Sie sind auf Seite 1von 63

1

FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE U SPLITU


DIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA
Kolegij: Geotehniko inenjerstvo
5. VJEBE POTPORNE GRAEVINE
Split, 6. studeni 2012.
- Proraun stabilnosti, nosivosti, sezmiki proraun-
2
V. VJEBE POTPORNE GRAEVINE
1. Uvod
2. Norme (Eurokodovi)
3. Horizontalni pritisci
4. Proraun stabilnosti potpornog zida
5. Seizmiki proraun
6. Primjeri
1. Konzolni zid
2. Zid s rasteretnom konzolom
3. Zid s geotehnikim sidrom
4. Zid sa zategom
5. Primjer seizmikog prorauna
6. Provjera globalne stabilnosti
Dodatak: Zid od armiranog tla
6.
6.
6.
6.
6.
6.
3
http://www.ypgd.org/arhiva/article.php?id=842
Gradac: Veliki betonski zid od 10 tona pao
je na plau (2010. godina)
http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/gradac-veliki-
betonski-zid-od-10-tona-pao-je-na-plazu-171752
1. UVOD
Strava u Vukovaru - Pazi, pada zid!
(2008. godina)
4
1. UVOD
Split 1987. uruavanje
potpornog zida
Dananja Poljika cesta
Dubrovaka ulica
Velebitska ulica
5
1. UVOD
Konzolni: H
opt
do 6-7m
Izvoenje: in-situ/predgotovljeni
Konzolni s kontraforom: H
opt
> 7m
Izvoenje: predgotovljeni
Masivni: H
opt
= 3-4m
Izvoenje: in-situ
H
max
= ?
6
1. UVOD
Seizmiko
7
2. NORME (EUROKODOVI)
Granina stanja:
GSN (ULS) granino stanje nosivosti (ultimate limit states)
GSU (SLS) granino stanje uporabljivosti (serviceability limit states)

GSN (ULS)
GSU (SLS)
8
2. NORME (EUROKODOVI)
Parcijalni faktori sigurnosti
Oznake:
Djelovanja (Actions) -
F
(trajna
G
; promjenjiva
Q
)
Materijal (Material) -
M
(svojstva tla
c
;
tg
, )
Otpori (Resistance) -
R
(npr. nosivost tla
Rv
, )
Projektne vrijednosti:
Izraunavaju se iz karakteristinih vrijednosti, faktoriziranih sa pripadnim parcijalnim
faktorima sigurnosti
Karakteristine vrijednosti
Parcijalni faktori sigurnosti
Projektne vrijednosti
a a a
X X i F F
) djelovanja trajna za 0 . 1 ; 0 . 1 ( F F
nom d
M k d rep F d
k rep
=
= =
= =
- projektne vrijednosti geometrijskih podataka
- projektne vrijednosti djelovanja i karakteristika tla (materijala)
{ }
{ }
{ } { }
R
d d d
d
R
d k d
d d d d d
d d d d
a X F R
R ili
a X F R
R ili a X F R R
a X F E E

= =
=
; ; ; ;
; ;
; ;
- uinci projektnih djelovanja
- projektna otpornost
9
Parcijalni faktori za granina stanja STR i GEO:
___________________________________________________________________
(1) Parcijalni faktori djelovanja (
F
) i uinka djelovanja (
E
)
Djelovanja simbol A1 A2
___________________________________________________________________
trajna nepovoljna
G,dst
1.35 1.0
povoljna
G,stb
1.0 1.0
promjenjiva nepovoljna
Q,dst
1.5 1.3
povoljna
Q,stb
0 0
___________________________________________________________________
(2) Parcijalni faktori svojstva materijala (tlo, stijena) (
M
)
Svojstvo simbol M1 M2
___________________________________________________________________
tg efektivnog kuta trenja
tg'
1.0 1.25
efektivna kohezija
c'
1.0 1.25
teinska gustoa

1.0 1.0
___________________________________________________________________
(3) Parcijalni faktori otpora (R):
Otpornost simbol R1 R2 R3
_________________________________________________________
Potporne konstrukcije - nosivost
R,v
1.0 1.4 1.0
- klizanje
R,h
1.0 1.1 1.0
- otpor tla
R,e
1.0 1.4 1.0
- prevrtanje
R
1.0 1.0 1.0
PP1
K1: A1+M1+R1
K2: A2+M2+R1
(odvojeni
prorauni za K1 i
K2)
PP2
A1+M1+R2
PP3
A2+M2+R3
(geoteh.sile)
2. NORME (EC7) GEO/STR
10
2. NORME (EC7 KONTROLE GRANINIH STANJA)
;
Eurokod 7 navodi pet graninih stanja nosivosti koje je potrebno
razmotriti:
Provjera ravnotenog stanja (EQU)
Nosivost konstrukcije (STR)
Nosivost tla (GEO)
Gubitak ravnotee uslijed uzgona (UPL)
Hidrauliko izdizanje/erozija uzrokovana hid. gradijentom (HYD)
Kontrola:
Kontrola uporabljivosti:
0 1 i svi
M F
. =
11
2. NORME (EC7) - NAPOMENA
Za sve potporne konstrukcije:
OBAVEZNO PROVJERITI GLOBALNU STABILNOST
12
3. HORIZONTALNI PRITISCI
) 2 / 45 ( tg K
d
2
A
=
) 2 / 45 ( tg K
d
2
P
+ =
P V P P
K c 2 K e + =
A V A A
K c 2 K e =
13
3. HORIZONTALNI PRITISCI
A V A A
K c 2 K e =
P V P P
K c 2 K e + =
14
K
o
e
f
i
c
i
j
e
n
t

h
o
r
i
z
o
n
t
a
l
n
o
g

p
r
i
t
i
s
k
a

K
a
Projektni kut unutarnjeg trenja
d
EC7 sadri sljedee dijagrame:
-K
a
, 0, =0
-K
a
, /=0, (=0), 0
-K
a
, /=0.66, 0
-K
a
, /=1.0, 0
-K
p
, 0, =0
-K
p
, /=0, (=0), 0
-K
p
, /=0.66, 0
-K
p
, /=1.0, 0
+
-
3. HORIZONTALNI PRITISCI
Eurocode 7. Proraun horizontalnih pritisaka pomou dijagrama
/
d
15
Primjer 1. Proraun hor. pritiska prema Kerisel & Absi (EC7 primjer sa WEB str. katedre)
Informativno!
3. HORIZONTALNI PRITISCI
16
4. PRORAUN STABILNOSTI POTPORNOG ZIDA
EQU (ili GEO)
GEO
GEO
GEO
17
4. PRORAUN STABILNOSTI POTPORNOG ZIDA
18
4. PRORAUN STABILNOSTI POTPORNOG ZIDA
19
4. PRORAUN STABILNOSTI POTPORNOG ZIDA
Nosivost tla ispod plitkog temelja
Primjer 2
20
Primjer 2. Kontrola nosivosti tla ekscentrino optereen temelj
L d
M
,
L d
M
,
L
M
L d
M
,
Moment oko due osi temelja
21
Primjer 2. Kontrola nosivosti tla ekscentrino optereen temelj
WEB primjeri:
http://www.gradst.hr/Ustrojfakulteta/Katedre/
Geotehnika/Strunistudijgraevinarstva/
Mehanikatlaitemeljenje/tabid/906/Default.aspx
L d
M
,
22
5. SEIZMIKI PRORAUN (EN 1998-5:2004)
ili novo:
http://seizkarta.gfz.hr/
karta.php
Horizontalni seizmiki koeficijent:
r
S
k
h

=
a
g
proraunska horizontalna akceleracija tla
S parametar tipa tla (tablica str.23)
r parametar dozvoljenog pomaka konstrukcije
g
a
g
=
;
k
v
= 0.5k
h
(za a
vg
/a
g
> 0.6)
k
v
= 0.33k
h
(za a
vg
/a
g
< 0.6)
a
vg
- projektno ubrzanje u vertikalnom smjeru;
a
g
- projektno ubrzanje za tip tla A
Vertikalni seizmiki koeficijent:
23
5. SEIZMIKI PRORAUN
-Tipu tla pridrueni su faktori uveanja koji s
uglavnom mjerodavni za mala seizmika
ubrzanja
-Za vanije graevine potrebna detaljnija
geotehnika i geofizika istraivanja
-Studije seizmikog odziva tla daju bolji uvid i
realnije projektne seizmike parametre
24
5. SEIZMIKI PRORAUN
A
d
-seizmika djelovanja
25
5. SEIZMIKI PRORAUN
5.1. Seizmika inercijalna sila zida
F
h
=k
h
G
i
F
h
horizontalna komponenta seizmike sile
k
h
horizontalni seizmiki koeficijent
G
i
ukupna vertikalna teina zida
F
v
=k
v
G
i
F
v
vertikalna komponenta seizmike sile
k
v
vertikalni seizmiki koeficijent
G
i
ukupna vertikalna teina zida
26
5. SEIZMIKI PRORAUN
Za zidove koji se koji se slobodno mogu
zaokretati oko ruba temeljnog istaka moe se
uzeti da dinamoka sila djeluje u istoj toki
kao i statika sila.
5.2. Aktivni seizmiki pritisak na zid
27
5. SEIZMIKI PRORAUN
( )
2
w h wd
H k 12 / 7 E

=
H visina vode mjerena od podnoja zida
Dinamiki jako propusno tlo:
28
6. PRIMJERI
29
1. Konzolni zid
2. Zid s rasteretnom konzolom
3. Zid s geotehnikim sidrom
4. Zid sa zategom
5. Primjer seizmikog prorauna
6. Provjera globalne stabilnosti
Dodatak: Zid od armiranog tla
6. PRIMJERI
6.
6.
6.
6.
6.
6.
30
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
31
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
32
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
33
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
34
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
35
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
36
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
37
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
38
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
39
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
40
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
41
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
42
ZADATAK 1. KONZOLNI ZID
Potrebno izvriti seizmiki proraun i analizu globalne
stabilnosti!
43
( )
( )
( ) ( )
( ) ( )
2
2
2
A


1

+
+
+
+
=
sin sin
sin sin
sin sin
sin
=90
=2/3
=10
=
k
=28
45 , 0
) 10 90 ( ) 36 , 15 90 (
) 10 04 , 23 ( ) 36 , 15 04 , 23 (
1 ) 36 , 15 90 ( 90
) 04 , 23 90 (
K
2
2
2
A
=

+
+
+
+
=
sin sin
sin sin
sin sin
sin

EN 1997-1:2004 (HRN EN 1997-1:2008)


- geotehnika kategorija: 2
- granino stanje nosivosti: GEO
- proraun temeljen na analitikoj metodi
- za odabrani projektni pristup 3: [A2 (za geoteh. sile) ili
A1 (za sile od konstr.)] + M2 + R3
trajna nepovoljna / povoljna djelovanja (A2):
G,dst
=1,0 /
G,stb
=1,0
tg efektivnog kuta trenja / ef.kohezija (M2):
tg
=1,25 /
c
=1,25
potporne konstr. prevrtanje / klizanje (R3):
R
=1,0 /
R,h
=1,0
tg
d
= tg
k
/
tg
= tg 28/1,25 = 0,425

d
=23,04 ;
d
= 2/3*
d
= 15,36
Coulomb *
* Prema EC7 je e
A
se moe izraunati kao e
A
= f (K, Kq, Kc) koef. horiz. tlaka s obzirom na
jedininu teinu, dodatno optereenje i koheziju, ovisno o , =90- (nagib stranje strane zida prema
vertikali), , i Kn (koef.norm. tlaka na stranju povrinu zida)Kako proraunati? Dodatak 1
ZADATAK 2. ZID S RASTERETNOM KONZOLOM
44

=28
G
s
=2,6
n=32%
S
r
=85%
z
1
=2,2 m
z
2
=4,2 m
z
3
=8,2 m
d
k
=0,2 m
( )
( )
3
w r s
cm g 04 2 27 0 77 1
0 1 32 0 85 0 6 2 32 0 1
n S n 1
/ , , ,
, , , , ,
= + =
+ =
+ =
n
pore
vrste
estice
1-n
kPa K z g e
A 1 A1
81 19 45 0 20 2 81 9 04 2 , , , , , = = =
z
1
z
2
K
A
=0,45
d
k
b
k
=1,20
z
3
45+/2=59
h
1
2
3
Za primjenu vertikalne virtualne ravnine zida
irina konzole mora zadovoljiti uvjet:
b
k
=1,20 m b
k,min
=(h+d
k
)tg(45-
k
/2)=1,19 m
8 m
( ) kPa K z g e
A 3
0 72 45 0 0 8 81 9 04 2 tg b
k 3 A
, , , , , = = =
ZADATAK 2. ZID S RASTERETNOM KONZOLOM
( ) kPa K z g e
A 2
0 36 45 0 0 4 81 9 04 2 tg b
k 2 A
, , , , , = = =
45
P
iV
= P
iH
=
P
3
= 0,5 (36,0+72,0) 4,0 = 216,0 3
P
2
= 0,5 36,0 2,0 = 36,0 =P
i
sin =P
i
cos 2
P
1
= 0,5 19,81 2,20 = 21,79 1
P
i
(kN/m) P
iV
(kN/m) P
iH
(kN/m) i
P
1

P
2

P
3
72,0 kPa
36,0
19,81
2,20 m
b
k
tg(45+/2)=2,00
4,00 m

45+/2
W
i
A
EC7 RAZLIKA (za aktivni tlak e
A

odreen preko koef. horiz. tlaka za jed.
teinu tla K / dodatno opt. Kq /
koheziju Kc, te preko koef. normalnog
tlaka na stranju povrinu zida Kn):
za =0, c=0, q=0 e
A
(z) = K z
- povrina dijagrama = P
AH
pa je P
AV
=P
AH
tg(+
d
)
ZADATAK 2. ZID S RASTERETNOM KONZOLOM
46
1. Kontrola stabilnosti na prevrtanje (toka A):
E
dst,d
E
stb,d
(P
iH
y
i
)
G,dst
(W
i
x
i
+P
iV
x
i
)
G,stb
(1/
R
)
2. Kontrola stabilnosti na klizanje po temeljnoj povrini:
E
d
R
d
P
iH

G,dst
(W
i
+ P
iV
)tg
G,stb
(1/
R,h
)
3. Kontrola nosivosti tla:
E
d
R
d
;
V
G,dst
/A q
d
=projektna nosivost Kako proraunati? Primjer 2
- za proj.pristup 3, A2+M2+R3:
G,dst
=
G,stb
=
R,h
=
R
=1.0, ali je
tg
=
c
=1,25 (ovaj primjer)
- za proj.pristup 2, A1+M1+R2:
G,dst
=1,35 ;
G,stb
=1,0 ;
R,h
=1,1 ;
R
=1.0, ali je

tg
=
c
=1,0
ZADATAK 2. ZID S RASTERETNOM KONZOLOM
47
Iz uvjeta stabilnosti, za sve tri kontrole, moe se izraziti i stupanj iskoritenosti odnosno
faktor sigurnosti kao:
-prevrtanje U(%) = E
dst,d
/ E
stb,d
100 100% Fs,p=1/U 1
-klizanje U(%) = E
d
/ R
d
100 100% Fs,k=1/U 1
-nosivost tla U(%) = E
d
/ R
d
100 = V
d
/ (q
d
A) 100% Fs,n=1/U 1
A = B 1m = reducirana povrina za irinu temelja B=B-2e
gdje je ekscentricitet e = M
d
/V
d
B/6
izraunat s proraunskim silama V
d
= V
G,dst
; M
d
= M
G,dst
(prikazati tablino)
Za zakljuak/ocjenu stabilnosti i nosivosti mjerodavan je najstroi uvjet (najvei U).
Konstrukcija ne zadovoljava ukoliko je U > 100 %.
ZADATAK 2. ZID S RASTERETNOM KONZOLOM
48

H
h
n
:
1
45+/2
h=2 m H=8 m
l=7,5 m
=15 =28
l
s
=6 m =10
l
z
1
=h+l(tg+tg)
=2+7,5(tg15+tg10)=5,33 m
z
1
l
s
T
m
=al
s
2r sila koja se prenosi u tlo
r=0,15 m - polumjer sidrenog tijela
a=0,85 (koef.redukcije) 1,0
=
n
tg
d
=106,670,425=45,3 kPa

n
=gz
1
=2,049,815,33 =106,67 kPa
T
m
=45,360,3
T
m
=256 kN (nefaktorizirano)
T
e
A
=2,049,818,00,45=72,04 kPa
E
A
=e
A
H/2=72,048,0/2=288 kN/m
E
Ad
=E
A

G,dst
=2881,0=288 kN/m
GEOTEH.
SIDRO
smjeteno
izvan aktivnog
kliznog klina
T
md
=T
m

G,stb
=2561,0=256 kN
(STR) proraunska sila
razmak sidara
ostalo isto
sidrina
dionica
ZADATAK 3. ZID S GEOTEHNIKIM SIDROM
49
H=8m
h=2m
n
:
1
45+/2
45+/25
90
95
5,8m
4,9m
10,7m
aktivni klin
pasivni klin
ZADATAK 4. ZID SA ZATEGOM
50
e
P
=gzK
P
z
Z=2m
e
Pg
=55,43kPa
K
P
=tg
2
(45+/2)=tg
2
59=2,77 z=3m
e
P
=2,04 9,81 3 2,77=166,29 kPa
e
Pg
=e
P
/3 1=55,43 kPa
E
P
=0,5 (55,43+166,29) 2=221,72 kN/m; Fs=3;
E
Pmog
=73,9 kN/mZ ili E
Pmog
=50%E
P ovisno o pomacima za aktivaciju
sidro na svakih (x) metara, sidreni zid duine (y) metara
Stvarna sila u zatezi: Z*=xE
Pmog
E
P
Sila pasivnog otpora
koju preuzima sidreni
blok zatege sila u
zatezi Z
Z
W
i
E
A
R

R
V
R
H
Stabilnost na klizanje po tem.povrini:
R
V
=W
i
; R
H
=E
A
-Z ; tg =R
H
/R
V
nagib rez. prema okomici na tem. plohu
tg tg zadovoljava ; tg > tg ne zadovoljava-nestabilno
odnosno (uvjet stab.): E
d
R
d
; E
A

G,dst
- Z
G,stb
Wi
G,stb
tg
d
(1/
R,h
)
Stabilnost na prevrtanje (A): E
d
R
d
; (E
A
8/3)
G,dst
(W
i
x
i
+ Z6)
G;stb
(1/
R
)
Nosivost podtemeljnog tla: M=W
i
x
i
- E
A
8/3 + Z6 =kNm/m; V=W
i
=kN/m

1,2
= (V
G,dst
) / A (M
G,dst
) / W ;
1,2
q
d
(q
d
=projektna nosivost)
stupanj iskoritenosti i Fs za prevrtanje/klizanje/nosivost (str.6)
Pretp. =
d
= 28
e
P
=166,29kPa
H=8m
h=2m
n
:
1
A
51
cm 4 v m 8 h % 5 . 0
h
v
a
a
= = = ,
cm 30 v m 3 h % 10
h
v
p
p
= = = ,
% 55 e 13 , 0
30
4
v
v
v
v
p,
p
a
p
= = = =
max
ZADATAK 4. ZID SA ZATEGOM
52
ZADATAK 5. SEIZMIKI PRORAUN
Za potporni zid iz zadatka 1. provesti seizmiki proraun aktivnog horizontalnog pritiska
prema teoriji Monobe Okabe. Zid se nalazi na lokaciji Split, Hrvatska. Tip tla je A.
g 22 0 a
g
. =
http://seizkarta.gfz.hr/karta.php
Horizontalno ubrzanje:
0 1 S . =
Tip tla: A
(tablica str.23)
11 0
2
0 1 22 0
r
S
k
h
.
. .
=

=

=
22 0
g
a
g
. = =
Horizontalni seizmiki koeficijent:
r parametar dozvoljenog
pomaka konstrukcije
2 r =
055 0 k 5 0 k
h v
. . = =
Vertikalni seizmiki koeficijent:
53
( )
wd ws
2
v d
E E h K k 1 5 0 E + + =

.
( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
395 0
90 95 5 90
95 5 30 30
1 95 5 90 90 95 5
95 5 30 90
K
05 24 0
95 . 5
104 . 0
055 . 0 1
11 . 0
k 1
k
tg
2
2
2
v
h
.
sin . sin
. sin sin
. sin sin . cos
. sin
.
=



+
+
=
= =
=
=
+
=
+
=
o o o
o o o
o o o o
o o o
o
o
ZADATAK 5. SEIZMIKI PRORAUN
Monobe & Okabe:
E
ws
=0; E
wd
=0
Podzemna voda je ispod potpornog zida *=
a)
( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
407 0
90 64 6 90
64 6 30 30
1 64 6 90 90 64 6
64 6 30 90
K
36 23 0
64 6
116 . 0
055 . 0 1
11 . 0
k 1
k
tg
2
2
2
v
h
.
sin . sin
. sin sin
. sin sin . cos
. sin
.
.
=



+
+
=
= =
=
=

=
o o o
o o o
o o o o
o o o
o
o
b)
=0
=0
0
v
h
k 1
k
tg

=
54
( )
wd ws
2
v d
E E h K k 1 5 0 E + + =

.
ZADATAK 5. SEIZMIKI PRORAUN
Monobe & Okabe:
E
ws
=0; E
wd
=0
Podzemna voda je ispod potpornog zida *=
a)
b)
( ) ) m kN ( 40 . 42 5 3 407 0 055 0 1 18 5 0 E
407 0 K
64 . 6
2
d
= =
=
=
. . . .
.
o
h/3
E
d,h
(stat.+din.)
E
d,h
(din.)
E
d,h
(stat.) (=P
A1,d
)
h/3
h/2
ili
E
d,h
(stat.+din.)
E
d,h
(stat.+din.)
E
d,h
(stat.) (=P
A1,d
)
E
d,h
(din.) = E
d,h
(stat.+din.) E
d,h
(stat.)
(samo za zidove koji se koji se slobodno
mogu zaokretati oko ruba temeljnog istaka)
(horizontalno) =0
v
h
k 1
k
tg

=
( ) ) m kN ( 94 . 45 5 3 395 0 055 0 1 18 5 0 E
395 0 K
95 . 5
2
d
= + =
=
=
. . . .
.
o
55
ZADATAK 5. SEIZMIKI PRORAUN
Informativno
Kontrola nosivosti:
S
d
R
d
S
d
- proraunska sila dobivena seizmikom proraunskom kombinacijom
R
d
- proraunska nosivost utvrena na isti nain kao i za nepotresnu situaciju
Napomena:
Provjeriti sve provjere stabilnosti za sluaj seizmike proraunske kombinacije
(stabilnost na prevrtanje, klizanje, ).
56
ZADATAK 6. GLOBALNA STABILNOST
Za potporni zid iz zadatka 1. izvriti
analizu stabilnosti pomou raunalnog
programa Slide.
57
ZADATAK 6. GLOBALNA STABILNOST
58
ZADATAK 6. GLOBALNA STABILNOST
59
ZADATAK 6. GLOBALNA STABILNOST
60
ZADATAK 6. GLOBALNA STABILNOST
61
ZADATAK 6. GLOBALNA STABILNOST
62
ZADATAK 6. GLOBALNA STABILNOST
63
Hvala na panji!