IV.

GL AVA
Pad faizma i kapitulacija
Italije
DALMACIJA PRED KAPITULACIJU ITALIJE
Bilo je ve prolo nekoliko mjeseci od odlaska glavnine parti-
zanske vojske i dalmatinskih brigada prema Crnoj Gori. Za to vri-
jeme na podruju Dalmacije, u Biokovu, Mosoru, Moseu i sjever-
noj Dalmaciji, bili su formirani novi partizanski odredi. Uz njih,
du Pri morj a i na Srednjodalmatinskim otocima bilo je izraslo
nekoliko vodova i partizanskih eta. U nizu estokih bojeva protiv
nepri j at el j a partizani su ponovno oslobodili velik dio dalmatinskog
teritorija. Bila je osloboena itava primorska obala od Ploa do
Makarske, Biokovo s podbiokovskom zagorom, podruje Dalmatin-
ske Zagore izmeu Mosora i Kamenice, cijelo muko podruje s
Moseom i Svilajom i u sjevernoj Dalmaciji jedan dio Bukovice.
Jedino u Cetinskoj dolini od Vrlike do Sinja, kroz sve vrijeme
vladalo je zatije. Na tom prostoru nije vie bilo partizanskih
snaga. Kada se posh je IV. neprijateljske ofenzive livanjsko podru-
je, glavni oslonac dinarskih partizana, nalo u r ukama neprija-
telja, opstanak veih partizanskih snaga na Dinari postao je ne-
mogu. Ali rukovodstvo NOP-a u Dalmaciji i Glavni tab NOV i
PO Hrvatske nisu ni asa gubili iz vida Cetinsku dolinu, potrebu
borbe i na tom podruju. Zato, im su partizanski odredi u Biokovu,
Mosoru i Moseu porasli do jaine nekoliko bataljona, tab grupe
partizanskih odreda za Dalmaciju je odluio, da izvjesne snage
odvoji i uputi prema Cetinskoj dolini radi ponovnog oivljavanja
599*
borbe u tom kraj u. Tako je poetkom jula, prilikom boravka Maksa
Bae u Glavnom tabu, odlueno, da se formira Grupa udarnih
bataljona, koji operacijama ne bi bili vezani za odreeno podruje,
ve bi kao pokretna voj na formacija stupali u akciju uvijek ondje,
gdje se za to ukae potreba.
im se Maks Bae vratio u Dalmaciju, otpoele su pripreme
za formi ranj e Grupe udarnih bataljona. Bilo je predvieno, da u
njezin sastav uu: Prvi udarni bataljon Biokovskog partizanskog
odreda, Prvi udarni bataljon Splitskog partizanskog odreda i Prvi
i Drugi bataljon Cetinskog partizanskog odreda. Upravo tih dana
uslijedio je veliki talijansko-ustaki napad na Biokovski partizan-
ski odred, zbog ega njegov Prvi bataljon nije mogao napustiti
bickovsko podruje. Uslijed toga i niza drugih tekoa formi ranj e
Grupe udarnih bataljona odgaalo se nekoliko puta.
PAD FAIZMA U ITALIJI LIKVIDACIJA NEPRIJATELJA
U DOLINI CETINE
25. jula u Italiji je pao Mussolinijev faizam. Taj dogaaj do-
ao je ako rezultat niza poraza, koje su sile Osovine trpjele na svim
frontovima i kao neposredna posljedica iskrcavanja anglo-ameri-
kih t rupa u junoj Italiji. Pa iako je Italija i poslije pada faizma
ostala u rat u na strani Njemake, u nastaloj situaciji, mogla
se svakog asa oekivati nj ena potpuna kapitulacija. Dalmacija, u
kojoj su se tada nalazili brojni talijanski garnizoni
1
, svraa na sebe
posebnu panju Vrhovnog taba i Glavnog taba NOV Hrvatske.
Bilo je oito, da e u Dalmaciji u sluaju kapitulacije Italije
nastati nove velike mogunosti za dizanje openarodnog ustanka.
Uz ovo ima se na umu veliki rat ni materijal, koji e se zatei u asu
kapitulacije. Bilo je potrebno odmah poduzeti mjere, kako bi se sve
te mogunosti u to veoj mj eri iskoristile za dalji razvoj i jaa-
nj e redova NOP-a.
' U to vrijeme na teritoriju Dalmacije uz druge manj e vojne formacije postoje
i dvije kompletne divizije talijanske vojske: u sjevernoj Dalmaciji divizija ara
i u srednjoj Dalmaciji divizija Bergamo. Uz ove na podruju june Dalmacije
nalaze se i dijelovi divizije >-Marche. Na otocima i du itave dalmatinske obale
bile su rasporeene manj e jedinice talijanske ratne mornarice.
600*
U to vri j eme u zagorskom dijelu Dalmacije, u Kninu, Drniu,
Sinju, Imotskom i drugim veim mjestima, pored talijanskih po-
stoje i ustako-domobranski garnizoni, po svojoj brojnosti i naoru-
anj u mnogo jai od postojeih partizanskih odreda. Prijetila je
opasnost, da u asu kapitulacije Italije itava oprema i naoruanj e
talijanske vojske padne u njihove ruke.
Imajui to u vidu, Glavni tab je odluio, da se ove ustako-
d.omobranske snage u to veoj mj eri onemogue jo prije, nego
Italija kapitulira. Posebna panja bila je usmj erena na kninsko
podruje i Cetinsku dolinu, gdje su pored ustako-domobranskih
posada i uporita bile rasporeene i glavne snage etnike Dinarske
divizije. Kako u to vrijeme u Dalmaciji ne postoje partizanske sna-
ge dovoljno jake, da bi same izvrile t aj zadatak, Glavni tab na-
reuj e jedinicama Kninskog sektora, da otponu operaciju u prav-
cu Knina i Cetinske doline. Istovremeno je bilo zatraeno i od
taba II. bosanskog korpusa, da dijelom svojih snaga potpomogne
operacije na pravcu Strmica-Knin-Cetinska dolina. Tako je na ovo
podruje poetkom augusta dola X. brigada IV. krajike divizije,
koja e zajedno s jedinicama Kninskog sektora uestvovati u svim
glavnim bitkama za osloboenje kninsko-vrlikog podruja.
Poto su gonei etnike formacije ule u Strmicu i okolne
zaseoke, jedinice Kninskog sektora, krenule su preko Tavana,
Orlova Kuka i Suhog polja do Podinarja, odakle 26. jula polaze u
napad na ustako-domobransku posadu u selu Kijevu nedaleko
Vrlike. Neprijatelj, u jaini od oko 200 vojnika rasporeenih na
prilazima selu, pruio je partizanima prvi otpor, a zatim se povukao
prema centru, gdje se zatvorio u zgrade osnovne kole, andarme-
rijske stanice i mjesne crkve. Iz dobro utvrenih zgrada ustae su
otvarali estoku unakrsnu vatru, im bi partizani pokuali da se
priblie. A kada im je poslije podne dola pomo iz vrlikog gar-
nizona, ustae se izvlae iz kole i dvije privatne kue i bjee prema
Vrlici. U sumrak se iz Kijeva izvukao i dio ustakih snaga, koje su
bile zabarikadirane u crkvi, dok se 20 andara iz dobro blokirane
kasarne predalo, uvidjevi, da im je dal j nj i otpor uzaludan.
Razbivi nepri j at el j a u selu Kijevu, jedinice Kninskog sektora
nast avl j aj u operacije ienja ostalih cetinskih sela od etnika i
ustako-domobranskih posada. Prethodno je tab Kninskog sektora
doao do' priblinih podataka o rasporedu i snazi neprijateljskih
posada u Cetinskoj dolini. Informirajui Glavni tab o toku opera-
601*
cija na sekt oru KninVrlika, t ab Kninskog sektora u svom
i zvj et aj u
1
od 12. august a 1943. g. o rasporedu nepri j at el j ski h sna-
ga u pr edj el u Vrlike pie:
. .. Vrlika: garnizon broji 200 vojnika, od toga 50 ustaa, a ostalo
domobrani. Naoruani su sa pjeadijskim naoruanjem, tekog oruja
nemaju. Poloaje dre u Gradini (jedan teki mitraljez) i prema Maovi-
cama. U samoj Vrlici imaju nekolike utvrene kue iz kojih e vjero-
jatno davati otpor.
Maovice: ima 50 legionera, koji dre poloaje prema tikovu i sa-
mom selu.
Stikovo: ima 40 neorganiziranih etnika.
Civljane: Vrlika etnika brigada, koja broji 250 boraca, drala je
te poloaje, kao i u Koarama. Ta brigada poslije napada na X. Kra-
jiku N. O. U. brigadu 4 o. mj. razbijena je i povukla se prema Jee-
viu. Vjerojatno da u Civljanima sada nema nikoga.
Jeevi: Vinali i Garjak: imaju svega oko 150 vojnika, seoske
milicije. To su hrvatska sela.
Koljane: ima 120 domobrana.
Otii: ima 50 et ni ka. . .
28. j ul a II. lika bri gada i dijelovi Likog part i zanskog odreda
krenul i su istei okolni t eren u zaselak Podi narj e, a zatim odmah
i u selo Glava, gdj e su zanoili. U j ut ro 29. j ul a naila je iz pravca
Pri vi j aUni t a j edna etnika kolona, u koj oj se nalazila glavnina
etnike Di narske divizije. Prvi udarni bat al j on Likog part i zan-
skog odreda i IV. bat al j on II. like brigade napali su na prilazima
sela tu etniku kolonu i nakon krae estoke pal j be preli u juri
gonei pred sobom etnike formaci j e, koj e se u neredu povlae
pr ema Brezovcu. U i zvj et aj u
2
t abu I. korpusa od 15. augusta
1943. g. t ab VI. like divizije o borbi s etnikom kolonom kod
sela Glavaa pored ostalog pie:
Nae snage po zavretku gonjenja neprijatelja povukle su se po
nareenju taba Kninskog sektora, na odmaranje u Glava.
Akcija je uspjela. etnika dinarska divizija razbijena je i pre-
trpjela je velike gubitke . . .
Na elu Dinarske divizije nalazio se vojvoda pop Momilo uji,
Aimovi, delegat Vrhovne komande, kao i ostale etnike rukovodee
linosti, koji su jahali na konjima pred kolonom, te u momentu kad su
nae snage preduzele juri, poskakali su sa konja i u paninom bijegu
pred ostalom bandom pobj egl i . . .
*
1
Original pod 1 i 2 u arhivi V. 1.1., Bgd.
602*
Dana 30. jula ov. g. III. bataljon II brigade krenuo je u selo Cetinu
sa zadatkom da isto selo proisti od domaih etnikih bandita, kojih je
bilo oko 20. Bataljon je nastupao streljakim strojem, ali su banditi
blagovremeno to primijetili i pobjegli u sastav ostataka rasprene et-
nike Dinarske divizije (kojih je bilo 5600) koji su odstupali u pravcu
Vrlike ..
Rast j eravi nepri j at el j a na veem podruj u sjeverozapadnog
dijela Cetinske doline, jedinice Kninskog sekt ora dobile su naree-
nj e, da napadnu ust ako-domobranski garnizon u gradiu Vrlici.
Donosei tu odluku, t ab Kninskog sekt ora je imao na umu,
da e preostale nepri j at el j ske posade, kad izgube svoje glavno
uporite, biti obezglavljene i mnogo lake svl adane u predstojeoj
borbi.
U napad na Vrliku i osi guranj e pravaca, iz koj i h je mogao
naii nepri j at el j , pole su u noi uoi 5. august a bat al j oni II. like
brigade, Likog part i zanskog odreda i X. Kraj i ke brigade. U
i zvj et aj u Gl avnom t abu NOV i PO Hrvat ske od 12. august a 1943.
g. t ab Kni nskog sekt ora o borbama za osloboenje Vrlike meu
ostalim pie:
TOK BORBE:
4. VIII. o. g. u samu zoru neprijatelj je napao X. Krajiku N. O. U.
brigadu u Glavau. Jaina neprijatelja jest 4500 etnika. Tendencija
toga napada bila je ta da se doe za lea II. N. O. U. brigadi koja se
nalazila na Kozjaku, Polai i Podinarju. Neprijatelj nije znao za dola-
zak X. Krajike N. O. U. brigade, jer je ona iste noi stigla na t aj sek-
tor. Razvila se borba i naim protivnapadom neprijatelj je razbijen i u
paninom bijegu odstupio prema Vrlici, te Vinaliu i Garjaku. Jedinice
X. Krajike N. O. U. brigade nisu dovoljno energino gonile neprija-
telja i dale mu vremena da se sredi i organizira za odbranu Vinalia,
Jeevia i Garjaka. Borba sa tim uporitima trajala je itavu no i 5.
VIII. o. g. do 13 sati. Neprijatelj, sastavljen od ustaa, etnika i crne
legije, davao je ogoren otpor i u nekoliko kontrajuria pokuao odbaciti
nae. Uslijed toga jedinice X. Krajike brigade nisu mogle da postupe
po zapovijesti i da napadnu Vrliku sa june i jugoistone strane. Napad
na Vrliku nije poeo u odreeno vrijeme, jer su jedinice II Like bri-
gade zakasnile. Neprijatelj je u Vrlici doekao spreman. Iz samog mje-
sta neprijatelj je davao slab otpor, doim na Gradini je otpor bio jak.
Poslije kraih estokih borbi nae jedinice su prodrle u sam grad i ne-
prijatelj je u velikoj panici poeo odstupati u pravcu Otiia. Uslijed
toga to X. Krajika N. O. U. brigada nije uspjela blagovremeno
likvidirati Vinali i Garjak i pristupiti blokadi Vrlike sa juga i jugoisto-
ka, neprijatelju je uspjelo pobjei prema Sinju.
U 7 sati ujutro Vrlika je bila osloboena, a takoer i tikovo, iz
kojih sela je neprijatelj pobjegao.
U 13 asova istoga dana sva prostorija sa svim uporitima, prema
zapovijesti, bila je osloboena.
503*
FORMIRANJE GRUPE UDARNIH BATALJONA
Novonastala situacija u vezi s padom t al i j anskog faizma :
nove ofenzivne akcije jedinica Kninskog sekt ora u pravcu Cetinske
doline ubrzali su rad na f or mi r anj u Gr upe dal mat i nski h udar ni h
bat al j ona.
For mi r anj e je izvreno u selu Biorine 6. august a 1943. g. Tim
povodom St ab grupe part i zanski h odreda za Dalmaciju donio je
nareenj e, u koj emu stoji:
Potreba daljnjeg i jaeg razvitka N. O. Vojske u Dalmaciji kao
i meunarodni poloaj, situacija u itavoj zemlji, a naroito u Dalmaciji,
gdje talijanski okupator pada u bezglavlje, a Nijemci uz pomo ustaa
nastoje osigurati obalu za sebe, postavlja pred nas zadatak formiranja
to jae jedinice.
Zato:
n a r e u j e m o :
1. Formiranje Grupe udarnih bataljona Dalmacije.
2. U sastav Grupe udarnih bataljona ulaze:
a) I Udarni bataljon Biokovskog p. odreda,
b) I i II Bataljon Cetinskog p. odreda,
c) Mitraljeska eta.
3. Za komandanta Grupe udarnih bataljona imenujemo druga
Purii Ivana, dosadanjeg komandanta Cetinskog p. odreda.
Za politkomesara imenujemo druga Santini Eda, dosadanjeg za-
mjenika politkoma Splitskog p. odreda.
Za zamjenika politkomesara imenujemo druga Bubi Ivana,
1
dosa-
danjeg zamjenika politkomesara Cetinskog p. odreda.
4. Formiranje e se izvriti na prostoriji: s. Ugljane, s. Biorine, s.
Budimiri, 3. VIII. o. g
5. Svi spomenuti bataljoni, osim II. Bataljona Cetinskog partizan-
skog odreda, nai e se na toj prostoriji najkasnije do 2. VIII. o. g. na-
vee. Razmjetaj bataljona po selima izvriti e drug komandant
Purii.
Treba nastojati da svi borci budu isti, okrpani i ureeni, a hrana
bolja.
Svi imenovani lanovi taba Grupe udarnih bataljona treba da
se tog dana nau na mjestu formiranja.
6. Bataljoni imaju da dou sa ljudstvom i itavim naoruanjem
koje su do sada imali.
1
Pogreno. Treba da stoji Vlado.
2
For mi r anj e je izvreno 6., a ne 3. august a. Vidi Historijat Devete divizije
NOV i PO Hrvat ske u arhivi V. I. I. pod reg. br. 1/5. K. 843.
604*
7. Na izvrenje:
Splitskom partizanskom odredu
Cetinskom partizanskom odredu
Biokovskom partizanskom odredu
Mitraljeskoj eti
Smrt faizmu Sloboda narodu!
Naelnik taba Komandant
(MP) Mili
Na mal om zaravanku ukr aj sela smot ru post roj eni h jedinica
izvrio j e komandant t aba Grupe Maks Bae-Mili. Odmah nakon
toga bat al j oni kreu u pravcu Trilja i Kamenice. Na put u, jo pri j e
ul aska u dolinu Cetine, izvren je napad na poznato ust ako upo-
rite u selu Bisku. Poslije viesatne none borbe, u koj oj je nepri -
j at el j pruao ogoren otpor, Bisko je bilo zauzeto. U borbi je ubi-
j eno 40, a zarobljeno 25 ust aa i cjelokupno nj i hovo naoruanj e.
Nakon napada na Bisko bat al j oni vre napad na j aki ust ako-domo-
branski garnizon u selu Hrvae na cesti Si nj Vrl i ka. Nepri j at el j
je u Hrvai ma bio svladan bez vee borbe, j er domobrani nisu
pruili znat ni j i otpor. Pored izvjesnog broj a ust aa u Hrvai ma je
bila zarobl j ena j edna domobranska sat ni j a s nj eni m cjelokupnim
naoruanj em.
Tako su ofenzivnim operaci j ama Grupe dal mat i nski h udarni h
bat al j ona, jedinica Kni nskog sektora i dijelova IV. kr aj i ke divizije
Cetinska dolina od Hrvaa do Vrlike i znat an dio t eri t ori j a prema
Kni nu i Drniu bili osloboeni. Nakon dolaska u to podruj e t ab
Gr upe part i zanski h odreda za Dalmaciju pr emj et a svoje sjedite
u gradi Vrliku.
PRVA DALMATINSKA PROLETERSKA BRIGADA
VRAA SE U DALMACIJU
Pri daj ui veliko znaenj e padu t al i j anskog fai zma i predsto-
jeim dogaaj i ma, Vrhovni t ab NOV i POJ upuuj e u Dal maci j u
iz Bosne I. dal mat i nsku proletersku brigadu- Zaj edno s nj om, kao
pomo dal mat i nskom rukovodst vu, Vrhovni t ab alje svog i st ak-
nut og lana Ivu Ribara-Lolu. S brigadom vr aaj u se poslije tekih
605*
bitaka IV. i V. ofenzive, Vicko Krstulovi, Ivica Kuko, Ant e
Banina, Josip korpik, i drugi istaknuti vojni i politiki dalma-
tinski rukovodioci. To je zaista bila ozbiljna pomo, koj a ie Dalma-
ciji dolazila u asu, kad u nj oj predstoje zbivanja od neocjenjivog
znaenja za daljnji razvoj NOP-a.
Odluka Vrhovnog taba NOVJ zatekla je I. dalmatinsku briga-
du
1
na Vlai planini u centralnoj Bosni. Neposredno prije pola-
ska za Dalmaciju brigada se postrojila. Smotru nj eni h u bi t kama
IV. i V. ofenzive prorijeenih redova, vrio je drug Tito. Tom prili-
kom on je borcima I. dalmatinske odrao znaajan govor. U nj emu
im je odao priznanje na herojstvu pokazanom u borbama kroz
Hercegovinu, Crnu Goru i Bosnu, a zatim govorio o znaenju nj i -
hova put a u Dalmaciji. Odmah zatim' brigada usiljenim marem
kree na put i preko Vitoroga, Blagaja, atora i Unita na Dinari
sputa se u Cetinsku dolinu. 18. augusta ona je stupila na slobodne
ulice Vrlike.
Ve slijedeeg dana u selu Brtanovu podno Mosea u pri-
sustvu Ive Lole-Ribara odran je sastanak Pokrajinskog komiteta
KP, na koj emu je izvrena analiza vojno-politike situacije u Dal-
maciji. Bile su donesene znaajne odluke za dal j nj i razvoj NOP-a
u Dalmaciji. Tako je bilo odlueno, da se od Grupe udarnih bataljo-
na formira III. dalmatinska brigada i da se od ove i I. dalmatinske
brigade ponovno formira IX. dalmatinska divizija. U tab divizije
bili su imenovani: Ante Banina komandant, Edo Santini ko-
mesar, i Ante Bioi naelnik.
I. dalmatinska proleterska brigada pri j e ulaska u sastav IX.
divizije bila je popunj ena novim borcima. Pored toga u nj en sastav
ulazi i III. bataljon Splitskog partizanskog odreda, i to kao nj en
IV. bataljon.
2
Na sastanku u Brtanovu donesena je i odluka, da se ponovno
uspostavi tab IV. operativne zone, a da tab Grupe partizanskih
' U to vrijeme brigada u svom sastavu ima samo dva bataljona, I. i III. Drugi
bataljon, probijajui se u borbama prema Hercegovini, izgubio je vezu i kasnije
se prikljuio II. dalmatinskoj brigadi. IV. bataljon Bude Borjan bio se rasfor-
mirao jo za vrijeme bitaka na Sutjesci, poslije nego je, branei ranjenike, izgubio
vei broj svojih boraca. Tako se I. dalmatinska brigada, koja je u svom sastavu
prije poetka IV. ofenzive imala preko 1000 prekaljenih boraca, sada vraa u Dal-
maciju sa svega 360 boraca.
2
II. bataljon I. dalmatinske brigade, iako je ostao u Hercegovini, i dalje je
smatran nj enom jedinicom, zat o se sada tri bataljona brigade u Dalmaciji vode
kao I., III. i IV. bataljon.
606*
odreda prestane postojati. tab IV. operativne zone ponovno je
formiran u istom sastavu kao i prije IV. ofenzive.
Kr aj em augusta jedinice Prve i Tree dalmatinske brigade
otpoinju operacije u pravcu Drnia istei neprijateljske posade
i manj a uporita u selima Kosova polja.
NJEMAKE TRUPE PRODIRU U DALMACIJU
Meutim i nj emaka komanda vodei rauna o nastalim do-
gaajima, ima u vidu mogunost skore kapitulacije Italije i iskrca-
vanj a Saveznika na istonoj obali Jadranskog mora. Zato tab II.
njemake tenkovske armi j e nareuj e 114. lovakoj i 7. SS divi-
ziji, da otponu operacije u pravcu Dalmacije. 114. divizija dobila
je zadatak, da prodre i ckupira podruje sjeverne Dalmacije, dok
je 7. SS divizija trebala okupirati srednju Dalmaciju i njezine
otoke.
7. SS divizija, u to vri j eme angairana u borbama u Bosni
nije mogla odmah pregrupirati snage i zapoeti dejstva prema
jugu, dok 114. divizija ve kraj em augusta vri pokrete svojih t ru-
pa u skladu s postavljenim zadatkom. S linije DrenikBiha
BihaKulen Vakuf Nijemci naj pri j e prodiru na podruje june
Like stvarajui polazne baze prodiranja glavnom komunikacijom,
koja iz Like vodi za Dalmaciju. Tako su dijelovi 741. puka u noi
od 29. na 30. augusta
1
uli u Gornji Lapac, a ve 30. augusta iz
Lapca krenuli prema Oraovcu, na tom sektoru zaposjeli Kuk i time
stvorili pogodnu situaciju za dal j nj e nast upanj e u pravcu sjeverne
Dalmacije.
Iako su se Nijemcima na tom pravcu nj i hova nadi ranj a su-
protstavljene jedinice Kninskog sektora i u velikoj mj eri ometale
njihovo napredovanje, nj emake su prethodnice ve 6. septembra
ule u Knin i zatim odmah krenule naprijed prema Drniu i Zadru.
1
Izvjetaj t aba VI. like divizije od 9. IX. k. 419.
607*
FORMIRANJE MUKE I OMIKE GRUPE BATALJONA
Saznavi za pokrete nj emaki h t r upa prema Kni nu, t ab IV.
operat i vne zone hitno je poduzimao mj ere, radi spreavanj a nj i -
hova prodora k j adranskoj cbali. Tako je na poloaje prema Drniu
odmah upuena I. dal mat i nska bri gada sa zadatkom, da razbi j e
ust aka upori t a u Pet rovu pol j u i zatvori pravac pr ema Perko-
viu i Muu. Istovremeno je bilo odlueno, da se f or mi r aj u grupe
pokret ni h bataljona, koj e e na pravci ma nepri j at el j skog nast upa-
nj a pojaati postojee snage NOV. Tako je iz sastava Trogirsko-
ibenskog, Splitskog, Cetinskog i Biokovskog partizanskog odreda
bilo izdvojeno ukupno pet bat al j ona, od koj i h su 1. sept embra for-
mi rane dvi j e posebne operat i vne grupe. Jedna, t akozvana Muka
gr upa bat al j ona, pod komandom Br anka Dude, upuena j e prema
Drniu, gdj e zajedno s j edi ni cama I. dal mat i nske prol et erske bri-
gade dri poloaje na t om pravcu. Dr uga t. zv. Omika gr upa ba-
taljona, pod komandom Velimira korpika, bila je rasporeena na
prostoru TriljLovreArano sa zadat kom, da zatvori komu-
nikacije iz pravca Imotski i Livno.
Odluan da na svaki nain onemogui brzi prodor Ni j emaca na
j adr ansku cbalu, t ab IV. operativne zone u nar eenj u podi nj eni m
jedinicama od 8. sept embra 1943. g. meu ostalim veli:
Naa je namjera da sve partizanske snage u Dalmaciji u punoj
mjeri angairamo, kako bi Nijemcima u njihovu novom osvajanju zadali
to vie i to jaih udaraca da Nijemci ni na koji nain ne uu u Dal-
maciju bez borbe i otpora . . .
OBJAVA KAPITULACIJE OSLOBOENJE SPLITA
I DRUGIH MJESTA U DALMACIJI
8. sept embra 1943. g. Radio London je u svojoj poslijepodnev-
noj emisiji na t al i j anskom jeziku objavio kapi t ul aci j u Italije. Ta
je vijest prost ruj i l a narodom kao vihor. U gradovima, gdj e se za
kapi t ul aci j u odmah saznalo, narod je iziao na ulice. Otpoela je
mani fest aci j a velike radosti. Na kuama su se zaas istakle prve
zastave, i za krat ko vri j eme nj i ma je bio obavijen itav grad.
Kroz razdragani narod pr ol amaj u se prvi poklici NOB-i, prvi put
19 08
slobodno ul i cama Splita, ibenika, Trogira, Solina i drugi h ore se
borbene part i zanske pjesme. Radosna lica l j udi orosila se suzama,
grle se i oni, koji se do t ada nisu ni poznavali.
Sut radan, 9. sept embra, ve u r ani m j ut ar nj i m sat i ma narod
je ponovno na ulicama. Opem zanosu i oduevl j enj u nema kr aj a.
U Splitu masa l j udi prolazi glavnim ulicama, a zatim odlazi pred
itvor i trai, da se zatvorenici puste na slobodu. Kar abi nj er i po-
kuavaj u r ast j er at i narod. Kod kina Tesla oni su zatvorili ulicu
nastojei zaustaviti povorku, koj a nailazi. Ali narod probi j a kordon
kar abi nj er a i prolazi dalje.
U podne se na ul i cama pojavio i prvi proglas Gradskog narod-
nooslobodilakog odbora. U nj emu se veli:
R O D O L J U B I V I S P L I A N I
Talijanski osvajai, nai vjekovni neprijatelji, predali su se bez-
uslovno naim Saveznicima. Pod strahovitim udarcima bratske Crvene
Armije, naih saveznika Engleske i Amerike, porobljenih naroda
Evrope, a naroito nae Narodno-Oslobodilake Vojske osovina se je
konano raspala u prah i pepeo. Nae teke rtve, naa popaljena sela
i gradovi, naa potocima prolivena krv i suze nisu bili uzaludni.
Jedan na vjekovni neprijatelj baen je na koljena, ali jo nije uni-
ten na glavni neprijatelj, nije dotuena krvava njemako-faistika
zvijer. Pred nama stoje jo ozbiljne borbe ali naa zora slobode ve
svie. Njemaki faistiki imperijalizam zajedno sa domaim izrodima
jo e pokuati da odloi svoju neminovnu propast. Ali od nas samih,
od nae sloge i odlunosti zavisi naa pobjeda, naa sloboda.
R O D O L J U B I V I S P L I A N I
Svi kao jedan zbijte se u vrste borbene redove i stupajte pod vod-
stvom svog Narodno-Oslobodilakog Odbora u borbu do konane pobje-
de, Ovom prilikom pozivamo i sve one koji su do sada bili, iz bilo kojih
razloga, po strani, bez obzira na njihovu politiku i nacionalnu pripad-
nost u nae bratske redove.
RODOLJUBIVI PRISTAE HSS, SDS I JUGOSLAVENSKIH
NACIONALISTA
Doao je as da zaboravimo na meusobne razlike i da se vrsto
ujedinimo u borbi protiv zajednikog neprijatelja, njemakog faizma i
njegovih domaih slugu.
609*
STUFAJMO SMJELO U BORBU
Danas napustimo svaki privatni posao. VEERAS U 7 SATI IZI-
IMO I MANIFESTIAMO NA ULICAMA NAEG DRAGOG SPLITA.
Svrstajmo se u borbene redove i svojom snagom dokaimo svima
neprijateljima da smo sloni i nepobjedivi.
Borimo se hrabro za slobodu i demokraciju. .
SPLIANI, budite disciplinovani, pokoravajte se odlukama N. O.
Odbora koji e Vas voditi smjelo u borbu. Bratimimo se sa talijanskim
vojnicima.
Doekajmo organizirano i dostojno nae saveznike, da u zajedni-
koj borbi s njima istjeramo iz nae zemlje strane osvajae i unitimo
njihove domae plaenike.
IVIO BORBENI I RODOLJUBIVI SPLIT!
IVJELO BRATSKO JEDINSTVO SVIH SPLITSKIH RODOLJUBA?
IVJELI NAI VELIKI SAVEZNICI SOVJETSKI SAVEZ, ENGLE-
SKA I AMERIKA!
IVJELO ZEMALJSKO ANTIFAISTIKO VIJEE NARODNOG
OSLOBOENJA HRVATSKE!
IVJELA NARODNO-OSLOBODILACKA VOJSKA HRVATSKE!
IVIO NA POKRAJINSKI NARODNO-OSLOBODILACKI OD-
BOR ZA DALMACIJU!
S. IX. 1943. NARODNO OSLOBODILAKI ODBOR
S P L I T
Odazivajui se pozivu Gradskog NOO, neto pri j e -19 sati sle-
gla se na splitsku obalu ogromna masa ljudi. U isto vr i j eme Tali-
j ani su kao to su to ve inili t reu godinu svakog dana
sputali na malom gat u svoju zastavu- Dok se zastava sput al a niz
stijeg, iz hi l j ade grla zaorila je hi mna: Hej Slaveni. Bila je to
simbolina i dirljiva slika. Posl j ednj i put uz uobi aj enu ceremoni j u
sputala se zastava poraene nacije, dok se obalom razlijegala
hi mna naroda pobj edni ka.
Tal i j ani hoe da r ast j er aj u masu. Naj pr i j e t o pokuavaj u var -
kom. Poeli su zavijati si renama na uzbunu, ali narod se ni j e razi -
lazio. Kad to nije pomoglo, na obalu dolaze tenkovi, nekoliko ka-
miona voj ske pod r at nom spremom. U nakani , da se svijet razie,
opalili su nekoliko met aka u zrak. U to graani skau na t ankove
i brat i me se s t al i j anski m vojnicima.
610*
NIJEMCI AVIONIMA PREBACUJU TRUPE U SINJ
Vijest o kapi t ul aci j i It al i j e zatekla je jedinice IX. divizije na
poloajima kr aj Drnia: I. dal mat i nsku bri gadu u selu Maovicama,
dok su bat al j oni III. bri gade bili rasporeeni na pravcu Knin
Vrlika.
St ab IV. operativne zone naredio je St abu IX. Divizije, da I.
dal mat i nsku bri gadu odmah uput i u pravcu Splita.
1
U moment u
kapi t ul aci j e It al i j e Split je kao rani j i administrativno-politiki i
kul t ur ni centar Dal maci j e poprimao osobitu vanost. Ulazak jedi-
nica NOV-e u t aj grad bio je od i zvanrednog politikog znaenja
za Narodnooslobodilaki pokret uope. Osim t oga u Splitu se nal a-
zio naj j ai t al i j anski garnizon u Pri morj u, naj vea t al i j anska
vojna skladita, iz kojih se snabdijevao ne samo splitski ve i mno-
gi garnizoni u unut ranj ost i Dalmacije. Bilo je od neizrecive va-
nosti za NOP, da li e ta iskladita oruja, hrane i robe pasti u r uke
Nijemaca, ili e se iz nj i h snabdj et i jedinice NOV.
Proavi usi l j eni m marem kroz Mu, jedinice I. dal mat i nske
brigade krenul e su dal j e cestom preko Gizdavca i Prugova i jo
istog dana izbile na cestu SplitSinj kod mj est a Grla.
Nj emaka 7. SS divizija, koj oj je bilo nareeno, da zapo-
sj edne podruj e srednj e Dalmacije, nala se u asu kapitulacije
Italije na prost oru Saraj evoMost ar.
U to vri j eme vei dio Dalmacije i sve vani j e komunikacije,
koje iz unut r anj ost i vode u Split, drali su partizani. Ocijenivi,
da bi im operacije radi ovl adavanj a t i m komuni kaci j ama oduzele
dragocjeno vri j eme, Nijemci su odluili prebaciti t r upe avionima
u Sinj. Na t a j nain za nekoliko sati nj emake t r upe nai e se sve-
ga 36 km udal j ene od Splita. Tako su jo istog dana, kad je obj a-
vl j ena kapi t ul aci j a Italije, nj emaki t ransport ni avioni prebacili
u Si nj dijelove 13. puka 7. SS divizije.
U i zvj et aj u
2
t aba Cetinskog partizanskog odreda upuenog 9.
sept embra t abu IV. operat i vne zone pie:
Od juer poslije podne i tokom dananjeg dana do 14 sati njema-
ki transportni avioni prebacuju iz Mostara u Sinj vojsku. Raunamo
1
Trea alm. brig, i grupa muki h bat al j ona zadrana je i dal j e na prostoru
Petrovo polje Knin Vrlika radi eventualnog nadi ranj a Nijemaca tim pravcem.
2
Original u arhivi V. I. I., Bgd.
611*
da je do sada prebaeno oko 400 vojnika. Ova je vojska prema nepot-
punim izvjetajima hrvatska i to pod komandom Nijemaca. Iz Sinja od
od nae ob. slube jo nismo nita primili. To oekujemo svakog asa.
Namjere neprijatelja nisu nam poznate.
R. O. Centar Omi javlja nam slijedee: Obzirom na novo nastalu
vojno-politiku situaciju uslijed bezuslovne kapitulacije Italije trai
R. O. C. od nas da prebacimo jae snage na omiki sektor. Mi sa tako-
vim snagama ne raspolaemo, prema tome ne moemo udovoljiti.
U koliko je stvar hitna i neophodno potrebna, mi smo ga obavije-
stili neka se obrati na tab Triljske grupe bataljona.
SITUACIJA U SJEVERNOJ DALMACIJI
Jedi ni ce 114. nj emake divizije, koj e su, nast upaj ui iz Like,
ul e u Kni n i Drni neposredno pred kapi t ul aci j u Italije, razo-
rual e su u asu kapi t ul aci j e t al i j anske garnizone u oba ta grada.
etniki komandant uji, saznavi za nast upanj e Ni j emaca
u pravcu Knina, bio se povukao u pl ani nu Dinaru, oekujui razvoj
dogaaj a. Meut i m on je preko etnikog voj vode Mane Rokvi a/
koji je zaj edno s nj emaki m t r upama uao u Knin, uspost avi o vezu
s Ni j emci ma i stavio se u nj i hovu slubu. Otada e ujievi etnici
zaj edno s nj emakom kolonom uestvovati u svim veim operacija-
ma prot i v NOV i part i zanski h odreda u Dalmaciji-
Poto su razoruali t al i j anske garnizone u Kni nu i Drniu,
Nijemci su glavnim komuni kaci j ama krenul i prema Zadru i ibe-
ni ku razoruavaj ui usput i druge t al i j anske garnizone i posade.
Po dolasku u Zadar Ni j emci ma su se bez otpora predal i dijelovi
t al i j anske divizije ara, a isto t ako i dijelovi ove divizije u
ibeniku.
Pri j e nego su Nijemci doli u ibenik, u grad je uao j edan ba-
t al j on ibensko-trogirskog odreda,
2
koj i s Tal i j ani ma vodi prego-
vore radi pr edaj e oruj a i organi zi ranj a zaj edni ke obrane grada
od Nijemaca. Tal i j anska komanda u ibeniku, da bi dobila na
vremenu, odugovlaila je pregovore, j er se svakog asa oekivao
1
Komandant etnikih formaci j a u predj el u Drvara i Bosanskog Petrovca.
2
Sibensko-trogirski odred formi rao se u drugoj polovini maj a 1943. g. Nj ega
u poetku sai nj avaj u t. zv. ibenska letea eta i jedna eta partizana, koj a dotada
postoji pri Komandi mj est a Trogir. Pred kapi t ul aci j u Italije Sibensko-trogirski
odred u svom sastavu ima tri bat al j ona.
612*
dolazak Nijemaca. im su Nijemci uli u grad, talijanska ikomanda
predala im je garnizon bez otpora.
Razoruavanjem veih talijanskih posada u sjevernoj Dalmaciji
114. nj emaka divizija bila je izvrila postavljeni zadatak. Ona
nije produavala dejstvo i na podruje, koje je trebala zaposjesti
7. SS divizija, ve je glavno teite aktivnosti usmjerila na uspo-
st avl j anj e svojih posada i na to bru konsolidaciju osvojenih voj-
no-terenskih pozicija u sjevernoj Dalmaciji.
Dok su Nijemci nastupali glavnim komunikacijama sjeverne
Dalmacije i razoruavali talijanske garnizone, veinu manj i h tali-
janskih posada na tom podruju razoruali su partizani. Tako su
novoformirani partizanski odredi s terensko-politikim radnicima
na elu, bili razoruali talijanske posade u Zlarinu, Prviu, Kapri-
ju, irju, Stankovcima, Preku, Ugljanu, Molatu, Istu, Pamanu,
Velom Ratu i veinu talijanskih poisada na podruje Bukovice.
RAZVOJ DOGAAJA U SREDNJOJ DALMACIJI
tabu IV. operativne zone bile su jasne njemake namj ere u
srednj oj Dalmaciji. Zato je I. dalmatinskoj brigadi bilo nare-
eno, da na cesti izmeu Sinja i Klisa zauzme pogodne poloaje
i onemogui njemako nast upanj e prema Splitu. Za to vrijeme
njemaki avioni neprestano dolijeu na sinjski aerodrom i iskrca-
vaj u trupe i ratni materijal.
Stab IX. divizije bio je donio odluku, da se izvri napad na
Sinj i zauzme aerodrom, jer je smatrao, da e time naj bol j e one-
moguiti nj emaku opasnost. U vezi s time od komandant a t al i j an-
skog garnizona u Klisu zatraeno je, da talijanska artiljerija podri
napad jedinica IX. divizije na Sinj. Meutirn. talijanski komandant
ne pristaje na ovo izgovarajui se, da za ovo mora imati nareenj e
taba divizije Bergamo u Splitu. Obeao je, da e u sluaju nj e-
makog prodora iz Sinja, narediti artiljeriji, da podri partizanske
jedinice, koj e bi Nijemcima pruile otpor.
Ve 9. septembra oko 5. sati poslije podne na poloaje, koje
kod zaseoka Sv. Jakov u Dicmu dri jedan bataljon I. dalmatinske
brigade, naila je iz Sinja kolona od oko 900 Nijemaca i ustaa-
Zapoela je borba. Nijemci partizanske poloaje naj pri j e estoko
613*
tuku artiljerijom. Talijanska posada u Klisu otvara artiljerijsku
vatru, ali ne po Nijemcima, ve po poloajima, koje dre partizani.
Dim je ovio zagorski kamenj ar. Zrakom fijuu granate, leti par-
ad eljeza i razmrskanog kamenj a. Partizanski bataljoni junaki
se dre, ali ubitana artiljerijska vat ra sa dvije strane prisiljava ih
na povlaenje u pravcu Kozjaka. Njemaka kolona brzo prodire
ka Splitu. Prijetila je opasnost, da bez veeg otpora ue ravno u, t ek
osloboeni grad.
Prvi bataljon I. dalmatinske brigade, koji se u tom asu nalazi
u selu Konjskom, hitno je upuen prema Klisu, da bi ga zaposjeo
prije nego dou Nijemci. Taj bataljon pojavio se na vrhovima
Kozjaka u asu, kad su ve Nijemci prilazili staroj kliskoj tvravi,
koja dominira okolicom. Razvila se estoka borba na dijelu od Grla
do Klisa. Pred snanim napadima Drugog i Treeg bataljona, koji
u borbu ulaze s lea, Nijemci se zavlae u klisku t vravu i iz nj e
ot varaj u ubitanu vatru. Idua dva dana i noi vodila se uporna
borba, u kojoj su bataljoni I. dalmatinske brigade upinjali sve sna-
ge, da bi razbili neprijatelje prije nego naiu nove nj emake snage
iz Sinja. Za to vrijeme njemaki transportni avioni neprestano
dolijeu na sinjski aerodrom i iskrcavaju t rupe i ratni materijal.
Situacija je bila vrlo ozbiljna. Nova njemaka kolona mogla
je svakog asa naii iz Sinja i, poto se spoji s Nijemcima u kli-
koj tvravi, prodrijeti u Split, jer bataljoni I. dalmatinske ne bi
bili u st anj u da se uspjeno suprotstave novim neprijateljskim sna-
gama. Stoga Stab IX. divizije prebacuje 14. septembra i III. dalma-
tinsku brigadu na poloaje oko Klisa. I dok bataljoni I. dalmatinske
dre Nijemce zatvorene u tvravi, bataljoni III. brigade upueni
su u pravcu Dicma sa zadatkom, da na pogodnom poloaju saekaju
i onemogue prodor novih njemakih kolona prema Splitu.
16. septembra, nakon to su bataljoni III. dalmatinske brigade
zauzeli poloaje BubovaaProsikOrlovaa, naiao je cestom iz
Sinja II. bataljon XIII. puka 7. SS divizije u jaini od oko 80
vojnika. Nijemci sa sobom vode Edu Bulata i. druge ustake f unk-
cionere, koji treba da uspostave svoju vlast u Splitu.
Njemaka kolona naj pri j e nailazi na poloaje, koje dri IV.
bataljon III. dalmatinske brigade. Komandant bataljona Ilija
Antunovi izdaje nareenj e za napad. Borci bezumnom hrabrou
j uri aj u na neprijatelja. estokim iznenadnim napadom Nijemci i
ustae potpuno su razbijeni. Mnogi bjee prema Sinju, velik broj
ih ostaje na bojnom polju, a oko 350 nj i h zajedno s ustakim
614*
funkconerima zavlai se u postojee ut vrde u selu Dicmu. Borci
IV. bataljona vre nove napade nastojei da potpuno razbiju tu nje-
mako-ustaku grupu. Meutim, jaka ut vrenj a i pogodan teren
omoguuju neprijatelju, da organizira uspjenu obranu.
Tog istog dana izvukla se iz Klisa nj emaka kolona, koj a je bila
blokirana, i u namjeri, da pritekne u pomo snagama, koj e su na-
dirale iz Sinja, napala poloaje jednog bataljona I. dalmatinske
brigade na Koinu brdu. Ve u prvom naletu Nijemci su poti-
snuli partizane s te uzvisine, ali jo iste noi protunapadom II. i IV.
bat al j ona oni su odbaeni s tih poloaja i ponovno satjerani u kli-
sku tvravu.
U SPLIT DOLAZE PREDSTAVNICI NOVJ RADI PREGOVORA
O PREDAJI TALIJANSKE VOJSKE
Zahtijevajui predaj u jedinica talijanske divizije Bergamo,
u Split su 10. septembra radi pregovora s talijanskom komandom
stigli, Ivo Lola-Ribar, Clan Vrhovnog taba, Vicko Krstulovi. ko-
mandant IV. operativne zone, i Svetislav Stefanovi, instruktor
CK KPJ u Dalmaciji. Pregovori su se vodili u tabu divizije
Bergamo, ije se sjedite nalazilo u zgradi hotela Matkovi na
Bavicama.
tab talijanske divizije, pozivajui se na via nareenj a, nije
pristao na sve zahtjeve predstavnika NOV Jugoslavije. Kada su ovi
zatraili, da se zajedniki organizira obrana grada od Nijemaca,
komandant divizije Emilio Becuzzi odgovorio je, da t akvu odluku
samostalno ne moe donijeti i da u obrani mogu uestvovati samo
oni talijanski vojnici, koji to hoe dobrovoljno. tab divizije nije
htio pristati, da se oruje iz talijanskih skladita stavi na raspolaga-
nj e Komandi NOV radi naoruanja naroda i organiziranja obrane.
Bilo je oito, da faistiki nastrojeni oficiri u tabovima talijan-
skih jedinica zateu s pregovorima, izgovaraju se viim nareenj i -
ma, sve u namjeri, da dobiju na vremenu i da naoruanj e i sve
drugo predaj u Nijemcima, za koje su znali da nast upaj u prema
Splitu.
615*
Stabu IV. operativne zone bilo je odmah jasno, da od prego-
vora ne e biti naroite koristi, zato je upuen poziv svim Narod-
nooslobodilakim odborima, da pokrenu stanovnitvo radi pri ba-
vl j anj a oruja iz talijanskih skladita- Nakon toga organizirane
grupe graana upadaj u u talijanske vojne magazine i izvlae
znatne koliine oruja i drugog vojnog materijala. U isto vrijeme
pozvani su talijanski vojnici, da se pridrue jedinicama NOV radi
zajednike obrane od Nijemaca. Nekoliko stotina talijanskih voj -
nika i karabi nj era odazvalo se pozivu formiravi bataljon Gari-
baldi. Ovaj talijanski bataljon odmah odlazi na poloaje pr ema
Imotskom, a njegovi vojnici tih dana u borbi s Nijemcima pokazuj u
pri mj ernu hrabrost.
U DALMACIJI BUKNUO OPCl NARODNI USTANAK
Pad talijanskog faizma, nove saveznike pobjede i uspjesi
NOV Jugoslavije snano su se odrazili na raspoloenje dalmatinskog
stanovnitva. Oekujui nakon faistikog sloma skoru kapitulaciju
Italije, ljudi su se masovno javljali u redove NOV, kako bi to vie
pridonijeli konanom osloboenju zemlje. Na t aj nain jo pr i j e
kapitulacije Italije bili su se znatno ojaali partizanski odredi u-
sjevernoj Dalmaciji, na Moseu, Dinari, Mosoru, Biokovu i parti-
zanske ete i vodovi na dalmatinskim otocima. Tako je samo Bio-
kovski partizanski odred dolaskom novih boraca iz okolice i broj -
nih grupa dobrovoljaca s otoka porastao na t ri bataljona.
Poslije kapitulacije Italije u Dalmaciji je buknuo opi narodni
ustanak. Ondje, gdj e nije bilo partizanskih jedinica, narod je pod'
rukovodstvom terenskopolitikih radnika upadao u talijanske ka-
sarne i skladita, oduzimao oruje i naoruavajui se formirao
nove partizanske jedinice. Samo stanovnitvo Splita razorualo je
glavninu talijanske divizije Bergamo i pritapske dijelove 18..
armijskog korpusa u gradu.
Viale su se poslije 12 sati po cijele skupine potpuno razoruanih
vojnika, te pojedinano oficiri. Viale se i male skupine vojnika, gdje
svaki nosi po 23 puke, a neki i mitraljeze, da su to oni koji hoe da.
stupe u borbene redove partizana.
616*
Predali su oruje osim vojske i karabinjeri, luka policija, Kve-
sturini, financi i mornari. Osim onog skupnog predavanja u kasarnama
i logorima, ako je ma bilo tko zaustavio kakovog oboruanog Talijana,
i pozvao ga da mu preda oruje, on bi to odmah uradio pa i kacigu.
Vialo se djece od 10 godina sa kacigom na glavi i bombama runim.
Tako isto i svaki zaustavljeni auto, kamion, motocikla, bicikla predavali se
tko bi prvi to zatraio .. .i
Na stazi iznad Podgore, septembar 1943.: talijansko oruje zaplijenjeno
u kapitulaciji
11. septembra narod je razoruao talijanske garnizone u Tro-
giru, Katelima, Solinu i okolnim mj est i ma Stobreu i Mravincima.
Istovremeno su bile razoruane sve talijanske posade du eljezni-
ke pruge SplitPerkovi i one na prostoru izmeu Trogira i i-
benika. Dijelovi ibenskog partizanskog odreda pod komandom
Drage ivkovia ule su toga dana u ibenik i nakon neuspjelih
pregovora s talijanskom komandom prili razoruanju pojedinih
1
A. Kisi: Ljetopis grada Splita, dne 11. IX. 1943. str. 255.
617
grupa talijanskih vojnika i formi ranj u novih jedinica od ibenskih
dobrovoljaca.
Bile su razoruane i sve talijanske posade na sinjskom po-
druj u (osim Sinja) i u dijelu Makarskog Pri morj a (osim Makar-
ske). Uz pomo otokih partizanskih eta i vodova narod je razoru-
ao talijanske garnizone i na svim dalmatinskim otocima. Razoru-
anjem Talijana u svim predjelima Dalmacije, a naroito razorua-
nj em talijanskog garnizona u Splitu pale su u ruke NO voj ske
velike koliine oruja, municije, odjee, hrane i raznovrsnog vojnog
materijala. Pored ostalog partizani isu doli i do veeg broja ka-
miona i drugih motornih vozila, meu kojima je bilo nekoliko
tenkova i bornih kola, t. zv. tanketa. Bilo je zaplijenjeno i neko-
liko haubica, izvjestan broj brdskih i protukolskih topova, a na
otokim isturenim rtovima partizani su preuzeli komandu i nad
nekoliko obalnih baterija.
ibenik, septembra 1943.: Drago Zivkovi komandant ibenskog odreda
i Ante Bego-Giljak lan Okrunog komiteta KP doli su u grad radi,
pregovora s talijanskom komandm o predaji garnizona
618
GRAANI SPLITA I OKOLICE POD KLISOM BRANE
GRAD OD NIJEMACA
11. septembra poslije podne gradom su se dijelili leci, u kojima
Narodnooslobodilaki odbor Splita poziva sve mukarce fiziki
zdrave, da se pridrue jedinicama, koje branei grad vode pod
Klisom neravnu borbu s Nijemcima.
Na t aj poziv pohrlile su stotine rodoljuba da brane rodni
grad. Pri j e toga oni su upadali 41 talijanska skladita, snabdijevali
se orujem i municijom i odlazili prema Klisu. Njihovo oduevlje-
nj e za borbu bilo je veliko. Do duboko u no odzvanjale su grad-
skim ulicama pjesme i poklici ljudi, koji su svrstani u kolone odla-
zili na front.
U predveerje dijelili su se tiskani leci, kojima se poziva svaki
mukarac preko 20 godina ivota, fiziki zdrav, da se odmah pridrui
NO vojsci i da sa sobom ponese zimsko odijelo. I bez ovakovog poziva
je mladost ila u goru zadnjih dana, a nadasve juer i danas . . .t
U Solinu je tih dana bio formi ran posebni partizanski tab,
koji je prihvaao dobrovoljce, formirao nove jedinice, i zatim ih
naoruane talijanskim orujem, odmah upuivao na front . Ve u
toku 11. septembra bila su formi rana dva bataljona, od kojih je idu-
eg dana stvorena Splitska brigada. Brigada se formirala u selu
Kuinama pod Mosorom. Bataljonima postrojenim na ravnini pored
seoske crkve govorio je Drago Gizdi, pozivajui borce, da svojim
ivotima brane rodni grad. Odmah poslije toga brigada odlazi na
front. I dok I. dalmatinska brigada dri poloaje na dijelu Kozjaka
zvanom Greben, a Mosorski odred brani prilaze Splitu na obronci-
ma Mosora, novoformirana Splitska brigada, zauzela je poloaje
s june strane Klisa, na t erenu Rupotine i Klikog polja. Time je
front obrane grada iao linijom GrebenRupotinaDebela Gla-
vicaKosa.
Jedan prihvatni centar za nove dobrovoljce bio je formi ran u
predjelu sela Dubrave na junim obroncima Mosora. U nj ega su
neprestano stizali dobrovoljci iz Splita, Solina, Katela, Omikog
Pri morj a i s otoka Braa i olte. Slini centri za pri hvat dobro-
voljaca bili su organizirani i na trogirskom, ibenskom, mukom i
1
A. Kisi: Ljetopis grada Splita, dne 11. IX. 1943. str. 257.
619*
sirijskom podruju. Tako su za nekoliko dana pored Splitske bile
formirane Trogirska i ibenska brigada i na prostoru izmeu Mo-
sora i Kamenice Cetinska brigada NOVJ. Osim nj i h bilo je for-
mirano nekoliko novih bataljona i manj i h partizanskih odreda na
itavom prostoru od Bukovice do Imotskog i planine Biokova. Na
otocima Brau, Hvaru, Visu, Koruli i poluotoku Peljecu bio je
formiran po jedan novi bataljon, a na otoku olti jedna partizanska
eta.
Da bi uspjenije rukovodio operacijama tako velikog broj a
novoformiranih jedinica NO vojske, Stab IV. operativne zone je
odluio da svoje operativno podruje podijeli na sektore i formira
posebne komande, koje e rukovoditi pripadajuim jedinicama. Ta-
ko su bile formirane slijedee komande:
Komanda ibenskog sektora. Pod ovu komandu potpadale
su ibenska i Trogirska brigada. Komandant ovog sektora bio je
Frane Bioi.
U Dubravi na Mosoru 13. septembra 1943.: dobrovoljci stalno pristiu
620
Komanda sinjskog sektora. Pod ovu je potpadala IX. dal-
matinska divizija i Splitska brigada. Sektorom komandira Stab IX.
divizije.
Komanda Imotskog sektora, pod koju su uli Cetinska bri-
gada i Omika grupa bataljona, Imotski odred i bataljon Gari-
baldi. Komandant ovog sektora bio je Ivan Vulin.
. Komanda biokovskog sektora, pod koju su potpali partizan-
ski odredi u Biokovu, Neretvi i na Srednjodalmatinskim otocima.
Ovim sektorom komandirao je Stab Biokovskog partizanskog
odreda.
Komanda kninskog sektora postojala je od ranije i pod nj u su
potpali Kninska brigada, dvije grupe udarnih bataljona, Kninski
partizanski odred i Sjeverodalmatinski partizanski odred.
Pored tih bila je formi rana i Komanda obalskog sektora i Ko-
manda artiljerije IV. operativne zone.
HEROJSKI OTPOR BRANILACA SPLITA U DALMACIJU
DOLAZI I. PROLETERSKA DIVIZIJA
Nijemci koji su bili blokirani u klikoj tvravi, neprestano
pokuavaju da se probiju prema Splitu. U tome ih izdano pomae
njihova avijacija. Njemaki tuke bombarderi dolijeu u gru-
pama i istresaju bombe na poloaje, koj e dre jedinice NOV.
Nakon toga Nijemci izlaze iz t vr ave' i u streljakom stroju nastu-
paj u prema Splitu. Tada dolazi do ogorenih bitaka, u kojima je
neprijatelju uspijevalo da potisne partizane s njihovih poloaja.
Uvee meutim partizani bi, koristei se time, to neprijateljska
avijacija nije mogla da djeluje, prelazili u protunapad i ponovno
primoravali njemako-ustake snage na povlaenje. Tako se neko-
liko dana i noi redom ponavljalo isto.
U tim borbama novi dobrovoljci pokazuju divne pri mj ere hra-
brosti i samoprijegora, ali u isto vrijeme, neiskusni za voenje
tekih bojeva, mnogi ginu. Najvie ih strada od njemake avijacije,
koja neprestano bombama i mitraljeskim rafalima zasiplje parti-
zanske poloaje.
621*
Nijemci su u klikoj t vravi pot puno izolirani, i nj i hovo
snabdi j evanj e vri se avionima. A za sve to vri j eme na si nj ski
aerodrom sput aj u se novi t ransport i nj emaki h t rupa, koj e odmah
pr oduuj u cestom za Split. U to je stigla poruka Vrhovnog t aba
NOVJ: Upuuj emo I. prol et ersku diviziju u pomo. Do nj enog
dolaska izdrati pod svaku cijenu. Nijemci ne smi j u u Split.
Ist ovremeno je upueno nar eenj e IV. kr aj i koj diviziji, da
sa svojim jedinicama krene u pravcu Vrlike i Sinja.
O bor bama na Klisu, dolasku prol et erski h jedinica i o zadaci-
ma u vezi s postojeom situacijom Ivo Ribar-Lola u svom pi smu
1
od 15. sept embra Vici Bul j anu pie:
Drue Vice!
Kod nas nema naroitih novosti. Prilikom svog jueranjeg poku-
aj a ispada iz fortice u Klisu prema Solinu, Nijemci i ustae su potu-
eni od naih snaga i imali su oko 130 mrtvih. U panici su skakali niz
Kozjaku gredu pred protujuriem I Dalmatinske, koja ih je primorala
da se povuku u forticu predvee. Upotrebili smo i 4 tenka i nau teku
artiljeriju, koji su uspjeno dejstvovali. Danas, do ovoga asa, nema
nikakvih novosti o aktivnosti neprijatelja na ovom za sad najvanijem
sektoru.
Od Imotskog jedna neprijateljska kolona je juer ispala prema
Lovreu i Cisti ali se nenadano povratila natrag u Imotski. Pretposta-
vljamo da su osjetili dolazak naih snaga I Divizije sa sjevera.
Meutim, njihovi dalii pokuaji sa tog pravca (ImotskiTriljSinj
i ImotskiZadvarjeOmi) nisu iskljueni i pretstavljaju za nas, realnu
opasnost. Zato, ako osjetite prodor prema Trilju odatle, rokiraj brzo
jedan dio jedinica koje imate oko Trilja preko Cetine, kako bi dejstvo-
vale bono na neprijatelja, oslanjajui se na Kamenicu. Ostale nae
snage trebale bi da tite Mosor i dalje dejstvuju na liniju SinjKlis,
u vezi sa snagama s druge strane pruge, t. j. I. i III. Brigadom. Ovo,
naravno, tek kada osjetite eventualni pokuaj neprijatelja u tom prav-
cu, kada e biti bitno baciti mu se na bok i lea, pa iao on prema
Trilju ili Omiu. No, meutim, i ve sada bi bilo dobro da ima neke
jae djelove s one strane Cetine, sa naslonom na Kamenicu. Tim
pravcem hvat aj vezu sa I Divizijom koja je prekjuer pola iz Kupresa
u pravcu Arano. Uhvati s njima vezu to prije i obavijesti ih o situ-
aciji. Pred njima su kao najhitniji zadaci: likvidacija Sinja, u prvom
redu aerodroma, i aktivnost na komunikaciji ImotskiLovre i Imot-
skiOmi (u koliko neprijatelj poe ovima).
Danas aljemo i pismene direktive partorganizacijama da 50%
naeg aktiva prebace u vojsku za politiki rad (komesari, zamjenici
1
Original dok. u arhivi Muzeja Narodne revolucije u Splitu. Vice Buljan
nalazio se tada na terenu Imotskog sektora kao predstavnik taba IV. operativne
zone. i
622*
komesara i t. d. po novim jedinicama). Vodi rauna o ovome. Potrebno
je podii do maksimuma borbeni duh i inicijativu naih jedinica, pre-
doiti im situaciju t. j. da je potrebno istrajati jo par dana i da dola-
zak naih snaga iz Bosne omoguuje da se situacija rijei u nau
korist.
Pored I Divizije koja ide ka Aranu i Splitu, dve Krajike brigade
idu k Sinju, a delovi likih snaga i Sjeverno-dalmatinski bataljoni ka
Zadru i ibeniku. Obrovac i Nin su ve u naim rukama.
Obavjetavaj nas redovno i hitno o svim promjenama na tvom
sektoru i razvijte najveu moguu inicijativu i aktivnost u okviru opih
direktiva koje imate.
Drug. pozdrav
Ivo Ribar
I. prol et erska divizija za to vri j eme s podruj a Bugoj no
Kupr es brzi m marem kree u Dalmaciju. U Aranu, mj est acu
na granici Bosne i Dalmacije, t ab Cetinskog part i zanskog odreda
dao je prol et eri ma prve i nformaci j e o situaciji u Dalmaciji. Iz
Arana III. prol et erska bri gada I. divizije odlazi na podruj e Trilj
Jabuka, a I. prol et erska brigada, poto je 16. sept embra izbila
sjeveroistono od Arana u blizini sela Kamensko, kree na pro-
st ori j u St udenci Cista Lovre. Time su jedinice I. proleterske
divizije zaposjele poloaje, s kojih su mogle uspj eno djelovati
na cesti Si nj Trilj Imotski, i osujetiti event ual ne pokret e
nj emaki h t r upa tim pravcem.
U SPLITU POTPISANA PREDAJA TALIJANSKOG GARNIZONA
VOJNU VLAST U GRADU PREUZELA KOMANDA
SPLITSKOG PODRUJA
Iako je narod, koji se digao na ust anak, ve bio razoruao t a-
l i j ansku voj sku u gradu, po dolasku u Dal maci j u I. prol et erske
divizije, predst avni ka Vrhovnog t aba i lanova engleske voj ne
misije pri Vrhovnom t abu i formal no je potpisana pr edaj a jedi-
nica t al i j anske divizije Bergamo u Splitu. Ugovor o pr edaj i glasi:
Ovaj dokumenat potvruje predaju cjelokupnog naoruanja i rat-
nog materijala pjeadijske divizije Bergamo i raznih jedinica armij-
skog korpusa koje se nalaze u Splitskom garnizonu, kako je predvieno
klauzulama primirja, potpisanog na dan 8. septembra 1943. godine
623*
izmeu saveznikih vlada i italijanske vlade. To ie predano oruanim
snagama Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije prema sporazumu
izmeu vojnih predstavnika Vrhovne saveznike komande, koji su
ovlaeni za izvrenje predaje, komandanta pjeadijske divizije Ber-
gamo i Vrhovne komande Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije.
Ugovoreno je:
1. Oficiri zadravaju pitolj na rije komandanta divizije, i bit
e snabdjeveni propusnicom sa dozvolom kret anj a po gradu Splitu.
2. Komanda Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije se obave-
zuje da e se, u granicama svojih mogunosti, pobrinuti za opskrbu itali-
janskog civilnog stanovnitva i italijanskih jedinica, i za njihov t ran-
sport u Italiju.
3. lanovi saveznike vojne misije pri Vrhovnoj komandi Na-
rodnooslobodilake vojske Jugoslavije se obavezuju da obavjetavaju
svoju komandu o stanju talijanskih jedinica, sa ciljem da im se upute
plovna sredstva, pod pratnjom, za transport u Italiju talijanskih t rupa
i za njihovo snabdijevanje, dok pomenuti transport ne bude izvren.
4. Talijanska vojna lica, s obzirom da su pristala na uslove pri-
mirja, treba smatrati prijateljima, a ne neprijateljima. Stoga je garan-
tovana njihova lina bezbjednost, sa izuzetkom nekih koje treba sma-
trati za ratne zloince.
5. Dozvoljeno je naoruanje pukama radi odravanja reda i
discipline u logorima.
6. Komandi divizije Bergamo ostaju pet automobila i dva
kamiona.
General Emilio Becuzzi
Komandant divizije
Bergamo
Emilio Becuzzi
Kap. J. E. Burke, ef
engleske misije
za Dalmaciju
J. E. Burke
Gen. Konstantin Popovi
predstavnik Vrhovne
komande Narodnooslobodilake
vojske Jugoslavije
K. Popovi
Major Wiliam Deakin,
ef engleske misije
.- Deakin
Dr. Ivo Ribar, delegat
Vrhovne komande Narodno-
oslobodilake vojske.
Jugoslavije
Ivo Ribar
Kap. M. O. Benson,
ameriki predstavnik
pri engleskoj vojnoj misiji
M. O. Benson
624*
Faksimil ugovora o predaji talijanskog garnizona u Splitu jedinicama
Narodnooslobodilake vojske
Komanda splitskog podruja, koj a je svoje sjedite premj est i l a
:u Split, preuzela je voj nu vlast u gradu. Jo 13. sept embra bio je
na ul i cama afiiran slijedei proglas:
GRAANSTVU SPLITA
Grad Split osloboen je zajednikim naporima rodoljubivog stanov-
nitva i nae junake Narodno-oslobodilake vojske. U njemu se od
danas uspostavlja narodna vlast iji su nosioci Narodno oslobodilaki
odbor Split, kao organ civilne i Komanda splitskog podruja, kao
organ vojno-pozadinske vlasti. U Split ulaze jedinice Narodno oslobo-
, dilake vojske da preuzme posadu.
Poto se nalazimo u ratnom stanju, kada nae junake jedinice vode
borbu protiv Nijemaca i ustaa, stanovnitvo se pozivlje da se zbije oko
svoje vojske i narodnih vlasti i organizira najuzorniji red u gradu.
Privatno vlasnitvo, vjera i lina bezbjednost zagarantirani su.
Pri Komandi podruja obrazovan je Ratni sud. Svako djelo pljake
i nasilja kaznit e se smru. Strogo e se kanjavati pijanevanje, pucanje
po gradu i svaki nered.
Pravo uredovanja i patroliranja imaju samo ovlaeni organi Ko-
mande podruja i vojne posade u Splitu. Svako neovlaeno lice, koje
bude pokuavalo da ureduje, bit e stavljeno pod Ratni sud.
Poto su jedinice talijanske vojske postupile po uslovima kapitu-
lacije i zahtjeva taba IV. zone i predale oruje naim jedinicama, tali-
janske vojnike i oficire (izuzev ratnih zloinaca), ne treba smatrati vie
neprijateljskom vojskom. Nitko nema prava da ureduje prema njima,
osim ovlaenih organa.
Poziva se stanovnitvo da podnese podatke o zloinima izvrenim
za zadnje dvije godine od strane pojedinih funkcionera i domaih izda-
jica, kako bi isti bili izvedeni pred sud i kanjeni.
Split, dne 13. IX. 1943.
Smrt faizmu Sloboda narodu!
;Za Narodno oslobodilaki odbor
Dr Josip Smodlaka
.Za komandu splitskog podruja
Arai Nikola
Odmah su od gr aana bile formi rane part i zanske strae, koj e
uvaj u t al i j anska skladita oruja, robe i hrane. Po nar eenj u t aba
IV. operat i vne zone sav zapl i j enj eni mat eri j al i oruj e imali su se
prebaciti u part i zanske centre u Zagori, kako u sl uaj u prodora
Ni j emaca ne bi pao u nj i hove ruke. Za to su bila upot rebl j ena sva
voj na i civilna vozila zateena u Splitu. Desetine t al i j anski h voj ni h
kami ona prevozile su nou mat eri j al pr ema Svilaji i Kamenici.
.626
Kako se na glavnoj komunikaciji na cesti Si nj Split s Nijem-
cima vode borbe, za transport materijala koriste se dvije sporedne
ceste. Jedna od nj i h ide preko rnovnice, Gata, Sestanovca i Trilja
do pcd samu Kamenicu. Najvei dio .materijala prevezen tom
cestom pohranj en je u sklonitima na toj planini. Druga komuni-
kacija bila je ona, to iz Splita prolazi kroz Katela, penj e se na
IHfelMHi
Split, septembra 1943. g. V kapitulaciji Italije partizani su doli i do
nekoliko talijanskih tanketa
Kozjak i preko Malake, Leevice i Mua ide prema Drniu. Kami-
oni su se zaustavljali i iskrcavali robu u Muu ili su se poljskim
putovima penjali do pod samu Svilaju, ostavljajui materijal u
planinskim selima Mileini, Pri budama i drugima. Materijal se
neprekidno izvlai sve do 25. septembra, kada je bio naputen grad.
Kroz to vrijeme veina materijala, koji je zateen u talijanskim
skladitima, prevezla se iz Splita.
627*
SPLIT POD BOMBAMA NJEMAKE AVIJACIJE
Split j e tih dana neprest ano zasipan bombama nj emake avi -
jacije. Cilj tih uestalih napada nj emaki h aviona bio je, da se
u gradu izazove kaos, poremet i saobraaj i onemogui nor mal an
rad na mobilizaciji novih boraca za jedinice NOV. Naroito si st e-
mat ski bile su tuene ceste, koj e iz Splita vode u unut ranj ost , ,
t ako da je dnevni saobraaj na nj i ma bio postao gotovo nemogu.
13. IX. malo prije 8 sati uzb.una,^ a u 8.05 avioni nad Splitom, ba-
eno je oko desetak bombi na luku pa zatim mitraljeska pal j ba. . .
U 10.40 uzbuna. Avioni su bacili jedno desetak bomba na rnov-
nicu-i Solin. U rnovnici srueno je nekoliko kua i ima prilian br oj
mrtvih i ranjenih, u Solinu vie je kua srueno, a i vei broj je rtava.'
Uostalom, Solin je i juer postradao. Zatim su kruili i pikirali nad
Splitskim poljem i pucali iz mitraljeza. U 12.35 sati kruio je nad gra-
dom sasvim nisko jedan avion i bacao l et ke. . .
U 14.15 min. pojavilo se 8 aviona, koji su se spustili nad Splitsko
polje te mitraljeskom paljbom osuli razne poljske kuice i gdje bi vi-
djeli oveu skupinu ljudi. Nekoliko ih je i ranjenih.
U 16.20 min. kruio je nisko nad gradom jedan avion. U 17 sati
8 aviona bacili su bombe na luku i pucali iz mitraljeza. U 18.05 sati po-
novno nad gradom avion. U 19.45 sati jaka detonacija u luci. Eksplodi-
rala je municija, koja se nalazila na rumunjskom parobrodu.
14. IX. u 7.42 sata uzbuna. Malo kasnije jedan je avion kruio na
Splitom, a onda dvije jake eksplozije. U 8.05 um se nije vie uo. U 10
sati uzbuna. Vidjela se tri aviona, koji su kruili nad Solinom jedno
etvrt sata. ulo se nekoliko jakih detonacija. U 11.30 preletio avion
nisko nad gradom. U 12.10 kruio sasma nisko bacajui letke na tali-
janskom jeziku. U 14.25 sati kruilo je skoro cijeli sat nekoliko aviona
nad gradom i okolicom. U 16.25 sati uzbuna. Avion ie veoma nisko, niti
50 metara visine nad kuama kruio prilino vremena* nad gradom.
15. IX. U 7.17 uzbuna. Malo kasnije pojavilo se nad Solinom i Kli-
som nekoliko aviona, bacali bombe i mitraljeska paljba. U 10 sati jedan
je kruio nad gradom, a u daljini uo se um vie aviona. Oko 10.30 sati
jake detonacije i mitraljeska paljba po Solinu, to je trajalo skoro pola
sata. U 12.10 uzbuna. Malo kasnije veoma je nisko kruio jedan avion
i bacao letke na talijanskom jeziku talijanskoj vojsci. U 13.30 preletjela
su tri aviona, a onda stali kruiti gradom 5 njih. Bacali su bombe i osuli
mitraljesku paljbu po Bavicama. Oteene su dvije kue i opinsko
kupalite. Da ima jedan mrtav od mitraljeza i par ranjenih. U 15.05 pre-
letjelo je opet par aviona put Klisa. ula se u 16.10 daleka eksplozija.
Ovakove detonacije ee su se ponavljale sve do kasno u noi. Izgleda
da se tie eksplozija tempiranih bomba. U 19.25 sirena, ali se avioni
nisu uli.
1
1
A. Ki si : Lj et opi s gr aa Spl i t a god. 1943., st r. 260, 261, 265, 266, 269, 270.
628*
U SPLITU TAMPANA SLOBODNA DALMACIJA
VELIKI MITING NA BOTIEVOJ POLJANI
16. septembra u Splitu je izaao 28. broj lista Slobodna Dal-
macija, organ JNOF za Dalmaciju, tampan na dvije stranice, prvi
put na normalnoj roto-maini.
Na naslovnoj strani list je preko 4 stupca donio lanak: U
Dalmaciji je planuo opi ustanak Narodne mase i partizanske
jedinice razoruale talijansku vojsku i oslobodile Split, Solin, Ka-
tela, Trogir, Makarsko Primorje, Bra, Hvar, Nin i dr. U sredini
strane list donosi izvjetaj s ratita pod naslovom: Branioci Splita
desetkovali Nijemce na Klisu.
Istog dana uvee u 8 sati odran je na bivoj Botievoj poljani
veliki narodni miting. Na Poljanu se te veeri bio slegao itav
grad. U iekivanju govornika iz hiljade grla orile su se parti-
zanske pjesme i poklici NOP-u. A kada su se na balkonu dotadanje
Casa Littorio pojavili visoki vojni i politiki rukovodioci NOP-a,
nastao je urnebes.
Prvi je prisutnom narodu govorio Ivo Ribar-Lola, lan Vrhov-
nog taba NOVJ. Poslije nj ega govorio je Mijalko Todorovi, kome-
sar I. proleterske divizije, a odmah zatim engleski maj or Deakin, ef
engleske vojne misije pri Vrhovnom tabu. Na kr aj u rije je uzeo
Vicko Krstulovi, komandant IV. operativne zone.
Za sve to vrijeme na pravcu Sinj Split vode se ogorene
-danonone borbe. Nijemci neprestano dovlae avionima iz Mostara
nove jedinice i smjesta ih upuuj u u borbu. Meutim, jedinice NOV,
a naroito dijelovi III. dalmatinske brigade, na poloajima kr aj
Dicma pruaj u Nijemcima estoki otpor i uvi j ek poslije svakog
novog napada prisiljavaju ih na povlaenje.
Neuspjeh Nijemaca, da se najbliom komunikacijom probiju
prema Splitu, prisilio ih je, da pribjegnu novim mogunostima
i zbi j anj a u pri morj e srednje Dalmacije. Tako je 16. septembra kre-
nula iz Imotskog jedna nj emaka motorizirana kolona u namj eri
da se preko Sestanovca i Omia probije do Splita. 17. septembra
ta je kolona izbila na podruje sela Zveanja, gdj e su je doekale
jedinice Omike grupe bat al j ona i nanijeli j oj gubitke od 20 mrtvih
i unitile pritom dva nj emaka tenka.
Sutradan, 18. septembra, jedna druga nj emaka kolona od
nekoliko desetaka kamiona vojske praena sa 15 tenkova krenul a
629*
je prema Splitu pravcem Krivodol Klenovac Grabovac. Na
poloaju kr aj Grabovca ovu kolonu saekao je Imotski bat al j on
Biokovskog partizanskog odreda i nakon viesatne estoke borbe
prinudio je, da se vrati natrag.
Oekujui dolazak IV. krajike divizije, tab IV. operativne
zone i I. proleterske divizije donijeli su odluku, da zajednikim
snagama izvre napad i zauzmu grad Sinj. Time bi Nijemcima
bila oduzeta mogunost dal j nj eg dovoenja pojaanja, bez kojega
njihove t rupe zatvorene u tvravi u Klisu ne bi bile u stariju da
dul j e pruaj u otpor.-
Meutim, VI. i X. brigada IV. krajike divizije, koje su 15.
septembra iz podruja Sanskog Mosta krenule ubrzanim marem
prema Dalmaciji, bile su na put u zadrane od neprijatelja. Poti
su svladale njegov otpor u raj onu sela Prkosa, one 20. septembra
vode estoke borbe s jednom etnikom formacijom na prilazima
Vrlici.
Nemajui podataka o pokretu krajikih brigada. tab IV. ope-
rativne zone je odluio, da se Sinj napadne raspoloivim snagama,
bez jedinica IV. divizije.
Prema planu napad na Sinj imao se izvriti 20. septembra
uvee iz dva pravca. S pravca Split Sinj trebalo je da napada
III. brigada I. proleterske divizije, a sa sjevera cestom Sinj
Vrlika III. dalmatinska brigada. Bilo je predvieno, da u napadu
na Sinj uestvuje i I. proleterska brigada sa svoja tri bataljona.
tabovima brigada izdano je nareenje, da svoje jedinice prebace
na mjesta, odakle su imale krenuti u napad.
Jo pri j e napada na sam Sinj trebalo je likvidirati nj emaku
grupu, koj a je u Dicmu ve osmi dan bila blokirana od jedinica
III. dalmatinske brigade, jer prisustvo neprijateljskih snaga iza
linije, s koje se ima krenuti na Sinj, ne samo to je oteavalo
pri kupl j anj e jedinica za napad, ve je predstavljalo opasnost, da
se te neprijateljske snage aktiviraju u pogodnom asu.
Radi napada na Dicmo s triljskog sektora 17. septembra uvee
prebaena je na podruje izmeu Sinja i Dicma III. brigada I. pro-
leterske divizije. Idueg dana ona je uspostavila direktnu vezu
s jedinicama III. dalmatinske brigade, koje se u to vrijeme nalaze
jugoistono od Dicma na poloaju Bubovaa Prosik Orlovaa.
19. septembra uvee uz podrku nj eni h dijelova II. bataljon III.
proleterske brigade vri napad na Dicmo, ali bez uspjeha. Snage od
630*
jednog bataljona bile su nedovoljne, da se slomi neprijateljskr.
otpor.
Uslijed neuspjeha u borbi za Dicmo i novih vijesti o prodi--
r anj u Nijemaca od Imotskog napad na Sinj bio je odgoen. Za vr i -
jeme, dok su se bataljoni I. proleterske prebacivali iz Lovrea
prema Sinju, dobiveno je obavjetenje, da se jedna jaa nepri-
j at el j ska kolona iz Imotskog sprema da prodre u pravcu Sinja.
Zbog toga bataljoni I. proleterske brigade, predvieni za napad'
na Sinj, vraaj u se natrag.
Za to su vrijeme kraj i ke brigade, razbivi etnike u blizini
Vrlike, dole su na podruje Hrvaa i Zelova i uspostavile direktni
dodir s jedinicama III. dalmatinske brigade. Po dolasku jedinica IV.
krajike divizije, tab IV. operativne zone nastoji, da se napad na
Sinj izvede to prije. Tako je odlueno, da se on izvri u noi
uoi 23. septembra. U napadu su uzele uea III. proleterska
brigada, koj a je grad napadala s juga, i dijelovi VI. i X. brigade
IV. krajike divizije, koje su u napad ule sa sjevera. itavu no
na prilazima Sinja voene su estoke borbe, a u svitanje dijelovi
krajikih brigada upali su. u sam grad. Meutim, nepri j at el j je jo
uvijek drao glavne objekte obrane, iz kojih je tukao estokom,
vatrom, te su jedinice NOV bile na kr aj u prisiljene na povlaenje.
Na'pad je bio obnovljen i slijedee noi, ali nepri j at el j ska obrana
nije poputala.
U meuvremenu nj emaka komanda poduzima bre, efikasnije
mj ere u cilju izbijanja na srednjodalmatinsku obalu. Uvidjevi,
da sa snagama, koje su prebaene avionima, ne mogu ui u Split,
Nijemci uurbano pri kupl j aj u raspoloive snage iz svih pravaca:
i potpomognuti avijacijom i artiljerijom zapoinju opi napad u'
pravcu Splita. Tako je iz Livna upuena prema Sinju jedna nj e-
maka kolona u jaini od 800 Nijemaca. Dijelovi IV. kraj i ke di vi -
zije, koji su uestvovali u napadu na Sinj^ prebaeni su u pravcu
Obrovca na Cetini radi zat varanj a prolaza t oj nj emakoj koloni.
Za to vri j eme nj emaka kolona, koj a prema Sinju nastupa iz
Imotskog, ve je bila izbila na liniju Studenci Lovre, gdje se
sukobila s jedinicama I. proleterske brigade. U estokoj borbi, koja'
se razvila, I. proleterska brigada zaustavila je ove nj emake snage
i odbacila ih prema Cisti. Meutim, Nijemcima su stalno pristizala:
nova pojaanja, i u obnovljenom napadu, nakon viesatne otre
borbe, oni su se uspjeli probiti u Sinj.
63 r
U isto vrijeme nj emaka komanda aktivirala je u pravcu
srednje Dalmacije i snage 114. divizije, koje su dotada bile orijen-
tirane iskljuivo na podruje sjeverno od ri j eke Krke. Tako je
jedna nj emaka kolona krenula cestom Drni Sinj i izbila na
sektor Mu Neori, gdj e se sukobila s jedinicama III. proleterske
brigade. Istovremeno jedna druga nj emaka kolona nastupala je
cestom Knin Vrlika Sinj i u blizini sela Hrvaa naila na
jedinice X. krajike brigade, koje su joj pruile odluan otpor.
Meutim, Nijemcima su pristizale nove snage, i X. kraj i ka ulae
kr aj nj e napore, da bi zadrala ovu kolonu, dok se preko rijeke
Cetine prebaci teko oruje i drugi zaplijenjeni materijal. Pritisak
.Nijemaca osjeao se iz svih pravaca.
Split, na koji su Nijemci usmjerili glavnu panju i aktivnost
svojih jedinica, ve se 20 dana nalazio u rukama partizana. Za
to vrijeme iz njega je bio izvuen i prebaen u partizanska sklo-
nita na Svilaji, Kamenici i Moseu najvei dio zaplijenjenog
imaterijala i rat ne opreme. Time je pored mobilizacije ljudstva, koja
je uspjeno provedena, glavni zadatak NOP-a u vezi s kapi t ul a-
cijom Italije bio ostvaren. Dal j nj a obrana grada, kada je trebalo
prihvatili front al nu borbu s mnogo nadmonijim neprijateljem,
mogla je jedinicama NOV nanijeti ozbiljne gubitke, U t akvoj situ-
aciji donesena je odluka, da se obrana Splita obustavi. U isto vri j e-
me divizijama je nareeno, da odustanu i od napada na Sinj, da se
prebace na lijevu obalu rijeke Cetine i otponu operacije u pravcu
livanjskog podruja.
Jedinice IX. dalmatinske divizije, IV. kraj i ke divizije i III.
brigade I. proleterske divizije u snanom naletu zauzimaju Livno,
I. proleterska brigada I. divizije ponovno oslobaa Duvno, a zatim
uicu, Kupres i Bugojno. Time je bio ponovno osloboen veliki
teritorij u zapadnoj Bosni.
STVARANJE TABA MORNARICE NOV JUGOSLAVIJE
I POMORSKIH OBALSKIH SEKTORA
U kapitulaciji Italije partizani su doli do veeg broja solidnije
graenih i veih brodova. Meu nj i ma bili su i parobrodi Bakar,
Ston, Vardar, Albanija, Bosna, Doksat i motorna j aht a
Lala.
v-632
Dio tih zaplijenjenih brodova bio je preueen i naoruam, pa
:
su od nj i h formirane t, zv. rat ne flotile. Na osloboenom dijelu
jadranske obale bilo je uspostavljeno pet mornarikih baza, o
kojih svaka raspolae svojom flotilom naoruanih brodova.
S obzirom na ovaj brzi porast pomorskih snaga NOV, u uvj e-
tima post oj anj a velikog dijela osloboene dalmatinske obale i otoka,
Vrhovni tab je donio odluku, da se formira Stab Mornarice NOV
Jugoslavije, koji e jedinstveno rukovoditi pomorskim jedinicama
i njihovim operacijama na moru.
Naoruani brodovi jedne od ratnih fiatila mornarice Narodnooslobo-
dilake vojske Jugoslavije
U Stab, koji je formi ran 26. oktobra u mj est u Hvaru, bili
su imenovani: Josip Cerni, komandant, Sreko Manola, zamjenik:
komandanta, Pero Radovi, komesar, Ivo Randi, zamjenik kome-
sara, i Uro Mardei, naelnik taba.
Radi lakeg komandovanj a operacijama na moru osloboeni
dio jadranske obale bio je podijeljen na pet pomorskih obalskih
63
sektora. Svaki od tih sektora ima svoj posebni tab, koji direktno
rukovodi vojno-pomorskim jedinicama rasporeenim u lukama
sektora. tab Ratne mornarice rukovodi pomorskim snagama i
njihovim akcijama naj pri j e s otoka Hvara, a 30. decembra 1943.
godine prelazi na otok Vis, koji ponovno, kao i u rani j oj svojoj
historiji, postaje rat na luka, a sada i neosvojivi bastion oslobodi-
lake borbe naeg naroda na moru.
FORMIRANJE VIII. DALMATINSKOG KORPUSA
NOV JUGOSLAVIJE
Openarodni ustanak u Dalmaciji, nastao kapitulacijom Italije,
doveo je u redove Narodnooslobodilake vojske hiljade novih
boraca, od kojih je do poetka oktobra formirano devet novih
dalmatinskih brigada i nekoliko partizanskih odreda. Od ovih i ve
rani j e postojeih dalmatinskih brigada bile su formi rane etiri
dalmatinske divizije, i to: IX., XI X, XX. i XXVI. divizija NOV
. Jugoslavije.
U IX. diviziju ule su I. dalmatinska proleterska brigada, xll
dalmatinska brigada
1
i IV. dalmatinska brigada
2
, formi rana u
danima obrane Splita od graana i stanovnika okolice.
XIX. divizija NOV bila je formi rana na podruju sjeverne
Dalmacije. Nj u sainjavaju V., VI. i VII. dalmatinska brigada.
Dok je V. brigada (kninska
3
) bila formi rana prije kapitulacije,
'VI
4
i VII.
5
brigada formi rane su neposredno poslije, time to je
1
Formi rana poetkom sept embra 1943. g. Pri l i kom f or mi r anj a u nj ezi n tab
su uli Ivo Purii komandant , Edo Santini, komesar, Bogdan Viski, zamj eni k
komandant a, i Vlado Bubi-Vovo, zamj eni k komesara. Kada je pri f or mi r anj u IX.
divizije NOV za nj enog komesara i menovan Edo Santini, za komesara III. bri gade
bio je post avl j en Andro Kovaevi.
2
Formi rana 12.' septembra 1943. g. Komandant brigade bio je Josip Babin, a
"komesar Bere Badurina. U poetku ima tri, a kasni j e etiri bat al j ona.
3
Formi rana 13. augusta 1943. g. Komandant brigade bio je Duan Vlaisavljevi,
. a komesar Stevo Maodu.
4
Formi rana sredinom sept embra 1943. g. Komandant brigade bio je Sime Ivas,
a komesar Ilija Radakovi.
s
Formi rana sredinom sept embra 1943. godine. Komandant brigade bio je
Ante Gvardiol, a komesar Milan Muniaba.
{634
ve dotada postojea Prva grupa udarnih bataljona pretvorena
u VI., a Druga grupa u VII. dalmatinsku brigadu. Meutim, grupe
udarnih bataljona u sjevernoj Dalmaciji bile su samo osnove za
novoformirane brigade, u ije redove s kapitulacijom Italije pristie
velik broj dobrovoljaca i mobiliziranog ljudstva.
tab XII. Brako-hvarsko-vike brigade
U XX. diviziju ule su Vili., IX. i X. dalmatinska brigada.
Osma brigada
1
bila je sastavljena od boraca sa ibenskog podruja,
iju osnovu sainjava dotadanji bataljon ibenskog partizanskog
odreda. Deveta brigada
2
formi rana je od boraca trogirskog i kate-
lanskog podruja. Nj enu osnovicu sainjava dotadanji bataljon
1
Formirana sredinom septembra 1943. g. u Sratoku u Trogirskoj Zagori. U
sastavu ima etiri bataljona s oko hiljadu boraca. Komandant brigade bio je Branko
Ljubi, a komesar Nikola Joni.
2
Formirana sredinom septembra 1943. g. u Donjem Segetu kraj Trogira. Ima
etiri bataljona s oko 1500 boraca. Komandant brigade bio je Branko Dude, a kome-
sar Nikola Repani.
635*
Trogirskog partizanskog odreda. Deseta bri gada
1
bila je sast avl j ena
od boraca sinjskog, mukog i omikog podruj a.
U Biokovu je od boraca biokovskog podruj a i onih, to su
tih dana pristizali s Korule, Peljeca, Braa, Hvar a i Visa, f or mi -
r ana XI. dal mat i nska brigada.
2
Osnovu za ovu bri gadu dao je
dot adanj i Biokovski part i zanski odred, koji u svom sastavu i ma
tri bat al j ona, i to Biokovski, Imot ski i Metkovski bat al j on.
Opi ust anak na Brau, Hvaru, Visu i olti f or mi r a XII. dal -
mat i nsku brigadu,
3
dok se od boraca na Koruli i Peljecu f or mi r a
XIII. dal mat i nska brigada.
4
Od ove tri bri gade bila je f or mi r ana
XXVI. divizija NOV Jugoslavije.
Nar eenj em Vrhovnog t aba NOV i POJ od 7. okt obra 1943.
godine od te etiri dal mat i nske divizije f or mi r an je VIII. kor pus
Narodnooslobodilake voj ske Jugosl avi j e. Naredba za f or mi r anj e
korpusa glasi:
Vrhovni tab
Narodno oslobodilake vojske
i partizanskih odreda Jugoslavije
7. X. 1943. g.
N A R E D B A
VRHOVNOG TABA NARODNOOSLOBODILAKE VOJSKE
I PARTIZANSKIH ODREDA JUGOSLAVIJE
od 7. X. 1943.
I.
Odlukom Vrhovnog taba formira se VIII. korpus Narodno-Oslobc-
dilake vojske. U sastav ovoga Korpusa ulaze: IX, XIX, XX i XXVI
Divizija Narodno-Oslobodilake vojske i svi Partizanski Odredi na te-
ritoriji Dalmacije i Dalmatinskih otoka.
Ovom odlukom rasformira se IV Operativna Zona Hrvatske.
1
Formi rana sredinom septembra 1943. g. ispod Kamenice. Ima etiri bat al j ona
s oko 1200 boraca. Komandant brigade bio je Ivan Vulin, a komesar Mate Bilobrk.
2
Formi rana 2, oktobra 1943. g. u selu Kozici Ispod Biokova. Ima t ri bat al j ona
s oko 700 boraca. Komandant brigade prilikom f or mi r anj a bio je Bogdan Pecotij
zamj eni k komandant a Ivan Gae, komesar Marinko Bori, zamj eni k komesara
Zvonko Raos.
3
Formi rana poetkom oktobra 1943. g. na Srednj odal mat i nski m otocima. Ima
tri bat al j ona s oko 1000 boraca. Komandant brigade prilikom formi ranj a bio je Jur e
Franievi-Ploar, a komesar Josip Ili-Suro.
4
Formi rana poetkom oktobra 1943. g. na Peljecu. Ima etiri bat al j ona s oko
1200 boraca. Komandant brigade prilikom formi ranj a bio je Boo Blaevi, a kome-
sar Vinko Maglica.
636*
II.
Stab VIII. korpusa sainjavaju:
Vr i l ac dunos t i k o ma n d a n t a , p u k o v n i k Pa v l e Il i .
Pol i t i ki kome s a r , dr ug I vo Kuko.
Na e l ni k t aba, dr ug Ma k s Bae.
Da bi t ab pr a vi l no f u n k c i o n i r a o odr edi t i i ost al e pot r e bne organe.
1
.
I I I .
-V s as t av I X. di vi zi j e ul aze: I., III. , i IV. d a l ma t i n s k a br i ga da .
U s as t av XI X. di vi zi j e ul aze: V., VI . i VI I . d a l ma t i n s k a br i ga da .
U s as t av XX. di vi zi j e ul aze: Vi l i . , I X. i X. d a l ma t i n s k a br i ga da .
U s as t av XXVI . di vi zi j e ul aze: XI . , XI I . i XI I I . d a l ma t i n s k a br i ga da .
IV.
St a b I X. di vi zi j e s a i n j a v a j u :
Ko ma n d a n t ma j o r An t e Ba ni na , pol i t , kome s a r Edo Sant i ni , na -
el ni k t a ba k a p e t a n Momi l o Pol eksi .
Stab XIX. divizije sainjavaju:
Ko ma n d a n t pot pukovni k Mi l a n Kupr e a ni n, pol i t , k o me s a r Babi ,
na e l ni k t a ba An t e Bi oi .
St a b XX. di vi zi j e s a i n j a v a j u : k o ma n d a n t Ve l i mi r Kneevi , pol i t ,
kome s a r Zi vko Zi vkovi , na e l ni k t a ba Fr a n e Bioi.
t a b XXVI . di vi zi j e s a i n j a v a j u : k o ma n d a n t Ni ko Mar t i novi , pol i t ,
kome s a r Voj i n Popovi , na e l ni k t a ba St a nko P a r ma .
Di vi zi j s ke t a bove popuni t i pomo ni m os obl j e m da mo g u pr a vi l no
f unkc i oni r a t i .
Ra s por e d i zvr i t i odma h.
Smr t f a i z mu Sl oboda n a r o d u !
Vr hovni k o ma n d a n t NOV i P OJ
Ti t o s. r .
Osmi korpus NOVJ bio je edo dalmatinskog naroda, kruna
njegovih trogodinjih rtava i nadovjeanskih napora u borbi
za, slobodu. On se raao krcuz prasak prvih bombi na ulicama dal-
matinskih gradova, iz poklika strijeljanih heroj a Rudue, Kamer-
lenga i ubievca, kroz prve pucnjeve Dinare, Biokova i Bukovice,
iz krvi dalmatinskih sinova na Drini, Zelengori i Sutjesci i t? bez-
broj l j ut i h bi t aka voenih s neprijateljem diljem cijele Dalmacije,
june Like, Bosne, Hercegovine i Crne Gore.
1
Nakon kraeg vremena za komandanta VIII. korpusa postavljen je Petar
Drapln, a za komesara Boko Siljegovi. Ivica Kuko preao je na dunost u
Oblasni komitet KP za Dalmaciju. Formi ranj em VIII. korpusa tab IV. operativne
zone prest aj e postojati.
637
Faksimil Naredbe Vrhovnog taba o formiranju VIII. dalmatinskog kor-
pusa NOV Jugoslavije
St varanj em ove mone vojne formacije u Dalmaciji je bur
zavren jedan buran period, u kome se postepeno i uporno, kroz
vat ru oruane borbe izgraivala borbena partizanska formacija
sve od poetnih partizanskih grupa do najvieg oblika moderne
vojnike organizacije.
Otada, u novonastalim vojno-politikim prilikama, kada iz
osovinskog stroja ispada naj vj erni j i Hitlerov saveznik faistika
Italija, narod Dalmacije, svrstan u novoformirane divizije i brojne
partizanske odrede od Zrmanj e do Neretve, nastavit e bespotednu,
borbu s neprijateljem do konanog osloboenja zemlje.
639*