Moliere i Plaut kao predstavnici knjievnih tvrdica

S obzirom da je Moliere za svoje djelo Tvrdica uzor pronaao u Plautovom

djelu krtac (izvorno ulularia! prvo "u ukratko predstaviti bio#ra$iju oba
pisca% a zatim dati kratki sadraj oba djela prije ne#o to ih uporedim&
Tit Makcije Plaut je bio najzna'ajniji pisac komedija u rimskoj knjievnosti& (imska
komedija je postala i razvila se po uzoru na anti'ku komediju& Plaut je ro)en oko *+,& pr& -r&
u #radu Sarsini u .mbriji% najvjerojatnije u prili'no siromanoj obitelji& /ajprije je radio kao
radnik na pozornici u (imu% a zatim je dosta putovao i tr#ovao% ali u tr#ovini nije imao sre"e&
-ao siromaan vratio se u (im i tu zara)ivao za ivot rade"i u mlinu& Tu je napisao komedije
koje je publika dobro primila% pa je% ohrabren tim uspjehom% napustio mlin i potpuno se
predao poeziji% na kojoj je radio sve do svoje smrti 01,& pr& -r& (imski pisac ul 2elije iz *&
stolje"a poslije -rista prenosi nam sljede"i epita$ koji je navodno bio postavljen na Plautovom
#robu% ali koji ipak nije autenti'an3
4tkad je Plauta odnijela smrt% komedija tuna
postade% scena je prazna% a smijeh i i#ra i ala%
stihovi bezbrojni plakati stadoe svi k5o jedan&
Pisac koje# svi znamo po imenu Moliere% ro)en je u Parizu 06**& #odine kao 7ean-Baptiste
Poquelin& 8udu"i da mu je otac bio kraljevski tapetar na dvoru% Moliere je imao mo#u"nost
povlateno# kolovanja na najboljim sveu'ilitima& .nato' tome to je imao pristup dvoru%
aristokraciju je naj'e"e ismijavao& S obzirom da se posao nje#ovo# oca nalazio u blizini dva
kazalita on je od malih no#u #ledao predstave& 2aje"i ljubav prema kazalitu odlu'i se baviti
njime& 4snovao je kazalinu #rupu 95:llustre Theatre i tada mijenja ime u Moliere koje je bilo
nje#ov pseudonim& Prvi uspjeh kao komedio#ra$ postie 06++& #odine sa komedijom
9akomislenik& ;arsom <aljubljeni lje'nik oduevio je kralja 9uja =:> zbo# 'e#a mu on
doputa da koristi dvoranu Petit?8ourbon te je od tada nizao zna'ajne uspjehe& .mro je u +@&
#odini za vrijeme izvedbe nje#ovo# djela .miljeni bolesnik #dje je i#rao #lavnu ulo#u&
Plautov krtac obra)uje pri'u o starom tvrdici Auklionu koji pronalazi "up sa zlatom i
otada neprestano bdi nad njim& 4vaj se motiv prepli"e s motivom ljubavi& Auklionovu k"erku
na nekoj je proslavi obljubio mladi 9ikonid% koji se sad kaje i eli da se oeni djevojkom&
Me)utim% od Aukliona ruku nje#ove k"erke zatrai 9ikonidov ujak Me#ador% na to Auklion
pomisli da je Me#ador namirisao bo#ati miraz pa "up sa zlatom iznosi iz ku"e i stane da #a
sakriva na razli'itim mjestima stalno se plae"i i sjenke& . jednom #a trenutku% dok je selio
"up% vidi 9ikonidov rob koji zlato i uzme& -raj komedije je iz#ubljen% ali je najvjerojatnije
imao sretan kraj3 9ikonid vra"a "up sa zlatom Auklionu% a ovaj mu zauzvrat daje svoju k"erku
za enu&
Moliere Tvrdica (komedija u sklopu klasicisti'ke drame!
Barpa#on je krtac koji je svoje bo#atstvo stekao lihvarstvom i sve do 'e#a mu je bilo stalo
bio je novac te je svoju djecu Alisu i Cleantea bio spreman rtvovati zbo# to#a&Alisu je
namjeravao udati za imu"no# nselma koji nije elio miraz unato' tome to je ona voljela
>alera% a sebe je namjeravao oeniti Marianom%iako je Cleant bio zaljubljen u nju&Dok se
Barpa#on i Cleant sva)aju%slu#a 9a ;leche pronalazi krinjicu sa deset hiljada kuda%te je
pokazuje Cleantu&.brzo Barpa#on otkriva da mu je bla#o nestalo te po'inje sumnjati u
svako#a&>aler i Mariana su bili nselmova djeca to se doznaje na kraju djela& Barpa#on
pristaje predati Marianu Cleantu u zamjenu za krinjicu% a Alisu pristaje udati za >alera
ukoliko nselmo preuzme sve trokove i kupi mu novo odjelo% na ta nselmo rado pristaje&
Molierov uzor za Tvrdicu je Plautova komedija krtac% iz koje je preuzeo niz situacija i
scenskih odnosa% s jednom temeljnom razlikom& Plautov Auklion je svoje bla#o pronaao% a
Molierov Barpa#on je svoje bo#atstvo stekao postepenim lihvarstvom&
. Molierovom pisanju ovo# djela lako je uo'ljivo poi#ravanje sa ispreplitanjem odnosa me)u
likovima& Starac Barpa#on je jedan od najuniverzalnijih Molierovih likova% odnosno
karaktera& 4n je krtac i sebi'njak 'ija strast za to vie novca stvara zid izme)u nje#a i
dru#ih ljudi% a naro'ito onih njemu najbliih& /je#ova krtost jeste nje#ovo samoodravanje%
nje#ova veza sa ivotom& . toku 'itavo# djela prikazano je da se on ne zna ponaati normalno
zbo# preveliko# straha da "e mu bla#o biti iz#ubljeno& Molierovi karakteri jesu likovi u
kojima se na#omilavaju odre)ene osobine i time se odraava njihova osobnost& Piu"i na svoj
na'in i dre"i se #ore navedenih principa omo#u"io je svojem djelu da bude poznato i mno#o
#odina nakon to je nastalo& Cijelo nje#ovo djelo temeljeno je na zdravom razumu i prirodi jer
lo#i'no je da "e Mariane i Cleant zavriti zajedno kao i Aliza i >alere% unato' Barpa#onovu
planu& Barpa#on je poraen prvenstveno jer je bio neprijatelj ljubavi te je teio samo ka
bo#atstvu& 9jubav je jedna od temeljnih odlika koje je Moliere obra)ivao & Sva prikazana
obiljeja su ina'e prisutna u Molierovoj komedio#ra$iji% pa tako i u Tvrdici& To su
univerzalne karakteristike nje#ove komedio#ra$ije po kojima je prepoznatljiv&
Molijer je obiljeio klasicizam% a cijela ta epoha je bila proeta $ilozo$ijom i traila je uzor u
antici& Tadanje doba je u svom duhu nje#ovalo tra#ediju% kao uzvenu dramsku $ormu%
naslje)enom jo iz antike% ali Moliere nje#uje komediju% te svoje likove dovodi u smjene
situacije u kojima kritizira drutvo% ljdske mane% te pojedine pro$esije&. svojim komedijama
bavi se univerzalnim ljudskim slabostima i iako su napisane jako davno 'ini se kao da su
napisane ju'er jer oslikavaju i dananju ljudsku problematiku& Barpa#on namjerava do kraja
vje'nosti na#omilavati novac u svojoj krinjici i terorizirati sve oko sebe svojom krto"u&
/je#ova krtost je epska i protee se kroz stolje"a od Plauta preko Dri"a i Moliera (krtac%
Skup% Tvrdica! pa sve do danas& Ta krtost je centralna tema Molierove drame% on je sam
ivio u vremenu kada je krtost preovladavala i niko nije mo#ao odoljeti zovu novca% te je o
tome i pisao&
Moliere se u svojim djelima 'esto koristio metodom Euid pro Euo% tj& kada se dva lika sva)aju
oko razli'itih stvari% a zapravo misle da #ovore o istoj stvari&
Barpa#on3 Dobro% reci mi% nisi li je diraoF
>alere3 7a da je dirnemF h% vrije)ate je jednako kao i mene& :z#aram za
njom 'istom i smjernom ljubavi&
Barpa#on (tiho!3 :z#ara za mojom krinjicomF
>alere3 (adije bih umro ne#o da joj pokaem i najmanju uvredljivu
nakanu& 4na je za to odvie razumna i odvie potena&
Barpa#on (tiho!3 Moja krinjica odvie potenaF

. ovoj raspravi Barpa#on zapravo optuuje >alera da je ukrao nje#ovu krinjicu sa bla#om%
dok >alere misli da je on otkrio za potajne zaruke nje#a i Alise&
4vu metodu susre"emo i kod Plauta u nje#ovom djelu krtac3
Auklion3 -ako si je smio bez mo# znanja pipnutiF
9ikonid3 /avelo me vino% a i ljubavG
Auklion3 -ako smije% prosta'e% ovakve rije'i izre"i F ko tako misli% onda "emo javno%
danju% krasti zlato s #ospo)aG .hvate li nas% #ovorit "emo da nas ljubav i pijanstvo na to
na#naeG
9ikonid3 <ato te i molim da mi prosti tu ludorijuG
. ovoj raspravi Auklion je uvjeren da je 9ikonid ukrao nje#ov "up sa zlatom dok 9ikonid
misli da je Auklion saznao da mu je obljubio k"er te zbo# to#a #ovori da mu je ao i da je eli
za sebe&
Temeljna razlika me)u pomenutim krcima jeste ve" navedena a to je da je Plautov Auklion
svoje bla#o pronaao% a Molierov Barpa#on je svoje bo#atstvo stekao postepenim
lihvarstvom&
Plautov Auklion biva temelj svih daljih krtaca koji se javljaju u knjievnosti i samim tim
postaje izvor karakteristika koje knjievni krtac mora posjedovati&
Plautov Auklion za svojim zlatom jadikuje ovako3
7ao% propadoh% po#iboh% umrijehG -amo "uF -uda "uF h% ne znamG h% ne vidimG Avo%
teturam k5o slijepac&&&Molim vas% zaklinjem% preklinjem% dajte mi pritecite u pomo"% pa mi
pokaite 'ovjeka koji #a odnijeG
>rlo sli'no djeluje i sam Barpa#on kada saznaje da mu je bla#o nestalo3
Svatko mi se 'ini da je lopov& BejG 4 'emu vi tamo #ovoriteF 4 onome ko me je okraoF
-akva je to buka tamo #oreF Da nije tamo moj kradljivacF Smilujte se% ako ko zna to o
kradljivcu zaklinjem #a da mi to kae& Da se nije sakrio me)u vasF
Molierova ovisnost prema Plautovom djelu u ovom prizoru #otovo je doslovna&
Barpa#on ne predstavlja tek individuu ili drutvo ono# vremena% ve" ljudskost koja u svojoj
sri biva podre)ena na#onima za preivljavanjem% a samim tim i poduzimanjem onih mjera
koje su potrebne da bi se zatitilo ono to posjedujemo& >e" spomenuti odnos oca i sina% za
dananjicu pomalo nastrana zajedni'ka ljubav dvojice prema istoj eni% te opsesija z#rtanjem
svo# novca ovo# svijeta kako bi uivao ono to mu ne pripada a samim tim ostavio vlastitu
djecu na izmaku sna#a i #otovo ih i napustio% nisu nita dru#o ne#o 'injenice koje proizilaze
iz iz#ubljene svijesti 'ovjeka&
Molijer nam poru'uje da dobrota pobje)uje% pravda je na strani mladih% a starac i dalje 'uva
bla#o i tako ostaje predmet ismijavanja&
Moliere je bio realist koji nije pokazivao nikakav interes za nadnaravno% herojsko ili sveto&
/apadao je razne ljudske poroke3 licemjerje% snobizam% krtost kao i razne struke& ko su svi
ti nedostaci smijeni% isto su tako smijeni i pokuaji da se ljudi poto?poto moraju popraviti&
Pravi je od#ovor da se moramo nau'iti trepeljivosti& 8eker
. ovom citatu su vjerovatno u kratkim crtama saete #lavne odrednice Molijerovih djela&
4na su razumljiva obi'nim ljudima upravo zato to se osvr"u na njhove mane i nedostatke% a
ne #ovore o nekim nadnaravnim i teko shvatljivim stvarima& /je#ova djela omo#u"uju nam
da se zapitamo to nam je autor htio poru'iti i isto tako omo#u"uju da dobijemo od#ovor na to
pitanje&