I

PAROVI
/Yamaka-vaggo/
1
Razum je pretea svih stvari,
razum ih tvori i njima upravlja.
Tko sa zlim naumom govori il' radi,
toga slijedi patnja k'o toak volovsku spregu.
2
Razum je pretea svih stvari,
razum ih tvori i njima upravlja.
Tko s dobrim naumom govori il' radi,
toga slijedi srea nerazdruiva k'o sjena.

!"rije#ao me i zlostavljao,
svladao me i opljakao$.
%oga takve misli mue,
u tom se ne smiruje mrnja.
&
!"rije#ao me i zlostavljao,
svladao me i opljakao$.
%oga te misli ne mue,
u njemu se mrnja uti'ava.
(
)rnja se nikad ne smiruje mrnjom,
mrnja se uti'ava nemrnjom.
To pravilo vai oduvijek.
*
"eina ljudi nee da shvati
da smo ovdje osu#eni na smrt.
)e#u onima koji to shvate
sva#e se lako izmiruju.
+
Tko god ivi zanesen arima,
neobuzdan u ulnosti, neumjeren u uitku,
nemaran i neotporan,
taj pogiba k'o neukorijenjeno drvo na vjetru.
,
Tko ne ivi zanesen arima,
ve obuzdan u ulnosti i umjeren u uitku,
taj pouzdan i izdrljiv
odolijeva pogibiji k'o planinska hrid oluji.
-
Tko oblai olinjalo ruho isposnika,
a ne ivi besprijekorno
ni obuzdan u istini,
taj ni tog ruha nije dostojan.
1.
Tko se odvrati od strasti
i ustali u vrlini,
taj obuzdan u istini
s pravom nosi olinjalo ruho isposnika.
11
Tko ljusku smatra za jezgro,
a jezgro mu se ini da je ljuska,
taj do jezgra nigdje ne dopire
zaveden neispravnom namjerom.
12
Tko jezgro jezgrom shvati,
a ljusku smatra ljuskom,
taj dopire do jezgra
u izvrsnim namjerama.
1
%ao 'to ki'a prodre u kuu
koja nije dobro pokrovljena,
tako u neodnjegovanu
svijest prodiru strasti.
1&
/ kao 'to ki'a ne prodire
u kuu dobro pokrovljenu,
tako ni u dobro njegovanu
svijest ne prodiru strasti.
1(
0a ovom svijetu i na drugome
zloina1 pati i tuguje.
Tuguje i kaje se kad vidi 'to je uinio.
1*
0a ovom svijetu i na drugome
raduju se dobrotvori.
Raduju se i vesele u istoi svojih djela.
1+
0a ovom svijetu i na drugome
zloina1 podnosi muke.
)ui ga misao da je zlo uinio,
a put mu stradanja poveava muke.
1,
0a ovom svijetu i na drugome
uivaju dobrotvori.
2ivaju u mislima o dobroti svojih djela,
a put im u blaenstvo poveava uitak.
1-
3naj tko ponavlja mno'tvo svetih stro4a,
a ne vlada se prema njima, nedosljedan ovjek,
lii na pastira koji broji tu#e blago.
2.
3naj tko ponavlja malo svetih izreka,
al' slijedi njihove upute,
odrie se strasti, mrnje i zablude,
u najboljem znanju, nesputane misli,
nevezan ni za 'to na ovom ni onom svijetu
5 taj je sudionik blaenstva mudra1a.
II
PALJIVOST
/Appamada-vaggo/
21
6anja je put bez pogibelji,
a nepanja je put u smrt.
7dje paljivi ne umiru,
nepaljivi su ve mrtvi.
22
2vidjev'i tu razliku
u paljivosti, mudra1i
zadovoljni paljivo'u
kroe putem plemenitih.
2
8adubljeni i sabrani,
postojani u naporu
doseu do utrnua,
krajnje slobode od jarma.
2&
6aljivome ija je pozornost postojana,
tko je po'ten i obazriv,
uvi#avan i ispravan,
tome se ugled 'iri nadaleko.
2(
6ostojanom paljivo'u,
izo'trenim uvi#ajem,
mudra1 treba da bude utvr#en
k'o otok protiv nasrtaja vala.
2*
0epanji se prepu'taju
budale i bezumni1i,
dok mudra1 paljivost 1ijeni
kao najvrednije blago.
2+
0e popu'taj nepanji,
ne budi podatan poudi.
9amo paljiv i zadubljen
postie potpuno zadovoljstvo.
2,
%ad paljivo'u nepanju
raspr'i pametan ovjek
i uspne se na kulu mudrosti,
neoalo'eni mudra1
alosnu svjetinu tada
promatra k'o kr'an gor'tak
krljavi nizinski puk.
2-
6ozoran me#u nepaljivima,
bdijui medu pozaspalima,
odmie mudra1 k'o hitar konj pred kljusadi.
.
:og ;ndra je svojom panjom
postigao vodstvo kod bogova.
6aljivost se svuda 1ijeni,
a nepanja uvijek prezire.
1
Redovnik koga raduje panja,
a sa strahom gleda nemir,
kao rasplamsala vatra
kr'i sitne i krupne prepreke.
2
Redovnik koga raduje panja,
a sa strahom gleda nemir,
vi'e nee stradavati,
pred njime je utrnue.
III
MISAO
/Citta-vaggo/

2splahirenu, nepostojanu misao,

koju je te'ko zadrati i obuzdati,
mudra1 izo'trava kao kova< strijelu.
&
%ao riba izvuena iz vode i baena na kopno
tako se trza i misao
onoga tko napu'ta 1arstvo 9mrti.
(
"rijedno je zavladati mi'lju
nepokornom, lakoumnom,
povodljivom za uitkom.
2kroena misao je izvor sree.
*
)udra1 neka pazi na misao,
ishitrenu i jedva zamjetnu,
povodljivu za uitkom.
8a'tiena misao je izvor sree.
+
=utali1u, samotnjaka,
bestjelesnu, prikrivenu,
tko ne pu'ta misao iz vida,
osloba#a se spona umiranja.
,
%ad misao nije ustaljena
ni istina ispravno shvaena,
kada osjetila nisu bistra,
tada ni mudrost nije potpuna.
-
%ome misao nije pristrana
ni osujeena tenja
da napusti zlo i dobro
5 tko bdije, taj se ne boji.
&.
Tko je uvidio krhkost tijela
i uvrstio misao k'o tvr#avu,
maem mudrosti kr'i Ru'io1a
i tako 'titi pobjedu beskunika.
&1
2skoro e ovo tijelo
pasti sru'eno na zemlju,
napu'teno, bez svijesti,
kao beskorisna klada.
&2
>to poeli du'man du'maninu,
mrzovoljan omraenu,
manje je 'tetno od misli
usmjerene na vlastito zlo.
&
0i ota1, ni mati, ni svojta
ne mogu nam ugoditi
onoliko k'o misao
usmjerena na dobrobit.
IV
CVIJEE
/Puppha-vaggo/
&&
Tko e osvojiti ovu zemlju i svijet smrti i bogova?
Tko e pronai dobro razja'njeni put ispravnosti
kao 'to e vje'tak prepoznati 1vijet?
&(
2enik na putu vrline e osvojiti ovu zemlju i svijet smrti i bogova.
2enik na putu vrline e pronai dobro razja'njeni put ispravnosti
kao vje'tak traeni 1vijet.
&*
2vidjev'i da je ovo tijelo kao pjena,
prozrev'i prirodu opsjene,
slomiv'i ras1vjetale strijele smrti,
treba otii izvan vidokruga vladara smrti.
&+
%ao ovjeka koji bere 1vijee,
iji je duh rastresen, smrt odnosi
kao poplava usnuli zaselak.
&,
%ao ovjeka koji bere 1vijee,
iji je duh rastresen,
jo' prije nego 'to utai svoje strasti, nadvladava smrt.
&-
%ao 'to pela ne o'tetiv'i ni boju ni miris 1vijeta
usi'e sok i odleti 5 tako treba i 'utljivi mudra1
da se kree selom.
(.
0e treba primjeivati tu#a nedostojna djela,
niti ono 'to su drugi uinili ili nisu,
nego vlastita djela i propuste.
(1
%ao lijepi 1vijet 'arolik, ali bez mirisa,
isto su tako jalove i lijepo izraene rijei
onoga tko ih ne primjenjuje u djelu.
(2
%ao lijepi 1vijet 'arolik i mirisan
tako su plodonosne i lijepo izraene rijei
onoga tko ih primjenjuje u djelu.
(
%ao 'to se iz hrpe 1vijea mogu uiniti mnogi 1vjetni vijen1i,
tako i onaj tko je ro#en smrtan moe uiniti mnoga dobra djela.
(&
)iris 1vijea ne ide protiv vjetra,
niti miris sandalovine, ni mirisni prah tagare, ni jasmina,
ali miris vrline ide protiv vjetra< dobar ovjek 'iri miris na sve strane.
((
)irisi sandalovine, tagare kao i lotosa i jasmina 5
iznad svih 1vjetnih mirisa izdie se miris vrline.
(*
0eznatni su mirisi svih tih 1vjetnih prahova,
dok miris kreposnih bia provijava do
boanskih vrhuna1a.
(+
)o 9mrti ne dosee do puta onih koji su
postigli te vrline
i saeli se u sabranosti usavr'enim znanjem.
(,
%ao 'to iz hrpe #ubreta baenog na 1estu
moe da iznikne lotos divnog i osvjeujueg mirisa 5
(-
isto tako iz hrpe bia zaslijepljene ljudske gomile
zabljesne mudro'u uenik potpuno budnoga.
V
BUDALA
/Bala-vaggo/
*.
@uga je no za onoga tko bdije, duga je milja za umornoga 5
dug je tok zbivanja za budale koji nemaju
ispravnog uvida u istinu.
*1
/ko putnik ne nai#e na boljeg ili jednakog sebi,
bolje mu je da putuje sam< nema drugarstva sa budalom.
*2
A@je1a su moja, imetak je mojA 5 tako razmi'lja budala.
/li ni sam nije svoj, a kamoli dje1a, kamoli imetak.
*
:udala koji sebe smatra budalom ve je zbog toga pametan,
ali budala koji sebe smatra pametnim, za toga
se s pravom kae da je budala.
*&
; ako budala doivotno po'tuje pametnoga,
nee razumjeti istinu kao ni li1a okus orbe.
*(
/li ako se pametan ovjek pridrui pametnome samo jedan as,
brzo e razumjeti istinu kao jezik okus orbe.
**
:udale se kreu nepametno kao svoji vlastiti neprijatelji,
vr'ei zla djela iji je plod gorak.
*+
0ije dobro uinjeno djelo zbog kojeg pati tko ga izvr'i
i tko mu podnosi plod sa suzama rasplakanog li1a.
*,
@obro je uinjeno ono djelo zbog kojeg ne pati tko ga izvr'i
i tko mu uiva plod radosno po'to ga izvr'i.
*-
@ok ne dozrije plod zla, budala ga smatra slatkim,
ali kada zlo dozrije, onda budala podnosi patnju.
+.
)jese1ima budala moe jesti hranu na vlati travke kusa,
pa ipak mu to ne vrijedi ni 'esnaesti dio
onoga 'to postiu znal1i prave istine.
+1
6osljedi1e zlog djela ne zgru'njavaju se odmah
kao ni svjee mlijeko,
tinjajui grijeh slijedi budalu kao vatra zapretana pepelom.
+2
:esmisleno znanje koje stjee budala
razara poeljne posljedi1e i razbija mu glavu.
+
3n moe poeljeti nebitno postignue i prvenstvo me#u redovni1ima,
vlast u samostanima i po'tovanje u tu#im porodi1ama.
+&
A0eka domaini i beskuni1i misle da sam ja to uinio,
da im ja budem mjerodavni uzor u svemu 'to treba uiniti ili ne uiniti.A
Tako to zami'lja budala nadimljui se u svojim eljama i ta'tini.
+(
@oista, jedan je put uspjeha, a drugi put vodi do utrnua (nibbanam).
%ad to tako spozna, sljedbenik budnoga u prosjakom redu
ne treba se radovati poastima, nego teiti za samoom.
VI
PAMETAN OVJEK
/Pandita-vaggo/
+*
Tko uvidi da je mudar ovjek koji ga opominje
i ukazuje 'to treba izbjegavati,
takvog mudrog ovjeka treba po'tivati
kao otkrivaa skrivenog blaga 5
za onoga tko po'tuje takvog ovjeka to je bolje,
a ne lo'ije.
++
0eka opominje i pouava,
neka obuzdava ono 'to je neproi'eno.A
Tako se stjee prijateljstvo iskrenih,
a neprijateljstvo neiskrenih.
+,
0e treba 1ijeniti nepo'tene prijatelje, niti neobuzdane<
treba 1ijeniti uzorne prijatelje, one koji su najbolji.
+-
Tko tai e# ispravno'u, taj je sretan bistrinom namjere.
6ametan ovjek se uvijek raduje
u ispravnosti koju objavljuju oplemenjeni.
,.
7raditelji razvode vodu,
kovai o'tre strijele,
drvodjel1i te'u drvo,
pametni ljudi ukrouju sebe.
,1
%ao 'to vjetar ne satire vrstu stijenu
isto se tako ni pametni ljudi ne kolebaju pred
prijekorom ni pohvalom.
,2
%ao jezero 5 duboko, razbistreno i smireno 5
isto se tako i pametni ljudi razbistre kad uju pouku ispravnosti.
,
@obri ljudi prolaze svuda, a da ne prianjaju uz strasti.
6ametni ljudi ne primjeuju razliku i ne tie ih se ni radost ni bol.
,&
Tko ne eli ni za sebe ni za druge ni sina, ni imanje, ni vlast,
niti tei neispravno za vlastitom moi,
taj je krepostan, mudar i ispravan.
,(
0a svijetu ima malo ljudi koji doseu drugu obalu,
dok ostala svjetina hrli sve dalje po ovoj obali.
,*
/li oni koji slijede ispravnost kad im se ispravno predoi,
ti ljudi prelaze na drugu obalu,
izvan vlasti smrti koju je te'ko nadma'iti.
,+
8ato neka pametni ljudi napuste put tame i njeguju put svjetlosti,
odlazei iz domaeg ivota u beskuniki,
u osamljenost u kojoj je te'ko nai zadovoljstvo.
,,
2 tome treba traiti radost napustiv'i bilo kakvu strast<
pametan ovjek neka proi'ava sebe od natruha duha.
,-
3ni iji je duh odnjegovan u skladu sa vrlinama duhovnog probu#enja
i koji se raduju u obestra'enosti bez primjesa<
koji su ukinuli sve utje1aje svjetovnosti
ti su utrnuti i rashla#eni.
VII
USAVRENI
/Arahanta-vaggo/
-.
3nome tko nigdje ni'ta ne ali,
tko je oslobo#en u svakom pogledu, s koga su popadali svi okovi,
nepoznate su opreke.
-1
6aljivi se napreu, ne raduju se udobnosti
kao labudovi kad odlaze sa jezera
napu'taju domau okolinu.
-2
3ni 'to ne gomilaju posjed, koji se razumno hrane,
ije je ivotno podruje ispraznost, i
bespredmetnost, i oslobo#enost 5
njihovo je kretanje te'ko slijediti kao let pti1a po zraku.
-
2 kome su utje1aji poude prekinuti,
tko je ravnodu'an prema hrani,
ije je ivotno podruje ispraznost,
bespredmetnost i oslobo#enost 5
njegovo je kretanje te'ko slijediti kao let pti1a po zraku.
-&
Bija su osjetila smirena
kao konji koje je obuzdao koija',
iji je ponos tako uklonjen kao i priliv strasti 5
tome zavide i bogovi<
-(
ne opire se kao ni zemlja,
podloan je kao kamen temelja1,
kao jezero u kojem nema mulja 5
za takve ne postoji ni tok ra#anja ni umiranja.
-*
0jegov je duh smiren, mirna mu je i rije i djelo<
tako je dosegao utihnue oslobo#en uravnoteenom spoznajom.
-+
0ajuzvi'eniji ovjek nije lakovjeran,
nego je znala1 onoga 'to nije tvorevina,
tko je razrije'io sve veze, odrekao se prohtjeva
5 takav je doista nadovjek.
-,
;li u selu ili u 'umi, u dubinama ili na vrstom tlu,
gdje god borave usavr'eni, to je tlo radosti.
--
Raduju nas 'ume kojima se ne raduje svjetina.
Tamo e se obradovati obestra'eni koji ne srljaju za ui1ima.
VIII
TISUE
/Sahassa-vaggo/
1..
3d tisuu besmislenih izreka
bolja je jedna smislena 'to smiruje onoga tko je uje.
1.1
3d tisuu besmislenih stihova
bolji je jedan stih 'to smiruje onoga tko ga uje.
1.2
3d izri1anja stotine besmislenih stihova
bolji je jedan stih 'to smiruje onoga tko ga uje.
1.
/ko netko pobijedi u boju tisuu puta po tisuu ljudi,
a drugi pobijedi jedino sam sebe,
taj je drugi nenadma'ivi pobjednik.
1.&
@oista je bolja pobjeda nad samim sobom
nego pobjeda nad drugim ljudima,
jer onaj tko ukroti sebe taj stalno ivi suspregnuto.
1.(
0i koji bog ni vila, ni 9mrt skupa sa
stvoriteljem svijeta :rahmom
ne moe pretvoriti pobjedu u poraz takvog pobjednika.
1.*
)oe netko iz mjese1a u mjese1 kroz stotinu godina
prinositi po tisuu rtava,
ali onaj tko samo jedan as oda po'tovanje potpuno usavr'enome
njegov je izraz po'tovanja vredniji od stoljea rtvenih obreda.
1.+
)oe netko kroz stotinu godina odravati sveti oganj u 'umi,
ali onaj tko samo jedan as oda poast potpuno usavr'enome
time zavre#uje po'tovanje vee od stoljea rtvenih obreda.
1.,
%akav god rtveni dar i obred prinosi netko da stekne zasluge,
sve mu to ne vrijedi niti etvrtinu izraza po'tovanja
prema onima iji je postupak ispravan.
1.-
3nome tko odaje po'tovanje kreposnima
stalno dozrijevaju plodovi etiriju vrlinaC
dug ivot, lijep izgled, srea i mo.
11.
/li onome tko ivi i stotinu ljeta nepo'teno i nesabrano
ni jedan dan ivota ne vrijedi vi'e od dana u ivotu
onoga tko je po'ten i tko ivi u duhovnom zadubljenju.
111
/ko tko ivi i stotinu ljeta bezumno i neozbiljno,
ni jedan dan mu ne vrijedi vi'e od dana u ivotu
pametnoga i duhovno zadubljenog.
112
/ tko ivi stotinu ljeta nemarno i nevoljno,
ni jedan dan mu ne vrijedi vi'e od dana u ivotu
ovjeka koji se trudi i napree.
11
Tko ivi i stotinu ljeta, a ne uvidi ni poetak ni kraj
ni jedan dan mu ne vrijedi vi'e od dana u ivotu
ovjeka koji uvi#a poetak i kraj.
11&
Tko ivi i stotinu ljeta, a da ne prozre put besmrtnosti
ni jedan dan mu ne vrijedi vi'e od dana u ivotu
ovjeka koji prozre put besmrtnosti.
11(
Tko ivi i stotinu ljeta, a da ne prozre ispravnost vrhovne istine
ni jedan dan mu ne vrijedi vi'e od dana u ivotu
ovjeka koji prozre ispravnost vrhovne istine.
IX
ZLODJELO
/Papa-vaggo/
11*
6ohrlite prema dobru, odvratite se od zla.
/ko se dobroinstvo vr'i na silu, duh se raduje u zlu.
11+
/ko ovjek zgrije'i, neka to ne ponavlja,
neka uz to ne privoli< bolno je gomilanje zlih navika.
11,
/ kada ovjek uini dobro djelo, onda neka ga i dalje ponavlja,
neka uz to privoli< sretno je gomilanje zasluga.
11-
; zloina1 se osjea obodren dok ga zlodjelo ne opri<
tek kada ga opri, zloina1 uvi#a zloinstvo,
12.
doim po'ten ovjek uvi#a i zloin prije nego mu po'tenje urodi plodom,
a kad po'tenje urodi plodom, onda po'ten ovjek uvi#a po'tenje.
121
0e pomi'ljajte lakoumno o zlu, Ato me nee zadesitiA.
; vjedro vode se puni vodenim kapima,
a budala se puni zlom i ako mu pritjee malo po malo.
122
0e pomi'ljajte lakoumno o dobru, Ato me nee zadesitiA.
"jedro vode se puni vodenim kapima,
a pametan ovjek se puni dobrom i ako mu pritjee malo po malo.
12
%ao 'to se trgova1 s malobrojnom pratnjom boji opasna puta,
ili kao 'to se boji otrova onaj tko eli ivjeti,
tako treba izbjegavati zlo.
12&
Tko na ru1i nema ranu, moe nositi otrov na dlanu.
3trov ne prodire gdje nema rane< nema zla za onoga tko ga ne ini.
12(
Tko uvrijedi nedunog ovjeka,
isto i nevino bie,
zlo poga#a jedino tu budalu
kao sitna pra'ina baena protiv vjetra.
12*
0eki se prepora#aju u majinoj utrobi,
a zloin1i u paklu,
pravedni1i idu u nebo, neobmanuti se trnu u nibbani.
12+
0iti na nebu, niti usred mora, niti u nutrini planinskog pro1ijepa,
nema takvog mjesta na svijetu
gdje bi se mogao skloniti itko da umakne posljedi1ama zlodjela.
12,
0iti na nebu, niti usred mora, niti u nutrini planinskog pro1ijepa,
nema takvog mjesta na svijetu
gdje bi se mogao skloniti itko da umakne smrti.
X
BATINA
/Danda-vaggo/
12-
9vi dr'u pred batinom, svi se boje smrti.
2spore#ujui sebe sa drugima, ne ubijaj niti potii ubojstvo.
1.
9vi dr'u pred batinom, svima je ivot drag.
2spore#ujui sebe sa drugima, ne ubijaj niti potii ubojstvo.
11
Tko nasre batinom na bia eljna sree
teei za vlastitom sreom, taj ne postie sreu poslije DsmrtiE.
12
Tko ne nasre batinom na bia eljna sree
teei za vlastitom sreom, taj postie sreu poslije DsmrtiE.
1
0e govori osorno ni s kim
da ti onaj s kim tako govori' ne odgovori isto tako.
:olne su doista o'tre rijei, otpor koji izazivaju moe te povrijediti.
1&
/ko umukne' kao napukli gong,
ve si dosegao utrnue (nibbanu) u tebi nema al1a.
1(
%ao 'to pastir izvodi goveda na pa'u
tako starost i smrt izgone ivot iz stvorova.
1*
:udala kad vr'i zla djela nije toga svjestan.
8bog vlastitih djela glupan izgara kao da ga saie oganj.
1+
Tko batinom mlati goloruke i nedune
uskoro e potpasti u neko od ovih deset stanjaC
1,
okrutnu bol, gubitak, tjelesnu povredu,
ili te'ku bolest ili ludilo<
1-
ili neugodnost od strane vladara, ili te'ku optubu,
smrt rodbine ili propast bogatstva<
1&.
ili e mu u poaru izgorjeti kua.
%ad mu se raspadne tijelo, glupan se ponovo ra#a u paklu.
1&1
0iti hodajui nag, niti ra'upan, niti blatan,
niti postom, niti leanjem na zemlji,
niti zamazan pra'inom, ni uanjem
ne moe se proistiti smrtnik koji nije prevladao neizvjesnost.
1&2
;ako je rasko'no odjeven, onaj tko ivi smireno,
krotko, obuzdano, usmjeren svetim ivotom,
tko je odba1io batinu u opho#enju sa svim biima 5
taj je sveenik (brahman) taj je isposnik,
taj je pripadnik prosjakog reda (Bhikkhu).
1&
;ma li na svijetu ikoji ovjek suzdran stidom
koji izbjegava prijekor kao istokrvan konj bi?
1&&
%ao istokrvan konj na dodir bia,
budite revni i spremni,
povjerenjem, vrlinom i naporom,
sabrano'u i promi'ljenom ispravno'u,
pomnim usavr'avanjem mudrosti i dobrog pona'anja
izbavite se tog velikog bola.
1&(
7raditelji razvode vodu,
kovai o'tre strijele,
drvodjel1i te'u drvo,
pametni ljudi ukrouju sebe.
XI
STAROST
/Darra-vaggo/
1&*
Bemu smijeh, otkud radost
gdje poar neprekidno bukti?
5 3buzeti gustom tamom
zar ne tragate za svjetlom?
1&+
6ogledaj tu krasnu lutku
5 drskost ive rane tijela,
mnogih briga i nevolja,
gdje ni'ta stalno ne prebiva.
1&,
;zmodeno to tijelo krhko je gnijezdo bolesti
odakle gnjile prska, gdje smrt dokonava ivot.
1&-
/ kad budu razasute kao tikve u jeseni 5
ove poutjele kosti 5 tko e im se obradovati?
1(.
7rad sagra#en od kostiju slijepljenih mesom i krvlju,
a u njemu utvr#eni nemo i smrt, prezir i ponos.
1(1
; kiena kraljevska kola e istrunuti<
tako e i ovo tijelo othrvati nemo.
0o ispravnost bia nemo ne satire.
Tako barem propovijedaju znal1i.
1(2
0eznali1a odraste kao vol<
mi'ii mu se razviju, al' pamet se ne razvije.
1(
%roz mnoge sam preporode hrlio tokom zbivanja,
al' mi neprimijeen osta graditelj tih zdanja.
:olna je trajnost prepora#anja.
1(&
7raditelju, sada si primijeenF
"i'e me nee' kuitiF
9ve su ti grede slomljene, pokoleban ti je stoer.
@uh posta nepokolebiv, dosegnut je kraj stremljenja.
1((
Biji ivot ne bje'e uzoran, tko u mladosti ne stee blago,
taj k'o oronuli vodomar premi'lja nad barom
iz koje su pohvatane ribe.
1(*
Biji ivot ne bje'e uzoran, tko u mladosti ne stee blago,
taj kao odbaene strijele ali proma'ene 1iljeve.
XII
O SAMOME SEBI
/Atta-vaggo/
1(+
Tko sam sebe zna 1ijeniti
treba pomno bdjeti nad sobom.
Gedan od tri dijela noi
mudra1 provodi u bdijenju.
1(,
0ajprije uvrsti sebe
u dosljednome vladanju,
a onda opominje druge.
)udra1 se ne izlae prijekoru.
1(-
Tko sam sebe izobrazi
u onom 'to druge pouava,
izvjeban nek vjeba druge.
0o samim je sobom te'ko ovladati.
1*.
9vatko je sam svoj za'titnik.
8ar bi itko drugi to mogao biti?
Tko sobom dobro ovlada
stjee te'ko dosenu za'titu.
1*1
8lodjelo koje sam poini,
prouzroi i sprovede,
satire nerazumnoga kao 'to
dijamant brusi ostalo drago kamenje.
1*2
2 kome prevlada nepo'tenje
sam sebi nanosi 'tetu koju mu eli du'manin
5 kao kad puzavi1a prione uz snano stablo sala.
1*
=ako je izvr'iti zlodjelo
kojim i sebi nanosimo 'tetu,
al' ono 'to je dobro i korisno,
to je i najtee izvedivo.
1*&
0erazuman koji prekorava
zbog svojih nepo'tenih namjera
pouku duhovnih velikana
iji je ivot istinom oplemenjen,
taj kao bambus ra#a plod
kojim sam sebe satire.
1*(
9vatko je sam izvr'itelj zlodjela
kojim je sebe okaljao.
9vatko se sam od zla suzdrava
i sam sebe proi'ava.
Bistoa i prljav'tina od nas samih ovise.
0itko nikog nigdje ne proisti.
1**
0e zanemaruj vlastitu svrhu
za tu#u, ma kako uzvi'ena bila.
%ad svoju svrhu shvati' pravilno,
prioni uz svoj zadatak.
XIII
SVIJET
/!oka-vaggo/
1*+
0e slijedi niski zakon< nemoj ivjeti nemarno<
ne slijedi pogre'no gledi'te< ne unapre#uj svjetovnost.
1*,
2stani, ne budi nemaran< ivi ispravnim ivotom.
Tko ivi ispravnim ivotom sretan je i na ovom svijetu i na drugome.
1*-
Tko ivi ispravno, taj ivi sretno< ne valja ivjeti zlim ivotom.
Tko ivi ispravno, taj je sretan i na ovom i na drugom svijetu.
1+.
6romatraj ovaj svijet kao pjenu, promatraj ga kao privid<
onoga tko ga tako promatra, ne vidi vladar smrti.
1+1
@o#i i pogledaj ovaj svijet kao 'arena kraljevska kola.
Tu gdje se budale utapaju, razumni im se ne pridruuju.
1+2
Tko je prije bio nemaran, a kasnije to vi'e nije,
taj obasjava ovaj svijet kao )jese1 nezasjenjen oblakom.
1+
Bije je zlo djelovanje nastrto dobroinstvom,
taj obasjava ovaj svijet kao )jese1 nezasjenjen oblakom.
1+&
3vaj je svijet zamraen, rijetko tko tu ne'to prozire,
kao pti1a kad se oslobodi iz mree, malo je onih koji odlaze u nebo.
1+(
=abudovi idu putem 9un1a, idu zrakom natprirodnom snagom,
a mudra1e izvodi iz svijeta pobjeda nad 9mru i njenom pratnjom.
1+*
Tko prekr'i jedinstveno pravilo, tko lae i prezire nadzemaljski svijet,
za toga nema grijeha koji nee poiniti.
1++
>krti1e ne idu u boanski svijet,
a ni budale ne 1ijene dobroinstvo,
dok se mudra1 raduje dareljivosti,
jer e ga samo to usreiti u nadzemaljskom svijetu.
1+,
3d iskljuive vlasti na zemlji, ili od odlaska na nebo,
vredniji od gospodstva nad 1ijelim svijetom
jeste plod ulaska u struju oslobo#enja.
XIV
BUDNI
/Buddha-vaggo/
1+-
0jegova se pobjeda ne prevladava,
njegovu pobjedu nitko na svijetu ne nadilazi.
kojim putem hoete da vodite toga budnog
na beskrajnom podruju bez razme#a?
1,.
0jega ne moe mrea otrovne e#i nikuda zavesti.
%ojim putem hoete da vodite toga budnog
na beskrajnom podruju bez razme#a?
1,1
Tako zadubljenim mudra1ima koji se raduju smirenju odri1anja,
njima zavide i bogovi, potpuno budnim i sabranim.
1,2
Te'ko je doseno ljudsko ro#enje, teak je ivot smrtnika,
te'ko je uti ispravnu pouku, te'ko je dosei do probu#enja.
1,
0e initi nikakvo zlo, uzdii se u dobroti,
proistiti svoj duh DmisaoE 5
to je pouka svih buddha.
1,&
%rajnje smirenje se postie postojanim asketskim naporom<
budni nazivaju utrnue (nibbanam) krajnjim dosegom.
8a1ijelo, nije se odvratio od svijeta tko tlai druge,
niti onaj tko uzrokuje njihovo tlaenje.
1,(
0e ogovarati, ne napadati, ivjeti suspregnut pravilima
redovnike stege, umjeren u jelu, tko ivi u samoi,
uporan u uzvi'enom umovanju 5 to je pouka svih buddha.
1,*
0i ki'a dukata ne moe zadovoljiti strasti<
bolni su kratki ui1i 5 tako uvi#a pametan ovjek.
1,+
0i u boanskim ui1ima ne postie radost<
sljedbenik potpuno budnoga raduje se DjedinoE
dokonanju ivotne e#i.
1,,
)nogi ljudi nagnani strahom trae utoi'te
u planinama i 'umama,
pod stablima hramskih vrtova.
1,-
/li to im utoi'te nije smirenje, to nije krajnje utoi'te,
oti'av'i u takvo utoi'te ne osloba#aju se svih patnji<
1-.
nego tko je oti'ao u utoi'te budnoga,
njegove nauke i njegove redovnike zajedni1e,
u etiri plemenite istine 5 taj uvi#a potpunom mudro'uC
1-1
patnju, nastanak patnje, dokonanje patnje
i plemeniti osmerolani put koji vodi do smirenja patnje.
1-2
To je spokojno utoi'te, to je krajnje utoi'te,
tko do#e u to utoi'te rje'ava se svake patnje.
1-
Te'ko je nai osobu plemenita roda< takvi se ne ra#aju svuda.
7dje god se rodi takav mudra1, ta porodi1a sretno napreduje.
1-&
9retna je pojava budnih, sretna je pouka ispravnosti,
sretno je zdruenje redovnike zajedni1e,
sretan je asketski napor zdruenih redovnika.
1-(
Tko po'tuje po'tovanja dostojne, buddhe ili njihove sljedbenike,
koji su svladali prepreke i nadi'li bijedu i jad<
1-*
tko po'tuje takve utrnute koji su se rije'ili straha,
njegovu zaslugu nitko ne moe pro1ijeniti.
XV
SREA
/Sukha-vaggo/
1-+
Hivimo doista sretno i bez mrnje me#u onima koji mrze,
boravimo bez mrnje me#u mrzovoljnim ljudima.
1-,
Hivimo doista sretno i bez patnje me#u patni1ima,
me#u ljudima koji pate boravimo bez patnje.
1--
Hivimo doista sretno i bezbrino me#u zabrinutima,
me#u ljudima koji su zabrinuti boravimo bezbrino.
2..
Hivimo doista sretno mi kojima ni'ta ne pripada,
taimo se prijatno'u kao svijetli bogovi.
2.1
6objeda potie mrnju, pobije#eni ostaje u patnji.
Tko je smiren ostaje sretan kad napusti pobjedu i poraz.
2.2
0ema ognja ravnog strasti, nema zle kobi ravne mrnji<
nema patnje ravne djelominom opstanku,
nema sree ravne spokoju.
2.
=akomost je najgora bolest, sklonosti su najgore patnje.
Tko to zbilja spozna, utrnue (nibbanam) mu je krajnja srea.
2.&
8dravlje je najvea dobit, zadovoljstvo je najvee blago,
pouzdanje je najvee srodstvo, utrnue najvea srea.
2.(
Tko okusi osamljenost i smirenje
postaje neustra'iv i bezgre'an, utaen okusom ispravnosti.
2.*
"rijedan je susret s plemenitima, boravak s njima je uvijek sretan.
Tko se ne susree s budalama, taj e uvijek biti sretan.
2.+
Tko se kree u dru'tvu budala, taj se kaje dugo vremena.
@rugarstvo s budalama uvijek je patnja, kao i s neprijateljem,
a druenje s razboritim je sretno kao susret sa srodni1ima.
2.,
%ao 'to )jese1 slijedi put sazvije#a
tako i vi slijedite mudra1a, pametnog i uenog,
podno'ljivog, revnog, plemenitog
5 takvog dobrog i razboritog ovjeka.
XVI
PRIJATNOST
/Pi"a-vaggo/
2.-
Tko se vee za bezveznost, a ne povezuje se
stegom ("ogasmim) duhovnog napora,
odrie se smisla zbog onoga 'to mu je prijatno
5 zavidjet e onome tko sebe obuzdava.
21.
8ato se nemoj vezivati za ono 'to je prijatno,
a pogotovo za neprijatno.
0e vidjeti ono 'to je prijatno je patnja
kao i vidjeti neprijatnosti.
211
8ato ne inite ni'ta zbog prijatnosti<
prestanak prijatnosti je neugodan.
0ema spona za onoga za koga ni'ta nije ni
ugodno ni neugodno.
212
;z ugodnosti se ra#a tuga, iz ugodnosti se ra#a bojazan.
8a onoga tko je li'en ugode ne postoji tuga, a kamoli bojazan.
21
;z privrenosti se ra#a tuga, iz privrenosti se ra#a bojazan.
8a onoga tko je li'en privrenosti ne postoji tuga, a kamoli bojazan.
21&
;z radosti se ra#a tuga, iz radosti se ra#a bojazan.
8a onoga tko je li'en radosti ne postoji tuga, a kamoli bojazan.
21(
;z poude se ra#a tuga, iz poude se ra#a bojazan.
8a onoga tko je li'en poude ne postoji tuga, a kamoli bojazan.
21*
;z enje se ra#a tuga, iz enje se ra#a bojazan.
8a onoga tko je li'en enje ne postoji tuga, a kamoli bojazan.
21+
Tko je postigao vrlinu i uvid, ispravnost i iskrenost,
tko vr'i vlastiti posao 5 toga ljudi smatraju prijateljem.
21,
2 kome se ispolji volja za neizre1ivim, i ako je potaknut u duhu,
a misao mu nije potlaena strastima,
5 za toga se kae da pliva uzvodno.
21-
%ao 'to se ovjeku koji je dugo bio odsutan, pa se sretno vrati iz daljine,
raduju ro#a1i i znan1i dobrodo'li1om na povratku 5
22.
isto tako i dobrotvora kad s ovog svijeta oti#e na drugi
dobra djela doekuju prijateljski kao ro#a1i povratnika.
XVII
GNJEV
/#odha-vaggo/
221
3dustani od gnjeva, odre1i se oholosti, nadi#i sve prepreke<
onoga tko nije obuzet imenom5i5likom
i tko ni'ta nema ne spopadaju nikakve patnje.
222
Tko moe suzdrati gnjev kad ga spopadne kao zastranjela kola,
toga ja nazivam vozaem, a ostali mogu tek pridrati uzde.
22
0advladaj mrnju nemrnjom, nadvladaj nepovjerenje vjerno'u,
nadvladaj 'krtost dareljivo'u, a laljiv1a istinom.
22&
7ovori istinu, ne prekoravaj, daj onome tko i'e malo,
sa ta tri sredstva se stie me#u bogove.
22(
0enasilni tihi mudra1i koji stalno sputavaju tjelesnost
stiu na nepokolebivo stanovi'te i ne ale da su to postigli.
22*
2 onima 'to stalno bdiju i trse se dan i no
nastojei da se oslobode utrnuem Dda dosegnu nirvanuE
dokonavaju se prilivi strasti.
22+
9taro je iskustvo, /tula, nije tek dana'nje,
da se prekorava onaj tko 'uti kao i brbljav1i,
pa i onaj iji je govor prijazan.
0itko na svijetu nije besprijekoran.
22,
0iti je bilo, niti e biti, niti sada ima
ovjeka koga se samo prekorava ili samo hvali.
22-
/li onoga koga znal1i hvale iz dana u dan
kao neprijekornog, mudrog, nadarenog mudro'u i vrlinom 5
2.
tko je dostojan da prekori takvoga poput zlata iz rijeke Iambu?
0jega slave i bogovi, pa i stvoritelj :rahma.
21
Treba se uvati tjelesnih uzbu#enja i obuzdavati tijelo.
3dba1iv'i lo'e pona'anje tijela,
treba slijediti dobro tjelesno pona'anje.
22
Treba se uvati uzbudljivog govora i obuzdati govor.
0apustiv'i lo'e navike u govoru,
treba se pridravati dobrog pona'anja u govoru.
2
Treba se uvati du'evnog uzbu#enja i obuzdavati duh.
0apustiv'i zlo du'evno pona'anje,
treba se i du'evno dobro pona'ati.
2&
)udra1i koji su obuzdali tijelo i govor,
mudra1i koji su obuzdali duh 5
ti su doista dobro obuzdani.
XVIII
MANE
/$ala-vaggo/
2(
9ada si kao uveli list< poslani1i smrti se pojavljuju oko tebe<
stoji' na pragu propasti, a nema' ni popudbine.
2*
8ato napravi sam od sebe otok, brzo se potrudi, budi pametanF
%ad proisti' neistou i bude' bez natruha,
ui e' u nebesko 1arstvo plemenitih.
2+
Tvoj vijek je sada pri kraju. 6ribliio si se grobnoj jami.
0a putu nema' postaje, a nema' ni popudbine.
2,
8ato napravi sam od sebe otok, brzo se potrudi, budi pametanF
%ad proisti' neistou i bude' bez natruha,
nee' vi'e upadati u ra#anje i starost.
2-
6ostepeno, malo po malo, povremeno,
kao 'to kova proi'ava srebro,
tako i mudra1 treba odstraniti mane iz samoga sebe.
2&.
%ao 'to hr#a nagriza eljezo u kojem se je pojavila,
tako i vlastita zlodjela odvode poinio1a zlim putem.
2&1
0eproimanje smisla je mana svetih izreka<
bezbrinost je mana domainstva< nemar je mana ljepote<
nepanja je mana straara.
2&2
8lo pona'anje je mana ene< 'krtost je mana darovatelja<
zloinstva su mane i na ovom i na drugom svijetu.
2&
/li mana vea od svih ostalih je mana neznanja.
0apustiv'i tu manu, budite bez mane, prosja1iF
2&&
=ako je ivjeti bezobrazniku, lakomome kao vrana, klevetniku,
nasilniku i drskom ovjeku,
2&(
ali je teak ivot skromnome, tko stalno tei za onim 'to je isto,
nesebinome, tko nije lakom, tko ivi isto i uvi#avno.
2&*
Tko ubija iva bia, tko lae,
tko uzima od svijeta 'to mu se ne daje, i ide tu#oj eni,
2&+
ovjek koji je sklon opojnim piima,
taj ve na ovom svijetu potkopava vlastiti korijen.
2&,
; tako shvati, dobri ovjee, da su zla djela nerazumna,
da te lakomost i neispravnost ne odvuku u dugotrajnu patnju.
2&-
=judi vr'e dobroinstva ili prema vjeri ili prema sklonosti<
zato tko zavidi drugima na jelu i piu,
taj ni danju ni nou ne postie sabranost duha.
2(.
/ u kome je to sasjeeno, iskorijenjeno i odstranjeno,
taj i danju i nou postie sabranost.
2(1
0ema ognja jednakog strasti ni grabljiv1a jednakog mrnji<
nema mree jednake zabludi, ni buji1e jednake poudi.
2(2
=ako je vidjeti tu#u pogre'ku, ali je te'ko vidjeti vlastitu.
Bovjek tu#e mane plijevi kao korov,
dok vlastite krije kao varali1a ko1ku.
2(
2 onome tko trajno vreba na tu#e pogre'ke, spreman da prigovori,
vlastite zle sklonosti bujaju. Taj je daleko od dokonanja zlih utje1aja.
2(&
0ema puta po zraku, nema isposnika izvan redovnike zajedni1e.
9vijet se raduje oprekama, savr'eni su nesprijeeni.
2((
0ema puta po zraku, nema isposnika izvan redovnike zajedni1e.
0ema stalnih sastojaka niti nestalnih buddha.
XIX
O PRAVEDNIKU
/Dhammatta-vaggo/
2(*
0e postaje se pravednik po samovoljnoj odlu1i.
Tko zna luiti smisao od besmisli, taj je pametan (pandito).
2(+
Tko ne vodi druge po samovoljnoj odlu1i, nego ravnopravno,
mudar za'titnik pravde je nazvan pravednikom.
2(,
0itko ne postaje pametan zato 'to mnogo besjedi.
9pokojan, bez mrnje i straha, nazvan je pametnim.
2(-
0i pouzdano ispravan nitko nije zato 'to mnogo besjedi.
3naj tko s malo pouke stvarno shvati ispravnost,
taj je pouzdano ispravan, taj se ne odrie pravde.
2*.
0itko ne posta starje'ina zato jer mu je sijeda glava<
dozreo tek da sagnjije i uzalud ostario.
2*1
2 kome je istina i pravda, nenasilje (ahimsa) spoznaja i stega,
taj je mudra1 li'en mane i po tome nazvan starje'inom.
2*2
0i zato 'to je dobar govornik, ni kao lotosov 1vijet, zbog ljepote,
ne poprima izgled dobrote ovjek zavidan, 'krt i nepouzdan.
2*
0ego onaj u kome je sve to posjeeno, i zatrto u korijenu,
taj je besprijekoran mudra1 rjeit izraz dobrote.
2*&
:rijanjem glave ne postaje redovnikom raspu'teni laov.
8ar da redovnik bude pohotan i laan?
2*(
Tko ukroti grijehe, sve, i male i velike,
po udorednoj krotkosti naziva se redovnik.
2**
0e postaje se isposnik samim pro'enjem hrane.
6otpuno'u ispravnog vladanja postaje se isposnik, i niim osim toga.
2*+
Tko se udalji od dobra i zla
i uzornim ivotom promi'ljeno boravi u svijetu,
tek taj zasluuje naziv isposnika (bhikkhu).
2*,
0i glupan ni neznali1a zato jer 'uti nije u'utjeli mudra1 (muni)
nego onaj tko promi'ljen odvagne pa prihvati najvrednije.
2*-
Tko se kloni grijeha, taj je i zato je utihnuli mudra1.
; zato jer u svijetu uvi#a obje strane, zavre#uje naziv utihlog mudra1a.
2+.
6lemstvo se ne stjee nasiljem nad ivotom.
0enasiljem prema svem 'to ivi stjee se ugled plemenitosti.
2+1
0e samo po zavisnosti od propisa u vjeri i moralu, a ni po mnogom znanju,
ak ni po dosegu sabranosti (samadhi) ni osamljenu boravi'tu
2+2
nemoj se pouzdati, isposnie, da postie' blagodat odri1anja
do koje svjetovan ovjek ne dosee 5 sve dok se nisi rije'io izljeva strasti.
XX
PUT
/$agga-vaggo/
2+
3d putova najbolji je osmerostruki, od istina etiri plemenite<
obestra'enost je vrhovna ispravnost, a od dvonoa1a uvi#avni.
2+&
3vo je put. 0ema drugog koji vodi do proi'enja uvida.
9lijedite taj put, tako ete zbuniti 9mrt.
2+(
%ad po#ete tim putem, dosei ete kraj patnje<
ja sam vam ukazao taj put po'to sam spoznao sredstvo protiv aoke.
2+*
/li vi treba da izvr'ite napor< oni koji su to postigli samo ukazuju put,
a oni koji ga slijede u zadubljenju osloba#aju se spona 9mrti.
2++
9vi su sklopovi nepostojani<
tko to pametno uvidi osloba#a se patnje 5
to je put proi'enja.
2+,
9vi su sklopovi bolni<
tko to pametno uvidi osloba#a se patnje 5
to je put proi'enja.
2+-
9ve su pojave (dhamma) li'ene podr'ke u sebi (anatta)<
tko to pametno uvidi osloba#a se patnje 5
to je put proi'enja.
2,.
Tko ne ustaje kad je vrijeme za ustajanje,
mada je mlad i snaan, ipak je lijen,
neodluan, nepromi'ljen, nemaran 5
lijenina nee nai put saznanja.
2,1
Tko pazi 'to govori, suzdrljiva duha,
tko ni tjelesno ne ini nikakvo zlo,
tko proisti ta tri puta djelatnosti 5
taj e uspjeti na putu koji pokazuju mudra1i.
2,2
;z asketskog napora se ra#a mudrost,
bez tog napora mudrost se dokonava.
9poznav'i taj dvosmjerni put razvoja i opadanja,
treba se pona'ati tako da mudrost prevlada.
2,
6osije1ite 'umu, a ne samo stablo, opasnost potjee iz 'ume.
%ad sasijeete i 'umu i nagon, prosja1i, postanite zgari'ta.
2,&
9ve dok se ne sasijee nagon, makar i vrlo malen, mu'kar1a prema eni,
tako je dugo i njegov duh zavisan kao tele od majke koja ga doji.
2,(
;strgnite privrenost prema samom sebi kao 'to se jesenji lotos i'upa rukom,
1ijenite put smirenja, utrnue (nibbanam) kojem vas upuuje dobro do'li buddho.
2,*
A3vdje u proboraviti razdoblje ki'a, ovdje zimu i ljetoA 5
tako razmi'lja budala ne brinui se za propast i smrt.
2,+
Bovjeka zabrinutog za dje1u i blago
smrt odnosi kao poplava usnulo selo.
2,,
@je1a nisu skloni'te, a ni ota1 ni rodbina,
za onoga koga spopadne smrt nema za'tite u porodi1i.
2,-
Tako spoznav'i svrhu pametan ovjek obuzdan vrlinom
treba da brzo proisti put koji vodi do utrnua (nirvane).
XXI
RAZNO
/Pakinnaka-vaggo/
2-.
/ko odriui se manje sree uvi#a veu sreu,
mudar ovjek napu'ta manju sreu i obazire se na veu.
2-1
Tko trai sreu sebi samome nanosei patnju drugima,
zapleten u spletke mrnje ne osloba#a se mrnje.
2-2
%ad ono 'to bi trebalo uiniti ostane neobavljeno,
a vr'i se ono 'to ne bi trebalo,
u onima koji su neobuzdani i nemarni bujaju zli utje1aji.
2-
/li oni ija je panja stalno usmjerena na tijelo,
koji ne slue onome 'to nije potrebno, ali marljivo rade ono 'to treba,
te paljive i marljive zli utje1aji ne poga#aju.
2-&
2biv'i majku i o1a i dva vladara ratnikog roda
i njihovo 1arstvo sa svim stanovni'tvom,
brahman odlazi neokaljan.
2-(
2biv'i majku i o1a i dva posveena vladara
sa jo' jednom monom osobom kao petom,
brahman odlazi neokaljan.
2-*
2vijek se dobro probu#eni bude sljedbeni1i 7autame
ija je panja danju i nou stalno posveena :uddhi.
2-+
2vijek se dobro probu#eni bude sljedbeni1i 7autame
ija je panja danju i nou stalno posveena njegovoj nau1i.
2-,
2vijek se dobro probu#eni bude sljedbeni1i 7autame
ija je panja danju i nou stalno posveena redovnikoj zajedni1i.
2--
2vijek se dobro probu#eni bude sljedbeni1i 7autame
ija je panja danju i nou stalno posveena nadziranju tijela.
..
2vijek se dobro probu#eni bude sljedbeni1i 7autame
ija se misao danju i nou raduje nenasilju (ahimsa).
.1
2vijek se dobro probu#eni bude sljedbeni1i 7autame
ija se misao danju i nou raduje njezi duha.
.2
Te'ko je pobjei od svijeta (pabba%%a) te'ko je uivati u tome.
Tegoban je boravak u domaem ivotu,
muna je zajedni1a s onima koji nam nisu ravni.
6atnja spopada i putnika. 8ato ne budi putnik da te ne spopadne patnja.
.
3bdaren povjerenjem i vrlinom tko stekne slavu i bogatstvo,
u kojoj god zemlji da boravi svuda ga jednako 1ijene.
.&
6o'tenje se pokazuje ve iz daleka kao gorje Jimalaja.
0epo'tenje, ni izbliza neprimjetno, lii iz noi odapetoj strijeli.
.(
Tko sam sjedi i sam lei, tko sam ide neumorno,
tko sam sebe obuzdava, zna da bude radostan u 'umi.
XXII
PAKAO
/&ira"a-vaggo/
.*
Tko govori ono 'to nije istina dospijeva u pakao
kao i onaj tko ne'to uini, pa kae da nije,
oboji1a poslije smrti postaju isti kao ljudi
poniavajue djelatnosti u naknadnom ivotu.
.+
)nogi obueni u olinjalu mona'ku odjeu,
zloudni i nerazumni zloin1i,
zbog zlih djela propadaju u pakao.
.,
:olje je da razvratnik proguta uarenu eljeznu kuglu
nego da lakomisleno uiva milostinju svoje zemlje.
.-
:ezobziran ovjek koji se udvara tu#oj eni postie etiri posljedi1eC
beskorisnu dobit, neudoban leaj, a tree je prijekor, etvrto pakao.
1.
:eskorisna dobit i gre'na posljedi1aC kratak je uitak ustra'enog s ustra'enom<
a vladar nalae te'ku kaznu. 8ato neka ovjek ne udvara tu#oj eni.
11
%ao 'to kopriva krivo zahvaena ozlijedi ruku
isto tako i lo'e shvaen isposniki ivot povlai u pakao.
12
0ikakvo nemarno djelo, zanemaren zavjet,
kolebljivo prihvaena redovnika stega ne donosi mnogo ploda.
1
/ko ne'to treba uiniti, izvr'i to odluno<
nemaran isposnik die sve veu pra'inu.
1&
:olje je ne izvr'iti zlo djelo, jer zlodjelo naknadno izaziva patnju.
:olje je izvr'iti dobro djelo, jer tko ga izvr'i zbog toga ne pati.
1(
%ao 'to je pogranini grad za'tien iznutra i izvana
tako uvaj samog sebe< ne propusti ni trenutak,
jer se oni koji propu'taju trenutke kaju kad padnu u pakao.
1*
3ni koji se stide onoga ega se ne treba stidjeti,
a ne stide se onoga ega bi trebalo da se stide,
takva bia, usvojiv'i zle nazore, odlaze stranputi1om.
1+
3ni koji se boje onoga ega se ne treba bojati,
a ne boje se onoga ega se treba bojati,
takva bia, usvojiv'i zle nazore, odlaze stranputi1om.
1,
3ni koji podozrijevaju 'to nije zazorno,
a ne podozrijevaju 'to je zazorno,
takva bia, usvojiv'i zle nazore, odlaze stranputi1om.
1-
3ni koji spoznaju zazorno kao zazorno,
a 'to nije zazorno kao nezazorno,
takva bia, usvojiv'i ispravne nazore, idu dobrim putem.
XXIII
SLON
/&agavaggo/
2.
; ja u 5 kao 'to slon u boju podnosi strijelu odapetu iz luka 5
podnijeti grube rijei< svjetina je zloudna.
21
2kroenog slona vode u boj, kralj ja'e na ukroenom slonu.
; me#u ljudima je najbolji onaj tko je ukroen, tko podnosi surove rijei.
22
;zvrsne su ukroene mazge i konji sindhavskog soja,
a i veliki ratni slonovi. 5
/li jo' je bolji onaj tko je ukrotio sam sebe.
2
Ger se ni pomou takvog prijevoza ne ide u neprohodni kraj,
tamo kuda ide vlastitom krotko'u dobro ukroen ovjek.
2&
9lavni slon ABuvar blagaA, kojeg je te'ko obuzdati,
kad se zapjeni o'trim sokom nee okusiti ni zalogaj
kad ga se vee. 9nani se slon sjea slonovske pra'ume.
2(
%ad netko postane lijen i prodrljiv,
pospana1 koji se vrti u snu kao velika utovljena svinja, 5
takav se glupan uvijek ponovo prepora#a.
2*
3va se je misao ranije lutalaki kretala
kuda je htjela, kud eljela, kako joj se posreilo.
@anas u je pritegnuti temeljito
kao krotitelj nemirnoga slona.
2+
Radujte se u nerastresenosti, pazite na vlastitu misao,
izvu1ite se sa stranputi1e kao slon kad zapadne u blato.
2,
/ko na#ete razboritog suputnika koji vam se pridrui,
koji ivi po'teno i pametno i prevladava sve pote'koe,
po#ite s njim drage volje i budite paljivi.
2-
/ ako ne na#ete razboritog suputnika koji vam se pridrui,
koji ivi po'teno i pametno,
onda kao vladar koji napu'ta pobije#enu zemlju
idite sami kao slon po pra'umi.
.
:olje je ivjeti sam, nema drugarstva s budalom.
;di sam i ne ini zlo,
s malo elja kao slon u pra'umi.
1
%ad se pojavi nevolja, sretni smo da imamo prijatelje.
8adovoljstvo je sretno kad je uzajamno.
9retno je dobroinstvo pod kraj ivota.
9retno je napu'tanje svake patnje.
2
0a svijetu je srea imati majku, a i o1a.
9retno je stanje isposnika, a isto tako i sveenika.

9retno je ivjeti u vrlini do starosti.

9retno je vrsto pouzdanje, sretan je doseg mudrosti
i nevr'enja zlodjela.
XXIV
EA ZA IVOTOM
/'anha-vaggo/
&
2 nemarnom ovjeku enja buja kao puzavi1a.
3n stremi iz ivota u ivot kao majmun u 'umi traei plod.
(
%oga svlada ta bijesna otrovna e#a za svijetom,
njegovi jadi bujaju kao obilje trave birana.
*
/ tko moe svladati tu bijesnu te'ko iskorjenjivu e#u za svijetom
sa njega otpadaju nevolje kao kapi vode sa lotosa.
+
8ato kaem vama koji ste se ovdje smjelo sakupiliC
;skopajte korijen e#i za ivotom
kao onaj tko trga korov birana u potrazi za mirisnim korijenom usira
da vas kao trstiku ne prelama struja smrti uvijek ponovo.
,
%ao 'to odsjeeno stablo iji je korijen vrst i neo'teen
ponovo izraste, isto tako dok sklonost prema e#i za ivotom
nije prekinuta i ta se patnja obnavlja uvijek ponovo.
-
2 kome * struja teku prema ui1ima
toga pogre'na shvaanja i odluke zavode putem strasti.
&.
9truje streme na sve strane, puzav1i stalno bujaju.
%ad spazite da taj puzava1 klija, presije1ite mu korijen mudro'u.
&1
Radosti pritjeu i prianjaju uz iva bia.
6rigrliv'i uitke u tenji za sreom
ti ljudi upadaju u ra#anje i starost.
&2
9vjetina tjerana poudom bjei naokolo kao progonjeni ze1.
6odjarmljeni i pritije'njeni potpadaju uvijek ponovno pod dugotrajnu patnju.
&
9vjetina tjerana poudom bjei naokolo kao progonjeni ze1.
8ato neka se redovnik odvrati od poude u tenji za vlastitom obestra'eno'u.
&&
/ko netko raskriv'i pra'umu enji, oslobodiv'i se iz dungle,
oslobo#en ponovno pohrli u tu istu 'umu,
prozrite njegovu udC oslobo#en spona ponovno pribjegava u njih.
&(
)udra1i kau da nije vrsta ona spona koja je napravljena od eljeza,
ni od drveta ni od konopa,
nego je snaniji zanos za nizove dragulja, za dje1u i ene.
&*
3nu sponu nazivaju vrstom mudra1i
koja nas vue i kad popu'ta i te'ko popu'ta.
3ni koji nju raskinu bjee od svijeta
napustiv'i enju za sreom u strastima.
&+
3ni koji su pod utje1ajem strasti
upadaju u struju kao pauk u mreu koju je sam spleo,
dok mudri ljudi trgajui tu mreu napu'taju taj svijet
bezbrini odrekav'i se sve patnje.
&,
0apusti ono 'to je bilo prije i ono 'to e biti kasnije,
i ono 'to je u sredini na prijelazu preko struje bivanja.
2 duhu odasvud razrije'enom nee' ponovno upadati u ra#anje i starost.
&-
2 biu ije je mi'ljenje poremeeno nadmonom stra'u
koja tei za onim 'to joj je drago,
enja sve vi'e raste i pojaava zavisnost.
(.
Tko se raduje u smirenju razmi'ljanja
i uvijek razvija uvid u nepoeljnost,
taj e doista odstraniti, taj e dokinuti spone smrtnosti.
(1
Tko je stigao do kraja, neustra'iv, bez poude, bezgre'an,
tko je istrgnuo trnje bivanja,
ovo mu je posljednje utjelovljenje.
(2
Tko je li'en enje i lakomosti, vje't u analiti1i i metri1i,
u pravopisu i redu rijei, za toga se kae
da je veliki mudra1 i velik ovjek
i da je u posljednjem utjelovljenju.
(
9ve sam nadma'io, sve sam prozreo,
niim 'to postoji nisam okuen,
sve sam napustio< dokonanjem e#i sam se oslobodio,
samostalno sam se uzdigao do spoznaje. 0a koga da se ugledam?
(&
@ar istine nadma'uje sve darove.
2kus istine nadma'uje sve ukuse.
Radost u istini nadma'uje sve radosti.
@okonanje enje nadma'uje svaku patnju.
((
:ogatstvo ubija nerazumnog, a ne onoga tko stremi da ga nadi#e.
Benjom za bogatstvom nerazuman ovjek ubija i druge i samog sebe.
(*
%orov je po'ast njiva, strast je po'ast ovog ljudskog roda.
8ato je dar onima koji su li'eni strasti vrlo plodonosan.
(+
%orov je po'ast njiva, mrnja je po'ast ovog ljudskog roda.
8ato je dar onima koji su li'eni mrnje vrlo plodan.
(,
%orov je po'ast njiva, zabluda je po'ast ovog ljudskog roda.
8ato je dar onima koji su li'eni zablude vrlo plodan.
(-
%orov je po'ast njiva, elja je po'ast ovog ljudskog roda.
8ato je dar beeljnima vrlo plodan.
XXV
ISPOSNIK
/Bhikkhu-vaggo/
*.
3buzdanost vida je dobra, dobra je obuzdanost sluha,
obuzdanost njuha je dobra, dobra je obuzdanost okusa.
*1
3buzdanost tijela je dobra, dobra je obuzdanost govora,
obuzdanost duha je dobra, obuzdanost je uope dobra.
3buzdan u svakom smislu isposnik se osloba#a svake patnje.
*2
0adzor nad rukama, nadzor nad nogama,
nadzor nad govorom, to je najvi'i nadzor.
Bija radost potjee iz unutra'nje sabranosti,
tko je zadovoljan u samoi, za toga se kae da je isposnik.
*
;sposnik koji ima nadzor nad svojim ustima,
koji govori pouno, a ne uobraeno,
kad obja'njava ispravni smisao, njegov je govor zreo.
*&
;spravnost je njegovo zadovoljstvo, ispravnost je njegova radost,
ispravnost mu je povod razmi'ljanja< isposnik slijedi ispravnost
i ne zanemaruje dobrobit ispravnosti.
*(
0e treba pre1jenjivati svoju korist niti zavidjeti drugima.
;sposnik koji zavidi drugima ne postie sabranost duha.
**
;ako isposnik malo dobiva, neka ne pod1jenjuje to 'to je dobio<
i bogovi hvale onoga iji je ivot ist i naporan.
*+
2 kome nema nikakve sebinosti u pogledu imena5i5lika
i tko se ne ali ni zbog ega 'to nije, za toga se kae da je isposnik.
*,
;sposnik koji boravi prijatno i spokojno u :uddhinoj zajedni1i
stie na put sti'anja i sree u smirenju sastojaka bia.
*-
;sprazni, isposnie, taj ama1, prazan e se lako kretati.
%ad od1ijepi' strast i mrnju, postii e' utrnue (nibbanam).
+.
6et presije1i, pet odba1i, a pet njeguj dalje.
:hikkhu koji je nadi'ao pet Dsastojaka postojanjaE
naziva se onim koji je pre'ao preko buji1e.
+1
8adubi se, bhikkhu, Du medita1ijuE, ne budi nemaran.
0e dopusti da ti misao luta u ulnoj strasti
da iz nepanje ne proguta' eljeznu kuglu,
pa da buktei ne povikne'C ATo je patnjaFA
+2
0ema meditativnog zadubljenja za bezumnika, nema razuma bez zadubljenja.
2 kome je zadubljenje i mudrost, taj je pred utrnuem.
+
;sposniku koji smirena duha u#e u praznu kuu
radost biva nadljudska u jasnom uvidu u ispravnost.
+&
>to bolje upoznaje porast i pad sastojaka bia, dosee radost i zanos.
8a one koji to uvi#aju, u tome je besmrtnost.
+(
To sada ovdje biva izvor za mudrog isposnikaC
nadzor nad osjetilima, smirenost, obaveze ispravnog pona'anja,
druenje s uzornim prijateljima koji ive isto i revno.
+*
3dno'enje treba da bude prijazno i uzorno<
tako e se uz mnogo zadovoljstva dokonati patnja.
++
%ao 'to jasmin stresa povenulo 1vijee
tako se i vi otresite strasti i mrnje.
+,
9pokojnim se naziva onaj isposnik
koji je smirio tijelo, smirio govor, smirio duh,
tko je potpuno smiren odba1io napasti svijeta.
+-
3hrabruj sam sebe, provjeravaj sam sebe.
Tako za'tien sam sobom i paljiv
ivjet e' sretno, isposnie.
,.
9vatko je sam sebi vodi, svatko je sam sebi utoi'te.
8ato urazumi sam sebe kao trgova1 bodrog konja.
,1
;sposnik nalazi veliko zadovoljstvo u :uddhinom uenju
i dosee put smirenja, sreu sti'anja inila1a ivota.
,2
;sposnik koji se ve u mladosti napree u :uddhinom uenju
obasjava ovaj svijet kao )jese1 kad se rije'i oblaka.
XXVI
BRAHMANSKI SVETENIK
/Brahmana-vaggo/
,
6resije1i struju odrje'ito, brahmane, rastjeraj strasti.
%ad spozna' da je dokonan splet inila1a ivota,
onda si znala1 onoga 'to nije izvje'taeno, brahmane.
,&
%ad brahman nadi#e dvije pojave,
onda otpadaju sve spone s onoga koji je to spoznao.
,(
8a koga ne postoji ni ovostranost ni onostranost ni obje te strane,
tko je neustra'iv i nevezan, toga ja nazivam brahmanom.
,*
2mno zadubljenog, neokaljanog, smirenog, tko je izvr'io dunost,
slobodnog od zlih utje1aja, tko je postigao krajnju svrhu 5
toga ja nazivam brahmanom.
,+
6o danu sja 9un1e, po noi svijetli )jese1,
bora1 se sjaji u svijetlom oruju,
brahmanov sjaj je u naporu zadubljenja,
ali budni prosijava danju i nou bljeskom svoga zanosa.
,,
Tko je odba1io teret, zato se naziva brahmanom,
tko je uravnoteen, naziva se vr'io1em napora (samano),
a po izbjegavanju vlastite okaljanosti naziva se pustinjak.
,-
0itko ne bi smio napasti brahmana,
a niti brahman da se iskali na napadaa.
Gao onome tko ubije brahmana,
a jo' gore onome tko se iskali na napadaa.
-.
8a brahmana nije neznatna dobrobit
kada suzdri duh od onoga 'to mu prija<
kad god odvrati duh od nasilja,
tim samim sti'ava patnju.
-1
Tko niti tijelom, ni rijeju ni mi'lju ne nanosi patnju,
obuzdan u ta tri smisla, toga ja nazivam brahmanom.
-2
3noga tko je ispravno razumio pouku potpuno budnoga,
toga treba revno po'tivati kao 'to brahman po'tuje vatru na rtveniku.
-
:rahmanom se ne postaje ni po pletenju kose, ni po kastinskom rodu.
2 kome je istina i ispravnost, taj je sretan, taj je brahman.
-&
>to e ti, slaboumni, pleteni1e, 'to e ti odjea od kozjeg krzna?
0utrina ti je puna lakomosti, dok proi'ava' vanj'tinu.
-(
3noga tko nosi izlinjalo odijelo, mr'av, s nabreklim ilama,
osamljen u 'umi u duhovnom zadubljenju,
toga je nazivam brahmanom.
-*
Ga ne nazivam nikoga brahmanom po ro#enju ni po maj1i.
; ako se naziva AgospodinomA i imunim.
Ga nazivam brahmanom onoga tko niti 'to posjeduje niti 'to uzima.
-+
Tko kad rastrgne sve spone zbog toga ne strepi,
tko je nadi'ao povezanost sa zajedni1om 5
toga ja nazivam brahmanom.
-,
Tko je pretrgao omu i sponu i petlje konop1a,
tko je slomio ogradu 5
toga, budnoga, ja nazivam brahmanom.
--
Tko neduan strpljivo podnosi uvrede, udar1e i tamni1u,
ija je snaga strpljenje,
toga ja nazivam brahmanom.
&..
Tko je bez mrnje, vjeran zavjetima, krepostan i nije lakom,
obuzdan, u posljednjem utjelovljenju 5
toga ja nazivam brahmanom.
&.1
%ao voda na listu lotosa, ili zrno goru'i1e na o'tri1i igle
'to se ne lijepi na strasti 5
takvoga ja nazivam brahmanom.
&.2
Tko ve ovdje prepoznaje kraj vlastite patnje,
s koga je otpao teret 5
toga nesputanog ja nazivam brahmanom.
&.
@ubokoumnog mudra1a koji razlikuje 'to je, a 'to nije put,
tko je dosegao krajnji 1ilj 5
toga ja nazivam brahmanom.
&.&
3noga tko se je osamio na obje strane 5 i od domaina i od beskunika 5
tko ne poha#a domove i malo mu treba 5
toga ja nazivam brahmanom.
&.(
Tko je otklonio batinu ispred pokretnih i nepokretnih bia,
5 tko niti ubija niti uzrokuje ubijanje,
5 toga ja nazivam brahmanom.
&.*
0enasilan me#u nasilnima, prijegoran me#u siledijama,
bez gramzivosti me#u gramzivima 5
toga ja nazivam brahmanom.
&.+
9 koga su strast i mrnja, oholost i li1emjernost otpale
kao zrno goru'i1e sa o'tri1e igle 5
toga ja nazivam brahmanom.
&.,
Tko izrie istinu bez surovosti, jasno razumljivu,
kojom nikoga ne vrije#a 5
toga ja nazivam brahmanom.
&.-
Tko ne uzima ni'ta na svijetu, ni veliko ni malo,
ni sitno ni krupno, ni lijepo ni runo 5
toga ja nazivam brahmanom.
&1.
%ome nisu poznate elje ni na ovom ni na drugom svijetu,
tko je razrije'en od elja 5
toga ja nazivam brahmanom.
&11
Tko ne zna za stalna boravi'ta i nee da zna za podozrenja,
tko je dosegao dubinu ne5umiranja 5
toga ja nazivam brahmanom.
&12
Tko je tu nadma'io povezanost dobra i zla,
tko je bez patnje, bez strasti 5
tako istoga ja nazivam brahmanom.
&1
Tko je ist kao neokaljani )jese1, bistar, jasan, nezasjenjen,
sa kojeg je odstranjen i radostan izgled 5
toga ja nazivam brahmanom.
&1&
Tko je pre'ao glib te'ko prohodnog puta, tu struju zbivanja i zablude,
u duhovnom zadubljenju, bez sumnje, ne hvatajui se ni za 'to, dogorio
5 toga ja nazivam brahmanom.
&1(
Tko je ovdje napustio strasti i pobjegao kao beskunik,
u kome je napu'tena e#a za biem 5
toga ja nazivam brahmanom.
&1*
Tko je ovdje napustiv'i udnje za ivotom pobjegao kao beskunik,
u kome je prekinuta e#a za biem 5
toga ja nazivam brahmanom.
&1+
3dba1iv'i ljudsku podjarmljenost, nadi'av'i podlonost bogovima,
razrije'enog od svake podlonosti 5
toga ja nazivam brahmanom.
&1,
0apustiv'i ugodnost i neugodnost, rashla#enog bez ostatka,
pobjednika koji je savladao 1ijeli svijet 5
toga ja nazivam brahmanom.
&1-
Tko uvidi svuda propadanje bia i njihovo obnavljanje,
tko ne prianja uz bie 5
toga dobro prispjeloga, budnog, ja nazivam brahmanom.
&2.
8a iji put ne znaju ni bogovi, ni an#eli, ni ljudi,
iji su zli utje1aji is1rpljeni, dostojnog po'tovanja 5
toga ja nazivam brahmanom.
&21
Tko ni ispred sebe, ni za sobom, ni po sredini nema niega,
tko ni'ta nema i ni'ta ne usvaja 5
toga ja nazivam brahmanom.
&22
Tko je neustra'iv kao bik,
svemonog i premudrog pobjednika, nesavladivoga 5
toga ja nazivam brahmanom.
&2
3noga tko zna za svoje ranije postojbine DivoteE
i prozrijeva nebo i pakao, tko je dospio do kraja Dprepo5Era#anja,
u'utjelog mudra1a ija je spoznaja usavr'ena 5
toga ja nazivam brahmanom.