednje glavno polje i
gornje polje, a to je sistem koji prati
rimsko slikarstvo tokom njegovog po
stojanja. Sokl u Delosu sainjavaju ve
liki kvadrati, srednje polje imitira mra
mornu oplatu, a u gornjem je predsta
vljen niz stupova sa triglifima izmeu
kojih se vidi tavanica i dio neba. Prodor
pogleda je, dakle, smjeten u gornje po
lje, anei u glavno, kalko je uobiajeno u
drugom stilu pompejanskih fresaka7.
Kako se prilikom obrade fresaka mo
ramo ee osvrnuti na uzore koje su
uzimali kasniji slikari iz freskoslikar-
stva I i II vijeka, koje je nama sau
vano samo u Pompejima, potrebno je
dati ukratko karakteristike stilova pom
pejanskog slikarstva.
Razvoj zidnog slikarstva u Pompe
jima dijeli se obino u etiri stila.8Pr
K. Scheffold, Pompejanische Malerei,
Basel, 1952, 1234
' A. Linfert, RWNP, 711
* Handbuch der Archaeologie, VI Liefo-
rung, Malerei und Zeichnung (A. Rumpf),
Milnehen, 1953, 176183
vi traje do 80-te godine prije n. e., a zo
ve se inkrustacioni stil, budui da imiti
ra oplatu zida od mramornih ploa, a os
lanja se na helenistike uzore. Na taj
se nain sa malo sredstava postizao do
jam mramorne oplate, koju su sebi ina
e mogli priutiti samo imuniji ljudi.
Drugi stil traje od 80. godine prije
do 15. godine n. e. Karakteristika mu je
ralanjivanje plohe u predstavu arhi
tekture. To je isprva postizano stavlja
njem u prvi plan reda stupova, a kas
nije i itavih proelja zgrada, iji su
otvori doputali pogled u prirodu, i ti
me stvarali iluziju poveanja sobe. Da
kle, prodor pogleda kroz arhitekturu
nalazio se u glavnom i u gornjem polju.
U kasnom drugom stilu ovi prodori ot
varaju pogled na perivoje sa fantasti
nom i irealnom arhitekturom, koja je
bogata i raznovrsna.
U treem stilu (od 15. do 50. god.
n. e.) arhitektura se reducira na mreu
okvira bez dojmova dubine kakvi su
karakteristini u drugom stilu. To je
doba Augustovog stila u skulpturi sa
mirnim velikim figurama koje imitiraju
tipove grkih statua, na koje se slikari
vraaju kao na svoje uzore. Herojske
pejzae drugog stila zamjenjuju prikazi
realnog ivota: hramovi i kue, pastiri
sa stadima, putnici, ribolovci, a ima i
egipatskih nilskih pejzaa. Reducirana
arhitektura izgubila je svoju prirodnu
trodimenzionalnost, a to je glavna od
lika treeg stila.
Oko 50. godine javlja se vrlo irealan
etvrti stil, koji arhitekturne predstave
fasada pozorita, nimfe ja, foruma i dru
gih objekata pretvara u dekoraciju, uz
fantastino gomilanje irealno tankih
stupova i filigranski njenih arhitek-
turnih elemenata ukraenih lozama i
girlandama. Ovoj irealnoj arhitekturi
odgovaraju i predstave raznih nereal
nih bia iz mitova. Ovaj stil je ve u
doba svoga cvata doivio otre kritike
VitnivUi.9t* vratni *tii
iit i uvi $ mm 1 1 1
nbjrhalu I mj Mi i t h I gisflft , Na
tuitrnjm xvljplllh i i Milju l,(i
jjlifri vite ! !% ) *
$! , UgUFP 411 U
* M l.n/wi', ( 1 ( $ 0 0 $ Hf-
hiltHun, l l M f e 1 1)
m*1
NI/OMU Iri'nlim itrhllKhlnn, J L - ;
PlWlfg I/ 1'ii/iIIhi ( )|n< I
fffjMPSifi idOln, |II m > tlhiuim''1""
I p f l P > 11plitkom
nl i kwi v i ' f N>'
| i"" f
sve gZo i v ii.ijwUi, ' i k m t v t i
N\ L\ / IST\
(Y w i k n u * I # | 1 i n . l j ^ i i i# i ti fi v u M # | 4 , |
wu I I v t M n l h llH i u h I i m i m i U* u I I 1 I I I v i j u k u N m I h ^ i n U m
M l 1 * 1 | 1 | | 1 p l 'i l i k n l t l V M lI u n jfi 1 | 1 1 1 | I * u| i| < | tn iJi- II
I I I I M I m fl i i y i lli M H lh l k u j i l \ v l i 'h m i n l I M lflH ll U jfj| 1 1 1 M l ^ l l i n i
i ln l i lv i M I t I i l l i I M I * MitlU I I U*M I h lU 'O P r
li ri mIiihiIi iiuIhim |m(|mI|iim |h Hm ii | hi| miIihihi | * | i l
i t*kHii*tli ililllllll 1 ) ftlu i ih OMftHVM I MJHll HI.mImIm 111i 11 ii
u h |/(< [ P f ) t t 4 l t O t e i i ^11 ) 11U t1! Ii i'i'.ImIm v l | d i e
Mlt'M lili U ,|*l 111*ij | 1 1 | | IHn^M pnliiuHl I ta * | | pinsi
U H i i I i u i imI i i rl | i( \ t v H l I i 1 I 111 u U , Il i i Mf l j t o jt U H I \ i m u i
i J l ti Pi Rf f l 11 I vllf1 pulu | n i ' [ i n i v $ ij| jcnihniM trt
H H I|411 IHlOi 111|1| i / I f U l l l h p e r i n i 1 1 l M l i l n I 11 i ' l u n i nultu >.)
VMMJm 11 11j J111;11111 ii Jfi I | * 111<*/ I IM, 41:1 81* ! l i :i|<i
P i l i 11Hi l, i VMi I/ UO.j 111 111Iliji* I "1\'11llllmll I IM'Im' *}*
i IH1 /1 III II Nil Ii li i^ll 11 11 foUIflM i ipOlI llkll 1 . 1 ^
V I * I 6 I K U D C I ' I i I I N |
OwI mi1 v I Im li VlAiOliMH m[miIu |U U|MMVm I *U I i 1 )| |$|$
| llll |.H)ll I MVlflllinin 1,|, luku ?lu Ml $$ f i *>U; |1' 1 Vi
MHWlnjj U 1 i| 111ili I? im /({IUi Ih , ini U11,1111 ]*, IV'Hl*:*Id, Jihi" i :i I :Ii I i (,
I I h ^ I i k l u ^ i 'i i u fi i M u i i i i h , $ f m i U h i j m 1 * | |
i i m n I m I I h i / | | 1 , ! / | I im m Ji jji ttVM t in i*
1 1 mu 1 'p M ffllt lH 1 M li i p M Vl u h n p i h 'l i m u O n i *> M v i l u i i m u u U h i t a k
V I J m U i i I ^ I k i I m i Im *mi i i iI m I im vm I i u I h p i > * v li i H | i * * I'
i I u k i M MI I II M mi I 1111 1 1iMi f i . | I I I h u l u H i n i ' I h rt i i l l n
U mi | 1 i li * 1 I I V i l l O l M M i lu l li u n | i m I i ^ u M m | >* i* i-
i i iM ti tJ ) | 1 I j l ii m I m /' * * U I** M llll l i h t a h i M U t i | .. < ). | , i
| HMHU'lil 1mi liVII <1 bilju, IliM Hiuil *1I Ml <' |'*- hlWVl|nU
||'| | I / Viei' MMU |11 k vnlU^lu, mulU'l }f U M -
/ i H^llUvi i u I i Ii UK ih iimIm#UIm 11* p mlii# VM im.*m* IH | IUh u ^m
I i IIh i #11*11n I l i Uli i lunlulku, I |-h ,|mI|i
is |r*r
uli*#)
IHj**
Milji
Kl Htt
JNIU
uh1i
||\1|
*
i vrlo
lji ne
(imiU
I vr
H lp
IV
$
irtVlJl
ifkMff
km |
ImJH,
wri Jt*
l*i
storija bili skromniji od onih u prostorijama sa mozaicima.10 U spored
nim prostorijama zidovi su jednobojni, veinom crveni, uti ili bijeli, a
samo su ponekad ukraeni i sistemom raznobojnih traka. U sobama koje
su ukraene freskama, postojala je klasina podjela zida na sokl, srednju
i gornju zonu, a srednja zona je sistemom traka bila podijeljena na razno
obojena polja. U prostorijama 4 i 10 srednja zona bila je odijeljena od
gornje profilisanim gezimsom od tuka, to se nalazi i u drugim bogatim
vilama, kao u Balakapusti (Balacapuszta) u Panoniji, gdje se nalazio gej-
son od ovula".
U bogatije opremljenim prostorijama sokl je imao oplatu od mra
mornih ploica (u postorijama 2, 10, 23), po sistemu koji se zapaa i u
drugim rimskim vilama, pa tako i u Paniku. Na soklu se ponekad jav
ljaju i freske koje imitiraju mramornu oplatu kao to je sluaj u prosto
rijama 3 i 22 i u sjevernom trijemu. Na svijetloutoj osnovi su vee tam-
noute elipse povezane sistemom linija. Ova imitacija mramora sa elip-
sastim mrljama jeste jedna od najeih imitacija. U Viiima se (pros
torija 22) u elipsastom okcu javlja naturalistiki motiv u vidu smeeg
ploda ljenika (si. 1, 1), to je u ovim krajevima do sada jedinstven sluaj.
Slian nain imitacije mramora pojavljuje se na freskama u Emoni
(Ljubljana)12. Samo su po povrini umjesto ljenika razbacana eliptina
okca koja imaju oblik bresaka. Takav nain imitacije mramora ini ve
prelaz ka stiliziranom prikazu mramornih vrsta, kada se vie ne tei, kao
u I vijeku, realnoj imitaciji mramora. U Panoniji tek od polovine II vi
jeka imitacije mramora postaju raznolikije, ali bez tendencija ka prirod
nom izgledu mramora, tako da se u njima vie i ne mogu prepoznati
njegove vrste. I u Viiima su u zgradi banje naeni fragmenti vrlo
grube i stilizovane imitacije mramora sline fragmentima iz Mogorjela.
Ostaci mramorne oplate ili njene imitacije sa soklova i gezimsa, koji
je razdvajao srednju od najgomje zone, pokazuju da su zidovi bili hori
zontalno ralanjeni. Kao vertikalne razdvojne linije zapaaju se samo
ire i ue trake koje su dijelile pojedina polja crvene, ute ili bijele boje,
to je karakteristino za doba Antonina oko 190. godine, kada nestaju
prikazi arhitektume pozadine. Umjesto njih se u ovo doba javljaju iroki
okviri ili trake razne irine, koji horizontalne zone dijele u tri ili vie
polja. U Viiima su polja crvene, ute, bijele, purpurne i svijetlocr-
vene boje.
Na fragmentima sa crvenim premazom raznih nijansi sauvali su
se unutarnji okviri polja (u prostorijama 3, 4, 10, 16, 20, 23). Cini se da
su unutarnji okviri bili i glavni ukras tih polja. Sastojali su se od dvije
tanke paralelne trake svijetloplave ili ute boje, uz koje se javljaju i bor-
" Opis nalaza fresaka po pojedinim prostorijama dat j e u publikaciji o vili
u &,
E. B. Thoma*, Die r&mitchen Vilien In Pannonien, Budapest, 1964, Taf. 77
i 7*/2
Ovaj motiv imitacije mramora nalazi se na freskama kue XV u Emoni,
na podatku zahvaljujem r Lj. Pleeniar-Gec
n L. Nagy, Die, rtimttch-pannonische dekorative Malerei, Mitteilungen dee
Deutvhen arehaeologjsd)en Institute*, Rtfmische Abteilung XL I , 1926, 100
SI. 3. Be,kmana pitala ea lukovima i laikama (VUUt).
S
0 5

SI. 4, Bardura od lukova ga trolintom.
dure. Bordure nalazimo uz plave trake irine 3 cm. Na svijotlocrvenim
freskama bordura je u obliku svijetloplavih ili utih beskonanih spirala,
' iznad njih *u plavi lukovi na ijem su sastavu stilizovani cvjetovi (SI, 2).
Fragmenti sa tamnijom crvenom osnovom imaju tri vrste bordura: orna
ment plavih lunih linija sa lakama (81. 3), utih spirala i lukova na i
jemsastavu je trolist, a medu lukovima je plod slian iru (SI. 4), Ovakve
osobito raznovrsne i bogate bordure nalazimo na freskama u Ljubljani
(Celea) 1Ptuju (P^viurr.)M, koje datiraju u I i II vijek.
^ bordure nade su u Vindomsi i datirane u I vijek, te Vildentalu
Ijaiu i ^ godine3. Isti dekorativni okviri jav-
/ ~4- Vm Umu ^^4u' ncum) u pretorovoj palai meu freskama
*'> m dati r ane u b i i , u t u
\ - - j ' t At j t v j j ^k a. F r ag m en ti f r an ak a i z Z e -
, III vj:f,L '^IJ pTCJVmeijfc Dalmaciji odrale* do
' vhvtfjtjjprr, '/ i/j ffti-riffely ' bttk'svfrfiog kHftlotCfi stk'/netrukclja Jff0#ak&
, ^ / H
xvm, im, ,t )4,. # H
Polja u i Inae vrlo razliite naine odvajana trakama ili Sirim
okvirima, Tako je, npr., uto polje odvojeno ml crvenog tankom bijelom
trnkom, odnosno sa vlje sive trake, ili je uto polje i zdi j e|j t,no tfostt'tl-
kom trnkom, jednom crvenom i dvjema crnim, a uz bijelo polje esto se
nalaze crvene, ute 1zelene trake, Ove su trake najvie do 3.5 crn Sirme
te pripadaju ve spomenutom sistemu okvira od traka <8tri>lft>ndi>kitrnHn
dekoracija o l/faka) Polja su zatim odijeljena i irokim okvirima (Hl
5) (RahmendvktiTutUm dekoracija od okvira), koji <?<ga&tale
srednjeg dijela koji imitira mramor, a oivieni su sa obje strane tanj i m
crnim trakama tako da su okviri irine 8 do 10 cm. U srednjem ti 1jelu
se imitira mramor sa tankim zelenim ilicama, koje su nanesene vi j uga
vim zelenim ili crvenkastim linijama (SI. I. II). Ovakav okvir dijelio i'
uto od bijelog polja sa ornamentom imitacije mramora u vidu i lipsasfih
mrlja (naeni su U sjevernom trijemu i u banji). Prema t&tae, u ViitHmii
je zastupljena kako dekoracija od okvira tako i dekoracija od traka,
upuuje na kraj II ili poetak III vijeka. Svi sistemi ovih linija vrlo su
precizno 1pravilno izvedeni, Sto svjedoi joS o jakom utjecaju klasici/m,
jer se joS nigdje ne pojavljuju krive i nehajno nanesene trake, koje tek
u 111 vijeku uzimaju maha,
Okvirne trake nalaze se isto tako oko prozora i vrata. Bridovi okvire
vrata ili prozora, sudei po (uvanim fragmentima, bili su ukfa&eni jed
nostavnim Sirim plavim trakama (u profitorijl 13, 22 i banji), uz koje bile
nekad tanje crvene trake. Osnova je uvijek bijela. J edino je u prostoriji
23 naen neSto bogatiji ornament u vidu stilizovane vitice sa boba ma *
oko nje zeleno liSe u crvenom okviru (SI. 1, 10).
Dok su neke prostorije bile preteno ukraene crvenim poljima sa
bordurama, kao Sto svjedoe nalazi u bogato opremljenoj prostoriji 22 sa
apsidom, susjedna prostorija 23, takoe bogato opremljena i sa apsidom*
SI. li. Glava sivog sokol a i zel ene pt i ce ( l , 2) (ViSii), Re p a v i pt i c u (3, 4) ( Vi Si l ) .
dala je veinu fragmenata sa utom osnovom polja. Izgleda da su u tom
utom polju bile prikazane ptico u ambijentu vegetacije. Tako na smeoj
osnovi nalazimo fragmente predstava ptica kao i fragmente sa impresio-
nistiki prikazanim cvijeem i fragmenat sa stilizovunim trolisnim biljem,
koji po nanoenju zelene boje oko trolista izgleda kao drvo ea kronjom,
gledano izdaleka. I zeleni listovi, prikazani na istoj osnovi, dati su isto
tako ovlano. Ovaj slikarski nain prikazivanja javlja se i na nekim deta
ljima prikaza ptica na smeoutoj osnovi.
Likovi ptica izvedeni su u jasnom crteu, a osobito su na klasian
nain dali detalji glave sive ptice (SI. (i, 1), vjerovatno sivog sokola (vra-
tuie), stanovnika primorskih krajeva, Intenzivan i prodoran pogled njego
vih oiju, spremnih za napad, nagovjetava ve novi ekspresionistiki pru-
vuc, koji poinje prodirati u umjetnost krajem II vijeka. Slikarski (impre-
sionist'iki) nain prikazivanja javlja se prvo samo u detaljima. Taiko je
0 repu neke ptice, slinih boja kao u sivog sokola, perje dato tankim
potezima etke, dok su konture tijela jo jasne (SI, 0, 3). Tanki potezi
etke podsjeaju na finu izradu detalja ranijeg klasinog filhelenskog
stila, dok razbacane mrlje djeluju vie impresionistiki, Na slikarski na
in dato je i perje na fragmentu koji moda prikazuje krilo ptice. Na
crvenkastosmedoj osnovi perje je prikazano malim smeim eliptinim li
nijama (SI. 6, 4).
Prema torne i na figuralnim prikazima Viiima mijeaju se ele
menti ranije klasicistike epohe i jedne nove, progresivne epohe, slino
kao u Italiji i drugim provincijama. Od ranijeg klasinog filhelenskog
stila prikazi zadravaju jasne konturi-, naturalistike forme i fini rad sa 138
tankom etkom, dok eu unutarnji detalji dati ovlano i sasvim na impre-
sionisl-ilci nain,
Drugoj grupi predstava na utom polju prostorije 23 pripadaju pred
stave koje eu nanesene na utu osnovu. To je glava zelene ptice sa crve
nim kljunom, koja lii na papagaja, ali bi po kljunu mogla predstavljati
1pticu grabljivicu (SI, (i, 2), U doba impresionistikog stila ptice su esto
prikazane zelenom bojom ili inae bojama koje ne odgovaraju prirodi,
to je tendencija novog pravca u umjetnosti, koji se oslobaa pravila kla
sinog poimanja u umjetnosti. Oi ptice bile su, izgleda, crne boje. Zelena
boja je mjestimino otpala sa ute osnove, ali se konture glave jo dobro
vide. Na ovoj svijetloutoj osnovi sauvani su i vegetativni prikazi, koji,
sudei po istoj osnovi, pripadaju ambijentu zelene ptice, I na vegetativ-
inim prikazima osjea se vie slikarski ovlaan prikaz predstava, k<>ji za
nemaruje detalje. Zeleni listovi na utoj osnovi lie vie na mrlje. Poto
je na pojedinim fragmentima sa biljnim prikazima otpala boja, prikazi
su nejasni, kao i na fragmentu moda bijelog cvijeta na plaviastozelen-
kaetoj osnovi. Takoer je nejasan i motiv na kome se samo istiu tri
crvenkaste bobe (SI. 1, 5), vjerovatno groa. Pojava ptice u okviru vege
tacije i groa podsjea na scene berbe groa na freskama vile u Balaka-
pusti1'. Svakako da i nai fragmenti potiu iz nekih slinih scena u prirodi.
Posebnu grupu ine freske sa fino obraenom i sjajni imbijelom os
novom, koje su naene izvan prostorije 1, dok su u samoj prostoriji na
ene samo freske sa crvenim okvirnim trakama. Na bijeloj osnovi nalaze
se neki neodreeni zeleni biljni motivi. Osim toga, sauvani su i frag
menti sa prikazom repa neke vee sive ptice i jedne male sive ptiice sa
crvenim kljunom (moda galeb), Ptice su date nijansama sivih boja i ne
maju ucrtane detalje. One su vjerovatno bile prikazane u letu iznad ze
leni! vegetacije, koja podsjea na barske biljke, a taj je motiv est na fre
skama. Po finoj obradi osnove i trajnim bojama, ove freske spadaju u
raniji period.
Sudei po velikom broju otkrivenih fresaka, peristilna zgrada bila
je najbogatije opremljena, teta je to su se freske sauvale samo spora
dino, tamo gdje se nalazio dublji sloj ruevine. U ovako raskono oprem
ljenim sobama bilo je, vjerovatno, i predstava ljudskih figura To bi se
moglo zakljuiti po fragmentima na kojima se vide nijanse crvenih boja,
koje se nisu mogle poblie odrediti a slie na fragmente naene uz prikaz
ovjeje glave u Lisiiima.
Istaknuto je ve da su i u ostalim zgradama (zimskim prostorijama
i zgradi banje) naeni slini fragmenti fresaka koji upuuju na crvena,
bijelu i uta polja, uokvirena trakama i okvirima, koji pripadaju sistemu
ukraavanja karakteristinom za kraj 11 vijeka. Meutim, svi fragmenti
ne pripadaju ovom periodu. Tako je na fragmentima obojenim utom
bojom zapaen ispod nje premaz svijetloervene boje, a ispod plave se
nalazi ljubiasta, koja tokom 11 vijeka nestaje iz repertoara boja, te se ne
javlja vie u ViSiima. To svjedoi da su te ranije fresko pripadale negdje
139 E. B, Thomas, H V P. f
poetku II vijeka, u koji pada i podizanje peristilne zgrade. Ovom periodu
vjerovatno treba pripisati i freske sjajnih i stalnih boja, osobito one sa
bijelom podlogom i zelenom vegetacijom sa sivim pticama, kao i svijetlo-
crvene trake sa bordurama.
Slabijeg su kvaliteta freske zagasite povrine i nestalnih boja, koje
na utoj osnovi nose zelene ornamente i likove ptica, zatim one sa tamno
crvenom osnovom i bordurama, koje je po figuralnim predstavama mo
gue datirati u kraj II ili poetak III vijeka. Slab kvalitet boja nije uvijek
i znak kasnijeg vremena. Poznato je da plava boja nije bila osobito traj
na; ona je opadala jer se nanosila na suhi malter (seccotehnika). Ovoj
skupini nalaza pripada veina fragmenata, te se po tome moe zaklju
iti da je u doba kasnog II ili poetka III vijeka izvedeno posljednje ve
liko renoviranje fresaka, kojom prilikom su zadrane i poneke bolje ou
vane i iz prvog perioda. U kasnijem III i IV vijeku izgleda da su izvedene
samo manje popravke, sudei po fragmentima fresaka crvene i ute boje
loeg kvaliteta i onim sa imitacijom mramora koja se pojavljuje tek u
kasno doba antike.
Iz ovih dosta oskudnih nalaza, u kojima se nisu mogle rekonstrui-
sati vee cjeline, vidi se da su i u Viiima kao i u drugim provincijama
nuzgredne prostorije bile jednostavno obojene i ukraavane samo tra
kama. I zidovi u glavnim prostorijama bili su ralanjeni jednostavnim
okvirima od traka, koje su samo ponegdje pratile i bordure, a u poljima
su bile sliice prirode sa pticama. Skromnijim mogunostima provincij
skih radionica treba pripisati i mali broj figuralnih prikaza. Meutim,
kvalitet radova i pravilno izvedena podjela na polja s okvirima pokazuju
na jak uticaj klasicistikih radionica. Stoga moemo pretpostaviti da je
postojao i na freskama (kao to to oito pokazuju i mozaici) uticaj radio
nica iz predjela oko Rima, u koje su tek poeli prodirati elementi novog
impresionistikog pravca. Otuda dolazi uporedno javljanje klasicistikih
i impresionistikih elemenata na figuralnim prikazima, to se moe dati
rati u vrijeme od 190. godine do u poetak III vijeka.
Ovo datiranje potvruju i nalazi u drugim provincijama, tako se u
Virunumu javljaju koncem II vijeka polja odijeljena trakama raznih i-
rinaw. U Emoni i Ptuju javljaju se iroki okviri raznih boja koncem II
vijeka15. Vie analogija nalazimo na zidnom slikarstvu u K arnuntumu
(Carnuntum), koje takoer potie iz kraja II i poetka III vijeka20. Ondje
se, naime, pojavljuju mramorna oplata na podnoju, frizovi od tuka kao
zavretak srednje zone zida, zatim bijela, crvena i uta polja, slini ok
virni dekori kao i nain slikanja u kome je podjednako zastupljen klasi
cistiki i impresionistiki nain slikanja. Nalazi u Viiima se, dakle, ukla
paju. vremenski i tematski, u nalaze drugih provincija.
* C. Praschniker-H. Kenner, Das BUderbezirk i>on Vininum, Wien, 1974, 220
* W. Schmidt, J ahrbueh fOr Altertumskunde VII, 1913, 132133, l R6mische
Forschungen in Osterreich 19121924 XV Berieht der r6m.-germ. Kommisslon,
1929, 229230
"H Br.idenstein, Cernufitum J ahrbueh 1958, Rftmischc Forschungen In Nle-
der6*terreieh. Beiheft 4, Craz, 1960, 1920, Taf. 111 a-c
Meu nalazitima koja su dala neto vie fragmenata fresaka spa
daju i Lisiii kod Konjica, gdje su se u manjoj vili rustici odrale freske
samo u prostoriji sa instalacijama za centralno grijanje, u kojoj se nala
zio debeo sloj ruevine21. U njemu se sauvao izvjestan broj fresaka sa
razliitim motivima, iz kojih se nisu mogle rekonstruisati neke cjeline, te
se moe govoriti samo o sistemu ukraavanja.
Freske pokazuju dobru tehniku rada. Na zid su bila nanesena tri
sloja maltera. Prvi, debeli sloj bio je od grubog pijeska na koji je bio
nanesen tanji sloj sa preienim pijeskom, a preko njega fina smjesa
prevlake. Boje su postojane, a povrina je glaana.
Po ouvanim fragmentima mogue je zakljuiti da je tu postojala
podjela na polja trakama i linijama (Liniendekoration) razne irine. i
roke trake (6 cm) crvene su boje. a prate ih zelene i tanje crne trake.
Mnotvo fragmenata je i sa tanjim (1,5 cm) zelenim trakama. Od unutra
njih okvira sauvali su se fragmenti sa tankim crvenim linijama, a uz
njih su take crvene, zelene i ute boje razvrstane u razmaku od po 6 cm
sa obje strane linija (SI. 7). Te su trake vrlo pravilno i precizno raene, a
odraz su klasine tradicije.
Po fragmentima sa imitacijama mramora u vidu crvenkastih elipsa
vezanih tanjim talasastim linijama (SI. 8). vidi se da je na zidu postojala
podjela na podnoje, srednju i gornju zonu. Gornjoj zoni. izgleda, pripada
ve sasvim linearno prikazan arhitektumi motiv, i to crtan crnim lini
jama (si. 9). Takvi jednostavni crtei arhitekture postojali su na gornjoj
zoni pompejanskih fresaka u nuzprostorijama. Ovaj motiv preao je u
provincijsko zidno slikarstvo jo koncem I vijeka, ali se kasnije egene-
risao u skicu linija, za koju je nekada teko odrediti to predstavlja. Stoga
moemo samo pretpostavljati ta se eljelo prikazati na ovom stilizova-
nom linearnom prikazu. Gornji niz kvadrata slii na triglife, a donji niz
lukova slii na mramornu oplatu od ploa sa kanelurama. koju nalazimo
i u Srebrenici. Sav prikaz dat je do te mjere linearno da prije slii na
dekorativni ukras, kao i veina arhitekturnih motiva u punom II vijeku.
Najvei broj fresaka ima bijelu osnovu, to znai da potiu sa bije
lih polja, koja se osobito esto javljaju poetkom 111 vijeka i kasnije. To
su fragmenti sa okvirnim linijama, imitacijom mramora, crteom arhitek
ture, girlandama i crvenim lunim linijama koje prati niz taaka. Samo
je jedan fragmenat sa stilizovanim cvjetovima na ultramarinskoj osnovi.
Meutim, kako su to freske koje potiu samo iz jedne prostorije, boje zi
dova drugih soba ostaju nam nepoznate.
Iz srednje zone potiu girlande koje obino vise iz gornjih uglova
okvira polja (SI. 10) i vrlo dobrog su kvaliteta. Raene su na isto impre-
sionistiki nain, tako da ne postoje nikakvi crtani detalji cvijeta ili lista.
ii i Oivmoinik. Nova antika istraiitv .'<' veo Konjice i TariVa, G 2 M,
n. s. 1955 109 u u o l,
- V. Radimsky, -UsymMoiyfN der Domovi* im d** J t k r t * ISS.. tSSS, WMBH
IV, 1886, 221', si- 83
$$. ?. t, v>.<t4<:>' \vt JvKXU^HJi v^^KCi.
^vl . Vi *vi | I, t- Wv<0H4A
9. A* U >-H4 hH<.K i l'
^ *:. I t ^ v i i-isv
i ix *({^&Q| s( po-ixi 14- isiCi
V
i
4
***** * *** ** *** *,* **>i ^ 2 s
OfV uX n^TO bij**** * * ., , j |
**Wv4to* P*V^MV(* Ufc*. ! kvj* ,V ,4'uva ioKv- W ofco
^ ** * ^ ^>- $ #* #. # *VU ,.Vfv;4v:v.. ^v .
\>\ * i l wp\W ww. % | fem* fcwj* su w u 1
;- w * m w m W jow w tmaa K **wt*. 4
Ksvi\ tuvi ^ i^yuOvha 4v ta&kvw M \ ^> feftjte %siv-
feSS&A$p?JS> p o ^v *$* X. ****. ikv .\\** Ai vmk>w . "W M
h^uvwxt S r * SM#U sk* 's v VM* >vadw fc&usv Kt* **\* W -
* \ \ 1' 1<& :>V*U UsX* ;xv^4, \U> ^ 1 .! v.i~
S*Y\V *** |4 4 >^i w sk :- ^ k*feK * ^ ^
^>1^u tSJ^O i *V* ^&&\> ;'.g\;n u. ^- le--v u ^ .
OfH> u ^ ^ ** ^ &&^* '> .UXvu rg ?tk #e|k \ *.*\
^ &$ >w u A-vhvV^sV ?^ W ra
X-fc$a*H>mfcvcufcvvvm* ^^$ :** ; ^-
V^.v^%$& |&& bvN*. S& i ^\\\:->%^>*4, $1
^ <xi p riitavft ^*&\ *. X;*>u* *&* ogta$t u$r*vVAOtt U fr
V1$* ^ i s44*i\\*Wcfc IV^V-aA j.V'Af''4'tVUtt .4'?\'.>>v. ^& ; >\>&
WKV V fc^4,**> X !^\ .4' & M.a:rv,v A ^vh^
v V ' Q^S^> $&& $Q> 4A\ *i*M sl'.l . '.Vv4
{&^>|h v $Ksn* i 4H>v \<:>/.1\' S'/vVU .*
V 4 9W >> XvVi v j w ^ :'-0 v . : \ ^
^K4W^ ;- ' ^ j4*Yt\ v- ;* v :;.^
U * * ^^U \.^ mlV*3ifeiKvXi : '4v; .\ :4>\ju
$^ |>\?1^ Vci^v ^t- s' siY&Ctfc
^\^*' V l ^ ^ . \ ^ i:
vV V'.'OVi 'jKvStUiV^^' ,:>^>'('.',:: :.:>>:. >u:v:>>Xvu^W-'\1 4.\i :2.
i 4\^xvvi 4sV i r.v^v^ \* >%' 5>eiv-\u\4-:-..'
c v v ^v ; \ 4Vki.'>'. - \ \ ^- ;;\ '4u>\ Nj^M ^ vvxv u. >^>::.: |$C-. X>., ^ \ :
i\vu4^t^3M!:\i. ^.- . 'sk've u 114 .. l \ .^t-
5^ 1^1>.:>^ '4U<4Vi^Ki''\ V ^ 4\ ^\ 1 -. / 4\ V'^
U ^ ^, 22^^V v\' \^^ vi'iv ;;-vi^$A
u m i i v
^'- vHfrt ^ ::.\^V^ Vix C4i
S ^N \* x4i $U4>^i V>.4Vv- '.\ '' :.\ v i v ^ov i ^ %<4\v^
^ U ^V ^V '^C U - ^ " X\ 4V^*^> - ^
- Stk W-<,4v^Kk -< ,4V>\4.<^H ^\>->..
- - w ^ ^ ^ ^> ^ ^ -
ivi 1,<4
** i ^ v w ^s^t a * v W w <** *wwwm.
i j |- '.'- ->\ ';. m. ' \
Hl, JO, tHo rAfawr /i
(LAiiM),
- . ftii IMMfefll %t%i li MiffifiT f t It!/ U \
tim m </:ww': ^ 'd V* tri * \ > > Uim ali
> f irfiff1.- \/ */fx itfi/',t7 ^ i<&f#K*/, v/ir/M
W / j f r , y t { y j f t \ n ? r o & M sd > / ' ' - V- - t f V H j m c M y b i o
t#$0 ff/Ai'Arf& ( / ^ tifiifa tffctvtj&n# ? fav-
1 V' 'M ( i * f / A l f e i f t f e d t o t i r a y j U kto&flU
U;., /.v.. ^r*v>jja f'/'A.tti w&i&$$w..} (jihti- j ^khoferi y
/ ' , *<- uf ; * W * m t ; / f ,
v,l, <r///,t\ t'*7,Wk/<tjliWt '4 tvAb'Mi Vf Viri
l i ( t i ,<A (9/ /' / 'if ,/.h) i)h f;< : / , / / ^ , V*
ffiT'AffUf f t t /i ffy f f f f ) j f t f f rf t > /91> V<' (' ^ i / . ' i t)!) W /4fj, f t ti"
\*/> 7 , / /;> };^, Uin/Aft t U f a r t p * V i / ' f & ' / ' i l Z / / w U w }r UH
W. totwt, % # %, 4, $ \\%
0 & , ifa . 4, i/f
* , %1 /St
144
IfiUfekama >fce 4*
u Umjetnik vrr. muzeju u * <1
Veina analogija vodi, daz,*
Ijea pripada i tfpOfwirw !
zaza oMika, &> '/; u de^aij/ma Ve*
harmonija i p r f s f x / r d y * oblika, k o j
i j u , V pnJo# oyom datiranju i d e
v r & f f i f t t f V od I I vijeka nadalje.
Z-^O j
rtirar,.
w t
u 111 YtjKn
z ,a.tiiBitii
zapa^
zidne
<tk
rije
*
uje
novae
Aan na
P A S l K KOD 61L EE
Najbogatije do ada & . na^azi&e jfregafea je & x/r
vila lattosndi/; u Paf/ite kv) Bjk/ %adva ^> * . /^rsia;
I>ra^evoj ttrani, a drugi v Pailiku ttz Trebinjku, J fa )
&t gdj e je fUl*tdlo 14f ?. ' / / naselje, Vs^' / yjilV/ je ffuV>f' * - #_
taka, j er je *loj ruevina *a temeljima zgrada bio vrl o tanak Ovd* ^
'' ? vil
**; aarno fragmen fJ e t v ^ m i bijele boje bez ornamenata.
V;e fragmenata otkriveno je u tambene zgrada p*f i ,
<> kojih je j&fio fluilo kao banja, a mg6 kao reprezentativne
nje, Najvile, p*;k. fr&aka, jz kojih m ^ reieorj**rajaat* zv
cjeline, naeno je u objektu V, zahvaljujui ';.v,</ , rttev r *
e uval a nad dvjema donjim prostorijama**,
Sve su fre*ke bi Je kie tehnike strukture, Sastojale * ; lr
maltera; prvi je fnio grublji namaz do 2 cm debljine, na njeca je nint
vm f i n i ) * ' p r e i & e r * % W ) , i najzad naroito fini p m h je na veini
memta uglaan po povriim po klasinoj tradiciji Samo * fr**jr* f n t +
boje bez #jaja kao i u \ ,
Zgrada tMn- , U p r m t t m banje najvei broj fresaka im* ornament
okvirnih linija. Tako v: na bijelom polju javljaj i oko cm &*&&&&
Uf i* koje prate tanje zelene i ute liniie, Crveni i uti
z , upit*
uju na postojanje takvih polja u kojima le javljaju jednoetavm -
trainjj okviri od tankih linija: u utom *u to bijele, crn* i
/ ' ^ * crvene, a o
crvenom polju bijele, crne, svijet locrvene | plave Te ue , , r< fT.^^
kazuju da je podjela poJ ja imk&tm i linijama postojala vje jo4 tokom
vijeka, dr/k vr u Nonku i Pam/niji <>draJa j do kraja *ntrAw^___
f l .. _ ' pmoai.
Linije #u vrW>pravi iiv> prectTno i*o znaci da |e kiasias^* r a
cija bila ovdje \<d jaka.. Uz bijele, ute i crvene favrike --_
' * * * * > - %u Zfiipn#'.
evij(^tk)pjiftvt i' ive ali u maniem broju t vierovatno } .- -: .
il/l/krm, tr 2>,, #1 29 17
1. Cr^rr^ik, Rtmtk'i !}+ na Paniku krni Bii+t, G Z XXIX
!97, 41
" ffftliiz) ffMeki po |w)Klintin prartofljimi 4*ti i e e f'ft ctUfittoi h1**-
/ 4 5 cl)! rtm*N( neitlja u Fniku

.* V * &
\ *
1
l i
ie
I
/, . 7 r
F ' \ +
)% l ' , - *
I8
l. 13. ! r a g m e n l g e z l m e a od t u k a (Panik).
|f: ; M o t i v i m i t a c i j e m r a m o r a (Panik).
1 IC>. Motiv sa nabacanim crvenim listii
ma (Panik).
1 Prug mena l sa viestrukim spiralan
(Panik).
/' F r a i m e n a t h o rdur e. od bijelih k n - j
fj o v a i l i s t o v a ( P a n i k ) .
20' Mtiv srcolikog lista i trenji
nik).
SI. 21. Bijeli stilizovani cvijet (Panik).
1 :>- pfjrdura Dd bijelih cvjetova (PanM
146
U prostoriji , u kojoj je naen najvei broj fragmenata, ouvao se
i komad vijenca od tuka sa dvostrukom profilacijom (si. 13), kojim se
prema gore zavravala srednja zona zida, a isto tako i fragmenti sa imi
tacijom mramora istog motiva kao u Viiima. Postojala je, dakle, podjela
na podnoje, srednju zonu i gornju zonu, a to nalazimo u svim do sada
otkrivenim zgradama.
Posebnu skupinu ine fragmenti sa geometriziranim ornamentom
cvjetova sa crvenim i utim laticama, koje su vezane linijama od elipsa
i taaka. Ovaj se ornamenat javlja u dvije prostorije (8 i 9), a na jednom
su se fragmentu sauvali otisci trske na poleini, po emu se zakljuuje
da potiu sa stropa. Ovom ornamentu pripadaju iroke i ue krune cr
vene linije na granici bijelog i sivog polja. Na lunim bordurama bili su
cvjetni ornamenti. Slini stropni motivi otkriveni su i u Mogorjelu.
U prostoriji 6 naeni su i brojni fragmenti sa raznim crvenim nijan
sama, koji bi mogli pripadati i nekom figuralnom prikazu, moda ljud
skom liku.
Stambene prostorije. U reprezentativnom dijelu zgrade ouvali su
se fragmenti fresaka samo u tri prostorije.
Dosta su malobrojni nalazi u prostoriji 16 sa likom Orfeja. iako se
mora pretpostavljati da je ona bila bogato ukraena freskama, o emu
svjedoe fragmenti sa vrlo razliitim motivima. Sloj ruevina je ovdje bio
naet izgradnjom kasnijih ognjita. Crveni i uti fragmenti, kao i frag-
menat sa motivom imitacije mramora (si. 14) ukazuju na podjelu zidne
povrine na zone sa raznobojnim poljima. U njima su, vjerovatno. bili
naslikani i figuralni prikazi, to se moe zakljuiti po fragmentima raznih
crvenih nijansa. Pojedinani fragmenti, tamnosive i zelene boje, pripa
daju irokim okvirima. Dosta su brojni fragmenti sa bijelom osnovom i
irokim crvenim okvirima, koji prate unutranji okviri od tanjih sivih,
crvenih i zelenih linija ili crveni unutranji okvir od naizmjeninog niza
sitnih elipsa i taaka. Okviri od viestrukih linija dosiu irinu veu od
10 cm, te odgovaraju sistemu podjele okvirima (si. 15). Na bijelom polju
se javlja i motiv crvenih trostrukih spirala iznad kojih je jo jedna plava, a
to e biti unutarnji motiv nekog okvira (SI. 18). Nije iskljueno da to potie
sa tavanice, sudei po naenim fragmentima u prostoriji 19, gdje je tava
nica isto tako bila bogato ukraena. Sa tavanice potie i motiv nabacanih
SI. 15. iroki
okvir sa vari-
147 jantotn imitariie
rrvi-Dih )1 na fiVlJ&tlocrvotloTn petlju (ffl, 16), ' SU se ftfi lom f -
mnitu oftuvitll otisci trsk#, 2i4J (ntgtitGfttU freske sa latim itrotlvom nlfs
M MUVAOu pi*Wb(tf}oJ debljini, polsitUi je o/He/'i>;i, i s * < vl<le of.fscl
Irski. fill vjerovatno isrto pollit sa I.AVaniee, ornAmerit nflboCAnih
li*(/ivd nnto/i /. okvir po)jn na fffcskafna Iz Olj*,
istu lijenost zidova pokazuje I susjed prostoriju 17. U nj oj
u u najveem broju sauvani fragmenti okvira, Vrlo dekorativan primje
rak liroka bordura krugovima koji s&sijeku (si, 17), Klip*-
koje tim presijecanjem su rnrkoaiw, nekada $ tulim -
tom U viriu koplju, ili Sfi bijelim ornamentom u obliku AtilJ zoVfinog crvl-
JeUt Odsjeci imt-du elipsa naizmjenino su crveni I zeleni, Motiv J e 83
jadno strane uokvlltn Srokom mrkom, mi druge zelenom trnkom. Ovaj
ornament predstavlja, izgleda, uobiajeni okvir za /lgunilne prikaze, kn
kav otkriven i u takozvanoj ,,crnoj sobi" u ullSj Tom (Thomai*) u
Stranburgu (Ht.ra**b<>\irq), ije su freske iz (( vijeka* i u vili U VofiJ ngtrBU
" Ncpiihllknvnfie rkwtrukd) fresaka Iz #1 (f>t, I(i) (,), FJ #nlfier
B. Pofref, $traubttrg-Aro*ntprttt4, I I " Voli., Strassbourg, 1027, 12
Hl. 17
H o r t h t r t i mi l t r i i ( l o i ' i
m u ( l ' i t n l l f ) , 1 4 8
(W8&itt#en) Nft ovim freskama fo stare ! Ha!ai?fiti0 f vrlo *
zovene arhltektUPR stttje koji su slini fijtlKima i/ otojjskfcs V u Paniku.
i CPVenJmpoljfmg u (Ciniku javljaju #e unutarnji okvjft dvije para-
lelne plave linije, I ti fragmenti su feteg kvaliteta i boja kao ! u ViAiirna,
.J edan fragment sa Viestrukim spiralama (gl, t$) (ritefl u pr'^sl/rTiji 10)
pokazuje da su U Paniku pogtojeli joA i unutarnji okviri (borure) od mo-
uv spirala, a laj motiv se nalazi na istoj crvenoj osnovi ka/ i unutranji
okvir dviju paralelnih linija. Okviru Utdg polja, izgleda, pripada stih zo
va ni motiv bijelog kruga iz koje izlaz*' zeleni listovi i crvene girhnde
(si, 10). Slini stilizovani motivi javljaju se u irokim okvirima U vijeku
U Kmonl i Celju, Vrliki je broj fragmenata crvntlh fresaka na kojima se
vide samo tragovi nekog crvenog I plavog ornamenta, a prilian broj Ih
J e sa crvenim ornamentom na bijelom polju. To su, prije svega, motivi
okvira dati kao iroke crvene trake (3 cm), u/, koje je tanka crvena linija
oko koje se, opet, vijuga tanka talasasl.a linija, l/z crveni okvir je i crna
unutarnja bordura Oci lukova iznad kojih su srcoliki listovi. Na ovom
bijelom polju J e vidljiv neki vegetativni prikaz ori kojeg se uvao sreo-
liki list I dvije treSnje (si. 20), Tavanica u ovoj prostoriji imala je bogat
ukras, o emu svjedoe mrki, crveni i plavi fragmenti sa otisci ma trske.
I/ dugorn uskom predvorju (Hl), koje se nastavlja na prostoriju 17,
a nalazi se ispred prostorija 21, 22, 23, naeni su vrlo raznoliki fragmenti,
meu kojima vjeroviil.no poneki pripadaju ovim prostorijama, I ovdje su
naeni fragmenti koji govore o istoj raAlanjenosti zidova u polja kao i
u prethodno opisanim prostorijama, (trojni su fragmenti okvirima, tako
crvena polja sa bijelim I utim i uta sa mrkim, Fragmenti sa svijetlo/e-
lenom I mrkom bojom pripadaju sigurno irokim okvirima. Bijela polja
bila su uokvirena /irim i uim trakama. Postoje i ovdje polja sa ve uo
biajenim motivom imitacije mramora u utim i crven Kasto*medim tono
vima, ali meu ovim fragmentima naen je 1jedan zelen.m tonovima,
koji svjedoi o brojnim varijantama ovog tipa imitacije Kao unutarnji
okvir crvenih polja javljaju se dvije paralelne plave linije uz koje ide
ve .pomenutf fragmenat sa viestrukim spiralama, U uglovima su ove
paralelne linije izdijeljene u kvadrate. Potpuno je izuzetan motiv stilizo-
vanog utog cvijeta sa srcolikirn laticama, oivien plavim lukovima i Uj
kama, na bordo osnovi, Njime je, motiii, bila ukradena neka bordura
slina stllizovanlm bijelim cvjetovima na crnoj osnovi (si. 21), a moda i
cijelo polje u vidu tapotnog uzorka
Najbrojniji fragmenti u prostoriji 10, meutim, pripadaju strcolikoro
geometrijskom ornamentu, koji je nastao od niza polukrunih linija, od
kojih su po dvije postavljene n&spramno, tako da $te krajevima dodiruju
a u sredini ostaje srcollko proirenje (si 22) Paralelno konturama ovog
osnovnog motiva ucrtano je u sredini je zgr . sa krugom U sredini Motiv
Valovitih rtnspramnih linija, koji im osnovu na ovom motivu na fres
kama, nalazi se u linearnoj izvedbi j na mozaicima Meutim, na f res
kama on Je oivljen bogatim nijansi! njem boja. Srcnliko J e/gro J e tem
KotTifHiN II, Tuf XXIII, 2
SI. 22. Beskonaan srcoliki motiv (Panik).
nocrvene osnove sa mrkim i crvenim mrljama a sredite je uokvireno
utomlinijom. iroka traka, koja ostaje izmeu jezgra i linije glavnog
motiva, ukraena je vertikalnim uskim trakama u nijansama od tamno-
sive do bijele boje, od smee do ute boje i od svijetlocrvene do tamno
crvene boje. Ovakvim trakama u plavim i sivim nijansama predstavljeni
su stubovi arhitektonskih motiva u objektu V. Ovaj motiv ostavlja uti
sak neke tamnije ograde sa srcolikim motivima, kroz koju se naziru re
dovi svijetlijih stupova. Vrlo bogate nijanse boja ine ovaj motiv veoma
dekorativnim. Sudei po brojnim fragmentima, on je ukraavao neko polje.
U drugim prostorijama ovog kompleksa naeno je vrlo malo frag
menata fresaka, jer je sloj ruevina svuda bio vrlo tanak. Sauvali su se
veinomfragmenti bijele osnove sa crvenim i zelenim okvirnim trakama.
Objekat V. Najbrojniji ostaci fresaka sauvali su se u ovom objektu.
Leao je na dvije terase, od kojih je donja za 1 m nia od gornje. U veli
koj prostoriji na donjoj terasi, ispod gotovo jedan metar debele ruevine,
sauvalo se najvie fresaka, One, vjerovatno, potjeu iz prizemnih prosto
rija. kao i prostorija sa gornje terase, pa otuda i velika raznolikost motiva.
Freske se uglavnom mogu podijeliti u dvije skupi ne. Prvoj pri pa
daju one to su bile podijeljene irim ili tanjim okvirima, dok drugu ine
do sada kod nas jedinstveni arhitekturni motivi. Iz ma.se fragmeii a ta mo
gle su Serekonstruisati samo manje cjeline.
Dekoraciju polja inili su okviri mrke, zelene i bij el e boje. M rki
okviri su se zavravali utim trakama, a u sredini je bila tanka bi j el a
ini ja, . iroki okviri su se dobi jali i kombinacijom vie raznoboj ni h li ni j a,
i crnih, bijelih i crvenih. Na bijeloj osnovi su okviri od i ri h i tanj i h 150
crvenih traka, koje nekada prate zelene i ute Unije. Okviru prozor ili
vrata pripada ornament to ga ini niz malih crnih stupova povezanih
lukovima, a pod svakim lukom je plavi ili zeleni list. Osnova je bijela.
Stupovi su prikazani vrlo stilizovano, a samo su 2 cm visoki, te su se pre
tvorili u dekorativan element.
Polja u srednjoj zoni bila su podijeljena uskim tamnosivim kolo
nama sa geometriziranim prikazom cvjetnog grma. Cvjetovi crvene i ze
lene boje poredani su jedan iznad drugog kao na nekom grmu ili stab
ljici. U ovakvim uskim tamnim kolonama prikazani su esto kandelabri
(visoki svijenjaci). Podjelu polja sa kandelabrima spomenuli smo kao
karakteristine za zapadne provincije Carstva koncem I a i u II vijeku.
Znai da su se ovi jednostavni sistemi podjele na polja zadrali vrlo dugo
u zaleu Dalmacije. Motiv cvjetnog grma ili stabljike vrlo je slabo ou
van, tako da se pojedini detalji vie ne mogu razabrati. Slian grm sa
stilizovanim cvjetovima nalazimo i u Svajcarskoj57. J ednoj uskoj borduri
sa stilizovanim cvijetom pripadaju i fragmenti sa nizom vrlo stilizovanih
bijelih cvjetova na mrkoj osnovi (si. 23).
Na mrkoj osnovi dat je i motiv veih stilizovanih cvjetova vezanih
utom lozicom u razmaku od po dva cm (si. 24). Postoje dvije varijante
cvjetova. Prva ima tri centralne crvene latice i po dvije ute ispod njih.
a druga tri bijele centralne latice i ispod njih po dvije plave. Ispod oba
cvijeta su tanke ute stabljike, koje se ravaju u dvije ute lozice, koje
su, izgleda, spajale ove cvjetove. Ovi cvjetovi su ve jako stilizovani i
slie na shematske prikaze iz polovine III vijeka u Augst-Nojzaeu (Augst-
-Neusatz)38ili na stilizovani friz u Vagenu (Waagen). takoe iz III vijeka.
17W. Drack, R W S, T. XVII
ibidem, st. 51, si. 18
* ibidem, si. 161
Cvjetovi su vjerovatno predstavljali unutarnji ukras nekog polja, moda
uz sam okvir. Fragmenti potiu sa stropa, sudei po otiscima trski na vie
komada. I ovaj motiv svjedoi da su stropovi u Paniku bili izuzetno bo
gato ukraeni.
J ednostavniji je geometrijski motiv sa stropa na bijeloj osnovi. Ni
zovi paralelnih crvenih i plavih lukova postavljeni su tako da krajevi
dvaju lukova gornjeg reda dolaze do polovine lukova donjeg reda. Od
fragmenata se mogao rekonstruisati jedan trokut koji, uz fragmente koji
zatvaraju tupe kutove, upuuje na to da su dijelovi okvira osmerokuta.
Izgleda da su isti motivi lunog oblika krasili sredinu ovih osmerokuta.
Po dimenzijama rekonstrukcije dijelova osmerokuta moe se suditi da je
tavanica bila ukraena sa dva takva motiva (SI. 25, 25a).
Ouvani su nam, dalje, fragmenti crvenih i utih polja. U crvenim
poljima postoji unutranji okvir od dvije plave linije kao i u prostori
jama 18 i 19. Zatim je naeno i dosta fragmenata istog srcolikog motiva,
koji je krasio polja u prostoriji 19, kao i sline imitacije mramora.
Vie predstava sauvano je na fragmentima utih polja. I ovdje, kao
i u Viiima, na crvenim poljima se nalaze samo bogatiji okviri sa bor-
durama, dok su na utim poljima postojale vegetativne i figuralno pred
stave. Nekom cvjetnom stilizovanom ornamentu pripada vjerovatno mo
tiv u obliku kruga, iz ijeg centra polaze crne vijugave linije a periferiju
okruuju bijele mrlje. Osnove krugova su svijetlocrvene i sive boje (si.
26). Poto su uoeni samo mali fragmenti koji nisu vezani za neki drugi
motiv, teko je odrediti kakvoj predstavi pripada ovaj stilizovani motiv.
utom polju pripada i jedini figuralni prikaz. Od prikaza nage mu
ke figure, koja je, izgleda, imala samo ogrta prebaen oko ramena, ou
vano je samo nekoliko fragmenata. To je prikaz lijevog ramena sa spute
nom rukom, desnog sa rukom uzdignutom od lakta i sa dva podignuta
prsta (si. 27), zatim trbuha i lijeve noge. Lik je na utoj osnovi raen
SI. 25. Okvir od plavih i crvenih lukova (Panik).
SI. 21>. Rekonstrukcija osmerokuta sa okvirom plavih i crvenih lukova
(Panik).
crvenim i sivim nijansama. Na njemu se javljaju ve prvi elementi stili
zacije, 'kao Sto je frontalni prikaz tijela sa konturama podvuenim tamni
jim linijama i kruno naznaenom linijom trbuha. Slino je prikazan
Dioskur na mozaiku u Ostiji.* Ovakva stilizacija javlja se koncem 111 i
u IV vijdku'11, I pored ovih elemenata stilizacije, oblici muke figure su jo
prirodni i harmonini po klasinom uzoru, na koji podsjea i nain mode
liranja tijela umjerenim nijansiranjem boja, bez jakih kontrasta svijetlih
i tamnih povrSina. Po tim elementima ovaj prikaz treba da potie iz peri
oda u kome traje utioaj klasicizma, ali se u njego unose vee prvi 'le
nienti shematizacije, koji se jae javljaju koncem III vijeka. Ovi stilski
" G. Brentu, Ostiense <iel Tardo I tnpero, Roma, Utr. 38, 1 43 I '1
<i, Hrraiti, Scavi ih o.iIki, IV, Masuii-i pavimenti marmorei, Kumu. m i .
153
SI. 26. Stilizovani cvjetni
ornament (Panik).
elementi odgovaraju dobu Galijena4-, tj. drugoj polovini III vijeka, kada
se ponovo javlja jai uticaj klasicizma4-'.
Tee je odrediti to predstavlja ova figura, jer nema ouvanih de
talja ambijenta niti drugih elemenata scene kojoj ona pripada. Karakte
ristian je pokret ruke sa dva uzdignuta prsta, koji se u paganstvu sma
tra gestom govornika a u kranstvu gestom blagosiljanja. Kako ove
freske pripadaju III vijeku, kada se elementi kranstva veinom skri
vaju pod paganskom simbolikom, ostaje otvoreno pitanje kome pripada
ova figura.
Freske sa prikazima arhitekture. Posebnu skupinu predstavljaju
freske sa prikazima elemenata arhitekture, no oni su ve toliko stilizova
ni da se esto ne mogu sa sigurnou odrediti njihovi uzori.
Dok se u Italiji u III vijeku samo jo ponegdje javlja arhitektumi
dekor kao u Via dei Cerchi u Rimu**, on se u provincijama odrao she-
matizovan i stilizovan do kraja antike. Prikaz palae u Via dei Cerchi u
Rimu potie iz poetka III vijeka i dat je vrlo realistiki, ali su i ovdje
neki detalji toliko stilizovani da se ne mogu identifikovati. Prikazivanje
likova u okviru arhitekturnih fasada odralo se sve do u vizantijsko do
ba. U provincijama se ee javljaju vrlo shematizovani prikazi detalja
arhitekture, koji vie djeluju kao dekorativni okviri, i teko im je usta
noviti uzor. Tako se jo u IV vijeku u grobnicama na freskama u Duro-
storum* Silistriji* i u Pantikapejonu47javlja karakteristian motiv kubu-
D. Levi, Antioch Mosaics Pavements, Princeton, 1947, 556558
" F. Wlrth, R W U P, 197
ibidem, st. 125, si. 62
A. Frowa, Pittura Romana in Bulgaria, Roma, 1943
* D. Dimitrov, Les pitture murnli dei lepolcro romano dl Silis tria, Arte an
tica o moderna 9, 1960, 362
sa. Od prikaza arhitekture ostao je ispod kupole red koso poloenih
kubusa orijentisanih prema sredini. I ovaj je motiv nejasan, jedni sma
traju da predstavlja zupasti vijenac (Zohnschnitt), drugi, opet, da pred
stavlja grede tavanica. Po estoj pojavi u grobnicama, ini se da je ovaj
motiv postao uobiajen ukrasni motiv u njima.
Ovom dobu ponovnog oivljavanja arhitekturnih prikaza, sada ve
potpuno shematizovanih i stilizovanih, pripadaju i freske u Paniku, koje
po svojoj neobinoj stilizaciji do sada ne nalaze analogije.
Uglavnom ih je mogue podijeliti u dvije grupe, koje su se, zahva
ljujui brojnim fragmentima, mogle djelimino rekonstruisati. Prvu gru
pu predstavlja pogled na niz stubova jednog peristila, a druga fasadu
sa nizom stubova iznad kojih su otvoreni lukovi i kupole.
Od fragmenata sa pogledom na peristil mogle su se rekonstruisati
tri skupine. Dvije ine cjelinu, jer su stubovi perspektivno prikazani
tako da se od desne i lijeve strane smanjuju prema sredini, dok za treu
skupinu nedostaje odgovarajui drugi dio. Izmeu grupe pogleda na pe
ristil bio je profilisani luk nekog ulaza predstavljen trakama smee i bi
jele boje a na periferiji crne. U Paniku pogled na niz stupova, dat u
perspektivi, pripada srednjem polju, slino kao u Pompejima na freska
ma II stila. Moe se zato pretpostaviti da su uzori za ovu vrstu predstava
postojali jo u doba pompejanskog slikarstva. Srednjem polju pripadaju
i predstave stupova sa vijencima a vjerovatno i figuralni prikazi. I mita
cije mramora bile su ukras podnoja zida,
17M. Rostovtzeff, ,4ncient decorative Wall-paintmg, The journal oi Hellenic
Sudies XXXIX, 1919, 153
SI. 27. Fragmenti muke figure (Panik).
Lijevo od stupova peristila nalaze se jo neke predstave (si. 28, 29).
Uz zadnji stup bio je iroki crkveni okvir, a do njega fragmenat veeg
plavog polja. Na ouvanom fragmentu plavog polja nalazi se unutar
snopa crvenkastoplavih traka, postavljenih u krug, jo mnotvo snopova
crvenkastoutih lunih traka, izmeu kojih se sauvao fragment prikaza
glave Meduze. Sta, zapravo, prikazuje ovaj snop raznobojnih traka, ne
moe se odrediti, jer je ulomak suvie malen. Poto je dat na plavoj po
zadini, ini se da bi to mogao biti prikaz mora ili neba. Sauvana je
samo gornja polovina Meduzina lica okruenog zmijama u vidu vitica,
to je sasvim u stilu klasinih prikaza Meduze dobroudnog izgleda.
Obrisi lica dati su tamnijim crvenim linijama, slino predstavi maloas
spomenute ovjeje figure u utom polju. Zjenicu napola pokriva gornji
kapak, to je uobiajeno na portretima od vremena Marka Aurelija i
dalje, a daje licu zamiljen i odsutan izraz. Koliko se iz fragmenata moe
razabrati prikaz je dosta omamentalan, malo je tragova nijansiranja
boja kojima bi se postigla plastinost. Moda je to specifinost u prika
zima Meduza, ije lice poprima nekad i izgled maske.
Naeno je jo jedno lice iste veliine, ali je od njega sauvan samo
dio lijevog obraza. Oi i obrve su date tamnocrvenim konturnim linijama,
nos i beonjaa bijelom bojom a zjenica takom. Lice je, kao u Meduze,
ruiaste boje. Tehnika prikaza je slina, a moda jo ornamentalnija
nego na glavi Meduze.
Kao na veini prikaza arhitekture u kasnoj antici i na ovoj freski su
stupovi peristila raeni vrlo stilizovano i omamentaino, tako da je u
njima teko prepoznati pojedine elemente graevine. Stupovi se niu iz
meu jednog kosog i jednog vodoravnog arhitrava. Ni u jednoj se sku-
Sl. 28. Rekonstrukcija fragmenata sa stubovima i glavom Meduze (Panik).
SI. 29. Fragmenti fresaka sa stubovima i glavom Meduze
(Panik).
pini nisu ouvali arhitravi u prvobitnoj duini, nego tek njihovi krajevi.
Oba arhitrava se sastoje od istih elemenata, samo iznad kosog arhitrava
postoji jo niz bijelih stilizovanih ukrasa, koji se ne mogu definisati, jer
vie slie na stilizovane biljke. Arhitrav se sastoji od reda ovulusa. ispod
njega je girlanda, a onda dolazi iri friz. Kima sa ovulima je prikazana
u perspektivi vrlo slikovito, sa dva reda lunih traka raznih nijansa.
Girlanda je data u vidu kosih crvenih i kratkih bijelih linija, koje se
zavravaju takom. U desnoj grupi one su iskoene nadesno a u lijevoj
na lijevu stranu. Na neto irem frizu nalazi se niz koncentrinih krugo
va tamnocrvenih do svijetlih nijansa: krugovi vjerovatno, treba da pri
kau vijence u perspektivi, to je est ukras na hramovima. Slino su
ornamentalno dati i neki ukrasi u vidu izduenih krugova, takoe na
frizu arhitrava u Oberveningenu iz kraja II vijeka, gdje je i girlanda
prikazana jo jednostavnijim kosim linijama**.
Dok se elementi arhitrava mogu jo donekle prepoznati, niz stupo
va dat je samo nijansiranjem boja sasvim slikarski, te veoma podsjeaju
na iluzionistike predstave koje se javljaju do pod konac III vijeka.
Stupovi koji se redaju jedan do drugog, naznaeni su prugama mrke,
plaviaste i svjetlosive, a na nekim i ute boje, polazei cd neosvijetlje
ne do osvijetljene strane stupa. Nijansama od mrke do sasvim svijetlo-
sive boje postie se plastinost lunih povrina stupova. Meutim, ovaj
slikarski efekat potpuno remeti linearni ornament viestrukih rombova,
kojim je, kao mreom, pokrivena cijela povrina sa stupovima, umjesto
stupovi pojedinano. Rombovi se zavravaju uvijek jodnim krajem u
mrkoj traci, a drugim u svijetloj. Ovaj neprekidni niz ne dozvoljava da
se pojedini stupovi bolje uoe, nego se sve pretvara u ornamentiranu po
vrinu sa mreom od viestrukih rombova. Tek kada se ornament anali
zira u pojedinostima, uoava se da su na slian nain ukraeni i okviri
1 57
"W. Drack, R W S, Tnf. XVm
m nd& * T&V* , ' v' ifa
u y /b r ttff* W ** vala v n u n r ~
r .., ,..-_ **# f ^ tjr m m & n t
^ *ak*rsrt* -> ^ . . *'
^ ^ ^ ^ ^ ^ u r i l i i m p v r u
* * * * * * ' ^ ^- ^ 1^: * . ' ' ^ U .
-------: ^.krrt ffc f ti >" ______ * / # \ ~ ^ * ' ' V
^ Ti- S .* ^ w " i to r teu r a * d ^v ,
j * - ?' -/- - , & * . ' c,f l,
***** zjw-'*'* t**''- ** * ^ S ' J
Ai< ^- ^- .i "
> .& >*& '* tf+tX* & * *
L 0 | * * * *
*29 &
Pitf k '*T08*d*i ' pftps*& 'V
> *** # ilitzfcMl
w w . prt* > Or* j V- W (t
n a u t f n v a *>*> r o n k a c f r w r * & * > * & ,
l i r V j - to tf i w i 1 tt p ^ - - * * * * > r r
i m * S& fellM** * /# ** , i r&Ajr-
iTJm ^ * - <*** ' S ' \ , .-
**** '* r * & V * ''* : O rr* sa3t r * -
rtl * ?*& >* d* s P< * * ***'' "V ** Ar
&&& stepwtoa. Om $ & *#?&&& ** y< r
n u 4 * ia a . . 2zssafe> - ; * 4 , & ** *
' . SMCTlT3Bti5fc
' .$,+ :>'.. " ,<:* > ^ / ^ '/ / * p ttf& til --
t>> sv - t& ttnari ' / " s ' z * '. '- +. '/,>< & ,!% 5 & & , * - +
'j/v/zt. <z~s::;. ,* :fj/?:s:> '<.' . ^ . sr<>, >'+ tk/, , V4g#t* */',,,-
' r i c . j e y 1+ ^ <.: y G/. c::m. &. . / / , k/ ff&Kk* -
it-.x-, * . > , , ' . t , , r. jc Yw& yi , %,+ V' 0 U w o Y i ^
1 iyr ' f . f - * f r ' i jr '-/;//% -; <^!^ *:*&,, / S t
X> f i \ Y j*. ^ '^ ,.-. *&, -s&X'ff'jrf/fVW:i , - " , ! / / 2 / j ?//& **, Ar
'S X^J> * /:. '* y,'" S-'/> yjQvi. , 1 & V;i
**' .*' ' ' -t/? ^ /IV/x ,, 4* 11 C n^/Z/Z/'l l//
' '"^- * * * - Z^K a r t , fcsgsa
'>' ' i- > v ^ .< .<. ', ^t,
-jfu. , r? * ' 'r. > ,
f Jc > ,*''<./ ,/
;>/ */ ' +-
^ l l p p* r
. * s-''
. ' / V S ' ' ' ' ^ '
'*** -* * %#' .
rf> tV , 1- ( jp f' ^>'
* >*?. t *
Hnlll i
rJ^k& > w m
>
0/
? Tfs/fejrV
+*%9 >
' ^'q&PSSU^ , yC.V
'S *?' ^ ^
0 **' 0* &*%* rZ+m
^ ^ - B t
^'* " Ir A f / f y c '<S~
f '" &, 1~ *__
* * * * * * * * 7 . / . w , ;.* < f : **'- v. '> fessic^
v' ^ w * ^, ^y ; y v 7 ^
- _ * ^ ^ >
* * * * ^* #
V ' / u fcv4* Yv.
^S; | | I ^ |^ ^ ^ I0U^
^t f c - T r^ I I
' i: .. * + . .
f m o u m i ? W
,,<
&gpesczij/ebtjeu ornaraentaino kao okviri. Ta-
b adriaetanadf fep Jesfariwkao okvir jednog polja
freski Ascaorgo* mungo raniji motiv okvira, i to
Tecegprxnpejanskogstilaiz jednezgrade a Kampanji1.
--.p-nget sestEzovsni motivi javljaju u italskomslikarstvu u
c.- Tijeka, te si mogli posluiti kao uzor i ostalim
U cfcaei sfessHi srikaza arhitekture spadaju dva hika na crvenoj
-p^-Y ~rra Srfk-g j 5L 31. 32). J edan se od l ukova
anae sav. dok je sd sragjjg esfee smo poetni dio. Desni luk pri Kazu
je tcci cfcfc je ' . r.;ega saznaen samo nizom onda, te predstavl j a
atwrea. pfer ljerarateG dviju nia .sa kalotama, od kojih l i j eva
smca Esita curane nie je ute boje i crv enim je l i ni j ama
pe;L;a ; nsax i a ^ i svjetlije obojene, koji vj e-
treba i i 3rdss2iija;u kasete. Ovalnim trouglastim -
eeebsSsz -ixrassa ; : srednje edS&iie nad I figeaije
Tiurdi i - sef Artiti Gessra a . .je freske pri padaj u
?. Kasa j kojom $ograiferti lukovi stilizovana je J j-
E&fenacrtana Linijama Ixjeie boje na crvenoj oenovi, a
Eijissa sa tJ t'.T.: kao na kompozicijama sa pogledom na peristil.
sS seM f tl ksfco je rader. ? sa girlandama, o kojima e
* 1 1
7 Her -fer 3FkH^emSe, & des daa.-
: ssjSaj&g. iracsiti Sac. AMtOaag 1 S2T, st 3, BeSgge 4
* 5". . Le era sfeswrsSiel &s ICan. I52S, T. I /
21 SdbMrtndbrijk ! i bibite fPeuik/
SL Z2. Fragme
nti fresaka ta
lukom i 1 '/
(Pantk).
fessnije bit; govora. U vorn crteu se dobro nazire ovuhtsa, aE J e
crte bez plastinosti, tak da vie slici na g&SL Prema tome se a Moj
graevini nalaze tri nama prikaza istog motiva. ste aje lo a je
majstor svoje uzore nalazio na vrae mjesta.
Tee je odrediti atbife&turne elemente na kojima fee lukovi, jer
su i oni dati sllkseafes s stffizovano. Sa dva niza ornamenta .^je
konzola. U gornjem nizu predstavljene u kasete tzraeii ^ naiz
mjenino smeim tamnijim i svjetlijim potezima u oblika slova ".
U drugom redu je niz rombova podijeljenih u nekoliko polja
boja. iji je niz pravilno podeen prema gornjem nizu kaseta i sa
njima cmi jednu cjelinu, predstavljajui razliito osvijetljen donji dio
jedne konzole, gledane u perspektivi.. Predstava je data iluzksoistiic; *
sEtsMzewsM>kao na stupovima sa girianansa. Sline kasete nalaze se na
freskama tz f*eterik&$ew.rm&e u Aagzbmgii*. za koje je ve saSesse da
su srodne primjercima iz Kampanje. Stilizacija kaseta a obliku rombova
javlja se ve 0 dekoraciji*, Slino je psaiekad prikazan i
nazuUjen; gezims, kao sto je sluaj u Mtangenu ^^*. Po,izo
stavljen. prikazi kaseta kao zavretak srednjeg polja nalaze se na freska
ma u Emoni, a dati su u vida paraleiograma* Sa vsSe osjeaja za per
spektivu. ali takoer ihizkmi&tikl. prikazan je arhttrav sa -
* K. PartatKa, MAttrhaUeu za r {wyerfcirik* -^1, H, T SM, T,
* Df H. C Eeyen /* jP^itJejsssr^ft 'Atefanrefi*, B L ii.
i M 155
e 0. Kapowry, HAmach* Wewimmlereie* eu Behtaim, B*m
*. st S3 11
* XcpnWikenat ntwitnitfi) (nuka U , (kota X. i.
261 t a 2
* Otarf tta^etsi * . icac : srfcrieSarBi ffiaialK a postsonstanttnskog
date a * ! & ssizaslgsss a V aradinskim Topli cama*.
?>; : s krajevima j avl j aj u se pri kazi arhi tek-
etaija js u vi j eka
ss i htk sSlSaacgie pojedinih arhiiektumih detalja
Ufit r . oa ssH2 -tM i konzola kasete su uvijek orijent;-
aEse jesno : Sfere ee snedtae U Riruku ;e ouvan prikaz kaseta onjenti-
sanb sdesnux to svjedoi da je postojala jo i Kjeva strana konzole sa
Skuptnt fresaka sa prikaaom arhitekture treba pripisan i fragmente
SH predstavama i vru stupova koji su prikazani trakama raznih nijansa
v ; svijeiEfe crvene i sive boje (sL 33V Stup sa tamnijim nijansama
f sa gkiaoom se fefamstruis&ti iako nije ouvan u cijeloj duini,
dok se ragi. -firrenih boja ali vjeruvatoo isto slian prvom, nije mogao
reK*ssir.isaii Giriana na prwm stupu prikazana je sasvim iiuzionisti-
ekt ta neodreenom pLavkassocrvenkastom osnovom, a na toj os-
o*i su u numi na porazbacani stiiizovani cvjetovi sa obje
ssrsse stupa Grjetovi su prikaani bje&a tokicama poredanim u krugu
;k: jedne centraise take. DonooistKki je raeno cvijee sa neodree
niimbcjencon u Dccilisoj katakombi u Rimu% ije freske pripada
ju Galijena na koje su nas upuivali jo i dragi elementi (prikaz
Slinu stthrarju cvjetova u obliku kruga cd takica pokazuje i j e
dan vijenac od bijesih cvjetova na ceodredenoj ukastoj i mrkoj osnovi,
a pripada jednom utom polju (sL 34 >Ovaj vijenac ima isti oblik i ve-
1 kao i iak kalote i luk od ovulusa. te moda predstavlja neki prikaz
u via peignle rinxz. stupova u srednjem polju. Na tu pretpostavku
uiwcuje nacr. prikaza cvjetnih vijenaca koji se nalaze i na stupu.
Meu freskama sa arhitekturnom temom mogle su se uoiti neke
p- analogijama rekocsCuisati vee idealne cjeline dok je za realnu
rekonstrukciju nedostajalo elemenata. Tako je ustanovljeno da lik sa ka-
. . i kima sa & lee na nizu kaseta i perspektivnog prikaza
.. dijela konzole. koja sa skupinom stupova predstavlja elemente
poruka. se mcgao rekonstruirati zasvoen :17 sa ije su obje stra
ne stajale kalote (sL 35) Ostali raspored stupova ostaje neizvjestan. Pred
stave apariainih kalota su vjerovatno zamiljene kao dio zgrade koje se
vide iza partijka. to cdgovara nainu predstavljanja arhitekture u rim-
skoj HBjrtmti, o kojoj je ve raspravljano. Pogled na niz stupova pe-
ristila trga. zbog svoje veliine mogao je pripadati samo srednjem
poiju. tako da se stupovi desno i lijevo od ulaza perspektivno smanjuju.
Slino su u srednjem polju oko toiosa predstavljeni stupovi u vili Fania
SmiszefVL a emu je ve ranije bilo rijeci. Na Paniku se u lijevi niz stu
pova nastavljala slika sa glavom Meduze na plavom polju, pa se moe
* V. Draeic. 8WS st SS3, 7 XVIII
*S. TiU i M. Gorenc. Zmtrina atniamuja antiknog kupalita u Voreidi-
, Vjetask arfcofokog mezeja u Zagrebu IV, ser. , 1970, 150
* M. LPR.
162
pretpostaviti da je I do desnog niza stupova postojao silosa priksz. Ispod
srednjeg polja podnoje je. izgleda, bila ukraeno motivom imitacije mra
mora. sudei po mnogobrojnim takvim freskama naenim uz ariiiiektume
prikaze.
U skupinu arhitekturnih prikaza spadaju i freske IV vijeka raene
pod Minsterom (York) u Englesko;'*' (Si. 36). Freska obje ka: slian
proelju zgrade, koja se sastoji od razliitih elemenata, slino stiiizova-
nim kao to su i primjerci iz Panika. Sve su te predstave daleko od
realnog izgleda. I na ovoj se freski jo odrala podjela na donju, srednju
i gornju zonu. Donja je bila ukraena poljima sa imitacijom mramora
i jednostavno uokvirenim poljima. U sredini Srednje rone je pravokutne
polje sa prikazom ptice, a sa obje njegove strane su ulazi izmeu dva
stupa. Srednja zona zavrava se konzolom koju dri niz stupova, a pred
stavlja portik. Dijelovi konzola predstavljeni su sa tri razliito stilizacije,
slino ovu Li ma na freskama u Paniku. Konzola uz ulaz na desnom polju
ima slino stilizirane kasete kao u Paniku. Razliito su prikazani i stupovi
i drugi zajedniki elementi pojedinih cjelina ovog poruka. Iznad konzole
je predstava zida. moda atike. kojom se zgrada zavrava, a to je ujedno
i gornja zona. Zid je podijeljen u polja ukraena ftguralnim i biljnim
prikazima Raznolike stilizacije istih arhitekturnih detalja i iaro'o.kos;
unose nemir i naruavaju skladnost i simetriju prikaza. Kao i na naim
* J . Munby i M. Henni^. Roman Lif* ti td Ari m Br.tish -
163 togical Reports 41, P art 1, 1977 Fig. 8
R
e
f
t
-
o
n
^
w
t
k
c
i
j
r
t

o
r
h
i
t
o
H
i
/
v
SI. 36. Pretke ta proeljem zgrade iz Mimtera (Panik),
freskama oma mentalna obrada daje prikazima nerealan izgled, tako da
freske djeluju ka<o kulise.
Razlog ovoj arolikosti, koja se pojavljuje i na naim freskama,
treba traiti u novim stremljenjima u umjetnosti kasne antike. U to doba
nestaje simetrinoet i sklad, ito je karatkeristino za klasino doba, a
javlja se arolikost i nejednakost. U veim kompozicijama svaki dio ima
razliite elemente ukrasa, koji uz jo dosta simetrinu podjelu zida na
polja unosi nemir i nesklad.
Arhitektumi motivi u Paniku nisu inae do te mjere pojednostav
ljeni da bi se pretvorili u ornament. Oni se slue uzorima sa fresaka I
vijeka, ali ih oblikuju po ukusu svoga vremena, te je uticaj klasinih
uzora stalno prisutan.
Dajui kratak pregled umjetnosti fresaka u Paniku, uoili smo jais
uticaj koji su na zidno slikarstvo ovih predjela jo i u kas nije doba imaij
arhitektumi prikazi iz poetka razvoja fresaka koj su nam ouvani u
pompejanskom slikarstvu. Dok su u freskosiikarstyu na tlu Italije arhi-
tekturni motivi obilnije zastupljeni, u sjevernim provincijama
oni se jo u ranom II vijeku javljaju same sporadino i do te mjere stili-
zovano da djeluju neprostomo i shematski, kao kulise. Samo pojedini
prikazi na freskama najbogatijih vila (kao u Noriku i Panoniji) pn bliu ju
se perspektivno prikazanim predstavama arhitekture treeg i etvrtog
pompejanskog stila.
Postojanje arhitektumog stila u Paniku moguno je objasniti samo
jakim uticajem Italije na ove krajeve, a donekle i atmosferom Galijenove
epohe, u kojoj klasini motivi doivljavaju renesansu
, d4 wmwm i
tih wMw vM> irtdivtcluiUiama. U>*<' voo ma
li*. .. . (vtwvt'iu ><",mv . .ulutoktumi
I !, ^ i * |*i\n'vmu* l* >'," 1'
ntftartwK ' ^ >4Jsrt.t>- v,s4 ' ' , 4j (k11H(t\'HUii>!tH4<U majttoro
u i ^tow >lt vl,vk:t ^ 4Vi # u ko$ * *
^ f L W siv!' >t'v'4,ltl 1IW |,j i ^ ' w*vimi* m vhI
2 ' 5 | p i V <4i vu* eUwwmta pvotevoUno
u.4v
*nih*'-&"* tv4 i jaka v<^oUUiv
" H E i ^ na itefcu III \#>ka is
| i I N * 4*U'** * f^ui.dnv pnkaw M OVlm
A te i ^ . .^ ni vijeka, 1 to sama m
fe#ssm vUAktu i >,i' , ^ v ) ni | | w i M e i s m a ali t
x j , * hwm
t*'"K T k' l ,v Ltewuiu i m aoh U Mjeru*.
wUoi .v^watiU.v.u.j J f o U8 TveM*i\J > nmloni
* i G R * N * J* ^ p p t a v U i da spa&ju
| u V. , a l\> *u s fcwdum od b*stomtfnr
nir*te iwMv m' j&v^aju t unuli'it\i okvtn ih( dvijo i'iu aU'lnr linijo
m w i K i , fcftji * i VI IMWtorijilllUl (! I U tVpVOAOntiltivno
sfifinK' u Ovi i mfcaku puttOu is U vijok;i, dakte i'sv*
nili od ft^uwuatii u i ^ktw V, p vYuut motorno eaklJ uMli da jo
wv* *((4 t>v^U\itilti joi pi'tjv sUvljrttvja fivs<ik.i U ot'joktu \ , i da su
flYdfcr \t ovygi iMvt Nilttlv' mjOStlintv'lH' SillHlVilU' U OVOJ rK l'iuil I
fto kr^w Ut vi;i'k.i Matuum, t>5uvau |o ^ (oa^mouata da Ih so
0^U Amicti u*ki i>pv4sukljuCvt
hvw liW, i\wk*btvjiu fujuralni (xrikiui i\su u sUmju uruiti si
sunuj Milsk luiluu, ;i i unhvuUwliuvit prikazi arhitoktun4 no o\w.i
kuv.iv vU-uih. Uath^iu M 1^. Ipak, anattsa njihovih
? ? ua vWtUiUy(' v'vu"' ftalawi (ili fiwsakii u kasniji Ul
iwwh . " tM" "Vi '"'"^4''"'4' divuiualnas. m^UUu arlulok
u H|,"a "haU -!nti*'' l>0Vl IW uwjetnwt ('>4\4k>Uk.U'slVii
,uk.w, Nrtl^iuw ovv vi Io pvi^claju i r4*ko {* m;
riwcMMtt su mutobnxS f ! ? f WUU sU''uu viU' hUu'-
^cuw St4*s .,. t ,u mJ . n,U''mfu U k^a jo runijo blla
^ <%, ^ Z V r ^ T ,vK"U4(,'ukv'ij;' m>kt' v^ ' '
w'nwa ** M. , v ' j : b<J"U' t,v'4k*' M SHvkonv
#^4)vW. v-f
<se imU
\-vum hJ Z z : " *ev^ v^> ,^
hiu>U- 1
^ NWn m u m s Uhijam i feakama
ihiu.^hj,, okvitv Omili sn nl#ovi
. * IWk, k \v 1 iw
' " * ^ I * u , ,
1, , K"iv !,.,, 4 1,1 fVwlmixvn
* *'* 'f +*" u t
* - O-'M. .. * 4V 4VI.
|(>
naumjona'mh |g g | i Ui&tka. iU dva ml ta&ka, U i drugi u f c
su WU dosta bogato ukraiVn. to se moe po brojnim vrt.
u m \ w m \ obojanim rvagmenttma. Tate $ ,w jednom & polju *.
pmfedava fvgw i gran m Ufcem svijet loMene bojo. koja je
dena na slikarski jasnog crto* i kontura, Slk'm listovi
w javljaj t m*enoJ posmtlini, Dvugi v^imivni motivi su dati vrte
stiUsuvanu, kao gran btjvV boje tm ptooj slk'no kao u U
IVju (1- 1, U>juje iH'iHuv\l!va. sluNia nekih pttoa u Vi&ima
IU na nwwaiku Orfej u Paniku, to s moio popisati utkaju Mintbnhtl
fckog pravca u umjetnosti, Stega je te&ko udreditt ||v ovaj motiv p r i
stavlja, kao Sto je ttj&ko odgonetnuti i najwei oOuvuni fragnwnt tvoske sa
predstavom nekog vrlo i i |4\^vi u vegetativno* ommenta. smee bo,e
na crvenkastoj tenovi, koja mo*o da bude predstava traw, neke
gram- ili tbunj, Motiv je raen na slikarski n0m, U' detalja. Stk'nu
sliku sa ra.-lvieanim vijugavim poUvima tvalatetmo u freski .Misuxjsena1,
kuja predstavcia barsku travu,
U a ilu*iunistiki nain pti kasa nalasimo i sasvim stitisovane ev te-
tove. koji tU4' na gi rtande oko stupova u objektu V Cvijet te pt4>dstav*
I jen uti m takama poredanim u krugu oko eontralne take
Na slikarski nain predstavljen u- glava dio nekog figuvalnog
prikaxa, veliini ona odgovara fragmentu koji j naen u objektu V
u Paniku, samo je drugaiji nm'm slikanja D(vk je crte; glave i-* objekta
V jasan i linearan, na glavi i' gtvbmee nedostaju detalji, kao ito su nos,
usta i on4. Budui da nema fcvvstog erteia. oblik glave ii prvi mah igleda
rasplinulo, l'lastimvst oblika postignuta je nijansama boja krupnim pole
nima kista.. Ni>s i obrve i.-vuCvne su u jodnom potexu linijom r u ) M t
Uj\ koja easdvaja obra~e obojane tamnijom evvenoxn bojom. Konture
(uvsa, oi'iju i usta podvu<K>ne -su utom bojom. kota isagiva utisak sjene
nj a i daje t-vjesnu plsRfenost> IVje su nanewne jedfts do wujji? ws bla
gib prolama, a ist'a* Uca jo (1)\. gotov' !raiv.vtHk'ntatt l'gksl lica
pv>dsjt4'a na 1\si 1'te \ ravk't^4 suixth4'\ Hthnikon^ ii \ ;1 \ ;
ma.
tonu\ na ftx^skama u gtvbmoi piwvUutxgo tKisk'nistk'k! nav
slikanja, koji ia^vstavlia pujodiviusti u korist op^S>>mpvvs^k\ M4T\ittt>\.
nos i obt've date su linearno jednhvt ^'to om cvsko a .4; ivprita!;!
fivan i-^/, karakteristian <a ekspivsiouistkk; pravac IV tim -
titua mo-femo ih svrstati u '1 doba isnxedvt ilii'iv'tii-ttta i okspvstv'
ntma, ki'je 14' Vit (de W4U) *u rimskim katakuKvbaxna dativa n :! od
2T0, do 2W, gv*dine. Ov' fveske- dakle, ^elpadaju kva;ii IU vijek*
Na \' kasnije d\'l\4 upueuje t siaeya tehsuka i Stade ! odlega i.a
tera sastoji -sesamo od dva sU'ja Gwnji je t'nv'g sastava i bjelji, a u do
st' tviila ' u nvfUtvru komadioi op*t^ke i :';\ IV*' *v>u s,.^.h
i jasne, a povrna slike je tua^-iva i vagaaila. IVbttoioAki. kv,v.uet e ta
kode slab, pv>duti em \ ! 1 \ sv otivu,
1w iMwk, 8 w S, s 5 st 58
1' \ l ti
|<f7 -j 4tv Win, vrt;, tm ^
M O G O R J E L O
Dok o nalazima iz Viia, Lisiia i Panika postoje iscrpni podaci sa
U i ona, za veinu fresaka iskopanih u XIX i prvoj polovini XX vijeka po
daci su oskudni i nedovoljni. To vrijedi i za freske naene u kasnoanti
komutvrenju na Mogorjelu kod apljine.
Prilikom obrade keramikih nalaza iz Mogorjela74spomenuto je da
K. Pa (K. Patsch), koji je vodio iskopavanja75, nije objavio nikakve poje
dinosti o rezultatima iskopavanja. Potekou predstavlja i injenica da se
u inventarima Zemaljskog muzeja ne nalaze podaci o freskama, ali je u
sistematskoj zbirci postojao jedan veliki svitak u koji su bili zavijeni frag
menti fresaka. Od ovih su izdvojeni samo fragmenti sa tragovima orna
menata, ali se vremenom i dosta fragmenata raspalo. Iz vrlo raznorodnih
primjeraka nije se mogla rekonstruisati neka cjelina. Osim toga, nije se
sauvala nikakva biljeka o mjestu njihova nalaza.
Freske su dobrog kvaliteta sa fino preienom podlogom od mal-
tera. One sa stropa, sa otiskom trske, imaju samo tri sloja ali su sva tri
odlinog sastava i bez veih zrnaca kamena. Ostali fragmenti sastoje se
od etiri sloja: prvi je sa veim zrncima kamenja, drugi sa manjim, zatim
slijedi sloj preiene mase, najzad, sasvim fini sloj praine.
Fragmenata ima vrlo razliitih po boji i motivima, tako da se nije
mogla rekonstruisati nijedna vea cjelina. Najvie ih je sa bijelim poljem
ukraenim crvenim trakama raznih irina, te zelenim i utim tanjim tra
kama. Pesijala su i crvena i svijetlocrvena polja odijeljena bijelom tra
kom. kao i fragmenti od utih, zelenih i plavih polja. Nedostaje neto
naglaeniji broj crvenih i utih fragmenata. To bi upuivalo na zaklju
ak da su freske nastale kasnije od vremena Severa, kada su crvena i
uta poljt bila dominantna.
Na bijelom polju postoje crvene, svijetlocrvene i dosta brojne ute
trake, irine od 1do 10 cm. Izvjestan broj bijelih fresaka ima motiv osme-
rokuta : esterokuta od crvene boje, a otisci trske na poleini svjedoe
da one potiu sa stropa (si. 37 a, b, c, d). Sa tavanice, ini se, potiu i
kruni motivi od crvenih traka raznih irina, koji i inae predstavljaju
usamljene motive (si. 38).
Osimokvira koji se pripisuju dekoraciji od traka (6 cm irine) po
stoje i vrlo iroki jednostavni okviri, sastavljeni od vie traka, koji ine
iroke okvire (dekoraciju od okvira). Tako postoji 10 cm irok svjetlo-
crveni okvir i u njemu uska siva traka. Poseban primjer predstavlja jedan
ugao okvira irok 12 cm, kome je jedan krak crven a drugi ut. Ucrtan
je vrlo ovlanim potezima etke, slobodnom rukom i te su linije nepra
vilne. Po svojoj nepravilnoj izradi, on odudara od drugih okvira koji su
pravilno izvedeni i raeni jo po klasinom uzoru. Meutim, na osnovu
ovog usamljenog primjera ne moemo i generalno zakljuiti da je bilo
vie takvih okvira, to bi svjedoilo o postojanju iluzionistikog stila.
' I, , Keramika iz rimskog nalaziSla Moyorjela, G Z M, n. s. VII,
19&2f 242 ^
" C. Patwh, Honnien un Hercegovina in rmiacher Zeit, Sarajevo 1911, 15 *
I Q g si. 37. Okvirni ornamenti Seslerokuta i osmerokuta (\hyorjelo).
SI. 38. Kruni ornamenti sa tavanice (Mogorjelo).
SI. 40. Niz cvjetova okvir, motiv sa tavanice (Mogorjeio)
SI. 41. Motiv zelenog kruga sa vitica/na (Mogorjelo),
Postoje i iroki okviri od kombinacija vie traka. Meu njima nala
zimo i okvir od dviju irokih crvenih traka uokvirenih crnim crtama,
meu kojima je svijetla traka sa sivim unakrsnim potezima nanesenim
etkom (si. 39), koji, izgleda, treba da imitira mramor. Sline sive poteze
etkom nalazimo i na jednom irokom bijelom okviru u Zenici.
Brojni su fragmenti sa motivima na bijeloj osnovi koj i pri padaj u
ukrasu tavanica. Meu njima je grupa ml vie fragmenata na osnovu koj e
se mogao rekonstruisati cvjetni ornament uz okvi r (si. 40). Uz crveni ok-
S i 42. drveni krug sa Htilizovanim c v j e t o v i m a i slini o r n a m e n t i (a , b, c).
172
I S n H
r
SI. 43. Vitice uz okvir (Magorjelo).
vir koji prati tanka crna linija nalazi se niz cvjetova sa utim srcolikim
laticama, meu kojima su crvene tanke latice koje se zavravaju takama.
Ovaj motiv je ve potpuno stilizovan i podsjea na takozvane uzorke ta
peta. Ovom motivu, koliko se jo moe raspoznati, pripadaju i brojni
fragmenti koji su potpuno posivjeli pod uticajem poara, a crveni orna
menti se na njima samo nasluuju.
Sa tavanice potiu i dva motiva sa krugom u centru. Na prvom je
krug zelen i oivien crvenim viticama koje se zavravaju spiralama (si.
41). Na drugom je krug crven i oivien crvenim polukrugovima u kojima
je prilcazain stilizovani cvijet crveni-h i plavih latica (SI. 42, a. b. c). Druga
grupa fresaka sa tavanice pokazuje slian motiv crvenih vitica sa spira
lama poredanim uz okvir, kakav nalazimo na freskama sa zelenim kru
gom, te ih moda treba uvrstiti u istu grupu (SI. 43). Ovakve jednostavne
crvene motive od stilizovanih cvjetova, koji su vezani tankim viticama,
nalazimo u istonoj Panoniji u IV vijeku76, a pojavljuju se u isto doba i
u drugim provincijama77.
Na ove ukrase tavanica podsjea, po svom motivu, i fragmenat u
tog trolisnog cvijeta uz crveno polje (si. 44). Isti cvijet se nalazi i uz okvir
osmerokuta, koji bi mogao poticati sa tavanice, na freski iz Stoca. Meu
tim, freska iz Mogorjela je sa debelim slojem maltera (8 cm) bez otisaka
trske, to znai da su se isti motivi upotrebljavali i na zidu i na tava
nici. Slian motiv na bijeloj osnovi ima i druga freska na debelom sloju
maltera (si. 45). To su crveni i zeleni cvjetovi od latica rasporeenih u
polukrug oko centralne take, a povezani su viticom.
* L. Nagy, Mitteilungen det Deutsche Areh. I nstitute, RBmlsche A btellung
XL1, 1026, 106
W. Drack, RWS, Tab. XXXI. XXXI I
m
IMc ta ******* <^& VC5&; br/,; freaafcy, ' / ^ *s
S S * " * *** "*'' 2 !
^ *^ trcfctrtaafe rr.rlj c*l. . tWa >, ^ ^
* Z T *** * * * ^ r r . * * | 5 Z L
a z r ^. ta ^ * * ^ ^ M to * . P ,r
V utar* * ^ s ta*,.,, * , r-,.w w
, i tftjetes. !;:< cfey >wr^ r.trca fu 47). f W & />.*-
taa i * * ** - U*fcre*vax* >jpvti}a / i rajtftt v
od istaXsi fragourcata Nije k lyitferA <4a * f/<*pr*tv. <->y v
* * d t o ** * * * * * ;r. p v f ettk v . / , l w > r&aK fc* .*/
I f t II vije&a. jzKad djjr. rufevfea yu:p<vfefitu vi^ka a&a4tene iryr-
dessa v& .
K ij^e/pii^ frttl ta z&fcy/a Am tt ^
&. Kaj*a sfcerr.a sasfc^i ut iyS mr*4e t^r.k/n crTtuI
ivrv.ja w^tiv^v^r/rj VKvyri. a cr.r au ttrtk?fri?aj ovairtu *11 y>-
trl au ta tamair^kn j*2#nm. T<yj* >r^/^a tt &
krajevima. Isei te javVja : ia okcima * ! vM?* ?*) u>^
tj r se. daklie. susree u tri var., .^. 43 a H Ornamentu * ^
mora ifti se da pripadaju i fragjttent; ta f*vy*.V*y***r/>m- kope
pokrit* mrea efc^h cr^nih. vv^ugavlh ini^ .*- - * v Kao
primjer prskanog emametaca u Mtog&r;elu kajk tak<vl* j*u*%ra astum**
jaV^ayi se wjev.ocrvaKv* mr.;e btjflo; oetu*rt fft. 5*>?* w -
Butae, ali u vidu takica raznih ao\a >na mmvmul *
* MlDdMMkiVf dr u PSatMUr. I H ! ^

jtih MOtgnry^kyh
SI 47. Cvijet sa crvenim i bijelim laticama (Mogorjelo).
SI. 48. Varijante imitacije mramora sa mreom crvenih linija a
jelo).
b (Mogor-
SI. 49. Imitacije mramora sa debelim vijugavim linijama, a i b fMogorjelo).
SI. 50. Svjetlocrveni prskani ornament (Mogorjelo).
u III i IV vijeku, osobito esto u Panoniji4 i u Emoni, gdje pokriva i cijele
zidove.
Ovi dosta raznorodni motivi fresaka nisu dovoljni da stvore jednu
opu predstavu sistema ukrasa zidova u Mogorjelu. Vrlo brojni motivi
kvira svjedoe da je jo poetkom IV vijeka, u koji se datira podizanje
ovog utvrenja, postojao sistem podjele zidova na manja polja dekorom
od traka i okvira, koji pokazuje jo klasinu pravilnost u izvoenju. Da
li su na zidovima preovladavala bijela polja, od kojih imamo najvie frag
menata, ostae otvoreno pitanje, jer se sigurno nisu sauvali svi frag
menti. O ukrasu pojedinih prostorija nema podataka. Sudei po dosta
brojnim i raznorodnim fragmentima sa imitacijom mramora, izgleda da
su to bili najei motivi ukrasa i u drugim provincijama u IV vijeku,
kao i sfflizovano cvijee vezano viticama. Motivi imitacije mramora upo
trebljavaju se u to doba na razne naine: kao ukras za uokvirivanje polja,
na podnoju zidova, za ukras itave povrine zida (kao u Emoni), ili za
ukras uokvirenih polja irokim okvirima u srednjoj zoni zida. I iroki
okviri imaju esto jedan dio povrine ukraen imitacijom mramora, kako
to pokazuje polje sa sivim potezima na irokom crvenom okviru u Mogo
rjelu. Sline primjere nalazimo i u Zenici.
STOL A C
Nasuprot dosta brojnim nalazima mozaika, iz Stoca je sauvano
samo oko desetak fragmenata fresaka. Svi fragmenti potiu iz banje iji
je pod oio pokriven mozaikom sa predstavom Minotaura. Nalazi fresaka
spominju te i u dragim zgradama, ali nisu sauvani.
U Stoti je prvo otkrivena banja koja je bila bogato ukraena", a
kad* joj je bila obloena mramorom. To izaziva pretpostavku da su i zi
dovi mogli biti obloeni mramornim ploama, kao i u zgradama koje su
kasnije ovdje bile otkrivene,
U Stocu je zatim otkrivena i stambena zgrada*' bogato ukraena
mozaicima i freskama. Tako je prostorija sa mozaikom godinjih doba
imala do 70 emvisoko podnoje obloeno masivnim, fino uglaanim, plo
ama od pjeara, koje su bile privrene uza zid bronzanim kukama.
Ostali dio ada je, izgleda, bio obloen etverokutnim i trapezoidnim mra
mornim ploicama raznih boja, Poto je otkriveno mnogo takvih ploica,
i*traiv&S je smatrao da je i tavanica bila na isti nain ukraena. O fres
kama, jneutim, nema spomena. U drugoj prostoriji, koja je imala manje
/! geometrijaki mozaik u dvije boje (krug podijeljen na pojaseve
trokutova), po podacima 0. Truhelke, zidovi su imali crvena, zelena i bi
jela polja, a freske u bile triput obnavljane. Od ovih fresaka nije sau
van nijedan primjerak.
' V B. VnV'tlM V JP, 227
* <:. Trutelh enka und Stolac, WMBH l, \ m, - 2
' Vmlb \ Pt$h, Unternuthunyen tf'tminchvr Fund/jrte In der Hercegovina,
7m f f l i , 274
Tokom treeg iskopavanja otkrivena je mala zgrada sa tragovima
obojenih zidova i sa okvirom od crvenih linija, ali drugi podaci nisu po
znati. J edino je iz zgrade banje prikupljeno oko deset fragmenata fresaka.
Po miljenju autora, one potiu sa stropa, odakle potiu i fragmenti tu-
katura sa rozetama i vilicama, a zidovi su bili obloeni mramorom Ovi
podaci, meutim, nisu tani, jer samo neke od fresaka imaju otisak trske
u malteru, a meu fragmentima od tuka ima i fragmenata sa viestru
kom profilacijom, koji ine zavretak srednje zone na ziu.
Od fragmenata koji potiu sa zida nekoliko je sa irokim okvirima,
Polje je u jednom okviru ukraeno nizom rombova, a u drugom nizom
crvenih i zelenih tankih linija sa spiralama koje su izblijedjele, te se mo-
tiv vie ne moe razaznati. Osobito je fina izrada okvira irokog 15 cm.
koji kao da oponaa kanelirani stup. U bijelom polju koje je oivieno i
rom crnom trakom ucrtano je pet snopova tankih sivozelenih i utih li
nija na razliitom rastojanju. Svijetloute ire linije prate tamnozelene
ue kao sjena, ime je postignuta plastinost (si. 51).
Poljima srednje zone, vjerovatno. pripadaju i dva fragmenta, na ko
jima je bijelo polje uokvireno tankim linijama a u njemu su skupine od
po tri mala kvadratia, koji su poredani u obliku trokuta. Ovaj geometrij
ski motiv mogao bi biti i imitacija mramora, jer podsjea na prskane or
namente (si. 52).
F. Flala, Beitrage zu.r romischen Archaologie der Hercegovina, WMBH V.
1897, 169170

i H s
Vf !
* ^
t e * 1
K5-*. i '
* * vi
S' . ? *
[202
, "^;
; I
f t
H n '
..*
I 1
179
SI. 51. iroki okvir koji oponaa kanelirani stup (Stolac).
SI. 54. Cvijet sa tri
latice uz okvir e~
sterokuta (Stolac).
Sa stropa, sudei po otisku trske, potie fragmenat sa bijelom osno
vom i motivom reda od crvenih i plavih stilizovanih cvjetova sa tri latice,
a to je motiv koji se javlja i u Mogorjelu (si. 53). Isti motiv crvenog cvi
jeta nalazi se poredan uz iroki crveni okvir este roku ta ili osmerokuta
(si. 54). Takvi okviri su tipini za stropove, te moda i taj motiv treba
njemu pripisati.
Prema tome i ovdje se susreemo sa istim sistemom podjele polja
okvirima kao i na drugim nalazitima. Meutim, malobrojni fragmenti ne
mogu pruiti neku detaljnu sliku o nainu ukraavanja zidova. Freske su
finije tehnike, sa tri sloja finijeg maltera, te vjerovatno potiu iz ranijeg
I I I vijeka.
ZE N I C A
Dosta su brojni fragmenti fresaka naeni na Bilimitu u Zenici, ali
o njima ne postoji nikakav izvjetaj sa iskopavanja, nego samo podaci iz
inventarskih knjiga Zemaljskog muzeja Sve su freske uvedene u inven
tar pod jednim brojem 198, bez opisa. Naznaeno je tek da su iskopane
181 18. VI 1894. god. i da potiu i i rimske /grade juno od bazilike. Inae ne
postoje nikakvi drugi podaci o nalazima na tom mjestu, izuzev kratke
biljeke K. Paa*3.
Ove freske se po kvalitetu maltera kao i boja vrlo razlikuju od osta
lih nalaza kod nas. Njihova podloga je debela, a malter je vrlo grub zbog
primjese velikih zrna od kamena; jedino je gornji sloj fine strukture. I
boje su vrlo mutne i neodreene iako su trajne.
Meu freskama je najvie fragmenata sa motivom okvira a najei
je iroki okvir od vie traka, od kojih srednja imitira mramor u vidu po
lovine romba od valovitih koncentrinih linija u svim nijansama boja.
Rjei je motiv sa cijelim rombom. Na jednom fragmentu on je dio ireg
okvira koji dijeli zeleno polje od crvenog, u kome su dvije paralelne unu
tranje linije okvira sline onima u Vikima (SI. 55 a, b). Ovaj motiv niza
koncentrinih rombova od ravnih, ili valovitih linija, nalazimo ve na he
lenistikim freskama, zatim u Pompejima na stupovima i podnoju zida,
a u Bosni i Hercegovini na stupovima u Paniku. Drugi primjerak imita
cije mramora (si. 56), vjerovatno isto dio okvira, jeste na bijeloj osnovi
koja je sivom linijom odvojena od ute. Ornament se sastoji od sivih una
krsnih poteza slobodno nanesenih debljom etkom i podsjea na sivi or
nament neto tanjih poteza u Mogorjelu. Nekom okvirnom ornamentu
koji je, za razliku od okvira sa imitacijom mramora koji pokazuje pra
vilne linije, raen slobodnom rukom, dosta ovlano, pripada ugao crve
nim linijama uokvirene bijele trake, a iz kojeg izlaze tanke paralelne li
nije (si. 57). Uz jedno crveno i bijelo polje nalazimo, zatim, opet motiv
beskonanih spirala. On je u Viiima ukraavao unutranji dio okvira i
nanesen je vrlo pravilno tankim linijama. U Zenici, meutim, motiv crve
nih spirala raen je nehajno, slobodnim potezima etke na bijelom polju
uz crveni okvir ije su linije nepravilno izvedene (si. 58). Nepravilno su
nanesene i tri smee paralelne linije na jednom utom polju, a oko njih
su nabacane male smee krunice (si. 59). Slian motiv malih krunica,
samo zelene boje. postoji i na ukastoj osnovi sa crvenom okvirnom tra
kom (si. 60). Slobodnim potezima etke date su i bijele kose paralelne
linije, koje popunjavaju iroke crvene okvire.
Umjesto utih i crvenih fragmenata fresaka ovdje se javljaju vie
zeleni, plavi i tamnocrveni fragmenti. Na plavim poljima se javljaju dvije
sline paralelne crvene linije, kao na tamnocrvenim poljima crvene i
plave linije u Viiima, i one su pravilno izvedene. Sauvani su inae i
veliki fragmenti obojenih polja, ali tako mutnih i neodreenih boja da
se na njima ne mogu razaznati ornamenti. Dosta je neodreen motiv polu
kruga tamiioplave boje iz koga izlaze crveni i zeleni listii nepravilno
razbacani (SI. 61). Bolje je izrade motiv sa stilizcvanim cvijetom iz ijeg
centra u obliku take polaze tanke bijeloplave, crvene i ute latice (si.
62). Sline su, samo finije izrade, i dva fragmenta sa motivom polulukova,
koji su, izgleda, inili okvir ovom motivu (si. 63). Motiv cvijeta slii na
niz cvjetova uz okvir u Paniku, a pripadao je stropu. Meutim, meu
naenim fragmentima iz Zenice samo su se na jednom fragmentu sau-
" D. SergejmM, GZM, ns XLIV, 1032, 36 i K. Patsch, GZM , XVI I I , 1906, g M
150
183
SI. 55a. iroki ok
vir sa imitacijom,
mramora (Bilimi-
te).
SI. 55b. Rekonstruk
cija irokog okvira
sa imitacijom mra
mora (Bilimite).
SI. 56. Imitacija mramo
ra uz okvir (Bilimite).
tixujTrifnot se reum? m
fom p oliti (Bilirr
tcumn na zu~
Polmkrm,
0
*00
Biliini
*tj.
SI. 62. Fragmenti sa motivom stilizovamog cvijea ( t.
vali otisci Irske tako da se sigurno moe pripisali stropu. On ima bijelu
osnovu sa crvenom okvirnom trakom,
I/. pregleda ovih nalaza vidljivo je da se i na fragmentima iz Zenice
lakode sukobljavaju tendencije klasinog i iluzionistikog perioda. Dok
su linije okvira na nekim fragmentima jo pravilne, po klasinom uzoru,
na drugim fragmentima su slobodnom rukom ovlano izvuene. Na os
novu ovih razliitih stilova moglo bi se pretpostavljati da su iz razliitih
perioda. Meutim, poznata nam je ve injenica da su u Viiima kao i
nekim drugim nalazima na istim predstavama (pticama) zastupljeni ele
menti i klasinog i iluzionistikog pravca. Moda bi zato bila blia pret
postavka da se na freskama iz Zenice, kao i na Mogorjelu, sauvala tra
dicija klasike sve do u IV vijek, dakle kasno doba aint'ilke. Na ovo doba
upuuje i kvalitet podloge fresaka kao i vrlo nejasne i mutne boje. Za
mjena crvenih i utih polja zelenim, plavim, bordo, bijelim i mrkoutim
poljima pojavljuje se i u drugim provincijama, tako u Panoniji*4, gdje su
datirane i u III i IV vijek. Po svim tim elementima nalaze u Zenici treba
takoe pripisati tom dobu.
Meutim, vrlo grub sastav maltera, po kome se ove freske razlikuju
od ostalih naih nalaza, ne moe se pravdati samo loom tehnikom kasne
antike, jer freske istog doba na drugim mjestima pokazuju finu tehniku.
U podruju jadranske obale klasina tehnika fresaka odrala se sve do
kraja rimskog perioda. U unutranjosti, pak, provincije Dalmacije sva
kako je jo ranije dolo do opadanja tehnike izrade, te se i toj okolnosti
mora pripisati slabiji kvalitet izrade fresaka iz Zenice.
I L I D 2 A
Sa prvog istraivanja rimskih zgrada na Ilidi kod Sarajeva85sau
vano je samo nekoliko podataka o nalazima, a freske nisu uope sau
vane, Mramorne ploice i gezimsi od tuka pokazuju da su i zgrade na
Ilidi bile ukraene na slian nain kao u Viiima i na Paniku. Gezimsi
su bili bogatiji i osim profilacije imali su kimu od ovula kao i nisku bi
sera (astragal). Naene freske imale su polja crvene, ute, zelene i crne
boje, kao i okvire iroke od 2 do 4,5 cm, Bio je to, dakle, tipian sistem
dekoracije od traka. Malter je bio nanesen u etiri sloja, a to je znak kva
litetne tehnike rada. Pretpostavlja se da je u poljima uokvirenim trakama
bilo i figuralnih ukrasa, poto su na nekim fragmentima zapaeni motivi
lia, geometrijski ornamenti i predstave posude sa voem. Svi ovi de
talji pokazuju da je u zgradama na Ilidi postojao sistem ukraavanja sli
an onome u Viiima, a to znai podjela u tri zone sa crvenim i utim
poljima u srednjoj zoni, oblogom mramora na podnoju, a srednja zona
se zavravala profiliranim vijencem bogatije izrade.
" I,. Nagy, Mltlelluneen dc8 Deutuchen Arch. Institute, ROmlsohe Abtelluntf
1, 1920, 104
* J , Kellner, RtfrnUche Haureite in Illdie bei Sarajevo, WMBH V, 1897, 142
Druga iskopavanja na Ilidi vrena su od 1950. do 1958. godine*, aii
jo nisu objavljeni nalazi fresaka. Poznati su samo opi podaci o njima".
Na fragmentima se, takoe, pojavljuju okviri od traka irine 2 do 4 cm,
zatim biljni i drugi ornamenti koji se nisu mogli rekonstruisati. Preovla-
dava crvena pompejanska boja, zatim uta, zelena, crna, siva i oker.
Podnoje je bilo crvene ili crne boje, a polja bijela i crvena. Nisu pri
mijeeni nalazi figuralnih scena, zbog ega se pretpostavlja da su ukrasi
zidova bili jednostavni.
DOM AVI J A
Iz velikog rimskog naselja Domavija u Sasama kod Srebrenice nisu
ouvani nalazi fresaka, tako da se samo donekle moe dobiti slika o na
inu na koji su bili ukraeni zidovi u zgradi kurije i gradskog kupalita.
U Domaviji su, naime, potpuno otkopane samo dvije zgrade, i to kurija
i kupalite. U apsidi kurije naene su samo jednobojne crvene, zelene i
bijele freske*9, dok je vie fragmenata zateeno u prostorijama banje. U
posljednjem periodu svog postojanja ta zgrada je bila skromno ukraena,
a od toga su ostala ouvana svega dva mozaika u prostorijama koje su
bile bolje ukraene nego ostale.90
U prostoriji 3 podnoje je do 60 cm visine bilo obloeno ploama od
krenog laporca. Tu je naeno dosta ploa vee debljine, od kojih jedna
ima ukras palmeta poredanih u dva reda. Zbog toga izgleda da je ova
prostorija bila preteno ukraena mramornom oplatom, a ne freskama.
Naen je fragmenat ploe od laporca sa dosta plitkim kanelurama i u
prostoriji 15.
I u prostoriji 4 podnoje je bilo obloeno ploama od kojih su neke
bile ukraene reljefom listova. Ovdje su naeni fragmenti ploa od tuka
sa ukrasom listova i profilacijom, koje podsjeaju na ukras kaseta stropa.
Ovaj arhitektonski ukras u reljefu na ploama i u tuku na stropu odgo
vara mozaiku koji pokriva pod, a na kojem je bila prikazana fasada zgra
de. Izgleda da su ukrasu ove sobe pripadali i fragmenti ploa od krista-
linog krenjaka sa ukraenim listovima i niskom bisera, koji su naeni
u prostoriji 5, Ukras ovih ploa je geometri/ovan i ploast a podsjea na
ukrase tuka sa zidova kasnog III i IV vijeka u Panoniji91.
I u prostoriji 7 naeno je dosta fragmenata ukrasa od tuka. U pro
storiji 15 naeni su fragmenti profilisanog vijenca koji potiu iz prosto
rije 7. Prema tome, mramorne ploe, ploe sa reljefnim ukrasom i ukrasi
E. PaSali, Rimsko naselje u l l idii kod Sarajeva. GZM, n. s. XIV, 1950, 121
" Materijal se nalazi u depou Gradskog muzem u Sarajevu i nije mi bio
pristupaan
el K ulturna itorlja BiH, Sarajevo, 1966. (K PaSati. sir. 267)
V. Radimsky, Die Ausordbanei'n von Domavia tn (7roimo. VVMBH t, 1893,
226
V, Radimsky, Ausgrabungen dar Domuriu 1)1 ili'ti J ohren 1892, 1S93, WMH1I
IV, 1896, 209
" L. Nbk.v. es IVfxcJ icti Iroh Instituis, Hom. Abt., 1,
189 1920, 112, Bettage XIX
od tuka zastupljeni su u velikom broju i predstavljaju glavni ukras zi
dova u bogatije opremljenim prostorijama.
Nasuprot tome, freske su bile vrlo jednostavne, veinom u jedno,
boji i bez ornamenta. U nekoliko prostorija naene su samo bijele freske
(14, 15, 32, 34, 30, 39), a ponegdje su se odrale na zidovima, tako u pro
storiji 1, gdje je podnoje bilo crvene boje a srednju zonu je inio bijeli
zid. li prostoriji 8 naeni su ostaci crvenih fresaka, u prostoriji 0 prvo
bitni crveni zid bio je kasnije obojen u plavo, a ouvan j e i dio freske sa
utom osnovom na kojoj su bile ucrtane crvene nepravilne linije.
Freske sa ornamentom nalazile su se jedino u prostoriji 13. One su
ouvane na podnoju do 50 cm visine, a taj pojas bio je podijeljen u polja
raznih irina (od 127 do 270 cm), u kojima se naizmjenino pojavljuju
dvije vrste motiva kao imitacija mramora. J edan je ve dobro poznat
motiv sa eliptikim jezgrima od 10 do 13 cm duine. Oivien je sa 1 cm
debelom crvenom linijom, koja je bila nanesena na crvenosmeu osnovu
i proirena tankim crvenim crtama, po emu se razlikuje od ostalih vari
janti ovog motiva, koje uvijek imaju jednobojno jezgro. Drugo polje je
imalo sivozelenu osnovu i na njoj tamnozelenu cikcak-liniju debelu 2 cm.
I ovaj motiv vjerovatno predstavlja jednu od degenerisanih varijanti imi
tacije mramora. U prostoriji su naeni i fragmenti tuka. Ne postoje po
daci o ukrasima polja iznad podnoja,
U prostoriji 18, u kojoj je pod bio ukraSen geometrijskim mozai
kom, naene su freske crvene, bijele, zelene i ute boje.
Malfcer za freske bio je nanesen u tri sloja: prvi je bio grublje struk
ture, drugi finije, a trei, tanki sloj bio je bogat kreom. Naneseno boje
bile su masnosjajne, po emu se moe zakljuiti da su bile nanesene na
mokar malter. Prostorije ukraiene freskama i reljefnim ploama (1, 3,
4 -7, 13, 18) vjerovatno su sluili kao druStvene prostorije.
Termo u Domsviji ni.su ni izdaleka bik- tako bogato opremljene kao,
npr., one ii Pompejima, ali su podjele na muSko i ensko odjeljenje i bo
gatija oprema prostorija za mukarce bile po istom principu kao u Pom-
pejirna. Po naenim natpisima zakljuuje se da su terme postojale ve
220. godine, a popravljene 274. godine i postojale su jo i u IV vijeku.
0 nainu ukraavanja prostorija u IV vijeku u naim predjelima
jedino nam neke podatke pruaju ove terme- i banja VISiima. U ter-
rnarna u Domaviji I mozaici i stilizacija motiva na kamenoj oplati upu
uju na IV vijek. Oplata podsjea na ukrase mramornih ploa i kapitela
u banji u ViSiima, koji i sto potiu iz IV vijeka. U ViSiima (u banji) kao
j Domaviji ukraavanje freskama bilo je zapostavljeno, Freske IV vijeka
u zaleu Dalmacije pokazuju oito opadanje freskoslikarstva. U bogatijim
vilama mramornu oplatu sa reljefnim ukrasima nadomjetaju freske.
Fragmenti fresaka iz IV vijeka sa Mogorjela i iz Zenice nisu oso
bito brojni da bi se, na osnovu njih, mogla rekonstruisati rieka vea cje
lina koja bi pruala potpunu sliku sistema ukraavanja jednobojnim po
vrinama i onim uokvirenim irokim rarnovirna. Do sada se jedini pri
mjerak sistema uk/aSavanja iz IV vijeka sauvao u Varadinskim Top-
Lijep primjerak imitacije mramorne oplate, koji je inae omiljen u
Rimu i provincijama IV i V vijeka, ouvao se u sobi 2 sjevernih proeto-
rija iznad bazilike u Varadinskim Toplicama. Srednja zona zida bila je
ovdje podijeljena na manja polja, neka sa imitacijom mramora, i uokvi
rena irokim okvirima. Na okvirima se i ovdje javlja motiv imitacije
mramora u vidu viestrukih valovitih linija koje ine polovinu romba,
kao na velikom broju fresaka u Zenici. Podnoje je, naprotiv, od jedno
stavnih crvenih polja sa ukrasom lista i predstavlja motiv koji se u ovom
kompleksu graevina u Varadinskim Toplicama javlja jo mnogo ranije
u II i III vijeku. Zahvaljujui tradiciji i dugom odravanju ovog motiva,
nastupa i ovdje mijeanje motiva iz ranijih i kasnijih perioda, koje su
sreemo svuda pa i na naim nalazitima.
M A J DA N
J edini nalazi fresaka iz V i VI vijeka u Bosni i Hercegovini potiu
iz bazilike u Majdanu kod Mrkonji-Grada'M. U izvjetaju o nalazu data
je, meutim, samo slika freske koja je bila ouvana pri dnu zida u apsidi
crkve.
Freska je bila podijeljena u podnoje i srednje polje. Podnoje je
ukraeno sa tri vodoravna pojasa (ljubiast ut ljubiast), a preko
toga je mrea crvenih vertikalnih paralelnih linija. Ukras vertikalnih para
lelnih linija javlja se ve u helenistiko doba na imitacijama mramornih
oplata. U Majdanu se na podnoju apside ovaj motiv pretvorio potpuno
u ornament.
uto polje iznad podnoja ogranieno je vertikalnim crvenim lini
jama i ukraeno sivim neodreenim ornamentima. Uz granine vertikalne
linije postojao je i unutarnji okvir od crvenih polulukova, koji podsjea
na bordure uz okvire fresaka ul i l i vijeku (Viii). Uz uto polje je usko
polje sa ornamentom od dva koncentrina romba i jednog lista, koji treba
da imitira mramornu oplatu, slino kao u poljima srednje zone fresaka
u Varadinskim Toplicama. Motivi koji su, istina, preuzeti sa fresaka ra
nijeg klasinog perioda pretvorili su se sasvim u ornament na freskama
Majdana.
. Vlkl 1M. Gorane, Vjesnik arheoloSkog muzeja u Zagrebu, ser. III, sv.
II, Iflfll, 198, el. 18; H. Mllseh, Zur Stadtriimischen Malerei 'les I Jahrhumlerts n.
Chr, Mlttellungen des Deutschen ArehUolog. Inslltutes, Kom Abbt. 85, 1978, 201 1
V. M. Strocka, Die Wandmalerei der Hngh&user in Ephesos, Korschungen In
. VII I /, 1977, 270
41Na ovim podacima zahvaljujem voditelju iskopavanja dr R. Vlkl
W. Hadlmsky, Die Ttirnlsehe Ansiedlung von Majdan bei Varear-Vakul,
WMHII I I I , 1895, 248, si. 3 I C. Truhelka, Starokranska arheologija, Zagreb, 1931,
191 123120
> |!\/ 0 .1\ FRIKO SI IKAliSTW
.KimilW\im)MNANAI,\/IU BiH
v; KnvxX^VS C&TSlVU ^\ k,V$U>' r^l uvUO 1<\'
w*>w u 1 v^oku ^;\
N * * v^ f wwjnkim u H~
R I J jjfeg ;,v y ,\!\vn<0^ ^ '.; wM n* nal asa p>$U&> u
xk:'.
f t i,'* -. ^ . 4 - - 4' ' " X V
. ^ vv. *X4;s4, ,v v>. \ armi ahei w f)\\vi j c \ 1 v i>uo
, v'5., s4f5 *WRr* }^* * J
i W u t nj i t i >, : \ w* m i vr mum Is van t i h wfttswra ! 1^ i
iVV^'C' N4^\:'\ ^iV; ^^$* }\;.\*\ V uKr<j*Si SVOOO >\1-
* * * M> i4vv, \ ', <> \ j\ u1i u obt asUma*
U . ;^>a *VuA2\ \ \ \* U felXW* CM&ljtlk
& ** ;; s t e l . 4'.\\ :r.i | ^>| mi U * SVakakO 1-
W&fcV&Ql K v ^ v-i hu^kvuvn, \\;5\ ^ bf tl j U $p)4MVUVU
v i* ^ v^ v' ^ u vi v\ v.;m 5 oemvi m^ ka a t o Magt t a"
; ^Nrrv -vK.vJ Ob\ V* )* \ VmWUTO* U Nt tdk\ m>U4 c* U \ UaU*\ \ ** ,
S4v * iv4-;v,;:u.;u u*-*>vh 1 | ^'speou'ke pr ai st av? ar hi nxk Um\
>\ v,v;\ k '4\ 4\ su\ 3'^ &rhVu4k'iunV; n>o,i vi $t4 ;4v
i - 0 ' - u .s .. ' i pwt vwt t j u u vVk\ M\ Ui vni > \ '
Ut ori Kopi r aj u \ n n )t v w -
%4*w kov, *u m
2 ^ * HXV^ n'h '^ i -'1>\
temfeti ivv, * ^'!U^x'';Vu' u Na nmfre&kama
P & ) kivni14h>brna
*nthnu kik V4f 51jW44l^a\v dato u
. u>vi\Y4ie^4' nnu" Vvv*v.4 i .
stare* w. ^ . k , u u\4Hvunma ^ u\in\v
; ,"*)sw'"'- '
"W *W*i u 5 ' u '1 M ''V u 1 ^, ti'K u
-, *" * VtTSfl^f^irf'a' i 1 %
,4A ^-r* i >>11\ 'hiuk-
* " ' qai5ji Hd44vijU
1 ^. . ^ ^ 4\>Vtfjgr^u iu \ S i \
4-^!, H\*\- )' \\
^ w . 1
\ * *+* * .
, ^^ ,<' C*ntht4 I, 1
m ,w ^ ^ ..... v
AivK im.
. \1 \\ AUl^U. XI
93
Htruv *^\ Se fc*
^ : r u krn^uura ^*** r t t
*&W&*y*jjU N. O^'IV, k ^^V - v
SUd j% * ovm\ **
ki>^je \>crnim ^ ^^ ytS
* > $ * u v,v, crvena l4vh *
^W i j f i f f l ki'ni ,'1W {;n>as\^rw hva i ; lVl,;,, ., V , ,V '" \,!*>:
,mskx'' nmfe' pvuv * t t o v 4* L i '! u f n^y ..^
*> v;umh k;u' u\ Iad ^ ** ^
Aualu (Svfcrsk<* F^uratoih ^ u gl*w
U ^ iV^.4 tVkoi ;\ nal i l i V* *V V liiiui i
mitoloki U^uralni r\i V 5\ >
^ ' ,<it i *^*av i > ? ^*>u ^
kao >u>I ?1, K xmlen 5 )*\
V p rm im 'iji N$Hk\ * Emovu su&reeu >e ^ taitntt&tavw
\^\ )&> > ^ u Rwwi ^ . p4vh>\>4v* iH vvxi;^)^ u
u&ko jvmirvjt4 poljtf &* biVmnvt ukrasom, vi\k dva $* 3
* V*\lja vutu' lrak\\ms v srwtrQe vv\he ** u
vi^t> s-URUtJ^ii&ix^ifn ^.kvivw^v ^ivi whu vvOgci >vj peeiv-
honi vi j wci * Prema u\rvu\ > .; \\<
UkVA&AYWja 2Hli>VA, kiVj*4 U IV^xiuV^Vtt *\>:' i vk;;.\:;;i Ks&AiTtf'
Ovi sistemi vnsn '\ "'> \* firovtaciM
j t' ## *>\) vV^v' lM>' . J MWI&U44W . 1 :\-;Vv.k';;4
&tO l \4l ^i t44^ >V< ys4^ehv 1^ \W CYttA 'f\VV* > \-;^..U'',:^. : ' - -
Od pcOovir^ U w w av ^ | p * 'jv: ^^
f^4^Sik\Vil.k* * V4 -t' <s5,i *1\V.A-> . '-, .....-... .. v-n\ . . .
\15^^\ S.h*4W4 i i vh'.u'stunv wonvt' i ^V ,>4C< ' t4*
vii
U J M\>YNV\)V
M.nsu>v\ \i ^wviT>oVj
'.v.', :-;) 'hnx.14. Ov;V tt.-fc'm.^ S \)^s^ss>tft.
>u i dr.'^ >4inA4!.WJW SVUW
59 1\\'1 5 \ ',;-0 X.\n ' !,
nv^uvn.vinnw |' vwbiv.' IH '. )\ U ^) '. vV.-
K tni *\'. W i v!
jeWA ^ U U> |W W M sX ^W C W 0NV5.'V\ V i
* ,^\ ''4 411 >' '^4' '''1 *v ' rN,v ' ^ V'ti i u u ^r e\ i w v
., . s. . , -. '.\ . v'. "svan 1\'' " v' v
^- , \^\ '<
_Lilmmjt N4^ >N^>V
- V . SJN4'k,4 ^?^ 1^* '' * " '
' u > w * v * - - s" ; ; f t
stn^tsvw.w -. . ^ ^ * .. .>>:>, ., *
sSfe \>WN>^' , ,1 4SSVk M 4* 'i: ''' i f 4,
^ .*Nm w vV ^ r - oX S S
asM lM sr*v ' -* S 2 S S
^41 rw'14* ' . o ,. \;*'. ,
4 .^ s . - N 'Vavv'v
^ * * * \ ^
- ? ?

un,Vv)i t'4'\lenv\s^V\i's' K
u III vijeku'. Motivi imitacije mramora, koji su se u poetku upotreb
ljavali samo za ukraavanje podnoja, koriste se u kasno doba antike i
za ukraavanje cijelih zidova. Dok su u I vijeku ovi motivi odgovarali
realnomizgledu mramora, oni kasnije postaju sve vie dekorativni ele
menti koji tek podsjea na svoje uzore. Imitacije zrnastog mramora, koji
su predstavljeni prskanjem raznih boja, osobito su este u Emoni u vrlo
razliitimvarijacijama boja101, a zastupljene su i u Zenici.
Dok u I vijeku provincije izgrauju vlastite sheme podjele zidova,
u razvoju stilova figuralnih predstava one slijede, uz male varijacije, opi
tok italskog i rimskog slikarstva, koji se, prema F. Virtu moe podijeliti
u nekoliko perioda i to: flavijski, filhelenski, antoninski, iluzionistiki i
stil kasne antike. No kako su datiranja po njemu ponekad zastarjela u
ovomradu uinjene su korekcije. Da bi se potpunije sagledao umjetniki
razvoj fresaka u Bosni i Hercegovini, potrebno je svakako izloiti i gla
vne karakteristike navedenih stilskih epoha.
Flavijski stil. Poetak razvoja freskoslikarstva carskog doba u Ita
liji i provincijama pada veinom u doba treeg pompejanskog stila, dakle
u doba Augustovog klasicizma. Meutim, u doba Augusta (od 27. god.
pr. n. e. do 14. god. n. e.) razvoj freskoslikarstva stagnira, jer se u to
doba zidovi ukraavaju oplatom od mramora i zlata. etvrtom pompejan-
skomstilu odgovara u Italiji klaudijsko-flavijski stil (od 30. godine n. e.),
kojim, dakle, poinje razvoj freskoslikarstva carskog doba.
Kao u svim ostalim periodima, i u periodu flavijskog stila ne po
stoji jedan jedinstven i karakteristian stil. U ovom periodu se, zapravo,
izmjenjuju idealizirajui pravac klasicizma i novi pravac strogog rea
lizma.
Kao i u etvrtom pompejanskom stilu, freske sa arhitekturnim
predstavama dosta su malobrojne, javljaju se tek na izmaku flavijskog
stila. U poetku su prikazi arhitekture svedeni na gornje polje zida, a
unutarnji okviri dijele srednje polje uskim trakam od lanaca cvijea ili
kimationom. Meutim, ostaje jo jasna horizontalna i vertikalna podjela
zidne povrine kao i njene arhitektume dekoracije.
Nain slikanja je, kao i u etvrtom pompejanskom stilu, impresio-
nistiki. Boje su nanesene mrljama i sraunate na gledanje iz daljine.
Meutim, zbog trajnog uticaja klasicizma crtei su jo brojni, a forme
jasne i fine. Samo su slike predjela u sporednim poljima potpuno ovlano
skicirane, a crte zanemaren. Ovakvo zanemarivanje crtea nalazimo jo
u helenistiko doba, samo to na prikazima dominira dojam dubine. Za
flavijski stil karakteristian je naturalizam pun ivota i pokreta, prua
jui impresiju jedne prolazne pojave ili trenutka'03.
Filhelenski stil. U doba Trajana (98117. god. n. e.) zapaa se u
umjetnosti novi duh koji donosi i nova umjetnika stremljenja. Tei se
* Sirmium, Arheolotka istraivanja u Sremu, Arheoloki institut u Beogradu
1871 (Dr M. Parovi-Peikan, 40, si. 6)
* W. Schmidt, Emona, J ahrbuch fiir Altertumskune VII, 1913, 155
" F. Wirth, RWUP, 218
F. Wirth, RWUP, 30-49
ka duhovnom obnavljanju, ugledajui se na grku kulturu i umjetnost,
pa se slikarstvo ponovo izrazitije upravlja ka klasicistikom pravcu.
U ovom periodu arhitektumi prikazi postaju sve rjei i gube svoju
trodimenzionalnost. Meutim, horizontalna i vertikalna povrina zida
ostaje jo uvijek jasna. Vertikalna podjela srednjeg polja izvrena je
stupovima, ponegdje, kao u Hadrijanovoj vili, i pilastrima. Mjesto flavij-
ske prenatrpanosti, sada dolazi do velike jednostavnosti. Nema bogatih
fasada sa redovima stupova i iluzijama prodora pogleda kroz tu arhitek
turu u prirodu. Oni su se zadrali jo samo u gornjem polju. Arhitektura
vie ne ini okvir predstavama, a stupovi i pilastri koji vertikalno dijele
polja postaju ornamentalni elementi bez funkcije, tako da se umjesto
nj ih upotrebljavaju kandelabri. Srednja polja imaju figuralne prikaze
strogog i mirnog stila, a u bonim poljima su slike predjela. Ove sliice
nisu vie ovlano i bez detalja predstavljene kao u flavijskom periodu,
nego su tankom etkom pomno izvedeni i detalji. Na figurama su lica
glatka i hladna, gotovo sa portretnim crtama, ali jo bez odraza unut
ranj eg ivota.
K lasicistike tendencije oituju se u istijim i jasnijim oblicima,
veoj mirnoi, potivanju sporednih detalja, te se javlja jednaka valent-
nost u obradi svih dijelova. Tada po drugi put nastupa klasicistiki period
koji se vraa na stroe uzore. Ali i ako se predstave istiu ljepotom i
proporcionalnou, oni nisu tipizirane ljepote kao u doba Augusta nego
su individualnije i realistinije. Dok su na flavijski stil uticale preteno
grube forme etrursko-rimskih uzora, na filhelenski stil Trajanovog doba
utiu finiji uzori grke umjetnosti. Od Grka potie i moda brade i kovr-
dave kose, koja osobito vlada u doba Hadrijana. Predstave su linearne
i mirnije. U umjetnosti se u ovom periodu jasno izdvajaju dva pravca:
jedan stroi i bez perspektive, a drugi meki u oblicima i sa perspektiv
nim prikazima, koji vremenom sve vie ovladavaju. U doba Hadrijana
oba pravca se stapaju. Predstave Hadrijanovog doba pune su ivotne ra
dosti jednog mirnog, sretnog doba.
A rhitektonski ukrasi u cjelini tee ka harmoniji. Stukature na ta
vanicama svode se na jednostavne geometrijske motive kvadrata. Mozaici
ponavljaju motive stukature u pojednostavljenom, linearnom obliku. Ta
ko dekoracije zidova, tavanica i podova ine jednu harmoninu cjelinu,
to j e rijetko, a pojavljuje se u takozvanoj vili Tiberija na Palatinu.
Oko polovine I I vijeka pojavljuje se jak uticaj helenizma. Pod nje
govim uticajem opet se javlja podjela na zone, dakle horizontalna podje
la na podnoje, srednju i gornju zonu, to je karakteristino za doba he
lenizma a naziva se stil zona, koji je zastupljen u Grkoj, Egiptu. I taliji
i crnomorskoj obali. Figure su, oponaajui helenistike uzore, ponekad
tanke i pretj erano visoke. Ovakve anatomske pretjeranosti nisu rijetke
polovinom I I vijeka, i to su prve pojave ekspresionistikih elemenata
koji masovnije prodiru u rimsku umjetnost krajem II vijeka104. Ovom
195 m F. Wirth, RWUP, 55, 5859, 6163, 80
prelaznom periodu iz filhelenskog u antoninski stil pripadaju i freske
l* \ iia.
Antoninski s t i l Ponovno odstupanje od klasinih oblika pada u do
ba Marka Aurelija (161180. god.). Novi pravac stila tek se postepeno
odvaja od filhelenskog linearizma. pri emu se zadrava klasicistiki
vanjski oblik, dok su pokreti figura ivlji. Na portretima se javljaju prvi
znaci ekspresionizma, osobito na portretu cara, a to su jako rairene oi
uprte odsutno u daljinu, koje prvi put pod lijepom vanjskom formom
odaju i unutarnji duhovni ivot.
Ovaj novi produhovljeni nain prikazivanja svakako je u vezi sa
novim stremljenjima i pogledima na svijet. Stari rimski bogovi ne mogu
vie da odgovore na mnoga pitanja ivota i smrti, te ostaju jo samo
predmet slubene religije. Pod uticajem raznih kultova i misterija sa isto
ka nastala je vjera u jedan bolji ivot poslije smrti, koji treba da vjere-
nicima nadoknadi nedae zemaljskog ivota, koje u to doba postaju sve
tee. Ti kultovi sve vie odvraaju ljude od zemaljskih zbivanja, pa se
zbog toga oituje na portretima zamiljen pogled u daljinu.
Postoje dva pravca u antoninskom stilu: prvi, koji je preteno kon
zervativan. zadovoljava se sa tradicionalnim formama i motivima, drugi
poputa novom duhu i negira tradiciju, a ne potuje pravilnost, simetriju,
proporcije i perspektivu. To je pokuaj da se raskrsti sa do tada vaeim
estetskim pravilima klasike1*. Ovaj pravac se osobito manifestuje od 180.
godine na dalje, a izmeu oba stila ima i niz prelaza.
Pod uticajem ranije epohe zadrava se isprva vertikalna podjela na
polja pomou elemenata arhitekture. Zid je podijeljen stupovima, pod
noje je vrlo visoko, a u gornjoj zoni se javljaju prodori pogleda na
poruke sa stupovima. Dijeljenje zida elementima arhitekture zamjenjuje
se kasnije podjelom zida okvirima, trakama i linijama. Okviri su iroki
do 15 cm a trake do 6 cm. Ovakav nain podjele zida zastupljen je na
brojnim freskama u Bosni i Hercegovini. Na tim se freskama javljaju
i unutarnji okviri od jednostavnih tankih linija, koji zamjenjuju geomet
rijske bordure filhelenskog stila. Polja su veinom obojena crvenom, u
tom i bijelom bojom, to je karakteristino i za freske u Viiima. Pri
ovakvoj podjeli na polja u kasnije doba dolazi esto do nepravilnosti.
Najzad se jo mora podvui da predstave arhitekture nisu nikada sasvim
nestale i u kasnijim periodima. O tome svjedoi vrlo realistian, ali i
ovlaan prikaz proelja palae u Pedagogiju na Palatinu iz vremena oko
200. godine n. e., a i pojedinani nalazi meu kojima su i oni u Paniku.
Mitske linosti iz ranijih perioda zamjenjuju sada u poljima figure
plesaica. Viktorija, Psihe, Genija, Erota i teatralnih maski, zatim ptice
i girlande. U slikama pokrajina umjesto reprezentativnih graevina jav
ljaju se slike obinog ivota, predstave kuica na selu.
U nainu obrade opet prodiru slikarski stilovi kod nas je u Vi
iima i Lisiiima zastupljen impresionistiki stil. Figure su suvie izdu
ene, boje nekad neprirodne, osobito na kraju tog perioda, a prikazane
* M. Borda, LPR, 104 196
su barokno i u pokretu. Stil je izloen stalnom kolebanju, jer je podloan
tenji ka transcedentnom svijetlu i odvraanju od ivota, a postoji i ve
duboko ukorijenjena tenja ka konzervativnosti u zadravanju klasicisti
kih elemenata, od kojih se pojedini elementi zadravaju sve do u rano
kransku epohu.
Pri ukraavanju tavanica primjenjuje se novi sistem podjele povr
ine na manje geometrijske slike u dijagonalnom rasporedu, koji ima
prednost da se moe upotrijebiti na kupolastim i kalotastim tavanicama;
u tim ukrasima se uz etverokute poinju javljati i kruni motivi*, koji
su kod nas zastupljeni u Lisiiima i Mogorjelu.
Iluzionistiki stil. Poetkom III vijeka sjevernu granicu Rimskog
Carstva poinju nagrizati upadi Barbara, zbog ega nestaje onaj bezbri
ni i raskoni ivot II vijeka. Nesigurnost i stalna promjena vladara uz
rokuju nemirna vremena. Teret izdataka za vojsku snose graani i seoski
itelji, to izaziva nezadovoljstvo i enju za trajnijim vrijednostima. Kao
to je ve napomenuto, osobita utjeha trai se u vjeri. ivot u III vijeku,
prema tome, obiljeen je stalnim promjenama i borbom na polju politike,
privrede i religije. Razumljivo je da se u takvim vremenima ne moe
njegovati umjetnost finih linija i ravnotee klasinog doba. U ovoj um
jetnosti dolazi do izraaja prolaznost, trenutana raspoloenja i stalni
pokret uz slike realnog ivota.
Sistem dekoracija traka iz doba Antonina gubi sve vie svoju
konstruktivnost i prelazi u dekor tankih linija irine samo do 2 cm.
Mnoto linija ini nepregledan ornament crvenih i zelenih linija, koje
polovinom III vijeka prelaze u mreu nepravilnih kosih linija. Ova
nepravilnost linija javlja se kod nas na freskama u Zenici. 1 u ovom
periodu se tendencije ranijih stilova prepliu i idu usporedo sa novim,
koji tek postepeno uzima sve vie maha. Dosta dugo se odrava i kon
zervativni vie idealizirajui pravac sa briljivim crteom, koji se na
freskama u Viiima i Paniku zadrava na figurama. Vremenom sve
vie probija nedovoljno brian, skici slian nain slikanja, koji predstavlja
nastavak tendencije sa kraja antoninskog i poetka severskog doba (od
200. do 220. godine). Zbog nestvarnosti ovakvih prikaza nazvan je iluzio
nisti eki stil, a njegov utieaj se kod nas manifestuje na arlutekturnim
freskama Panika. Napomenuli smo ve da figure i predmeti nisu i/mode
lirani, umjetnik se zadovoljava skiciranjem formi, a to je nain koji se
upotrebljavao u ranijim stilovima samo za dekorativne slike predjela.
Forme su zanemarene, ponekad su i rune; ne podvrgavaju se estetskim
pravilima i suvie su izduene, ali uvijek daju iluziju ivog pokreta.
U prikazu lica, umjesto uljepavan ja i isticanja tipinih crta, sada
se podvlae netipine i nenormalne pojedinosti, ime se pojaava nje
gova runoa. Na freskama katakombi osobito dolazi do izraaja impre
sionist iki nain slikanja figura, kod nas zastupljen samo na predstavi
lica iz. mauzoleja u Paniku, lovrina lica ata je nanesenim mrljama sa
svjetlosnim refleksima. Forme su rasplinute, nekada toliko da se dijelovi
197
. Horda, L PR, 97 1 U2
glave jedva raspoznaju107. U izraavanju unutarnjeg duevnog ivota
portreti toga doba postiu najvii stepen, te se zato smatra da je rimska
umjetnost u ovom periodu postigla najvii domet. U oima likova ee
se javlja izraz opeg bola, izazvan pesimistikim raspoloenjem ljudi toga
vremena.
Slike obino predstavljaju realan ivot, to ih udaljava od ranijih,
a nastavljaju tendenciju koja se javlja ve u doba Antonina, naime sli
kanje obinog seoskog ivota10*.
Galijenski stil (260269. godine). Na period otpora prema klasici
zmu javlja se polovinom III vijeka ponovo oivljavanje klasicistikih ten
dencija. Sam car podrava filozofiju i umjetnost klasinog perioda. Ova
klasicistika struja traje, ipak, 'kratko do njegove smrti. U ovom krat
kom vremenu, nije se mogao izgraditi neki jasni i samosvojni stil, zbog
ega se ova djela i teko datiraju.
Umjesto grubog realizma ponovo se javlja idealizirajua ljepota,
proporcionalnost i plastina obrada detalja, koju nalazimo i na figural-
nim prikazima u Paniku. Ekspresionizam ostavlja na umjetnost toga doba
jak uticaj, a ispoljen je u misaonim izrazima na licima. Po uzoru na an-
toninsko doba109, sada ulaze u modu visoke i vitke figure, a sistem podje
le na polja trakama i linijama izveden je pravilno. Dominirajuu crvenu
boju iluzionizma zamijenila je utosmea, zelena i siva boja110.
Kasna antika. Kasna antika zavrava epohu rimske umjetnosti koja
je pripadala imitirajuem pravcu. Umjetnik vie ne eli da prikazuje
stvari vjerno prirodi; on zanemaruje anatomsku pravilnost figura, a uno
si u njih duhovni sadraj, osjeanja i raspoloenja, koja pokreu ovje
kovu unutranjost. Time poinje jedan novi ekspresionistiki nain pri
kazivanja.
Dolaskom na prijesto cara Aurelijama, koji je povratio izgubljene
zemlje na istoku, popravljeno je i ekonomsko stanje rimske drave. On
je i inae poao novim putevima. Za glavno boanstvo Carstva progla
sio je orijentalnog boga Sunca, a za njegove vladavine ire se orijen
talne misterije, mitraizam i kranstvo. I u umjetnost poinju prodirati
elementi orijentalne umjetnosti, ali ih Rim ne kopira, nego ih uklapa
u vlastiti orijentalni stil. Uzori su sada grubi prikazi gladijatora, for
me su geometrizirane i ukruene, i umjesto lakih iluzionistikih, nastu
paju teki, okasti i zdepasti oblici, koji kulminiraju u takozvanom dio-
klecijanskom stilu. U ovom postgalijenskom realizmu pojedinosti su date
linearno, osobito oi, koje su kose a ui odstoje. Lice se sastoji od veli
kih tamnih i svijetlih povrina koje imaju geometrijske oblike, a oblik
glave je priblian lopti'". Lice sa reduciranim crtama slino je maski,
ali je ivi duh predstavljen intenzivnim izrazom oiju i usta.
J . de VVitt, Spatromische Bildnismalerei, Berlin, 1938, 2223
| F. Wirth, RWUP, 157159, 162165
" F. Wirth, RWUP, 197198
M. Borda, L PR, 119
1,1J . de Witt, SB, 3335 198
U Konstantinovo doba, poetkom IV vijeka, nastaje renesansa kla
sinih elemenata u umjetnosti. J avljaju se naturalistiki motivi sa kla
sinim formama, rafiniranim ukusom i jasnim i lijepim oblicima. Istak
nute su velike oi, lice je meko oblikovano, usne su stisnute. Uz ovaj,
gotovo ekspresionistiki, klasicizam prodire vremenom sve vie druga
struja apstraktne dekorativnosti, a ta je nasljee Orijenta. Velike oi
su tada povuene koso nadolje, linija nosa se sastavlja sa linijom obrva,
a povrina lica je bez detalja. Uslijed ovog linearnog oblikovanja lice
postaje slino ikoni, a dominira na njemu samo izraz oiju. Figure su
uvijek strogo frontalno poredane i bez dubine pozadine, dok su noge
date u profilu112. Poetak ove linearne obrade javlja se kod nas jo u
Paniku na freski plave osnove sa prikazom glave, koja je naena uz
arhitektume freske. Za sada su na naim freskama jo nezastupljeni fi-
guralni prikazi ovog perioda. Ove karakteristike se uglavnom zadravaju
i dalje u umjetnosti tokom V i VI vijeka.
Sto se tie dekorativnih sistema, koncem III vijeka se uz podjelu
polja trakama i linijama pojavljuju i arhitektumi motivi113, o emu svje
doe i arhitekturne freske u Paniku. Oivljava ponovo i prvi pompejan-
ski, tzv. inkrustacioni stil, koji imitira mramornu oplatu. Prikazi mra
mornih inkrustacija i floralni motivi slobodno razasuti po povrini, koji
takoe dolaze sa Orijenta, vrlo su esti u katakombama114. Meutim, u
ovo kasno doba i imitacija mramorne oplate ne daje vie realnu sliku
svoje teme; ona se pretvara u dekorativni elemenat sistema u kome se
polja sa imitacijom mramorne oplate izmjenjuju sa poljima popunjenim
stiliziranom vegetacijom. Primjer ovakvog ukraavanja zida nalazi se u
kompleksu prostorija bazilike u Varadinskim Toplicama, koje su dati
rane u doba Konstantina I. Ovdje su na podnoju zida crvena polja sa
ukrasom stilizovanog lista, a u srednjoj zoni se niu povrine sa imita
cijom mramornih ploa raznih geometrijskih oblika115. Meu nalazima u
Bosni i Hercegovini nije se ouvalo dovoljno fresaka na osnovu kojih
bi se mogla dati rekonstrukcija ovakvog sistema: na njega upuuju je
dino fragmenti irokih okvira sa motivom imitacije mramora u Mogor-
jelu i Zenici.
Floralni motivi su u ovo doba ve toliko stilizovani da se teko mo
gu identificirati116. Stilizacija ovih motiva javlja se ve na naim arhitek-
turnim freskama u Paniku i freskama mauzoleja u Paniku. U svim ovim
elementima dolaze do izraaja tendencijo kasne antike ka apstralktnosti,
pojednostavljenju i stilizaciji.
J . de Witt, S B, 4849
1,1F. Wirth, RWUP, 219225, 306312
M. Borda, L PR, 137
B. Vikl 1 M. Gorenc, Istraivanja antiknog kupahita u Varadinskim To
plicama od 1956. do 1959. godine, Vjesnik arheolokog muzeja u Zagrebu, ser. ,
sv. II, 1081; st. 196, si. 18
199 W. Drack, RWS, 103
ZAVRNA r azmat r an j a
M ozai ci i f reske, kao di o unutranj i h ukrasa gm#v l m, podl oi ni su
svugdj e, pa i u Bosni i Hercegovi ni , ugl avnom j ednom zaj edni kom raz
voj u u komo j odi no razl i i ta tehni ka i zazi va speci f i nosti , K arakteri sti no
i m j e perl odt& w ponavl j anj e i sti h sti l ova, Sto u ovi m kraj evi ma tei ko
mo'h> prati ti , s otv/i rom na malobrojne nal azo od I I vi j eka nadal j e. Ni su
nam zastupl j eni nal azi i i svi h sti l ski h peri oda, te se taj razvoj ne moJ o
prati ti u cj el i ni ,
l ako su nal a/i vei nom proi avodi manj i h provi nci j ski h radi oni ca, oni
j o u kasno doba pokazuj u dobru tehni ku, zahval j uj ui , vj erovatno, bl i
zi ni j adranski h centara koj i su bi l i pod uti caj em I tal i j e. Osobi to su mo
zai ci i zvedeni vrl o dobrom tehni kom i pokazuj u preci zan rad, i ako po-
neki , kao u V i Si i ma i Pani ku* i maj u, kao vei na mozai ka u drugi m pro
vi nci j ama, sl abi j u i tanj u podl ogu. Sl abi j u tehni ku pokazuj e satno mozai k
iz I V unavi j e sa pri kazom arhi tekture. Nj egove kocko su razl i i to vel i i ne
i nepravi l no raene, pa su zbog toga moti vi nepreci zno i ovl aSno izvede-*
ni , Sto j e i i nae karakteri tsi no za poj edi ne provi nci j ske radove kasne
anti ke.
Sl i no j e i sa f reskama. Na vei ni f ragmenata moti vi su preei ano
i zvoeni a okvi ri pravi l ni i pravol i ni j ski , Samo manj i broj f resaka u
kasnoj anti ci i ma okvi re od nepravi l ni h i ovl aSno i zvedeni h l i ni j a i traka,
Sto j e znaaj no za f reske u Zeni ci , U unutraSnj ost su si gurno tefce proi -
ral i uti caj i umj etni ki h centara sa j adranske obal o, pa f reske pokaxuj u
i po obradi mal tera i po nej asni m, neodreeni m i mutni m boj ama opada
nj e tehni ke u kasnoj anti ci .
Na f reskama i mozai ci ma uti oaj kl asi ci sti kog pravca oi tuj e se i u
vel i kom broj u kl asi ni h moti va, osobi to na mozai ci ma a i na f reskama
Na mozai ci ma hel eni sti ki kao i kl asi ni ri mski moti vi odrtavaj u ' do
kraj a Ri mskog Carstva, Na f reskama iz doba kasne anti ke u Zeni ci moti v
i mi taci j e mramora na okvi ri ma poti e j o iz hel eni sti kog doba
J ak uti oaj kl asi ci zma uofti j i v j e i u nai nu pri kazi vanj a predmeta
I mpresi oni zam i i l uzi oni zam, koj i tei e ka rastvarat\j u obl i ka i zanemari
vanj u detal j a, ni j e ni gdj e preovl aao na dosad otkri veni m nal azi ma. Sve
2 0 1 predstave na mozai ci ma, kao i na f reskama, pokazuj u j asne i odreene
oblike pod utlcajem klasicizma, jedino | predstavljanju cI11 1j i prodire
nain slian skieiranju i ovlanoj obradi. pa 8(5 samo gledanjem g| odsto
janja dohija iluzija plastinosti. Ovaj nain rada J avlja se na prikazima
ivotinja i biljaka, Mnogo vie J e zastupljen ornamentalnl pravac, karakte
ristian za kasnu antiku, a pripisuje se uticaju Istoka. II poetku III vi
jeka prvo se javlja u prikazima detalja (krila ptice na I lidi), zatim u
podvlaenju kontura figura tamnijim bojama na mozaicima kao i na Fre
skama, zatim na prikazima vegetativnih motiva, osobito cvjetova, Na Istim
predstavama javljaju se ponekad kombinacije iluzionistikog i stilizova-
nog prikazivanja, kao na vijencu stupa u Paniku, Tu je vijenac prikazan
na iluzinnistiki nain, tako da se iz mase neodreenih boja bez jasnih
granica i oblika izdvajaju cvjetovi, koji su potpuno stilizovani. Time nae
freske potvruju ve, u samom poetku podvuenu injenicu, da ne po
stoje periodi rimske umjetnosti u kojima bismo nali uticaj jednog izra
enog stila, to svakako oteava datiranje i mozaika i fresaka, Osobito
su majstori u primijenjenoj umjetnosti kopirali detalje sa razliitih uzo
raka i rado se vraali u prolost, i uzimali elemente jo iz samog poetka
freskoslikarstva U I taliji.
Samo su t.e elemente u raznim oblastima majstori znali da oblikuju
po svome ukusu, te stoga u pojedinim oblastima nalazimo jedino za tu
oblast karakteristine elemente. J edan takav primjer predstavljaju i na
e arhitekturne freske u Paniku, koje su jedinstvene ne samo kod nas
nego i u odnosu na druge nalaze, Samo e nam novi nalazi moi pokazati
kakav je bio tok razvoja ovog a rh i tok tu mog stila i da li je svojstven samo
naim krajevima.
Veina radova pokazuje izvjebanu ruku majstora koji su nam do
sada osUdi anonimni, a neki radovi na mozaicima, kao glava personifi
kaciji1 proljea i zime, zatim glava Minotaura, mogu se mjeriti sa naj
boljim radovima ove vrste. U ovim dobrim radovima, kao i dobrom kva
litetu, svakako se manifestuje uticaj I talije, koji je dolazio preko umjet
nikih centara na jadranskoj obali.
Na alost i suvie je malo nalaza fresaka i mozaika a osim toga su
iz razliitih perioda, tako da nalazi nisu dovoljni za odreivanje izvjesnih
radionica ili njihovih meusobnih uticaja. M<//aici iz Stoca, koji eu se
sauvali u veem broju, pokazuju i u obradi i u upotrebi motiva slinost
te upuuju na postojanje jedne radionice, a isto se moe pretpostaviti i
za mozaike na Ilidi.
Miljenje Digvea da je postojala jedna centralna radionica za cijelu
jadransku obalu u Solinu, koje se jo danas stalno citira i djelimino
i prihvata, svakako je neodrivo, sudei po novim rezultatima istraiva
nja. Za starokranske mozaik1Porea, Pule, Nesakcija i podruja sve do
Haba, danas se smatra da su na njih prije uticale radionice Akvileje nego
Solina117, Meu pojedinim nalazima u Uosni postoje takoe vidne ruzliko.
Figuralni motivi mozaika na Ilidi pokazuju manje vine ruke nego rno-
" .7, Mifl' r, HunokT^ti/Mkl podni mozaici na Utolinom Jadranu, lliirnikihtnii-
ttki mozai ci U J ugoslaviji, Materi j al i X V I I I , BtsOMru, 1080, 110
/alci 1/ 8 tuca. I Alo yg tie |/,hnra gGOlTlfl SMii motiva, sVttki nalaz U
Botni i Hercegovini pokazuje poneke oeobenontl. Ztljsdlilflks MU lm Winn
lciU'tllcliGts lilflllS sheme /a pojedine periode. Nai mozaici ne pokazuju sli
nosti nl sa ostalim nalazima na J adransko) obali. Shema pfjtljelfl na It.Vd
dralc nn mozaiku U Viiima nida/.i se I na J ednom mozaiku U Petrovcu
Moru"11, ali J e njegov biljni ukras pol puno drugaiji. I dvoliojni mnza*
iei u 11" imaju drugaiji repertoar motiva nego mozaici U zaleu
prcivl(*1< Dalmacije, I geografski najblii mozaici U Paniku, koji su nm
dli za koju deceniju mladi, ali I mozaici IV vijeku Iz Domavije, razlikuju
po svojim motivima od onih u Rlenu, Dok u Bosni i Hercegovini
preov'ladavaju klasini motivi, na mozaicima u llismi SU preteno geonu'l-
ri i motivi veih dimenzija, t) Spi i I u mozaik Orfeja, koji je, inima, iz
11 vijeka, no pokazuje nikakvo 11(*'mll ni u kompoziciji ni u prikazu
Orfeja. j er on nosi rimsko a ne orijentalno odijelo. Prema lome, razlike
su U odnoflU na J adransku rogljll suvie oite, te je sloga neodriva i hi*
polo/a o utlcaju zajednikog umjetnikog centra u Solinu
Mozaici I freske ne pruaju nam samo podatke u pogledu stilskog
razvoja i tehnike nego su isto toliko zanimljivi i po sadraju svojih pred
HtUVtl.
ilanljo jo ve reono da su ponegdje ukrasi na zidovima i podnica
ma predstavljali harmoninu cjelinu jer su motivi mozaika i fresaka Li8*
ltlaeni jodni prema drugima, samo se to do sada nije moglo ustanovili
na naim nalazima. Kako oni imaju islu ulogu u arhitekturi Umrlog
Carstva, i to no samo da ukraavaju dom nogo I da izraavaju misli i vje
rovanja svojih stanovnika, to i sadraju predstava na njima treba posve
titi posebnu panju.
Rekli smo vo da motivima etverokuta, este roku Ifl i osmerokuta
na stropovima odgovaraju isti ti motivi na mozaicima, a i U i/horu pred
stava nalazimo slinosti, l'ako likovi zastupljeni na mozaicima, kao i
freskama, pripadaju mitolokom krugu predstavu, iako je poznato da se
drugdje na mozaicima javljaju esto prikazi iz realnog -ivota ria selu.
nadmetanje u cirkuskim igrama I drugi motivi. Po brojnim mitolokim
prikazima na mozaicinui, moramo ipak zakljuiti da su oni u Bosni I
Hercegovini, po svoj prilici iniji veinu ukrasa nn fndzaiciatui Fresaka
je premalo da bismo mogli donosili ope zakljuke.
Mitoloki prikazi potvruju usku povezanost ivota Rimljana
religijom i u naim krajevima. Kada se u III vijeku u Carstvu novi
mistini kultovi, pa I kranstvo, prikaz Orfeja u Paniku govori da jo
moda i u naim krajevima ono rano uhvatilo korijena K rnstvo '
ovim krajevima nije vie samo vjera siromanih slojeva nego i bogatih
posjednika latifundija. kao u Paniku. Zbog svoje ekskl uzi vni h | ndbad-
vanja dravni h kultova ono je u III vijeku jo progonjeno, pa sakriva
svoje vjerovanje pod mitskim prikazima rimske religijo, ija je sailr.ina
i etika odgovarala lienju kranstva
1,1IV MIJOVl) Potfoll UtOZttlcl u Cffio) (ori, *1|11 XVIII, si. 0
I. Mtjovl, MhIoiIJhII XVIII. si. I i a
Kranstvo je u rano doba II i III vijeka obilato sluilo paganskim
simbolima, pa je prihvatilo kao dekoraciju one simbole i motive koji ni
su imali idolatrijski karakter. Stoga je vrlo teko u vrijeme II i III vijeka
u potpuno paganskoj ikonografiji otkriti skrivenu kransku simboliku120.
U ovo doba u katakombama postoje i kompozicije kranskih prikaza
kombinovane sa paganskim ukrasnim elementima. Tako su u katakombi
S. Genarija u Napulju svi elementi ukrasa tavanice paganski. U sredini,
u krugu je Viktorija, a naokolo amori, maske, panter, divokoze, morski
konj i ptice, a u uglovima enske biste. Osim toga, javljaju se u kran
skim prikazima delfini, tritoni, puti i nereide, kao i atributi kulta Dioni-
za, a mogli su sluiti i kao dekoracija. Od predstava i inae stranih kr
anstvu javljaju se jo Dioskuri, Odisej, Meduza, iji simbolian smisao
u kranstvu za sada ostaje nejasan. Godinja doba, meutim, u kran
stvu simbolizuju tok ivota i uskrsnue. Na sarkofazima i u katakomba
ma one se esto nalaze uz Krista121.
Kransku simboliku je lake utvrditi na primjercima na kojima se
antiki motivi mijeaju sa ve karakteristinim i tipinim kasnijim pri
kazima kranstva. Tako zmija i lav vae kao simboli zla, to jasno izlazi
iz prikaza na starokranskim plutejima u Zenici122. J edan od najljepih
primjeraka mijeanja antikih i kranskih motiva jeste mozaik iz J eru
zalema123, u ijem sreditu se nalazi Orfej.
U Bosni i Hercegovini postoje mozaici sa predstavama pod kojima
mogu da se kriju i kranski simboli. To su godinja doba na mozaiku
iz Stoca, za koje smo spomenuli da simbolizuju tok ivota, a takve ale
gorije nalazimo i u predstavi ljeta na starokranskom mozaiku u Vrsa-
; zatim labirint sa Minotaurom, koji predstavlja pobjedu dobra nad
zlom125, dok se sam labirint javlja i meu kasnijim isto kranskim pred
stavama u smislu tekog puta koji vodi u nebeski J eruzalem. I scene
thiasosa, morske svadbe, kojoj pripada predstava Amora na morskom
lavu u Ilidi, dovodi se u vezu sa kranskim simbolom putovanja na
drugi svijet. Uz ovu predstavu na Ilidi dolazi i predstava velike zmije,
koja je u kranstvu simbol zla. Na mozaicima u Viiima, Domaviji i na
Ilidi javljaju se ribe, a este su i predstave ptica, koje su takoe kran
ski simboli. Na sve ove veze sa kranskom simbolikom moemo samo
ukazat: jer nam isto paganska ikonografija ne daje nikakvih elemenata
na osnovu kojih bismo sigurno mogli odrediti eventualno skrivenu kr
ansku simboliku. Meutim, injenica da se te predstave javljaju vei
nom u III vijeku, kada se i na naoj teritoriji u liku Orfeja javljaju kri-
ptokranske predstave, ne iskljuuje mogunost i kranske simbolike
na nekim od ovih predstava.
* K. M, Kaufnriann, Handbuch der chrutlichen Arch&ologie, Paeborn, 1905,
306
' K. M. Kaitfmarin, HCA, 308
" K. M Kaufmann, HCA, 318
m K. M. Kaufmann, HCA, si. 170
A. onje, Materijali XVIII, 138141, si. 1
ts F. , Lm theme de Lablrinthe et du Minotaure, Hommage a A. Gre-
nier. Latomus LVIIl, 1962, 10051112 204
U vezi sa kranstvom na naoj teritoriji treba ukazati na jednu
pojavu koja je najizrazitija na mozaicima u Paniku. Mozaik u prostoriji
do mozaika Orfeja ima potpuno uniten sredinji dio u etvrtastom ok
viru u kome je sigurno bio neki likovni prikaz. Uniten je samo sredinji
dio, dok je okvir oko njega potpuno sauvan. Zato se s pravom moe
pretpostaviti da je taj dio mogao biti namjerno uniten. Moda je isto
tako uniten i sredinji dio mozaika u Srebrenici, kao i centralni dijelovi
nekih mozaika na Ilidi i u Stocu. Zato nije iskljueno da su paganske
predstave u centrima mozaika unitili krani, kada je kranstvo prizna
to. Te predstave su vjerovatno bile u suprotnosti sa kranskim nazori
ma, pa su zato uklonjene. U Bosni i Hercegovini sauvane su nam vei
nom predstave koje se mogu dovesti u vezu sa shvatanjima i uenjem
kranstva. Ova bi pretpostavka odgovarala i ekskluzivnosti kranskog
uenja, koje nije priznavalo pagansku religiju.
Poneke elemente koji bi se mogli pripisati kranstvu spomenuli
smo i pri obradi fresaka u Paniku. Tako muka figura ogrnuta ogrtaem
samo preko ramena, sa uzdignuta dva prsta desne ruke kod Rimljana
predstavljaju gestu govornika, dok je to kod krana gest blagosiljanja. Mu
ka figura, meutim, ne nosi togu, kao to su obino predstavljeni rimski
govornici, nego je samo ogrnuta preko ramena ogrtaem, to prije odgo
vara prikazu boanstva. Krist i Apostoli se esto javljaju u stavu blago-
siljanj'a te nije iskljueno da je i to neki kriptokranski prikaz, jer je u
istoj prostoriji naena i freska sa prikazom Meduzine glave, koja se, kao
to je reeno, takoe vezuje -za predstave zastupljene u ranom kran
stvu. Tako se velika Meduzina glava nalazi na svodu stropa u katakombi
S. Sebastijana, u grobnici M. Klodija126.
Najzad, potvrdu da su gospodari latifundije u Paniku bili krani
nalazimo i u grobovima u kojima su naene staklene posude, koje odgo
varaju prilozima u kranskim grobovima.
Mozaici i freske daju nam, prema tome, uvid u razliite domene
ivota u rimsko doba u naim krajevima. Brojna zastupljenost mozaika
i u privatnim graevinama municipija, njihov dobar kvalitet kao i umjet
nika obrada pruaju sliku dosta imunog ivota itelja. U umjetnikom
pogledu, u rano doba Carstva osjea se jak uticaj Italije, dok u III i IV
vijeku umjetnost mozaika i fresaka u Bosni i Hercegovini, kao i u dru
gim provincijama postaje univerzalna, kozmopolitska. Pojava slinih mo
tiva i predstava na mozaicima i u vrlo udaljenim provincijama moe se
objasniti samo kopiranjem istih uzoraka iz biljenica putujuih majstora
i intenzivnim vezama meu provincijama. Ali, kao i u drugim oblastima,
tako se i u Bosni i Hercegovini susreu specifinosti fresaka. To su ar-
hitekturne freske u Paniku, koje predstavljaju do sada jedinstvene prim
jerke radova provincijskih majstora, a javljaju se osobenosti i u pogle
du izbora predstava. Dok se na mozaicima drugih oblasti javljaju razli
iti siei, pa i oni iz obinog ivota, na mozaicima u Bosni i Hercegovini
javljaju se samo mitoloke predstave. One su svakako odraz religioznosti.
205
w . . Kaufmann, H C A. 300
a moda i duhovne krize uslijed ratova, nemirnog i nesigurnog doba III
vijeka. Ljudi tada trae utjehu i pomor u kultovima i misterijama, za
tim u kranskom uenju. Kranstvo je u poetku vjera siromanih i
potlaenih, a kasnije ono, kao i kod nas na Paniku, privlai i najugled
nije i najbogatije slojeve rimskih graana. Stoga moemo pretpostaviti
da i neki nai mozaici, ije su predstave bliske kranstvu, sadre i kr
ansku simboliku. Iz IV vijeka imamo malo nalaza da bismo mogli pra
titi dalji razvoj naih mozaika i fresaka, ali pojedinani nalazi iz kasnijeg
starokranskog perioda potvruju dalji, mada siromaniji ivot ovih gra
na umjetnosti. Iako nam nalazi naih fresaka i mozaika nisu u stanju da
daju jedan kontinuirani pregled umjetnikog i kulturnog zbivanja rim
skog perioda, pojedinani, osvjetljeni periodi daju ipak jednu opu pred
stavu.
20C>
LITERATURA i SKRAENICE
aoho] at % *** r<"ui'1 Britmh
AuriHemm Salvatore, I mtmici g | g | | ^
Aurieemma Salvatore. L'italia in Af , , u Pittur dv,,* RQmn,
B mi tti Giovani, CW Q,Henae ,/e/ Tardo Impero, ltma
lleuatti (J iovani, Seavi cil Ostia IV
Mosaici st Pavimenti marmorei, Scari di Oatia IV, lutil
H. G., Dit' Wanddekuraliun, Haatf,
Hlake 13, Mario, IVEeiTIQjpg VIII
The Pavement af the Homan HuiIdiny, Menitiirs of The American Aid
demy in Home VIII, 1SKK)
Memoirs XIII,
Raman Monaics q/ the Secanti Cvntury in Itali/, Meinoirs af The Ame
rica Academy in Hume XIII, Itlilti
Memoir.s XVII, 1940 -
Mouaidi of Iht' Late Kmpire in Itonie umi \'hiniiy, Mniunii of I'he
.American Academy In Hume XVII, 14
lllamhet Adrien, Iu monaique, Paris, I!<UH
HrmltmsUiin II., Carnuntum Jahrbuch tf/.i/t, Homische 111,1 Nieder
osterrelch, Meih. 4, Ora/, 1OHO
Horda Maurlcio, L I1II La , Milano, 1058
Miilie-lvaraman, Palaa caru Dioklecijana Salitu, /><-*
l'hehaL) Maurice, Moealque de l-ihun, Paru, IB8
CunliffB , m m m m , Thitm> and Hn<l*.n,
l.imitrov Dimiler, U pituiN M Pdoro umam dl sriutm.
antici o moderna IX, 1M0 . . ..
phien /ur Uhr umi h,4.h-huhU ..... >
Duri , MOS ^ ***** " ' ,
&ki Veslnik XXVII Ijubijaim, IB77
Fiseher I 'eter, Pas Mtwaik
lia Momik. Wien, l , i 1013
Kornari F Im ** *
b'om-hunon Salom, Wleit. 1,11 .. Awtfrabungwn,
hi i'iiifr.siloi f Krit/, nnnurh,- " <>
207 13, 1, Herlin, 198
: *
*|& . ^~> ***?* '^- ,S1
^ ^.yfrufr NM**1 '^^'%>>'^:' '^4
S v ,^.v **- ' * * . ,^ \ >AV
- v':'-v- :-i -fc^ '''\:'^^^': -.'t^tV. .- -A., .^v >iv^4*^v>
^^* , w 4* 4 * * , x , **'
*** * * 2 2 7 * ^
_J*fc % V W W WWJ. ' . -^^^; '
v i/ W-W^WW- V# V, * > ->
*i11 #.< : : s-.- wX'-- ;->:
%jNk **
*** ^ %^
'* -.^' **
- Mw. ..._ ^ 'tu
^~~* ' -^- ^.. -
* **S hM* ^*.St^ ^ ^ &*, ***-
,~'|||-^ V yi-\4 '%'**< W^*- '**
* * * *
Mi?t *- ^^^* -^H^4^4'4 WivK&v
'VV ***%* . >
4Wfc
w^v %>|-^- ^
^^4)VNM9>& ^ W*Wk
**** * N ^,401# u.
^^^^ ^;*vV^44 -.>*4?"
< *4-
*W***W ^T-nfUll-ll ***- l-l fr, i /i m^-i N W W 4
\'V 4 <->
-> fc'*''*~**'-^.- -' '*v '
'#^^^?>*,<1<N *>^.X~ -'#4*^. ,.tNx.--x-4
^ T4"l||tV|l>ii^-.^^^
w - 'hntmwMi
^ei Ni ^ -^r- ' ifc4 .,>.^?n V4'KNsvV^i?'^ ''!' v4-^'
.^-.
Hh
- H,' Hn .i* ^ " K - V ^^iJ PU-V 'V.
^^^- :;
*. .Ufc***fcK^pbK hKV^V^-iS64 *WK4*>(mVIK >.\ f v \ o 4h<v
-^Wnm.; 4^ :% .^ss ^ 1
w
%|
v-i, v' & W k & |
^ :t ; - >- X;
^ .\ 5;>.
* * * * * 1^2 <v^'" * V ^i u- ^ \-.,;
. 4 ^4 . tT * * * * ^
., IM%
' -...vs- N ** '* > V
\^ ^v- * ^^-^. Afrt
> *
-*^ $% X)L44*^tW
vv,^-. \ ' v ' ' -^~ * ^'V v^V v- - .^ J fc ,v:s'^.,sv^.t.
V^W 4 < *,\. \|^ #**\ ^v '"
*>4X\\'V"VV' \v>*-*\,4 X \ rv<|. ^***1^\|f>4M*.
^ M*** v -^ p
>>^-- -- ^ >l;-_ \^-. 4fe&^*0*tv W V * ,
\ \ \ \ 'i- '*
v v^'N4 VV>ii4N v' *>* \\
<,>Ns " 4v \ v ': MlitafetJ fciiiik,Mft
:?**v -vV||h^*4 o!fr^
% *-^\ 4^>-'^^_ ->4k|: V . -4t
^^'^. ^} . - V ^v % v ^4 *; < ; ^ % v * 4S4v\4V ; . , . ,
?*N* ?WV*V**H4^ ,44vn - IV ;<*,*** <s**
4--V -;\4Kt\ Av 4N4^,V. \:v,4-\Kv, % H
^ ^ 4* M f* >%**
4K- 5?*HJ Wt &***<*, 1 * ;-. 'SvsvS *fc 4,v
tS T S L ^ " *v* ip* ' * '*> -- " * .,-
2L* 5 * * ****"* ~ * N * * * * * .* * * ~ .*
t VS^ ^ 5f4s'4v>V *. *t*Hljt .*,. S( , V '; & Ov, tk
.k ^ -x ^ ^'^s'k ** ' v
^ '/ S!'; 'X ^^S44<; ^ \ - , - ; - . ^
N^44^ ^ ^-. , 4^>^V\ 4
^. ^ %\ Xx-<\.^;v. >.:.-:^.';^.\ v>fV
\^% ^s
^ ;>v-:v>.vv v^-v.Xv.0 * '... i w
w., ^ y '^sW...
NA^ X^vsrt..^ v -4\\v\^,^ ^- %
2 j ^ ?^K % v >- ^ u- vv
^-.-> >'-., 4vsj,, .. v v^vv\-4'-* v
4^ W^%. ^ $ m
, W '^. ^*^V44f** .te ^ ^ j^v
' '->
I ZV ORNA L I T E R A T U R A
Basier uro, Rimski metalurki pogon i naselje u dolini Japre, G Z M, ns
XXXXXXI, 1977
Cremonik Irma, Rimska vila u Viiima, G Z M, ns XV, 1965
Cremonik L, Rimsko naselje na Paniku kod Bilee, GZM, n. s. XXIX, 1976
Cremonik L, Nova istraivanja kod Konjica i Travnika, GZM, n. s. X, 1955
Fiala F., Beitrdge zur romischen Archaologie der Hercegovina, WMBH V,
1897
Fiala F.Patsch C., Untersuchungen romischer Fundorte in Hercegovina,
WMBH , 1895
Kellner J ., Romische Baureste in Ilidie bei Sarajevo, WMBH V, 1897
Koji Ljubinka, Nalazi fresaka iz grobnice na Paniku, GZM, n. s. XVXVI,
1961
Paali Esad, Rimsko naselje u Ilidi kod Sarajeva, GZM, n. s. XIV, 1959
Pakvalin Veljko, Arheoloki Pregled X, Beograd, 1968
Popovi Marko, Crkvina u Paniku, GZM, n. s. XXVIIXXVIII, 1973
Radimsky V., Die Ausgrabungen von Domavia in Gradina, WMBH I, 1893
Radimsky V., Bericht iiber die Ausgrabungen von Domavia bei Srebrenica
in den Jahren 1892 und 1893, WMBH IV, 1896
Sergejevski Dim i tri je. Arheoloki nalazi u Sarajevu i okolici, GZM, n. s.
II, 1947
Truhelka ., Zenica und Stolac, WMBH I, 1893
ZUSAMMENFASSUNG
Die romischen Mosaiken und V/andmalerei
in Bosnien und der HerQegpwina
Die Funde der Mosaiken sind in Bosnien und der Heroegowina, wie auch
in anderen romischen Provinzen, zahlreicher ais jene der Wandmalerei. Sie
wurden in den Villen der Municipien von Ilide1, Stolac2. Zenica3, der Colo-
nie Domavia4 und den Luxusgebauden der Grossgrundbesitzer in Viii5und
Panik6 ausgegraben, Von altchristlichen Mosaiken wurden nur Fragmente in
Sarajevo7und Panik8gefunden.
Die Mosaiken
Die Mosaiken wurden in kleineren Raumen gefunden, so daB sie den
Reichtum der Mosaiken aus den Kulturzentren nicht erreichen. dennoch kon-
nen sich manche der Ausfiihrung nach auch mit besten Arbeiten vergleichen.
Die Technische Ausfiihrung der Mosaiken entspricht dieser Zeit. Die Unterla-
ge und Bettungsschichten sind nicht mehr so stark wie im I. J ahrhundert,
ahnlich wie auch in ainderen Provinzen272. Daher sind uris meistens die Mo
saiken in den Hipokausten nicht erhalten geblieben. Die Wiirfel sind meistens
aus Stein, nur fiir die Ausfiihrung der Figuren wurden auch. Marmor- und
Glaswiirfel verwendet.
Fundorte:
P u t o v i i (Zenica) Im Baderaum einer Villa rustica in Putovi-
wurden zwei Fragmente schwarzfiguriger Mosaiken36-'7gefunden. der einzige
Fund dieser Art im Binnenland-wahrend sie an der Adriakiiste vertreten
sind58. Auf dem einen Fragment ist die Darstellung der Fiisse in Sandalen,
auf dem zweiten Delfine (Abb. 1). Auch in Viii sind die Delfine in schwarz
figuriger Technik ausgefiihrt.
V i i i (apljina) Die Mosaiken aus dem Peristilgebaude des Fun
dus in Viii** sind die altesten Mosaiken bisher in Bosnien und der Herce-
gowina gefunden. Es sind zwei- und vierfarbige geometrische Mosaiken. Die
zweifanbigen mit dem Ornament der Sechsecke (Abb. 3). Kreuzen und Kreuz-
bltitenomaments (Abb. 2) gehoren den Gangen an. Die polychromen Mosaiken
haben entweder ein Zentralschema oder ein Schema mit Wiederholung der
geometrischen Motive.