JEZINI SAVJETI

ZA PISANI DIO
STRUNOG
ISPITA
Struno-metodiki esej
Struktura eseja
Stil
Primjer
Najede pogrjeke
Struno-metodiki esej:
pisani rad
ispituje sloenije aspekte znanja
znanje o odabranoj temi na
temelju prouene strune
literature i na temelju prakse
potivanje pravopisnih i
gramatikih normi hrvatskoga
jezika.
Trodijelna struktura:
uvod iznosi se neka teza i
pobuuje zanimanje
razrada izlae se glavni sadraj,
teza se argumentira navoenjem
razliitih primjera, objanjenja,
navoda i sl.
zavretak navodi se zakljuak
kojim se potvruje teza saetak.
Logina i smislena cjelina.
Misli trebaju proizlaziti jedna iz druge.
Tvrdnje potkrijepiti dokazima, ilustrirati i
oprimjeriti (vlastito iskustvo).
Iz sadraja eseja mora biti vidljivo
poznavanje metodike i strune literature
koja govori o temi ili problemu, praktino
iskustvo i rjeenje problema.
Stil:
znanstveni stil: tumaenje
tenja najvedoj mogudoj jasnodi bez
slikovitosti i prenesena znaenja
izostanak osobnih emocija objektivan
pristup
koritenje strunih rijei i izraza ( esto
stranog podrijetla )
dokaz za svaku vanju tvrdnju
ne frazirati
prezent 3. l. jd
puno podataka s malo rijei
duge, esto viestruko sloene reenice
Vlatko Previid, Slobodno vrijeme izmeu
pedagogijske teorije i odgojne prakse
Uvod
Polazna teza:
Slobodno je vrijeme postalo znaajan
faktor odgoja i obrazovanja, ali u nas se,
naalost, pedagogijska teorija nedovoljno, i
sa zakanjenjem, bavi slobodnim
vremenom kao svojom znanstvenom
preokupacijom.
Razrada
Iznoenje glavnog sadraja:
- definicija i povijest slobodnog vremena
- 20. st. = stoljede slobodnog vremena
- slobodno vrijeme je postalo prostor
samoaktualizacije i samoostvarenja
osobnosti
pozivanje na druge autore, npr.
francuskog sociologa Joffrea
Dumazediera ili P. Kapicu po kome
je slobodno vrijeme socijalna atomska
bomba.
- Slobodno vrijeme je vrijeme aktivna odmora, razonode,
pozitivna razvoja, socijalizacije, humanizacije i
stvaralakog potvrivanja linosti postaje osobit
izazov odgoju, obrazovanju i pedagogiji
- ono trai pedagoko osmiljavanje
- obitelj i kola su najvaniji imbenici odgojnog djelovanja
u slobodnom vremenu
- prednosti i mane obiteljskog utjecaja
- uloga kole se ne smije svesti samo na
uenje u kojem vlada obrazovni
pozitivizam bez odgojno-socijalne
zadade koja se najbolje iskazuje i
brigom za ueniko slobodno
vrijeme
Argumenti:
- preopteredeni nastavni programi, gotovo
komercijalizirani udbenici i prirunici, sadraji bez vedih
odgojno-funkcionalnih utjecaja dovode do odvajanja
nastavnog i izvannastavnog vremena
-izvannastavne i izvankolske slobodnovremenske
aktivnosti u sve vedoj su mjeri zanemarene
- komercijalizacija prostora kole izvan nastavnog
vremena
- okupljanje uenika oko kole
dovodi do devastacije
-kvalitetna kola treba biti obrazovna,
odgojna i socijalna zajednica
Zavretak:
-nesludene mogudnosti podizanja opde kvalitete ivljenja
putem bolje kulture uenja, rada i slobodnog vremena
- problematika slobodnog vremena ne moe vie ostati
samo u okvirima matine sociologije, nego biti
predmetom intenzivnog bavljenja i drugih drutveno-
humanistikih disciplina
- pedagogija slobodnog vremena mora mnogo vie
ukazati na pedagoku artikulaciju i odgojne implikacije
slobodnog vremena kao pojave
- pedagogija se mora otvoriti temama
netipinima za njezin dosadanji
teorijski, kategorijalni i praktini
habitus
Pravopisne pogrjeke
pisanje ije/je/e/i:
- djela/dijela - djelo/dio
- zahtjeva/zahtijeva - zahtjev/zahtijevati
- prijedlog, prijevod, prijekor = imenica nastala od
glagola s predmetkom pre- ( predloiti, prevoditi,
prekoriti )
- vrijedan / vrjedniji = u komparativu i superlativu
svih prijedloga
pisanje glasova /d, d/
- dolazi prema osnovnom k:
oblak oblaan, mrak mraan
- dolazi prema osnovnom t:
pamtiti pamdenje, kretati kredem
-d dolazi prema osnovnom :
Jednaiti jednadba, uiti udbenik
- dolazi prema osnovnom d:
Graditi graa, mlad - mlai
Veliko i malo slovo
-pisanje imena ustanova, zakona i pravilnika:
Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu
Pravilnik o znanstvenim podrujima
Zakon o radu
Pisanje zareza
-nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost, umetanje
- sastavne i rastavne reenice se piu bez zareza
- zakljune, iskljune i suprotne sa zarezom
- inverzija: Da nema psa, sve bi bilo drugaije.
- kad se skup rijei s glagolskim prilogom nalazi
ispred glavnih dijelova reenice:
Vidjevi to, shvatio je njene rijei.
- ispred to jest, tj.
Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei:
-negacija uz glagol se pie odvojeno
ne elim, ne mogu
-sastavljeni pridjevi ravnopravni znaenjem ili odnos piu
se kao polusloenice
crno-bijeli film, englesko-francuski rjenik
-rijeca ni pie se odvojeno od zamjenice kad je kakav
prijedlog razdvaja od zamjenice
s nikim/ ni s kim
u niijem / ni u ijem
od nikoga / ni od koga
Gramatike pogrjeke
pisanje futura I.
biti du/ bit du, ali dodi du
pisanje aorista pomodnog glagola biti
ja bi, mi bi / ja bih, mi bismo
prijedlog s/sa
prije zamjenice mnomi rijei koja poinje glasovima
s, z, , , ps, ks, dolazi prijedlog sa, a u drugim
okolnostima dolazi prijedlog s.
Ako instrumental oznauje
sredstvo, uopde nema prijedloga
nema. (Putujemo zrakoplovom.)
Sintaktike pogrjeke
koristiti stilski neobiljeen red rijei u reenici:
- S+P+O
- dodaci stoje to blie rijeima koje im otvaraju mjesto
pisanje nejasnih, predugih reenica i nepotrebno
ponavljanje:
Postupak koji du opisati uporabio sam u razredu koji je bio
sastavljen od uenika koji su bili prethodno pripremljeni
na takav postupak.
Postupak koji du opisati uporabio sam s
razredom to je bio pripremljen
za takav oblik posla.
Za povezivanje reenica koriste se konektori:
- suprotni: suprotnost sadraja u odnosu na prethodnu
reenicu no, ali, meutim, usprokos tomu, naprotiv, za
razliku od toga
- objasnidbeni: sljededa reenica objanjava sadraj
prethodne reenice; bolje reeno, drugim rijeima,
odnosno, naime
- zakljuni: druga je reenica zakljuak sadraja prve
dakle, prema tome, stoga, zbog toga
to, s obzirom na to, openito, zato
- - aditivni: dodaju neto sadraju
prethodne reenice uz to,
tovie, osim toga
- vremenski: vremenski odnos meu
reenicama onda, kasnije, tada, poslije,
nakon toga, iza toga, u meuvremenu
- pogodbeni: sadraj prethodne reenice uvjet
je za ostvarenje sadraja sljedede reenice
inae, u tom sluaju
- dopusni: doputa se sadraj sljedede
reenice unato sadraju prethodne
svejedno, usprkos svemu, unato tome, ipak