Pneumotoraks

Kako se zdravo plue iri i skuplja, svaki sloj pleure klizi bez trenja po podmazanoj povrini
drugog. Pneumotoraks se javlja kad zrak prodre u pleuralni prostor izmeu dva sloja i silom ih
rastavi. Zbog toga plue - ili ee, dio plua - kolabira (tj. gubi elastinost i zbog toga ostaje bez
zraka). Uzrok te tegobe moe biti ozljeda grudnog koa ili, to je ee, zrak moe ui u pleuru iz
samog plua. Mali pneumotoraks e esto nestati sam od sebe; no, katkada u pleuralni prostor
ue vie zraka, a posljedica toga je kolaps sve veeg dijela plua.
Simptomi pneumotoraksa
Glavni su simptomi gubitak daha i bolovi u prsima, uglavnom jednostrano, a katkada na donjem
dijelu vrata. Bolovi su obino iznenadni i prodorni, premda se ponekad osjea samo neznatna
nelagoda u prsima.
U nekim sluajevima bolesnik osjea napetost u prsima. Teina simptoma ovisi o veliini
oteene povrine i o opem zdravstvenom stanju. Ako ste mladi i zdravi, moda ete osjetiti
sasvim neznatne bolove i male tekoe pri disanju, premda imate jaki pneumotoraks i veliku
povrinu kolabiranog plua. Ako ste srednjih godina i imate kronini bronhitis, mali pneumotoraks
moe biti i te kako bolan i izazvati akutne tekoe u disanju.
Uestalost pneumotoraksa
Pneumotoraks je razmjerno rijedak. U prosjenoj godini otprilike jedna na 5000 osoba odlazi
lijeniku zbog tog oboljenja. Javlja se uglavnom kod inae zdravih mladih mukaraca (nitko ne
zna zato) i kod osoba srednjih godina (mukaraca i ena) ija su pluu ve oteena
od astme, kroninog bronhitisa, emfizema ili neke druge teke plune bolesti.
Opasnosti pneumotoraksa
Pri ocjeni opasnosti najvaniji je nain prodiranja zraka u pleuru. Mali pneumotoraks esto ne
ostavlja posljedice i iezava sam od sebe. No ako postoji otvor koji omoguava poveanje
pneumotoraksa, doi e do pojaanog gubitka daha i jaih bolova kako plue sve vie kolabira.
Ako se poremeaj ne lijei, vjerojatno e nastati respiratorna insuficijencija.
Lijeenje pneumotoraksa
Radi odstranjenja pleuralnog zraka, u pleuralnu upljinu uvlai se kateter. Pri izdisaju se zrak
izmeu plua i ispranjenog grudnog koa istiskuje kroz kateter. Podvodni dren osigurava
kretanje zraka samo u jednom smjeru.
to poduzeti ako imate pneumotoraks?
Ako sumnjate na pneumotoraks obratite se lijeniku. Pregledom prsa stetoskopom
(fonendoskopom) lijenik e brzo otkriti veliki pneumotoraks, ali e moda trebati rendgenska
snimka grudnog koa da otkrije mali pneumotoraks. U svakom sluaju, ako i samo sumnja,
lijenik e vas po svoj prilici uputiti na bolniko lijeenje.
Lijeenje pneumotoraksa
Lijeenje ovisi o veliini pneumotoraksa i stanju plua. Budui da poremeaj esto prolazi sam od
sebe moda e vam biti potrebno samo nekoliko dana rendgenskog praenja i leanja kako bi
pleuralni zrak iziao i kolabirani dio plua bio opskrbljen zrakom. Ako je potrebno, lijeenje se u
prvom redu sastoji u poduzimanju mjera za isisavanje pleuralnog zraka pomou cijevi (katetera)
koja se uvlai izmeu rebara u pleuralnu upljinu. Ako kateterizacija ne pomogne, lijenik e
morati podrobnije istraiti uzrok tegobe, pa e se posluiti torakoskopom radi pregleda unutarnje
strane svakog sloja pleure. Kad specijalist uvue torakoskop izmeu rebara u pleuralnu upljinu,
otkrit e otvor kroz koji prodire zrak i zatvoriti ga kemijskim sredstvom