Sie sind auf Seite 1von 12

221

Dixis Diriixc
Muzi; Siavoxi;i, Osi;ix
Struni lanak
UDK: 371.672:[371.3:94
Primljeno: 16. rujna 2008.
Tablica u nastavi povijesti
Uz pomo nekoliko primjera iz nastavne prakse autor lanka je pokuao pokazati
mogunost i nain primjene tablice u tijeku obrade pojedinih nastavnih sadraja
u nastavi povijesti. u konkretnim primjerima nije bilo rijei o statistikim ili
proraunskim tablicama, ve o tablicama kao nainu usustavljivanja znanja radi
komparacije ili lakeg razumijevanja kompleksnijih povijesnih dogaaja i procesa, kao
sredstvu postizanja aktivnog i suradnikog uenja te analize povijesnih izvora ili izvora
znanja. elja je bila podjednako prikazati prednosti aktivnih metoda rada na konk-
retnim primjerima rada s tablicama, odnosno pokazati da se tablice mogu koristiti i u
obradi nastavnih sadraja, a ne samo u ponavljanju nastavnih sadraja.
Kljune rijei: tablica, nastava povijesti, aktivne metode rada
Uionica je mjesto gdje uenici trebaju uiti.
Svojedobno mi je jedan kolega, koji me je upoznao s malo drugaijim metodama
rada u nastavi povijesti od, usudio bih se rei, u nas uvrijeenog frontalnog pristu-
pa nastavi, izrekao jednostavnu reenicu navedenu u naslovu koja me nagnala na
dublje razmiljanje o vlastitoj nastavi. Razmiljajui o samoj reenici, dohvatio sam
se prvo enciklopedijskog rjenika traei u njemu neki dublji smisao rijei iz reeni-
ce. U rjeniku sam pronaao da uenje znai usvajanje odreenih znanja i vjetina,
uenik je onaj koji navedeno usvaja, a uionica je prostor gdje se ui. Nita to ne
bih mogao i sam definirati. Sve dolazi od glagola uiti, no daljnje razmiljanje me je
dovelo do pitanja u kakvoj je to vezi s imenicom nastavnik i ulogom nastavnika u
procesu uenja. Ponovno rjenik: nastava je izlaganje strunog i obrazovnog gradiva
u okviru kolskih institucija, a nastavnik je onaj koji izvodi nastavu. Koja je tu veza
izmeu nastave i uenja?
Pristupi nastavi i uenju
Dva su pristupa nastavi i uenju kojih bih se istovremeno dotakao: aktivno i surad-
niko uenje, te izravno pouavanje.
Povi;isr u xasravi
222
Kod aktivnog i suradnikog uenja nastava je organizirana kroz grupni, timski
rad, individualni rad uenika na izvorima znanja te suradnji uenika i nastavnika,
pri emu je uloga nastavnika u tako organiziranoj nastavi biti organizator nastavnog
procesa, usmjeravati i poticati uenike te suraivati s njima. Takva nastava, kao i
proces uenja, usmjereni su na uenika, pri emu je aktivnost uenika maksimalna.
Glavni su izvor informacija u takvom nastavnom procesu ueniku prilagoeni izvori
znanja (udbenik, itanka, radni materijali...), ali i nastavnik od kojega uenici crpe
informacije u diskusiji.
Kod izravnog je pouavanja nastavnik taj koji dri frontalnu nastavu, odnosno
pripovijeda, pri emu je njegova aktivnost u nastavnom procesu maksimalna. Takva
je nastava usmjerena na nastavnika, pri emu su uenici pasivni, a svaka njihova
aktivnost moe ometati nastavu. Glavni izvor informacija je dakako nastavnik.
Gdje je uenik u cijeloj toj prii? Poznato je da razina usvajanja znanja uenika
raste s njihovom (mentalnom) aktivnou. Ako se ueniku zadaju konkretni, pro-
blemski zadaci, znatni vie e usvojiti odreena znanja i vjetine nego dok mu se
neto audiovizualno demonstrira i neusporedivo vie nego dok je pasivan slua na
nastavi.
Tajna je u savrenoj kombinaciji...
U prikazu oba pristupa mogao bi se stei dojam da autor ovoga teksta nuno forsira
aktivno i suradniko uenje. No, i jedan i drugi pristup imaju svojih prednosti i
nedostataka. Aktivne metode uenja potiu i odravaju motivaciju uenika, pomau
u usvajanju velikog broja vjetina. No, kod grupnog rada uenika nedostatak moe
biti izostanak individualnog pristupa radu i vrednovanja istog, pri emu se dogaa
da u grupi jedan dio uenika radi, dok ostali samo uivaju plodove tog rada. Kod
izravnog je pouavanja najvei nedostatak pasivnost uenika. Osim toga, izravnim
pouavanjem se ne postie dublje razumijevanje problema i ne ostavlja prostor za
kreativnost uenika. No, izravno pouavanje je neizostavno i nezamjenjivo kod
demonstracija i objanjavanja. U donoenju bilo kakvog suvislog zakljuka glede
pristupa nastavi i uenju autoru ovog teksta uvelike je pomogla u danom trenutku
neznana reklama u pozadini uvijek ukljuenog i sveprisutnog televizora, navedena u
naslovu ovog poglavlja.
Ostvarivanje ciljeva nastave povijesti
Razmiljajui o pristupu nastavi povijesti i elji za to kvalitetnijim znanjem vlastitih
uenika, u prvom redu treba se osvrnuti na ciljeve nastave povijesti. Prvo se treba
osvrnuti na ono to elimo postii, a potom razmiljati kako to elimo postii. U
okolnostima priprema za dravnu maturu, ciljeve nastave povijesti danas u prvom
223
Dixis Diriixc: Taniica u xasravi iovi;isri
redu odreuje komisija Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
kao organizator nacionalnih ispita (u sklopu priprema za dravnu maturu) i dravne
mature. Neki od ciljeva nastave povijesti u gimnazijama su:
poznavanje i razumijevanje ispitnih sadraja iz ope i nacionalne povijesti,
navedenih u ispitnome katalogu,
poznavanje najvanijih znanstvenih i kulturnih dosega, gospodarskih proce-
sa i drutvenih odnosa u povijesnim razdobljima
sposobnost pravilnoga razvrstavanja dogaaja, pojava, procesa i znaajnih
osoba u povijesnom vremenu i prostoru, te usporeivanja slinosti i razlika
povijesnih dogaaja,
sposobnost samostalnog argumentiranog interpretiranja razliitih izvora
informacija
sposobnost sinteze nastavnih sadraja, povezivanja ili reorganiziranja radi
lakega obrazloenja kompleksnosti povijesnih dogaaja. Itd.
Promatrajui navedene ciljeve, nuno se postavlja pitanje kako ih postii u uvjetima
sadanje opremljenosti kola, neprecizno definiranih ispitnih sadraja u ispitnim
katalozima i pretjerano naglaenih zahtjeva za enciklopedijskim znanjem na drav-
noj maturi. Jednako tako namee se i mnotvo drugih pitanja: Kako istovremeno
ostvariti postavljene ciljeve, a da uenici svladaju velike koliine enciklopedijskog
znanja i da im pri tome nastavni sadraji budu razumljivi i smisleni? Kako ostvariti
ciljeve, a da nastavni sadraji ne budu puko nabrajanje dogaaja, pojmova i osoba,
te da pri tome uenici svladaju i vjetine potrebne za konkretnu primjenu u ivotu?
Kako postii maksimalnu aktivnost uenika na nastavnom satu? Kako pri svemu
tome ostaviti prostora da kreativnost nastavnika doe do izraaja? Jedno od mogu-
ih rjeenja nalazim u tablicama kao nainu usustavljivanja znanja radi komparacije
ili lakeg razumijevanja kompleksnijih povijesnih dogaaja i procesa, kao sredstvu
postizanja aktivnog i suradnikog uenja i kao sredstvu analize povijesnih izvora ili
izvora znanja. Nekoliko takvih primjera iz nastavne (gimnazijske) prakse razrauje
se u nastavku teksta.
Primjer 1: Proljee naroda
Nastavnu jedinicu Proljee naroda revolucije u Europi 1848./49. mnogi kolege/
kolegice su obraivali i obrauju frontalnim pristupom, iznoenjem dogaajnice i
nabrajanjem dogaaja, pri emu se gubi puni smisao dogaaja iz 1848./49. godine.
Prema miljenju autora ovog lanaka, za mnoge nastavnika je ova nastavna jedinica
jedna od onih koje bi rado izbjegli. Problem je u tome to se jedan kompleksan
dogaaj, odnosno meusobno povezani dogaaji, obrauju u jednom predvienom
Povi;isr u xasravi
224
satu, pri emu mnogi pribjegavaju iskljuivo naraciji. Nastavna jedinica se obrauje
u treem razredu gimnazije u sklopu nastavne cjeline Europa i svijet u drugoj polovici
19. stoljea i jedna od onih nastavnih jedinica koja se moe obraditi pomou tablice,
aktivnim metodama rada, na zadovoljstvo nastavnika ali i uenika. Ideja nastavnog
sata ne potjee od autora lanka, ve je djelomino preuzeta iz prirunika za trei
razred gimnazije autorice A. Kapelan Matjai, izdavake kue Profil, te prilagoena
potrebama izvoenja nastave autora lanka. Primjer koji se iznosi odraen je u prak-
si, i to ne u sklopu ponavljanja ve obrade novog gradiva.
Cilj rada s tablicom se u konkretnom sluaju ispreplee s ciljem cjelokupnog
nastavnog sata, a to je usvajanje novih znanja vezanih uz revolucionarna dogaanja
tijekom 1848. i 1849. godine, te usvajanje novih vjetina. Nastavna jedinica se
obrauje nakon to su dobro i iscrpno usvojeni pojmovi romantizam, liberalizam,
nacionalizam.
Za konkretan primjer rada s tablicom prilikom obrade nastavne jedinice potre-
ban je jedan kolski sat. Nakon uvodnog pozdrava uenicima na poetku sata, i
nakon upoznavanja uenika s ciljem i temom nastavnog sata, uenicima treba dati
tablicu i neto vremena da je samostalno, u paru ili moda ak i u grupi, pokuaju
popuniti. Pritom primarni izvor njihova znanja predstavlja udbenik. Uenike treba
upozoriti da se, ukoliko neke stvari ne znaju rijeiti, obrate se nastavniku koji e im
ponuditi neki drugi izvor znanja ili im sam pojasniti, dati informaciju.
Uzroci revolucije Ciljevi, program
revolucionara
Nositelji
revolucije
Uspjeh
revolucije
Francuska
(uvjetno reeno)
Italija
(uvjetno reeno)
Njemaka
Habsburka
monarhija
Nakon rjeavanja tablice i provjere uinjenog metodom razgovora, poeljno je pove-
sti s uenicima diskusiju pomou sljedeih pitanja: to je zajedniko svim revolucija-
ma, a to se razlikuje? Koji su zahtjevi revolucionara diljem Europe? to misli, zato
se sva dogaanja 1848./49. nazivaju Proljeem naroda? Je li Proljee naroda bilo
jedna ili vie revolucija?
***
I sve se to moe postii u 45 minuta. A koji su ishodi tog sata?
postizanje maksimalne aktivnosti uenika
usvajanje novih znanja vezanih uz revolucionarna dogaanja tijekom 1848.
i 1849. godine
225
Dixis Diriixc: Taniica u xasravi iovi;isri
vjebanje pravilnoga razvrstavanja dogaaja u povijesnom vremenu i prosto-
ru, te usporeivanja slinosti i razlika povijesnih dogaaja
izrada sinteze nastavnih sadraja, povezivanja ili reorganiziranja radi lakega
obrazloenja kompleksnosti povijesnih dogaaja.
vjebanje samostalnog i argumentiranog kritikog razmiljanja.
Primjer 2: Dmitar Zvonimir
Primjer interpretiranja povijesnih izvora mogao bi se, u konkretnom sluaju (kao
uostalom i u mnogim drugima), provesti i bez tablice. No, tablica je ovdje najbolji
nain usustavljivanja znanja radi bolje preglednosti i boljeg snalaenja uenika u
vlastitim biljenicama. Primjer koji se ovdje navodi je interpretacija povijesnih izvora
vezanih uz hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira. Dmitar Zvonimir se u gimnazijama
obrauje u drugom razredu, u sklopu nastavne cjeline Hrvatska u ranom srednjem vije-
ku i nastavne jedinice Hrvatska u doba Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira. U kon-
kretnom primjeru povijesni izvori i tablica se koriste u svrhu obrade (ne ponavljanja!)
dijela nastavnih sadraja. Sama ideja ovakvog naina primjene tablice nije originalno
djelo autora ovog lanka, ve je preuzeta iz radne biljenice autora Zdenka Samarije u
izdanju kolske knjige i prilagoena potrebama i nainu njegova rada u nastavi.
Cilj primjene tablice u tijeku obrade novih sadraja je postizanje aktivnog i
suradnikog uenja, usvajanja novih znanja vezanih uz Hrvatsku u doba Dmitra
Zvonimira i usustavljivanje interpretacije izvora. Za laki i bri rad poeljno je da su
uenici dobro usvojili prethodna gradiva vezana uz ranosrednjovjekovnu povijest.
Vrijeme rada s tablicom i izvorima priloenima u radnom listu jest 15 minuta.
Sama aktivnost bi mogla uslijediti u trenutku obrade nastavnih sadraja vezanih uz
Dmitra Zvonimira. Nakon obrade osnovnih informacija, uenicima treba podijeliti
radne listove koje uenici individualno rjeavaju nekih 5 do 10 minuta. Nakon pro-
vjere uinjenog metodom razgovora, bilo bi dobro uenicima zadati da ispunjenu
tablicu usporede s tekstom u udbeniku, ime se ne eli omalovaiti autore udbe-
nika, ve pokazati da se prolost interpretira pomou izvora.
***
I sve se to moe u sklopu obrade, no koji su ishodi?
postizanje maksimalne aktivnosti uenika
usvajanje novih znanja vezanih uz Hrvatsku u doba Dmitra Zvonimira
vjebanje samostalnog i argumentiranog kritikog razmiljanja
vjebanje samostalnog argumentiranog interpretiranja povijesnih izvora
Povi;isr u xasravi
226
Tablica
Dmitar Zvonimir
Kada se spominje kao ban Petra
Kreimira IV.
S kim je bio u enidbenoj vezi?
Na koga se Zvonimir oslanjao u vanj-
skoj politici prije krunidbe? Zato?
Na koga se Zvonimir oslanjao u vanj-
skoj politici nakon krunidbe? Zato?
Na to se sve zavjetovao papi? to
misli, zato?
Kakvo je bilo doba vladanja Dmitra
Zvonimira?
Kakva je bila situacija nakon
Zvonimirove smrti
Radni list
Proitajte izvore o Dmitru Zvonimiru i popunite tablicu!
Sinovi Bela, Gejza i Ladislav, pobjegnu u Poljsku. Tom prilikom (1064.)
odlue da e dati banu Svanimiru za enu sestru i s njome ustupljeni dio
Slavonije kako ga bijae neko kralj Stjepan dao Kreimirovoj kerki, a zaru-
nici Emerikovoj... Osiljen ovim rodbinstvom, Svinimir se dokopao kraljevstva
Hrvatske... (Beka kronika iz 14. stoljea)
Godine od utjelovljenja gospodina naeg Isusa Krista 1070,... za vladanja
cara Romana III. *, za kralja Hrvatske i Dalmacije Petra i bana Svanimira...U
ime gospodina naeg Isusa Krista i njegova utjelovljenja 1073. godine. Dok
je vladao Kreimir, kralj Hrvatske, banovao Svanimir, a biskupovao gospodin
Stjepan i upanovao u gradu Ninu Adamac. (Kronika Ivana Gorikog)
U godini 1075. od utjelovljenja gospodina naeg Isusa Krista** , mjeseca
studenog, u ono vrijeme kad je grof Amiko zarobio kralja Hrvatske... (uda
svetoga Kristofora, Juraj Kotica, rapski biskup iz 14. stoljea)
U ime svetog i nerazdjeljivog Trojstva. Godine Gospodnjeg utjelovljenja
1076***, mjeseca listopada. Ja Demetrije, koji se zovem i Zvonimir, milou Bojom
knez Hrvatske i Dalmacije, kojeg si Ti Gebizone****... zastavom, maem, ezlom
i krunom uveo u upravu kraljevstva i postavio za kralja - tebi se zavjetujem... da
u ispunjavati sve to mi njegova asna svetost naloi. Potovat u pravdu i braniti
crkve; pobrinut u se za prvine, desetine i sve ono to pripada crkvi; brinut u se za
ivote biskupa, sveenika, akona i podakona da pobono i pravilno ive Zatiivat
u siromahe, udovice i siroad, i ponitavajui nedoputenu vezu meu roacima,
ustanovit u zakonito vjenanje s prstenom i sveenikim blagoslovom...
227
Dixis Diriixc: Taniica u xasravi iovi;isri
Tablica
Dmitar Zvonimir
Kada se spominje kao ban Petra
Kreimira IV.
S kim je bio u enidbenoj vezi?
Na koga se Zvonimir oslanjao u vanj-
skoj politici prije krunidbe? Zato?
Na koga se Zvonimir oslanjao u vanj-
skoj politici nakon krunidbe? Zato?
Na to se sve zavjetovao papi? to
misli, zato?
Kakvo je bilo doba vladanja Dmitra
Zvonimira?
Kakva je bila situacija nakon
Zvonimirove smrti
Radni list
Proitajte izvore o Dmitru Zvonimiru i popunite tablicu!
Sinovi Bela, Gejza i Ladislav, pobjegnu u Poljsku. Tom prilikom (1064.)
odlue da e dati banu Svanimiru za enu sestru i s njome ustupljeni dio
Slavonije kako ga bijae neko kralj Stjepan dao Kreimirovoj kerki, a zaru-
nici Emerikovoj... Osiljen ovim rodbinstvom, Svinimir se dokopao kraljevstva
Hrvatske... (Beka kronika iz 14. stoljea)
Godine od utjelovljenja gospodina naeg Isusa Krista 1070,... za vladanja
cara Romana III. *, za kralja Hrvatske i Dalmacije Petra i bana Svanimira...U
ime gospodina naeg Isusa Krista i njegova utjelovljenja 1073. godine. Dok
je vladao Kreimir, kralj Hrvatske, banovao Svanimir, a biskupovao gospodin
Stjepan i upanovao u gradu Ninu Adamac. (Kronika Ivana Gorikog)
U godini 1075. od utjelovljenja gospodina naeg Isusa Krista** , mjeseca
studenog, u ono vrijeme kad je grof Amiko zarobio kralja Hrvatske... (uda
svetoga Kristofora, Juraj Kotica, rapski biskup iz 14. stoljea)
U ime svetog i nerazdjeljivog Trojstva. Godine Gospodnjeg utjelovljenja
1076***, mjeseca listopada. Ja Demetrije, koji se zovem i Zvonimir, milou Bojom
knez Hrvatske i Dalmacije, kojeg si Ti Gebizone****... zastavom, maem, ezlom
i krunom uveo u upravu kraljevstva i postavio za kralja - tebi se zavjetujem... da
u ispunjavati sve to mi njegova asna svetost naloi. Potovat u pravdu i braniti
crkve; pobrinut u se za prvine, desetine i sve ono to pripada crkvi; brinut u se za
ivote biskupa, sveenika, akona i podakona da pobono i pravilno ive Zatiivat
u siromahe, udovice i siroad, i ponitavajui nedoputenu vezu meu roacima,
ustanovit u zakonito vjenanje s prstenom i sveenikim blagoslovom...
Protivit u se prodaji ljudi... svake u godine na Uskrs plaati tribut sv. Petru
od 200 bizantskih zlatnika... Ovo vazalstvo ***** uvrujem zakletvom...
[Zvonimirovo pismo papi Grguru VII. (1073 - 1085)]
... I za dobrog kralja Zvonimira bie vesela sva zemlja jer bie puna i uree-
na svakoga dobra, i gradovi puni zlata i srebra. I ne bojae se ubogi da ga iziji
jaki, ni sluga da mu uini nepravo gospodin jere kralj svih branjae... I zemlja
Zvonimirova bie obilna svakom raskoom, ni se nikogar bojae... (Ljetopis
popa Dukljanina)
U to je vrijeme umro kralj Svinimir i nije ostavio nijednog batinika od svog
potomstva. Tako je dakle izumro itav rod kraljevske krvi i nije bilo vie nikog
tko bi mogao po pravu naslijediti kraljevstvo Hrvata.Nastade velika nesloga
medu prvacima kraljevstva... nastale su bezbrojne otimaine, pljake, umorstva i
svakakvi zloini... neki od slavonskih velikaa... otputovao je u Ugarsku i... (stu-
pivi) pred kralja Vladislava... i poeo ga nagovarati da pode zauzeti Hrvatsko
Kraljevstvo. Potaknut savjetima, pokupi Vladislav vojsku i zauzme itavu zemlju
od rijeke Drave do planine (Gvozd), a da mu se nitko nije opro. (Toma, splitski
arhiakon)
________________
* bizantski car koji je vladao od 1067. do 1071. godine
** zapravo 1074. jer je autor datirao Novu godinu u 25. oujka, to je tada
bilo uobiajeno u jednom dijelu katolike Europe
*** zapravo 1075.
**** Gebizon je bio papin poslanik
***** vazalstvo prema papi
Primjer 3: Mezopotamija
Nastavna jedinica Mezopotamija, u sklopu nastavne cjeline Civilizacije i narodi starog
Istoka, u mnogoemu podsjea na prvi primjer, iako te dvije nastavne jedinice nema-
ju nita zajednikog. Problem ove nastavne jedinice je u tome to se jedan geografski
prostor, na kojem su se tijekom 3000 godina izmjenjivali mnogi narodi i drave (pri
emu je u programu, ini mi se, naglaenije ovo drugo), treba obraditi u predvie-
nih jedan do dva kolska sata, pri emu je najlake nai izlaz u nabrajanju dogaaja,
naroda, osoba, iznoenju dogaajnica. Kvalitetniji izlaz iz teke situacije vidim u
tablici u kojoj bi se horizontalno promatrale promjene u odreenim dravama na
prostoru Mezopotamije, a vertikalno vaniji dogaaji, osobe i posebnosti tih drava,
pri emu se ne bi zanemarila ni kulturna i civilizacijska dostignua naroda koji su
te drave osnivali. Primjer koji se navodi obraen je u praksi u sklopu obrade novih
nastavnih sadraja, a ne prilikom ponavljanja.
Povi;isr u xasravi
228
Cilj rada s tablicom se u konkretnom sluaju (kao i kod primjera 1.) ispreplee
s ciljem nastavnog sata, a to je usvajanje novih znanja vezanih uz narode i drave,
kulture i civilizacije na prostoru Mezopotamije u starom vijeku, pri emu treba
istaknuti nastanak, trajanje i nestanak civilizacija na podruju Mezopotamije, ovi-
snost geoprostora i gospodarskog razvoja naroda Mezopotamije, objasniti kulturne,
znanstvene i umjetnike dosege i drutveni ustroj naroda Mezopotamije, te opisati i
usporediti oblike drava na podruju Mezopotamije i vlasti u njima.
Za neposredan rad s tablicom bio bi potreban jedan kolski sat, dok bi za cje-
lokupnu obradu nastavne jedinice uz pomo tablice trebala maksimalno 2 kolska
sata. Nakon uvodnog pozdrava uenicima, te njihova upoznavanja s ciljem i temom
nastavnog sata (npr. objasniti rije Mezopotamija i smjestiti je prostorno uz pomo
povijesne ili moda bolje geografske karte), treba uenicima dati priloenu tablicu
kako bi je samostalno, u paru ili moda ak i u grupi pokuali popuniti. Udbenik
predstavlja primarni izvor znanja. Uenike treba upozoriti da se obrate za pomo
nastavniku ukoliko to bude potrebno. Nastavnik bi trebao kontrolirati njihov rad,
pojasniti im nejasnoe, ali dati i dodatnu informaciju ili pripremiti neki drugi izvor
znanja u kojem e nai traene odgovore. Na drugom kolskom satu trebalo bi
provjeriti rezultate rada s tablicom, pokuati porazgovarati o slinostima pojedinih
kultura i civilizacija koje su se izmjenjivale na prostoru Mezopotamije, te eventualno
proitati izvorni tekst npr. Hamurabijeva zakonika.
***
I sve je to obrada nastavnog sadraja, no koji su ishodi?
postizanje maksimalne aktivnosti uenika
usvajanje novih sadraja vezanih uz visoke civilizacije i kulture naroda,
najvanije znanstvene i kulturne dosege, gospodarske procese i drutvene
odnose u starom vijeku na prostoru Mezopotamije
vjebanje sposobnost pravilnoga razvrstavanja dogaaja, pojava, procesa i
znaajnih osoba u povijesnom vremenu i prostoru, te usporeivanja slinosti
i razlika povijesnih dogaaja, procesa
sposobnost sinteze nastavnih sadraja, povezivanja ili reorganiziranja radi
lakega obrazloenja kompleksnosti povijesnih dogaaja.
vjebanje samostalnog i argumentiranog kritikog razmiljanja.
229
Dixis Diriixc: Taniica u xasravi iovi;isri
Radni list za uenike / tablica:
Sumerski
gradovi
drave
Akad Babilonska
drava
Asirska
drava
Novobabilonska
drava
Vremensko
odreenje
Prostorno
odreenje
Posebitosti
Najznaajniji
vladari
Poljodjel-
stvo, obrt i
trgovina
Znanost
Pismo i
knjievnost
Drutvo
Primjer 4: Arapi i islam
Nastavna jedinica Arapi i islam obrauje se u drugom razredu gimnazije u sklopu
nastavne cjeline Rani srednji vijek i lako je se moe obraditi na satu pomou tablica,
odnosno primjenjujui aktivne metode rada. Tablica koja bi se koristila u konkret-
nom sluaju (s obzirom na ciljeve sata ali i sadrajnu zahtjevnost nastavne jedinice)
zahtijeva samo vertikalno (ili samo horizontalno) popunjavanje. Dok tablice koje
istovremeno zahtijevaju vertikalno i horizontalno popunjavanje pruaju mogunost
komparacije, uoavanja problema i lake objanjenje kompleksnih povijesnih doga-
aja ili procesa, svrha tablica koje zahtijevaju samo vertikalno ili samo horizontalno
popunjavanje (kao i u 2. primjeru), je prije svega postizanje maksimalne aktivnosti
uenika, ali i usustavljivanje znanja radi bolje preglednosti. No, to ne znai da takve
Povi;isr u xasravi
230
tablice ponekad ne nude i vie. Po miljenju autora, pomou tablice koja se ovdje
navodi moe se navedena nastavna jedinica kvalitetnije odraditi u jednom satu.
Konkretna tablica je preuzeta iz radne biljenice za drugi razred gimnazije autora
Zdenka Samardije i prilagoena potrebama i nainu rada autora ovog lanka.
Cilj rada s tablicom se u konkretnom sluaju ispreplie s ciljem nastavnog sata
(kao i u veini navedenih primjera), a to je usvajanje znanja vezanih uz Arape, ovi-
snost njihova naina ivota o geoprostoru, osnivanje njihove drave, to je u uskoj
vezi s djelovanjem Muhameda i irenjem islama, kulturne i znanstvene dosege ara-
boislamske civilizacije te njezine utjecaje na europsku kulturu i civilizaciju.
Za konkretan primjer rada s tablicom prilikom obrade nastavne jedinice potre-
ban je jedan kolski sat. Nakon uvodnog pozdrava na poetku sata bilo bi dobro
porazgovarati s uenicima o asocijacijama koje kod uenika izaziva spomen arapsko-
islamske civilizacije. Bilo bi dobro nakon kratkog razgovora upitati uenike to znaju
o porijeklu rijei poput katedra, kemija, alkemija ili arapskih brojeva. Nakon kratkog
razgovora uenike treba uputiti u ciljeve sata, dati im priloenu tablicu koju trebaju
popuniti samostalno, u paru ili u grupi. Takoer ih valja podsjetiti koji su njihovi
primarni izvori znanja. Nakon rjeavanja tablice (maksimalno dvadesetak minuta)
trebalo bi provjeriti uinjeno te pokuati od uenika dobiti zakljuke o ovisnosti
geoprostora i naina ivota Arapa, potrebi stvaranja drave, znaaju islama... Jednako
tako trebalo bi s uenicima usporediti stupove islamske vjere s drugim religijama, te
istaknuti kulturne i znanstvene dosege te civilizacije. Bilo bi poeljno da nastavnik
na kraju sata istakne i utjecaj araboislamske kulture na zapadnu kulturu i civilizaciju
(posrednici izmeu antike misli i zapadne kranske civilizacije, utjecaji na rene-
sansnu arhitekturu Europe, znanja iz astronomije i geografije koristili i Magellan i
Kolumbo, arapski brojevi...).
***
Koji su ishodi takvo odraenog sata uz pomo tablica?
postizanje maksimalne aktivnosti uenika
usvajanje novih sadraja vezanih uz Arape i arapsko-islamsku civilizaciju u
srednjem vijeku, kulturnih dosega te kulture i civilizacije i njenog utjecaja
na zapadnokransku kulturu i civilizaciju
sposobnost sinteze nastavnih sadraja, povezivanja ili reorganiziranja radi
lakega obrazloenja kompleksnosti povijesnih dogaaja.
vjebanje samostalnog i argumentiranog kritikog razmiljanja
razvijanje tolerantnijeg odnosa prema drugom i drugaijem.
231
Dixis Diriixc: Taniica u xasravi iovi;isri
Radni list za uenike / tablica:
Arapi
smjetaj, klima i reljef
gospodarstvo
drutvo
vjera
utemeljenje i organizacija
drave
osvajanja
znanstvena i kulturna
dostignua
Zakljuak
Ovih nekoliko primjera iz nastavne prakse trebalo je pokazati mogunost i nain
primjene tablice u tijeku obrade pojedinih nastavnih sadraja u nastavi povijesti.
U konkretnim primjerima nije bilo rijei o statistikim ili proraunskim tablica-
ma, ve o tablicama kao nainu usustavljivanja znanja radi komparacije ili lakeg
razumijevanja kompleksnijih povijesnih dogaaja i procesa, kao sredstvu postizanja
aktivnog i suradnikog uenja i kao sredstvu analize povijesnih izvora ili izvora
znanja. Podjednako se eljelo pokazati prednosti aktivnih metoda rada na konkret-
nim primjerima rada s tablicama, odnosno da se tablice mogu uz mnoge prednosti
koristiti i u obradi nastavnih sadraja, a ne samo u ponavljanju nastavnih sadraja.
Osim to e uenik biti aktivan na satu, te to e nauiti neke nastavne sadraje,
najvrjednije je to to se ueniku daje primjer rada koji moe (samostalno) primijeniti
i u drugim situacijama, ne samo na temama iz povijesti. Nauene godine i dogaaji
ishlape, ali nauiti nekoga kako raditi i uiti usporedio bih s uenjem vonje bicikla.
Ostaje trajno
Povi;isr u xasravi
232
Literatura:
Ispitni katalog iz Povijesti u kolskoj godini 2007./2008., Nacionalni ispiti u treim razredi-
ma srednjih kola, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, Zagreb, 2008.
Kapelan Matjai, Andriana (2002). Prirunik za nastavnike povijesti u treem razredu
gimnazije. Zagreb: Profil International
Kyriacou, Chris (2001). Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa
Mayer, Ulrich, Jrgen Pandel, Hans, Schneider, Gerhard (2004). Handbuch Methoden im
Geschichtsunterricht, Schwalbach: Wochenschauverlag
Rendi-Mioevi, Ivo (2000). Uenik istraitelj prolosti, Novi smjerovi u nastavi povijesti.
Zagreb: kolska knjiga
Samarija, Zdenko (2005). Hrvatska i svijet, prirunik za nastavnike povijesti za drugi razred
gimnazije. Zagreb: kolska knjiga
Samarija, Zdenko (2008) Koraci kroz vrijeme 2, radna biljenica iz povijesti za 2. razred
gimnazije. Zagreb: kolska knjiga
Stradling, Robert (2003). Nastava europske povijesti 20. stoljea. Zagreb: Srednja Europa
SUMMARY
Tables in history teaching
By presenting few examples from the teaching practice, the author of this article has
attemped to show possibilities of using tables in history lessons and the way to apply
them not only when revising some teaching matter, but also in teaching and analy-
zing specific historical contents. Theset tables can help to present systematically some
historical events and processes, to motivate students to study actively and to make use
of their knowledge, to make comparisons ant to analyze some source materials.