1

POJAM MENADMENTA
SVEUILITE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET
dr. sc. Eli Marui
Split, 2012.
Menadment je sloen pojam koji se odnosi na:
proces,
nositelje odreenih funkcija,
vjetinu,
znanstvenu disciplinu,
profesiju,
funkciju u poduzeu.
2
Pojam menadmenta (Buble, 2006.)
Menadment je proces rada s drugima i pomou drugih na
ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz
efektivnu i efikasnu uporabu ogranienih resursa.
3
Karakteristike menadmenta
rad s drugima i pomou drugih,
ciljevi poduzea,
ravnotea efikasnosti i
efektivnosti,
ogranieni resursi,
promjenjiva okolina.
4
RAD S I
POMOU
DRUGIH
OSTVARIVANJ
E CILJEVA
PODUZEA
POSTII
NAJVIE IZ
OGRANIENIH
RESURSA
RAVNOTEA
EFIKASNOSTI I
EFEKTIVNOSTI
P
R
O
M
J
E
N
J
I
V
A

O
K
O
L
I
N
A
P
R
O
M
J
E
N
J
I
V
A

O
K
O
L
I
N
A
Kljuni aspekt procesa menadmenta
RAD S DRUGIMA I POMOU DRUGIH
Ostvarivanje ciljeva poduzea izvravanjem odreenih
zadataka zahtijeva kolektivnu akciju koja je nezamisliva bez
managementa.
Operativne zadatke ne izvrava neposredno menadment, ve
on to ini s drugima i pomou drugih koji su nositelji
pojedinanih zadataka.
Budui da je menadment odgovoran za ostvarivanje ciljeva,
on osigurava logistiku potporu obavljajui svoje specifine
funkcije.
Time se stvaraju uvjeti za efektivnu i efikasnu uporabu resursa
u ostvarivanju ciljeva poduzea.
6
CILJEVI PODUZEA
Poduzee egzistira da bi ostvarilo odreene ciljeve koji
uvijek zahtijevaju zajedniku ili kolektivnu akciju.
Ciljevi determiniraju svrhu i smjer menadmenta - bez
determiniranih ciljeva menadment bi bio besciljni proces.
Ciljevi poduzea predstavljaju i mjerilo uspjenosti
menadmenta s obzirom da se ex post komparira
ostvareno i zadano.
7
RAVNOTEA EFIKASNOSTI I EFEKTIVNOSTI
Menadment je odgovoran za ravnoteu
izmeu efektivnosti i efikasnosti.
Efikasnost je odnos izmeu outputa i
inputa.
Efektivnost je veliina outputa koju
menadment mora ostvariti.
Outputi su razliite vrste dobara i usluga
namijenjeni potronji ili daljnjoj proizvodnji.
Inputi su robe, usluge, rad i prirodni resursi
koje koriste poduzea u proizvodnim
procesima. Kombiniranjem inputa stvaraju
se outputi.
8
RAVNOTEA EFIKASNOSTI I EFEKTIVNOSTI
Efikasan menadment trai rjeenje problema i reduciranje
trokova.
Efektivni menadment trai kreaciju produktivnih alternativa
i porast profita.
Prema tome, menadment je vie zainteresiran za
efikasnost nego za efektivnost.
9
RACIONALNO KORITENJE OGRANIENIH
RESURSA
Resursi, koji se koriste kao inputi u procesu proizvodnje su
ogranieni (npr. materijalni resursi, energenti i dr.).
Raspoloivim resursima treba raspolagati racionalno.
Potreba racionalne upotrebe raspoloivih resursa
determinirana je visinom cijene outputa.
Na ovim osnovama uspostavlja se odnos izmeu
ekonomike i menadmenta.
Ekonomika istrauje alternative uporabe ogranienih
resursa, a menadment osigurava efektivno i efikasno
koritenje ogranienih resursa.
10
PROMJENJIVA OKOLINA
Okolina poduzea je promjenjiva. Promjene su sve brojnije,
raznovrsnije i dinaminije to rezultira sloenom,
heterogenom, dinaminom i neizvjesnom okolinom poduzea.
Menadment mora utvrditi
kako okolina djeluje na poduzee, i
kako poduzee treba odgovoriti na utjecaje iz okoline.
Poduzee (menadment) se mora pripremiti se za mogue
promjene okoline, te adaptirati se nastalim promjenama.
Strategijski odgovor - menadment najprije mora identificirati
okolinu (karakter i segmente) u kojoj poduzee djeluje, nakon
ega mora odrediti primjerenu strategiju djelovanja prema toj
okolini.
11
MENADER
Primarni zadaci menadera proizlaze iz procesa menadmenta.
Planira, donosi odluke, organizira rad i poslovanje, angaira i vodi
ljude, te kontrolira ljudske, financijske, fizike i informacijske
resurse.
Menader ostvaruje svoje zadatke radei uz pomo drugih ljudi
(nad kojima ima direktnu i indirektnu nadlenost - podreeni).
Menader (u kojoj vrsti i veliini poduzea..?) malog poduzea i
CEO multinacionalne korporacije, postrojenja, neprofitnih
organizacija, trgovakih organizacija, marine...
Izrazu menader esto se pridodaje oznaka podruja funkcije:
engl. personal manager, production manager, product manager,
marketing manager
12
MENADER I PODUZETNIK
U nazivima odreenih radnih mjesta, kao
to su direktor televizije, ef osiguranja,
ef kadrovske slube nije ukljuen naziv
menader, ali se u njima
podrazumijevaju menaderske funkcije.
Menader je osoba koju poduzetnik
(vlasnik) zapoljava da vodi njegovo
poduzee i ostvaruje njegove ciljeve. U
naelu, menader nije vlasnik poduzea.
Poduzetnik je osoba koja organizira, vodi
i preuzima rizik svog poslovnog pothvata
(poduzea). U naelu, poduzetnik je i
vlasnik poduzea.
13
MENADER I PODUZETNIK
U malim poduzeima najee se poklapaju
uloge poduzetnika i vlasnika sa ulogom
menadera.
Zbog najeeg nedostatka resursa za
zapoljavanje profesionalnog menadera,
poduzetnik upravlja cijelim poduzeem, sam
obavlja posao menadera.
Rastom i razvojem poduzea javlja se potreba za
zapoljavanjem profesionalnog menadmenta.
Bez obzira na vrstu i obiljeja organizacija kojom
upravljaju, menaderi moraju obavljati brojne
ope poslove funkcije menadmenta - temeljne
poslove (aktivnosti) koje menader mora obavljati
u ostvarivanju ciljeva poduzea zajednikim
radom s drugima i pomou drugih.
14
TIPOVI MENADMENTA
Menaderi koriste razliite vjetine za obavljanje svojih temeljnih
funkcija i to u svom vrstama poduzea (velikim/malim,
proizvodnim/uslunim, profitnim/neprofitnim).
Svi menaderski poslovi nisu isti - razliiti menaderi odgovorni su za
razliita podruja rada i zauzimaju pozicije na razliitim razinama
organizacijske hijerarhije.
Iako svi menaderi ostvaruju iste funkcije, obujam svake od tih funkcija
razliito se manifestira kod razliitih razina i funkcijskih podruja
menadmenta, te se ostvaruje na razliite naine.
U tom se kontekstu razlikuju: tipovi menadmenta s aspekta razina i
tipovi menadmenta s aspekta djelokruga odgovornosti.
15
RAZLIKUJU SE TRI HIJERARHIJSKE RAZINE
MENADMENTA
1. Menaderi na najvioj razini, vrhovni menadment (engl. top
management) menaderi na najvioj hijerarhijskoj razini, odgovorni
za poduzee kao cjelinu. Nazivaju se: predsjednik, predsjedavajui,
izvrni direktor, CEO (engl. chief executive officer) i izvrni
potpredsjednik. Postavljaju ciljeve poduzea, definiraju strategiju,
analiziraju vanjsku okolinu i donose odluke na razini cjelokupnog
poduzea.
2. Menaderi na srednjoj razini (engl. middle management) odgovorni
su za poslovne jedinice i glavne odjele u poduzeu, pr. ef odjela, ef
sektora, rukovoditelj odjela za financijeOdgovorni su za
implementaciju cjelokupne strategije i politike koju definira vrhovni
menadment. Orijentirani su na bliu budunost.
3. Menaderi na prvoj razini (engl. lower/first line management) direktno
su odgovorni za proizvodnju dobara i usluga. Nazivaju se
supervizorima, linijskim menaderima, office manager Orijentirani
su na kratak rok ostvarenje dnevnih zadataka.
16
TIPOVI MENADMENTA
S ASPEKTA ODGOVORNOSTI
Funkcijski menaderi su menaderi odgovorni za odjele (prodaje,
nabave, proizvodnje, financija, raunovodstva, ljudskih resursa i sl.)
koji izvravaju pojedine funkcijske zadatke.
Linijski menaderi su menaderi odgovorni za odjele koji
neposredno izvravaju temeljne zadatke poduzea.
Generalni menaderi su menaderi odgovorni za nekoliko odjela
koji izvravaju razliite funkcije.
Projektni menaderi menaderi odgovorni za privremeni rad na
porjektu koji ukljuuje sudjelovanje drugih osoba na slinoj razini u
poduzeu. Ta im odgovornost prestaje nakon to je projekt
zavren.
17
Menadment se smatra procesom, pa se stoga aktivnosti u
tom procesu mogu nazvati funkcijama menadmenta.
Funkcije menadmenta:
planiranje (engl. Planning),
organiziranje (engl.
Organizing),
kadroviranje (engl. Staffing),
voenje (engl. Leading),
kontroliranje (engl.
Controlling).
18
PLANIRANJE
Planiranje u osnovi sadri: dijagnozu poslovnog poloaja
poduzea, odreivanje pravaca djelovanja, ciljeve koje na tom
putu treba ostvariti, strategiju koju treba odabrati za ostvarenje
tih ciljeva, te menadersko odluivanje u svim navedenim
fazama.
Planiranje je metoda premoivanja jaza izmeu onoga gdje se
poduzee nalazi i onoga gdje se u budunosti eli nai.
Bez planova menadment bi bio kao kapetan broda bez
kormila, to bi onemoguilo voenje akcija u eljenom pravcu.
19
ORGANIZIRANJE
Organiziranje je nastavak planiranja, kada su
odreeni ciljevi koje treba ostvariti, te
strategije i resursi za njihovo ostvarenje,
potrebno je uspostaviti prikladnu organizaciju
poduzea kao instrument za postizanje
postavljenih ciljeva.
Pred menadment se postavlja zadatak ne
samo izbora adekvatne organizacijske
strukture, ve i njenog kontinuiranog
unapreivanja.
Organizacijsku strukturu je potrebno
kontinuirano prilagoavati brojnim unutarnjim
i vanjskim imbenicima.
20
KADROVIRANJE
Kadroviranje je usmjereno na materijalizaciju organizacije
poduzea.
Organizacijom se odreuju uloge, kadroviranjem se uloge
dodjeljuju konkretnim osobama koje e ih najbolje izvravati.
To se ostvaruje identifikacijom raspoloivih kadrova,
regrutiranjem novih kadrova, selekcijom i profesionalnom
orijentacijom, promocijom, planiranjem karijere,
kompenzacijama, te osposobljavanjem i usavravanjem.
21
VOENJE
Temeljni zadatak voenja je usmjeravanje svih zaposlenika
prema eljenom cilju.
U tom smislu ljude treba uvjeriti i inspirirati na izvravanje
eljenih akcija, a to od menadmenta zahtijeva stvaranje
voa.
Voenje podrazumijeva motivaciju, stilove voenja i
komuniciranje s ljudima.
22
KONTROLIRANJE
Kontroliranje je postupak mjerenja ostvarenja izabranih
ciljeva i poduzimanje korektivnih akcija za ostvarenje tih
ciljeva.
Mjerenje ostvarenja ciljeva provodi se na temelju praenja
odstupanja od planova.
Planovi predstavljaju osnovicu kontrole, bez njih ne bi bilo
mogue utvrivati odstupanja ostvarenja od onoga to je
zadano.
23
ULOGE MENADERA
Menaderi imaju razliite uloge u poduzeu koje se mogu grupirati u tri
temeljne grupe, a to su:
informacijska uloga (upravljanje pomou informacija) aktivnosti za
razvoj i odravanje informacijske mree;
tri informacijske uloge: uloga osobe za nadzor, uloga prenositelja i
uloga glasnogovornika;
interpersonalna uloga (upravljanje pomou ljudi) aktivnosti
menadera koje su usmjerene na rad s drugima;
tri interpersonalne uloge: uloga reprezentanta, uloga voe i uloga
osobe za vezu;
uloga odluivanja (upravljanje akcijom) aktivnosti koje se odnose
na donoenje odluka i preuzimanje akcija,
etiri uloge odluivanja: uloga poduzetnika, uloga korektora, uloga
alokatora resursa (ljudskih, fizikih financijskih i informacijskih) i
uloga pregovaraa.
24
MENADERSKE VJETINE
Za uspjeno obavljanje svog posla, menaderu su
potrebne odreene vjetine (skup specifinih
sposobnosti koje rezultiraju iz znanja, informacija,
prakse i talenata).
Menaderske vjetine mogu se saeti u etiri kategorije:
1. konceptualne vjetine (najvanije za vrhovni
menadment),
2. vjetine rada s ljudima (najvanije za sve razine
menadmenta),
3. tehnike vjetine (najvanije za izvritelje i prvu razinu
menadmenta),
4. vjetine oblikovanja (najvanije za vrhovni
menadment).
25
KONCEPTUALNE VJETINE
Konceptualna vjetina je sposobnost
spoznaje poduzea kao cjeline (poloaj u
okolini), prepoznavanje vanih elemenata u
situaciji i razumijevanje odnosa meu tim
elementima;
ukljuuje menaderovu sposobnost
promiljanja, procesuiranja informacija i
planiranja;
menader mora razmiljati strategijski
imati irok prostorni i vremenski horizont
(sustavni pristup);
potrebne su svim razinama menadmenta,
osobito vrhovnom menadmentu.
26
VJETINE RADA S LJUDIMA
sposobnost rada s drugima i
pomou drugih, uinkoviti rad u
grupi;
iskazuje se kao odnos menadera
prema drugim ljudima;
ukljuuje sposobnost (menadera)
motiviranja, pomaganja,
koordinacije, voenja,
komuniciranja i rjeavanja
konflikata.
27
TEHNIKE VJETINE
tehnika vjetina se oituje u poznavanju i vladanju
znanjima koja se odnose na performanse specifinih
zadataka u poduzeu (pr. prodaje, proizvodnje i dr.);
ukljuuju znanje metoda, tehnika i alata karakteristinih za
te specifine zadatke;
ukljuuje specijalizirana znanja, analitiku sposobnost i
kompetentnu uporabu alata i tehnika za rjeavanje
problema u specifinim podrujima rada menadera;
tehnike vjetine posebno su vane za nie razine
menadmenta.
28
VJETINE OBLIKOVANJA
vjetina oblikovanja je sposobnost (menadera) oblikovanja
rjeenja za poslovne probleme, rjeenja od kojeg e poduzee
imati najvee koristi,
menaderi moraju generirati i artikulirati aplikabilno rjeenje
problema.
29
30
primjeri
BELLINGHAM MARINE:
http://www.bellingham-marine.com/company/index.aspx
MARINAS.com
http://marinas.com/browse/marina/US/FL/.