You are on page 1of 62

Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine

UVOD
Tema Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine ima za cilj, ne samo da pie
i objanjava same bazilike, ve joj je namjera bila da pie i o irenju kranstva, kao i o
politikoj situaciji na podruju lirika
!
" z navedene teme proizilaze neka pitanja# $dakle
dolazi kranstvo u lirik% Kada nastupa kasna antika% &ta su bazilike, a ta su bazlike
ranije bile% Koje su karakteristike bazilika na tlu BiH%
'odruje lirika posjedovalo je va(nu geo)stratku poziciju u *imskoj mperiji, osim
to je njegov veliki dio izlazio na more, ono je svojim putevima povezivalo +apadne
provincije sa stonim, pa je vidljivo da je ono bilo prometno, kako za trgovinu, tako i za
irenje kranstva"
,a(nost lirika se vidi i iz toga to su *imljani, oduvijek imali ambicije, da ovladaju
ovim prostorom, te zu zbog njega vo-eni i veliki ratovi" ,o-ena su tri ilirsko . rimska
rata, a na kraju je car $ktavijam, uspio da pokori i smire lire /0 . 1 godine2
3
, a tek onda
je podjeljena u dvije provincije, 'anoniju i 4almaciju" 'rodorom *imljana u lirik,
prenosili su i svoju civilizaciju, i tako utjecali na starosjedilako stanovnitvo" $ni su
uspjeli da pove(u lirik, tako to su gradili mnoge ceste, pa je tako i unutranja
komunikacija poboljana" $ne su slu(ile i radi veoma brzog prebacivanja rimske vojske
na razliite bojinice" ,ojnici koji bi ostajali u liriku sa sobom su donosili novu kulturu,
te tako vrili romanizaciju ovoga podruja, ali samim prisustvom, donosili su i nove
kultove u ova podruja" Bilo je i kultova koji nisu pripadali rimskom mnogobotvu, kao
to su neki egipatski ili sirijiski kultovi, te su tako irili i razliite orijentalne religije u
ovim krajevima"
5
$vi uvjeti, koji su ve ranije navedeni, isto tako su omoguili i brzi
prodor kranstva na ova podruja" 4olaskom nove vjere, sa njom dolaze i dijelovi nove
kulture, a iji je jedan od sastavni6 dijelova i bazilka, o emu e u daljem nastavku teksta
biti vie objanjenja"
!
7 podruje lirika ukljuena je i Bosna i Hercegovina, a tu su bila ilirska plemena kao to su# 4aorsi,
Breuci, 4esitijati, 8aezei, 9aresi"
3
:";tipevi, liri, +agreb !1<=", str" 0>"
5
:";tipevi, !1<=", str" <3"
!
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
Politika situacija u Rimskom Carstvu i
Iliriku
Kada ka(emo lirik, misli se na prostor koji su nastanjivali nekadanji liri, a u to
podruje je ukljuena i dananja dr(ava Bosna i Hercegovina" ?ranice lirika je teko
de@inirati, jer se naunici nisu jo nisu sasvim usaglasili i dogovorili)dokazali granice"
:pijan je ograniio lirik na podruje iznad 8akedonije i Trakije na jugu, pa sve do
4unava na sjeveru i do stre na +apadu"
=
'ostavlja se pitanje zato je unutranjost lirika
posebno interesovalo *imljane" $sim pogodne obale u 4almaciji, unutranjost je bila
prepuna ruda (eljeza i olova, ali isto tako i plemeniti6 metala zlata i srebra" 'eriode u
povijesti lirika, mo(emo podjeliti na dva dijela#
) lirik u rano carsko doba /principat2
) lirik u kasno carsko doba /dominat2
Ilirik u rano carsko doba (principat)
Kao to je ve ranije spomenuto, *imljanima je uvijek interesantno bilo podruje
lirika" 'rve borbe su poele ve u " stoljeu pr" Kr" 9akon toga, ?aj Aulije Bezar je
imao lirik na upravu, a samim tim poelo je i polagano romaniziranje ovi6 podruja,
dovodei vojnike, inovnike, ali i trgovce u ove krajeve, a posebno u vee gradove"
Borbe izme-u *imljana i ilirsko)panonski6 plemena su bile veoma teke i dugotrajne"
9ajte(u zadau imao je $ktavijan koji je morao uguiti ustanak koji je trajao od 0" do 1"
=
:" ;tipevi, !1<=", str" C3" lirik je od srednjodalmatinski6 otoka na sjeveru, sve do Dpira na jugu i
4ardanije i 8akedonije na istoku"
3
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
godine n"e", ovaj rat je poznatiji jo kao Batonov ustanak" 7zrok ovog ustanka je bio taj
to je Tiberije
C
vrio novaenje i regrutovanje ilirske mlade(i, a posebno iz plemena
4esitijati, za rat protiv svoji6 suparnika ) ?ermana"
0
7stanak je i u samome *imu
izazvao stra6 i nervozu, jer su u ratu uestvovala sva ilirska plemena" +bog blizine, ali i
da bi lake mogao nadzirati ustanak, :ugust je uradio jedan odlian taktiki potez, pa je
svoje sjedite preselio u *avenu" Koliko je ovaj ustanak imao znaaj kod sami6 *imljana
govori i to to su *imljani odma6 izvrili nova novaenja, a ak su pozvali i stare ratne
veterane"
<
5" augusta >" godine, Baton Breuki se predao Tiberiju na rijeci Batinu
/Bosna2, a vlast nad Breucima otima od kralja 'inesa"
>
*at se vodio do 1" godine kada su
bolje organizovane rimske trupe uspjele poraziti ilirska plemena"
1
*adi lake kontrole i upravljanja nad lirikom, *imljani su podijelili zemlju na dvije
provincije /oko !E" godine2# 4almaciju i 'anoniju" ,ei dio dananje BiH , nalazio se u
provinciji 4almaciji" Beste su zbog komunikacije, ali i trgovine u(urbano gra-ene i
popravljane, a 'ublije Kornelije 4olabela /upravitelj gornjeg lirika2 je napravio i pet
cesta koje su iz ;alone ile prema unutranjosti" *imljani su svoje ceste gradili na ve
utrtim prastarim putevima" 9ajva(niji put je onaj koji je vodio uz dolinu rijeke 9eretve"
To je prastari put koji je vodio sa Aadrana prema unutranjosti dananje Bosne"
!E
?radnju
cesta su najvie vrili robovi i mjesno stanovnitvo, koji su i6 i poploavali" 7z ceste su
se najee gradile i putnike postaje u kojima se dobivala 6rana ili gdje su se konji mogli
odmoriti" 4almaciju sve vie nastanjuju rimski veterani, koji dobijaju zemlju, a ime ona
postaje mirnija" 4otadanja plemena su izgubila svu politiku slobodu, ali su morali
plaati poreze, te slu(iti u pomonim etama"
9apredak u politikom (ivotu desio se kada je car Karakala /3!32 godine svim
podanicima *imskog Barstva podijelio gra-ansko pravo"
!!
Takvim zakonom ukinuti su
mjesni zakoni i oporezivanje je bilo jednako za sve" +adatak mu je bio da ujedini sva
C
Tiberius Blaudius 9aro Baesar :ugustus /=3 pr" Kr" . 5<" po" Kr2 je bio pastorak :ugusta i drugi rimski
car"
0
:" ;tipevi, !1<=", str" 00"
<
:" +irdum, 3EE<", str" 3="
>
Kralj 'ines se protivio predaji Tiberiju i *imljanima, a Baton Breuki je u6vaen od strane Batona
4esitijatskog i osu-en je na smrt"
1
+a vie in@ormacija o Batonovom ustanku pogledati u doktorskoj disertaciji dr" ;almedina 8esi6ovia
!E
:" ;tipevi, !1<=", str" !C>"
!!
9":" 8akin, 3EE3", str" CE0"
5
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
plemena kao rimske gra-ane, da latinski jezik bude prvi, da budu ravnopravni pred
zakonom, a to je imalo da vrijedi za sve gra-ane *imskog Barstva" ,ei problemi dolaze
kada je Barstvo napadano sa sjevera, dok u unutranjosti mperije, rimski vojnici biraju
svoje careve, koji su u veini sluajeva brzo ubijani, da bi neki drugi car doao na vlast"
7 Barstvu polako poinje da stupa anar6ija na vlast"
!3
Ilirik u doba kasnog Carstva (dominat)
7 kasno doba Barstva, podruje lirika, ali i sami liri su imali va(nu ulogu u odbrani
Barstva" 4rugom polovicom " stoljea na carsku vlast dolaze ilirski carevi"
!5
'rvi od
ti6 careva, bio je Klaudije /30> . 3<E2" 4olaskom na vlast jedna od prioritetni6 odluka
bila je ta, da do tada nemirnu &paniju i ?aliju, dovede po disciplinu, to mu je i uspjelo"
$no po emu je ovaj Bar jo i poznatiji, desilo se kod 9ia" Bar je uao u rat protiv ?ota
!=
i :lemana"
!C
7 bitci kod 9ia, car je razbio nji6ove trupe, a same zarobljenike je poslije
naselio na opustoene dijelove Barstva, kao kolone" +bog ove znaajne i uvjerljive
pobjede car je u istoriji poznat jo kao Klaudije ?otski"
!0
Bar Aurelijan /3<E . 3<C2, je 3<E" godine pobjedio ,andale
!<
i nji6ove saveznike
?epide"
!>
+bog sve ei6 opasnosti, :urelijan je utvrdio zidinama *im" 9akon ustanka
car je 3<3" godine unitio grad 'almiri" :urelijan je izvrio i veliki niz re@ormi, da bi
utvrdio i ojaao Barstvo" +bog kvarenja novca, ali i velike in@lacije koja je dostigla
vr6unac, car je nalo(io da se popravi kvaliteta novca, a samim time da se ojaa
ekonomija" Kako je *im postao siromaniji, car uvodi u grad svakodnevnu podjelu kru6a,
maslinova ulja i soli" Aaanje njegovog ugleda, dovelo je do velike zavisti senatora, te su
!3
:" +irdum, 3EE<", str" 3<"
!5
:" +irdum, 3EE<", str" 3>"
!=
8" &unji, 9arodi i dr(ave ranog srednjeg vijeka, ;arajevo 3EE5", str" 3>" ?oti su pleme koji potjeu iz
ju(ne ;kandinavije, i naselili su se na obalama dananje 'oljske" 'tolomej jo detaljnije precizira, da su bili
na rijeci ,isli" 'oslije su se podjelili na ,izigote i $strogote"
!C
+apadno germansko pleme, koji su oko CEE" godine potinjeni @ranakoj dr(avi, a nakon njezina raspada
prikljueni su 9jemakoj"
!0
9":" 8akin, 3EE3", str" C3E"
!<
stono)germansko pleme, koji su opustoili ?aliju, ;voju dr(avu osnovali su u sjevernoj :@rici, Kartagu
zauzeli, a =CC" opljakali *im" 9estali su u radtu sa Bizantom C55)C5=" i nakon toga su se rasprili"
!>
stono)germansko pleme, srodno ?otima" ;ele se na jug, ali su i6 C0<" godine unitili Fangobardi i
:vari" +a sve vie in@ormacija o seobi naroda, ali i ostalim plemenima, provjeriti u knjizi, 8arko &unji,
9arodi i dr(ave ranog srednjeg vijeka"
=
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
oni skovali urotu, koja je ubrzo otkrivena, a urotnici strogo ka(njeni" 'o vjerskom
pitanju, :urelijan je dao obnoviti stare rimske 6ramove, podigao 6ram na 8arsovom
polju, nepobjedivom suncu /;ol invictus2, a sebe nazvao gospodarom i bogom /dominus
et deus2" $n je bio prvi car koji se tako nazvao" 9akon njegove smrti od urotnika, na vlast
su doli liri, Marko Aurelije Prob /3<0 . 3>32 i Marko Aurelije Kar /3>3 . 3>52, a
vrijeme poslije smrti ovi6 Bareva poznato je jo i kao tzv" pozno doba *imskog Barstva"
!1
4olaskom na vlast Dioklecijana /3>= . 5EC2 uvodi se dominat" 7 njemu je car gospodar
svim podanicima, bez obzira na nji6ov stale(" 4ioklecijan je vodio rat protiv ;armata,
3E
te
je zapovijedao u ratu protiv ?ota i ,andala" ;vojim dolaskom na vlast 4ioklecijan je
uveo i mnoge re@orme, a Barstvo je podijelio u !3 dijaceza /est na stoku, a est na
+apadu2 sa !E! provincijom, *im je bio glavni grad, ali ne vie i sjedite" Bar je uveo
vlast tetrar6ije / etverovlaa2" 4ioklecijan se odrekao vlasti 5EC" godine, te se povukao
u svoju rezidenciju"
3!
Rimski kultovi
7 rimskom imperiju bila su tri kulta,
33
koja bi se po svojoj va(nosti mogla izdvojiti#
!1
9":" 8akin, 3EE3", str" C3!"
3E
ranski narod, uveni ja6ai i strijelci, koji su ugro(avali sjeverne dijelove Barstva"
3!
:" +irdum, 3EE<", str" 3>"
C
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
) *imsko mnogobotvo,
) $rijentalni kultovi,
) Barski Kult"
9apredovanjem i irenjem rimskog imperija, irila se i vjera u mnogobotvo, jer se time
6tjelo za6valiti rimskim bogovima to su gradili i titili dr(avu" ?lavni bog rimskog
panteona bio je Aupiter" Gesto se u ar6eologiji mogu pronai (rtvenici ili vei kameni
ostaci na kojima je pisalo $8 /Aovi $ptimo 8aHimo2, a to bi u prevodu znailo
najveem i najboljem Aupiteru" 9akon Aupitera slijedili su Aunona /Aupiterova (ena2 i
8inerva /bo(ica mudrosti i znanja2, pa 8ars /bog rata2, Kvirin /pod tim imenom
poistovjeuje se *omul2, ,ulkan /bog vatre2, kao i (enska bo(anstva ,esta /bo(ica
ognjita2, Berera /bo(ica plodnosti zemlje2 i 'ales /zatitnica pastira2
35
" Kultovima su
upravljali dr(avni sveenici, koji su prije va(niji6 bitki pokuavali da proreknu sudbinu,
npr" promatrajui prirodne pojave i slino" *imljani su inae pri osvajanjima, bili vrlo
snoljivi prema domaim kultovima, za6tjevajui od nji6 samo da priznaju rimsku
trijadu# Aupitera, Aunonu i 8inervu"
3=

$d orijentalnih kultova, posebno je tovan kult 8itre" $vi kultovi najee potjeu iz
orijentalni6 krajeva" 8itra je inae, perzijiskog porijekla, a u *im su ga donijeli
'ompejevi vojnici" 8itra je prikazivan kao mlad, u punoj snazi i @ormi, kako ubija bika"
'od carem Klaudijem /=!)C=2 kult je postao i zvanino priznat" Krani su imali vie
problema da se bore sa kultom 8itre, nego sa itavom grko)rimskom religijom" Bar
33
9":" 8akin, 3EE3", str" =55" mamo i jednu vrstu @ilozo@ske du6ovnosti, tu je predstavnik i car 8arko
:urelije, gdje u svojim biljekama ;amome sebi, iznosi svoje s6vatanje stoike @ilozo@ije, u kojim govori
da ovjek treba da (ivi u skladu sa prirodnim zakonima, a sam car vodio je skroman (ivot" ;line stavove
iznosio je i ;eneka" 9jegova @ilozo@ija temelji se i na vr6ovnom biu kojeg esto zamilja kao samu
prirodu, a smatra da su prirodni zakoni jednaki bo(anskim" ;6odno tim zakonima za njega su svi ljudi isti
bez obzira na porijeklo"
35
9":" 8akin, 3EE3", str" 13"
3=
:" +irdum, 3EE<", str" 50"
0
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
Teodozije , zabranio je ovaj kult zajedno sa svim ostalim paganskim kultovima" $ni su u
potpunosti tek iskorjenjeni u , stoljeu, jer su se dosta dugo zadr(ali u rubnim krajevima
Barstva"
3C
$sim kulta 8itre, prisutan je i tovan me-u vojnicima, i kult personi@ikacije
nepobjedivog sunca /;ol invictus2"
30
3<
8itra ubija bika

Ao od davni6 vremena u pojedinim zemljama vladara se obo(avalo kao sastavni dio
vjerskog (ivota"
3>
*im je u poetku od svoji6 podanika za6tijevao tovanje mrtvi6 careva,
ali dolaskom na vlast Bezara i kasnije $ktavijana /:ugusta2, car je postao najvii
sveenik, te su i (ivi carevi dobili pravo na tovanje"
31
$sim cara, posebno mjesto u
3C
sto
30
8akin, 3EE3, str" =>1
3<
9ajei prikaz 8itre
3>
'osebno u starome Dgiptu, gdje se je Iaraon /egipatski vladar2, smatrao da je sin boga *a, te da uz svu
svjetovnu mo, posjeduje i du6ovnu mo"/ za opirnije o tome pogledati, ?rga 9ovak, Dgipat, +agreb,
!10<"2
31
9":" 8akin, 3EE3", str" 5<C"
<
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
tovanju, dobio je i glavni grad tj" prijestolnica *im" 8nogobrojna svetita diljem cijele
mperije, imali su prije svega da @ormuliu i osna(e svijest o dr(avi, vlasti, carskom
dostojanstvu, dinastiji, ali prije svega i o samoj vladarskoj osobi . caru" 7 9aroni,
prona-en je i :ugustov kip, koji je visok 3>E cm /sa podno(jem2, i napravljen iz
prvorazredni6 grki6 klesarski6 radiona"
5E

5!
Kip cara :ugusta iz 9arone

;redinom " stoljea n"e" opadala je mo i utjecaj do tada neprikosnovenog *imskog
Barstva" Krivnja za to, po miljenju cara 4ecija, pala je na krane" 9ji6ova najvea
odgovornost bila je to da oni nisu 6tjeli da uestvuju u kultu cara, te da mu se poklone, a
samim time, po carevu miljenju, oni su potkopavali temelje dr(avne moi, iako su
krani u svemu ovome bili manjina" 4a bi ojaao dr(avu, 4ecije je nalo(io progon
krana, ali ipak najjai i naj(ei progon krani su do(ivjeli pod 4ioklecijanom /3>=)
5EC2" 9jegova (ena /'riska2 i kerka /,alerija2, kao i veina njegovog dvora su se
smatrali kranima
53
, da bi najednom 35" @ebruara 5E5" godine, izdao edikt i tako poeo
5E
:" +irdum, 3EE<", str" 5<
5!
JJJ"metkovic"6rKnaronaKaugust!v"jpg, Kolosalna statua od pentelikoga mramora" 'rema sredinjoj
poziciji unutar 6rama i ikonogra@skim znaajkama nedvojbeno upuuje na cara :ugusta, bez obzira to
glava nije prona-ena" 9a prednjoj strani oklopa nalaze se likovi morskoga thiasusa i Aupitera :mona"
4atiran je u period izme-u 3E" i !E" godine pr" Kr"
53
9":" 8akin, 3EE3", str" C5C"
>
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
najkrvaviji obraun sa kranima" Bio je to obraun kranstva i rimskog carstva, u
kojemu je kranstvo, preko Konstantina ,elikoga 5!5" ?odine, izalo kao pobjednik"
55
!5" juna 5!5" godine, car Konstantin i njegov suvladar Ficinije, odobravaju kranima
slobodu ispovjedi svoje religije, 8ilasnkim programom tolerancije" $n je odma6 dao
svojoj vojsci da im znak bude kri(,
5=
a vojnicima Kristov monogram na nji6ovim
titovima" 7kinuo je smrtnu kaznu na kri(u 5!C" godine" &to je vie broj krana rastao,
samim time je i kult cara sve vie opadao, dok je sada car u Brkvi imao mnogo vei
polo(aj nego prosjeni laik"
5C
$vime se nisu zauvijek zaustavili progoni krana" Ao je
Aulijan :postatom /$tpadnikom 50! . 5052, pokuano da se obnovi stara rimska religija,
ali njegovom brzom i iznenadnom smru, to je prestalo, a samim time su propali i mnogi
rimski kultovi"
50
Nastanak kranstva
$d samog nastanka kranstva, ono se nalo na udaru rimske vjere, koja je, mo(emo
rei, u kranstvu vidjela i rivalstvo, jer se kranstvo irilo, te ga je bilo veoma teko
55
:" Iranzen, !1>5", str" CE"
5=
Aer je po legendi, pred borbu sa 8aksencijom na milvijiskom mostu, Konstantin je usnio san, gdje je
vidio kri( na kojemu je pisalo u ovome znaku je pobjeda, te je odlunom borbom 3>" listopada 5!5"
godine pobjedio 8aksencija"
5C
:" +irdum, 3EE<", str" 5>
50
:" Iranzen, !1>5", str" C3, ali pogledati isto kod :" +irdum, 3EE<", str" 5>
1
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
iskorijeniti" *imska kranska opina nastala je oko sredinom =E)i6
5<
godina, te je
relativno brzo, napredovala, ali i irila se" $ tome nam jo upeatljivije govori i apostol
'avao, kada alje pisma iz Korinta u *imsku opinu
5>
7padljivom irenju kranstva, najvie je doprinio misionarski rad" 9ji6ova zadaa je
irenje, a najee je pripadala apostolima, mada bez sumnje mo(emo rei i da su ostali
krani prenosili svoju vjeru /trgovci, vojnici i ostali propovjednici2, te tako pogodovali
napretku kranstva" 9ajvie podataka i izvora imamo od poslanica apostola 'avla, koji
se nakon prelaska na kranstvo posvetio misionarskom radu" 9astanak kranski6
opina, povezujemo za pogodne lokacije, a najee u velikim gradovima ili na
znaajnijim putevima" Kranstvo se poelo iriti sa istoka, prema zapadu" ,e u prvom
stoljeu nalazimo podatake, da se kranstvo uspjelo ukorijeniti u *imu" Tako i prve
progone kranstva nalazimo kod 9erona, koji je krivnju za po(ar pripisao kranima"
Bar Trajan je govorio da se krani imaju ka(njavati kao krani! ;lino Trajanu,
nastupao je i Hadrijan" Karakteristino za ove careve je to to je reeno da se postupak
protiv krana ne smije otvarati, a krane su promatrali kao neku Audejsku sektu"
51
'apa
Iabijan je zbog velikog broja krana morao preuraditi rimsku opinu, a sve ovo je
zabrinulo i samog cara 4ecija /3=1)3C!2, koji je 3CE" godine izvrio opi progon krana,
a njegove (rtve mjerile su se u tisuama nevini6"
=E

7 Isto"nim provincijama #imskog Carstva$ oko =EE" godine bilo je ak !E . !3 miliona
krana" Kranstvo se mnogo br(e irilo na istoku nego na zapadu" ; stoka poinje i
misionarski rad, a time se i +apadne provincije upoznavaju sa kranstvom"
5<
$snutak rimske opine vezuje se za prebjeg sv" 'etra iz Aeruzalema u drugo mjesto" Aeruzalemska
Biblija, Kranska sadanjost, +agreb, !110" 4j /!3,!<2
5>
:" Iranzen, !1>5", str" 3E"
51
:" Iranzen, !1>5", str" =="
=E
9":" 8akin, 3EE3" str", C!<"
!E
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
7 %apadnim provincijama #imskog Carstva$ oko !EE" godine bilo je samo nekoliko
tisua krana, oko 3EE" bilo nekoliko desetaka krana, a oko 5EE")=EE" bilo je izme-u 3
. 0 milona krana"
'ogledavi broj krana u odnosu na sveukupno stanovnitvo rimske imperije, mo(e se
zakljuiti, ipak, da su oni bili manjina" Kultovi bogova su se jo uvijek odr(ali, a posebno
su bili zastupljeni u izvangradskim . ruralnim podrujima /pagus, pagani /selo, seljaci2 L
pagani2"
=!

Kranstvo u Iliriku
=!
:" Iranzen, !1>5", str" 3C"
!!
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
;agledavi sve do sada spomenuto, namee nam se pitanje kako i zato se kranstvo
u(urbano poelo iriti" 4a li mo(da zbog toga to je Bog, kao osoba uao ljudima u
povijest, umjesto bogova, me-u kojima su se uvijek javljali neki novi bogovi, pa time i
skeptino bili pri6vaeni od naroda" ;asvim sigurno, irenju kranstva pogodovalo je i
to, to su svi ljudi, razliiti6 stale(a i porijekla mogli pristupiti, a svi su oni bili
ravnopravni pred Bogom" Tako su mnogi vojnici, poslovni ljudi, trgovci, obrtnici,
siromani, robovi i ostali preli na kranstvo, a jedno od kranski6 naela bilo je da
ovjek mo(e ostati /zadr(ati zanimanje, koje je imao do tada2 kakav je bio ranije" Krani
" i " stoljea su bili veoma marljivi i pobo(ni ljudi, ali i aktivni, te se time stvorila
jedna velika, usmjerena masa ljudi, koja se inila nepokolebljivom"
7 liriku je tako-er bilo zastupljeno kranstvo" To ne mo(emo u tolikoj mjeri istra(iti
prema pisanima izvorima, koliko mo(emo ar6eolokim i materijalnim izvorima i gra-om"
Aedan od najzaslu(niji6 ljudi za donoenje kranstva u ranim godinama, svakako je
apostol 'avao, na svome treem putovanju ;redozemljem" 9ajavljujui svoj dolazak u
*im, sv" 'avao ka(e# Tako sam od Aeruzalema pa uokolo sve do lirika pronio evan-elje
Kristovo"
=3
$vo upuuje na to da sv" 'avao nije propovijedao u liriku, ve do granica
lirika, ali sasvim sigurno su ga drugi misionari prenijeli u lirik" ;v" Aeronim je miljenja
da je sv" 'avao propovijedao i u liriku, dok je u Brkvenoj povijesti Duzebija
Bezarejskog, kada pria o 'avlovim propovjedima, ne uzima lirik, ali ga zato spominje u
4iokleciajnovim progonima, pa tako mo(emo zakljuiti da kranstvo nije bilo previe
razvijeno u liriku sve do polovine " stoljea, kada su se poele @ormirati prve
biskupije" 'rva biskupija bila je u ;aloni, s prvim biskupom)muenikom ,enancijem,
inae misionarom iz *ima" 9jega mo(emo smjestiti u vrijeme cara ,alerijana /3C5 .
30E2, a njegovo muenitvo izme-u 3C< . 3C1, kada je propovijedao po 4almaciji, a u
iji je sastav ulazila i dananja BiH"
=5
;veti 'avao je poslao svoje uenike i u 4almaciju, a to mo(emo vidjeti iz toga da je
Tit u 4almaciju
==
otiao" +ato je kranstvo zaostalo i sporo dolo u lirik, dok se po
=3
Aeruzalemska Biblija, /*im !C,!12, str" !033"
=5
," 'akvalin, ;arajevo 3EE5", str" =1"
==
Aeruzalemska Biblija, /3 Tim =,!E2 str" !<E!"
!3
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
ostalima dijelovima Barstva irilo mnogo br(e%M To mo(emo zakljuiti iz pret6odnog
teksta, jer je spomenuto da se kranstvo razvijalo u veim gradovima i na veim
prometnim sreditima, a vei6 gradova na podruju lirika nije bilo, ali i zbog kasnije i
sporije romanizacije te pokrajine"
=C
9akon pretvaranja lirika u rimsku provinicju, sa sjeditem u ;aloni, *imljani je ubrzo
poinju nazivati 4almacijom" stodobno i 'anonija postaje rimska provincija" ?ranica ti6
provincija je ila kroz dananju BiH, od Bosanske Krupe, ;anskog 8osta, *ekavice
ispod Banja Fuke, preko 8aglaja i Tuzle na 4rinu"
=0
$vom podjelom, vei dio dananje
BiH, kako je ve ranije reeno, potpadao je pod 4almaciju, dok je samo sjeverni dio tj"
'osavina, pripadala 'anoniji"
=<
*imljani donose lirima brz napredak, mo(da ne kao u
drugim provincijama, ali sasvim sigurno vei napredak" Kako je tlo dananje BiH bogato
rudom i metalurgijom, sasvim je logino i da se te grane najvie i najbr(e razvijaju, to
nije sluaj sa poljoprivredom, koja se veoma sporo razvila" ,eliko nepovjerenje izme-u
*imljana i lira, vidjelo se i tokom ustanka 0" g" poslije Kr" $vo je imalo odraza na
budunost ovi6 prostora, jer im *imljani ovo nikada nisu oprostili, pa su se tako ovi
krajevi mnogo sporije razvijali nego, recimo, ?alija ili :@rika" ;pomenici se podi(u samo
zato da se vidi da je tu prisutna rimska vlast"
=>
) Kranstvo u Dalmaciji
stoni dio Aadranskog mora, uvijek je bio povezan i naseljen posebno zbog svog geo)
stratekog polo(aja, a svakako zbog njegove obale, koja ima vie otoka, pa se tako
brodovi mogu sakriti ako bude veliko nevrijeme, ali i lake je luku izgraditi, jer su vode
uz obale dublje nego na :peninskom poluotoku" 'rijestolnica 4almacije je bila ;alona
/;olin2, ali osim njega tu su bili i ;enia /;enj2, :eNuum /Gitluk kod ;inja2, i Dpidaurum
=C
:" +irdum, 3EE<", str" =E"
=0
sto
=<
," 'akvalin, 3EE5", str" =!"
=>
O"Basler, Kranska ar6eologija, 8ostar, !1>0", str" <"
!5
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
/Bavtat2" $va naselja su zbog trgovaki6, ali svakako i vojni6 potreba, bila usko
povezana sa :peninskim poluotokom"
Kranstvo se najprije razvilo u veim gradovima, to svakako nije sluajno, jer je u
gradu prisutna i vea i slobodnija @ilozo@ska misao, te kako je mnogo naseljeniji, bilo je
vie kontakta me-u ljudima, a tako se i kranstvo lake moglo prenositi" Kranstvo je
dolo iz 8ale :zije /;irije2, u ;alonu i 9aronu,
=1
to je sasvim logino, jer je u stonom
dijelu carstva bilo mnogo vie krana nego u +apadnom dijelu" Tome u prilog govori i
injenica da je ?alija pokrtena uz pomo ljudi iz 8ale :zije, jer su nakon progona,
krani iz Fugdunuma /FPon2 tra(ili biskupa iz 8ale :zije" $sim misionara, kranstvo
su prenosili i obini ljudi, kojima je to bio jedan nain (ivota" 7 ;aloni se kranstvo
razvilo tek u " stoljeu, a sredinja linost bio je biskup 4omnije /4uje2
CE
, koji je bio
(rtva 4ioklecijanovi6 progona" 4o 8ilanskog edikta, bazilike nisu gra-ene, ve su se
obredi obavljali u villa rusticama"
C!
9akon 8ilanskog edikta, poinju gradnje prelijepi6
i veliki6 Brkava, a napravljena je i bazilika, obima C> H 3>, ukupno je sagra-eno oko 3E)
ak crkava" ;alonitska biskupija postala je u ," stoljeu nadbiskupija, a prvi nadbiskup
bio je Honorije" $vo nam sve govori, da se u 4almaciji od 5!5" godine, kranstvo
nezaustavljivo razvijalo, irilo i mo(e se rei, procvalo, te da je na tome podruju (ivio
sve vei broj krana"
C3

7 BiH, kao dijelu zemlje koja se nalazi u zale-u ;alone, prije 8ilanskog edikta gra-eni
su oratoriji, a poznati su u Bugojnu /?rudinama2 i Biliu /+enica2 na termama" $ni su
esto ukraavani podnim mozaicima" $vakve 4omus Dcclesiae ili $ratoriume, datiramo
u drugu polovicu 5" stoljea" 9a ovim podrujima osim lira bilo je prisutno i dosta
orijentalaca, koji su pripadali kultovima to zagovaraju es6atologiju, pa im je kranstvo
=1
," 'akvalin, 3EE5", str" =3"
CE
6ttp#KK6r"Jikipedia"orgKJikiK;vetiQ4ujam, Sveti Dujam /lat" 4omniusR ;alona, muen i pogubljen !E"
travnja 5E="2, solinski biskup i muenik" *o-en je u ;iriji, obrazovao se u :ntio6iji" Kao ugledni kranin u
;aloni , glavnom gradu rimske provincije 4almacije, postao je sveenik i prvi solinski biskup od 3>=" do
5E=" 9amjesnik provincije 4almacije, 8arko :urelije Aunije po naredbi cara 4ioklecijana, dao je pogubiti
4ujma, !E" travnja 5E=" g" 4ujma su pokopali vojnici izvan gradski6 zidina" 9aslijedio ga je njegov neak
'rimo u biskupskoj slu(bi i kasnije pokopan uz 4ujmov grob" +atitnik je grada ;plita i nalazi se na grbu
grada
C!
," 'akvalin, 3EE5", str" =5"
C3
:" +irdum, 3EE<", str" =!")=5"
!=
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
bilo mnogo pri6vatljivije" $ prisustvu orijentalista govori nam i to da su biskupi 4ujam i
'rimus bili iz ;irije"
C5
9akon 8ilanskog edikta, Brkva je morala jo da ekonomski ojaa, te da si prikljui jo
vei broj krana, pa su tako $ratoriji i 4omus ecclesia jo uvijek bili u @unkciji, a samo
vei centri su imali bazilike" $vo je posebno bilo na podruju ilirskog plemena
4esitijata"
C=
'ostojanje biskupija u BiH, ar6eoloki je teko dokazati, izuzimajui
pretpostavke da su postojale sline onima u ;aloni" 9akon nekog vremena organizirala se
i prva biskupija B;T/7D2"
CC
& Kranstvo u Panoniji
sto kao i 4almacija, i 'anonija je bila sjevernija rimska provincija, koju su *imljani
uspjeli osvojiti izme-u !3 . 1 g" pr" Kr", a de@initivno su je okupirali nakon izdaje Batona
Breukog"
C0
'odruje 'anonije obu6vaalo je dananji sjeverni dio Bosne, ;lavoniju, kao
i dio sjeverne Hrvatske" 9akon 4ioklecijanovi6 re@ormi, 'anonija se djelila na#
) 'anonia ;avia, sa sjeditem u ;isku /;iscia2
C<
) 'anonia ;ecunda, sa sjeditem u ;irmiju"
7z rijeku ;avu prolazila je va(na cestovna mre(a koja je povezivala stono *imsko
Barstvo sa +apadnim *imskim Barstvom, te je to pogodovalo i razvijanju mnogi6
znaajni6 i va(ni6 gradova kao to su# 8ursa /$sijek2, Bibalae /,inkovci2
C>
i 8arsonia"
C5
," 'akvalin, 3EE5", str" =<"
C=
$ ovome plemenu za vie in@ormacija pogledati doktorsku disertaciju dr" ;almedina 8esi6ovia"
CC
," 'akvalin, 3EE5", str" C3"
C0
:" ;tipevi, !1<=", str" 0>" 9akon ove izdaje Baton 4esitijatski je pobijedio Batona Breukog i nakon
toga je osu-en na smrt"
C<
Bar $ktiavijan je utemeljio grad ;isciu, u kojoj je smjestio i kovnicu novca, a tako-er zbog svog geo)
strtekog polo(aja, ona je bilo va(no kri(ite" 7 ," stoljeu je oteena, i grad gubi svoju va(nost"
C>
7 ,inkovcima su ro-ena i dva rimska cara, ,alentinijan /50= . 5<C2 i ,alens /50= . 5<>2
!C
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine

+bog ovako ure-enog, ali i povezanog dijela rimske provincije, u 'anoniju je isto tako
izvren i br(i prodor kranstva" 9eki pokazatelji govore, da je kranstvo u ovoj
provinciji stiglo jo u " stoljeu" 7 izvjetaju o muenju sirmijiskog biskupa reneja, za
vrijeme 4ioklecijanovi6 progona /5E="2, ka(e se da je renej bio vjernik jo od svoje
najranije mladosti, i da je ro-en u kranskoj obitelji, pa se na osnovu ovoga mo(e
zakljuiti da je kranstvo ranije dolo u ovo podruje"
C1

z gore navedenog, da se uvidjeti da je ;irmiji, osim dr(avnog sjedita bilo i crkveno
sjedite jer je imalo status biskupije" Tako-er mnogo muenika koji su dali svoje (ivote,
bili su iz ;irmija, iako su se ovi progoni krana deavali u vrijeme kada je Barstvo bilo u
krizi, i u odbrani svoji6 limesa /granica2"
0E
$d muenika treba izdvojiti, osim ve
spomenutog biskupa reneja, i 4emetrija -akona"
0!
Kako je car esto boravio u ;irmiju,
to je posebno davalo i ugled biskupu, te se sirmijski biskup esto smatrao i glavom
cijelog lirika /caput totius llPrici2" +bog nedostatka kamena, u 'anoniji se veoma rijetko
mogu nai ar6eoloki dokaze, ali sagledavi sve gore spomenuto, iz teksta se da
zakljuiti da je u 'anoniji kranski (ivot bio veoma aktivan"
03
& Kranstvo u Iliriku nakon Milanskog edikta '('! godine
9akon proglaenja 8ilanskog edikta, kranima je omogueno da u potpunosti
ispovjedaju svoju vjeru" Bazilike i crkvene gra-evine se poinju intenzivno graditi, a
posebno u mjestima gdje je kranstvo, nakon ilegale, ojaalo, kako u du6ovnom smislu
tako i u ekonomskom" 9ajvie bazilika podignuto je izme-u druge polovice =" stoljea,
pa sve do C stoljea"
05
9ovije bazilike su sve vei6 obima, a na osnovu toga se mo(e
zakljuiti da se kranstvo u velikoj mjeri irilo" $sim misionara, sada su kranstvo irili
C1
:" +irdum, 3EE<", str" =5", reneju je odrubljena glava, a tijelo mu je baeno u rijeku ;avu"
0E
Historija ovjeanstva, svezak , knjiga trea, +agreb, !10<", str" 3<<"
0!
'o 4emetriju /8itru2 ;irmij je kasnije prozvan 8itrovica"
03
:" +irdum, 3EE<", str" =C"
05
," 'akvalin, 3EE5", str" 0E"
!0
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
i mnogi vjerovjesnici" Kranstvo je nakon Teodozijeva proglasa /5>E"2 postalo jedina
doputena religija u *imskom Barstvu, a svi oblici poganstva su zabranjeni, me-utim
niti je poganstvo nestalo, niti se kranstvo naglo proirilo"
0=
0C
'odjela lirika na 4almaciju i 'anoniju
Raskoli unutar Crkve
Kranstvo /uz Audaizam2 se razlikovalo od ostali6 religija, jer je to bio monoteizam, te
i6 je to dijelilo od ostali6 politeistiki6 religija" Brkva je bila ugro(ena progonima, ali je
djelovala jedinstveno, jer su ispovjedali sline stavove" ako izvana djeluje kao skladna i
vrsta cjelina, u principu, Brkva je dosta bila razorena i unutar same sebe"
00
0=
:" +irdum, 3EE<", str" =<"
0C
;lika preuzeta iz ," 'akvalin, 3EE5", str" 3><"
00
:" Iranzen, !1>5", str" 50"
!<
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
)udejsko&kranski rascjep
9akon smrti sv" Aakova /03K05"2 poinju i rascjepi u Aeruzalemu" $ni su zadr(ali vjeru u
susa kao 8esiju, ali su zanijekali njegovo bo(anstvo"
a2 Eioniti" 9isu ime dobili po Dbionu, kako se u nekim krugovima smatra, ve su
dobili ime od latinske rijei ebion ) siroma6"
0<
susa su smatrali samo uenim i
svjetovnim ovjekom, dok ostale novozavjetne knjige, ili ignoriraju ili odbacuju,
a posebno treba spomenuti i to da sv" 'avla i njegove poslanice smatraju
ruiteljima zakona"
0>
b2 Na!arejci" ;veti Aeronim govori, kako su oni priznavali samo 8atejevo
evan-elje" +a razliku od ebionita, oni priznaju Bo(anstvo Kristovo i djevianstvo
Bl" 4j" 8arije" ;v" 'avla priznaju za apostola, a najvie su bili raireni u ;iriji"
c2 Elksaitstvo" $no je mjeavina kranstva i judaizma" 4jelomino se dr(e
8ojsijevog zakona, a susa smatraju najveim eonom /an-elom2" $va podsekta
nastala je u " stoljeu oko rijeke Aordan" 9jezin utemeljitelj bio je Dlksai, a
nji6ovu svetu knjigu, dobio je on lino od gigantskog an-ela susa"
01
33E" godine ovu nauku u *im donio je izvjesni :lkibijad" sus se kao eon vie
puta utjelovljavao, pa se prvi puta utjelovio u samome :damu, a u njemu je
prebivao 4u6 ;veti, kao (ensko poelo" Krste se samo u ime $ca i ;ina, noge
peru esto jer smatraju da se tako grijesi briu" ;vetkuju subotu i ne jedu meso"
<E
*nosti"ki rascjepi
?nosticizam /gr gnosis)znanje, prava spoznaja2, po svom nainu tumaenja stvarnosti
je dualistian" 4ijeli ljudsko iskustvo na dobro /stvarno kraljevstvo du6a2 i na loe
/nestvarno kraljevstvo materije2" Ta dva izvora su uvijek u stalnome sukobu" $ni
posebnim vrstama meditacije pokuavaju da odr(e svoje du6ovno stanje, jer smatraju da
0<
;" 4ragoevi, 'ovijest Brkve, dio, ;plit, !10C", str"!EE"
0>
sto
01
;" 4ragoevi, !10C", str" !E!"
<E
:" Iranzen, !1>5", str" 5<" je izvrio ovaku podjelu, a 4ragoevi, !10C, !EE)!E! se isto sla(e sa
ovakvom podjelom"
!>
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
je du6 zarobljen u tijelu, a isto tako odriu se svega to je materijalno"
<!
'ostojalo je
mnogo gnostiki6 struja /oko 5E struja2, koji su pokuavali da uklope i perzijisku i
babilonsku mistiku i astrologiju"
<3
,idljivi /materijalni2 svijet, nastao je spajanjem dobrog
i zla, tmine i svjetla" Bog nije napravio ovaj vidljivi svijet, jer se Bog ne bavi
materijalnim stvarima, a posebno kada u sebi ima zla"
<5
9ji6ovo otkupljenje se sastoji u
tome da se oslobode dobre estice, koje su zarobljene u materiju" 4a dokona
otkupljenje, na zemlju je doao najsavreniji eon, koji je uzeo prividno tijelo ovjeka, a
ljude je trebao nauiti kako da izvre otkupljenje" Krist je prividno muen, prema nekim
vjerovanjima, eon Krista je uao u tijelo susa, i prilikom muenja eon Krista je napustio
susovo tijelo, a sama susova muka, ljudima je bila nekorisna"
<=
?nostici su govorili i
obeavali svojim pristaama da posjeduju tajanstvena otkria o posljednjim velikim
pitanjima ovjeanstva, o porijeklu ljudskog (ivota, kako je posato svemir, te ono to je
sljedbenike najvie zanimalo, kakva je uloga i korist nesrea i zla na ovome,
materijalnom svijetu" ?lavni nosioci kranske gnoze bili su# +atornil u Antiohiji
/poetak 3" stoljea2, ,a-ilid u Aleksandriji /oko !3E)!=C2 i .alentin u #imu /!50)!0E2"

7 osnovi gnoza je skroz nekranska, jer prema svom vjerovanju oni nijeu bo(asnstvo
susa Krista, a to je osnovni element kranstva" ,einu je gnoza privlaila i zato to se
poimala sa kultovima, mudrovanjima i na otkrivenju pravoga svijeta" 9ji6ova
propaganda je bila velika, od mnogi6 apokri@ni6 pisama, religiozni6 romana, ali i
pjevanja 6imni" ;ve ovo nanijelo je mnogo tete mladim i tek nastajuim kranskim
opinama" ?nosticizam je pre(ivio i nadalje u srednji vijek, pa ak i vie, preko patarena
/katara2 i bogumila"
<C

Manihejstvo
<!
;uvremena katolika enciklopedija, tom 3, I)FA, ;plit, 3EEC", str" C="
<3
9":" 8akin, 3EE3", str" =1<"
<5
;" 4ragoevi, !10C", str"!E5"
<=
;" 4ragoevi, !10C", str"!E="
<C
:" Iranzen, !1>5", str" 51"
!1
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
7 'erziji se razvilo mani6ejstvo, koje je dobilo ime po svom osnivau 8aniju /8anesu2,
/3!C)3<52"
<0
8ani6ejstvo je jedna vrsta mjeavine izme-u starog perzijiskog dualizma,
kranstva i babilonsko)kaldejske religije
<<

8anes je (ivio u " stoljeu u 'erziji, gdje je i ubijen" +a vrijeme svog (ivota, mnogo
je lutao, ali isto tako bio je dosta vremena i proganjan" 7 svojim lutanjima, doao je sve
do ndije"

7 svojim nauavanjima korisitio je apokri@ne knjige
<>
, dok novozavjetno vjerovanje u
mnogo emu zabacuje" 'oslije njegove smrti, njegovi uenici su se organizovali u tajne
sekte, te su se veoma brzo irili, a posebno na stoku" Aedan od najvei6 crkveni6
nauitelja sv" :ugustin, i sam je jedno vrijeme /devet godina2 pripadao 8ani6ejstvu,
<1
a
mnoge sekte u srednjem vijeku, i dalje su vezane i slijede ovu sektu" 8ani6ejstvo je
tako-er bilo dualistiki orijentirano, svijet dobra i zla, svijet svjetla i tame, dobri bog je
$rmuzd, a zli bog je :6riman" 8noge dobre estice nalaze se u materiji, i (ele da se
oslobode toga tj" da se iskupe, a na nji6ovom oslobo-enju radi sus, a 8anes je trebao da
dovri susovo djelo svojom moralnom naukom" $n nauava moralnu nauku o trima
peatima#
) peat usta, brani svaku neistou,
) peat ruku, brani prosti rad,
) peat krila, brani (enidbu i ra-anje"
8anesovi uenici dijele se u dvije kategorije, savrene /odr(avaju sva tri peata2 i
nesavrene /koji moraju vjerovati u 8anesa i odr(avati deset ni(i6 zapovjedi2"
>E
Marcionstvo
<0
sto, dok po ;uvremenoj katolikoj enciklopediji, tom 5, 8)S, ;plit, 3EEC", str !5", 8anije je ro-en 3!0",
a umro 30E" godine"
<<
po ;" 4ragoevi, !10C", str" !E0", spominje i primjese indijiski6 vjerovanja, a prije svega budizma
<>
$n je napisao mnogo knjiga, ali su se izgubile"
<1
:" Iranzen, !1>5", str" <="
>E
;" 4ragoevi, !10C", str" !E<", usp" :" Iranzen, !1>5", str" 5>" i ;uvremena katolika encikloprdija, 8)
S, 3EEC", str" !5"
3E
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
7 poetku 8arcionstvo je bilo najvei protivnik kranske crkve" me je dobilo po
8arcionu
>!
koji se rodio oko >C" a umro !51"
>3
godine" 4olazi u *im da iri svoje ideje,
ali kada su ga izopili i odstranili, on je sa svojim pristaama osnovao novu Brkvu" $n je
u svojim uenjima zabacivao ;tari zavjet i propovjedao dualizam" ;tarozavjetni Aa6ve je
zli i gnjevni bog, dok se u novozavjetnom Kristu objavio najvii dobri Bog" Tidovi
/pristae Aa6ve2 su proganjali Krista, koji je samo uzeo prividno tijelo, pa su ga oni ubili
tek prividno" *igorozna disciplina dualizma, i mr(nja prema materiji okupile su oko
8arciona mnogo @anatini6 sljedbenika"
>5
Montanstvo
$vu sektu, osnovao je Irigijac 8ontan, koji je govorio da ima proroki dar, uz pomo
4u6a ;vetoga, i da objave u njemu imaju zavrni in" $n je osu-ivao bijeg pred
muenitvom i tra(io da se krani dobrovoljno javljaju, pa ak i da postanu muenici"
&to se tie konca svijeta i es6atologije, tu je navjetao da e Krist ubrzo doi i da e to
biti tisugodinje kraljevstvo" +bog svoji6 strogi6 i rigorozni6 pravila, sekta je imala
mnogo pristaa, a proirila se ak i na sjevernu :@riku"
>=

Donati-am
Ao 5!5" godine nastao je spor u :@rici izme-u dva biskupa, Becilijana i 4onata" :@riki
krani su se zbog toga obratili i samome caru Konstantinu da rijei taj spor" $va dva
biskupa su se me-usobno optu(ivali" 'ristalice 4onata, napadali su pristalice Becilijana,
da se ovaj povukao i predao svete knjige za vrijeme progona krana od strane
4ioklecijana, dok je druga strana optu(ivala 4onata da je doao bez legitimiteta na
mjesto biskupa" Bar Konstantin, da bi rijeio ovaj novonastali spor odr(ao je dva sabora,
>!
;uvremena katolika enciklopedija, 3EEC", str" !0"
>3
:"Iranzen, !1>5", str"51", dok je po ;uvremenoj katolikoj enciklopediji, 3EEC", str" !0", umro !0E
godine"
>5
:" Iranzen, !1>5", str" 51"
>=
sto
3!
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
jedan u *imu, a drugi u gradu :rlu, i na oba ova sabora, doneseno je da je Becilijan pravi
i zakoniti biskup" 'ora(eni biskup 4onat je sa svojim pristalicama u Kartagi osnovao
novu Brkvu, a pristalice Becilijana je smatrao i optu(ivao da su izdajice" $vo rivalstvo se
na kraju pretvorilo u pravo neprijateljstvo izme-u dvije crkve, pa je taj sukob trajao i
preko !EE godina"
>C
Arijani-am
Bar Konstantin bio je umjean i u jedan drugi spor, a to je bio dogmatski spor u
:leksandriji, gdje su te(ili da spoje ?rku @ilozo@iju sa kranstvom"
>0
7 ," stoljeu
:rije je iznio tezu da je samo Bog)$tac vjean, a da su njegove tvorevine Fogos ili sin,
dok je tvorevina Fogosa bio 4u6 ;veti" 'rema ovome slijedi zakljuak da ;in /Fogos2 ne
mo(e biti ravan $cu" $vo uenje nije steklo nikakvo priznanje, ve je naprotiv bilo
osu-eno od :leksandrijskog biskupa, a onda malo poslije i od lokalni6 sabora" :rije je
stekao mnogo sljedbenika u zanatlijama, obrtnicima, ali to je najva(nije i me-u
mornarima koji su irili ovu sektu" 7 cijeloj sjevernoj :@rici vo-ene su mnoge debate po
samim trgovima, saborima i po crkvama"
><
7enje :rija je dovelo do veliki6 kunji i
razdora" 53C" godine odr(an je 9ikejski sabor od 3E" maja do 3C" jula 53C" godine, te je
usvojeno izlaganje kranski6 dogmi, tzv" 9ikejski6 simbola vjere" $vome saboru
prisustvovalo je izme-u 33E i 5!> sudionika, a papa ;ilvestar nije mogao doi zbog
starosti" :rije je branio svoje dogmatske stavove, a njemu je pristupilo i !< biskupa"
8e-utim, njegove su dogme proglaene krivovjernim, svi njegovi spisi su spaljeni, a on
je izopen iz Brkve, poslije ega je car promijenio miljenje, jer se :rije svsrtao uz
9ikejsko vjerovanje, a samim time se vratio na svoj polo(aj"
>>
Krivovjere u Iliriku
9akon ozakonjenja kranstva 5!5" godine posvuda su se vodile dogmatske rasprave, a
posebno na podruju 'anonije, gdje se najvie proirio :rijanizam" $ tome svjedoi i to
>C
9":" 8akin, 3EE3", str" C51"
>0
'osebno Klement i $rigen koji su (ivjeli krajem " i poetkom " stoljea
><
9":" 8akin, 3EE3", str" C=E"
>>
:" Iranzen, !1>5", str" 05"
33
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
da su sirmijski biskup Iotin i murski biskup ,alens bili smjenjeni, i na kraju izopeni"
;lino je proao i Iotinov naljednik ?ermanius" ;ve se ovo smirilo kada je odr(an i opi
sabor u Barigradu 5>!" 4a je osim arijanizma ovdje bio prisutan i mani6ejizam, govori o
i natpis u ;aloni, gdje se spominje Fidija Bass, djevica, mani6ejka"
>1
;ve nam ovo govori
da ni prostor lirika nije bio imun na dolazak mnogi6 krivovjerni6 sekti, ali tako-er i to
da se na ovome prostoru odvijao aktivan i dinamian crkveno)kranski (ivot"
"a!ilike na tlu "osne i #erce$ovine
Kako je ve ranije navedeno, krani su na poetku svoje molitve obavljali u razliitim
prostorijama i mjestima, ali kako je od 5!5" godine milanskim ediktom kranstvo
postalo doputeno, tako se poinju sve vie umno(avati i same opine, a sukladno njima,
uveava se i broj krana" Kako nisu svoje obrede mogli obavljati u grkim ili rimskim
6ramovima /jer su tu mogli biti samo sveenici, ali ne i laici, pa zbog toga danas u
>1
:" +irdum, 3EE<, str" =="
35
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
pravoslavnoj crkvi, naroda prete(no prisustvuje pred crkvom2, dolazi do potrebe za
izgradnjom novi6 mjesta gdje se mogla obavljati slu(ba"
'rauzor ovome je bila gra-evina u :teni, gdje je uredovao archon basileus, po kojemu
je i kranska bazilika i dobila ime" Kod *imljana se bazilika podi(e na @orumu (basilica
/orensis) i slu(i kao sudnica, ali i mjesto na kojemu se obavljaju razliite trgovake
transakcije i sklapaju ugovori, dok je basilica domus dvorana u termama, carskim
palaama i privatnim kuama"
1E
Kod bogatiji6 ljudi i predstavnika gensa, zbog velikog
broja obitelji, ali isto tako, oslobo-enika i robova, potrebna je dvorana u koju bi mogli svi
stati kako bi se razrijeile razmirice" 'oznato je i to da su ovakvi ljudi, mnogo imuniji,
koji su simpatisali krane ili koji su sami preli na kranstvo, u vrijeme progona po
Barstvu, davali svoje dvorane kako bi se unutra mogli obavljati vjerski obredi" 7 prilog
ovome mo(e poslu(iti i primjer koji se desio prilikom otkopavanja crkve /!>11 . !1E!2
sv" Becilije u *imu, te je tako ustanovljeno da se 5 metra pod njom nalaze takvi ostaci
jedne starorimske patricijske crkve" 7 palai te crkve je i sv" Becilija podnijela svoju
mueniku smrt"
1!
,idljivo je, da se iz ovakvi6 privatni6 bazilika, poslije postepeno
razvijala kranska crkva"
13


'rve gra-evine u kojima su se odr(avali kranski vjerski obiaji, zvale su se#
dominicum, ecclesia, conventiculum, a ime basilica pojavljuje se dosta kasno, i to na tlu
sjeverne :@rike" 'rvi put takvo ime u pisanim izvorima nalazimo kod cara Konstantina
,elikog, kada pie u Aeruzalem, da je potrebno da se izgradi crkva nad sv" ?robom"
'rijanje male i skuene prostorije, nakon edikta, postaju mnogo vee, te se esto
nadogra-uju, ovisno o vjerskim obredima ili o naglom rastu broja krana"
15
0lementi ba-ilike, mogu se podijeliti u dvije skupine#
),anjski elementi,
1E
$pa Dnciklopedija, !)=, 'ejo Gokovi, str" !EE"
1!
U" Tru6elka, ;tarokranska ar6eologija, +agreb !15!", str" C>"
13
Kao gra-evina"
15
U" Tru6elka, !15!", str" 0E")0!"
3=
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
)7nutranji elementi"
7 vanjske elemente spadaju# apsida, prot6esis i diaconicon, la-a, nart6eH, atrium,
paviment, zvonici i vrata"
%&si'a /gr" :psis ) svod, luk, polukru(ni prostor2,
1=
je bio polukrug u rimskim
kazalitima ili u rimskim sobama" $vaj izraz se poeo upotrebljavati za bazilike, a smatra
se kako je on nadodan na baziliku, i obino je okrenut prema istoku"
1C
Kod bazilika,
ispod apside nalazi se sveenstvo, a oltar je smjeten ispod" 'risustvo laika na ovom
mjestu, prilikom vjerski6 i eu6aristijiski6 obreda nije doputeno"
10
;v" :ugustin ovo
mjesto jo naziva ambon, tj" mjesto sa kojeg se ita evan-elje" :psida se nastavljala na
zid, te je prilikom progona kranstva, imala va(nu ulogu, jer je bila manja, pa se tako
nije mogla primjetiti, te se izvana nije moglo vidjeti da se tu vre vjerski obredi" Tek
poslije progona, apsida poinje da predvladava gra-evinom i veoma je izra(ena" :psida
je obino u(a nego la-a i presvedena je posebnim lukom, koji se obino nalazi pred
apsidom"
1<
'od izme-u apside i la-e je esto odignut, a samim time i razdvojen" :psida je
jo u nekim crkvama od la-e odvojena i septumom, koji je bio izgra-en od drveta ili
(eljeza /to je neka manja vrsta ograde koja je stajala izme-u apside i la-e2" $tprilike,
ispod sredine apside stajao je oltar, a oko oltara, u obliku polukruga su bile stolice za
sveenstvo, dok je u bazilikama katedralnog oblika smjetena cathedra /stolica odignuta
od ostali6, a kojom se koristio sam biskup2" +bog ukraenosti i ljepote, oko oltara, ali
ispod apside, stavljaju se kipovi,
1>
dok se u istonim crkvama stavljaju ikone"
11
Prot(esis i Diaconicon /lat" Diaconicum2, a na zapadu se zove sacrariunt$ pa otud i
kod nas rije sakristija
!EE
, su dijelovi koji su izbaeni sa strane, izme-u apside i la-e" $ne
su imali sline, ali ne i iste uloge" Aedna od nji6 se upotrebljavala kao prot6esis, gdje se
1=
O" Basler, :r6itekrtua kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !0<"
1C
$pa enciklopedija, isto, str" !!C"
10
$sim ako sveenik ne treba pomo neki6 laika"
1<
U" Tru6elka, !15!", str" 03"
1>
$bino apostola
11
U" Tru6elka, !15!", str" 0C"
!EE
$pa enciklopedija, isto, str" !>3="
3C
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
na posebnom mjestu dr(alo vino, kru6, 6ostije i ostalo to je potrebno za sv" misu" 4rugi
se zvao diaconicon i slu(io je za uvanje crkveni6 odijela, i u toj prostoriji sveenstvo se
oblailo" $vakve prostorije su se obino prizidavale apsidama" 7 poetku ove prostorije
nije imala svaka bazilika, a kako su se vremenom razvijale, tako u ," i ," stoljeu, svaka
i6 je bazilka posjedovala"
!E!
?ledajui odozgor, ovo je imalo za cilj da uz apsidu i la-u, sa
strane ove prostorije daju oblik kri(a"
)a*a
Ao u starim paganskim 6ramovima, unutranji prostor u kojima se okupljao narod zvao
se navis ) la-a" $tuda je i u kranskim bogomoljama, mjesto prije apside, gdje je
prisustvovao narod, nazvano la-a /navis2" $vaj prostor nije itav, ve se on redovima
stubova od 3 /ili =2 dijeli na tri la-e /ili pet kod vei6 crkvi2" $ve manje la-e sa strana
nazivaju se jo portici, dok bi srednja imala pravo na naziv la-a, jer je smjetena u
samome centru" 'ortici obino imaju i prozore na sebi, za osvjetljavanje bazilke" ;tupovi,
koji esto podupiru krov su goli i obli, dok su rijetko kada etvrtasti ili sa vie kutova"
Krov srednje la-e u bazilikama redovito je sedlast i nizak" $ni su se prekrivali iz vana,
ovisno prema prilikama, pa je mogue nai da je prekriven drvenim daicama,
zemljanim crijepom, rijetko olovom ili broncom"
!E3
Nart(e+
9art6eH je kod starokranski6 bazilika, predvorje uz proelje, odre-eno za katekumene
i pokajnike" 9art6eH je najee uz vanjski zid proelja (eg-onarteks)$ katkada uz
unutranji (endonarteks)$ isprva je otvoreni trijem sa stupovima, a poslije prostor
zatvoren zidovima" $d starokranske ar6itekture, nart6eH je preuzela bizantska i
zapadna crkvena ar6itektura idui6 stoljea"
!E5
$n mo(e esto poslu(iti i za zatitu od
nevremena prilikom svetkovina, kada je mnogo ljudi u bazilici, a tako-er mo(e poslu(iti i
pri oskudici mjesta"
!E=
%trium
!E!
U" Tru6elka, !15!", str" 0="
!E3
U" Tru6elka, !15!", str" 01"
!E5
$pa enciklopedija, C)>, str" !>35"
!E=
U" Tru6elka, !15!", str" <E"
30
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
7 starokranskoj ar6itekturi atrium oznaava predvorje u bazilikamaR znaenje
predvorja ima ta rije i danas"
!EC
:trium potie jo od stari6 grki6 i rimski6 6ramova, a
on je esto ukraen cvijeem ili bunarom, mada ima i mnogo ukraeniji6 i bogatiji6
atriuma" $ko atrija, izgradile bi se razne druge gra-evine# kao kua za sveenika ili
biskupa, kola, zgrada i tome slino" 7 mjestima gdje je postojala opasnost od kra-a,
pljaki i ubistava, atrij je bio zidan, a ima i pojava kada su kule bile oko nji6, pa je atriji
izgledao kao prava mala tvr-avica za odbranu"
!E0
Paviment
7 ar6itekturi, paviment je pod ili podnica, kojemu ar6itekti poklanjaju dosta pozornosti"
$na je od betonske podloge, ljunka a mo(e biti i od mljevene cigle" 9a to se onda
polagala ploa / metallum2, obino od mramora koji je izrezan u neke geometrijske
@igure, a esto se od sitni6 kamenja prave mozaici, a od simbolike najee preovladavaju
isjeci iz ;vetoga 'isma ili kranska simbolika /riba, kale(i, vinova loza, kri(evi"""2"
!E<
7 unutranje elemente spadaju# oltar, cat6edra i subsellia i ambon"
Oltar
$ltar /lat" altare1 (rtvenik2, kultni objekt koji je slu(io za prinoenje krvni6, a poslije i
nekrvni6 (rtava bo(anstvu" Aavlja se ve od najstariji6 vremena u najrazliitijim
oblicima, kao samostalna gra-evina ili kao dio unutranjeg namjetaja 6rama /npr" u
Dgipana, zraelaca, ?rka, *imljana2" 7 kranskim crkvama, oltar /Vstol ?ospodnjiW2,
na kojem se prinosi nekrvna (rtva, smjeten je redovito u istonome dijelu crkve, usred
apside" 9ajee ima oblik stola /lat" mensa2, kamenog bloka" sprva su se upotrebljavali
obini drveni stolovi, ali na galskom saboru C!<" godine odre-eno je da oltari mogu biti
samo kameni, koji poiva na dvije ili etri kamene noge, ali ima sluajeva da mensa
!EC
$pa enciklopedija, !)=, str" !=5"
!E0
U" Tru6elka, !15!", str" <!"
!E<
U" Tru6elka, !15!", str" <3"
3<
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
poiva i samo na jednoj nozi" 7 crkvama, gdje se nalaze neki muenici, ide se za time,
da se oltar nalazi nad grobom toga muenika" Brkvama koje se ne nalaze nad grobom,
esto su donoeni kosti nekoga muenika, koji bi se ugra-ivali u oltar, a obiaj je da se
gradi novi oltar, kada crkva dobije novu relikviju" $sim glavnog oltara postoje u
katedralnim crkvama i poboni oltari, smjeteni u drugim dijelovima crkve /u pokrajnim
apsidama, kapelama, du( zidova brodova2" znad oltara podi(e se, od , st" dalje, krovi
na stupovima /ciborij2 koji je bogato ukraen"
!E>
'ostoje i manji prijenosni rasklopni
oltari drvene konstrukcije (altare portatile)! 7 pravoslavnoj crkvi slu(i kao oltar cijelo
svetite, uzdignuto i ikonostasom odvojeno od prostora za vjernike" 7 sredini svetita
nalazi se sv" prijesto ("asna trape-a)$ etverouglasta kamena ploa na ! ili = stupa" 7
zidu sjeverno od njega nalazi se udubina zvana 2rtvenik /u starini prothesis2, u kojoj se
pripremaju sv" darovi /kru6 i vino2"
!E1
Cat(e'ra i Susellia
Brkvena stolica, koja je odignuta od ostali6 stolica, najee sa 5)= stepenika na kojoj
sjedi biskup zove se cathedra! $na se nalazi pod apsidom, a sklonjena je malo u stranu"
$blik katedre je takav, da je uvijek stranica za le-a sa ravnim zasjedom, i imaju dva
naslona za ruke" Fijevo i desno oko cat6edre, nalaze se dvije manje stolice, za ni(e
sveenstvo i one se nazivaju subselia! Bat6edra je u poetku bila prenosiva stolica, iz
bogatiji6 privatni6 kua, a esto je imala i neke paganske motive na sebi"
!!E
7 dananje
vrijeme, uobiajenije je da se prave od kamena, ali tako-er de prave i od slonovae"
!!!
Cathedra sancti Petri /;tolica svetoga 'etra2, je papinsko prijestolje u crkvi sv" 'etra u
*imu, te od srednjega vijeka, prisutan je i izraz Petrova +tolica ili +veta +tolica koja
oznauje rimskog papu"
!!3
%mon
:mbon se nalazi u blizini oltara, a to je povieno mjesto u bazilici na kojem su se dr(ale
propovijedi i itali dijelovi +v! pisma3 od njega se u X" st" razvila propovjedaonica"
!!5
!E>
U" Tru6elka, !15!", str" <="
!E1
$pa enciklopedija, C)>, str" 3==3"
!!E
4ananja cat6edra 'etri u *imu, ima slike Herkula na sebi"
!!!
U" Tru6elka, !15!", str" <C"
!!3
$pa enciklopedija, !)=, str" =00="
!!5
$pa enciklopedija, !)=, str" !1!"
3>
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
9ajprimitivniji ambon je jedna kamen kocka, ili sa jednom ili dvije stepenice" 7 ,"
stoljeu se razvija vie umjetniki ambon, koji je ukraavan, a do vr6a vode stepenice,
dok se nad njim nadvila kupola"
!!=

"a!ilike u "osni i #erce$ovini
9a tlu BiH nalazimo mnogo bazilika, koje uglavnom imaju iste karakteristike, da su
relativno male, kvadratnog su oblika /Nuadratum populi2
!!C
, proelje im je prema zapadu,
a oltar prema istoku" ?ra-ene su u kri(nom tlocrtu, jer je kri( simbol kranstva" Bazilike
su o(bukane sa obje strane i okreene u bijelo, a rijetko gdje imaju crte(i" +naajne
bazilike su# Blagaj)Aapra /Bosanski 9ovi2, +alo(je /Bi6a2, &iprage /Kotor ,aro2,
8ajdan /8rkonji ?rad2, $tinovci /Kupres2, ?rudine /Bugojno2, Turbe /Travnik2,
Bilmie /+enica2, Breza, 4abravine /,are2, ;kelani /;rebrenica2,,rba)Borak /?lamo2,
'anik)Feusinium /Bilea2, Bim /8ostar2, Titomislii /8ostar2, 8ogorjelo /Gapljina2"
!!0
"la$aj,-a&ra ."osanski Novi/
Tu se nalazio rimski pogon za preradu (eljeza, kod rijeice Aapre u uu sa rijekom
;anom"
!!<
9jen procvat se desio za vrijeme vladavine cara Austinijana /C3< . C0C2" 9a toj
lokaciji otkriven je jedan od najvei6 sakralni6 objekata u BiH" Bazilika je bila okrenuta
prema rudniku, za6valjujui obnovi pogona"
!!>
4imenzije su joj =3 H !<,CE" 9astanak se
datira u ," stoljee, vjerovatno nadogradnjom neke ranije, starije crkve" 7 atriju je na-en
mozaik koji je ukraavao proelje, a na-ena je i oltarska pregrada sa urezanim kri(em"
ako je ona spadala pod teritoriji 'anonije, ovdje se opa(a bizantski utjecaj, to nije udo
s obzirom na politike prilike C5C)CCC" godine" Bizantski stil je prenesen iz stre i
*avene"
!!1
Gitava gra-evina se sastoji od prostranog atrija koji je bio oko !0 metara irok
!!=
U" Tru6elka, !15!", str" <0"
!!C
Kulturna istorija Bosni i Hercegovine, Ouro Basler, ;arajevo, !100", str" 55<"
!!0
:" +irdum, 3EE<", str" CE"
!!<
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" 0<"
!!>
O" Basler, Kranska ar6eologija, !1>0, str" <1"
!!1
:" +irdum, 3EE<", str" C!"
31
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
i 1, >E metara dug" ;lobodni, nepokriveni dio atrija nije bio poploan" :triji je dalje vodio
u navis /la-u2" $na je bila oko 3C m duga" 'odnicu u ovim djelovima inila ja gusto
nabijena zemlja" ;ve je ovo vodilo do apside"
!3E
?rad Blagaj je posebno bio isturen i
prema granici sa Fangobardima i bio je povezan sa ;iscijom /;isak2" ;noljiv odnos sa
Fangobardima pogodovao je razvitku ovoga kraja, bogatoga (eljezom, a kako je njegov
geo)strateki polo(aj bio na samoj granici Barstva sa Fangobardima, ovo mjesto se bavilo
i trgovinom (eljeza"

!3E
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" 01"
5E
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!3!
'ribli(na rekonstrukcija tlocrta bazilike
!3!
O"Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" 0>"
5!
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!33 !35
*ekonstrukcija atrija bazilike 'loa iz oltarske pregrade
0alo1je ."i(a/
7 0 km" dalekom selu od Bi6aa)+alo(ju, u dolini rijeke 7ne, otkrivene su dvije bazilike"
skopavanja su se vrila !1C=" i !1CC" godine"
!3=
Temelji crkve %alo2je I, veliine su !<,0E
H !3,!C metara" 'olo(eni temelji su okrenuti prema jugo)istoku" $va bazilika je
sagra-ena na ranijim temeljima neke antike gra-evine, koja je sruena u ," stoljeu" 7
crkvi je na-eno !E grobova sa ulomcima nadgrobni6 spomenika i sa natpisima"
!3C
$statak
!33
O"Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" 01"
!35
sto
!3=
O"Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !3E"
!3C
:" +irdum, 3EE<", str" C!"
53
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
crkve je slabo sauvan, osim u temeljima" 'od je sauvan samo u navisu i dijelu apside"
7 navisu taj pod je izveden od sitnog kamenja, koji je zalijevan malterom, a tu se jo
mo(e nai i tucana opeka" 7 apsidi le(ao je pod E,3C m debljine, to govori da je apsida
odvojena od navisa za E,3C m" 9avis je dug oko !5,=E metara, a irok oko <,EE m"
:psida je iroka = m, a duboka oko 3, =C m" 9a-eno je postolje za menzu, ali od menze
nije nita na-eno" spred navisa, nalazio se nart6eH, koji je irok 5,<m, a dugaak oko
<,<Cm" $d nart6eHa je odvojena jedna prostorija du(ine 5,< i irine 5,C metra" 7 navis su
vodila dvoje vrata, jedna iz nart6eHa, a druga ispod portika"

%alo2je II nalazi se desetak metara sjevernije od pret6odne bazilike" $na je veliine
3!,5E H !!,CE metara, ak sa tri apside" Teren je lagano uzvieniji od pret6odne bazilike, a
ona je otkrivena !1CC" godine" 7 unutranjosti, podnica je ispunjena sitnim kamenom,
pomijeanim sa malterom, a sauvan je u navisu i apsidama, ali i u bonim prostorijama"
7 crkvi je prona-eno i dosta ornamentiranog namjetaja, a posebno vrijedan je kapitel
stupa"
!30
9avis je dug oko !E,CE m, a irok C,C m" :psida nadvisuje navis za oko E,5m, a
bone apside za oko E,!m" $vdje je na-eno dosta oltarske pregrade koja je od lapora" 7
navis su vodila dvoje vrata iz nart6eHa i ju(ne prostorije" 9art6eH je irok oko !!,C m, a
dug oko 5,Cm" 7 njemu se nalazi i grob, u kojemu su na-ena dva kostura bez priloga"
Bone prostorije duge su oko 1m, a iroke oko !,Cm"
!3<
$vakav raspored ovi6 bazilka
dozvoljava da se pretpostavi da su one razliite po dogmatskim uenjima" Aedna je bila
isto kranska /iz nicejskog sabora)pravovjernim2, a druga je vjerovatno pripadala
arijanskom dogmatskom uenju" 9a namjetaju u crkvi teko je razaznati koja crkva je
kojem uenju pripadala, budui da su se ove crkve razilazile samo po dogmi, ali ne i po
gradnji"
!3>
!30
sto
!3<
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !3="
!3>
Kulturna istorija Bosni i Hercegovine, !100", str" 550"
55
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!31
Tlocrt bazilka

!5E !5!
!31
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str"!3E"
!5E
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !3!"
!5!
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini ,str" !33"
5=
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
+alo(je , tlocrt crkve +alo(je , tlocrt crkve
!53
*ekonstrukcija oltarske pregrade
2i&ra$e .Kotor Varo/
9alaze se na desnoj strani rijeke ,rbanje, na bre(uljku Brkvina" skopani su ostaci
bazilike veliine 3!,<> H !=,3Em"
!55
Brkva je otkopana !>1!" godine" Brkva je okrenuta
prema istoku sa malom deklinacijom prema jugu" +idovi su veliine oko !)!,5" m", od
lomljivog kamena, a unutra prekriveni (bukom" Bila je pokrivena crijepom, vrata su bila
od sedre, a pod od krenog namaza" Brkva je podijeljena na# nart6eH, navis i sjevernu
!53
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini str" !3="
!55
:" +irdum, 3EE<", str" C!"
5C
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
prostoriju" 9avis je dug oko !3,5>m, a irok oko >,5m" 'red apsidom je kamena
stepenica, dok su subselliae bile uz zid apside" 9art6eH je irok !5,1m, a dug =,E1m"
;jeverna dvorana je iroka =m, a duga !3,5>m"
!5=
!5C !50
Tlocrt crkve u &ipragama 7krasi na impostu
3aj'an .3rkonji 4ra'/
9a lijevoj obali potoka Aoavke, na ruevinama rudarskog naselja, otkopana je crkva
veliine 33,3 H !0,0 m" 7 njoj je prona-eno vie odlomaka stupova i kapitela"
!5<
$tkopavanje se vrilo do !>13" godine" $vo mjesto se tako-er bilo rudarski /(eljezo2
!5=
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !!0"
!5C
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini str" !!C"
!50
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini str" !!0"
!5<
:" +irdum, 3EE<", str" C!"
50
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
razvijeno"
!5>
Brkva je orijentirana prema jugo)istoku" +idovi se ura-eni od opeke, sedre i
lomljivog kamena" 7nutranjost crkve je bila o(bukana, a na mnogim mjestima i
oslikana" 9a podu je nanesen sloj ugljena, potom rijeni oblutak, utopljen u malteru, a na
vr6u je lijepi namaz, sa primjesama sedre i ljunka" 4ebljina poda u apsidi je E,=0m"
Krov je ra-en od drveta, kao i na veini ostali6 bazilika na tlu BiH" :psida je oslikana u
viebojnom premazu, a isticala se svjetla i tamna (uta boja, a u podno(ju ljubiasta i
crvena" Suadratum populi ni(i je za oko E,3!m" od apside" $ltarna pregrada je postojala u
kamenom obliku, po veliini od oko E,!> m" Brkva se datira u poetak ," stoljea, jer na
to ukazuje baptiseriji, koji je uobiajen za ," stoljee" Brkva je poslije bila adaptirana za
poljoprivredno imanje, a u samoj crkvi nije na-en nijedan grob, to je, kako smo to
ranije utvrdili, bilo uobiajno za crkve"
!51

!5>
O" Basler, !1>0", str" <1"
!51
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" 1="
5<
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!=E !=!

Tlocrt bazilike u 8ajdanu 7lomci ar6itekture
Otinovci .Ku&res/
9a kuprekoj ravnici, !>>>" ?odine, otkrivena je crkva veliine 3=,C H !=,!Cm" mala je
tri la-e prema istoku, koje su zavravale apsidama, dok joj je nart6eH bio na zapadu, koji
ide cijelom du(inom crkve"
!=3
7 unutranjosti nart6eHa nalazile su se grobne komore, te
srebreni ostaci" Brkva se u narodu zvala *u(ica" ;rednja apsida je du(a i prostranije od
ostale dvije" +idovi su sauvani izme-u ! . 3 metra visine" 'od je bio od betona, a krov
od drveta" 7 crkvi nalazimo de@ormirane oblike stakla, koji su vjerovatno, iskrenuli oblik
prilikom po(ara" Brkva se datira u ," stoljee"
!=5
!=E
O" Basler, o"c", str" 13"
!=!
O" Basler, o"c", str" 15"
!=3
:" +irdum, 3EE<", str" C3"
!=5
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !E1"
5>
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!==
Tlocrt bazilike u $tinovcima
5ure .5ravnik/
9alazi se u dolini rijeke Fave, = km od Travnika" $vo mjesto je posebno bilo razvijeno
radi svog polo(aja, jer povezuje dvije glavne rijeke, Favu i Bosnu" ,eliina bazilike je
31,C H !0,0Cm"
!=C
7 crkvi je na-en stup oltarske menze, nekolicina (eljezni6 predmeta,
lampa i svijenjak" Tako-er od nalaza imamo i zlatni nakit, !> medaljona i ogrlicu sa
malim kri(iem" *uevine su na-ene i na mjestu Brkvina, kada se !1!=" na tom mjestu
gradila kapelica, ali nestrunou iskopavanja, nije se moglo doznati mnogo o njoj" +na
se samo da se u nju silazilo stepenicama, dok raspored prostorija nije poznat"
!=0
7 Turbetu
crkva je bila podiljena na dva dijela, od kojeg je jedan imao ulogu atrija" ;jevernije je bio
!==
O" Basler, o"c", str" !E>"
!=C
:" +irdum, 3EE<", str" C3"
!=0
Kulturna istorija Bosni i Hercegovine, !100", str" 5C!"
51
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
nart6eH, a imao je vrata prema atriju" 9avis je dugaak oko !=,5m", a irok >,=m" 7 navis
se ulazilo kroz troje vrata, iz nart6eHa i iz dvije ju(nije prostorije" Tako-er su do navisa
bile dvije prostorije za koje se prepostavljaju da se grobna komora i kapelica za slu(bu
mrtvima"
!=<
!=>
Tlocrt crkve prema najnovijm istra(ivanjima
!=<
Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, !!>
!=>
sto
=E
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!=1 !CE
$ltarska menza +latni medaljoni
4ru'ine ."u$ojno/
!=1
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !!1"
!CE
sto
=!
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
skopavanja na ovome lokalitetu zapoeta su !>1C" i !1E<" godine" 8nogo tanija i
podobnija iskopavanja vrena su !1C>" /A" 'etrovi2 i !1C1" /'akvalin2" *adovi su trajali
skoro desetak godina, ali sa manjim prekidima" +naaj ove crkve u mnogome je velik"
$vdje je na-en i dio podne cigle sa natpisom B;T,D;, a sam ovaj nalaz potie na
daljnja istra(ivanja, da li je to bila crkva u kojoj se nalazio bestoenskog biskupa
:ndrija
!C!
, iji se glas uo na salonitanskom saboru C5E" i C55" 9a ovome prostoru,
vjerovatno se ve ranije ukorijenilo kranstvo, mogue i prije 5!5" godine, a u prilog
tome govori i to da je bazilika sagra-ena na ostacima rimski6 toplica iz " ili ," stoljea,
a gdje je vjerovatno postojao oratoriji ili domus ecclesiae"
!C3
:psida se prva uspjela
otkriti, jer je bila na istoku, i tako oznaila pravac crkve istok)zapad" 7nutar apside, nisu
se uspjeli razabrati dijelovi pluteje ili menze" 4imenzije apside iznosile su 0 H 0m" 7z
samu apsidu na-ena je i prostorija prot6esis, 3,C H 3,Cm" 7z apside, isto tako utvr-eno je i
postojanje diaconicona, koji je najvjerovatnije slu(io za uvanje sveani6 odijela" 7 ovoj
bazilici treba uvidjeti da je ona imala samo jednu la-u /navis2, koji je du(ine !3m, a
irine <m" Tu se nalazio narod prilikom obreda" 7 zapadnome dijelu bazilike, otkriven je
slabo ouvani nart6eH, koji je bio ispunjen grobnicama" 9jegove dimenzije su bile < H
=m" 7kupna du(ina je bila 30m, a irina oko >m"
!C5
9akon nadogradnje crkve u kasnoj
antici na-ene su ovdje mnogi ulomci pluteja /oltarski6 pregrada2, te ukraeno sa jatom
riba i vinovom lozom " 9adogradnja crkve desila se u ," i ," stoljeu" 7 9art6eHu je
dodano jo nekolicina grobni6 mjesta, a grobovi su se nalazili jo i uz samu crkvu"
!C=
!C!
4oktorska disertacija ;almedina 8esi6ovia# %n'rija /episcopus ,estoensis ecclesiae2, spominje se u
aktima salonitanski6 crkveni6 saboraKsinoda iz C5E" i C55" god" n" e" 9jegova nadle(nost se sigurno
prostirala i preko prostora koja su nekada pripadala 4ezitijatima, a vrlo je mogue i da se sjedite /sa
bazilikom2 ove biskupije nalazilo na nekadanjem dezitijatskom prostoru" 7 literaturi koja spominje ove
sabore, pojavljuju se izvjesna neslaganja vezana za navo-enje :ndrije, pa se tako kod Bojanovskog /!1>>,
!C1 i @us" 31))))pozivajui se na 9apretkovu povijest BiH, !1=3, !=!, bilj"!E i !32 nalazi da je :ndrija C5E"
god" n" e", potpisan kao Andreas episcopus ecclesiae ,estoensis, a C55" god" n" e" kao Andreas episcopus
,estuensis, dok kod Gae /!11C, >C i @us" 3!>))))pozivajui se na I"&ii, 'rirunik, !052 nalazimo opet za
C55" god" n" e" Andreas vir venerabilis episcopus ecclesiae ,estoensis! 9epoznato je vrijeme ro-enja i smrti
:ndrije niti njegovo podrijetlo, jedino mo(emo pekulirati da se on C" , C55" god" n" e", kada je tra(io da
mu se smanji teritorija biskupije, bio u ve zrelim godinama" Kao to je Baton 4ezitijatski po imenu do
danas najstarija, prva poznata osoba koja je vezana za dezitijatski prostor, tako je :ndrija, posljednja po
imenu poznata osoba koja je bila vezana i za ?ornju Bosnu u predslavenskom periodu"Y
!C3
:" +irdum, 3EE<", str" C3"
!C5
," 'akvalin, 3EE5, str" !50"
!C=
:" +irdum, 3EE<", str" C3"
=3
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!CC !C0
Tlocrt crkve 7krasna ar6itektura
!CC
," 'akvalin, 3EE5", str" 5!E"
!C0
," 'akvalin, o"c", str" 5!!"
=5
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
"ilimie .0enica/
$va crkva je le(ala na desnoj obali rijeke Bosne, u dananjem predgra-u Bilimie"
skopavanja na ovoj bazilici su zapoela !>1!" godine"
!C<
Krajem XX" stoljea, lokalitet
je zaravnan, kamenje iskreno, a teren je pretvoren u oranicu" Kao i pret6odne bazilike, i
ova je bila ra-ena od lomljivog kamena, koji je bio veoma neuredno postavljan" Kao i za
sve ostale bazilike, tako i za ovu, vrijedi pravilo istok /apsida2)zapad /nart6eH2" 'osebnost
koja razlikuje ovu baziliku od ostali6 je ta, to je ovo bila basilica gemina /dvostruka
bazilika2" 9jena veliina je 3=,!E H 33,=E m" z nart6eHa su vodila dvoja vrata, u dva
razliita navisa, a unutranjost je bila podijeljena zidom na dva jednaka dijela" $ba navisa
su na krajevima imali apsidu" ;jeverniji navis imao je Nuadratum populi >,3E, a dugaak
1,<Em" 7 apsidi, na-eno je i postolje za menzu, ma-utim od same menze nije nita
na-eno" 'rilikom otkopavanja, sav namjetaj je na-en u nart6eHu, pa ak i onaj koji
pripada pod apsidu, kao to je na-en ulomak cat6edre" Au(ni navis je irok isto kao
sjeverni >,3 m, dok je du(ina vea, i iznosi !3,0Cm" 7 navisu su na-ene i grobne komore"
8e-utim ono to upada u oi kod ove bazilike je to, to je ovdje na-en veliki broj
materijalne gra-e"
!C>

!C<
:" +irdum, 3EE<", str" C5"
!C>
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !5="
==
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!C1
Tlocrt bazilike u Bilimiu
!C1
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !30"
=C
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!0E
*ekonstrukcija proelja bazilike
!0!
$ltarska pluteja
!0E
O" Basler, !1>0", str" <="
!0!
sto, 7 +enici je na-en prikaz 4obrog 'astira, koji , zatiene kri(em, uva ovce svoje, dok neprijatelj,
to i6 vreba, prikazan je u obliku zmije i lava" /?+8 !1!=, Uiro Tru6elka, $svrt na sredovjene kulturne
spomenike Bosne, str" 3302
=0
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!03
*ekonstrukcija bazilike iz unutranjosti
"re!a
9a obali rijeke ;tavnje, otkrivene se dvije kultne gra-evine" $ne su nazvane Breza i
Breza "
!05
,re-a I, je otkrivena na lokalitetu ;r- sa lijeve obale ;tavnje" $na nije u
potpunosti otkopana, a iz dosadanjag rada, mogue je utvrditi nart6eH i dio la-e" 'ravo
iskopavanje nije se nikada izvrilo, dok je sve ostalo na-eno u 6rpama kamenja"
!0=
!0C
Tlocrt Breze /ruevine2
!03
O" Basler, !1>0", str" <5"
!05
:" +irdum, 3EE<, str" C5"
!0=
sto
!0C
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" <E"
=<
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
,re-a II" je otkrivena na desnoj obali ;tavnje" 9jeni ostaci otkriveni su !15E" godine"
8nogo preciznije i sistematsko iskopavanje izvreno je !1C>)0!" godine" ?ra-evina se
sastojala od nart6eHa, navisa i apside na kraju" ;tupovi su otkriveni u unutranjosti i bili
su povezani lukovima od sedre" +na se da ne pripada ?otima ni drugim narodima s ovog
podruja, nego predstavlja tradiciju domae umjetnosti, ija je ljepota naroito izra(ena
na stubovima kolonade i podsjea na duborez"
!00
Bazilika je bila postavljena u pravcu
sjever)jug" $staci oltarski6 pregrada nisu prona-eni" Kameni zidovi su bili od
nejednolikog slo(enog kamena, vezanog krenim malterom" $va bazilika stradala je u
po(aru /na-en i skelet izgorenog ovjeka2, te se nakon toga nije vie obnavljala" ?radnja i
postojanje bazilike se na osnovu naina gradnje datiraju u ," stoljee"
!0<
sto tako postoje
miljenja da je bazilika arijanska crkva stoni6 ?ota, pristaa :rijeva uenja"
!0>
9eobinosti bazilike u Brezi doprinosi i njena orijentacija prema jugu, krstionica koja
nije bila smjetena pod istim krovom, ulaz u baziliku je bio sa strane / kao kod bazilike u
;iriji 2" ;ve ovo je navelo pro@esora ;ergijevskog, koji je tako-er vrio iskopavanja u
Brezi, da zakljui da se radi o katedrali, tj" sjeditu biskupa"
!01

!00
6ttp#KK@urkka"blog"baK
!0<
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" <5"
!0>
6ttp#KKJJJ"rmubreza"com"baKonamaKistorijaK6edumQcastellum"6tml
!01
6ttp#KK@urkka"blog"baK
=>
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!<E
Breza , tlocrt crkve
!<!
Breza , rekonstrukcija proelja
!<E
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" <3"
!<!
sto
=1
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!<3
Breza , istono lice gra-evine
Daravine .Vare/
9alazi se povie uske doline ;tavnje" $vdje je u kasnoj antici podignut i znaajan broj
rimski6 objekata, ali najbli(e vee naselje je bilo Breza"
!<5
'rva iskopavanja vrena su
!>1!" godine, a kasnije je obnovljeno !1C=" godine" 9arteks ove crkve je ukopan u
stijenu" $d gra-evine prvobitno je, ipak bila otkrivena sredinjica, pa se tako desilo da je
baptiseriji ostao skroz neotkriven" +idovi su ra-eni od lomljivog kamena, ali bez ikakvog
reda" 7nutranjost bazilike je bila o(bukana, dok je krov imao crijep
!<=
" Brkva je imala
nart6eH iz tri dijela, navis i apsida" 9art6eH je bio vii od navisa za CC cm" 'od je bio od
nabijene zemlje, ali tek u nekim manjim dijelovima bilo je sitnog kamenja" Kako je crkva
bila jednobrodna, unutranjost je bila C H =,Cm"
!<C
$ltarsku pregradu sainjavalo je est
stupova, a od toga su dva sa relje@om loze"
!<0
9a ploama pluteja su na-ene i slike dva
sveca s knjigom i kri(evima na ijim krakovima stoji po jedna ptica" Brkva je unitena
po(arom" 7 unutranjosti je na-ena strelica avarskog tipa, kao i novac iz ," stoljea, to
govori o poetku ruenja ove bazilike"
!<<
!<3
sto
!<5
O" Basler, !1>0, str" <0"
!<=
&to je veoma rijetko za ova poruja
!<C
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" >E"
!<0
O" Basler, !1>0", str" <<"
!<<
:" +irdum, 3EE<", str" C="
CE
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine

!<>
4abravine, tlocrt crkve
!<1
4io ploe iz oltarske pregrade
!<>
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" <>
!<1
O" Basler" o"c", str" <1"
C!
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!>E !>!
4io oltarske pregrade *ekonstrukcija oltarske pregrade

!>3
;tup
!>E
sto
!>!
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" >E"
!>3
O" Basler, o"c", str" >3"
C3
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
Skelani .Srerenica/
$d davnina, na ovome mjestu se nalazi prijelaz preko rijeke 4rine, a sa lijeve strane
nalazi se rimska gra-evina u kojoj je ouvano par (rtvenika" zme-u !>10)!>1>" godine
ovdje su otkopane dvije sakralne gra-evine" $be gra-evine nalaze se uz rijeku" 'rva
gra-evina +kelani I! orijentirana je prema istoku, duga 3E,!1m, a iroka !C,05m" +idine
su bile dosta dobro ouvane prilikom iskopavanja" Kao i sve ostale bazilike, i ova je
gra-ena od lomljivog kamena, a unutranjost joj je bila o(bukana" 9avis je dug !5,1<m, a
pregrada izme-u oltara i navisa je najvjerovatnje bila od drveta, kao i skoro sav namjetaj
unutra" 9art6eH je le(ao ispred navisa, i bio je dug oko !Em, a irok =, 3Cm"
!>5
;kelani , tlocrt crkve
4ruga crkva +kelani II bila je oko 5EE metara /koraka2 zapadnije od prve" 9jena
orijentacija je bila prema sjevero)istoku" 9ain gradnje je slian kao kod prve crkve
/lomljivi kamen2, ali su upotrebljivane i antike cigle" 9avis je manji, kao i itava crkva,
te je navis dug oko !E,3E metra, a irok oko 0,50m"
!>=
!>5
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !!="
!>=
O" Basler, o"c", str" !!C"
C5
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!>C
;kelani , tlocrt crkve
Vra,"orak .4lamo/
7 glamokom polju, u zale-u ;alone, pokraj ceste ;alona);ervitium stajala je crkva
veliine 3>,CE H !1,!E" pak na njoj se primjeti dosta utjecaja iz 9arone, to se tie
ar6itekture" ?ra-ena je koncem ," stoljea" Brkva je spaljena u prodoru :vara C1<"
godine, a nakon toga nije vie koritena"
!>0
Cim .3ostar/
9a sjevero)zapadnoj peri@eriji 8ostara, otkrivena je bazilika koja se sastoji od nart6eHa,
navisa i tri apside" 7 navisu je bilo jo prostorija, od koje je jedna sigurno slu(ila kao
baptiseriji" male su tri la-e, a nart6eH se pru(ao uz svu du(inu, a samim tim se moglo ui
kroz nart6eH u sve tri la-e" +animljivo je da je u ovoj bazilici, sredinji navis bio manji" 7
ovoj bazilici otkrivene su oltarske pregrade" 8enza i stupovi bili su od sivkastog
!>C
sto
!>0
:" +irdum, 3EE<", str" C="
C=
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
mramora" spod oltara, nalazio se grob sa relikvijama nekog sveca"
!><
$d kranski6
ukrasa susreemo predstavu ptica, dio ploe sa janjcima, pet riba, motiv vinove loze s
gro(-em, goluba, tri ljiljana i dr"
!>>
!>1
Bim, tlocrt crkve
6itomislii .3ostar/
9a lijevoj obali rijeke 9eretve, u mjestu Titomislii, nalazi se dvostruka crkva sa velikim
dvoritem" ;jeverna prostorija imala je oltarsku pregradu, a ju(na je jednostavnija i
zavravala je apsidom"
!1E
'etnaestak metara iznad je bila i zgrada za koju se misli da je
stan ili svratite za putnike, a i ona je bila ogra-ena sa crkvom"
!1!
!><
Kulturna istorija Bosni i Hercegovine, !100", str" 5=!"
!>>
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" !!C"
!>1
O" Basler, o"c", str" <C"
!1E
O" Basler, o"c", str" !!C"
!1!
:" +irdum, 3EE<", str" CC"
CC
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
!13
Titomislii, tlocrt bazilike
!13
O" Basler, !1>0", str" <E
C0
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
3o$orjelo .7a&ljina/
me je dobio po mueniku sv" Hermagori /8ogoru2, koji je muen za vrijeme
4ioklecijana u ;irmiju, a relikvije su poslije prenesene zbog provale barbarski6 plemena"
9a toj lokaciji nalaze se dvije crkve, smjetene iznad antike vile" 8ogorjelo i imaju
istu du(inu od 3!,=Em, dok je 8ogorjelo iroko !=,Cm, a 8ogorjelo !E,=Em"
!15
8ogorjelo je orijentirano prema istoku sa malom divergencijom prema jugu" ?ra-ena je
od lomljivog kamena" skopavanja su vrena !1E3" godine" 8ogorjelo je sasvim
jednostavna crkva, ali se o njoj ne mo(e nita vie rei" 4atiranje ovi6 crkava je negdje
oko kraja , stoljea, te one nisu uspjele da pre(ive seobu naroda"
!1=
!1C
8ogorjelo, tlocrt bazilika
!10
*ekonstrukcija crkava
!15
sto
!1=
O" Basler, !1>0", str" !EE"
!1C
O" Basler, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, str" 13"
!10
O" Basler, o"c", str" 15"
C<
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
Vinjica .Kiseljak/
Tanije, lokalitet ove bazilke nalazi se na Begovia njivi" 4u(ina ove bazilike je 35,5E m,
a irina !<, CEm" ;astoji se od apside, tri prostorije, koje se nalaze na sjevernoj strani,
krstionice" Kao i kod pret6odni6 bazilika, na samome poetku nalazi se nart6eH, kojemu
su dimenzije >,> H 0m" 4o apside nalaze se, diaconicon i prot6esis" 7 unutranjosti je
na-en veliki broj materijala, a na osnovu takvog tipa materijala da se zakljuiti da pripada
kasnoj antici" 7z vanjski dio diaconicona nalaze se i nadgrobne stele" 7 unutranjosti je
na-eno mnogo gare(i, to ukazuje da je i ova bazilika stradala prilikom upada barbarski6
plemena" 'o svome obliku ova bazilika se nije razlikovala od ostali6 bazilka koje su
na-ene u Bosni, tako da i nju mo(emo svrstati u stil bosanski6 bazilika, te svojom
konstrukcijom podsjea, na ve spomenutu baziliku ;kelani "
!1<
!1>
,injica, tlocrt bazilike
!1<
?lasnik zemaljskog muzeja BiH /?+82, Dnver mamovi, *ezultati probni6 iskopavanja u 'odastinju,
,injici i ?romiljaku kod Kiseljaka, ;arajevo !110", str" >E"
!1>
?+8, o"c", str" <1"
C>
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
0akljuak
7 periodu od poetka =" do kraja 0" stoljea n"e" antika kultura prola je kroz period
veliki6 promjena" 9ajznaajniji spomenici kasne antike na tlu Bosne i Hercegovine nisu
brojni kao spomenici iz vremena uspona rimske kulture" Kranske bazilike i oratoriji
najbrojnije su iz vremena dominacije stoni6 ?ota /=1E)C5C2 u provinciji 4almaciji /u
koju je spadala i Bosna i Hercegovina2" Bosansko6ercegovake bazilike kasnoantikog
doba izuzetan su @enomen u evropskoj ar6itekturi tog vremena jer je rije o sasvim
osobitoj stilskoj simbiozi raznorodni6 utjecaja /romaniziranog domaeg stanovnitva,
lokalne graditeljske tradicije, barbarskog elementa, istonogotske tradicije2" Kasnoantike
bazilike u Bosni i Hercegovini uglavnom su relativno malene, kvadratinog tlocrta,
gra-ene od spolija stariji6 gra-evina" 9ajva(niji sauvani ostaci su# sakralni kompleks na
8ogorjelu, crkva u starom gradu Blagaju na Buni, u 9erezima kod Gapljine, u Bimu kod
8ostara, velika bazilika u Blagaju na Aapri kod Bosanskog 9ovog, a osobito bazilike u
4abravini kod Breze te dvojna bazilika u +enici sa zanimljivim primjercima crkvenog
namjetaja /oltarne ploe2" 'otrebno je i uvidjeti razliku izme-u 'anonije i 4almacije"
'oznato je da je 'anonija oskudna sa kamenom koji je neop6odan za izgradnju crkvi, dok
je u proviniciji 4almaciji kamena u izobilju, pa prema tome najvei i najznaajniji
primjerci bazilka se nalaze u 4almaciji" 7 literaturi se ranokranske crkve nazivaju
bazilikama, ali danas bazilika ima sasvim drugaije znaenje od prijanji6 bazilika"
4anas se bazilikama poasno nazivaju crkve koje imaju poseban znaaj u kranstvu kao
to su# Bazilika sv" 'etra, ;ancta 8aria 8aggiore, ;v" Du@razija /'ore2 i sl"
;voj diplomski rad, zavrio bi6 rijeima Klementa :leksandrijiskog /!CE . 3!C2#
9ije dobro ni pravilno da mi $noga koga nije mogue obu6vatiti, sputavamo na jedno
mjesto, $noga koji je posvuda, zatvaramo u gra-evine podignute ljudskom rukom" +ar je
mogue da mo(e biti sveto djelo to su ga podigli zidari, klesari i drugi obrtnici% +ato ne
bismo svetite nazvali Bo(jom Brkvom koja je vrijednija od proizvida obrtnika, jer je od
samoga Boga obdareno da bude 6ram% Kada govorim o Brkvi, ne mislim na mjesto, nego
na zajednicu izabranika" To je najljepi 6ram za pri6vaanje veliine i asti Bo(je"
!11
!11
Blem" :leH" ;trom <,C, ali prema citatu O" Basler, !1>0", str" C!"
C1
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
)iteratura
B:;FD* Ouro, :r6itektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini
B:;FD* Ouro, Kranska ar6eologija, 8ostar, !1>0"
4*:?GD,U ;reko, Brkvena povijest, dio, ;plit, !10C"
D9BKF$'D4A: A7?$;F:,AD, !, :)Bosk, +agreb, !1CC"
I*:9T+D9 :ugust, 'regled povijseti Brkve, +agreb, !1>5"
?F:;9K +D8:FA;K$? 87+DA: /?+82, Dnver mamovi, *ezultati probni6
iskopavanja u 'odastinju, ,injici i ?romiljaku kod Kiseljaka, ;arajevo, !110"
?F:;9K +D8:FA;K$? 87+DA: /?+82, Uiro Tru6elka, $svrt na sredovjene
kulturne spomenike, ;arajevo, !1!="
H;T$*A: G$,ADG:9T;,:, svezak , knjiga trea, +agreb, !10<"
AD*7+:FD8;K: BBFA:, +agreb, !110"
K7FT7*9: ;T$*A: B$;9D HD*BD?$,9D, Basler Ouro, Kasnoantiko doba,
;arajevo, !100"
8:&K9 9":", storija starog *ima, Beograd, 3EE3"
8D;H$,U ;:F8D49, 4oktorska disertacija, 4ezitijati /neobjavljeno2
':&K,:F9 ,eljko, Kranstvo stare antike u zale-u ;alone i 9arone, ,r6bosanska
katolika teologija, ;arajevo, 3EE5"
':&K,:F9 ,eljko, +bornik radova posveen ?rgi 9ovaku, 'rilog datiranju
ranokranski6 bazilika Bosne i Hercegovine, +agreb, !1<E"
;T'GD,U :leksandar, liri /'ovijest, (ivot, kultura2, +agreb, !1<="
&79AU 8arko, 9arodi i dr(ave ranog srednjeg vijeka, ;arajevo, 3EE5"
;7,*D8D9: K:T$FGK: D9BKF$'D4A:, svezak 3, I)FA, ;plit, 3EEC"
;7,*D8D9: K:T$FGK: D9BKF$'D4A:, svezak 5, 8)S, ;plit, 3EEC"
T*7HDFK: Uiro, ;tarokranska ar6eologija, +agreb, !15!"
+*478 :ndrija, 'ovijest kranstva u Bosni i Hercegovini, 'le6an, 3EE<"
0E
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
Sa'r1aj
7vod"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!
'olitika situacija u *imskom Barstvu i liriku"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3
lirik u rano carsko doba"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3
lirik u kano carsko doba"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""=
*imski Kultovi"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""0
8nogobotvo""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""0
$rijentalni kultovi"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""<
Barski kult""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""">
9astanak kranstva"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!E
7 zapadnim provincijama"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!!
7 istonim provincijama"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!!
Kranstvo u liriku""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!3
Kranstvo u 4almacji""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!=
Kranstvo u 'anoniji"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!C
Kranstvo u liriku nakon 8ilanskog edikta"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!<
*askoli unutar kranstva""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!>
Audejsko)kranski rascjep"""""""""""""" """""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!>
?nostiki rascjep"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!1
8ani6ejstvo""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3E
8arcionstvo""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3!
8ontanstvo"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3!
4onatizam"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""33
:rijanizam"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""33
Krivovjerje u liriku""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""35
Bazilike na tlu BiH""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3=
,anjski elementi"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3C
:psida"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3C
0!
Kasnoantike bazilike na tlu Bosne i Hercegovine
'rot6esis i 4iaconicon""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""30
Fa-a"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""30
9art6eH""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3<
:trium"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3<
'avimnet"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3<
7nutranji elementi"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3>
$ltar""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3>
Bat6edra i ;ubsellia""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""3>
:mbon"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""31
Bazilike u BiH""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""31
Blagaj)Aapra""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""5E
+alo(je"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""53
&iprage""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""5C
8ajdan""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""50
$tinovci"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""5>
Turbe"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""51
?rudine"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""=!
Bilmie""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""=5
Breza"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""=0
4abravine""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""=1
;kelani"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C3
,rba)Borak"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C5
Bim""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C5
Titomislii"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C=
8ogorjelo""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C0
,injica"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C<
+akljuak""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C>
Fiteratura""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""C1
;adr(aj""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""0E
03