Sie sind auf Seite 1von 10

Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334

Mirjana Domini
Institut za migracije i narodnosti
u Zagrebu, Zagreb
Izvorni znanstveni rad
UDK 323.15 (439 :436.3 = 862)
Pii'imljeno: 01. 10. 1990.
GRADISCANSKI HRV ATI - ZAJEDNISTVO USPRKOS
GRANICA
(Osvrt na sudbinu ogranka Hrvata u
SAZETAK
Raspadom Austro-Ugarske - to rezultira formiranjem novih drava i raz-
nevijetko na utrb zajednica - i Hrvati do-
ivljavaju teak udarac. Razdvojeni dravnim granicama, podvojen:i ideolokim
sdstemima, u okruenju, oni nastoje svoju nacio-
nalnu svijest i nacionalnti iidentitet. Naalost, procesu denacionalizacije u ime
ideolokih razloga, dravne homogenizacije -Hi jedinstva u
vrata su irrom otvorena, a narod - i sam sa
dlilemama - ne nalaZi prostor za osmiljen iskorak u cilju zat:ite svoje manjine.
integracionih procesa u Evropi na bazi interesa naroda koj.i
u njoj ive (a ne na ideolokim dli geostra tekiim poZJicijama), demokratizac-ija
odnosa na sVlim raZlinama ;i otvaranje komunikacije i dijaloga
subjektima mjednice o potrebama pojedinaca i kolektivdteta za za-
titom i njihovih posebnosti u kontekstu zatiite ljudskih prava, omo-
su n eposrednije i osmiljenije kontakte Hrvata u
sa svoj-im Hrvatiima u Aus<triji ), s
brojnim sunarodnjacima u i s narodom u Hrvatskoj. Jo
jednom se pokazala istinitom tvrdnja da jedino to lako prelazi granice i ;razna
je materinska tradicija i svijest koja povezuje sponom zajed-
nitva obitelj!i, naselja, pok.rajjne i drave. dstovremeno svoj
doprinos svjetskom mozaiku kultura i jezika, to podvodimo pod termin civHi
zacijskih
Hrvati kao povijesna pojava
Snaan i dugo.traj.an prodor Turaka na sjever, te rast agr.ar.ne :konjukture
u zapadnoj UgaJrS1k:oj i do.njoj Austriji doveli su do velilkih .poma!ka staillJavn.i-
tva iz hrvatSikih :krajeva. To:kom 16. .najintenzivnije seljenje biLo je ru
smjeru zapadne Ugarsike, donje A'UStrije, Mora'VISke i joe ,pogodo-
v:aLa i to je hrv.atsko plemstvo posjedovalo veli:ka d obra u
Ugarskoj. Procjenjuje se da se 60 000 (l) i 100 000 Hrvata (2) doselila
na to za:posjevi prema nekim arutori:m.a (3) 180, odnosno .prema dru-
gima 277 sela (4 : 10).
325
M. Domini: Hrvati, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
Sudar vj.erskih 'sustava - islama i katolicizma i pro-
testantizma prelama se preko hrvatskih 'kolO!!lilsta, a
arhipelaga i prekinuta veza sa 'stavom domovinom pogoduju denadonalizaciji i
asimilaciji hrvatsk,og puka od s'tanovnitva 1kojeg.a ive. Ali
crkva - koja se uspjela i'zboriti za svoju autonomiju - postaje u
s.amosvojnos:ti hrv:ats:ke dijaspore. Ona i njeguje materinsku
slui se nj.ome u crkvenim obredima, kolskim 'iilllstitucijama i u drugJ:m
s\liojim djelatnostima, prenaa svijest pri'Padnosti hrvatslkoj matici i
kulturnu batinu doseljoe111ik.a.
Narodiili preporod 'koji se u Hrvata ,pojavljuje u -drugoj ;po-
lovici 19. sporo se ukorjenjuje u da j e socijalno-
-gospodarska sti1uktura slabo razvijena, a pi1ostor na ikojemu Hrvati obitavaju
nepovezan i nekompaktan (ive na ugariSikog dijela Austro-Ugarske
i bave se ugla:v;nom poljodjelstvom). Interesantno joe da im je pismenost na
visokoj razini i da su odmah iza Nijemaca i po broju pismenih u U-
garskoj (5). Ta uz kolski zakon koji je Hrvatima, kao i ostalim
neugarskim narodima kolsku autonomiju (1869), nepobitno je u-
tjecala na pozi tivne procese nacionalne svij-esti, na obilato tiskanje
udbenika i knjiga na hrvatskom jeziku, te nametnula potrebu za zajedni-
knjievnim jezikom i kodifikacijom pravopisnih pravila (6) .
Stv:orena intelerkltualna jezgra bila je sposobna za Ol'gamzira:nog
pokr eta u cilju promocije jezika i kulture Hrvata i njiliove na-
cionalne integmcij e, t e nacionalne integracije rasrprenih hrvatskih skupina.
Taj pmces bio joe povvemeno usporen '(npr. sa Lex AppDIIly,i iz godine 1907), ali
ne i zaustavljen. godlme 1910. tiskaju se prve hrvatske novine koje im
da na ii'IOikoj osnovi svoju i lkultumu samo-
S'VojnOISt, njeguju hrvatski jeztk i Tazvijaju intel1ktualni potencijal , te uspo-
st avljaju sa svojom okolinom.
1
Dioba
Zbiv;anja na poHti&oj pozornici E1LI"ope :koja sudibins:ki utjecati na
mnogih na:l'oda i dtrava, 'odrazit se na
Hrvate. Oni se nalaze na vjeti1ometini i
aspi:mcija, ali ni slavenska ne ostavlja ih na mi:ru.
Godine 1906. je deftn1rana tenja dijela &tanovni:tva zapadne
Ugarrske da se taj pojas AUIStriji (8), a slavenska ;]deja o stv:ara111ju
koridora koji bi bio most drava i Jugoslavije
i zauvijek ponovno ujed,iJnjavaiilj e Austrije i izraena
je u f ormi memo.r:anduma godine 1915. (9) . Prvi put se, iako ne sV'ojom
v.oljom, Hrvati na stolu kOIIlferencije, t o
uvelike utjecat i na spoznaju europskih Slila o postojanju hrvatsk e ma111jjne na .
t OiiTI pl"ostaru. Na mirovnoj lkonferencij,i u Saint-Germainu 1919. je
pmjekt Koridor i prijedlog Austrije da se zapadna Ugarska te-
ritorijalno njoj da tu ivi vie Nijemaca n ego Aru-
1
Pisana postaj e od tada sredstvom borbe l za priznavanje
Hrvata kao nacionalne manjine na 1 dr avnom prostoru. Aktivni sudionici te
borbe postaju putem novi na i seljaci, koji preuzimaju na sebe onu ulogu t o ju je
klasa imala u i a ustrijskom narodnom pokretu. Hrvatski s elj a ci tek od 1910.
sa i kao svojom inteligencij om, formirati svijesnli nacionalnu za-
Jednicu k oj u danas nazivamo imenom Hrvati. 1910. nazivamo kamenom
u per iodiza ci ji povij esti te nacionalne manjine. (7 : 17)
326
M. Domini: Hrvati, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
strij a je preuzeLa obvem zatite p1:1av.a Hrvata i drugih manjma
na tom Ali se nije olako pomirila s gubitkom tterirtorija
- uz Italije 'UISpjela je isposlovati da se u Qp!I101!1U i osam okolnih sela
provede plebi'Scit o p,dpojenju AIUStrij.i ili
Hrvati postali su tako i obj.elct i SIUlbjekit politi&dh igaJra
oko spo.rnog U Austriji se oSIIliv:a intei'IIla :institucija za
Sopron tzv. Odenburger HeimaJtdienst j.e trebaLa imati ulogu
i Heimatdien:st u Korukoj), se sva sredstv:a .pr:qpagaJnde - u
izlaziti novine Novi glasi sa ciljem da se pl'lotuaootrijska pro-
paganda<< (1), istovremeno distribuciju hrva1:sikih .glaJSila i drugog ma-
terijala iz prvom redu Naih novina) da >>med ovdenjam pogra-
hrvatskim stanovmtvom ko :i tako nije jako austnijski oduevljeno u
ne budu mogle i nadalje uticati u ugarskom s.mis1u (ll : 81). Istak-
nute Hrvate optuuju da &u "prodati nwod za pineze< i da rade p!'lotiv sv;og
naroda, jer ga podijeliti, pa time i unititi.
N e miruje ni str:ana - stvara se klima da hrvatslka
sela i ovi kraji moraju ostati pr,i jer Hrvati samo op-
stati; tvrdi se da Aus1Jrija ima plan za njihoVJU. dJenacional:i:zaJciju Gpri-
pajanjem tajerskoj i Donjoj Austriji), se kontrapropaganda iz
Austrij.e (12 : 30). Utjecaj liberaLnog stava Sovjetske Repulbl:ilie !Pre-
ma neugarskom :stanovnitvu i gaJrancije za njihova prava jo j.e v:r1o j:a:k na
promiljanje o suiv.otu pod jurisd'iJkcijom (13 : 68-71).
Hrvati opredjelJuju se za jednu lili dl'U!gu stranu, :lwnfronti-
raju argumente za i pr.ativ, se .i S'Vlojim pooaanjem na
ishod nadmetanja.
U skladu s Venecijanskim protokolima plebiocit je odran sredinom IPro-
silnca 1921. sta:novnitva opredijelila se za

,i time je zavreno
nekad sastavnim d ijelovima Austro-ugarsk.e monarhije.
Tim definir.a!l'la j.e i dij a:spora arhijpelaga
Hrvata - od 71 690 Hrvata, :ih je godine 1921. rpobmjio upnik
Martin (14), ostaLa je u okviru wstrij,ske drav:e, dio uao je
u sastav (oko 20 000 Hrvata), a manja skupina naselja s hrvatskim
stanovnitvom u Mor:avslwj i je u dlravnopravno po-

Hrvati u
Pr:avni status hrvat'S!kih i drugih manjina u je Tria-
nonskim mirovnim ugovorom &je je odredbe o zatiti manjina
mor.ala usv.ojiti kao sv.oje temeljne zaJkone. je, uz odredhe 10 pravima
:o odredbama Odjeljka VI, po k.oj:ima pripadnici manjina moraju sta-
tusno i .pravrn.o biti s staJnovrni'tvom, dm.aju pravo na
njegov.anje i upotrebu vlastilto.g jeZ'ilka, pravo na ispovijedanje vjere, vlastite
' Petrovo s elo dobiva od parlamenta naziv Comunitac fidelissima - jako
VJerna
" je stvorilo problem etnonimijskog Hrvata, j er
termin austrijsku pokrajinu Burgenland, pa bi time i naziv
Hrvati bio primjeren samo za stanov nike (tj. one Hrvate koji ive pod
austrijskom ingerencijom). No jezik, tradicija 1 kulturna batina svim Hrvatima
ovog pojasa je prirodnim upotrebu naziva Hrvat! za sve, bez obzira ive
li u Austriji, Ill 1
327
M. Domini: Hrvati, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
organizacije, te na koritenje budetskih sredstava, namijenjenih obra-
zovanju, vjer;i ili dobrotvornim svrhama (16 : 16-21).
Naalost, ra:zJdoblj.e slobodnog razv;oj,a svijesti o navodnoj pripadnosti, te
prtprema za otV1aranj.e manjinskih kola i razvijanje ku1tumog iVICrl.a narod-
nih manjilna, biLo je 'kratka vij&a - vlada genemla
Hortija stupa na pozornicu. Hortijeva vlada, iako je ustvrdila da su
manji1nsk.e odredbe "Potpuno u duhu h1starijsJcih tradicija Ma.-
i njezina zakonodavstva<<, u praiksi je pvovodila SU'PVDtnu politiku. Osim
revanizma ,i ppoganjanja boraca k.oji su se borili za Sovjetsku
te pristalica ideje za pripojenje dijelova s hrvatsiki.m iv-
ljem u sastav Kraljevine SHS, reducirane su manjmske kole, a u tzv. mjeo-
vitim kolama se slui materiJnj,im jezi.Jkom dece u svrhu
&porazumevanj:a dlok dete ne jezik naroda<< (16 : 95). U
ustanovama i nadletvima c1oputala se UiPotreba jezika,
a zabranjivala se svaika djelatnost koja je imala nar.odlno obiljeje.
4
Os1m u nepovoljnoj drutvenoj :siltuaciji Hrvati nali su se u
vrlo delikatnom po1oaju suoC:-eni s velikim da saoovaju vlas1ti1Ju
samobitnost. Njihov drutveni i kulturni razvitak je naprasno
prekinut, odvojeni su od glavnine svojih s.unarodnjaka, .a vijugava, tsprek.irla-
na granica !kidala je preostali na :ma le enklave :koje nisu
komunioilrale. S ostalim Hrvat1ma u dijelili su sv.i.jest
o etni&om izV1ori1Ju, no :povijesno iskustvo i ikulturna nadgradnja
dobili su zasebne iskaz.e su se u jeziku, iv.ota, vrJjednos-
nim s.udovima, pa i d efiniranju suiV1ota na tlu
Istovremeno Jugoslavija kao drava zbo.g kombilnatorike
i unutranje konstelacij e oc1nosa ne nita da bi poboljala poloaj sv.ojih
manjina. Nad time se zgraa i Neven Ikada pie: . .. Kao da nas se
nita ne mi sluamo svakodnevno tube i albe O nevjerojartmim doga-
u ... Zato velika indolencija? ... Treba se sjetiti
nae kojoj je zalo Sl\.lnCe slobode i ive u velioj nacionalnoj tami
ootavljena i Z8iputena .. . << (17: 289).
Hortijev re1m se svim sredstvima da narodu kako borbu
treba okrenuti p;mti v nacionaLnoga, a ne klasnog atelj a. V a se ma-
kultur.a i istorijske misli<<, ;pvov.odi se p olitilka " da je svatko ilko ivi
na t eritoriju

trai se revizija llianonsilwg ugovora je


donio bijedu, glad i silromatV10<< i iskazuje n ezaldovoljstv.o poooa-
jem koji su zbog mirovnog ugovor.a ostali izvan g.ranka
njihove domovine (v. 13).
Godi ne 1938. se ostvarivati san - Mindent vissza! -
Sve natrag! Prva j e juna Slovaoka, slijede prikanpatska Ukva:Jilna i sjevema
Transilvanija, a 1941. ;ostvaruje se junih ikraj.eva koji Sl\.1 1918.
odcepljeni od u korist Jugoslavij e<<. Represije prema
staiillovnitvu, upute o strogom kon.t11oliranju
ivlja<<, zatvar.anje i internacije nacionalno svij.esnih ili nepovjerljivih<< .pri-
padnika hrvatskih .i drugih manjina kulminiraju za vrijeme S:alaija manda-
tara s r egentskim ovlat anj1ma<< (v. 13).
ubojstva, deportacija Zidova u koncentracione Jagore, osiguranje
visooike kV'ote .ratni h obveznika za (u ni nisu
' Hrvatima situacija bijae neto bolja, j er su imali nekoliko vlas'Jti ll
ueitelja. a mogli su se !<Oristiti knjigama n a hrvatskom j ezi k u. dodue t iskanim prije rata.
6
Pripadnici manjina tretirani su kao d r ugog reda ako bi i uspj eli u
dravn u slubu valjalo lm je svoja imena l izjasniti s e za n arodnost .
328
M. Domini: Hrvati, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
pa i priprema totalne evakuacij-e stanovnitva za potrebe Nje-
(18) izazivaju otpOII' stanovnitva bez obzira na nacionalnu

Poslijeratno razdoblje
i stvaranje drutvenih odnosa om()-
su svim narodnostima, pa tak,o i hrvatskoj narodnoj manji.rni da razvija
SVioje osobenosti i revitalizira kulturno stvar:al:atvo na temelju bogate
kulturne batine i .novih dirutvenih odnosa. U zajednici s pripadnicima srpske,
hrvartske i slovenske narodne manjine su li Hrvati u na-
oj domovini svoj novi ivot (19 : 135).
I zaista, je o novoj prekretnici u povijesti Hrvata. P()-
novno treba odrediti sv.oj habitus, definirati nadonal:ni p11ogram u okviru
zadanih koordinata i obnoviti institucij.e za vlastiJti qpstanak. Potisku-
ju se kada su Hrvati ",stenjali pod tevorom anda:ra i belenika, pod
terorom hortijevsk,og reima, zaboravljaju se dani kada su bili prezreni i
bespraVIIli, obiljeeni Viadrac ili >>Slav (20). -
Hrvati rponovno nastoje prostor za sVioje samobitnosti. I opet,
jo jednom dokazuju da su oni dio zajednice s koj.ima dije-
le i iste dTave, no u nacionalnom pogledu od
Oni su Hrvat i >>i kao rtakvi pr.iJpadamo najprije zajednici Hr-
vata, ali svesni smo i toga da smo grana ce1oga hrv:aJtstva, da smo diJO Junih
Slavena i Slavena uopte (21).
Uz ideoloki okvir k,oji forsira sjedinjavanje oko klasnog, a ne nacional-
nog programa i IDoji reducira nacionalnu kulturu na toleranciju (22)
Hrvati na svom .su putu nacionalne obnove s prekidom
normalnih odnosa na relaciji (dakle i domicilne
drave), te elje:.?Jnom zavjesom i bodljiJkavom icom prema svome
Hrvati u Austriji). Na unutranjem planu podijeljeni hr-
vatski etnikum Hrvati, Sokci, Bunjevci. Podravski Hrvati i dru-
ge podgrupe i podnazivi) i:n:karrporiran je u cjelinu slavenskih manjina u Ma-
rpreko fmnt a Slavena, da bi od 1947. godine na poli-
sceni nastupao jedinstveno sa Srbima i SLovencima u Demokratskom
Savezu Junih Slavena.
Na kultumom polju i :!m'oz forsira se unifikacija hrvatske
manjine, da su ogranci te manjine gradili svoj iden-
titet i narodnu svijest na lokalnim govorima i lokalnim kulturama. Zbog toga,
ne s amo to se Hrvati nisu integrirali u hrvatsku manjinu,
su- se od jezika i sve manje >>junosla-
venski knjievni jezi:k -svoje obrazovanje temeljili na jeziku, a
sViodili na lokalni idiom, na razinu seoskog govora (23).
Dodatnu dimenziju razvodnjavanju svijesti o nal'odnoj pripadnosti daje
IDolektivizacija agravnih povrina (traje sve do 1962) koja rui privodne obram-
bene mehanizme seoskih zajednica, te ubrzava socijalnu p okretljivost stanov-
nitva. jezik prodire u manjinske sredine prvo kao jezi!k politike i
uprave. a kasni je i kao jezik obiteljske kiomunikacije.
Usp nkos situacija i snanih amplitudnih oscilacija k,roz koje
su u svojoj p11alosM prolazili Hrvati. kulturna dj-elatn ost nije
presahnula. Ona se temelji na nal'lodne svij-esti srednie i
starije generacije, te na dubokim zasadama kulturne batine i tradicije. Ostva-
329
M. Domini: Hrvati, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
ruje se u radu folik.lomih drutava, zbomva i grupa, u radu klu-
bova i muzeja, a posebni doprinos daju kulturni pojedinci
kJoji pisanom likavni:m iskazom, znanstvenom obmdom, saikrupljanjem i
drugom djelatnosti kulturni islkaz, generacijsku ka-
tiku u kontinuitetu opstojnosti ove grupe u hrvatskoj dijaspori (24 : 46-87).
Europa
Poputanje zategm.utosti V Eui'IOpi, na r:elaciji
i pvomiljnnje o poli:tici koja vodi dijalogu i suraidnj'i drutveno-
sistema je procesa ikome se nastojati pre-
vladati sve ono negativno to se nata1oilo u rprotek1om razdoblju i to jo uvi-
jek ima duboke korijene u drutvenoj, i ekornomskoj strukturi
Europe i potiskuje svijest generacija (25 : 5).
U globalnoj razvojnoj ,komunikaciji nisu se mogla zanemariti
obiljeja pojedinih drutava i kultura to je otvorilo prostor manjinskim za-
jedinicama za angairaniji nastup u obranu vlastitih interesa. U novi sistem
europske sig1Urnosti i suradnje se i oni elementi na ma-
njme kao subjekt prava i dunosti pridonose kvaliteti ivljenja i popnnjavaju
prostore koj,i su se u oblicima sruradnje pokazali preuskim za e-
ljene rezultate (26).
Uklanj.a:nje >>eljezne zavjese koja je dijelila .A!ustriju i pi1o-
i:rivanje i sadrajno suradnje i Jugoslavije u kojoj
je- to e za hrvatsku manjinu- sve pri,sutnija i Hrvatska,
pozitivno djeluje na poloaj Hrvata u ma-
njine obnavljaju se individualna i 'kolektivna koja ljude da
trae vezu s sa svojim s naTiodom.
Na VIII kongresu Demokratskog Saveza Junih Slavena je apel
delegata Hrvata da se u ime jeztka i kulture ove sku-
pine uspostave veze s fuultumim udruenjima njihovih 'sunal'odnjaka on:kT:aj
granice, jer >>Hrvati u upanijama Gyor-Sop:ron i Vas imaju veoma malo priH!ke
da- osim komuniciranja - materinsku (27). Istovre-
meno i se proprtuje je li teza o spontanoj asimilaciji ba toliko
da dravu od bilo koje obaveze u kori.!St manjina koje ive na
njezinu tlu. da su brige manjina u kulture dio briga cijele
zemlje, razvoj :sadri i napredak narodnosne kulture, te osnov-
nim zadatkom smatramo dalje postignutih te
idejne i razine lkultume djelatnosti. U oba pravca imamo jo mno-
go tota (28).
pogoduje inicijativama za uspostavljanje suradnje di-
sperziranih Hrvata. Isprva tiho, gotov<o ilegalno, stiu
novine i iZJdanja na za u i
mzmjenjuju se posjeti, obnavljaju umrtvljene i dugim >>za-
tijem .. oslabljene veze, oivljuju rodbinski kontakti.6 Pomalo ta suradnja do-
biva svoju glasnost i nailazi na odobravanje domicilnih drava, pogotovu to
se uklapa u kontekst pentagonalne sUJradnje u s:rednj,oj Eumpi.7 Otvaraju se
Vidi napise u Hrvatskim novinama tjedniku Hrvata u Austriji, kroz ne-
koliko godita unazad.
1 je o srednjeevropskoj regionalnoj suradnji koja tek profilira ciljeve i sadra.ie
suradnje primjerene interesu njenih Clanlce su Austrija, Ceka i
Italija i Ju_goslavija.
330
M. Domini : Hrvati, M!gracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
:prijelazi (29), uspostavljaju partnerstva naselja s jedne i druge
ne gtranice, mzmilja o intenziviranju elmnO'll1Sike suradnje k.r.a-
jeva. Predstavnici slubenih struktura sudjeLuju na zasebnim Hi skupnim kJUl-
turnim pr1redbarna Hrvata,B a pet drav:a Pentagonale
- Austrij:a, Ceka i Italija i Jugoslavija na kopenhagen-
sk'Oiffi zasjedanju Europske konferencije o sigurnosti i suradnjre daju utemelje-
ne i vrlo konstruktivne prijed1oge o pravima manjina (koji i
narodnu dimenziju njihova djelovanja) (30).
Intenziviranje suradnje Hxvata sa svojim
sun:amdnjacima stimulativno djeluje na izraavanj.e njihove posebnosti u od-
noou na okruenje, a kod Hrvarta u i u od-
nosu na ostale podskupine hrvatslke manjine u toj zemlji (31). Ponekad ti
i:skazi nemaju realnu utemeljenost i mogu biti i konbraprodil.l!krtivni za interese
grupe (32). Ako j.e suditi po napisima u glasilima hnratske manjine u Austriji,
odnosno j.e pomanjkanje senzibiliteta Hrvata u
skoj za zbivanja u redrovima Hrvata podrci i mar-
ljivom bLljeenju svih u redovima sunarodnjaka onkraj
granice.
9
Hrvati svjesni su SV'oje povijesne anse da ponovno funkcio-
nirraju kao jedinstvena zajednica. Oni rulau narpnre za revitalizaciju
kulturno-p11osvjetnog rada u hrvatskim naseobinama i .pavezh11anju tih malih,
enklava u jedinstveni sklop na niVlou .pojedine drave (v. 33).
Skupni krov Hrvata o gradnji kojeg postignut je dogovor (34)
u funkciji druhavnog sjedinjavanja svih pet dijaspore- Hrvata
u Moravskoj, i i stvaranja optimalnih
uvjeta za irenje spoznaja o vrijednosrti hrvatske krulture, ali i svijesti o pri-
padanju jedinstvenoj grarri jer mnogo naih mladih ljudi ne
zna, da je to jedan jedini narod, ki je s ,ovkraj i s onkraj granice i dandanas
jo dostkrat povezan, da ne g:ovorimo o prijateljski vezi i poznan-
stvi (35).
Umjesto
Hrvati kao ukupnost i kao otvaraju .prostor za
suradnju, komunikacijske sisteme domicilnih i ma-
drave .i njihove civilizacijske kodove (odnos prema nji-
ma nije drugo doli refleksija stvarnoga demoikratskog standavda u tim zem-
ljama). Njihovo zajedni:tvo ne bi trebalo shvatiti kao namjeru da se svijetu
nametne nacionalna dimenzija Hrvata da je jedna posebna kultura u
okruju - tim utjecaHma - za-
drala neto svojstveno sebi i dovoljno vrijedno da dade dopvinos kulturi ovog
dijela evropskog prostora.
Clanci u glasilima Hrvata u Austriji i Narodnim novi nama, tjedniku
Demokratskog saveza Junih Slavena u
9
Tako npr. u odabranom uzorku Hrvatskih noVina (Austrija) i Narodnih novina
(Ma<"arska) svibnja 1990 (za svake novine po pet brojeva) pobrojano je 37 priloga u Hrvatskim
novinama koji se odnose na Hrvate u (20) i (17). dok se istovremeno u
Narodni m novinama naao samo jedan jedini pr ilog (iz foto-arhive) i u kontekstu drugo:>.
spominju se Hrvati u Interesantno j e da n ema nikakvo"
napisa o trima hrvatskim selima - Cunovu. Hrvatskom Jandrofu l Rosvanu, koji su tek od
1947. u sastavu Ceke i
331
M. Domini: Hrvati, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
Bio bi to ansambl malih domovina i :teritorijalnih autonomija
u kojem malo ne bi bile uzaj-amne prati.vnooti i mala bi zajednica bila
lijepa zajednica. Ako na um ostane mentaliteta nacionalne drave,
ne vidimo preko granica nacionalnih .drava, onda ostati ovo to je
sada, ova privremooost koja se moe prolongirati (36 : 92).
LITERATURA:
l. Breu Josef, Die K.roatennansiedlung im Burgenland und den auschl!.iessenden
Gebieten, Wden, 1970., str. 156.
2. Mirko, Obiljeja povijesnog razvitka Hrvata<, Ca-
sopis za suvuremenu povijest, IX/1977, br. 1., str. 95-108.
3. Mohl Adolf, A horvatok Bevandorlas.a 1533 - ban, Budapest 1915.
4. Mirko, Turski ratovi i velike seobe Hrva,ta u XV !i XVI u:
Hrvati 1533-1983, Zagreb; Centar za ds.traivanje migracija i
narodnosti, 1984, str, 5-15.
5. Ki:ivago Laszlo, :ispitivanja drutveno-ekonomskog poloaja Juruih
Slovena u XX veka, u: Zborni k za drutvene nauke
Matice s rpske 54, Novi Sad; Matica srpska, 1966, str. 33-66.
6> Franjo, ugarsk!imi Hrvati, Vienac, Zagreb, 1878, bir. 43, srtr.
691-692.
7.-Mirko Novdja povijest Hrvata, u: Crnja,
(ur.) Hrvati, Zagreb, Cakavskd sabor, 1973, str. 15-39.
8. Patry Josef, >>Wesrtungarn zu Deutsch-Osterreich, 1906; spis.
9. Independient Bohemia, Memorandum vlade FNRJ o Korukoj ,
delovima Stajerske i Hrvatima, Beo-
grad, 1947.
10. Feliks Tob1er, NoVIi. glasi - nae prve novine u Austrlijd, u: (ur.)
Novine i Hrvata, .Zelje:m1o: Hrvatsko tamparsko dru-
tvo 1985, str. 81-87.
11. zemaljski arhiv, Arhiv zemaljske vlade br. 4-225/ 1-1922.
12. Emrich Stefan, Uloga novinu u gibanju u: (ur.) Novine
i Hrvatov, .Zeljezno Hrvatsko tamparsko drutvo 1985,
str. 29-36.
13. Domini Mirjana, Denacionalizacija hrvatske manjine u od 1918.
do kraja II -svjetskog rata, u: Grupa autora: Hrvatska narrodna manj-ina u
Zagreb: Zavod za migracije i narodnosti, 1977, str. 64-87.
14. Sergije, Hrvatsko stanovnitvo <i njegova naselja i privreda u
Glasnik geografskog drutva, Beograd, 1927.
15. Vuka-s Budislav, poloaj Hrvata u u : Gru-
pa autora : Hrvatska naTodna manjlina u Zagreb: Zavod za mi-
gracije .i narodnosti, 1977, str. 15-43.
16. TrujegorsM Lav, Jugoslovenske manjine u inostranstvu, Boograd: Narod i
drava, 1938, 142 str.
17. Holjevac Hrvati izvan domoVine. Zagreb : Matica Hrvatska, 1967,
393 str.
18. Joef, U drugom svetskom ratu. Iz istorije Novi Sad, 1974.
19. Mijo, Iz knjievne batine Hrvata, u: Prilozi k ul-
turnoj d knjievnoj povijesti Srba i Hrvata u Budimpeta; Podu-
za izdavanje udbenika 1982. str. 133-170.
20. Na pragu nove godine, Na kalendar, Budimpeta; savez Ju-
nih Slavena 1956, str. 26-'28.
21. Nae novine, Budimpeta; front Slavena u 1946, br.
3, str. 1-2.
22. Lenjin Vladi mk beleke o nacionalnom pitanju, u : LenjJn
V. I. Izabrana dela, tom 8, Beograd: Kultura 1950.
332
M. Domini : Hrvati, Mlgracijske teme, 6 (1990) 3 : 325-334
23. Vie o tome: Neki problemi u razvoju kolstva,
u: Hrvatske narodne manjline u Zag.reb; ZAMIN 1977, str. 88-111,
i Hrvatska narodna manjlina u (II), Zagreb:
ZAMIN 1982, 87 str.
24. Pjesnitvo hrvatske na.rodne manjine u NR u:
Hrvatska narodna manjina u (II), Zagreb; Za-
vod za migracije i narodnosti 1982, 87 str. Mijo, A burgenlandi (gra-
distyei) horvatok irodalomttirlenetebOI (doktorska teza) :i dr.
25. Konferencija o sigurnosti i suradnji u Evropii - Zavdni akt, HelsinM 1975,
79 str.
26. Domini Mirjana, Manjine kao po21itivan faktor suradnje u:
Razprave in gTadivo, Ljubljana: Intitut za narodnostna vpraanja 1981, br.
13-14, str. 215-221.
27. Narodne novine, Budimpeta 1978, br. 48. str. 3.
28. Molnar Ferenc, Javnoprosvjetni poloaj narodnosti u Narodne
novine, Budimpeta 1978, br. 41, str. l.
29. prelaz u Ugarsku sada i kod Pamhagena, Hrvatske novine,
Eisenstadt, 1989, br. 5, str. 2.
30. Document of the Copenhagen Meeting of the Conference on the Human Di-
mension of the CSCE, Copenhagen, June 29, 1990.
31. Hrvati u Uga.rskoj su se organizirati, Hrvatske novine,
Eisenstadt, 1990, br. 9, str. 2; >>Geza VOlgy je iva subvencija za
Hrvate u Ugarskoj, Hrvatske :nov.ine, Eisenstadt, 1990, br. 16, str. 3.
32. >>Maksimalni suverenitet svih manjina, pa i hrvatske, Narodne noVline, Bu-
dimpeta, br. 20, str. 3; JedinSJtv.o Hrvatov, Hrvatske no-
V'ine, Eiseootadt, br. 30, str. 10; Hrvati u Ugarskoj trebaju
sami rjeavati svoje probleme, Hrvatske novine, Eisenstadt, 1990, br. 28,
str. 13.
33. Hrvatski kulturni 'savez u Hrvatske novine, Eisenstadt, 1990, br.
23. str. 5; Skupno drutvo Hrvatov u Ugarskoj, Hrvatske no-
vine, Eisenstadt, 1990, br. 25, str. 1-5.
34. Skupna platforma svih Hrvatov, Hrvatske novine. Eisenstadt
1990, br. ll, str. l, 3; Sporazum za skupni krov Hrvata,
Hrvatske noV'ine, Eisenstadt 1990, br. 22, str. 4; >>Suradnja sV1ih hrvatskih
kulturnih drutav u Austriji, Ugarskoj, Hrvatske noVline, Eisen-
stadt, 1990, br. 25, str. 7.
35. >>Niti su Hrvati u Ugarskoj Ugri niti su Hrvati u Austriji Nimci!, Hrvatske
novine, Eisenstadt, 1990, br. 34, str. 2.
36. Konrad Gyorgy, Ertelmiseg teszi a vilaTost i Egy megtagadhatatian meta-
fora: Gordogan, Zagreb, 9/1987, br. 23-24, str. 81-95.
BURGENLANDI HORVATOK- KOZOSSll:G A HATAROK ELLENll:RE
OSSZEFOGLALO
Az Osztrak-Magyar Monarhia szethullasa folytan a burgenlandi horvatokra
is sulyos csapast mert, mivel uj anamok kialakulasat az etnikai
karara vonta meg kozottilk a hatarokat. Allamhatarokkal elvalasztva, vilagnezeti
rendszerekkel etn1kumokkal bekeritve torekszenek nemzeti
i:intudatuk es azonossaguk fenntartasara. Ideol6giai okaknal fogva, allami homo-
genizacri6ban es tevesen ertelmezett egyesties a killombosegben maga utan vonja
azt. hogy a hani nepesseg - maga is hasonl6 dilemmaklml szembesitve - a kisse-
bsegai szamara sem tud megfontolt vedelmi intezkedeseket kozdemenyezni.
Az Eur6paban e16 nepek es az integraci6s folymatok erdeke alapjan leho-
t6seg van arra, hogy demokratikus alapon minden sz:inten megnyliljanak a kommu-
nikaci6k es folyjanak a parbeszedek az internacionalis killonfele szub-
333
M. Domini: Gracliscanski Hrvatl, Migracijske teme, 6 (1990) 3 :325-334
jektumai kozott, hogy az egyenek es kozossegek a maguk ktiJonall6sagat meg6-
rizzek es megvedjek. Az emberi jogok szovegkozeben a magyar Burgenland hor-
vatjai megfontolt es kozvetlen errl:nthezesben vannak hatteriikkel az osztrak Bur-
genland horvatjaival es anyaorszagi neptasaikkal az anyanemzeti.ikben. Meg egy-
szer beigazo16dott, hogy egyetlen dolog ami konnyen atlepi a hatart es a ki.ilon-
fele megszoritasokat az anyanyelv, a hagyomany es a .tudat, mely a kozosseg
kapcsaval koti ossze a csaladoka,t, telepi.ileseket, tartomanyokat es orszagokat mikor
egyideji.ileg a maga m6djan beepiti a maga kockait a kulturak es a nyelvek vila-
gmereti.i mozaikjaba, amit a civi.lizaci6 szoktunk nevezni.
THE BURGENLAND CROATS - COMMUNITY DESPITE THE BORDER
SUMMARY
With the collapse of Austro-Hungary - which resulted in the formation of
new states and borders often at the cost of ethnic communities - the Burgenland
Oroats were also heavily hit. Divided by state borders, separ ated by ideological
systems , in different ethnic surrounding, they attempted t o preserve their national
consciousness and .identity, Unfortunately, the door .is wide open to t he process
of denationalisation .in the name of ,ideology, to state homogensation, or to a.n
erroneous view of unity in diversity, wh'ile at the same time, t he parent nat ion
- itself faced with similar dilemmas - cannot mnd ground for a well-conceived
plan aimed at the protection of dts minorities. The intensi:llication of integrative
processes in Europe based on the interests of the people who live tin it (and not
on ideological or geostrategic position), democratisation of relations on all levels,
communication and dialogue between various subjects in the int ernational commu-
nity concerning the needs of individuals and collect ivities to protection and pr e-
servation of their specificities in the context of t he protection of human right s
- a ll this enabled more direct and meani ngful contracts between t he Burgenland
Croats in Hungary and their main hi nterland (Burgenland Croat s in Austria),
w:i.th their numerous fellow Croats in Hungar y, and with their parent people i.n
Croatia. Once more it has been shown to be true that borders and vari.ous
limitations can easily be crossed only by mother tongues, traditions and consious-
ness which altogether unite communities of famiHes, settlements and states, and
at the same time provide a specific contribution to the world mosaic of cultures
and languages. This the author sees as a civilisat:ional achi evement.
334