Sie sind auf Seite 1von 82

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

1




J P ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJ EDNICE
HERCEG BOSNE d.d. MOSTAR


CHE VRILO
- Idejni projekt -

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI
Saetak za javni uvid






2011
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

2

KONTROLNI LIST

INVESTITOR
JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE
HERCEG BOSNE d.d. MOSTAR
KONTAKT DETALJI Predstavnik: g.Dalibor Marini, dipl.ing.geod.
Tel:+387 36 335 282
Fax: +387 36 335 266
e-mail:dalibor.marincic@ephzhb.ba
Web:www.ephzhb.ba
NAZIV PROJEKTA CHE VRILO - STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI
NOSITELJ IZRADE
STUDIJE
ecoplan d.o.o. Mostar
Ante Starevia 3, 88 000 Mostar
Tel: +387 36 397 400
Fax: +387 36 397 410
e-mail:eco-plan@eco-plan.ba
Web:www.eco-plan.ba
SURADNIK
Elektroprojekt d.d. Zagreb
Alexandera von Humboldta 4,HR/10000 Zagreb
Tel: +385 (01) 6307 777
Fax: +385 (01) 6152 685
e-mail: ured.gd@elektroprojekt.hr
Web:www.elektroprojekt.hr
OBRAIVAI
dr.sc. Stjepan Mieti, prof.biol.
Borislav Pulji, dipl.ing.arh.
Mirela etka Prli, dipl.ing.gra.
Mirjana Laganin, dipl.ecc
Marijan Marasovi, dipl.ing.gra.
Alan Kerekovi, dipl.ing.geol.
Maja Kerovec, dipl.ing.biol.
Sandro tefanac, dipl.ing.gra.
IFRA


Pripremio: Pregledao: Odobrio:
IME I PREZIME
dr.sc. Stjepan Mieti,
prof.biol.

Mirela etka Prli,
dipl.ing.gra.

Borislav Pulji,
dipl.ing.arh.

ODGOVORNI
OBRAIVA

INTERNA
KONTROLA

DIREKTOR

DATUM POTPIS

POTPIS

POTPIS


CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

3


SADRAJ STUDIJE UTJECAJA NA OKOLI
1.ZAGLAVNI DIO ................................................................................................................................ 8
2.UVOD.............. ............................................................................................................................... 15

2.1. OPENITO..... .................................................................................................................................................. 15
2.2. KRATKI OPIS PREDLOENOG PROJ EKTA .............................................................................................. 19
2.3. PRAVNA OSNOVA .......................................................................................................................................... 21
2.4. OPSEG I CILJ EVI ............................................................................................................................................ 21
3.OPIS PREDLOENOG PROJEKTA ............................................................................................. 23

3.1.OPENITO..... .................................................................................................................................................. 23
3.2.GORNJ I BAZEN ............................................................................................................................................... 29
3.3.ULAZNA GRAEVINA .................................................................................................................................... 32
3.4.DOVODNI TUNEL ............................................................................................................................................ 34
3.5.TLANI CJ EVOVOD ....................................................................................................................................... 35
3.6.VODNA I ZASUNSKA KOMORA ................................................................................................................... 36
3.7.STROJ ARNICA ................................................................................................................................................ 36
3.8.DONJ I BAZEN .................................................................................................................................................. 47
3.9.PRIKLJ UAK CRPNE HIDROELEKTRANE NA ELEKTROENERGETSKU MREU ........................... 51

3.10.ORGANIZACIJ A GRAENJ A ...................................................................................................................... 51
3.10.1.Openito ................................................................................................................................................. 51
3.10.2.Radovi na izvedbi gornjeg bazena i ulazne graevine .................................................................... 53
3.10.3.Radovi na izvedbi dovodnog tunela ................................................................................................... 54
3.10.4.Radovi na izvedbi vodne i zasunske komore .................................................................................... 54
3.10.5.Radovi na izvedbi strojarnice .............................................................................................................. 55
3.10.6.Radovi na izvedbi donjeg bazena ....................................................................................................... 56
3.10.7.Radovi na izvedbi tlanog cjevovoda ................................................................................................. 56
3.10.8.Ukupne koliine glavnih radova .......................................................................................................... 56

3.11.VREMENSKI PLAN IZVEDBE CHE VRILO ............................................................................................... 58
4. OPIS OKOLIA ............................................................................................................................. 59

4.1.PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJ A ....................................................................... 59
4.1.1.Openito.................................................................................................................................................... 59

4.2.OPIS LOKACIJ E ............................................................................................................................................... 61
4.2.1.Pristup lokaciji .......................................................................................................................................... 61
4.2.2.Reljef ......................................................................................................................................................... 61
4.2.3.Klimatoloke i meteoroloke znaajke ................................................................................................. 62
4.2.4.Geoloke znaajke .................................................................................................................................. 66
4.2.5.Tektonika .................................................................................................................................................. 69
4.2.6.Hidrogeoloke znaajke ......................................................................................................................... 72
4.2.7.Speleoloka znaajke ............................................................................................................................. 76
4.2.8.Tlo.... ......................................................................................................................................................... 83
4.2.9.Hidroloke znaajke ................................................................................................................................ 89
4.2.10.Kakvoa voda ........................................................................................................................................ 96
4.2.11.Oneiivai i zatita voda ................................................................................................................... 97
4.2.12.Ekoloka rajonizacija prostora ............................................................................................................ 99
4.2.13.Biljni i ivotinjski svijet ......................................................................................................................... 100
4.2.14.Zatiene i ugroene biljne i ivotinjske vrste ................................................................................. 103
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

4

4.2.15. Kulturo-povijesne vrijednosti ....................................................................................................... 103
4.2.16. Prirodne vrijednosti ....................................................................................................................... 103
4.2.17. Naselja i stanovnitvo .................................................................................................................. 104
4.2.18. Gospodarstvo ................................................................................................................................ 105
4.2.19. Lovstvo ........................................................................................................................................... 106
4.2.20. Ribolov ........................................................................................................................................... 106
4.2.21. Turizam .......................................................................................................................................... 107
4.2.22. Infrastruktura i objekti ................................................................................................................... 107
4.2.23. Krajobrazna raznolikost ............................................................................................................... 113
4.3. FOTOGRAFIJ E .............................................................................................................................................. 116
5.OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLI ...................................... 121

5.1.OPENITO ...................................................................................................................................................... 121
5.1.1.Koristi od planiranog zahvata .............................................................................................................. 121
5.1.2.Najznaajniji oekivani utjecaji ............................................................................................................ 122

5.2.MOGUI UTJ ECAJ TIJ EKOM PRIPREME I IZGRADNJ E ZAHVATA .................................................. 130
5.2.1.Openito.................................................................................................................................................. 130
5.2.2.Razvoj buke ............................................................................................................................................ 130
5.2.3.Utjecaj na zrak i klimatske promjene .................................................................................................. 130
5.2.4.Utjecaj na tlo ......................................................................................................................................... 131
5.2.5.Utjecaj na hidroloke znaajke i kakvou voda ................................................................................ 131
5.2.6.Utjecaj na potrese ................................................................................................................................. 132
5.2.7.Utjecaj na speleoloke objekte ............................................................................................................ 132
5.2.8.Utjecaj na stanita, biljni i ivotinjski svijet ......................................................................................... 132
5.2.9.Utjecaj na zatiene biljne i ivotinjske vrste .................................................................................... 133
5.2.10.Utjecaj na poljoprivredu ...................................................................................................................... 133
5.2.11.Utjecaj na ume ................................................................................................................................... 133
5.2.12.Utjecaj na lovstvo ................................................................................................................................ 134
5.2.13.Utjecaj na prirodne i kulturne vrijednosti .......................................................................................... 134
5.2.14.Utjecaj na namjenu i koritenje prostora ......................................................................................... 134
5.2.15.Utjecaj na objekte i infrastrukturu ..................................................................................................... 134
5.2.16.Utjecaj na krajobraz ............................................................................................................................ 134
5.2.17.Utjecaj na ljude .................................................................................................................................... 135
5.2.18.Meuutjecaj s drugim planiranim objektima .................................................................................... 135

5.3.UTJ ECAJ I ZA VRIJ EME KORITENJ A ZAHVATA ................................................................................. 135
5.3.1.Utjecaj na klimu ..................................................................................................................................... 135
5.3.2.Utjecaj na potrese ................................................................................................................................. 136
5.3.3.Utjecaj na povrinske vode .................................................................................................................. 136
5.3.4.Procjena bio-ekolokog stanja novoformiranih vodenih ekosustava ............................................. 137
5.3.5.Utjecaj na podzemne vode .................................................................................................................. 140
5.3.6.Utjecaj na seizmiku ............................................................................................................................... 140
5.3.7.Utjecaj na stanita, biljne i ivotinjske vrste ..................................................................................... 140
5.3.8.Utjecaj na zatiene biljne i ivotinjske vrste .................................................................................... 141
5.3.9.Utjecaj na poljoprivredu ........................................................................................................................ 141
5.3.10.Utjecaj na ribarstvo ............................................................................................................................. 142
5.3.11.Utjecaj na umarstvo .......................................................................................................................... 142
5.3.12.Utjecaj na lovstvo ................................................................................................................................ 143
5.3.13.Utjecaj na kulturne i prirodne vrijednosti ......................................................................................... 143
5.3.14.Utjecaj na objekte i infrastrukturu ..................................................................................................... 143
5.3.15.Utjecaj na namjenu i koritenje prostora ......................................................................................... 143
5.3.16.Socioloki i demografski utjecaj ........................................................................................................ 144
5.3.17.Utjecaj na krajobraz ............................................................................................................................ 144
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

5


5.4.UTJ ECAJ I U SLUAJ U IZVANREDNIH OKOLNOSTI I PROCJ ENA RIZIKA ...................................... 145
5.5.UTJ ECAJ I NAKON PRESTANKA KORITENJ A ..................................................................................... 145
5.6.USKLAENOST ZAHVATA S MEUNARODNIM OBVEZAMA BOSNE I HERCEGOVINE O
SMANJ ENJ U PREKOGRANINIH UTJ ECAJ A NA OKOLI I/ILI SMANJ ENJ E GLOBALNIH UTJ ECAJ A
NA OKOLI.... ........................................................................................................................................................ 145
6.OPIS MJERA UBLAAVANJA NEGATIVNIH UTJECAJA ....................................................... 146

6.1.MJ ERE UBLAAVANJ A ................................................................................................................................ 146
6.1.1.Openito.................................................................................................................................................. 146
6.1.2.Mjere zatite tijekom izgradnje zahvata ............................................................................................. 147
6.1.3.Mjere zatite tijekom koritenja zahvata ............................................................................................ 151

6.2.PROGRAM PRAENJ A STANJ A OKOLIA ............................................................................................. 154
6.2.1.Openito.................................................................................................................................................. 154
6.2.1.Praenje stanja okolia prije graenja zahvata ................................................................................ 154
6.2.3.Praenje stanja okolia tijekom graenja zahvata ........................................................................... 155
6.2.4.Praenje stanja okolia tijekom koritenja zahvata .......................................................................... 155
7.NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA ......................................................................................... 159

7.1.OPENITO ...................................................................................................................................................... 159
7.2.VARIJ ANTE RJ EENJ A GLAVNIH GRAEVINA CHE VRILO .............................................................. 160
7.2.1. Openito ................................................................................................................................................ 160
7.2.2.Izbor rjeenja gornjeg bazena ............................................................................................................. 160
7.2.3.Izbor rjeenja dovodnog sustava ........................................................................................................ 163
7.2.4.Izbor rjeenja donjeg bazena .............................................................................................................. 164
7.2.5.Izbor rjeenja tlanog cjevovoda ......................................................................................................... 166

7.3.OSNOVNI ELEMENTI ODABRANOG RJ EENJ A ................................................................................... 167
7.4.SCENARIJ NEIZVOENJ A PROJ EKTA .................................................................................................... 168
8.NETEHNIKI REZIME ................................................................................................................. 170
8.1.OPENITO ...................................................................................................................................................... 170
8.2.OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................................. 172
8.3.PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJ A ..................................................................... 179
8.4.OPIS LOKACIJ E ............................................................................................................................................. 180
8.4.1. Pristup lokaciji ........................................................................................................................................ 180
8.4.2. Reljef ....................................................................................................................................................... 180
8.4.3. Klimatoloke i meteoroloke znaajke ............................................................................................... 180
8.4.4. Geoloke znaajke ................................................................................................................................ 181
8.4.5. Seizminost i stabilnost terena ............................................................................................................ 181
8.4.6. Hidrogeoloke znaajke ....................................................................................................................... 182
8.4.7. Speleoloka znaajke ........................................................................................................................... 185
8.4.8. Tlo... ........................................................................................................................................................ 185
8.4.9. Hidroloke znaajke .............................................................................................................................. 186
8.4.10. Kakvoa voda ...................................................................................................................................... 190
8.4.11. Oneiivai i zatita voda ................................................................................................................. 190
8.4.12. Ekoloka rajonizacija prostora .......................................................................................................... 191
8.4.13. Biljni i ivotinjski svijet ........................................................................................................................ 191
8.4.14. Zatiene i ugroene biljne i ivotinjske vrste ................................................................................. 192
8.4.15. Kulturo-povijesne vrijednosti ............................................................................................................. 192
8.4.16. Prirodne vrijednosti ............................................................................................................................. 192
8.4.17. Naselja i stanovnitvo ......................................................................................................................... 192
8.4.18. Gospodarstvo ...................................................................................................................................... 192
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

6

8.4.19. Lovstvo ................................................................................................................................................. 193
8.4.20. Ribolov .................................................................................................................................................. 193
8.4.21. Turizam ................................................................................................................................................. 193
8.4.22. Infrastruktura i objekti ......................................................................................................................... 193
8.4.23. Krajobrazna raznolikost ...................................................................................................................... 194

8.5.OPIS UTJ ECAJ A NA OKOLI .................................................................................................................... 196
8.5.1. Openito ................................................................................................................................................. 196
8.5.2. Koristi od planiranog zahvata .............................................................................................................. 196
8.5.3. Najznaajniji oekivani utjecaji ............................................................................................................ 197
8.5.4. Mogui utjecaj tijekom pripreme i izgradnje zahvata ....................................................................... 200
8.5.5. Utjecaji za vrijeme koritenja zahvata ............................................................................................... 203
8.5.6. Utjecaji u sluaju izvanrednih okolnosti i procjena rizika ................................................................. 209
8.5.7. Utjecaji nakon prestanka koritenja .................................................................................................... 209
8.5.8. Usklaenost zahvata s meunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine o smanjenju
prekograninih utjecaja na okoli i/ili smanjenje globalnih utjecaja na okoli ......................................... 209

8.6.MJ ERE UBLAAVANJ A ................................................................................................................................ 210
8.6.1. Openito ................................................................................................................................................. 210
8.6.2. Mjere zatite tijekom izgradnje zahvata ............................................................................................. 211
8.6.3. Mjere zatite tijekom koritenja zahvata ............................................................................................ 214
8.6.4. Mjere zatite od akcidenta ................................................................................................................... 216
8.6.5. Mjere proistekle iz meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine ................................................. 216
8.6.6. Mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja hidroelektrane................................................... 216

8.7.PROGRAM PRAENJ A STANJ A OKOLIA ............................................................................................. 216
8.7.1. Praenje stanja okolia prije graenja zahvata ................................................................................ 216
8.7.2. Praenje stanja okolia tijekom graenja zahvata ........................................................................... 217
8.7.3. Praenje stanja okolia tijekom koritenja zahvata .......................................................................... 217

8.8.ZAKLJ UAK ................................................................................................................................................... 220
9.PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ........................................................................................... 221

9.1. UVOD...... ........................................................................................................................................................ 221
9.2. PLAN UPRAVLJ ANJ A OTPADOM ZA VRIJ EME GRADNJ E ZAHVATA .............................................. 222
9.2.1. Dokumentacija o otpadu koji nastaje za vrijeme gradnje (porijeklo, vrsta otpada u skladu s
listom otpada, sastav i koliina otpada) ........................................................................................................ 222
9.2.2. Mjere koje se trebaju poduzeti radi spreavanja proizvodnje otpada, posebno kada se radi o
opasnom otpadu ............................................................................................................................................... 223
9.2.3. Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada koji e se ponovo
koristiti....... ........................................................................................................................................................ 224
9.2.4. Odlaganje otpada i tretman otpada .................................................................................................... 224
9.2.5. Metode tretmana i/ili odlaganja ........................................................................................................... 224

9.3. PLAN UPRAVLJ ANJ A OTPADOM ZA VRIJ EME RADA HIDROELEKTRANE ................................... 225
9.3.1 Dokumentacija o otpadu koji nastaje za vrijeme rada hidroelektrane ............................................ 225
9.3.2. Mjere koje se trebaju poduzeti radi sprjeavanja proizvodnje otpada, posebno kada se radi o
opasnom otpadu ............................................................................................................................................... 226
9.3.3. Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada koji e se ponovo
koristiti....... ........................................................................................................................................................ 227
9.3.4. Odlaganje otpada i tretman otpada .................................................................................................... 227
9.3.5. Metode tretmana i/ili odlaganja ........................................................................................................... 227

9.4 PLAN UPRAVLJ ANJ A OTPADOM ZA VRIJ EME DEMONTAE HIDROELEKTRANE ...................... 227
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

7

10. STRATEKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI ZA SLIVOVE T-M-T I GORNJA
CETINA_JAVNA RASPRAVA ................................................................................................. 228
11. POPIS LITERATURE ............................................................................................................... 238
10.1.POPIS PROPISA ......................................................................................................................................... 238
10.2. ELABORATI KORITENI ZA POTREBE STUDIJ E .............................................................................. 239


PRILOZI
Prilog 1.1. PREGLEDNA KARTA SA POLOAJ EM CHE VRILO, M 1:200 000
Prilog 1.2. PREGLEDNA KARTA IZVORA,VODOTOKA,PONORA I VODNIH VEZA NA
DIJ ELU SLIVA GORNJ E CETINE, M 1:200 000
Prilog 2.1. PREGLEDNA GEOLOKA KARTA PODRUJ A CHE VRILO, M 1:50 000
Prilog 2.2. 3 D MODEL DIJ ELA DIJ ELA SLIVA GORNJ E CETINE, M 1:100 000
Prilog 2.3. PREGLEDNA KARTA SPOMENIKA KULTURNE BATINE, M 1:50 000
Prilog 3.1. SITUACIJ A SUSTAVA CHE VRILO, M 1:25 000
Prilog 3.2. SITUACIJ A GORNJ EG BAZENA, M 1:5000
Prilog 3.3. SITUACIJ A DONJ EG BAZENA, M 1:5 000
Prilog 3.4. INENJ ERSKO-GEOLOKA KARTA PODRUJ A OBUHVATA, M 1:10 000
Prilog 3.5. KARTA KORITENJ A ZEMLJ ITA NA PODRUJ U GORNJ EG BAZENA I
ULAZNE GRAEVINE CHE VRILO, M 1:10 000
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

8


SADRAJ SAETKA STUDIJE UTJECAJA NA OKOLI

1. UVOD.............. ............................................................................................................................... 10
1.1.OPENITO ........................................................................................................................................................ 10
1.2KRATKI OPIS PREDLOENOG PROJ EKTA ............................................................................................... 14
1.3.PRAVNA OSNOVA .......................................................................................................................................... 16
1.4.OPSEG I CILJ EVI ............................................................................................................................................ 17
2.NETEHNIKI REZIME ................................................................................................................... 19
2.1. OPENITO ...................................................................................................................................................... 19
2.2.OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................................... 21
2.3.PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJ A ....................................................................... 28
2.4.OPIS LOKACIJ E ............................................................................................................................................... 29
2.4.1. Pristup lokaciji .......................................................................................................................................... 29
2.4.2. Reljef ......................................................................................................................................................... 29
2.4.3. Klimatoloke i meteoroloke znaajke ................................................................................................. 29
2.4.4. Geoloke znaajke .................................................................................................................................. 30
2.4.5. Seizminost i stabilnost terena .............................................................................................................. 30
2.4.6. Hidrogeoloke znaajke ......................................................................................................................... 31
2.4.7. Speleoloka znaajke ............................................................................................................................. 34
2.4.8. Tlo 34
2.4.9. Hidroloke znaajke ................................................................................................................................ 35
2.4.10. Kakvoa voda ........................................................................................................................................ 39
2.4.11. Oneiivai i zatita voda ................................................................................................................... 39
2.4.12. Ekoloka rajonizacija prostora ............................................................................................................ 40
2.4.13. Biljni i ivotinjski svijet .......................................................................................................................... 40
2.4.14. Zatiene i ugroene biljne i ivotinjske vrste ................................................................................... 41
2.4.15. Kulturo-povijesne vrijednosti ............................................................................................................... 41
2.4.16. Prirodne vrijednosti ............................................................................................................................... 41
2.4.17. Naselja i stanovnitvo ........................................................................................................................... 41
2.4.18. Gospodarstvo ........................................................................................................................................ 41
2.4.19. Lovstvo ................................................................................................................................................... 42
2.4.20. Ribolov .................................................................................................................................................... 42
2.4.21. Turizam ................................................................................................................................................... 42
2.4.22. Infrastruktura i objekti ........................................................................................................................... 42
2.4.23. Krajobrazna raznolikost ........................................................................................................................ 43
2.5.OPIS UTJ ECAJ A NA OKOLI ...................................................................................................................... 45
2.5.1. Openito ................................................................................................................................................... 45
2.5.2. Koristi od planiranog zahvata ................................................................................................................ 45
2.5.3. Najznaajniji oekivani utjecaji .............................................................................................................. 46
2.5.4. Mogui utjecaj tijekom pripreme i izgradnje zahvata ......................................................................... 49
2.5.5. Utjecaji za vrijeme koritenja zahvata ................................................................................................. 52
2.5.6. Utjecaji u sluaju izvanrednih okolnosti i procjena rizika ................................................................... 58
2.5.7. Utjecaji nakon prestanka koritenja ...................................................................................................... 58
2.5.8. Usklaenost zahvata s meunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine o smanjenju
prekograninih utjecaja na okoli i/ili smanjenje globalnih utjecaja na okoli ........................................... 58
2.6.MJ ERE UBLAAVANJ A .................................................................................................................................. 59
2.6.1. Openito ................................................................................................................................................... 59
2.6.2. Mjere zatite tijekom izgradnje zahvata ............................................................................................... 60
2.6.3. Mjere zatite tijekom koritenja zahvata .............................................................................................. 63
2.6.4. Mjere zatite od akcidenta ..................................................................................................................... 65
2.6.5. Mjere proistekle iz meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine ................................................... 65
2.6.6. Mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja hidroelektrane..................................................... 65
2.7.PROGRAM PRAENJ A STANJ A OKOLIA ............................................................................................... 65
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

9

2.7.1. Praenje stanja okolia prije graenja zahvata .................................................................................. 65
2.7.2. Praenje stanja okolia tijekom graenja zahvata ............................................................................. 66
2.7.3. Praenje stanja okolia tijekom koritenja zahvata ............................................................................ 66
2.8.ZAKLJ UAK ..................................................................................................................................................... 69
3.STRATEKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI ZA SLIVOVE T-M-T I GORNJA
CETINA_JAVNA RASPRAVA .............................................................................. 70
4.POPIS LITERATURE .................................................................................................................. 80
4.1. POPIS PROPISA ............................................................................................................................................. 80
4.2. ELABORATI KORITENI ZA POTREBE STUDIJ E .................................................................................. 81

Prilog 3.1. SITUACIJ A SUSTAVA CHE VRILO, M 1:25 000
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

10

1. UVOD

1.1. OPENITO

Nositelj zahvata planirane crpne hidroelektrane (CHE) Vrilo je Elektroprivreda Hrvatske zajednice
Herceg-Bosne (EP HZHB), koja pokriva podruje Federacije Bosne i Hercegovine. Proizvodni
kapaciteti postojeih hidroenergetskih objekata koji iskljuivo koriste hidropotencijal dostatni su za
pokrivanje samo jedne treine potranje za elektrinom energijom na podruju koje opskrbljuje EP
HZHB. Zbog toga poduzee je primorano uvoziti znaajne koliine elektrine energije kako bi
zadovoljilo postojee potrebe za elektrinom energijom.
U nastojanjima da pobolja svoj proizvodni kapacitet EP HZHB je poduzela odreene aktivnosti
vezano za izgradnju CHE Vrilo ije se cjelokupno postrojenje nalazi na podruju opine
Tomislavgrad u Hercegbosanskoj upaniji (HB). Dakle ova e elektrana elektroenergetskom
sustavu dati novu dodatnu proizvodnju vrne energije i pridonijeti e umanjenju oneienja
tetnim plinovima iz termoelektrana. Istodobno ova elektrana doprinosi obrani od poplava i
natapanju Duvanjskog polja za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Kako je rijeka Cetina meudravni vodotok, tim vie je potreba utvrditi stvarno stanje na slivu koje
ureuje i odreuje odnose, uvjete i nain koritenja vodnih resursa sliva Cetine. Bilanca i kakvoa
voda ope je dobro koje nuno zahtijeva odgovorno upravljanje i gospodarenje potujui naela i
ostvarujui ciljeve koji tee odrivom razvoju na prostoru neposrednog i utjecajnoj sliva. Sustav
gornjeg dijela sliva r. Cetine, treba osigurati uvjete vienamjenskog koritenja voda nunog za
rjeavanje temeljnih vodoprivrednih potreba spomenutog podruja integrirajui te funkcije s
koritenjem hidropotencijala u proizvodnji elektrine energije, gdje god je to mogue.

Imajui u vidu navedeno J P "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar
ocijenila je potrebitim izradu jednog projekta pod nazivom Hidroloka studija sliva Gornja Cetina
u kojem je prema projektnom zadatku definirano "nulto" stanje vodnog reima ovog vodotoka. Pod
nultim stanjem se podrazumjeva stanje prije izgradnje energetskih objekata, drugim rijeima
prirodno stanje. Iako studija nosi naziv hidroloka i hidrologija njen najobimniji, pa moglo bi se rei i
najznaajniji specijalistiki dio, jer predstavlja podlogu za ostale, Studijom su obuhvaeni i drugi
specijalistiki segmenti (nanos, geologija sa hidrogeologijom, energetika, bilansiranje potreba vode
za vodoopskrbu i navodnjavanje), koji su usko vezani za koritenje vodenih resursa ovog vodotoka.
S tim u vezi, 2004. god. J P "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar je
uspostavila sustav automatiziranih hidrolokih i meteorolokih postaja koji se sastoji od 33
automatizirane hidroloke postaje i 6 meteorolokih postaja povezanih sustavom daljinskog
prijenosa podataka s centrima u sjeditu Drutva i u proizvodnim objektima. Od 33 hidroloke
postaje 4 ih je smjeteno na slivu Gornja Cetina. Kako bi se pratio i dobio detaljan uvid u reim voda
na podruju obuhvata CHE Vrilo Takoer su 2010. god. instalirane jo tri hidroloke postaje (HP
Kovai, HP Drina i HP Kavazbain most). Dakle sustav hidrolokih postaja J P EPHZHB ukupno
raspolae s 36 automatiziranih postaja opremljenih suvremenim mjernim senzorima trvtke OTT iz
Njemake. Naglaavamo da su na promatranom dijelu toka r. ujice od 2004. god. u funkciji dvije
postaje: HP ujica u mjestu ujica i HP Mokronoge cca 100m nizvodno mosta u Mokronogama.

J P "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar je dana 04.11.2004 god. s
poduzeem Elektroprojekt d.d. Zagreb potpisala Ugovor br. I 3663/04 o izradi Hidroloke studije
sliva Gornja Cetina. Sukladno ugovoru a u povodu zavretka izrade Hidroloke studije sliva Gornja
Cetina organizirana je i izvrena Prezentacija i recenzija Studije. Prezentacija i Recenzija je
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

11

odrana dana 12.07.2006.god. u Hotelu Adria ski u Kupresu. Prezentaciji su nazoili predstavnici
opina, upanijskih ministarstava i Agencije za VP J adranskog mora.

Dana 16. travnja 2007. godine u zgradi Vlade HB-a u Livnu, svim strukturama vlasti
Hercegbosanske upanije (HB), kao i opina u zahvatu projekata predstavili smo energetske
projekte koje na podruju HB razvija EP HZHB, s naglaskom na projekte koritenja energije vjetra i
vodnih resursa. Tom prigodom smo iskazali svoj interes za realizaciju tih projekata i izgradnju
energetskih objekata s predstavnicima tijela vlasti upanije i opine. Predstavljene su tehno-
ekonomske znaajke tih objekata, zone zahvata, istaknuta vienamjenska korisnost itd. Pored toga
smo opinama uputili zahtjev za rezervaciju prostora u dokumentima prostornog planiranja (srpanj
2006. godine). Znai, s naim projektima i namjerama upoznate su sve strukture vlasti u HB, kako
na opinskoj tako i na upanijskoj razini.

Temeljem rezultata Hidroloke studija sliva Gornja Cetina, J P "Elektroprivreda Hrvatske zajednice
Herceg Bosne" d.d. Mostar je u lipnju 2007. god. izradila Dokument: Vodoprivredni uvjeti za
izgradnju hidroelektrana: sliv Gornja Cetina-Podloge te isti odaslala Vladi upanije
hercegbosanske, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva i Ministarstvu gospodarstva
HB-a i zatraila ishoenje Vodoprivrednih uvjeta za projekt hidroelektrana na slivu Gornja Cetina.
Na sastanku u Upravnoj zgradi J P "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar
dana 13.06.2007. god. na kojem su nazoili predstavnici upanijskih ministarstava HB i ZH i
Agencije za VP J adranskog mora, J P EPHZHB i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
zakljueno je da se prije izdavanja vodoprivrednih uvjeta hidroenergetske objekte na slivovima
Gornja Cetina i Tihaljina-Mlade-Trebiat (T-M-T) izradi Strateka procjena utjecaja na okoli koja e
obuhvatiti potpunu strunu i javnu reviziju predloenih Projekata J P EPHZHB na slivovima T-M-T
(MHE Modro oko, MHE Klokun, MHE Koua, MHE Kravice i MHE Stubica) i Gornja Cetina (CHE
Vrilo, CHE Kabli, MHE Mokronoge, MHE ujica i MHE Stranj) a istu e sukladno EU Direktivama
financirati, Ugovoriti i provesti EBRD.

Slijedom, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), je u bliskoj suradnji s predstavnicima
ministarstava, regulatora elektrine energije, elektroprivrednim poduzeima, agencijama za vode...
provela postupak nadmetanja i u svibnju 2008. god. potpisala Ugovor s konzultantskom kuom
SNC-Lavalin International Inc., Montreal, Canada za izradu Studije Strategic Environmental
Assessment of Trebizat and Cetina River Basins (Strateke procjene utjecaja na okoli za slivove
T-M-T i Gornja Cetina) koja je izraena sukladno EU direktivama (Directive 2001/42/EC) i prateoj
dokumentaciji. Sukladno Ugovoru, rjeenjem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva br. 05-25-215-2/08 od dana 07. srpnja 2008. imenovana je nadzorna skupina Nadzorne
grupe (SPG) za upravljanje projektom Strateke procjene utjecaja na okoli za slivove T-M-T i
Gornja Cetina koja je odgovorna pratiti realizaciju projekta, usmjeravati ga i davati primjedbe i
sugestije na konaan izgled dokumenta te predviena rjeenja. Osim predstavnika J P EPHZHB,
SPG skupina je sadravala predstavnike resornih federalnih i upanijskih ministarstava, tijela opine
te Agencije za VP J adranskog mora. Strateka procjena utjecaja na okoli za slivove T-M-T i Gornja
Cetina je, uz planove i programe drugih institucija, s tehniko-ekonomskog, socijalnog i ekolokog
aspekta izvrila reviziju planiranih hidroenergetskih objekata J P EP HZHB na slivovima T-M-T i
Gornja Cetina te je dana 14.05.2009. god. objavljen oglas u dnevnim listovima "Dnevni Avaz" i
"Veernji list" da je Preliminarno izvjee Strateke procjene utjecaja na okoli slivova rijeka
Trebizat i Cetina" postavljeno na web strani Ministarstva okolia i turizma F BiH u periodu od 120
dana. (www.fmoit.gov.ba) ime je zapoeo period javnih konzultacija. Slijedom objavljenog
Oglasa za javne konzultacije, odrane su J avne rasprave u opinama Ljubuki za sliv T-M-T
(21.10.2009. god.) i Livnu za sliv Gornja Cetina (21.10.2009.) nakon ega je koncem sijenja 2010.
god. koncipiran Finalni izvjetaj Strateke procjene utjecaja na okoli za slivove T-M-T i Gornja
Cetina koji ukljuuje komentare s J avnih rasprava.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

12


SPUO za sliv T-M-T i Gornja Cetina je predstavljala potpunu strunu i javnu reviziju predloenih
Projekata J P EPHZHB na slivovima T-M-T i Gornja Cetina te je kao takva i bila uvjetom okonanju
realizacije projektne dokumentacije za nominirane projekte i ishoenje vodoprivrednih uvjeta.
Naime, sukladno dopisu br. II-2-2-183/07 od dana 08. lipnja 2007. god. upravili smo Zahtjev za
ishoenje Vodoprivrednih uvjeta za projekt hidroelektrana na slivu Gornja Cetina prema Vladi
upanije hercegbosanske, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva i Ministarstvu
gospodarstva HB-a. Zahtjev za ishoenje vodoprivrednih uvjeta podnijeli smo za MHE Stranj,
MHE uica, MHE Mokronoge, CHE Vrilo i CHE Kabli. Na taj nain smo u potpunosti slijedili
zakonsku proceduru o izdavanju vodoprivrednih akata i iskazali interes za objekte navedene u tom
Zahtjevu. Naalost pisanog odgovora po tom Zahtjevu jo uvijek nismo dobili.

Dana 30.04.2008. god. opinskom vijeu opine Tomislavgrad prezentirani su razvojni projekti J P
EPHZHB i tom prigom podsjetili javnosti na nunost provedbe provedbe zakonskih odredbi propisa,
sljedljivost postupaka, nau zainteresiranost za CHE Vrilo i druge lokalitete te informirali o izradi
Studije Strateka procjena o utjecaju na okoli za slivove Trebiat i Gornja Cetina.

Budui je u tijeku izrada prostornog plana HB-a za razdoblje 2005-2025 god., sukladno obvezama
i razvojnim potrebama uplanjenja energetskih objekata, pripremili smo i dostavili potrebnu
dokumentaciju Vladi i Skuptini Herceg-Bosanske upanije dana 23.04.2008. dopisom br. I-
4467/08. Prostornom osnovom Prostornog plana HB-a uvrteni su kandidirani hidroenergetski
objekti J P EPHZHB a meu kojima se navodi i CHE Vrilo (grafiki prilog br. 13 Prostorne osnove).
Takoer, potrebitu dokumentaciju smo dostavili nadlenim ministarstvima i nositelju izrade
Prostornog plana FBiH za razdoblje 2008. - 2028. kojim su takoer prihvaeni kandidirani
hidroenergetski objekti J P EPHZHB. CHE Vrilo je uvrteno u Katalog elektroenergetskih objekata u
FBiH (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, oujak 2010 god.). Za CHE Vrilo Vlada
FBiH donijela je Odluku o proglaenju javnog interesa i Odluku o pripremi i izgradnji CHE Vrilo.

Nadalje, na Energetskom forumu odranom 18.03.2010. prezentirani su prioriteti izgradnje
elektroenergetskih objekata J P EPHZHB, potvreni i odobreni od Vlade FBiH. U te objekte je
uvrteno i CHE Vrilo koja je uvrtena u plan poslovanja J P EPHZHB za razdoblje 2008. 2010. i
2011.- 2013. kao razvojni projekt na podruju opine Tomislavgrad i koristilo bi vodne potencijale
sliva Cetine, tonije rijeke uica. J P EP HZHB je dana 28.11.2007.god potpisalo Ugovor br. I-
6786/07 (SAP oznaka: 4600000012)) s projektantskom kuom Elektroprojekt d.d. Zagreb
(Projektant), Hrvatska za izradu Feasibility study - CHE Vrilo slijedom ega je Projektant izradio
projektnu dokumentacije za izradu Idejnog projekta CHE Vrilo koju ine knjige:
G2-K52-00.01-G01.0 Program istranih radova
G2-K52-00.01-G02.0 Izbor veliine izgradnje
Y2-K52-00.01-G03.1 Idejni projekt tekst
Y2-K52-00.01-G03.2 Idejni projekt nacrti
E2-K52-00.01-G03.3 Studija prikljuenja CHE Vrilo na EES
Y2-K52-00.01-G04.0 Ope izvjee
Y1-K52-00.02-G01.0 Procjena utjecaja na okoli

temeljem provedenih istranih radova.

Dakle, imajui u vidu navedeno, 2004. god. J P "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne"
d.d. Mostar pristupila je izradi sveobuhvatne dokumentacije na slivu Gornja Cetina. Popis projektne
i studijske dokumentacija izraene od renomiranih i ovlatenih projektantskih kua od 2004.
2010. nie je naveden:
Hidroloka studija sliva Gornja Cetina, Elektroprojekt d.d. Zagreb, 2006.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

13

Integralna studija razvoja J P "Elektroprivreda HZ H-B" d.d. Mostar 2006-2010 godina s
projekcijom na 2020. godinu; Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb travanj
2007.
Vodoprivredni uvjeti za izgradnju hidroelektrana: sliv Gornja Cetina-Podloge, J P
"Elektroprivreda HZ H-B" d.d. Mostar, lipanj 2007.
Strateka procjena utjecaja na okoli za slivove T-M-T i Gornja Cetina, SNC-Lavalin
International Inc., Montreal, Canada, 2010. god.
Program istranih radova CHE Vrilo, Elektroprojekt d.d. Zagreb, 2008.
Studija alternativa CHE Vrilo, Elektroprojekt d.d. Zagreb, 2009.
Idejni projekt CHE Vrilo, Elektroprojekt d.d. Zagreb, 2010.
Studija utjecaja na okoli CHE Vrilo, EcoPLAN Mostar i Elektroprojekt d.d. zagreb

Prezentacije:
Prezentacija i recenzija Hidroloke studije sliva Gornja Cetina - 12.07.2006.; Hotel Adria
ski u Kupresu
Prezentacija razvojnih projekata - 16.04. 2007.; Zgrada Vlade HB, Livno
Prezentacija razvojnih projekata - 30.04. 2008.; Zgrada skuptine HB, OV Tomislavgrad
Prioriteti izgradnje EEO objekata J P EPHZHB 18.03.2010. Energetski forum, Sarajevo
Strateka procjena utjecaja na okoli za slivove T-M-T i Gornja Cetina, SNC-Lavalin
International Inc., Montreal, Canada - 21.10.2009. Hotel Dinara Livno


Slubeni dopisi:
Dopis br. II-670/07 od 10.04.2007. god. Zahtjev za isporuku H+V geodetskih planova karata
M 1:2500 i 1:5000 te topografskih karata M 1:25 000 i 1:100 000 u digitalnom obliku
(skenirane i georeferencirane) za potrebe pripreme dokumentacije za ishoenje
vodoprivrednih uvjeta za izgradnju planiranih proizvodnih energetskih objekata J P
"Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna" d.d. Mostar.; Federalna uprava za
geodetske i imovinsko pravne poslove.

Zahtjev br. II-2-2-183/07 od 08.06.2007. ishoenje Vodoprivrednih uvjeta za projekt
hidroelektrana na slivu Gornja Cetina prema Vladi upanije hercegbosanske, Ministarstvu
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva i Ministarstvu gospodarstva HB-a,

Dopis br. I-4860/07 od 01.08.2007. god., i I-4376/08. od 23.04.2008.; Dokumentacija za
izradu Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine 2008.- 2028., Federalno
ministarstva energije, rudarstva i industrije

Dopis br. I-4467/08 od 24.04.2008. Vladi i Skuptini Herceg-Bosanske upanije Dostava
dokumentacije za izradu Prostornog plana upanije hercegbosanske za rezervaciju zemljita
u planskim dokumentima,

Dopis br. I-1063/10 od 29.01.2010.; Dokumentacija za izradu Prostornog plana Federacije
Bosne i Hercegovine 2008.- 2028., IPSA Institut d.o.o. Sarajevo



CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

14

1.2 KRATKI OPIS PREDLOENOG PROJEKTA

Energetsko postrojenje Vrilo koristi bruto pad od cca 155 m od Duvanjskog polja do Bukog jezera.
Koritenje ovog potencijala predvieno je crpnom, reverzibilnom, hidroelektranom koja osim to
energetski koristi vode Duvanjskog polja odnosno rijeke uice, za vrijeme smanjenog dotoka u
Duvanjskom polju te vika elektrine energije u sustavu, crpi vodu iz Bukog blata u akumulacijski
prostor na Duvanjskom polju, gornji bazen, kako bi je mogla koristiti u vrijeme kada energije u
sustavu nedostaje
CHE Vrilo sastoji se od:
Gornjeg bazena korisnog volumena oko 1,80 mil. m
3
smjeten uglavnom na prostoru
prirodnog korita uice uzvodno od mosta na cesti Posuje Tomislavgrad ispod
kojeg uica otjee prema ponoru Kovai. Duina bazena je oko 2,5 km, prosjena
irina oko 360 m, a povrina oko 90 ha Minimalni radni nivo u bazenu je na 858,00 m
n. m. a maksimalni 860,00 m n. m. Poplavna razina u Duvanjskom polju moe se na
osnovi raspoloivih hidrolokih podataka oekivati do kote 865,00 m n.m. Evakuacija
velikih voda iz gornjeg bazena mogua je preko slobodnog preljeva s krunom na koti
860,00 m n. m. Kapacitet preljeva je 80,0 m
3
/s to je pretpostavljeni kapacitet ponora
Kovai. Uz ovakve uvjete evakuacije velikih voda iz prostora Duvanjskog polja
osigurava se maksimalna poplavna kota na razini 862,00 m n. m.
Ulazne graevine dovodnog tunela promjera 4,6 m smjetene uz rub gornjeg bazena.
na dijelu nizvodno od mosta na cesti Tomislavgrad Posuje. Tunel u brdski masiv
ulazi sa kotom dna na 848,00 m n m te u padu od I=0,004 vodi do vodne komore koja
je smjetena uz cestu Tomislavgrad Livno iznad izvorske zone vodotoka Riine.
Ukupna duina tunela je oko 5200,00 m.
Vodne komore smjetene iznad ceste Tomislavgrad Livno. Kota dna tunela na
mjestu vodne komore je ~827,00 m n m a kota vrha komore na oko 880,00 m n. m.
Vodna komora izvodi se kao ralanjeni tip komore i ima ulogu osiguranja
stabilnosti i pouzdanosti tlanog sustava kod naglih promjena optereenja na turbini
ili crpki.
Tlanog cjevovoda promjera 3,8 m duine 380,00 m do rave koji je djelomino
ukupan, a djelomino je nadzeman.
Strojarnice koja se izvodi kao podzemni bunar promjera 22,0 m, a koja zauzima
prostor od platoa na koti 718,00 m n. m. do najnie toke na koti oko 680,00 m n. m.
U strojarnici je predviena ugradnja dva reverzibilna agregata pojedinanog
instaliranog protoka po 25,00 m
3
/s i snage u turbinskom pogonu od max 33,0 MW.
Prikljuka na mreu na naponskoj razini od 110 kV
Donjeg bazena koji se koristi za prihvat voda iz gornjeg bazena i kao vodozahvat za
crpni rad elektrane, korisnog volumena od 1,9 mil. m
3
. Izvodi se na prostoru
prirodnog korita Riine od strojarnice do mosta na cesti Tomislavgrad - Livno. Duina
bazena je oko 1,80 km, irina oko 400 m, a povrina oko 72 ha. Vododrivost
bazena bazira se na vododrivosti povrinskog pokrovnog sloja koji je uglavnom
zastupljen na itavoj povrini bazena. Minimalni radni nivo u donjem bazenu je
706,00 m n. m., a maksimalni za dnevno izravnanje varijabilnog rada 709,50 m n. m.
Donji bazen izoliran je od izvorske zone Riine kako bi se sprijeili gubici vode
tijekom sunog razdoblja. Tijekom razdoblja velikih voda donji bazen je
potopljen a komunikacija vode iz izvora sa bazenom osigurana je preko betonske
graevine kojom se izvorska zona odvaja od donjeg bazena.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

15

Poloaj planirane CHE Vrilo prikazan je na topografskoj karti (slika 2.1).

Slika 1.2 Poloaj planiranog zahvata CHE Vrilo

Optimalan instalirani protok planirane CHE je oko 50 m
3
/s. Maksimalna snaga CHE u vrnom radu
je ~62,00 MW. Od ukupne prosjene godinje proizvodnja energije oko 249,00 GWh na prosjenu
godinju vrnu energiju otpada oko 213,00 GWh, a na prosjenu godinju temeljnu energiju oko
36,00 GWh.
Meutim, prije izgradnje planiranog zahvata potrebno je napraviti studiju utjecaja na okoli kako bi
se utvrdilo da li e projekt izazvati bilo kakve negativne utjecaje na prirodne, kulturne i izgraene
vrijednosti na promatranom podruju te ivot ljudi i na temelju toga predvidjele potrebne mjere za
smanjenje negativnih utjecaja i predvidjeti program praenja stanja okolia.
Pogoni i postrojenja, za koje je obavezna studija utjecaja na okoli te pogoni i postrojenja koji mogu
biti izgraeni i puteni u rad, samo ako imaju okolinsku dozvolu navedeni su u Pravilniku (Slubene
novine. Federacije BiH 19/04) koji je izraen na temelju lanka 117. stavka 5., lanka 56. stavka 1. i
lanka 68. stavka 2. Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH. br 33/03),.

Prema lanku 4 navedenog Pravilnika planirana CHE Vrilo, spada u pogone i postrojenja koji
moraju proi proceduru procjene utjecaja na okoli jer prelazi snagu veu od 5 MW.

Planirana CHE Vrilo koristi pad od oko 155 m od Duvanjskog polja do Bukog jezera.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

16

Zamiljena je tako da u doba malih dotoka rijeke uice u Duvanjsko polje te vika elektrine
energije u sustavu crpi vodu iz donjeg bazena u akumulacijski prostor na Duvanjskom polju kako bi
je mogla koristiti u vrijeme kada energije u sustavu nedostaje.

Ukoliko se tijekom rada elektrane pokau veliki gubici vode u donjem bazenu uslijed isparavanja i
procjeivanja predvieno je nadopunjavanje donjeg bazena vodom iz Bukog jezera, za to e biti
potrebno izraditi crpnu stanicu u Bukom jezeru.

1.3. PRAVNA OSNOVA

Glavni principi zatite okolia koji su na snazi u Federaciji Bosne i Hercegovine definirani su
Zakonom o zatiti okolia (Slubene novine FBiH br. 33/03). Prema navedenom zakonu procjena
utjecaja na okoli (PUO, SUO) i proces suradnje s javnou sastavni je dio procedura odobravanja
projekta u BiH. PUO, SUO se provodi u okviru procedure za dobivanje relevantnih dozvola za
izgradnju objekta, kako je navedeno u Zakonu o zatiti okolia.

Studijom o utjecaju na okoli treba objasniti logiku podlogu predloenog projekta i ocijeniti
okoline uinke na prirodno, socijalno i izgraeno okruenje. Takoer bi trebala opisati mogue
alternative, uspostaviti nulto stanje okolia, razviti mjere ublaavanja kako bi se minimizirao uinak
na okoli, te osiguralo da je projekt u skladu s okolinskim sanitarnim i drugim relevantnim zakonima.
Dakle, procjena utjecaja na okoli (PUO) je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom
na okoli, kao i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia, kako bi se negativni utjecaji sveli na
najmanju moguu mjeru te postigao visoki stupanj zatite okolia.

Sukladno Zakonu o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH. br 33/03), poglavlje IX.
Procjena utjecaja na okoli, prema lanku 57 procedura procjene utjecaja na okoli (PUO) u
Federaciji BiH moe se obavljati u dvije faze:

- prethodna procjena utjecaja na okoli,

- studija o utjecaju na okoli.

Sukladno lanku 4 Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na
okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolino
doputenje (Slubene novine Federacije BiH. br 19/04) za pogone za proizvodnju elektrine
energije sa izlazom od 5 MW za pojedinane pogone u koje spada i CHE Vrilo obvezna je izrada
studije utjecaja na okoli.

1.3.1. ODLUKE O PROGLAENJ U J AVNOG INTERESA I ODLUKE O PRIPREMI I IZGRADNJ I
PROIZVODNIH OBJ EKATA

U cilju dugoronog osiguranja elektrine energije radi zadovoljenja vlastitih potreba, pokrivanja
budueg deficita elektrine energije i snage koji e nastati uslijed gaenja postojeih termoblokova,
te osiguranja FBiH na unutarnjem i regionalnom tritu elektrine energije, dana 15. veljae 2010.
god. Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o proglaenju javnog interesa i pristupanju pripremi i
izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH. Odlukom je utvren kojom
utvruje javni interes za izgradnju est termoelektrana, 16 hidroelektrana i est vjetroelektrana. S
obzirom na navedeno, J P Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar je nositelj
aktivnosti pripreme i realizacije izgradnje slijedeih objekata: RiTE Kongora, CHE Vrilo, CHE
Kabli, VE Mesihovina, VE Borova glava, VE Velika Vlajna, VE Pokleani i HE Han Skela.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

17

Nadalje, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je takoer danijela Odluke o pripremi i izgradnji
nie navedenih proizvodnih objekata te zaduila JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice
Herceg Bosna d.d. Mostar za provedbu Odluka:

1. ODLUKA o pripremi i izgradnji RiTE Kongora, 2x275 MW Slubene novine Federacije
BiH, broj 15/10 /24.3.2010./
2. ODLUKA o pripremi i izgradnji VE Mesihovina 44 MW Slubene novine Federacije BiH,
broj 17/10 /31.3.2010./
3. ODLUKA o pripremi i izgradnji CHE Vrilo 52 MW, Slubene novine Federacije BiH, broj
17/10 /31.3.2010./
4. ODLUKA o pripremi i izgradnji CHE Kabli 52 MW Slubene novine Federacije BiH, broj
25/10 /28.4.2010./
5. ODLUKA o pripremi i izgradnji VE Borova glava 52 MW Slubene novine Federacije BiH,
broj 25/10 /28.4.2010./
6. ODLUKA o pripremi i izgradnji VE Velika Vlajna 32 MW Slubene novine Federacije BiH,
broj 25/10 /28.4.2010./
7. ODLUKA o pripremi i izgradnji VE Pokleani 72 MW Slubene novine Federacije BiH, broj
25/10 /28.4.2010./
Shodno lanku 5 Odluke za CHE Vrilo: U skladu sa Zakonom o koncesijama, Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine e na osnovu prethodne suglasnosti Vijea opine Tomislavgrad, donijeti
posebnu odluku o pristupanju postupku dodjele koncesije za izgradnju CHE Vrilo.

1.4. OPSEG I CILJEVI


Predmetna studija o utjecaju na okoli (SUO) izraena je na temelju postojeih dostupnih podataka,
kao i na ogranienom broju rekognosciranja terena. Prikazani u ovoj studiji i predloene mjere
zatite biti e sastavni dio dokumentacije za dobivanje potrebnih suglasnosti vieg reda.

Sukladno Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolino
doputenje (Slubene novine Federacije BiH. br 19/04) poglavlje III studija sadri poglavlja
navedena u lanku 12. To su:

- Opis predloenog projekta
- Opis okolia koji bi mogao biti ugroen projektom
- Opis moguih znaajnih utjecaja projekta na okoli
- Opis mjera za ublaavanje negativnih utjecaja
- Nacrt osnovnih alternativa
- Netehniki rezime
- Naznake potekoa

Studija je podloga za podnoenje zahtjeva Federalnom ministarstvu okolia i turizma za pokretanje
postupka izdavanja okolinog doputenja za izgradnju CHE Vrilo. Zahtjev za izdavanje okoline
dozvole predat e se sukladno lanku 54 a Izmjene i dopune zakona o zatiti okolia (Slubene
novine Federacije BiH. br 38/09).

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

18

Cilj Studije utjecaja na okoli (SUO) je:
Navesti tehnike karakteristike planiranog zahvata CHE Vrilo,
Opisati prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti te socioloko-ekonomsko stanje ireg
podruja planiranog zahvata radi uvida u injenice o potencijalnim utjecajima na
okoli koji su vezani za planirani zahvat,
Omoguiti nadlenom ministarstvu Federacije Bosne i Hercegovine da donese
odluku o dostatnosti studije za donoenje odluke o izdavanju okoline dozvole za planirani
zahvat.

1.5. Doprinos Projekta CHE Vrilo

Doprinos Projekta CHE Vrilo
Osnovna hidrografska obiljeja sliva jestu suno i bezvodno ljeto sa presuenim vodenim
tokovima, te plavljenje velikih povrina polja u vrijeme velikih voda zbog male kapacitivnosti
prirodnog otjecanja, jasno upuuju na potrebu za regulacijom reima teenja u slivu.
Oigledna korist jednog ovakvog projekta je elektrina energija koja moe podravati
ekonomski razvoj i poboljati kvalitetu ivota u zoni koju opsluuje.
elektroenergetskom sustavu ponudit e novih 242. 96 MWh/god., ime e pridonijeti
umanjenju zagaenja tetnim plinovima u iznosu 184.14 tCO2/god.
Izgradnjom predvienih akumulacija CHE Vrilo stvaraju se preduvjeti za unapreenje
vodoopskrbnih i vodoonatapnih sustava,
Osigurati sigurnije, pouzdanije i kvalitetnije opskrbljivanje vodom za navodnjavanje, domae
i industrijske potrebe,
Izgradnjom CHE odnosno poveanjem kapaciteta za evakuaciju velikih voda bitno se
umanjuje uestalost i povrina plavljenja duvanjskog polja, to je preduvjet za druge
razvojne projekte promatranog podruja. Dakle, bitno e doprinijeti obrani od poplava i
natapanju Duvanjskog polja za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje,
Prua mogunosti za zaposlenje.
Poboljati prometnu infrastrukturu i na taj nain omoguiti lokalnom stanovnitvu bolji pristup
tritu, obrazovnim ustanovama za njihovu djecu, zdravstvenim ustanovama, i drugim
neophodnim uslugama.
Nadalje, brane kreiraju ribarstvo u rezervoarima i mogunosti za poljoprivrednu proizvodnju
na rezervoarima potopljenoj zoni, to u nekim sluajevima moe vie nego kompenzirati
gubitak u ovim sektorima nastalim uslijed izgradnje brane.
Na podruju Bukog jezera otvoriti nove mogunosti za razvoj turizma te uzgoj marikultura, te je
potpuno prijateljski uklopiti u okruje, pozitivno djelujui na okoli.








CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

19

2. NETEHNIKI REZIME

2.1. OPENITO

Nositelj zahvata planirane crpne hidroelektrane (CHE) Vrilo je Elektroprivreda Hrvatske zajednice
Herceg-Bosne (EP HZHB), Mostar.

Crpna hidroelektrana (CHE) Vrilo je smjetena na prostoru opine Tomislavgrad i koristit e
vodne potencijale sliva Gornje Cetine, tonije rijeke uica i njenih pritoka. Ova elektrana e
elektroenergetskom sustavu osigurat dodatnu koliinu vrne energije i pridonijeti e umanjenju
oneienja tetnim plinovima. Istodobno ova elektrana doprinosi obrani od poplava i
osigurava mogunost natapanju Duvanjskog polja za potrebe intenzivne poljoprivredne
proizvodnje, pozitivno djelujui na okoli.

Energetsko postrojenje Vrilo koristi bruto pad od cca 155 m od Duvanjskog polja do Bukog jezera.
Koritenje ovog potencijala predvieno je crpnom, reverzibilnom, hidroelektranom koja osim to
koristi vode Duvanjskog polja odnosno rijeke uice i njenih pritoka, za vrijeme smanjenog dotoka u
Duvanjskom polju te vika elektrine energije u sustavu, crpi vodu iz Bukog Blata u akumulacijski
prostor na Duvanjskom polju, gornji bazen, kako bi je mogla koristiti u vrijeme kada energije u
sustavu nedostaje ili za druge namjene u prostoru Duvanjskog polja.

Izgradnjom CHE vrilo poveava se kapacitet evakuacije velikih voda sa prostora Duvanjskog polja
pa se max. poplavna razina u ovom prostoru sniava sa kote 865.00 m n m kojoj odgovara
plavljena povrina od ~2800 ha svodi na kotu 862.00 m n m to je ujedno max. vodostaj u gornjem
bazenu, a odgovara plavljenoj povrini od ~850 ha

Prirodno raspoloivi dotok uice u gornji bazen ova elektrana sa svojim instaliranim protokom od
50.0 m
3
/s moe koristiti svega 15 dana u godini dok preostalo vrijeme moe raditi u kombinaciji
crpnog i turbinskog rada tako da crpljenjem voda iz Bukog jezera poveava vrijeme turbinskog
rada.

Ovim nainom rada ne remeti se bilans voda u Bukom jezeru jer se sve precrpljene vode ponovo
vraaju u Buko jezero tijekom razdoblja turbinskg rada.

CHE Vrilo prosjeno godinje tijekom dana radi kao crpno postrojenje cca. 6 -10 sati a kao tubina
prosjeni dnevni broj radnih sati je cca. 7 11 sati

Uz takove radne uvjete ova elektrana prosjeno godinje proizvede cca. 135 207GWh skuplje
vrne energije, dok za crpni rad potroi 118 224GWh jeftinije none energije

Odabrano rjeenje CHE Vrilo sastoji se od:
Ulazne graevine dovodnog tunela
Gornjeg bazena
Dovodnog tunela
Vodne i zasunske komore
Tlanog cjevovoda
Strojarnice sa izlaznim tunelom i izlaznom graevinom
Donjeg bazena

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

20

Poloaj planiranog zahvata CHE Vrilo vidi se na slici 2.1.1



Slika 2.1.1 Poloaj planiranog zahvata CHE Vrilo

Osnovni energetski parametri ove elektrane su :

- max. razina gornje vode 862,00 mnm
- normalna razina gornje vode 860,00 mnm
- minimalna razina gornje vode 858,00 mnm
- max. razina donje vode 716,40 mnm
- normalna razina donje vode 709,50 mnm
- minimalna razina donje vode 706,00 mnm

- Instalirani protok za turbinski rad 2x25,00 m
3
/s
- Instalirani protok za crpni rad 2x17,5 m
3
/s

- Instalirana snaga turbinski rad 2x33 MW
Instalirana snaga crpni rad 2x33 MW




CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

21

2.2. OPIS ZAHVATA

Gornji bazen: Gornji bazen korisnog volumena 1,8 mil. m
3
s preljevom i temeljnim ispustom formira
se uzdu korita uice na potezu uzvodno od mosta kojim cesta Posuje-Tomislavgrad prelazi tok
uice. Povrina bazena na ovom prostoru iznosi ~900 000 m2 tj. duina bazena iznosi ~L=2500
m, a irina bazena u prosjeku iznosi B=360 m

Predvieni prostor za eksproprijaciju iznosi ~162 ha i taj prostor e se koristiti za prostor
akumulacije (900 000 m2) te prostor od ~72 ha koji e se formirati nasipavanjem materijala os
iskopa na prostoru akumulacije. Ovim materijalom poravnat e se lokalne depresije i formirati plato
na koti ~861- 862 mnm . itav prostor ovog platoa bit e humusiran te e se poboljati mogunost
njegovog koritenja u odnosu na namjene koje je sluio i prije izgradnje akumulacije



Slika 2.2.1 Poloaj gornjeg bazena

Zapadni dio bazena zavrava u koritu uice ~350m nizvodno od mosta na magistralnoj cesti, a u
svrhu formiranja bazena u kanjonskom dijelu korita uice izvodi se betonska brane duine u kruni
~110m i visine cca 8 m Na brani se predvia izvedba temeljnog ispusta kojim se omoguava
pranjenje gornjeg bazena, odnosno kroz kojeg se u podruje nizvodnog toka uice i ponor Kovai
isputa bioloki minimum kao i izvedba preljeva kapaciteta 80 m3/s za evakuaciju velikih voda
prema ponoru Kovai.

Preljev je dimenzioniran na protok od 80,0 m
3
/s to je ocijenjeni kapacitet ponora Kovai, a planiran
je kao slobodni preljev bez mogunosti regulacije. Temeljni ispust dimenzionirana je na protok kod
teenja sa slobodnim vodnim licem ( prirodni uvjeti) od 10 m
3
/s a opremljen je regulacijskim
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

22

zatvaraem u svrhu reguliranja protoka isputanja prema ponoru Kovai u ovisnosti o vodostaju u
Bazenu.

Ulazne graevine dovodnog tunela: Ulazna graevina CHE Vrilo, nalazi se na gornjem bazenu
na udaljenosti cca 300 m nizvodno od mosta kojim cesta Posuje-Tomislavgrad prelazi korito
uice i udaljena je cca 10 m od ceste prema ponoru Kovai.

Ulazna graevina omoguava, u sluaju turbinskog rada zahvaanje protoka Q
i
=50 m
3
/s i koritenje
korisnog volumena gornjeg bazena od kote 860 do kote 858 m n.m. Kod crpnog rada omoguava
punjenje gornjeg bazena uz protok od Q=35 m
3
/s.



Slika 2.2.2 Prikaz ulazne graevine dovodnog tunela

Dovodni tunel. Dovodni tunel duine 5200 m i promjera 4,6 m prua se od ulazne graevine do
vodne i zasunske komore smjetene neposredno ispod ceste Tomislavgrad Livno iznad izvorske
zone Riine. Tunel se oblae betonskom oblogom debljine 30 cm u svrhu sprjeavanja gubitaka
vode na putu od ulazne graevine do vodne komore i smanjenja hidraulikih gubitaka. Duljina
tunela od ulazne graevine do vodne komore iznosi 5080 m te jo 120 m do zasunske komore,
odnosno ukupno 5200 m. Tunel se cijelom duinom nalazi u stjenskom masivu visine nadsloja 50
do 250 m.

Dno tunela nalazi se u padu od 0,4% od ulazne graevine gdje je kota dna tunela na 848,00 m n.m
do vodne komore gdje je kota dna 827,60 m n.m.

Nakon vodne komore na udaljenosti od cca 120 m tunel zavrava i prijelazom u tlani cjevovod koji
zapoinje u zasunskoj komori.

Vodna komora: Vodna komora izvodi se kao ralanjeni tip komore sa donjom i gornjom komorom
koje su meusobne povezane vertikalnim ahtom promjera 10 m a slui za osiguranje stabilnosti i
pouzdanosti tlanog sustava kod naglih promjena protoka na turbini ili crpki. Za zatitu vertikalnog
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

23

ahta te gornje i donje komore predviena je armiranobetonska obloga debljine 60 cm. Tijekom
normalnog rada elektrane vodostaj u vodnoj komori moe oscilirati od kote 836.00 mnm do kote
876.00 mnm



Slika 2.2.3 Prikaz vodne komore

Zasunska komora: Zasunska komora smjetena je na kraju tunela, tj. na poetku tlanog
cjevovoda. Planirana je u zasjeku i povezana s platoom na koti 831 m n.m. Plato zasunske komore
povezan je pristupnom cestom na cestu koja povezuje plato strojarnice s cestom Tomislavgrad -
Livno. Konstrukcija zgrade zasunske komore je armirano-betonska tlocrtnih dimenzija 9,8 x 17,0 m
Na podunim zidovima predviena je kranska staza za mosnu dizalicu. U zgradi je smjeten
leptirasti zatvara promjera 3,8 m kojim se u sluaju havarije automatski zatvara tlani cjevovod, te
zrani ventil. U sklopu zgrade predvien je montani plato.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

24



Slika 2.2.4 Prikaz zasunske komore

Tlani cjevovod: Tlani cjevovod duine 450 m i promjera 3,8 m izvodi se izmeu zasunske
komore i strojarnice.


Slika 2.2.5 Prikaz tlanog cjevovoda
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

25

Tlani cjevovod predvia se nadzemni po cijeloj njegovoj duljini, a izvodi se od elinih cijevi koje su
sidrebe u vrstim tokama. Cjevovod se oslanja na betonske oslonce koji su predvieni na razmaku
od 20.0 m. itav cjevovod stabiliziran je sa etiri fiksne toke i 20 oslonaca. Od zasunske komore
do spoja s dvokrakom ravom pred strojarnicom, cjevovodom se svladava visinsku razlika od cca
105 m (kota izlaska cjevovoda iz zasunske komore je cca 830 m n. m., a kota rave je cca 725 m n.
m.).

Strojarnice sa izlaznim tunelom i izlaznom graevinom te platoom i rasklopitem:
Izgradnja strojarnice crpne hidroelektrane sa prikljukom na mreu, putem rasklopita i zranog
voda 110 kV dalekovoda predviena je na lokaciji izvorita Riine cca 200 m sjeveroistono od
glavnog izvorinog grotla na koti 718,00mnm. U strojarnici je predviena ugradnja dva reverzibilna
agregata pojedinanog instaliranog protoka po 25,00 m
3
/s i snage u turbinskom pogonu od 33,0
MW. Oko strojarnice do izlazne graevine udaljene oko 65 m od strojarnice formira se plato na koti
718 m n.m nasipavanjem materijala od iskopa tunela, vodne komore i pristupne ceste.

Pristupna cesta duine 4210 m spaja plato strojarnice s cestom koja se od Tomislavgrada sputa
prema Karlovom Hanu. Spoj pristupne ceste s cestom Tomislavgrad-Karlov Han nalazi se kod
lokacije vodne komore. Trasa pristupne cesta se sputa prelazi preko dovodnog tunela izmeu
vodne komore i zasunske komore, prolazi prema naselju Zelii te uz obalu Bukog jezera dolazi do
platoa strojarnice. Neposredno prije prelaska dovodnog tunela odvaja se pristup za zasunsku
komoru. Pristupne ceste irine su 5,5 m i asfaltirane su.



Slika 2.2.6 Smjetaj strojarnice CHE Vrilo
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

26

Strojarnica se izvodi cca 200 m sjeveroistono od glavnog izvora na koti 718,00mnm. Strojarnicu je
predvieno izvesti kao podzemni bunar unutarnjeg promjera 22 m dubine cca 37 m. Oko strojarnice
do izlazne graevine udaljene oko 65 m od strojarnice formira se plato na koti 718 m n.m povrine
oko 8000 m
2
.

Plato predvien je kao prometna povrina, a dio je zelena povrina. itav plato ograen je
zatitnom ogradom visine 1.80 m uz koju e biti zasaeno autohtono zelenilo u cilju to boljeg
uklapanja prostora platoa u okoli. Sa platoa se sputa cesta na kotu 711 m n.m na mjestu izlazne
graevine kojom je omoguen pristup ulaznoj odnosno izlaznoj reetki na graevini.

Na platou su smjeteni glavni pogonski objekti CHE Vrilo i to:
o Nadzemni objekt strojarnice u kojem se nalazi prostor za upravljaku opremu,
poslovi dio i montani plato
o Izlazna graevina
o Prostor za smjetaja glavnih transformatora i pripadnih uljnih jama
o Objekt za smjetaj rasklopnog postrojenja
o Prostor za smjetaj protala preko kojeg se elektrana povezuje na dalekovod.



Slika 2.2.7 Popreni presjek strojarnice CHE Vrilo

Rasklopno postrojenje RP 110 kV GIS izvedbe smjeteno je unutar posebne prigradnje sjeverno od
objekta strojarnice na platou na koti 718.00 m n.m. Tlocrtna veliina prostora na kojem smjeten
GIS je 27x9.2m

Izlazna graevina: Izlazna graevina CHE Vrilo je armirano betonska i nalazi se na udaljenosti cca
70 m od strojarnice, visinski je smjetena tako da ne dolazi do uvlaenja zraka u dovodni sustav pri
najniem vodostaju u bazenu. Dno izlaza nalazi se na koti 698,7 m n.m te se sputa prema reetki
dimenzija je 8x9 m, na kotu 697,50 mnm koja je predviena za spreavanje ulaska krupnog nanosa
kod crpnog rada. Izlazna graevina spojena je sa bunarom strojarnice tunelom promjera 5.0 m,
duljine ~50m i opremljena je ploastim zatvaraem dimenzija 5.0x4.0 m u svrhu odvajanja prostora
strojarnice od donje vode za sluaj potrebe obavljanja radova na turbinama CHE Vrilo.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

27

Donji bazen: Donji bazen korisnog volumena od 1,9 mil. m
3
ostvaruje se izgradnjom nasute brane
cca 1,4 km nizvodno od strojarnice i betonske brane kod izvora Riina.
U svrhu formiranja donjeg bazena potrebno je:

- Izvesti nasutu branu visine ~5.0 m u koritu Riine cca 1,7 km nizvodno od lokacije
strojarnice . Kota krune ove brane je na 709.50 m n m
- Izvesti betonsku branu oko izvora Riine u svrhu izoliranja izvorske zone kod niskih
vodostaja u Bukom jezeru. Kota krune ove brane je na 709.50 m n m

Unutar ovog bazena predviena je rezervna koliina vode od ~400 000 m3 za pokrie gubitaka na
procjeivanje i isparavanje tijekom razdoblja niskih vodostaja u Bukom jezeru.

Tijekom razdoblja velikih voda u Bukom jezeru prostor donjeg bazena je poplavljen, a maksimalni
vodostaj na ovom prostoru koji se predvia je 716.00 m n m.




Slika 2.2.8 Poloaj donjeg bazena











CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

28

2.3. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA
Prostorni plan Hercegbosanske upanije i Prostorni plan opine Tomislavgrada nisu doneseni.
Meutim u Nacrtu plana Hercegbosanske upanije u poglavlju E Osnovna koncepcija prostornog
razvoja podpoglavlje I Prirodni uvjeti i resursi, toka 4 Energetski potencijali pod Obnovljivi izvori
energije Hidroenergija navedeno je Kako slijedi: Na podruju Hercegbosanske upanije planira se
izgradnja 5 hidroelektrana. To su tri male hidroelektrane Stranj, uica i Mokronoge i dvije crpne
hidroelektrane Vrilo i Kabli. Ukupna snaga planiranih hidroelektrana iznosi oko 115 MW.

Namjena promatranog podruja na temelju Prostorne osnove Federacije Bosne i Hercegovine (PO
FBiH ) koju je izradio Urbanistiki zavod Sarajevo 2010. godine vidi se na slici 2.3.1



Slika 2.3.1 Namjena zemljita promatranog podruja planirane CHE Vrilo (Izvor PO FBiH)

Kao to se vidi na slici 2.3.1 zemljite na kojem je planirana izgradnja gornjeg bazena planirane
CHE Vrilo preteito je namijenjeno za poljoprivrednu proizvodnju, dok jedan manji dio ini nasad
topola uz vodotok uica. Donji bazen planiranog zahvata je na prostoru akumulacijskog jezera
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

29

Buko blato, dok se tlani cjevovod, vodna komora i strojarnica nalaze na prostoru namijenjenom
za umarstvo. Meutim, prema realnoj umskoj karti prostor je uglavnom goli kr.

2.4. OPIS LOKACIJE

Ovaj prilog sadri podatke o aspektima prirodnog i ljudskog okolia, s naglaskom na one na koje bi
mogli utjecati predloeni projekt. Mnogi podaci koji se mogu nai u ovom poglavlju uzeti su iz Nacrt
plana Hercegbosanske upanije, a podaci o flori i fauni dobiveni su izravnim kontaktima sa
strunjacima u ovom polju, kao i sa terenskih obilazaka.
Pod irim promatranim podrujem smatra se prostor duvanjskog polja, greben Midena-Grabovica-
Privila te Bukog jezera na podruju Tomislavgrada, dok se pod uim podrujem podrazumijeva
podruje izgradnje objekata planiranog zahvata i pojas u okoliu do 500 m.

2.4.1. Pristup lokaciji
Potrebna oprema za izgradnju gornjeg bazena transportirat e se pristupnom cestom od
Magistralne ceste M-6.1 Mostar- Posuje - Tomislavgrad kojeg treba izgraditi. Oprema za
izvedbu dovodnog tunela transportirat e se postojeom lokalnom cestom koja vodi od
naselja Kovai do ponora Kovai

Za pristup do lokacije vodne komore, tlanog cjevovoda, strojarnice i donjeg bazena
izgradit e se pristupna cesta irine oko 5 m i duine oko 4 210 m od magistralne ceste M
6.1 koja vodi od Tomislavgrada prema Karlovom Hanu.

2.4.2. Reljef
Osnovni oblici reljefa promatranog dijela nastali su u tercijaru tijekom formiranja dinarskog
planinskog masiva. Planina Dinara sa svojim vrhovima dijeli ovaj preteito podzemni,
neizravni dio sliva Cetine od topograski nieg izravnog dijela sliva rijeke Cetine.

Korozijom atmosferske vode i tektonikom u vapnencima su nastali brojni krki oblici vrtae,
krape .i krka polja meu kojima su najvanija Livanjsko i Duvanjsko te Kupreko i
Glamoko polje.

Ovako stanje reljefa kojeg karakteriziraju planine, polja i prijevoji (Kamensko 700 m i
Kupres 1200 m) uvjetuje i stvara posebne hidroloke znaajke koje tvore hidroloki sustav
ovog podruja.

2.4.3. Klimatoloke i meteoroloke znaajke
Osnovne karakteristike klime dane su na temelju meteorolokih osmatranja i mjerenja na
meteorolokim stanicama Tomislavgrad i Livno u razdoblju izmeu 1961. i 1990.
godine. Danas se mjerenja provode samo na meteorolokoj postaji Livno.

Temperatura zraka: Prosjena godinja temperatura zraka kree se od 8,9
o
C (Livno) do
9,0
o
C (Tomislavgrad). U prosjeku najtopliji mjesec je srpanj, a najhladniji sijeanj, dok se
najvee temperature javljaju u kolovozu.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

30

Vlanost zraka: Prosjena godinja vlanost zraka kree se od 69 % (Livno) i 77%
(Tomislavgrad). U prosjeku najvlaniji mjeseci na postaji Livno su studeni, listopad,
prosinac i sijeanj, a na postaji Tomislavgrad jo i veljaa.

Oblanost i sunani sjaj: Srednje broj oblanih dana na postaji Livno je 107, a na postaji
Tomislav Grad 96 dana godinje. Najmanju pokrivenost neba je u srpnju, i najveu u
zimskim mjesecima. Srednje broj vedrih dana na postaji Livno je 77, a na postaji Tomislav
Grad 104 dana godinje

Oborine: Godinje koliine padavina se kreu 1144 na postaji Livno i 1255 l/m
2
na postaji
Tomislavgrad. Meutim i pored velike koliine padavina, ovo podruje kao i cijela
Hercegbosanska upanija, radi izrazito vapnenakih znaajki, povrinski je suha, zbog
podzemnog oticanja. Snjene padavine u toku godine javljaju se u razdoblju izmeu
listopada i travnja Izmjerena maksimalna veliina snjenog pokrivaa na postali Livno je
64 cm, a na postaji Tomislavgrad 50 cm.

Isparavanje i evapotranspiracija:. Isparavanje s vodenih povrina u zimskim mjesecima
varira izmeu 10 i 20 l/m
2
, a u ljetnim mjesecima izmeu 100 i 120 l/m
2
. Ukupne godinje
sume isparavanja se kreu od 600 l/m
2
do 750 l/m
2
. Isparavanje sa tla ima daleko vei
raspon od navedenog i kree se od 20% kada je u pitanju fini pijesak do 70% kada je u
pitanju glina.

Vjetar: Preovladavajui vjetrovi u toku godine na lokaciji meteoroloke postaje Livno su iz
pravca sjevera (N), juga (S) i jugoistoka (SE), a na lokaciji meteoroloke postaje
Tomislavgrad iz pravca sjevera i juga. Ua oblast Duvanjskog polja ima srednju godinju
brzinu vjetra oko 1.8 m/s. Maksimalne brzine su do 33 m/s u uvjetima bure. Na vrhovima
velikih planina brzine vjetra mogu prelaziti i 300 km/h.

Kakvoa zraka: Zbog slabo razvijene industrije i zbog slabog koritenja mineralnih sirovina
prostor je bez veih oneiivaa zraka.

2.4.4. Geoloke znaajke
Na promatranom podruju izdvojene su naslage irokog stratigrafskog raspona. Dominiraju
karbonatne naslage, preteno vapnenci uglavnom gornjokredne i rjee paleogenske
starosti koji grade podlogu mlaim miocenskim laporovitim sedimentima i miocensko-
plicenskim preteno glinovitim sedimentima duvanjskog neogenskog bazena. Kvartarni
sedimenti grade neposrednu povrinu terena na prostoru duvanjskog polja, zatim oko toka
Riine kao i uz rubne dijelove gdje su uglavnom siparinog karaktera.

2.4.5. Seizminost i stabilnost terena
Seizminost terena: Od 1973. godine u krugu od 200 km od Livna zabiljeeno je 9360
potresa. Meu njima je bilo 76 jaine jednake ili vee od 5 stupnjeva po Richterovoj skali.
Tri su bila od 6, a 2 iznad 7 stupnjeva. Potresi jaine 7,2 i 7,3 stupnjeva zabiljeeni su
1980., odnosno 1979. godine.

Na osnovu ovih podataka moe se zakljuiti da je iri prostor planirane CHE Vrilo seizmiki
vrlo aktivan.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

31

Stabilnost terena: Openito, nestabilni tereni prema Nacrtu PP HB na podruju opine
Tomislavgrada su na podruju naselja Prisoja to je izvan promatranog podruja. Osim
toga najvei dio Hercegbosanske upanije karakterizira nizak i umjeren rizik od erozije.




Slika 2.4.5.1 Seizmoloka karta Bosne i Hercegovine

2.4.6. Hidrogeoloke znaajke
Obzirom na smjetaj planiranog zahvata na promatranom podruju mogu se razluiti
slijedee tri cjeline:
- Duvanjsko polje,
- Prevoj Midena - Grabovica - Privala
- Buko blato

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

32

Duvanjsko polje: Duvanjsko polje na kojem je smjeten gornji bazen je tipina visoravan.
Nalazi se na nadmorskoj visini izmeu 860 i 900 m n.m. Povrina mu je oko 125 km
2
.
Polje je dio hidrogeolokog sustava koji povezuje vode Kuprekog polja (1100 -1200 m n.
m.) s Bukim blatom (700 - 720 m n. m.). Tok rijeke uice drenira sve vode vrlo razgranate
mree veih i manjih dotoka, kojim sve vode Duvanjskog polja usmjeravaju ka ponoru
Kovai na visini od 857 m. Veina vode s Duvanjskog polja ponire na ponoru Kovai i
veim dijelom istjeu na izvoru Riina (Buko Blato), a dijelom podzemno otjeu prema
izvorima na sinjskom horizontu.

U vrijeme velikih voda u Duvanjsko polju dotjeu znatne koliine voda koritom uice iz
uikog polja (odnosno od izvora uice) za razliku od sunog dijela godine kad tog dotoka
nema ili je zanemariv.




Slika 2.4.6.1 Ulaz u ponor Kovai (lipanj/2010)

Prevoj Midena - Grabovica - Privala: Ovaj prag se prua uz jugozapadni i zapadni rub
duvanjskog polja od Midena (1222 m n.m.) i mnogo nie Grabovica (1060 m n. m.) koja
na Privali dodiruje ogranke Tunice. Velike je vodopropusnosti i predstavlja znaajne
sakupljae podzemnih voda. Ovaj prag dijeli Duvanjsko polje od Bukog blata, odnosno
kroz njega podzemnim teenjem otjeu sve vode sa Duvanjskog polja na nie razine
Bukog blata. Glavnina podzemnog teenja se odvija prioritetnim pravcima od ponora
Kovai do vrela Riine. Osim ponora Kovai i izvora Riine koji su u direktnoj ovisnosti o
toku podzemne vode na prostoru su izdvojene i druge krke pojave na povrini terena od
kojih dominiraju vrtae i jame koje jasno upuuju na naglaenu tektonsku razlomljenost
podruja.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

33

Dolina Riine: Dolina Riine predstavlja cjelinu sa Bukim blatom, odnosno njegov
sjeveroistoni krak. Buko Blato predstavlja krajnji jugoistoni dio Livanjskog polja.
Povrina mu je oko 60 km
2
. Buko blato je trea vododriva razina, po kojoj otjee veliki dio
voda s viih polja, Duvanjskoga i Kuprekoga, a izgradnjom sustava HE Orlovac isto je
dovedeno u funkciju akumuliranja vikova voda livanjskog polja. Buko blato je razmjerno
plitko udubljenje u karbonatnim stijenama.
.
Vrelo Riine izvire iz dva peinska otvora, koji se podzemno spajaju. U suno razdoblje u
unutranjost se moe prii do oko 300 m udaljenosti i tu nastaje veliko o jezero, ija je
razina oko 10 m ispod povrine susjednog polja. Osim Riine po vododrivoj povrini
Bukog blata otjeu i oborinske vode Blata i vode vrela uz istoni rub polja ( Agino vrelo,
Kuelj, Babino vrelo i Mukinica). Prosjena koliina vode, koja tim vrelom i oborinama
protjee u Buko blato, iznosi 1,1 m
3
/s, tako da ukupna koliina vode, koja Riinom i
vrelima, na istonom rubu polja i oborinama na neposrednom slivu, dolazi u Buko blato, u
prosjeku iznosi oko 10.1 m
3
/s.

Zakljuak: Na temelju geolokih i hidrogeolokih znaajki promatranog podruja vezno za
pojedine objekte planiranog zahvata moe se zakljuiti slijedee:

- Gornji bazen: Predvieni prostor zaposjedanja gornjeg bazena na prostoru
duvanjskog polja uzvodno od mosta na rijeci uici ocijenjen je kao vrlo povoljan u
pogledu vododrivosti jer dominiraju glinovita i prainasto glinovita tla.

- Kanjonski dio toka uice od mosta do ponora Kovai: Na ovoj dionici duine oko
1400 m nisu zabiljeene pojave koje bi ukazivale na mjesta koncentriranog
poniranja vode. Ovaj podatak je jo naglaeniji u vrijeme vrlo malih voda (100 - 200
l/s), kada su i pri tako malim koliinama na profilu mosta, subjektivno utvreni
protoci na ponoru s malim smanjenjem.

- Dovodni tunel: Na dionici dovodnog tunela duine 5 207 m kategorija iskopa 2
prognozirana je na dionici trase tunela od km 0+196 do 2 +580 u duini od 726 m.
Kategorija iskopa 3 prognozirana je u duljini od oko 3 713 m i to 1 423 m na dionici
od km 0+196 do 2 +580 te 2 290 m na dionici izmeu 2 +580 i 5+024, kategorija
iskopa 4 u duljini od oko 758 m i to 186 m na dionici izmeu 0 +000 i 0 +196, 235
m na dionici izmeu 0+196 i 2 +580 m, 154 m na dionici izmeu 2 +580 i 5 +024
m te 183 m na dionici izmeu 5 +024i 5 +207 m, a kategorija iskopa 5 duine oko
10m na dionici izmeu 0+000 i 0 +196 m.

- Strojarnica, tlani cjevovod i vodna komora: Podruje ovih objekata nalazi se na
strmoj padini izmeu magistralnog puta i zaravnjene doline rijeke Riine odnosno
Bukog blata. Sam prostor strojarnice, tlanog cjevovoda i vodne komore se nalazi
istono od rasjedne zone na kojoj je formiran piljski sustav Vrila, a koja se prua od
malog izvora preko velikog izvora (Vrila) zatim preko zaravnjenog dijela Bukog
blata neposredno od nie zavale Dolac te do sredine puta izmeu sela Brljevaca i
Zelia. Nie masiva na podruju strojarnice dominira zavala, odnosno dolina
Dolac koja je tektonski odreena rasjedom koji se prua generalno istok zapad,
sjeverno su zastupljeni i jae okreni vapnenci nego junije.

- Donji bazen: Na prostoru zaposjedanja donjeg bazena prema dosadanjim
istraivanjima nisu jasno izdvojene naslage koje bi po svojim osobinama
predstavljale znaajnije bone barijere teenju podzemnih voda ili podinske
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

34

izolatore povrinskoj vodi. Sami povrinski sloj uz korito i u zoni uestalijeg
plavljenja je prainasto glinovitog sastava i znatno umanjuje vodopropusnost niih
sedimenata kao i cijelog sustava.

2.4.7. Speleoloka znaajke
Podruje obuhvata CHE Vrilo predstavlja jednu umjereno okrenu sredinu sa razvijenim
krkim oblicima i speleolokim objekatima. Na uem podruju obuhvata CHE Vrilo, u
geomorfolokom i hidrogeolokom smislu kao najizraeniji se moe smatrati podzemni
sustav ponora Kovai, odnosno izvora Riine.
Iako se ovaj piljski sustav nalazi izvan direktnih prostora projektiranih objekata neophodno
je u narednom periodu detaljnije istraiti speleoloke objekte i sumirati kako geoloke i
hidrogeoloke, tako i speleoloke i biospeleoloke parametre ovog sistema.
Nepredvidivosti kra i iskustva izgradnje podzemnih objekata u kru Dinarida ukazuju na
mogunost otvaranja i otkrivanja speleolokih sustava. Obzirom na takva iskustva posebno
je vano naglasiti neophodnost praenja odnosno nadzora strunjaka biospeleologa i
speleologa tijekom izvoenja radova a pogotovo radova na proboju tunela.

2.4.8. Tlo
Preteiti dio promatranog podruja izgraen je od vapnenaca i dolomita. Obradive povrine
uglavnom su zastupljene u krkim poljima Livanjsko i Duvanjsko polje koja su prirodno
plavljena za vrijeme kinih razdoblja.
Dominantna vrsta tla na podruju Duvanjskog polja na kojem je predviena izgradnja
gornjeg bazena planirane CHE Vrilo je euglej, a znatno manje rendzina na laporu, dok su
na podruju Livanjskog polja odnosno Bukog jezera a na kojem je predviena izgradnja
donjeg bazena zastupljena plitka smea tla na vapnencu i dolomitu te mozaik
vapnenako dolomitne crnice .
Od tala na vapnenakom grebenu Midena-Grabovica-Privala na kojem se izvodi dovodni
tunel tlani cjevovod i vodna komora zastupljena su mozaici vapnenako dolomitne crnice
i fluvisola, plitkih smeih tla na vapnencu i dolomitu s fluvisolom, zatim
vapnenakodolomitna crnica i plitka smea tla te kompleks rendzina i plitka smea tla na
vapnencu i dolomitu.
Pogodnost tala za poljoprivredu: Tlo na podruju Duvanjskog polja na kojem se planira
izgraditi gornji bazen prema bonitetu za poljoprivrednu proizvodnju svrstano je u bonitetni
razred 2 i 3.

Drugom bonitetnom razredu pripadaju srednje duboka i produktivna tla locirana na veoma
blagim padinama i podvrgnuta veoma slaboj eroziji. Iako su po fizikalno-kemijskim
znaajkama veoma razliita, tla ovog bonitetnog razreda lako se mogu kultivirati,
primjenom jednostavnih metoda. Neka su tla samo neto vlanija, a neka zahtijevaju samo
intenzivniju gnojidbu, laku drenau ili kalcifikaciju

Treem bonitetnom razredu koja su neto plia od tala drugog razreda pripadaju tla
umjerenih padina, osrednje dobra za kultivaciju. Osnovna znaajka im je nepovoljna
vlanost jer su ili prekomjerno suha ili prekomjerno vlana. Zbog toga, za njihovo
privoenje kulturi nuni su meliorativni zahvati i zatita od erozije. Tla ovog bonitetnog
razreda uglavnom zaposjeda gornji bazen uzvodno od mosta preko rijeke uice.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

35


Tlo na kojem se planira izgradnja donjeg bazena i strojarnice je plavljeno tlo koje pripada
akumulacijskom jezeru Buko blato

Nadzemni objekti dovodnog tunela, tlani cjevovod te vodna i zasunska komora grade se
na veoma plitkom skeletnom tlu na podruju grebena Midena-Grabovica-Privala. Tlo koje
pripada 8. bonitetnom razredu zbog velike kosine mjestimice izloeno je najgorim tipovima
erozije.

Nain koritenja zemljita: Zbog klimatskih uvjeta znaajnih za izrazito kontinentalno-
planinsku klimu Duvanjsko polje nije pogodno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Zbog toga, vei dio Duvanjskog polja koristi se uglavnom kao livade i panjaci, a samo se
manje povrine polja koriste za proizvodnju krumpira i itarica, a neznatno za proizvodnju
krmnog bilja, dok se druge ratarke kulture ne uzgajaju. Ratarska proizvodnja, biljni pokrov i
struktura zemljita odredili su i strukturu stonog fonda. Dominira uzgoj goveda zatim
ovaca i koza, dok je konjarstvo manje zastupljeno.

2.4.9. Hidroloke znaajke
Glavni vodotok Duvanjskog polja je vodotok uica, koji je stalan samo do ulaska u tjesnac
uica. Srednji viegodinji protok vodotoka uica kod naselja uica iznosi oko 2,34 m
3
/s, a
kod naselja Kovai za razdoblje 1953-1990 oko 8,2 m
3
/s. Rijeka uica presui izvjesno
razdoblje tijekom ljeta. Nakon poniranja vodotok uica izvire kao vodotok Riina i
najbogatiji je vodom na podruju Livanjskog polja, poblie Bukog blata.

Kao to se vidi na slici 2.4.9.1 protok 50 % godinjeg trajanja uice za razdoblje izmeu
1953 i1990 iznosi 3,34 m
3
/s. Protoci vode jednaki ili manji od 0,078 m
3
/s traju manje od
10 % dana godinje , dok protoci manji od 0,049 m
3
/s traju manje od 5 % dana godinje.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

36

PROSJENA LINIJA TRAJANJA PROTOKA KROZ PONOR KOVAI
SA ANVELOPAMA MAKSIMUMA I MINIMUMA
Razdoblje obrade: 1954 - 1990. god.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
0 50 100 150 200 250 300 350 400
TRAJ ANJ E (DANI)
P
R
O
T
O
K





Q



(
m
3
/
s
)
Prosjena linija trajanja Anvelopa minimuma Anvelopa maksimuma
VS KOVAI - ponor Vodotok: UICA
Q
SR
= 8.20 m
3
/s
Q
50%
= 3.34 m
3
/s
Q
90%
= 0.078 m
3
/s
Q
95%
= 0.049 m
3
/s


Slika 2.4.9.1 Krivulja trajanja protoka na rijeci uica kod naselja Kovai

Vano je napomenuti da rijeka uica na vodomjernom profilu Kovai u prosjeno vlanoj
godini ne presuuje, dok u ekstremno sunoj godini presuuje oko 150 dana.


CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

37

UNUTARGODINJI HOD SREDNJIH MJESENIH PROTOKA KROZ PONOR KOVAI
Razdoblje obrade: 1954. - 1990. god.
13.2 13.3
13.5 13.5
7.67
3.91
1.24
0.314 0.276
4.10
10.5
17.2
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
MJ ESECI
P
R
O
T
O
K




Q



(
m
3
/
s
)
VS KOVAI - ponor Vodotok: UICA
Q
SR
= 8.20 m
3
/s


Slika 2.4.9.2 Srednji mjeseni protoci kroz ponor Kovai

Kao to se vidi na slici 2.4.9.2 prosjeni mjeseni viegodinji protoci variraju u rasponu
izmeu 0,276 m
3
/s (rujan) i 17,2 m
3
/s (prosinac). Iako vodotok uica u kanjonu nizvodno od
vodomjerne stanice Kovai u ekstremno sunoj godini presuuje i do 150 dana godinje,
ponor Kovai zbog dotoka vode iz vodotoka Ostroac (J oanica) koji ne presuuje nikada
nije bez vode. Srednji protok vodotoka Ostroac na vodomjernoj postaji J oanica u
razdoblju izmeu 1958 i 1978. godine iznosio je 0,206 m
3
/s, dok protok 50 % godinjeg
trajanja za isto razdoblje iznosi 0,106 m
3
/s. Protoci vode jednaki ili manji od 0,07 m
3
/s traju
manje od 10 % dana godinje, dok protoci manji od 0,061 m
3
/s traju manje od 5 % dana
godinje.

Treba naglasiti da se vode vodotoka Ostroac ne zahvaaju za potrebe CHE Vrilo te da
zbog toga ponor Kovai nikada ne bi bio bez vode.

Temeljem prikaz prosjenih linija trajanja protoka ulaza u polje VS Kovai (uica) i izlaza iz
polja kroz ponor Kovai definiran je kapacitet ponora Kovai u iznosu od Q=80.0 m
3
/s.

Kod vodostaja uice manjih od 5 cm kod naselja Kovai nema teenja u vodotoku uica.
Uspor vode u koritu javlja se tek kod vodostaja iznad 170 cm, dok do formiranja znaajne
akumulacije u Duvanjskom polju dolazi kod vodostaja veih od 700 cm.

Srednji mjeseni protoci potoka Ostroac za razdoblje 1958 do 1978. prikazani su na slici
2.4.9.3

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

38

UNUTARGODINJI HOD SREDNJIH MJESENIH VRIJEDNOSTI PROTOKA
Razdoblje obrade: 1958 - 1978. god.
0.294
0.280
0.222
0.136
0.128
0.073
0.063
0.070
0.170
0.315
0.414
0.311
0.00
0.05
0.10
0.15
0.20
0.25
0.30
0.35
0.40
0.45
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
MJ ESECI
P
R
O
T
O
K





Q



(
m
3
/
s
)
Q
SR
= 0,206 m
3
/s
VS JOANICA Vodotok: OSTROAC


Slika 2.4.9.3 Srednji mjeseni protoci potoka Ostroac

Kao to se vidi na slici 2.4.9.3 prosjeni viegodinji protok vode potoka Ostroac iznosi
0,206 m
3
/s, dok mjeseni viegodinji protoci variraju u rasponu izmeu 0,063 m
3
/s (kolovoz)
i 0,414 m
3
/s (prosinac).

Krivulja trajanja vodostaja u akumulaciji Buko jezero na temelju koje je definirana
minimalna radna razina u donjem bazenu CHE Vrilo od 701.00 m n. m. vidi se na slici
2.4.9.4.

Akumulacija Buko jezero je jedno od najveih umjetnih jezera u Evropi. J edna treina
jezera pripada podruju opine Livno, a dvije treine opini Tomislavgrad.

Osnovni podaci o jezera su:
- povrina jezera oko 55,0 km
2

- maksimalna. duina jezera oko 12 km
- maksimalna. irina jezera oko 6,7 km
- duina obalne linije oko 43 km
- volumen jezera oko 8 km
3

- maksimalna. dubina jezera 17,4 m
- srednja dubina jezera oko 7,0 m




.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

39

KRIVULJE TRAJANJA VODOSTAJA
U BAZENU BUKO BLATO
696.00
698.00
700.00
702.00
704.00
706.00
708.00
710.00
712.00
714.00
716.00
1
.
0
0
0
.
9
8
0
.
9
6
0
.
9
4
0
.
9
2
0
.
9
0
0
.
8
8
0
.
8
6
0
.
8
4
0
.
8
2
0
.
8
0
0
.
7
5
0
.
7
0
0
.
6
5
0
.
6
0
0
.
5
5
0
.
5
0
0
.
4
5
0
.
4
0
0
.
3
5
0
.
3
0
0
.
2
8
0
.
2
6
0
.
2
4
0
.
2
2
0
.
2
0
0
.
1
8
0
.
1
6
0
.
1
4
0
.
1
2
0
.
1
0
0
.
0
8
0
.
0
6
0
.
0
4
0
.
0
2
0
.
0
0
Tr ajnost (%/100)
v
o
d
o
s
t
a
j

(
m
n
m
)

Slika 2.4.9.4 Krivulja trajanja vodostaja u akumulaciji Buko jezero

2.4.10. Kakvoa voda
Kakvoa povrinskih voda: Prema uredbi o kategorizaciji vodotoka u FBiH (Sl. Novine
broj 18/98) nije propisana kategorizacija voda vodotoka u neizravnom dijelu slivu rijeke
Cetine pa tako niti vodotoka uica. Na vodotoku uica ne provodi se praenje kakvoe
voda. Meutim, u ovaj vodotok osim neproienih komunalnih i industrijskih voda
Tomislavgrada mogu dospjeti i oneiivala iz drugih izvora kao to je poljoprivreda, otpad i
dr.

Nema podataka niti o kakvoi vode Bukog jezera. Pretpostavlja se da jezero zadovoljava
kriterije voda II. vrste.

Kakvoa podzemnih voda. Prema dostupnim podacima na promatranom podruju se ne
provodi praenje kakvoe podzemnih voda, osim izvora koji se koriste za vodoopskrbu.

2.4.11. Oneiivai i zatita voda
Glavni tokasti izvori oneienja na promatranom podruju su naselja jer nemaju
izgraenu kanalizacijsku mreu. Od difuznih izvora oneienja na promatranom podruju
vaan izvor oneienja predstavlja poljoprivreda, osobito na podrujima na kojima se
prakticira intenzivnija poljoprivredna proizvodnja. Vaan potencijalni izvor oneienja je i
odlaganje otpada bilo da se radi o kontroliranom odlaganju na neureena odlagalita
otpada, bilo da se radi o nekontroliranom odlaganju na divlja odlagalita kojima ovaj prostor
obiluje. Potencijalni izvori oneienja su i prometnice.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

40

2.4.12. Ekoloka rajonizacija prostora
Prema Stefanoviu i sur. (1983.) promatrano podruje pripada Mediteransko Dinarskoj
ekolokoj oblasti. Dio podruja se nalazi na submediteransko planinskom (podruje
gornjeg bazena), dio na submediteranskom podruju bez zimzelenih elemenata (podruje
donjeg bazena), a dio na submediteranskom gorskom podruju (podruje dovodnog tunela,
tlanog cjevovoda i vodne komore).

2.4.13. Biljni i ivotinjski svijet
Flora i vegetacija

Krka polja pripadaju stanitima tipa kultivirane neumske povrine, a ako plave onda
prema Ramsarskoj klasifikaciji ta stanita pripadaju movarnom tipu stanita.

Travnjaka vegetacija: Iako su podaci o vegetacijskim i floristikim znaajkama Duvanjskog
polja i okolice nedostatni za podruje polja znaajna je zajednica mezofilnihh livada koje
se koriste kao konice i panjaci, a pripadaju razredu trava beskoljenki i livade pahovke
(Molinio Arrhenatheretea) i to redovi Molinietalia i Deschampsietalia, a za okolna brda
zajednica suhih submediteranskih i mediteranskih montanih travnjaka i kamenjarskih
panjaka nastalih uglavnom unitavanjem listopadnih uma koje pripadaju razredu trava
vlasulje i uspravnog ovsika (Festuco Brometea).

Za vlaniji dio duvanjskog polja na kojem se planira izgraditi gornji bazen znaajna je
zajednica Molinio-Lathyretum pannonici H-i 1963 (zajednica obine beskoljenke i
panonske graholike).

Za manje vlane dijelove duvanjskog polja znaajna je zajednica Arrhenatheretum elatioris
Br.-Bl. 1919 (as. livadne pahovke).
Na podruje karbonatnog grebena Midena-Grabovica-Privala znaajno je zajednica suhih
travnjaka i kamenjarskih panjaka nastalih uglavnom unitavanjem listopadnih uma hrasta
medunca i crnog graba (Querco-Ostryetum) te ikara.
umska vegetacija: umska vegetacija na promatranom podruju veoma slabo je
razvijena. J edino na podruju gornjeg bazena je nasad topola. Mjestimice i to samo na
podruju Grabovice, to je izvan ueg promatranog podruja razvijene su submediteranske
i epimediteranske termofilne listopadne ume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-
Carpinetum orientalis). Uz rub sjeveroistone strane Bukog blata danas raste crni bor. a
uz rub zapadne strane bijeli grab. Ostali rubni dio jezera obrastao je niim raslinjem.

ivotinjski svijet

Prema dostupnim podacima fauna bezkraljeaka i fauna kraljeaka posebice kopna na
ovom podruju veoma slabo je istraena.

Openito za prostor su znaajni elementi srednjoeuropske faune s utjecajem mediterana,
koji s poveanjem nadmorske visine sve vie slabi.

Posebice se istie raznolikost faune ribe u Bukom jezeru gdje vjerojatno obitava oko 20
vrsta. Prema prianjima lokalnog stanovnitva ribom je bogata i rijeka uica.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

41


Pored faune riba na podruju Bukog jezera obitava i raznoliki ptiji svijet, pretpostavlja se
vie od 90 vrsta. Po bogatstvu ptica znaajno je i Duvanjsko polje, ptice prepelice.
. Za pretpostaviti je da je podruje je bogato i lovnom divljai.

2.4.14. Zatiene i ugroene biljne i ivotinjske vrste
Prema dostupnim podacima nema podataka o zatienim, ugroenim i rijetkim biljnim i
ivotinjskim vrstama na promatranom podruju. Meutim prema stratekoj procjeni utjecaja
na okoli slivova rijeka Trebiat i Cetina Livanjsko polje je jedino podruje koje je osobito
vrjednovano po svojoj biolokoj vrijednosti u podruju sliva Cetine, dok se Duvanjsko polje
na kojem je planirani zahvat ne navodi.

2.4.15. Kulturo-povijesne vrijednosti
U skladu i s Nacrtom Prostornog plana Hercegbosanske upanije na uem promatranom
podruju nema registriranih, evidentiranih i potencijalnih kulturno-povijesnih vrijednosti.

2.4.16. Prirodne vrijednosti
Na uem promatranom podruju nema registriranih, evidentiranih i zatienih prirodnih vrijednosti,
iako postoje takvi potencijali.
Zatita ili ouvanja trajnih prirodnih znaajki od iznimne vanosti, jedinstvene ili znaajne kvalitete
i/ili spiritualnog znaenja, sukladno s odreenim ciljevima, pruanja mogunosti za znanstvena
istraivanja, izobrazbu, interpretaciju i procjenu od javnosti, takoer, otklanjanjaju se i sprjeavaju
eksploatacije ili posjeta koje mogu dovesti do promjene i oteenja prirode; omoguavanja
beneficija stanovnitvu koje ivi na tome podruju sukladnih s ciljevima upravljanja.
2.4.17. Naselja i stanovnitvo
Prema zadnjem popisu stanovnitva 1991. Godine na podruju opine Tomislavgrad
popisano je 30 009 stanovnika.

Od naselja u blizini gornjeg bazena i ulazne graevine nalaze se naselja Omerovii i
Kovai te zaseok Ponor, a u blizini donjeg bazena i strojarnice zaseoci Zelii, Dolac i Vrilo
koji pripadaju naselju Prisoje.

U naselju Kovai obitava izmeu 100 i 200 itelja, u naselju Omerovii izmeu 200 i 400, a
u zaseocima oko donjeg bazena izmeu 50 i 100 itelja.

2.4.18. Gospodarstvo
Prema ekonomskoj strukturi stanovnitva Hercegbosanska upanija je ispod razine
razvijenosti entiteta i drave Bosne i Hercegovine.

Godine 2007. na podruju opine Tomislavgrad bilo je 2587 zaposlenika to je oko 11,95%
od ukupnog broja stanovnika. Od ukupno aktivno radnog stanovnitva nezaposleno je
3.049 stanovnika. U poljoprivredi i umarstvu zaposlenih je oko 7,5 %, u rudarstvu
industriji i energetici oko 15,0%, u graevinarstvu oko 4,7%, trgovini, ugostiteljstvu i
zanatstvu oko 33,7%, saobraaj i veze oko 3,1% te ostale uslune i drutvene djelatnosti
oko 36%. Dakle struktura privrede prema zaposlenosti pokazuje da u opini Tomislavgrad
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

42

dominiraju uslune i drutvene djelatnosti sa preko 60% uea u ukupnoj zaposlenosti
opine.
Strateki interes Hercegbosanske upanije je:
- oivljavanje poljoprivredne proizvodnje i razvoj obiteljskog gospodarstva to ima
perspektivu zbog istoe prostora
- poticanje specifinih oblika turizma (izletniki, lovni i zimski)
- odrivo koritenje prirodnih resursa, odnosno usklaeno sa zahtjevima zatite prirode
i okolia
- poticanje razvoja uslunih djelatnosti
- razvoj djelatnosti komplementarnih obalnom turizmu

2.4.19. Lovstvo
U Tomislavgradu postoji lovaka udruga Vran koja broji oko 250 lovaca. Lovita ovog
drutva nalaze se na obodnom dijelu Duvanjskog polja, kao i na samom polju, zatim na
podruju Bukog blata, dijelovima Kamenice, junim dijelovima Malovana te zapadnim
dijelovima Ljubue i okolnih planina. Loviten. Lovitem se gospodari sukladno zakonu o
lovstvu.
Lovite je bogato razliitom vrstom divljai, a posebno su zastupljene zec, lisica, vuk, divlja
svinja i srna, a od pernate divljai najzastupljenije su: prepelica, jarebica, divlja patka,
divlja guska, jarebica kamenjarka, ljuka i golub.

2.4.20. Ribolov
Pod pojmom ribolov podrazumijevaju se dva vida iskoritavanja. J edan vid je
iskoritavanje kroz portski ribolov, a drugi vid je gospodarsko ribarstvo. Danas na
podruju opine Tomislavgrad uglavnom je zastupljen portski ribolov. Glavne ribolovne
vode su Buko jezero i rijeka uica.

Prema nekim ranijim istraivanjima (Bioloki institut Sarajevo 1985.) riblji fond Bukog
jezera je iznosio oko 675.000 kg raznih vrsta riba. Najzastupljenije riblje vrste klen, podbila
i otruljak.

Pored Bukog jezera, rijeka uica je takoer bogata ribom. Poznato je da su osim riba
rakovi iz ove rijeke najbolji specijalitet u cijeloj regiji.

2.4.21. Turizam
Na podruju opine Tomislavgrad postoje povoljni uvjeti za izletniki turizam vezano za
prirodne i kulturne vrijednosti podruja te sportsko rekreacijski i dijelom za kontinentalni
seoski ekoturizam. Za promatrano podruje u turistikom pogledu posebice je vano Buko
jezero koje ve pri prvom vizualnom dodiru ostavlja snaan dojam i zato ga neki zovu Mali
J adran te je zbog tog prizora primamljiv za turiste i ljubitelje prirode.

Sukladno konceptu prostornog razvoja turizma u Nacrtu Prostornog plana HB podruje
Vrila je predvieno kao podruje za izgradnju vikend naselja.

2.4.22. Infrastruktura i objekti
Promet: Na promatranom podruju vaan je magistralni pravca M-6.1 koji povezuje
glavno hercegovako sredite Mostar preko Tomislavgrada, Livna, Grahova i Bihaa s
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

43

Zagrebom. Od regionalnih cesta vana je regionalna cesta R- 417 koja povezuje
Tomislavgrad i Livno s R. Hrvatskom preko graninog prijelaza Kamensko.

Elektroopskrba: Prijenosna elektromrea na podruju upanije je nedovoljno razvijena.
Nema dvostranog napajanja na 110 i 35 kv razini. Promatranim podrujem prolazi 100 kv
dalekovod.

Javne telekomunikacije: Na promatranom podruju organizaciona jedinica (OJ )
potanske mree se nalaze Tomislavgradu. Telekomunikacijsku mreu ine podzemni i
nadzemni kablovi, komutacijski sustavi, radio relejne veze, bazne stanice i sve to utie na
rad sustava. Na promatranom podruju nema nadzemnih telefonskih vodova.

Vodoopskrba i odvodnja: Gradsko naselja Tomislavgrad se snabdijeva vodom sa
izvorinog dijela vodotoka Ostroac. Ovaj vodovodni sustav je proiren i prema susjednim
naseljima u pravcu jugozapada (naselja Kovai i Omerovii).

Vodovod J osip J ovi sa izvorita Mukinica opskrbljuje vodom naselja oko Bukog
jezera (od Grabovice do Gornje Prisike) u opini Tomislavgrad.

Prema podacima o postojeoj i planiranoj vodoopskrbnoj mrei obraenim u Hidrolokoj
studiji sliva gornje Cetine u svrhu definiranja mogunosti prikljuka objekta strojarnice na
vodoopskrbnu mreu navedeno je da postoji mogunost prikljuka CHE Vrilo na
vodoopskrbnu mreu u selu Vrilo ili sa budueg magistralnog vodovoda sa vodozahvata
Sturba.

Tomislavgrad nema izgraenu kanalizacijsku mreu pa se otpadne vode uputaju direktno
u vodotok Tabanicu ili u improvizovane talonice to dovodi do oneienja povrinskih i
podzemnih voda u Duvanjskom polju.

Na promatranom podruju postoje velike potrebe za odvodnjom Duvanjskog polja koje
redovito plavi u vlano godinje doba. Zbog nedovoljnog kapaciteta ponora voda se na
ovom polju zadrava i do sedam mjeseci godinje.

Za sada melioriran je samo dio Duvanjskog polja u njegovom centralnom dijelu od oko
800 ha
Na promatranom podruju ne postoje sustavi za navodnjavanje.
Zbrinjavanje otpada: Zbrinjavanje otpada na podruju opine Tomislavgrada provodi
javno komunalno poduzee. Prikupljeni otpad odlae se na privremenu neureenu i
neograenu deponiju Pakline. Osim deponije privremenog karaktera prisutno je vie
manjih deponija na kojima se nelegalno odlae vrsti otpad razliitog porijekla.
Objekti: Ue promatrano podruje je bez objekata, osim jedne ruevne mlinice nizvodno
od mosta Kovai koja se potapa

2.4.23. Krajobrazna raznolikost

ire podruje zahvata pripada krajobraznoj jedinici krakih polja zapadne Bosne poblie
Duvanjskom i Livanjskom polju, odnosno na njegovom dijelu na kojem je izgraeno Buko
jezero. Ovo su kraka polja u kojima se prirodni proces okravanja uz sudjelovanje estica
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

44

karbonata, tvrde vode i, u nekim sluajevima, mikroorganizma jo uvijek odvija. Izmeu
ovih polja smjestio se prevoj Midena-Grabovica-Privala.
Posebno mjesto u krajobrazu ovog polja osim produktivnih stanita livada i panjaka koji se
koriste kroz tradicionalan nain uzgoja sitne stoke u manjim stadima imaju i rijetki
ekosustavi obradivih povrina na kojima se uzgajaju ratarske kulture, itarice i krumpir, a
manje povre te ljudska naselja, koja se nalaze izvan utjecaja podzemne vode. Naselja su
smjetena uz obod polja, na izdignutijim krkim terenima. U njihovoj arhitekturi donedavno je
dominirao kamen kao graevni materijal, kojeg danas sve vie zamjenjuje beton.

Posebice u polju istie se ivopisni tok rijeke uice. Rijeka uica je ponornica. Na izvor u
uici dolazi podzemljem iz Kupresa, zatim ponire u Kovaima (Ponor) te ponovno u Prisoju
(Vrilo) izvire kao Riina i puni jezero Buko blato. Njezin mali pritok Drina tee samo kini dio
godine, a tvore je Miljacka i Studena. Studena izvire u selu Crvenicama na ijem se izvoritu
nalazi i izletite Studena.
Ostroac je potok koji nikada jo nije presuio. Izvire ispod Vuipolja, a ulijeva se u uicu
neposredno prije ponora Kovai.

Dvije treine Bukog jezera na kojem se planira izgradnja donjeg bazena nalazi se na
podruju opine Tomislavgrad. Povrina jezera je oko 57,7 km
2
i jedno je od najveih
umjetnih jezera u Europi. Slui kao akumulacija za HE Orlovac u Republici Hrvatskoj. J ezero
je bogato s ribom i pogodno je za portove na vodi i kupanje.

Kao to je ve reeno prevoj Midena-Grabovica-Privala kroz koji je predvieno probijanje
dovodnog tunela, zatim na kojem e se graditi tlani cjevovod, vodna i zasunska komora te
strojarnica uglavnom je goli kr. Mjestimice na irem podruju zastupljeni su tipini suhi
travnjaci u meuodnosu s termofilnim ikarama hrasta medunca i crnog graba. Pratei
prirodne i geografske zakonitosti zaseoci naselja Prisoje, Zelii, Dolac i Vrilo smjeteni su
na padinama obronaka u zavjetrini, u blizini izvora vode ili mjesta gdje se voda prirodno
slijeva i zadrava, nadomak panjaka i oranica. Brdski dio na kome se uzgajala stoka danas
je opustio, zbog ega su neki zaseoci potpuno ili djelomice naputeni. Neke kue
tradicionalne arhitekture tipine za ovaj prostor su ouvane.











CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

45


2.5. OPIS UTJECAJA NA OKOLI

2.5.1. Openito
Ocjena prihvatljivosti planiranih zahvata u osnovi proizlazi iz odnosa koristi i teta koje bi
proizvela izgradnja predvienog zahvata. Zbog toga su u ovom poglavlju opisane koristi,
kao i svi mogui utjecaji na okoli predloenog zahvata, i to tijekom izgradnje objekata i
tijekom njegovog koritenja.

Sukladno potrebnoj provjeri opravdanosti zahvata, u nastavku prikazani mogui utjecaji
odrediti e se prema sljedeim znaajkama:

- prema roku pojave mogui su utjecaji tijekom izgradnje i tijekom koritenja zahvata,
- prema trajanju utjecaja mogui su kratkotrajni, povremeni, kontinuirani i nepovratni
utjecaji,
- prema podruju rasprostiranja utjecaja mogui su lokalni, regionalni i globalni utjecaji,
- utjecaji mogu biti direktni (podruje zaposjedanja objekata i radova) i indirektni,
- prema znaaju utjecaja mogui su mali, umjereni, veliki i nedopustivi utjecaji,
- prema povoljnosti tetni/nepovoljni i korisni/povoljni utjecaji.

Poetak graevinskih radova, sama izgradnja te koritenje zahvata nee imati utjecaja na
zatiene kulturne i prirodne vrijednosti. Direktni utjecaji oekuju se na podruju izgradnje
bazena, dovodnog tunela, vodne komore, tlanog cjevovoda i strojarnice

Podruje izravnih ili direktnih utjecaja je prostor izravnog zaposjedanja objekta.

Podruje neizravnog ili indirektnog utjecaja je prostor na kojem nije sagraen objekt, a na
kojem se utjecaj zahvata na okoli definira na temelju postavljenih kriterija i mjerila. Mogui
indirektni utjecaji su oni utjecaji koji bi se ostvarili bez dodatnih tehnikih i drugih mjera
zatite.

Utjecajno podruje ovisi o tehnikim rjeenjima koja e proizvesti eljenu ili dozvoljenu
razinu utjecaja. Kriterije i mjerila utvruju mjerodavne institucije drutva i dravne uprave
dijelom na prijedlog projektanta i planera, a iniciranim zahtjevima kako korisnika prostora
na kojem se grade zahvati tako i korisnika prostora na kojem objekt utjee na okoli.

Planirano vrijeme izgradnje je pet graevinskih sezona.

2.5.2. Koristi od planiranog zahvata
Izgradnjom planirane CHE Vrilo postiu se slijedee koristi:

godinju proizvodnju elektrine energije kod maksimalnog 12 satnog dnevnog
crpljenja, od oko 242,96 GWh, obnovljivim neiscrpnim resursom (vodom) koji ne
oneiuje abiotike komponente zrak, tlo i vodu i ne djeluje tetno na zdravlje ljudi
ime bi se poboljala godinai bilanca elektrine energije Elektroprivrede Herceg
Bosna i to oko 207,73 GWh vrne i oko 35,23 GWh temeljne energije, odnosno kod
maksimalnog 6 satnog dnevnog crpljenja do godinje proizvodnje elektrine energije
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

46

od oko 170,58 GWh ime bi se poboljala godinja bilanca elektrine energije
Elektroprivrede Herceg Bosna i to oko 135,35GWh vrne i oko 35,23 GWh temeljne
energije
smanjenje poplava u Duvanjskom polju zbog poveanog kapaciteta otjecanja sa
sadanjih 80 m
3
/s (ponor Kovai) na 130 m
3
/s, odnosno za kapacitet dovodnog
tunela tako da e se sadanja kota voda stogodinjeg povratnog razdoblja u polju
smanjiti umjesto dosadanje kote od 865,5 m n m na kotu oko 862 m n. m ili za oko
3,5 m.
osiguranje i kontrola kakvoe okolia
otvaranje odreenog broja novih radnih mjesta.
poboljanje uvjeta za mogunost razvoj vikend naselja, posebice na podruju
zaseoka Vrila te Dolca i Zelia zbog izgradnje pristupne ceste do magistralne ceste
Tomislavgrad- Karlov Han..

2.5.3. Najznaajniji oekivani utjecaji
Najznaajniji utjecaji koji se mogu pojaviti kao posljedica izgradnje planirane crpne
hidroelektrane (CHE) Vrilo odnose se na:
prenamjenu oko 255 ha povrina
smanjenje protoka vode u koritu rijeke uice nizvodno od gornjeg bazena i protoka
kroz Veliki ponor, odnosno ponor Kovai (Krivodol) za vrijeme srednjih i malih
dotoka uice (Bioloki minimum).
vizualne promjene okolia uslijed izgradnje nadzemnih objekata planiranog zahvata,
odnosno uslijed zbrinjavanja iskopanog a neutroenog oko 213. 920,00 m
3
kamenitog materijala
smanjenje poplavnih povrina u Duvanjskom polju.

Gornji bazen (oko 90 ha) i podruje oko bazena koje se nasipa zaposjedaju oko 162,0 ha
to je oko 1,3 % od ukupne povrine Duvanjskog polja. Povrine koje se zaposjedaju
uzvodno od mosta Kovai uglavnom se koriste kao panjaci i livade, a na jednom dijelu su i
nasadi topola. Podruje nizvodno od mosta povrine oko 2,8 ha uglavnom je kanjonski dio
vodotoka uica. Prema bonitetu za poljoprivrednu proizvodnju tlo koje se zaposjeda spada
u bonitetni razred 2 i 3. Tla drugog bonitetnog razreda lako se mogu kultivirati primjenom
jednostavnih metoda (laka drenaa, gnojidba), dok su za tla treeg bonitetnog razreda
nuni i meliorativni zahvati.

Donji bazen: Donji bazen zaposjeda oko 76,5 ha to je oko 1,4 % od ukupne povrine
Bukog jeze. To je tlo kojeg plave vode akumulacijskog jezeru Buko blato.
Ostali nadzemni objekti: Ostali nadzemni objekti; vodna i zasunska komora, tlani
cjevovod i strojarnica s platoom zaposjedaju oko 1,05 ha te pristupna cesta oko 2,1 ha.
uglavnom krkog podruja.

Ostali objekti: od ostalih objekata dovodni tunel povrine oko 2,6 ha probija se kroz brdo.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

47



Slika 2.5.3.1 Duvanjsko polje- ire podruje gornjeg bazena CHE Vrilo



Slika 2.5.3.2 Brdo kroz koje se probija dovodni tunel CHE Vrilo

Bioloki minimum: Nakon izgradnje planiranog zahvata, zbog odvoenja vode rijeke
uice do strojarnice planirane CHE Vrilo putem dovodnog tunela, koritom uice nizvodno
od gornjeg bazena) do ponora Kovai u duini od oko 700 m u doba srednjih i malih
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

48

protoka uicom tekao bi samo bioloki minimum odnosno protok koji nee negativno
utjecati na kakvou vode i autohtoni ivi svijet ovog dijela vodotoka (ekoloki prihvatljivi
protok). Meutim, treba naglasiti da i u sadanjim uvjetima ovaj dio vodotoke u izrazito
sunoj godini je bez vode i do 150 dana godinje.

Vizualne promjene okolia: Tijekom trajanja radova na CHE Vrilo pojavit e se promjene
na gradilitu gornjeg i donjeg bazena, zatim ulazne graevine, vodne komore i tlanog
cjevovoda te strojarnice, i pristupnih cesta, a ogledat e se kroz gubitak i osiromaenja
prirodnih karakteristika i naruavanje vizualnih kvaliteta u pojasu gradilita.

Tijekom graenja ovaj prostor pejsano i estetski, gubi svoj dosadanji identitet. Stvara se
novi element koji mijenja fizionomiju ovog prostora. Meutim, propisanim mjerama i
okolino prihvatljivim gospodarenjem otpadom taj utjecaj se moe smanjiti.

Tijekom izvoenja radova predvieno je iskopati oko 1 000 000,00 m
3
zemljanog i oko 334
360,00 m
3
stjenovitog materijala. Iskopani zemljani materijal ugrauje se u objekte
planiranog zahvata, dok oko 213 920,00 m
3
iskopanog a ne utroenog stjenovitog
materijala treba zbrinuti.

Tijekom koritenja planiranog zahvata zbog izgradnje planiranih bazena promijenit e se
slika promatranog podruja. Na podruju Duvanjskog polja zbog izgradnje gornjeg bazena
formirat e se stalna vodena ploha povrine oko 90 ha u kojem e voda u doba srednjih i
manji dotoka vode u uicu dnevno oscilirati oko 1,5 m. Zbog nasipanja iskopanim
materijalom iz bazena zatrpat e se oko 72 ha depresija u okoliu gornjeg bazena. Zbog
humusiranja ovog prostora poboljat e se mogunosti njegovog koritenja za ratarske i
povrtlarske kulture u odnosu na sadanje stanje. Kako nositelj zahvata otkupljuje i ovo
podruje, nain i uvjete njegovog koritenja treba definirati s nositeljem zahvata.

Na podruju Bukog jezera zbog izgradnje donjeg bazena formirat e se stalna vodena
ploha povrine oko 76,5 ha u kojoj e voda u doba srednjih i manji dotoka vode u uicu
oscilirati oko 2,5 m , dok je ovo podruje u sadanjim uvjetima vei dio godine bilo bez
vode.

U cilju ouvanja znaajnih i karakteristinih obiljeja krajobraza potrebno je izradit projekta
krajobraznog ureenja koji e dati rjeenja za optimizaciju zahvata, i zatitu krajobraznih
struktura tijekom izgradnje i nakon izvoenja radova na izgradnji zahvata. Zbog toga,
novostvorena situacija u prostoru moe se percipirati kao prihvatljiva promjena kako s
psiholokog aspekta tako i sa aspekta vizualnog doivljaja.

Smanjenje poplava u Duvanjskom polju: Zbog poveanog kapaciteta otjecanja tijekom
koritenja planiranog zahvata sa sadanjih 80 m
3
/s (ponor Kovai) na 130 m
3
/s, sadanja
kota voda stogodinjeg povratnog razdoblja u Duvanjskom polju smanjit e se za oko 3,5
m.

Meutim, treba rei da je smanjenje poplavnih povrina u Duvanjskom polju pozitivno sa
aspekta poljoprivredne proizvodnje dok je negativno sa aspekta odravanja vlanih
stanita, odnosno bioraznolikosti ovog podruja.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

49


Slika 2.5.3.3 Prikaz sadanjih i buduih poplavnih linija u Duvanjskom polju
2.5.4. Mogui utjecaj tijekom pripreme i izgradnje zahvata
Razvoj buke: Kako radni strojevi i transportna sredstva proizvode buku izmeu 87 (dizel
generator elektrine energije snage 250 kW) oekivani intenzitet buke je 75 do 80 dBA na
prilaznoj cesti, a oko 45 dBA (doputene buke na granici stambene zone) na udaljenosti
oko 400 m od izvoenja radova.

Obzirom na udaljenost prvih kua od gradilita pretpostavlja se da e buku osjetiti samo
stanovnici naselja Kovai tijekom izvoenja radova na gornjem bazenu, ulaznoj graevini i
na poetku dovodnog tunela, te stanovnici zaseoka Vrilo tijekom izvoenja radova na
donjem bazenu, strojarnici vodnoj komori i tlanom cjevovodu.

Prema navedenom, ovi nepovoljni utjecaji buke su umjerenim ,a po znaaju su mali.

Utjecaji na kakvou zraka: Posljedica izgradnje planiranog zahvata moe biti poveanje
praine uslijed povrinskih zemljanih i drugih radova na gradilitu te odvoza iskopanog, a
neutroenog materijala, odnosno nastalog otpadnog materijala. Intenzitet ove pojave ovisi
o vremenskim prilikama, prvenstveno o vlanosti zraka i jaini vjetra. Poveano stvaranje
praine noene vjetrom moe oneistiti atmosferu neposredno u okoliu gradilita.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

50

Drugi izvor oneienja zraka su ispuni plinovi iz radnih i transportnih strojeva koja
dovoze ili odvoze iskopani materijal. Procijenjeno je da koncentracija ispunih plinova nee
biti vea nego to je na cestama s prometom jaine do srednjeg intenziteta.

Utjecaji na tlo: Utjecaj na poljoprivredno tlo odnosi se na oko 162 ha na podruju
izvoenja radova na gornjem bazenu i njegovom okoliu. Na podruju zaposjedanja
gornjeg bazena doi e do trajnog gubitak oko 90 ha tla (humusa), dok e se na ostatku od
oko 70 ha koji se nasipa iskopom iz gornjeg bazena poboljati uvjeti za biljnu proizvodnju.
Ovaj nepovoljni utjecaj je lokalan i trajan, a s obzirom na zahvaeno podruje je mali. Ostali
povrinski objekti planiranog zahvata uglavnom se izvode na tlu koje se ne koristi za
poljoprivrednu proizvodnju.

Tijekom graenja moe doi i do oneienje tla u sluaju odlaganja materijala za gradnju i
vika iskopanog materijala na zemljite koje nije odreeno i pripremljeno kao odlagalite te
nekontroliranog curenja goriva i maziva iz radnih strojeva i transportnih sredstava.

Utjecaj na hidroloke znaajke i kakvou voda: Tijekom graevinskih radova ne oekuju
se utjecaji na hidroloke karakteristike povrinske i podzemne vode.

Utjecaji na kakvou povrinskih voda moe se javiti samo kratkotrajno i lokalno, kao
posljedica samog tijeka graevinskih radova na bazenima ili kao posljedica nepredvidivih
dogaaja kao to su vremenske nepogode i poplavni valovi tijekom izvedbe radova koji
mogu dovesti do poveane erozije tla to moe izazvati poveano zamuenje nizvodnog
korita i kratkotrajnih pogoranja kakvoe voda.

Akcidenti na strojevima i opremi te na mjestima skladitenja materijala, goriva i maziva
zbog lokalnog i kratkotrajno oneienje tla mogu izazvati oneienje povrinskih i
podzemnih voda.

Svi su ovi utjecaji u naelu nepovoljni, ali su po znaaju mali.

Utjecaji na potrese Tijekom izvoenja radova ne oekuju se utjecaji na potrese, niti
potresa na objekte.

Utjecaj na speleoloke objekte: Nepredvidivosti kra i iskustva izgradnje podzemnih
objekata u kru Dinarida ukazuju na mogunost otvaranja i otkrivanja speleolokih sustava.
Obzirom na takva iskustva posebno je vano naglasiti neophodnost praenja odnosno
nadzora strunjaka biospeleologa i speleologa tijekom izvoenja radova a pogotovo radova
na proboju tunela.
Radove prilikom proboja tunela i zasjeka mora pratiti strunjak biospeleolog. U sluaju
nailaska na speleoloke objekte i pojave, otkrie prijaviti Ministarstvu nadlenom za
poslove zatite prirode te obustaviti radove dok ekipa biospeleologa ne utvrdi zateeno
stanje lokaliteta i definira potrebne mjere zatite.
Nadalje, osigurati trajnu mogunost praenja stanja podzemne faune i stanita otkrivenih
tijekom buenja tunela ili zasijecanja terena.

Utjecaji na stanita, biljni i ivotinjski svijet: Openito tijekom izgradnje neminovno
dolazi zaposjedanje stanita te naruavanje njihove cjelovitosti i stabilnosti to ima
negativan utjecaj na biljni i ivotinjski svijet.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

51

Zbog izgradnje smanjit e se stanita za neke ivotne zajednice i pojedine vrste koje
danas naseljavaju podruje zaposjedanja objekata planiranog zahvata.

Ovi nepovoljni i trajni utjecaji s obzirom na zahvaeno podruje oko 255 ha su umjereni.

Utjecaji na ivi svijet ovisit e i o tome da li se radovi izvode u vrijeme reproduktivnog
razdoblja pojedine ivotinjske skupine.

Utjecaj na faunu riba u rijeci uici i Bukom jezeru tijekom izvoenja radova mogui su
ukoliko doe do poveane koncentracije suspendiranih tvari u vodi, odnosno taloenja
estica na krgama to je malo vjerojatno.
.
Ostali utjecaji na floru i faunu povezani su sa stvaranjem praine te uznemiravanje
ivotinjskih vrsta uslijed buke strojeva i oneienja zraka.

Dodatni negativni utjecaji na kopnena stanita promatranog podruja mogui su ukoliko:
- se ne osigura adekvatan pristup gradilitu
- se adekvatno ne zbrinjava graevinski i drugi otpad nastao tijekom gradnje
- doe do izlijevanja opasnih tekuina iz radnih i transportnih strojeva.

Meutim, vano je da zbog planiranog zahvata nee nestati niti jedna biljna i ivotinjska
vrsta koja obitava na ovom podruju

Utjecaji na zatiene biljne i ivotinjske vrste ukoliko obitavaju na ovom podruju istovjetni
isu naprijed navedenim utjecajima.

Utjecaj na poljoprivredu: Najvei utjecaj tijekom izgradnje planiranog zahvata na
poljoprivredu oituje se postupni trajnim gubitkom uglavnom panjakih povrina na lokaciji
gornjeg bazena, povrine oko 90 ha, dok e se preostalih oko 70 ha ponovno privesti
kulturi.

Zbog praine i lebdei estica mogu je i manji, kratkotrajni i lokalni utjecaj izgradnje na
poljoprivrednu proizvodnju na najbliim parcelama, koji e prestati nakon izgradnje
planiranog objekta. Navedeni su utjecaji nepovoljni i po svom su znaaju umjereni

Utjecaj na ume: Nepovoljni mali utjecaj oituje se kroz trajni gubitkom oko 2 ha dijela
nasada topola na podruju gornjeg bazena uz vodotok uicu.

Utjecaji na lovstvo: Ovi nepovoljni, kratkotrajni , lokalni i mali utjecaji na divlja, kao I na
ostalu faunu, mogu se oekivati radi promjene prirodnih ritmova i nemira uzrokovanih
pojaanim prometom i graenjem (praina i buka) te nazonou veeg broja ljudi tijekom
graenja

Utjecaji na prirodne i kulturne vrijednosti: Na prostoru zaposjedanja objekata
planiranog zahvata nema posebnih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Utjecaj na namjenu i koritenje prostora: Zbog izgradnje gornjeg bazena postupno do
prenamjene e doi na oko 90 ha livada i panjaka te oko 2 ha nasada topola. Meutim,
nasipanjem depresija u okoliu gornjeg bazen na povrini od oko 70 ha poboljat e se
njegova namjena ,ali za to koritenje potrebna e biti suglasnost nositelja zahvata.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

52

Utjecaj na objekte I infrastrukturu: Tijekom izgradnje od objekata zaposjest e se
ruevna mlinica na vodotoku uica nizvodno od mosta Kovai dok se utjecaji na postojee
infrastrukturne objekte ne oekuju osim to na lokalnim putnim pravcima uslijed
poveanog prometa moe doi do njihovog oteenja. Meutim, radi se o nepovoljnim, ali
po znaaju malim utjecajima. Postupni pozitivni utjecaji na cestovni promet ogleda se kroz
izgradnju pristupnog puta do objekata strojarnice ime se bolje prometno povezuju zaseoci
oko lokacije donjeg bazena.

Utjecaj na krajobraz: Tijekom trajanja radova na CHE Vrilo pojaviti e se vizualne
promjene na gradilitu nadzemnih objekata (gornji i donji bazen, dovodni tunel, vodna
komora i tlani cjevovod, strojarnica, i pristupne ceste). Ovaj e nepovoljni utjecaj biti
trajan i lokalan, a prema znaaju umjeren.

Osim toga tijekom pripreme terena za punjenje gornjeg bazena promijenit e se slika
promatranog podruja, prvenstveno zbog uklanjanja vegetacijskog pokrova.

Vizualne promjene poluit e i zbrinjavanje iskopanog a ne utroenog oko 213 000,00 m
3
.
stjenovitog materijala.

Utjecaj na ljude: Utjecaji na ljude, posebice ako se radovi budu izvodili nou oekuju se
zbog stvaranja buke od radnih strojeva i transportnih sredstva iznad 45 dBA na udaljenosti
blioj od oko 400 m od izvoenja radova. Pretpostavlja se da e buku osjetiti samo
stanovnici naselja Kovai te stanovnici zaseoka Vrilo. S druge strane, tijekom izvoenja
radova pojaviti e se mogunosti za dodatnim zapoljavanjem lokalnog stanovnitva i za
dodatnim prihodima u uslunim djelatnostima Prema navedenom, utjecaji buke su
nepovoljni, a dodatno zapoljavanje i usluge povoljni. U jednom i drugom sluaju radi se o
umjerenim utjecajima.

Meuutjecaj s drugim postojeim i planiranim objektima: Prema dostupnim podacima
planirani zahvat nema meuutjecaj s drugim postojeim i planiranim objektima.

2.5.5. Utjecaji za vrijeme koritenja zahvata
Utjecaj na klimu
Budui da predvieni bazeni povrine oko 90 i 76,5 ha kod maksimalnog vodostaja,
spada u manje vodene povrine moe se tvrditi da ovi bazeni nee izazvati klimatske
promjene koji bi ovjekov organizam mogao osjetiti.
Utjecaj na potrese
Tijekom koritenja planiranog zahvata ne oekuju se utjecaji na potrese niti potresa na
objekte.
Utjecaj na povrinske vode
Trajni utjecaji na povrinske vode tijekom koritenja zahvata su utjecaji na hidroloke i
psalmoloke znaajke vodotoka zatim utjecaji na kakvou voda i utjecaji na bioloka
svojstva voda.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

53

Utjecaj na hidroloke znaajke vodotoka odnosi se na vodotok uica nizvodno od gornjeg
bazena.

Ovaj je utjecaj znaajan i trajan jer se u ovom vodotoku nizvodno od gornjeg bazena u
duini oko 0,7 km mijenja reim teenja vode u vodotocima. Predvieno je da nizvodno od
gornjeg bazena vodotokom uica stalno najmanje tee bioloki minimum. Predviena
vrijednost biolokog minimuma na ovoj razini projekta iznosi 0,049 m
3
/s. Osim predvienog
biolokog minimuma u ovaj sustav dotjeu sve raspoloive vode vodotoka Ostroac.

Utjecaj na psalmoloke znaajke vodotoka: U vodotoku uica nizvodno od gornjeg bazena
CHE Vrilo smanjit e se koliina nanosa. Zbog toga do taloenja nanosa doi e u gornjem
bazenu. Nataloeni nanos u bazenu biti e potrebno povremeno uklanjati te deponirati
izvan granica samog zahvata. Ovi nepovoljni utjecaji su lokalni i malog su znaaja.

Utjecaj na kakvou voda: Kakva e biti kakvoa vode u vodotoku uica nizvodno od
gornjeg bazena ovisit e o veliini isputenog protoka, odnosno zadranog dotoka u
matinom vodotoku.

Utjecaj na bioloka svojstva vode: Da li e se odrati autohtone zajednice vodotoka uica
nizvodno od gornjeg bazena, ovisit e o koliini vode koja e stalno tei ovim dijelom
korita.
Procjena bio-ekolokog stanja novoformiranih vodenih ekosustava
Bio- ekoloke promjene u novoformiranim bazenima u odnosu na matini vodotok uicu
odnose se na proces formiranja odreenih zajednica kojih nema u matinom vodotoku..

Gornji bazen

Fizikalno kemijska svojstva vode: S obzirom na dubinu (do 2 m) i svakodnevnu izmjenu
vode u bazenu u toplom razdoblju godine nee doi do temperaturne stratifikacije vodenog
stupca. Unato predvienog taloenja nanosa u bazenu nee doi do promjene kemijske
kakvoe vode u odnosu na kakvou vode matinog vodotoka. Razlog je to e u bazenu
dolaziti do svakodnevnog mijeanja i dvodnevne izmjene vode. Kod ovakve izmjene vode
proces eutrofizacije se veoma sporo odvija i u sluaju dobre opskrbljenosti hranjivim
tvarima. U bazenima ovakvog tipa za prijelaz vode u vii stupanj trofije nije dostatno
poveanje glavnog eutrofikanta, ukupnog fosfora za 20 - 30 mg/m
3
ve ove koncentracije
moraju biti daleko vee.

Bioloka svojstva voda: Od ivotnih zajednica kojih nema u vodotoku uica u bazenu e
doi do razvoja zajednice planktona (organizmi koji lebde u vodi). Obzirom na znaajke
bazena zajednica e biti veoma slabo razvijena. Od ostalih zajednica razvit e se zajednice
dna i to biljne (mikro I makro) i ivotinjske komponente, te na tvrdim predmetima uronjenim
u vodu zajednica obrataja koju uglavnom ine mie biljne vrste meu kojima se mogu
nai i neke ivotinjske skupine. Kvalitativna struktura ribljih populacija zbog promjene
kvalitete dosadanjih stanita donekle e se razlikovati od sastava riba vodotoka uica. Uz
rijene ribe bazen e naseliti i neke jezerske vrste te neutrofilne vrste. Budui da nema
podataka o sastavu riba vodotoka uica to e trebati utvrditi u narednim fazama projekta.
Procijenjena masa riba u bazenu varirat e izmeu 8 i 12 kg/ha.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

54

Zakljuak: Osim neznatne mogunosti poveanja temperature vode u bazenu ne oekuje
se promjena kakvoe vode u bazenu u odnosu na ishodinu vodu zbog ogranienog
volumena bazena i predloenog plana upravljanja, odnosno crpljenja vode

Donji bazen

Fizikalno kemijska svojstva vode: S obzirom na dubinu (do 4,5 m) i svakodnevnu izmjenu
vode u bazenu u toplom razdoblju godine nee doi do temperaturne stratifikacije vodenog
stupca. Unato povienju temperature vode povrinskog sloja bazena tijekom
vegetacijskog razdoblja u odnosu na matini vodotok te predvienog taloenja nanosa u
ovom bazenu kao i u gornjem bazenu nee doi do promjene kakvoe vode u odnosu na
kakvou vode matinog vodotoka, odnosno Bukog jezera..

Bioloka svojstva voda: Bioloka svojstva voda biti e slina onim procijenjenim za gornji
bazen, osom za faunu riba. Dosadanja kvaliteta stanita riba na zaposjednutom dijelu
akumulacije Bukog blata biti e smanjena. Osim toga predvieno crpljenja vode iz donjeg
u gornji bazen odrazit e se uvjeti za mrijeenje odreenih jezerskih vrsta riba Bukog
jezera. Isto tako smanjenje dotoka vode u Buko jezero preko vodotoka uica moe
utjecati i na rijene vrste riba koje obitavaju u ovom jezeru.
Utjecaj na podzemne vode
Budui da se tijekom koritenja planiranog zahvata zbog odvoda vode rijeke uice do
strojarnice CHE Vrilo, glavni ponor Kovai zaobilazi to e produiti period u kojem vrela
Riine presuuju.
Utjecaj na seizmiku
Budui da objekte planiranog zahvata CHE Vrilo treba projektirati adekvatno oekivanom
seizmikom stupnju aktivnosti ne oekuje se utjecaj potresa za objekte. S druge strane
budui da se radi o relativno malim bazenima ne oekuje se niti njihov utjecaj na potrese.
Utjecaj na stanita, biljne i ivotinjske vrste
Gornji bazen: Izgradnjom predvienog zahvata, konkretnije gornjeg bazena gubi se dio
rijenih stanita rijeke uica i okolnih stanita na prostoru Duvanjskog polja ukupne
povrine oko 160 ha. Dominantna stanita koja se potapaju su livade i panjaci, zatim
obradive poljoprivredne povrine dok se najmanje potapa nasada topola.

injenica je da e sve komponente i elementi potopljenih kopnenih stanita, osim
matinog vodotoka pretrpjeti krupne promjene, a naroito u sferi biljnih I ivotinjskih vrsta
i zemljita kao jedinstva fizikih, kemijskih i biolokih sustava. Iz toga se moe izvuci
zakljuak da e potopljena stanita pretrpjeti 100 %; degradaciju.

Meutim, treba istai da gornji bazen zajedno s podrujem koji se izravnava (oko 72 ha)
zaposjeda samo oko 1,3 povrine Duvanjskog polja te da zbog toga nee nestati niti jedna
vrsta koja obitava na ovom podruju.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

55

Pretpostavlja se da je fauna malih sisavaca pretrpjeti najvei nepovoljan utjecaj. S druge
strane izgradnja gornjeg bazena zbog poveanja stanita imala bi povoljan utjecaj na ribe,
vodozemce i ptica.

Donji bazen: Donji bazen zaposjeda oko 76,5 ha to je oko 1,4 % od ukupne povrine
Bukog jezera. Dakle tlo na kojem se planira izgradnja donjeg bazena plave vode
akumulacijskog jezera Buko blato.

Izgradnja donjeg bazena zbog poveanja stanita imala bi povoljan utjecaj na i ptice, a
manje na riba i vodozemaca zbog velike dnevne oscilacije vodostaja.

Vodna i zasunska komora, tlani cjevovod, strojarnica i pristupne ceste: Nadzemni
dijelovi vodne i zasunske komore, tlanog cjevovoda i strojarnice zaposjedaju oko 1,05
ha, a pristupne ceste oko 2,1 ha uglavnom kamenjara, a neznatno suhih travnjaka..
Utjecaj na zatiene biljne i ivotinjske vrste
Ne postoje podaci o zastupljenosti zatienih i ugroeni vrsta na podruju zaposjedanja,
zbog toga nije mogue procijeniti niti utjecaj planiranog zahvata na ove vrste u podruju
zaposjedanja. ukoliko zatiene biljne i ivotinjske vrste obitavaju na ovom podruju
utjecaji na njih istovjetni su utjecajima izloenim u toki 2.7.7.
Utjecaj na poljoprivredu
Od objekata planiranog zahvata CHE Vrilo utjecaj na poljoprivredu imao bi samo gornji
bazen. Njegov utjecaj na poljoprivredu ogledao bi se kako slijedi:

- Nepovoljno: Prenamjena koritenja oko 90 ha tla za poljoprivredu, je najvaniji, i po
izravnom utjecaju najvei nepovoljni utjecaj na tlo i poljoprivredu. Ovaj negativni
utjecaj vie bi bio na stoarsku proizvodnju zbog zaposjedanja livada i panjaka, a
manje na ratarsku proizvodnju.

- Povoljno: Povoljan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju odnosi se zbog:
- poboljanja poljoprivredne proizvodnje na oko 70 ha zemljita koje se nasipa
u okoliu planiranog gornjeg bazena,
- osiguranja ogranienih koliina vode za navodnjavanje poljoprivrednih
povrina u zaobalju planiranog bazena ukoliko za to bude postojao interes.
Nepovoljno za navodnjavanje s jedne strane je to se voda ne bi mogla
koristiti gravitacijom, a s druge strane uzimanjem vode za navodnjavanje
utjecalo bi na proizvodnju elektrine energije.

Unoenje vie reda u prostor zbog nadzora nad divljim odlagalitima otpada drugi je
povoljan utjecaj za poljoprivredu..
Utjecaj na ribarstvo
Najvei i najuoljiviji negativan utjecaj izgradnja pregrada na rijekama je sprjeavanje
migracije ribljih vrsta i to posebice onih koje sezonski migriraju radi reprodukcije ili
prehrane.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

56


U sluaju postojanja ribljih staza postoje takoer negativni efekti na migratorne vrste jer
prolaz ribljom stazom nije mogu za sve jedinke, to smanjuje kvantitetu mrijesta odreene
vrste.

Osim promjena bio-ekolokih uvjeta u bazenu u odnosu na matini vodotok, kao jedna od
posljedica javlja se i smanjenje koliine sedimenta ispod same brane to nepovoljno utjee
na razvoj makrofaune dna odnosno riblje hrane.

Prilikom nizvodnih migracija javlja se direktan negativan utjecaj na ribe uslijed pogibanje
riba padom preko preljeva to ovisi o visini pregrade i koliini vode koja se preljeva.

U konkretnom sluaju pregraivanje rijeke uice negativno e utjecati na faunu riba u
vodotoku uica nizvodno od gornjeg bazena na duini korita od oko 1,2 km. Zbog
nepostojanja podataka stvarni utjecaj nije mogue procijeniti te je u narednim fazama
projekta potrebno provesti bio-ekoloka istraivanja ovog vodotoka u koja treba ukljuiti i
istraivanja ihtiofaune. Na faunu riba koja e naseliti bazene utjecati e este izmjene
vode u bazenima u vrijeme dostatnih dotoka rijekom uicom za rad CHE Vrilo te dnevne
oscilacije vode u gornjem (oko 1.5) i donjem (oko 3,5 m) bazenu za vrijeme srednjih i
manjih protoka vode u vodotoku uica To e se odraziti na kvalitetu dosadanjih mrijesnih
uvjete za ribe na dijelu Bukog jezera koje se zaposjeda, a koje je bilo pogodno stanite za
mrijest limnofilnih i reofilnih vrsta riba.
Utjecaj na umarstvo
Budui da na podruju planiranog zahvata nema uma njegov utjecaj odnosi se samo na
zaposjedanje oko 2,0 ha nasada topole. Budui da se radi o relativno manjoj povrini
prostora, ovaj se utjecaj i u gospodarskom i u opekorisnom smislu moe smatrati malim i
izrazito lokalnim, a uzimajui drvnu masu mjerljivim.
Utjecaj na lovstvo
Dovrenjem objekata planirane CHE Vrilo i njenim stavljanjem u funkciju, u odreenoj mjeri
e se izmijeniti sadanji dijelovi lovita. Iako je smanjenja povrine postojeih stanita
nepovoljno s aspekta dananjeg lovstva, ipak formiranje novih vodenih povrina povoljno
e utjecati na razvoj vodene pernate divljai ime e se proiriti mogunosti lova na ovom
podruju.

Mogunost proirenje lova na vodenu pernatu divlja, ovisit e o koritenju Bukog jezera
za turistiko-rekreativne namjene.
Utjecaj na kulturne i prirodne vrijednosti
Na podruju planiranog zahvata nisu evidentirane kulturno povijesne spomenici te se
pretpostavlja da planirani zahvat tijekom koritenja nee imati utjecaja na kulturne
vrijednosti.
Znaajan utjecaj planiranog zahvata na vodotok uica kroz Duvanjsko polje se ne oekuje.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

57

Utjecaj na objekte i infrastrukturu
Utjecaj na objekte: Koritenje planiranog zahvata nee utjecati na postojee objekte jer se
oni nalaze izvan podruja zaposjedanja planiranog zahvata, osim na razruenu mlinicu na
vodotoku uica koju zaposjeda gornji bazen,

Utjecaj na infrastrukturu: Tijekom koritenja planiranog zahvata zbog izgradnje pristupnih
cesta do strojarnice poboljat e se prometna povezanost zaseoka naselja Prisoje (Vrilo,
Dolac i Zelii) s magistralnom cestom M.6.1 koja vodi od Tomislavgrada prema Karlovom
Hanu.

Ostali infrastrukturni objekti su izvan podruja zaposjedanja planiranog zahvata.
Utjecaj na namjenu i koritenje prostora
Zbog izgradnje gornjeg bazena doi e do prenamjene na oko 90 ha livada i panjaka te
oko 2 ha nasada topola. Ovaj negativni utjecaj je mali. Meutim, nasipanjem depresija u
okoliu gornjeg bazen na povrini od oko 70 ha poboljat e se njegova namjena ,ali za to
koritenje potrebna e biti suglasnost nositelja zahvata.

Zbog zaposjedanja dijela Bukog jezera koji je i u sadanjim uvjetima veliki dio godine
bez vode neznatno e se smanjiti rekreacijske mogunosti na akumulaciji Buko blato. Ali
uz samo Buko jezero i gornji bazen mogu se napraviti etnice i biciklistike staze te i
ostali portsko rekreacijski i edukativni sadraji to je pozitivno s aspekta razvoja turizma.
Socioloki i demografski utjecaj
Zbog izgradnje planiranog zahvata na podruju gornjeg bazena prestat e mogunost
koritenja oko 90 ha uglavnom livada i panjaka te oko 2 ha nasada topola ije vlasnitvo
treba utvrditi.

Ali nakon izgradnje, otvara se mogunost povoljnijeg koritenja na oko 70 ha povrina uz
gornji bazen koje se zbog nasipanja mogu prevesti kulturi za to je potrebna suglasnost
nositelja zahvata jer nositelj zahvata ovaj prostor otkupljuje.

S demografskog aspekta pozitivna je i mogunost razvoja turizma zbog mogunosti
izgradnje turistikih sadraja u okoliu planiranog zahvata.

Nakon izgradnje ostat e pristupne ceste do pojedinih objekata izgraene za potrebe
graenja. Na taj nain osigurat e se bolja komunikacija zaseoka naselja Prisoje (Vrilo,
Dolac i Zelii) s magistralnom cestom M.6.1 koja vodi od Tomislavgrada prema Karlovom
Hanu

Pozitivni efekti od planirane izgradnje su i:
- smanjenje poplava na podruju Duvanjskog polja
- vea vrijednost nekretnina
- bolji uvjeti za sport i rekreaciju
- novi izvori prihoda uslijed razvoja novih djelatnosti, posebice turizma
- ureenje ireg prostora, izgradnja infrastrukture i prometnica

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

58

Premda je mogunost izvanrednih situacija mala investitor i izvoa radova moraju u
skladu sa Zakonom o zatiti okolia i drugim pozitivnim zakonskim normama i propisima,
predvidjeti i osigurati mogunost zatite stanovnitva, naselja i objekata u izvanrednim
okolnostima.

Planiranje i provedba projekta CHE Vrilo u demografskom smislu je prihvatljivo samo
ukoliko sadri sve potrebne elemente novoga regionalnoga pristupa uspostave
gospodarsko-razvojnoga modela, koji bi trebao omoguiti poboljanje kvalitete ivota.
Pritom je kljuno unaprijediti pozitivne demografske tokove, a zaustaviti ili ublaiti
negativne procese u razvoju stanovnitva. Uz predviene mjere zatite planirani zahvat
nee ugroziti ivot i rad stanovnitva, potaknuti iseljavanje, dovesti u pitanje gospodarsku
orijentaciju stanovnitva te oneisti prirodne resurse vane za ivot i rad, ve e poticati
naseljavanje i zapoljavanje na tome podruju.
Utjecaj na krajobraz
Fizionomija krajobraza bilo prirodnog ili kultiviranog nije statina. Nakon izgradnje
planiranog zahvata u vizualno pogledu na zahvaenom podruju Duvanjskog polja
dominirati e vodena povrina duine oko 2500 m i prosjene irine oko 360 m. U
malovodnom razdoblju zbog izgradnje donjeg bazena na podruju Bukog jezera ostvarit
e se stalna vodena povrina duine oko 1700 m i prosjene irine oko 450 m. Istina
dubina vode u ovom bazenu u malovodnom razdoblju za vrijeme dana poveavat e se, a
za vrijeme noi uslijed crpljenja smanjivat e se. U gornjem bazenu situacija bi bila obrnuta.
2.5.6. Utjecaji u sluaju izvanrednih okolnosti i procjena rizika
Budui da e se svi objekti planirane CHE Vrilo projektirati i izgraditi u skladu s postojeim
propisima, utemeljenim na geotehniki ispitanim podlogama, seizminosti podruja i drugim
izvanrednim utjecajima tijekom rada sustava CHE Vrilo ne oekuje se mogue nezgode, osim
nezgode uvjetovane viom silom. Pod ''viom silom'' podrazumijevaju se razorni potresi, vee
jaine od proraunskog, zatim ratna razaranja, namjerno oteenje dijelova graevine,
odnosno instalacija.

2.5.7. Utjecaji nakon prestanka koritenja
CHE Vrilo se predvia kao trajna graevina te prema tome nema utjecaja na okoli
prestankom koritenja zahvata.
2.5.8. Usklaenost zahvata s meunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine o
smanjenju prekograninih utjecaja na okoli i/ili smanjenje globalnih utjecaja
na okoli
Sukladno Espoo Konvenciji koju je prihvatila i Bosna i Hercegovina nadleno ministarstvo
Federacije Bosne i Hercegovine treba obavijestiti Republiku Hrvatsku o namjeravanom
zahvatu i oekivanim prekograninim utjecajima. Naime promatrano podruje pripada
zajednikom slivu rijeke Cetine.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

59

2.6. MJERE UBLAAVANJA
2.6.1. Openito

Nositelj zahvata CHE Vrilo u narednim fazama projektiranja treba uvrstiti mjere koje e
proizii iz odredbi za provoenje Prostorno planske dokumentacije nakon izrade
Prostornih planova vieg i nieg reda te pravne regulative Federacije Bosne i Hercegovine
kojom su regulirana pitanja zatite prirode i okolia te zatite, voda, tla i zraka te zatite od
poara i zatite od buke. Osim toga treba:


- definirati pravednu nadoknadu ili zamjenu za zaposjednute prostor,
- raspolagati s podacima o kakvoi (fizikalno-kemijska i bioloka svojstva) voda
vodotoka uica,
- odrediti lokaciju za deponiranje humusnog sloja koji se skida na podruju gornjeg
bazena, do njegove upotrebe
- Izraditi Projekt organizacije i tehnologije graenja u sklopu kojeg treba definirati
zatitu od, praine i buke posebice ako se organizacijom graenja planiraju radovi i
tijekom noi te izraditi vremenski plan graenja te nain i uvjete miniranja. Operativni
plan izgradnje, odnosno Projekt organizacije i tehnologije graenja, treba napraviti
svaki izvoa radova.
- utvrditi trase vodovodne, energetske i telekomunikacijske mree, vezano za
zaposjedanje pojedinih objekata planiranog zahvata CHE Vrilo,
- izraditi Projekt krajobraznog ureenja podruja izgradnje brana, zatim zatitnog
pojasa oko gornjeg bazena te platoa i upravne zgrade vodei rauna o postojeoj
topografiji, odnosno o ouvanje izvornog krajobraza sa to veom uravnoteenou
elemenata koji ga tvore. Kod odabira bilja, pored autohtonih vrsta ovog kraja treba
voditi i rauna o stupnju alergogenosti peluda pojedinih biljki. Pelud johe ima jaka do
veoma jaka alergogena svojstva, dok slaba alergogena svojstva ima pelud vrbe i
bazge te topole. Od trava slaba alergogena svojstva imaju trputac, loboda i vrzina, a
umjerena kopriva i kiselica.
- s nadlenim tijelima lokalne uprave odrediti lokacije za odlaganje vika iskopanog, a
neutroenog stjenovitog materijala, s tim da pokrovni humusni sloj do njegove
upotrebe treba odlagati na posebno odreene lokacije,
- s nadlenim tijelima lokalne uprave odrediti lokacije za odlaganje materijala iz bazena
prilikom njihovog ienja te procijeniti mogunost njegovog gospodarskog
koritenja.
- putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti javnost o izgradnji planiranog
zahvata i oekivanim utjecajima,
- osigurati zbrinjavanje otpada iz sanitarnih vorova (ukoliko su kemijski WC-i) i krutog
otpada putem ovlatenih tvrtki,tijekom izvoenja objekta.
- osigurati odgovarajuu lokaciju za smjetaj mehanizacije, opreme za graenje i
odravanje opreme i strojeva. Na tom prostor treba izgraditi nepropusnu podlogu s
odgovarajuim prihvatnim kapacitetom za pojedinog potencijalnog oneiivaa,
- obiljeiti gradilite i osigurati odgovarajuu zatitu na gradilitu,
- o poetku radova izvijestiti konzervatorsku ustanovu odnosno organ nadlean za
zatitu kulturnih i prirodnih vrijenosti.
- osigurati suradnju sa strunjakom biologom koji na temelju detaljnijeg uvida na terenu
treba predloiti mjere zatite stanita te flore i faune tijekom izvoenja radova.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

60

- osigurati suradnju sa strunjakom biospeleologom koji e u sluaju nailaska na
speleoloke objekte tijekom izvoenja radova, posebice na dovodnom tunelu
predloiti mjere zatite pilja i piljske faune,
- utvrditi i sanirati lokacije divljih odlagalita otpada na podruju zaposjedanja pojedinih
objekata planiranog zahvata i u njihovom bliem okoliu .

Usvojena organizacija graenja, izbor opreme i nalazita materijala te nain njihove
dopreme i manipuliranja na gradilitu, zatim smjetaj tehnolokih pogona, objekata uprave i
drutvenog standarda, kao i osiguranje potrebne infrastrukture te izabrana tehnologija rada
trebaju biti takvi da nee nepovoljno djelovati na kakvou voda, tla i zraka .

Osnovni preduvjeti da ne doe do promjene fizikalno-kemijskih, a time i biolokih svojstava
voda u okolici tijekom izvoenja radova su organizacija gradilita izvan podruja zahvata,
te pridravanje usvojene projektne dokumentacije od strane izvoaa radova. Gradnju
provoditi primjerenom mehanizacijom, ugraivati kvalitetan materijal, materijal za dnevne
potrebe uvati na sigurnom mjestu, na podruju zahvata ne smije se provoditi servisiranje
strojeva i skladititi gorivo i maziva

Nositelj zahvata e tijekom predvienih aktivnosti vezanih uz izgradnju planirane CHE Vrilo
koja e trajati oko 4 godine biti obvezan provoditi mjere zatite okolia prema okolinoj
dozvoli Nadlenog Federalnog Ministarstva o prihvatljivosti zahvata za okoli. Nepovoljne
utjecaje planiranog zahvata na okoli potrebno je izbjei ili, ako to nije mogue, smanjiti na
najmanju moguu mjeru. Zatitne mjere temelje se na pravnim, administrativnim, tehnikim
i tehnolokim uvjetima. Provoenje mjera zatite predvieno je tijekom izgradnje zahvata,
njegovog koritenja te u sluaju ekolokog akcidenta.


2.6.2. Mjere zatite tijekom izgradnje zahvata
Openito
Osnovna mjera o kojoj ovisi provoenje mjera zatite okolia tijekom izvoenja radova je
jedinstveni nadzor nad zatitom okolia na cjelokupnom gradilitu. U nadzor treba ukljuiti
strunjake razliitih specijalnosti, kao to su konzervator, ekolog, speleolog, agronom i dr.
Zatita od praine i buke
Osnovna mjera zatite od praine je vlaenje povrina na kojima se vre radovi, a od buke
koritenje tehniki ispravnih strojeva s minimalnom emisijom buke. Radi smanjenja buke i
praine brzina transportnih vozila ne bi trebala biti vea od 30 km/h.
Mjere zatite voda od oneienja
Tijekom izgradnje objekata planiranog zahvata osigurati prijenosne sanitarne vorove s
vodonepropusnim rezervoarima. Sanitarne vorove po potrebi prazniti te sadraj zbrinjavati
na siguran nain.

Koristiti tehniki ispravne strojeve s atestom. Svako isputanje goriva, maziva ili drugih
tekuih sredstava na gradilitu u tlo i vode strogo je zabranjeno, a moebitne takve
sluajeve potrebno je odmah sanirati prirunim sredstvima ili uklanjanjem oneienog
dijela tla.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

61

Otpadne materijale nastale u postupku izgradnje odlagati na posebno odreenoj lokaciji te
organizirati redoviti odvoz tog otpada s gradilita na najblie ureeno odlagalite ili na
planirku ako se radi o inertnom graevinskom otpadu.

Vezano za novoformirani vodeni ekosustav gornji bazen, radi usporavanja eutrofizacije u
njima prije punjenja s povrina koje se ne produbljuju odstraniti svu travnatu vegetaciju i
ikare. umsko drvee, odnosno nasade topola sjei nisko, a panjeve nije potrebno vaditi.
Mjere zatite tla
Humusno-oranini sloj debljine 0,25 m s lokacija gornjeg bazena odstranjivati selektivno i
uz nadzor, te privremeno odlagati na za to posebno odreenu lokaciju do ponovne
upotrebe kao zavrni sloj na zatitnom pojasu oko gornjeg bazena te krajobrazno ureenje.
Iskope zemljanih materijala i zemljane radove organizirati u skladu s vremenskim prilikama.
Tijekom obilnih kia i vjetra obvezno je zaustavljanje radova i zatita lokacija radova od
poplavljivanja ili od ispiranja. Zavretkom svake faze radova dovrene zemljane dijelove
graevine treba zatititi od erozije.

Koristiti ispravne strojeve s atestom. Isputanje goriva i maziva u tlo je zabranjeno, a
akcidente odmah sanirati.

Ostali iskopani, a ne utroeni kameni materijal nije doputeno odlagati na umske i
poljoprivredne povrine te "divlja" odlagalita, ve na za to unaprijed odreeno mjesto.

Dopremu svih umjetnih materijala na gradilite osigurati iz skladita ili pogona (betonara,
asfaltna baza) koji moraju biti smjeteni izvan podruja izgradnje.

Okoli objekata planiranog zahvata i pristupnih prometnica nakon zavretka graevinskih
radova dovesti u prvobitno stanje.

Mjere zatite stanita, biljnog i ivotinjskog svijeta

Kretanje teke mehanizacije ograniiti tako da se okolna stanita to manje devastiraju, a
ivotinje to manje uznemiruju.

Vrijeme i nain gradnje planirati i prilagoditi kretanjima u prirodi tako da se radovi na
odreenim lokalitetima izvode izvan reproduktivnog razdoblja odreenih ivotinjskih
skupina.

Uklanjanje vegetacije provoditi u vrijeme kada nema gnjeenja ptica, a najbolje vrijeme je
od sredine ljeta pa sve do polovice zimskog perioda.

Odstranjivanje grmolikog i travnatog dijela biljnog pokrova te skidanje povrinskog sloja
zemlje planirati tako da se to obavlja od sredine ljeta do prve polovice zime

Stabla i biljke , koje nije nuno posjei zatititi sukladno predloenim mjerama od strane
biologa.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

62

Mjere zatite pilja
Budui da nema podataka o piljama i piljskoj fauni na promatranom podruju, na ovoj
razini projekta nije mogue propisati mjere zatite pilja i piljske faune tijekom graenja.

Mjere zatite lovstva
U svrhu zatite lovstva osim pravovremene obavijesti lovozakupnika o poetku izvoenja
radova potrebno je:
- odrediti vanjske granice gradilita
- radove obaviti u zadanom vremenu,
- vodne strane bazena urediti tako da e omoguiti bezopasno izlaenje divljai iz
vode.
Zatita ribarstva
Tijekom izvoenja radova odravati potrebnu kakvou voda u vodotoku uica i Bukom
jezeru.

Mjere zatite poljoprivrede
Tijekom radova, koliko je god to mogue, omoguiti lokalnom stanovnitvu koritenje
panjaka, livada i oranica na podruju unutar granica zahvata. Viak materijala i otpad ne
smiju se odlagati na okolni teren, kao i maziva graevinskih strojeva.

Mjere zatite uma
Prilikom izvoenja radova nije dozvoljena sjea i oteivanje stabala i korijenovog sustava
stabala izvan podruja zaposjedanja. Nije dozvoljeno odlaganje zemlje, vika materijala,
otpada i isputanje otpadnog ulja u umu i na umsko zemljite.

Mjere zatite prirodnih i kulturnih osobitosti
Na podruju planiranog zahvata nisu evidentirane kulturno povijesne vrijednosti.
Prije poetka zemljanih radova na lokacijama pojedinih objekata izvriti obilazak lokacije od
strane djelatnika konzervatorske ustanove i ustanove za zatitu prirode, koji e odrediti
uvjete iskopa i uvjete eventualnog daljnjeg nadzora. U sluaju arheolokog nalazita nalaz
prijaviti nadlenoj slubi, a daljnje iskapanje vriti sukladno naputku iste.

Mjere zatite objekata i infrastrukture
Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na objektima koji se zaposjedaju te
postojeim prometnicama, komunalnoj infrastrukturi na podruju zahvata bez suglasnosti
nadlenih slubi i uprava te bez prethodnog obavjeivanja njihovih korisnika.

Nakon zavretka radova sanirati sva eventualna oteenja na postojeim i novoizgraenim
prometnicama
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

63

Mjere zatite krajobraza

Po zavretku svih radova ukloniti sve gradiline objekte, pomone gradiline prometnice i
ostale elemente gradilita, te u potpunosti provesti konanu tehniko - bioloku sanaciju
degradiranog prostora oko zahvata, sukladno uvjetima nadlenih institucija kako bi se na
prostoru to vie uspostavilo ili pribliilo prirodno stanje.

Mjere zatite ljudi
Osigurati stalne mjere spreavanja irenja praine i blata u okoli. Radove u blizini kua
ograniiti sukladno projektu zatite od buke

Pristup vozila i graevinskih strojeva s gradilinih prometnica na lokalne prometnice izvoditi
tako da se sprijei ometanje lokalnog prometa.

2.6.3. Mjere zatite tijekom koritenja zahvata
- urediti okoli sukladno projektu krajobraznog ureenja,
- redovito odravati objekte planiranog zahvata sukladno Pravilniku o radu i odravanju
zahvata kojeg treba izraditi do poetka koritenja zahvata,
- redovito provoditi praenje stanja okolia prema usvojenom programu praenja,
- prilikom odravanja okolnog podruja maksimalno izbjegavati pretjerano koenje i
sjeenje vegetacije kako bi se ouvala vrijedna mikrostanita te se izbjeglo stvaranje
jednolinog i sterilnog okolia koji koristi vrlo mali broj vrsta kraljenjaka. Na taj nain
se omoguuje ouvanje lokalne raznolikosti i mozainost stanita te krajobraza.
Maksimalno podrati, gdje je to mogue, razvoj prirodne vegetacije i prirodnog
oblikovanja stanita,
- stalnim praenjem populacija indikatorskih vrsta omoguiti eventualne dodatne
popravke i korekcije . U sluaju uoavanja smanjenja populacija pojedine vrste ili
skupine ivotinja potrebno je izvriti korekcijske zahvate u smislu revitalizacije i
vraanja izmijenjenih, oteenih i unitenih stanita, te oporavka populacije.

Zatita kakvoe voda
Mjere zatite voda tijekom koritenja istovjetne su mjerama zatite voda tijekom izgradnje
planiranog zahvata. Posebno treba paziti na odvodnju oborinskih i otpadnih voda iz
sanitarnih vorova i iz strojarnica. Ne smije se dozvoliti isputanje ulja i drugih kemijskih
spojeva u tlo i vodotoke.

Radi smanjivanja zasipavanja bazena ienje dna bazena od nanosa treba obavljati u
propisanim rokovima.

Zatita stanita, biljnog i ivotinjskog svijeta
Radi zatite flore i faune kopnenih ekosustava tijekom koritenja zahvata redovito odravati
i njegovati floru i vegetaciju na prostoru ureenja.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

64

Sve povrine u zaobalju planiranog zahvata prepustiti prirodnoj sukcesiji zajednica, a sve
slobodne povrine lokacije predvienog zahvata ozeleniti autohtonom vegetacijom ovog
podruja prema odobrenom hortikulturnom projektu.

Stalnim praenjem populacija indikatorskih vrsta provoditi i eventualne dodatne popravke i
korekcije.

Zatita ribarstva
Prvenstveni oblik zatite riba izgradnjom riblje staze na gornjem bazenu treba definirati
nakon provedenih ihtiolokih istraivanja. U sluaju potrebe izgradnje riblju stazu prilagoditi
glavnoj migratornoj vrsti.

U sluaju poboljanja i poveanja ribljeg fonda poribljavanjem veoma je vano da se
poribljavanje ne vri stihijski i neplanski, ve u suradnji ne samo sa ribarskim strunjacima
ve i sa strunjacima iz podruja zatite prirode. Na taj nain e se izbjei dosadanje
unaanje stranih vrsta te njihovo nekontrolirano irenje.

Nuna mjere je i spreavanje pristupa riba zahvatima vode za strojarnicu te prilikom
crpljenja vode iz donjeg bazena za nadopunjavanje gornjeg bazena (odbijanje pomou
svjetla, zvuka ili struje).

Zatita poljoprivrednog zemljita
Budui da je pored zatite tla i zatita voda trajni zadatak svih direktnih i indirektnih
korisnika prostora, a kako je poljoprivreda veliki potencijalni oneiiva voda, u cilju
smanjenja emisije oneienja iz poljoprivrede, to nije vezano za izgradnju planiranog
zahvata, ali je vano za zatitu povrinskih i podzemnih voda, preporuaju se suradnja s
poljoprivrednim strunjacima
Zatita prirodne i kulturne batine
Na podruju planiranog zahvata nisu evidentirane kulturno povijesne vrijednosti.
U sluaju eventualnih arheolokog nalazita dalja postupanja e definirati nadleni organi.

Zatita krajobraza
Krajobraz uz objekte planiranog zahvata sanirati nakon izgradnje sukladno izraenom
projektu krajobraznog ureenja.

Promjenama vodostaja rijeke uice izgradnjom gornjeg bazena treba omoguiti realne
koliine vode u koritu nizvodno od bazena.
Odravanje objekata i infrastrukture
Sve objekte i infrastrukturu izgraenu za potrebe CHE Vrilo redovito odravati.
Ureenje okolia
Privremene objekte koji su koriteni za vrijeme trajanja graevinskih radova ukloniti ili
prilagoditi za daljnju upotrebu.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

65


Prostor oko strojarnica hortikulturno urediti, a nakon zavretka gradnje ozeleniti mjesta na
kojima je vegetacija bila uklonjena. Zasaditi vrste drvea i grmlja koje prirodno rastu na
ovom podruju i koje imaju slabija alergogena svojstva

Sociologija i demografija
Tijekom koritenja zahvata provoditi sve mjere predloene u ovom poglavlju, a koje se
odnose na poboljanje uvjeta rada i stanovanja ljudi. To su mjere vezane za:
- oneienje voda,
- zatitu tla
- odravanje infrastrukturnih objekata,
- krajobrazno ureenje okoli.
Provoenjem navedenih mjera podruju bi se osigurala trajnija ekoloka, a samim tim i
turistika vrijednost, to bi afirmativno djelovalo na populacijsku sliku ne samo ovog
kraja ve i ireg prostora.
2.6.4. Mjere zatite od akcidenta
Osnovna mjera zatite od potresa je smjetaj objekata planiranog zahvata na podruja
kojima ne prolaze vaniji regionalni rasjedi.

Aspekti mjera zatite okolia od akcidenata vezani su uz mogue akcidente koji bi bili
izazvani eventualnim ruenjem objekta, te uz oneienje voda u bazenima.
U sluaju akcidenta vezan uz potencijalno ili stvarno oneienje vode u bazenima vezan
je uz operativni plan za zatitu voda.

2.6.5. Mjere proistekle iz meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine

Mjere proistekle iz meunarodne obveze Bosne i Hercegovine definirat e se nakon to
nadleno ministarstvo Federacije BIH obavijesti Republiku Hrvatsku o namjeravanom
zahvatu, odnosno nakon provedbe procjene prekograninog utjecaja.
2.6.6. Mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja hidroelektrane
CHE Vrilo se predvia kao trajna graevina te prema tome nema potrebe propisivati mjere
zatite okolia za ovu fazu.
2.7. PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIA
2.7.1. Praenje stanja okolia prije graenja zahvata
Praenje stanja okolia prije graenja zahvata odnosi se na:
- meteoroloka praenja,
- hidroloka praenja,
- praenje ekolokog stanja povrinskih voda.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

66

Za meteoroloka praenja potrebno je uspostaviti meteoroloku stanicu u blizini naselja
Kovai.

Vezano za hidroloka praenja potrebno je nastaviti s hidrolokim praenjima rijeke uice
na vodomjernoj postaju Kovai te uspostaviti novu postaju uzvodno od utoka vodotoka
Ostroac.

Za utvrivanje ekolokog stanja povrinskih voda sabiranje potrebnih uzoraka vode i
biolokog materijala obaviti u vodotoku uica na dionici nizvodno od planiranog gornjeg
bazena te na jednoj postaji u Bukom jezeru nizvodno od donjeg bazena.

Analizom treba obuhvatiti:
A. skupina fizikalno-kemijskih pokazatelja (pH, alkalitet, provodljivost, prozirnost),
B. skupina pokazatelja reima kisika( otopljeni kisik, KPK i BPK
5
).
C. skupina pokazatelja hranjivih tvari (amonij. nitrati, ukupni duik, ukupni fosfor).
D. skupinu pokazatelja teke kovine (ciljano).
E. skupinu pokazatelja organskih tvari (ciljano).
F. skupina mikrobiolokih pokazatelja (broj aerobnih bakterija te ukupnih i fekalnih
koliforma),
G. skupina biolokih pokazatelja. (P B indeks saprobnosti u vodotoku uica prema
zastupljenosti indikatorskih organizama: mikrofitobentosa i makrozoobentosa, a
stupanj trofije u Bukom jezeru prema zastupljenosti mrenog fitoplanktona,
koncentraciji klorofila a, prozirnosti vode i koliini ukupnog fosfora.

2.7.2. Praenje stanja okolia tijekom graenja zahvata
Budui da se tijekom izvoenja radova nee promijeniti sadanji hidroloki reim vodotoka
u vrijeme radova nisu potrebna dodatna poveanja opsega praenja stanja okolia od onih
izloenih u toki 2.7.1.

2.7.3. Praenje stanja okolia tijekom koritenja zahvata
Praenje stanja okolia nakon izgradnje planiranog zahvata odnose se na praenja
vezano za:
- hidroloka praenja,
- zatita voda i oneiivai,
- ekoloko stanje povrinskih voda,
- stanje faune riba,
- stanje faune kopnenih kraljenjaka,
- poljoprivredu i poljoprivredno zemljite.

Nakon stabilizacije sustava program praenja treba revidirati ovisno o dobivenim
rezultatima. Praenja vezana za vodu treba uskladiti s europskom direktivom o vodama, a
praenja vezana za stanita s direktivom o stanitima.

Hidrologija
Uz dosadanja hidroloka praenje na vodomjernim profilima vodotoka uica i Bukog
jezera nakon izgradnje planiranog zahvata treba provoditi praenje protoke i vodostaja u
rijeci uici uzvodno od gornjeg bazena.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

67

Zatita voda i oneiivai
Zatita voda od oneienja zakonska je obveza koja nije povezana s izgradnjom
planiranog zahvata. Zbog toga planirana izgradnja samo inicira rjeenje ovog problema, na
slivnom podruju paniranog zahvata.
Praenje povrinskih voda
Nakon izgradnje planiranog zahvata osim dosadanjeg praenja kakvoe povrinskih voda,
praenje treba proiriti i na novoformirane vodene ekosustave, gornjeg i donjeg bazena.

Praenje ekolokog stanja u novoformiranim ekosustavima bazena

Opseg praenja: Tijekom koritenja planiranog zahvata potrebno je provoditi slijedea
bio-ekoloka istraivanja koja ukljuuju praenja skupina pokazatelja A - F navedenih u
toki 8,7.1.

Izbor mjernih mjesta : Praenje ekolokog stanja u ekosustavu novoformiranim bazena
treba provoditi na vertikalnom profilu (povrinski i pridjeni sloj) na postajama stalne
kontrole. To su:

- u gornjem bazenu prije odvoda u dovodni tunel
- u donjem bazenu prije crpne stanice.

Nain i dinamika sabiranja uzoraka: Na terenu i u laboratoriju treba koristiti standardne
metode sabiranja i analiziranja sabranih uzoraka sukladno Europskoj direktivi o vodama.

Parametre iz skupine A, B, C i F analizirati etiri puta godinje i to jednokratno u proljee,
ljeto, jesen i zimu, a parametre iz skupine D. E i G dva puta godinje u vegetacijskom
razdoblju (travanj-rujan).

O sabiranju uzoraka vode treba voditi evidenciju sukladno formularu iz Direktive o vodama.

Nakon dvogodinjeg praenja, sukladno dobivenim rezultatima program praenja treba
revidirati.

Praenje naseljavanja zajednica u novoformiranim vodenim ekosustavima.

Opseg istraivanja Praenje naseljavanja zajednica u novonastalim vodenim
ekosustavima CHE Vrilo odnosi se na praenje kvalitativnog i kvantitativnog sastava
zajednica:
- planktona
- fitoplanktona,
- zooplanktona,
- bentosa
- fitobentos (mikro i makro)
- makrozoobentos.

Izbor mjernih mjesta (postaja): Praenje provoditi na istim postajama na kojima se prati
ekoloko stanje
Nain i dinamika sabiranja uzoraka: Na terenu i u laboratoriju treba koristiti standardne
metode sabiranja i analiziranja sabranih uzoraka sukladno Europskoj direktivi o vodama.
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

68


Vremenski praenje provoditi paralelno s praenjem ekolokog stanja povrinskih voda u
vegetacijskom razdoblju, dakle dva puta godinje.

O sabiranju uzoraka vode treba voditi evidenciju sukladno formularu iz Direktive o vodama.

Nakon dvogodinjeg praenja, sukladno dobivenim rezultatima program praenja treba
revidirati.

Praenja riba (ihtiofauna)

U detalje opisati zajednicu riba novoformiranih vodenih ekosustava i koritu uice nizvodno
od donjeg bazena zatim preporuiti najbolju strategiju odranja iste i odrediti stupanj njenog
koritenja.

Opseg istraivanja: Osim praenja kvalitativne i kvantitativne strukture riba (dinamika
rasta, reprodukcija, ihtioprodukcija i indeks raznolikosti) treba:.

- utvrditi ekoloke znaajke zajednice riba,
- procijeniti ihtiofond i prijedlog mjera za poboljanje ihtiofaune,
- predloiti ribarsko gospodarske mjere.

Izbor mjernih mjesta (postaja): Potrebna ihtioloka istraivanja treba provesti na istim
postajama na kojima se provode fizikalno-kemijska i bioloka praenja.

Nain i dinamika sabiranja uzoraka: Na terenu i u laboratoriju treba koristiti standardne
metode sukladno Europskoj direktivi o vodama.

Vremenski, sakupljanje potrebnih uzoraka treba obaviti najmanje dva puta godinje tijekom
vegetacijskog razdoblja.

Nakon dvogodinjeg praenja, faunu riba pratiti svake tree godine.

Praenje biljnog i ivotinjskog svijeta kopna

Praenje karakteristinih predstavnika faune kopnenih beskraljenjaka: Praenje
treba usmjeriti na utvrivanje karakteristine skupine beskraljenjaka u zoni buduih
bazena na ugroene i osjetljive vrste na karakteristinim stanitima. Preporua se pratiti
karakteristine skupine faune kukaca.

Praenje faune kopnenih kraljenjaka: Praenje usmjeriti na utvrivanje svih
kraljenjaka u zoni buduih bazena te na ugroene i osjetljivih vrsta na karakteristinim
stanitima.

Nakon dvogodinjeg praenja, sukladno dobivenim rezultatima program praenja treba
revidirati.
Interventne analize
U sluaju bilo kakvih neobinih pojava na utjecajnom podruju, kao to su pojava pjene ili
uginulih riba na povrini akumulacija i/ili vodotoka, korisnik zahvata treba obavijestiti Eko
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

69

stoer nadlene samoupravne zajednice sukladno Planu intervencija kod iznenadnog
oneienja voda.
2.8. ZAKLJUAK

Procjena utjecaja na okoli planiranog zahvata CHE Vrilo napravljena je na temelju
postojeih podloga i podataka.

Osim uvodnih napomena sadri opis predloenog zahvata, opis okolia, podatke koji su
potrebni za identificiranje i procjenu osnovnih utjecaja na okoli, utjecaje planiranog
zahvata na okoli i mjere ublaavanja s programom praenja stanja okolia.
Predloeni zahvat CHE Vrilo nalazi se na podruju opine Tomislavgrad u Herceg-
bosanskoj upaniji. Instalirani protok za turbinski rad je 2x25,00 m
3
/s, a za crpni rad
2x17,5 m
3
/s, dok Instalirana snaga za turbinski i crpni rad iznosi 66 MW. Prosjena
godinja proizvodnja energije je oko 242,96 GWh, od ega na vrni rad otpada oko 207,73
GWh.
Projekt je od posebnog znaaja za EP HZHB, jer doprinosi poboljanju opskrbom
elektrinom energijom na svom podrujui tako smanjuje ovisnost o uvozu.
Predloena lokacija za izgradnju planiranog zahvata osim tehnikih i ekonomskih kriterija
zadovoljava i postavljene kriterije utjecaja i mjera zatite okolia.
Lokacija gornjeg bazena povrine oko 90 ha, to je manje od 1 % povrine Duvanjskog
polja uglavnom se koriste kao panjaci i livade, a na jednom dijelu su i nasadi topola (oko
2 ha) i daleko je od zatienih podruja ili podruja od posebnog ekolokog interesa.
Stoga se oekuju veoma ogranieni utjecaji na prirodni okoli. Donji bazen zaposjeda
prostor akumulacijskog jezeru Buko blato. Povrina mu je oko 76,5 ha to je oko 1,4 %
od ukupne povrine Bukog jezera. Ostali nadzemni objekti (vodna i zasunska komora,
tlani cjevovod i strojarnica s platoom) te pristupna cesta zaposjedaju oko 3,15 ha
uglavnom krkog podruja. Od ostalih objekata trasa cjevovoda od crpne stanice do donjeg
bazena koji zauzima oko 0,34 ha ide po dnu Bukog jezera, a dovodni tunel povrine oko
2,6 ha probija se kroz brdo..
Postojei utjecaji planiranog zahvat CHE Vrilo podijeljeni su na direktne i indirektne
utjecaje. Podruje izravnih ili direktnih utjecaja je prostor izravnog zaposjedanja objekta.
Izgradnjom planiranog zahvata i pod direktnim utjecajem nai e se oko 162.0 ha kopnenih
stanita zatim oko 76,5 ha vodenih stanita. Osim toga pod direktnim utjecajem nai e se
i oko 0,7 km toka vodotoka uica nizvodno od gornjeg bazena do ponora Kovai kojim bi u
doba srednjih i malih protoka uice trebao tei bioloki minimum u ponor Kovai. Podruje
neizravnog ili indirektnog utjecaja je prostor na kojem nije sagraen objekt, a na kojem se
utjecaj zahvata na okoli definira na temelju postavljenih kriterija i mjerila. Mogui indirektni
utjecaji su oni utjecaji koji bi se ostvarili bez dodatnih tehnikih i drugih mjera zatite. Na
temelju dostupnih podataka o prostoru procijenjeni su utjecaji na kopnena i vodena
stanita, biljni i ivotinjski svijet, prirodne i kulturne vrijednosti, gospodarstvo, ribarstvo,
lovstvo, infrastrukturu, stanovnitvo i krajobraz.
Osim toga u studiji je naveden i program praenja okolia koji treba postati obvezujui za
nositelja planiranog zahvata u ovom sluaju, Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg-
Bosne.


CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

70

3. STRATEKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI ZA
SLIVOVE T-M-T I GORNJA CETINA_JAVNA RASPRAVA


Europska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), je u bliskoj suradnji s predstavnicima
ministarstava, regulatora elektrine energije, elektroprivrednim poduzeima, agencijama za vode...
provela postupak nadmetanja i u svibnju 2008. god. potpisala Ugovor s konzultantskom kuom
SNC-Lavalin International Inc., Montreal, Canada za izradu Studije Strategic Environmental
Assessment of Trebizat and Cetina River Basins (Strateke procjene utjecaja na okoli za slivove
T-M-T i Gornja Cetina) koja je izraena sukladno EU direktivama (Directive 2001/42/EC),
relevantnim Politikama, (Politika zatite okoline i Politika informiranja javnosti
(http://www.ebrd.com/about/policies/pip/pip.pdf)). SPOU zadovoljiti meunarodnunajbolju praksu u
pripremi SPUO i EIA (Environmental Impact Assessment-Procjena utjecaja na zatitu okoline) i da
uzeti u obzir najbolju meunarodnu praksu u sektoru razvoja hidroelektrana.

Uvaavajui prethodno navedene kriterije, Stratekom procjenom utjecaja na okoli za slivove T-M-
T i Gornja Cetina s tehniko-ekonomskog, socijalnog i ekolokog aspekta evaluirani su projekti na
slivu T-M-T (MHE Modro oko, MHE Klokun, MHE Koua, MHE Kravice, MHE Stubica, MHE
Studenci i MHE Struge) i slivu Gornja Cetina (MHE Stranj, MHE Mokronoge, CHE Vrilo i CHE
Kabli).

Sukladno Ugovoru, rjeenjem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva br.
05-25-215-2/08 od dana 07. srpnja 2008.imenovana je nadzorna skupina Nadzorne grupe (SPG) za
upravljanje projektom Strateke procjene utjecaja na okoli za slivove T-M-T i Gornja Cetina koja je
odgovorna pratiti realizaciju projekta, usmjeravati ga i davati primjedbe i sugestije na konaan izgled
dokumenta te predviena rjeenja. Osim predstavnika J P EPHZHB, SPG skupina je sadravala
predstavnike resornih federalnih i upanijskih ministarstava, tijela opine te Agencije za VP
J adranskog mora. Strateka procjena utjecaja na okoli za slivove T-M-T i Gornja Cetina je, uz
planove i programe drugih institucija, s tehniko-ekonomskog, socijalnog i ekolokog aspekta
izvrila reviziju planiranih hidroenergetskih objekata J P EP HZHB na slivovima T-M-T i Gornja
Cetina te je dana 14.05.2009. god. objavljen oglas u dnevnim listovima "Dnevni Avaz" i "Veernji
list" da je Preliminarno izvjee Strateke procjene utjecaja na okoli slivova rijeka Trebizat i Cetina"
postavljeno na web strani Ministarstva okolia i turizma F BiH u periodu od 120 dana.
(www.fmoit.gov.ba) ime je zapoeo period javnih konzultacija. Slijedom objavljenog Oglasa za
javne konzultacije, odrane su J avne rasprave u opinama Ljubuki za sliv T-M-T (21.10.2009.
god.) i Livnu za sliv Gornja Cetina (21.10.2009.) nakon ega je koncem sijenja 2010. god.
koncipiran Zavrno izvjee Strateke procjene utjecaja na okoli za slivove T-M-T i Gornja Cetina
koji ukljuuje komentare s J avnih rasprava (slike 3.2 i 3.3). Komentari sa Javnih rasprava dati su
u dodatku E Zavrnog izvjea Strateke procjene utjecaja na okoli za slivove T-M-T i
Gornja Cetina. Zavretak izrade SPUO za sliv T-M-T i Gornja Cetina je uvjet izradi dokumenata
prostornog ureenja, takoer je predstavljala potpunu strunu i javnu reviziju predloenih Projekata
J P EPHZHB na slivovima T-M-T i Gornja Cetina te je kao takva i bila uvjetom okonanju realizacije
projektne dokumentacije za nominirane projekte i ishoenje vodoprivrednih uvjeta i okolinih
dozvola za iste.


CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

71



Slika 3.1. Nadzorna grupa (SPG) za upravljanje projektom Strateke procjene utjecaja na okoli za
slivove T-M-T i Gornja Cetina
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

72


Slika 3.2. J avna rasprava u Livnu 21.10.2009.

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

73





Slika 3.3. SPUO Zavrno izvjee

Zakljuno se moe konstatirati da su projekti J P EP HZHB s tehniko-ekonomskog, socijalnog i
ekolokog aspekta realni i ostvarili te su zadovoljili najvie strukovne meunarodne i interne propise
u BiH. No meutim javno raspoloenje osobito nevladinih organizacija, ak i tijela vlasti opine
Ljubuki (Odluka opinskog vijea) te dijela graanstva protivi se izgradnji hidroenergetskih
objekata na slivu T-M-T dok su planirani projekti na slivu Gornja Cetina ope prihvaeni od strane
lokalnih zajednica, nevladinih udruga te predstavnika tijela vlasti te kao takvi i prihvatljivi za daljnju
realizaciju izrade projektne dokumentacije i ishoenja potrebitih uvjeta i dozvola.

Meuodnos SPUO i projektne dokumentacije za CHE VRilo

J P Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosna d. d. (EP HZHB) Mostar je u svom razvojnom
programu proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora za razdoblje 2008.-2010. uvrstila CHE
Vrilo kao razvojni projekt na podruju opine Tomislavgrad i koristila bi vodne potencijale sliva
Cetine, tonije rijeke uica.

J P EP HZHB je dana 28.11.2007.god potpisalo Ugovor s projektantskom kuom Elektroprojekt d.d.
Zagreb (Projektant), Hrvatska za izradu projektne dokumentacije za izradu Idejnog projekta CHE
Vrilo slijedom ega je Projektant preuzeo obvezu izraditi Idejni projekt CHE Vrilo i dati program
istranih radova. Temeljem izraenog programa istranih radova provedeni su opseni istrani
radovi u razdoblju travanj rujan 2009. pod nadzorom djelatnika org. dijela Priprema izgradnje i
izgradnja proizvodnih objekata (PIPO). Interna struna kontrola rezultata i dokumentacije istranih
radova provedena je od strane djelatnika PIPO-a u rujnu i listopadu 2009. god. te su rezultati
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

74

istraivanja u studenom 2009. god. dostavljeni Projektantu na dovrenje projektne dokumentacije
za izradu Idejnog projekta CHE Vrilo.

S obzirom na gore navedeno, injenica je da je da su se tijekom izrade SPUO (slike 10.4 i 10.5) i
projektne dokumentacije za izradu Idejnog projekta CHE Vrilo koju ine knjige:
G2-K52-00.01-G01.0 Program istranih radova
G2-K52-00.01-G02.0 Izbor veliine izgradnje
Y2-K52-00.01-G03.1 Idejni projekt tekst
Y2-K52-00.01-G03.2 Idejni projekt nacrti
E2-K52-00.01-G03.3 Studija prikljuenja CHE Vrilo na EES
Y2-K52-00.01-G04.0 Ope izvjee
Y1-K52-00.02-G01.0 Podloge za izradu Studije utjecaja na okoli

iskristalizirala dodatna ogranienja koja je bilo potrebno uzeti u razmatranje i koja su utjecala na
tijek realizacije, tehnika i okolina rjeenja te koja su uvjetovala zavretak izrade Projektne
dokumentacije za CHE Vrilo.



Slika 3.4. Dispozicija objekata CHE Vrilo (prije provedbe SPUO)

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

75



Slika 3.5. Pregledna karta CHE Vrilo (prije provedbe SPUO)

Budui su tijekom provedbe izrade SPUO za Sliv T-M-T i Gornja Cetina, od moguih utjecaja
istaknuti potencijalni utjecaji na ponor Kovai i izoliranje dijela akumulacije Buko jezero. Slijedom,
Projektant Projektne dokumentacije za CHE Vrilo je napravio znaajne izmjene dispozicije i
tehnikih rjeenja objekata CHE Vrilo (slika 3.4).

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

76



Slika 3.6. Dispozicija objekata CHE Vrilo (nakon provedbe SPUO)

Pregradni profil je od predviene pozicije od cca 150 m uzvodno od ponora Kovai, pomaknut
uzvodno dodatnih cca 610m ime je osiguran izravni cjelokupni dotok vodotoka Ostroac u ponor
Kovai odnosno, to u najveoj mjeri zadovoljava ekoloki rezervirani protok. Ovim izmjetanjem
pregradnog profila, minimalizira se mogui utjecaj na ponor Kovai tijekom izgradnje objekta a
zadrava se zateeno stanje ireg prostora ponora Kovai (slike 3.7 i 3.8).



Slika 3.7. Lokacija Gornjeg bazena CHE Vrilo (nakon provedbe SPUO)
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

77




Slika 3.8. Dio Gornjeg bazena u kanjonu (nakon provedbe SPUO)

Nakon provedbe SPUO, projektant Idejnog projekta je izvrio izmjene i na podruju Donjeg
kompenzacijskog bazena CHE Vrilo (slike 3.9 i 3.10) te je pomaknuta pregrada cca 1.4km (nasuta
brana duine 218 m) uzvodno od mosta Karlov Han s krunom na koti 709.50 m n. m. kao i
planirana izvedba brane oko izvora Riine duine 320m s krunom na koti 709.50 m n. m.to je za
6,9m nie od maksimalne kote Bukog jezera (716,4 m n.m.).

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

78



Slika 3.9. Prikaz poloaja nasute brane u prirodnim uvjetima plavljenja (kota plavljenja 712 m n.m.)



Slika 3.10. Lokacija Donjeg bazena CHE Vrilo (nakon provedbe SPUO)


U nastavku su dati osnovni tehniki parametri usvojenog rjeenja Idejnog projekta CHE Vrilo.

Tehniko rjeenje (prikazan izvorni tekst i slika 7 iz Idejnog projekta za CHE Vrilo)
Nasuta brana prije SPUO
Nasuta brana nakon SPUO
CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

79





CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

80

4. POPIS LITERATURE


4.1. POPIS PROPISA


- Zakon o vodama (Slubene novine FBiH' broj 70/06)
- Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH' broj 33/03)
- Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH' broj 33/03, 38/09)
- Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH' broj 33/03)
- Zakon o fondu za zatitu okolia Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine
FBiH' broj 33/03)
- Zakon o zatiti i koritenju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea (Slubeni
- Zakon o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije
BiH, broj 69/05)
- Zakon o poljoprivredi (Slubene novine FBiH, br 88/07)
- Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine FBiH, br 52/09 )
- Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou FBIH (Slubene novine
FBiH br. 2/06, 72/07, 32/08)
- Zakon o provedbi odluka Komisije za zatitu nacionalnih spomenika uspostavljene
prema aneksu 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Slubene novine F BiH br:
2/02, 8/02 i 6/04)
- Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 50/08)
- Zakon o lovstvu ( Slubene novine FBiH' broj 04/06)
- Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine Federacije BiH,
43/07)
- Uredba o vrstama i sadraju planova zatite od tetnog djelovanja voda ("Slubenim
novinama Federacije BiH.
- Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH' broj
12/05)
- Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak ( Slubene novine
FBiH' broj 12/05)
- Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zatitu prirode i
vrenju monitoringa (Slubene novine FBiH' broj 46/06)
- Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na
okoli i pogone i postrojenja koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinu dozvolu (Slubene novine FBiH broj: 19/04)
- Pravilnik o sadraju i nainu izrade Plana upravljanja zatienim podrujima (Slubene
novine FBiH' broj 65/06)





CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

81

4.2. ELABORATI KORITENI ZA POTREBE STUDIJE

1. Hidroloka studija sliva Gornja Cetina, Elektroprojekt d.d. Zagreb, 2006.

2. Integralna studija razvoja J P "Elektroprivreda HZ H-B" d.d. Mostar 2006-2010 godina s
projekcijom na 2020. godinu; Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb, 2007.

3. Vodoprivredni uvjeti za izgradnju malih hidroelektrana: sliv T-M-T i sliv r. Litice-Podloge , J P
EPHZHB, 2007.

4. Strateka procjena utjecaja na okoli TMT-a, SNC Lavalin, Kanada 2008/2010.

5. Elektroprojekt (2000): Sektorska obrada i podloge za vodnogospodarsku osnovu.
Ekoloki prihvatljivi protok, Knjiga H2-D97.00.03-H01.0, Zagreb.

6. Elektroprojekt d.d. Zagreb, Energa-Sarajevo i Federalni meteoroloki zavod- Sarajevo
(2000): Hidroloka studija sliva Gornje Cetine, Knjiga G01.0-Hidrologija, Sarajevo

7. Elektroprojekt d.d. Zagreb (2010): CHE Vrilo- Idejni projekt , Izbor veliine izgradnje Knjiga
G2-K52.00.01-G02.0, Zagreb, Sarajevo.

8. Elektroprojekt d.d. Zagreb (2010): CHE Vrilo- Idejni projekt , Tekst Knjiga Y2-K52.00.01-
G03.1, Zagreb.

9. Elektroprojekt d.d. Zagreb (2010): CHE Vrilo-Program istranih radova, Knjiga G2-
K52.00.01-G01.0, Zagreb.

10. Geo- Mari D.o.o (2009): Istrani radovi za Feasibilyty study CHE Vrilo, LOT-2 Geoloka,
Inenjerskogeoloka i hidrogeoloka istraivanja, Mostar

11. Nikoli, T., Topi, J . (ur.), (2005.): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske.
Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode,
Zagreb, 4-695.

12. Okvirna direktiva o vodama Europske unije (2002) Hrvatske vode, Zagreb

13. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okolii i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolino doputenje (Sl. novine FBiH, br 19 /2004)

14. Program Ujedinjenih naroda za okoli UNEP, Mediteranski akcijski plan(2000): Rijeni sliv i
pripadajue obalno podruje rijeke Cetine

15. Vlahini, M., ustovi, H. i Alagi, E. (2003.): Odrivo ureenje i upravljanje zemljitem i
vodom u krkim poljima Bosne i Hercegovine, Znanstveno struni simpozij s meunarodnim
sudjelovanjem, Voda u kru slivova Cetine Neretve i Trebinjice, Zbornik radova str.39 50,
Neum 25. 27. rujna 2003.

16. Stefanovi, V., Beus, V., Burlica, ., Dizdarevi, H. I Vukorep, I.(1983.): Ekoloko-
vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, umarski fakultet Sarajevo

CHEVRILOSTUDIJAUTJECAJANAOKOLISaetakzajavniuvid

82

17. Steinbauer, M., Barbali, Z., Barbali S., Barbali, D., Mari, T.(1998/99): Okvirni
kocept vodnogospodarskog ureenja gornjeg dijela sliva rijeke Cetine. Hrvatske vode,
Zagreb/Mostar

18. Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., (2009):Prostorni plan za podruje
Hercegbosanske upanije za period 2005 2025. godina -prostorna osnova- nacrt,
Banja Lula

19. Urbanistiki zavod BiH Sarajevo, ECO-Plan Mostar i IPSA institut Sarajevo (2010):
Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028.godine
Prostorna osnova - Snimak postojeeg stanja, Sarajevo

Das könnte Ihnen auch gefallen