PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Akenat!na"#asak

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

- uvodnom dijelu asa sa uenicima %onoviti ve: usvojeno znanje o glasovima4
slogovima i rijeima&
6ontrolna %itanja:

,& 6oja je najmanja jezika jedinica koja nema samostalnog znaenja; $G#as%)
7& 6oliko bosanski jezik ima glasova; $-7)
/& 6ako se oni dijele; $Na samo"#asnike, na s'"#asnike i na "#asnike)
2& ta dobivamo udru1ivanjem glasova u ve:e jezike cjeline; $Rije.)
5& 6ako se rijei mogu rastaviti; $Na s#o"ove)
<& ta nastaje udru1ivanjem rijei u ve:e cjeline; $Re.enie)
=& ( udru1ivanjem reenica; $Vezani tekst)




G8AVNI 3I2 4-7 min6/

- glavnom dijelu asa navesti uenicima sljede:e %rimjere:

a) 9'tros je (len zakasnio na nastavu&
b) A#en je jutros zakasnio na nastavu&
c) Zakasnio je (len jutros na nastavu&
d) Na nastav' je (len jutros zakasnio&

>& ta uoavate u ovim reenicama; $2ne s' kao 0to vi,imo iste%)
?& 9e3utim4 ne@to u njima i%ak nije isto& ta; $Re, rije.i)
,A& Da li neko zna kako se naziva ta jezika %ojava kada obrnemo redoslijed rijei u
reenici; $Zove se INVERZI9A%)

DBC#N#C#"(: INVERZI9A je pojava ' kojoj ,o#azi ,o izmjene re,os#ije,a rije.i%

,,& (li D za@to smo u%otrijebili inverziju u ovim reenicama; $Zato 0to o,re(ene rije.i '
njima e#imo ,a pose+no istaknemo%)
,7& ta smo istakli u %rvoj reenici; $j'tros D istakli smo vrijeme kada je (len zakasnio&)
,/& ta smo istakli u drugoj reenici; $A#en D istakli smo ko je zakasnio&)
,2& ta smo istakli u tre:oj reenici; $zakasnio D istakli smo radnju4 ono @to se desilo&)
,5& ta smo istakli u etvrtoj reenici; $na nastav' D istakli smo gdje je zakasnio&)

)nai4 kada 1elimo ne@to %osebno da istaknemo $neku rije od %osebnog nam znaaja u
reenici)4 a kada to inimo u %isanoj Eormi4 onda to ostvarujemo %omo:u inverzije&

,<& (li4 kako :emo navedene %rimjere reenica naglasiti u govornoj Eormi $kada iF
izgovorimo); $1 "ovor' se o+i.no s#'imo ja.inom i visinom "#asa%) %rovje1bati sa
uenicima na %raktinim ortoe%skim %rimjerima&
$Nasvesti %rimjere tako @to sve reenice izgovaramo o%u@tenim4 jednolinim tonom
glasa4 a zatim nagla@ene rijei izgovaramo glasnije i vi@im tonom&)

)(68"-0(6: Rije.i ' "ovornom o+#ik' na"#a0avamo ja.inom i visinom "#asa%

DBC#N#C#"(: 1 re.enii na"#a0avamo rije.i koje e#imo, rije.i kojima izraavamo
emoiona#ni stav, koje s' nam po ne.em' ' re.enii naj+itnije%

,=& ta smo4 dakle4 nauili na ovome asu o naglasku ili akcentu;

DBC#N#C#"(: Akenat!na"#asak je svako istianje rije.i ' re.enii i#i s#o"a 'n'tar
same rije.i% Zato postoje ,vije vrste akenata/
)6 A:;ENAT RE&ENI;E i
$6 A:;ENAT RI9E&I%

$9i smo na ovome asu govorili samo o akcentu reenice4 tj& o nagla@avanju %ojediniF
rijei unutar reenice4 dok :emo o akcentima samiF rijei uiti ne@to kasnije&)

'itno je jo@ znati sljede:e: da %ostoje na"#a0ene i nena"#a0ene rijei

,>& 6oje su to nagla@ene rijei u na@im reenicama; $j'tros, A#en, zakasnio, nastav')
,?& ( koje su nenagla@ene; $je, ')

7A& 6ako izgovaramo nenagla@ene rijei; $Iz"ovaramo ih zaje,no s na"#a0enim kao
je,n' rije.%)
7,& Pogledajmo na %rimjerima da vidimo u kojoj %oziciji se nalaze te nenagla@ene rijei
u reenici& $Na#aze se IZA i#i ISPRE3 na"#a0enih rije.i%)

)(68"-0(6: 1 zavisnosti o, to"a ,a #i se na#aze iza i#i ispre, na"#a0enih rije.i,
nena"#a0ene rije.i ,ije#imo na/
)6 EN:8ITI:E 4stoje iza na"#a0enih rije.i/ j'tros je6 i
$6 PR2:8ITI:E 4stoje ispre, na"#a0enih rije.i/ ' 0ko#'6%

$Dakle4 enklitike i %roklitike su rijei koje nemaju svoga akcenta4 ve: sa rijeima uz koje
stoje ine jednu akcenatsku cjelinu&

ZAVR<NI 3I2 4= min6/

- zavr@nom dijelu asa sa uenicima %onoviti najva1nije zakljuke i deEinicije i %rovjeriti
nivo usvojenog znanja na jo@ nekim %rimjerima iz ud1benika&


32MA>I, SAM2STA8NI I PRA:TI&NI RA3 1&ENI:A

Rekao sam (miru da obri@e tablu& $- ovoj reenici inverzijom naglasiti onoliko rijei
koliko je to mogu:e&)

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: 3ek#inaija kao tip promjene rije.i/ pa,ei 4pa,ena pitanja i
op?a
zna.enja pa,ea

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

U uvodnom dijelu asa ponoviti sa uenicima koje su to vrste rijei u bosanskom jeziku, kako se dijele i koje se od
tih rijei dekliniraju, koje kompariraju, a koje konjugiraju.

Nakon toga najaviti uenicima da :e na ovom asu nauiti ne@to vi@e o %romjeni koja se
naziva DB68#N(C#"(&

#s%isati naziv nastvane jedinice na tabli&


G8AVNI 3I2 4-7 min6/

U glavnom dijelu asa proitati iz udbenika sljedei tekst i zatim ga ispisati na tabli:


Majka je do@la %rerano %red @kolu&
"o1e je i@ao %ored majke%
Maji je od brige zatre%erilo u srcu&
Pomi@ljao je da klekne %red majk'%
Majko, ja sam vas se danas odrekaoG
Po%odne je sa majkom i@ao %o gradu&
0esto razmi@lja o maji%

,& 6oja rije nam se naje@:e %onavlja u ovom tekstu; $Imenia majka&)

7& Da li je oblik te rijei isti u svakoj reenici; $Nije%)

/& ta se desilo sa tom imenicom; $2na ' svakoj re.enii mijenja svoj o+#ik%)

2& ta nam to govori; $3a je to promjenjiva vrsta rije.i, ' ovom na0em s#'.aj' to je
imenia%)

#+P##.B - *(B +*B+6B RBD9 +*B '8#6B #9BN#CB MA9:A "BDN-
#+PD DR-!B&

Pogledajmo sada sljede:e sku%ine rijei:

a) uenik b) lije% c) na@a d) jedna
uenika lije%o" na@e jedne
uenik' lije%om na@oj jednoj

5& ta mo1emo %rimjetiti; $Svaka "r'pa rije.i pre,stav#ja raz#i.it' vrst' rije.i%)

<& dredite koja je to vrsta rijei i na%i@ite to u svojim ud1benicima& $Imenie, pri,jevi,
zamjenie i +rojevi%)

=& ve su rijei4 dakle4 kakve: %romjenjive ili ne%romjenjive; $Promjenjive%)

>& ta smo rekli4 kako se zove %romjena %o kojoj se mijenjaju imenice4 zamjenice4
%ridjevi i neki brojevi; $Zove se ,ek#inaija%)

DBC#N#C#"(: Raz#i.iti o+#ii rije.i nazivaj' se PA3E@I%
Promjena rije.i po pa,eima naziva se 3E:8INA;I9A%

?& Da li neko zna koliko %ade1a ima u na@em jeziku; $5)
10. a li bi ih neko mogao nabrojati!

naziv oznaka %itanja

)% N2MINATIV 4N6 :2A <TA!<T2A
$% GENITIV 4G6 :2GAA &EGAA
-% 3ATIV 436 :2MEA &EM1A
B% A:1ZATIV 4A6 :2GAA <TA!<T2 VI3IMA
C% V2:ATIV 4V6 29D EE9D
F% INSTR1MENTA8 4I6 S :IMA &IMEA
5% 82:ATIV 486 426 :2MEA 426 &EM1A
"vo su latinski nazivi koje smo mi usvojili i poredali ovim redom.

*eoma va1no je da nauite da %ade1i imaju i 9E3NIN1 i MN2@IN1%

ni4 tako3er4 imaju i: a6 ZNA&EN9E i
+6 S81@B1 1 RE&ENI;I%

Pade1no znaenje je odnos4 veza jednog %redmeta %rema drugim %redmetima4
osobinama4 radnjama i sl& #mamo tako4 n%r& partitivno, posesivno zna.enje, zna.enje
namjene i s#%

+lu1ba u reenici %odrazumijeva odnos %ade1a %rema u%ravnoj rijei4 da li je do%unjuje i
slino& Pa tako imamo slu1be: s'+jekta, atri+'ta, o+jekta i sl&

+vaki %ade1 ima svoje osnovno znaenje4 ali i druga&

Pade1i se mogu u%otrebljavati sa ili bez %rijedloga4 osim nominativa i vokativa& 2NI
NEMA91 PRI9E382GA%

*(HN: S o+zirom na o,nos prema osta#im rije.ima ' re.enii, N2MINATIV I
V2:ATIV s' NEZAVISNI 41PRAVNI6 pa,ei, a osta#i s' ZAVISNI 4PRAVI,
:2SI6 pa,ei%


ZAVR<NI 3I2 4= min6/

U zavr#nom dijelu asa na tablu zalijepiti pano sa nazivima padea i padenim pitanjima i vjebati sa uenicima
deklinacijsku promjenu sljedeih rijei i u jednini i u mnoini:

majka4 lije%4 jedan4 ku:a4 Fljeb4 lje%ota4 cvijet4 zemlja4 'osna4 brdo4 olovka4 sveska&&&

DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA

$a domai rad zadati uenicima da kroz svih sedam padea jednine i mnoine izmijenjaju % rijei od kojih e prva
rije biti imenica, druga pridjev, trea zamjenica, etvrta broj.







kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Ak'zativ

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

- uvodnom dijelu asa %onoviti ukratko sa uenicima o %ade1ima koje su ve: obra3eni:
I nominativ4
I genitiv4
I dativ&

G8AVNI 3I2 4-7 min6/

- glavnom dijelu asa na%isati na tabli sljede:u reenicu:

Bajro je posjetio svoga druga u bolnici i predao mu dar.

,& 6oje rijei u ovim reenicama dobijamo na %itanje koga; @ta; $,r'"a i ,ar)
7& ta smo rekli4 koji %ade1 u na@em jeziku odgovara na %itanje koga; @ta; $vidim)
$A:1ZATIV)
/& 6oji je to %ade1 %o redu u bosanskome jeziku; $&etvrti pa,e)
Dakle4 danas :emo uiti novi %ade1 koji se zove (6-)(.#*&

Na%isati naslov nastavne jedinice na tabli&

DBC#N#C#"(: Ak'zativ je .etvrti pa,e ' +osanskom jezik' i ima pomo?na pitanja
ko"aA 0ta 4vi,im6A


)N(0BN"B (6-)(.#*(:

"asna je jedva ekala j'tro%
Bnes je u Fodniku obuvao nove ipe#e%

$(nalizirati sa uenicima ove reenice: %rvo odrediti subjekat4 zatim %redikat i nakon
toga %ostaviti sljede:a %itanja):

2& 6oje glagolske radnje imamo u ovim reenicama; $je .eka#a i je o+'vao%)
5& Na @to se ta radnja odnosi4 odnosno4 na @ta ona %relazi u ovim na@im %rimjerima; $Na
j'tro i na ipe#e%)
<& 6ako nazivamo rijei koje u reenicama oznaavaju ono @to je obuFva:eno
glagolskom radnjom ili na @ta radnja %relazi; $To s' 2B9E:TI%)
=& 6ako se naziva objekat u akuzativu bez %rijedloga; $B#ii o+jekat%)

DBC#N#C#"(: Ak'zativ je pa,e B8I@EG 2B9E:TA% To je nje"ovo osnovno
zna.enje i s#'+a%


+8-H'( (6-)(.#*(:

Na%isati sljede:e %rimjere na tabli:

a) (lma voli itati knji"e% $bli1i objekat)

b) *jerovala je ' nje"a% $dalji objekat)

c) -@li smo %rvo ' jednu prostorij'% $P9)

d) *ozovi staju na stanici samo za tren'tak% $P6)

6ao @to smo vidjeli akuzativ ima razliite slu1be u reenici4 ali naje@:a mu je slu1ba
bli1eg objekta&

*(HN: :a,a se ak'zativ na#azi ' re.enii +ez prije,#o"a on,a ima s#'+'
B8I@EG 2B9E:TA, a ka,a se jav#ja s prije,#ozima on,a ima s#'+' 3A89EG
2B9E:TA I PRI82<:IE 23RE3BI%

Da vidimo koji sve to %rijedlozi mogu biti uz akuzativ: %ogledajte na date %rimjere i
%rona3ite %rijedloge u njima gdje iF ima& $', za)
9e3utim4 to nisu svi %rijedlozi koji mogu stajati uz akuzativ& .ako imamo i sljede:e:

*(HN: Prije,#ozi 'z ak'zativ/ NA, NIZ, 1Z, :R2Z, ZA, 1, P23, PRE3,
MEG1%%%
)adatak: na%ravite %o jednu reenicu tako da :ete u svakoj iskoristiti %o jedan %rijedloga
uz akuzativ:

+tavi ranac na p#e?a i %o3e uz %laninu&
*oda se slivala niz jarak%
(uto je %arkirao 'z k'?'%
*ozila su %rolazila kroz t'ne#%
na se zalagala za ist "ra,%
Drugi dan voz je stigao ' stani'%
Bnes je stavio %a%iri: po, svesk'%
+tigao je pre, 0ko#'%
-mije@ao se me(' #j',e%


ZAVR<NI 3I2 4= min6/

U zavr#nom dijelu provjebati na lindvodidaktikom predlo#ku lokalizovanje akuzativa i odre&ivanje njegove slube
u reenici.


DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA

$a domai rad zadati uenicima da napi#u deset renica u kojima e biti upotrijebljen akuzativ i to pet reenica s
akuzativom bez prijedloga, a pet sa nekim od prijedloga.


kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: 3ativ

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

- uvodnom dijelu asa za%isati sljede:e %rimjere reenica na tabli:

*rana vrani oiju ne ko%a&
+vaka %tica svome jat' leti&
+it se "#a,nom ne vjeruje&

,& 6ako se zovu ovakve %oune reenice; $Naro,ne izreke i#i pos#ovie%)

7& 9o1emo li u ovim narodnim izrekama %rona:i rijei koje bismo dobili na %itanje
kome? emu?

/& 6oje su to; Podvucimo iFG $vrani, jat', "#a,nom%)

2& 6ome vrana oiju ne ko%a; $vrani%)

5& 0emu svaka %tica leti; $svome jat'%)

<& 6ome se sit ne vjeruje; $"#a,nome%)

DAKLE, DOBILI SMO ODGOVOR NA PITANE KOME? !EM"?

=& 6ako se zove %ade1 koji odgovara na ova %itanja; $3ATIV%)

Danas :emo detaljnije uiti o dativu& )a%i@imo naslov&
#s%isati naslov nastavne jedinice na tabli&


G8AVNI 3I2 4-7 min6/

- glavnom dijelu %ostaviti uenicima sljede:a kontrolna %itanja:

>& 6oliko uku%no u na@em jeziku imamo %ade1a; $5)

?& Nabrojimo iF zajednoG # %ade1e i %ade1na %itanjaG

,A& 6oji je dativ %o redu; $tre?i pa,e%)

,,& ( kako smo %odijelili %ade1e; $Na zavisne i nezavisne%)

,7& 6ojoj gru%i %ri%ada dativ; $Zavisnim pa,eima%)

)(P#+(.#: 3ativ pripa,a "r'pi zavisnih pa,ea%


ZNA&EN9E 3ATIVA/

,

,/& *ratimo se na %ade1na %itanja: kome; emu; +ada :emo malo da se %oigramo&

$-)9#.B NB. D +*!( PR#'R(: +*B+6-4 PBRN#C- 8*6- # +8& #
N("PR#"B D8-0#.B 69B JB.B . P68N#.#& D( *#D#94 69B
P68(N"(.B4 DN+N D("B.B P68N; 69B +.B N(9#"BN#8#
P68N; DNB+#.B !( # D(".B N9B 69B "B N(9#"BN"BN&)

Dakle4 ja sam vas %itao kome %oklanjate4 odnosno namjenjujete %oklon4 a vi ste
odgovorili u dativu&

,2& ta onda mo1emo zakljuiti; 6akvo znaenje mo1e dativ imati u reenici; $Moe
imati zna.enje NAM9ENE%)

DBC#N#C#"(: 3ativ moe ' re.enii imati zna.enje NAM9ENE%





7

#s%isati sljede:e %rimjere na tabli:

*ratio sam se svojoj k'?i% $0emu sam se vratio; D 6-J#)
Pru1io je ruku %rema A#en'% $6ome je %ru1io ruku; D (8BN-)

+ada :emo da na%ravimo jo@ jednu malu igru:

+(D( JB.B #J# "BDN# DR-!9B - !+.B& (8#4 +*# 9R(.B PRJ# PRBD
9BNB& PR*# -0BN#6 6RBJB& +-+RBJB9 !( # P#.(9: K!D"B +# .# P(;L
D!*R: KDR-!-/DR-!(R#C#L&

Dkle4 kada Fo:ete da ka1ete gdje idete vi odgovorite u&&& kojem %ade1u; $1 ,ativ'%)

,5& Pa %rema tome4 kakvo znaenje dativ jo@ ima; $Ima zna.enje ;I89A%)

DBC#N#C#"(: 3ativ ' re.enii moe imati i zna.enje ;I89A%


Kada dativ oznaava prava !r"tan#a i$i i$#a %z n#"&a 'o&% (ta#ati dva pri#"d$o&a )KA, PREMA*+

Npr% ti@ao je prema 3om' z,rav#ja%

,<& 9o1emo li istu reenicu re:i4 ali da umjesto K%remaL bude %rijedlog KkaL;
$Moemo&)

N%r& ti@ao je ka 3om' z,rav#ja%



Dakle4 da zakljuimo:

3ativ je tre?i pa,e% 2n ima pitanja komeA .em'A
Nje"ova osnovna zna.enja s'/

a6 zna.enje namjene 4ozna.ava kome je ne0to namijenjeno6
+6 zna.enje i#ja 4ozna.ava krajnji i#j i#i ta.k' ne.ije" kretanja i s#%6



S81@BA 3ATIVA/

Na%i@ite sljede:u reenicu:

Nismo %latili tr"ov'% $dalji objekat)
#@li su %rema k'?i% $P9)

DBC#N#C#"(: 3ativ ' re.enii moe imati raz#i.ite s#'+e, a#i naj.e?e je ' s#'+i
3A89EG 2B9E:TA i PRI82<:E 23RE3BE%


ZAVR<NI 3I2 4= min6/

U zavr#nom dijelu asa provjebati sa uenicima na primjerima prepoznavanje dativa u reenici.

DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA

$a domai rad: napisati deset reenica gdje e biti zastupljen dativ.

kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: :'#t'ra izraavanja

Nastavna jedinica: 2pis otvoreno" prostora 4E:STERI9ERA6 s tei0tem na
poje,inostima 4'zorak6

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a 7& !ru%ni oblik rada
/& Rad u %arovima B% In,ivi,'a#ni o+#ik ra,a

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

1. 'ada smo radili pismene vjebe #ta smo rekli: kakve sve vrste opisivanja imamo!

Opi(ivan#" $i!a )portr"t*,
Opi(ivan#" zatvor"no& pro(tora )"nt"ri#"r*,
Opi(ivan#" otvor"no& pro(tora )"!(t"ri#"r*,
Opi(ivan#" pr"d'"ta )opi( 'rtv" prirod"*,
Opi(ivan#" prirod" )p"#za,*+

(. )ta smo mi do sada radili od ovoga!





G8AVNI 3I2 4-7 min6/

Nakon ovog uvoda %roitati uenicima sljede:i tekst i zatra1iti od njiF da utvrde o kojoj
vrsti o%isivanja se radi:

Kada prolazi kroz stanicu, pruga ima tri kolosijeka. Zatim, tamo daleko, i s jedne i s druge strane kolosijeci se
spajaju u jedan. I tako pruga nastavlja sve dok se okom moe vidjeti. Dolje, ispod nasipa na kome je pruga, raste
trava. Pored pruge rasle su bulke. Crvene bulke kraj crni !ina. "kretni#areva ku$ica ogra%ena je tankim zelenim
tarabama. &na je mala, mnogo manja od stanice. ' tarabe su sasvim blizu pruge. Kada voz prolazi, sigurno se ne
moe stajati izme%u taraba i pruge... (a skretni#arevoj ku$i pi!e ne!to. )a ne razumijem !ta to pi!e... tu, odma
kraj njegove ku$ice, tri kolosijeka !to dolaze od stanice postaju jedan. Kraj nji je jedna uspravna gvozdena poluga
na kojoj je postavljen *enjer. I jedna crveno i bijelo obojena lopta sa ru#icom... + maloj stanici je lijepo i kada vozovi
ne prolaze... ,ada je sve mirno i tio. (ad brdima nema crni oblaka...-

)oran 9& "ovanovi:4 Bulke pored
pruge

/& ta je u centru %i@evog zanimanja u ovom odlomku; $@e#jezni.ka stania%)

2& kojoj vrsti o%isa se radi ovdje; ta se o%isuje; $2tvoreni prostor%)

5& 6ako se4 dakle4 zove ta vrsta o%isivanja; $2pis eksterijera%)

DBC#N#C#"(: Eksterijer je otvoreni prostor%

Na%isati naslov na tabli: KBksterijerL i is%od %odnaslov Ks te1i@tem na %ojedinostimaL&

<& ta mislite za@to ovakav %odnaslov; $Zato 0to ?e za na0' pismen' vje+' koj' ?ete
ra,iti s#je,e?i .as +iti o, pose+ne vanosti ,a ' opisivanj' neko" eksterijera
pose+n' panj' o+ratite na ,eta#je, na neke sitnie ' tom eksterijer'%)

P8(N R(D(:

*. )ta je bitno i kako poeti sa pisanjem ovakve pismene vjebe!

+rimjer: ,ko recimo elite da opi#ete neku #umicu i u njoj malenu drvenu kuu prvo #to trebate jeste da date opu
sliku te #ume i kue u njoj, a tek potom da krenete na opisivanje pojedinih detalja koji se naleza u toj #umi -vrste i
veliina drvea, sitne ivotinjice koje se tu nalaze, vanjski opis kue, neki predmeti koji se nalaze okolo itd.. i na
kraju treba da date svoj lini stav o tome #to opisujete -kako vam se ini, da li vam se to svi&a ili vas moda pla#i i
sl..

akle, plan za izradu pismene vjebe bi bio sljedei i njega se morate striktno pridravati:

-+ OPA SLIKA,
.+ PO/EDINOSTI I N/I0OV OPIS
1+ STAV PIS2A, ODNOSNO ONO3 KO OPISU/E

/. RAD NA TEKSTU4 +rona&ite u tekstu sve pojedinosti koje je pisac opisao i ispi#ite ih u svoje sveske.


?& Po@to je rije o o%isivanju4 @ta je najbitnije da koristimo %rilikom %isanja %ismene
vje1be; $Sti#ske Hi"'re, prvenstveno epitete&)

5EZ EPITETA PISMENA V/E65A OPISIVAN/E EKSTERI/ERA NEE 5ITI DO5OR NAPISANA+



ZAVR<NI 3I2 4= min6/

0eme za pismenu vjebu:

)% NA RAS:RSNI;I
$% NA989EP<I 3I2 M2GA GRA3A!SE8A
-% <:28S:2 3V2RI<TE
B% N2V2G23I<N9I IZ82ZI
C% M2ST
F% V2>N9A: 1 ;VAT1
5% <1MA 1 PR289E>E

1a kraju podijeliti uenicima malene sliice sa odre&enom slikom vanjskog prostora i zadati im da poku#aju opisati
dati eksterijer sa uzorka.

DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA

)a doma:i rad na%isati sastav na temu o%isa vanjskog %rostora& %is moje avlije






kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: :'#t'ra izraavanja

Nastavna jedinica: 2pisivanje zatvoreno" prostora 4enterijer!interijer6

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: ,% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

U uvodnom dijelu asa podsjetiti uenike #ta je to opisivanje i koje sve oblike opisivanje imamo, te u tu svrhu
postaviti sljedea kontrolna pitanja:

,& ta je o%isivanje;
7& 6akvo o%isivanje mo1e biti; $Portret, opis pre,meta, opis vanjsko" prostora i#i
eksterijer, opis 'n'tra0nje" prostora i#i enterijer i opisivanje priro,e i#i pejza&)
/& 6oje smo mi od oviF vrsta o%isivanja koristili %rilikom %isanja na@e zadnje %ismene
vje1be; $2pisivanje #ika!P2RTRET%)


G8AVNI 3I2 4-7 min6/

- glavnom dijelu asa %rije najave nove nastavne jedinice %rvo %roitati uenicima
odlomak iz romana #Vau$a%& #rEana Morozovi:a iz knjige &Mo' go$ora& na str& /2& i
%ostaviti uenicima sljede:e %itanje:
2& Da li bi nam neko mogao re:i koju vrstu o%isivanj aimamo u ovom odlomku; $2pis
'n'tra0nje" prostora I ENTERI9ER%)

1ajaviti uenicima nastavnu jedinicu i ispisati je na tabli.

)atim %roitati i odlomak iz knjige #Na( je)*k& na str ,<2&

5& ta je to enterijer; $To je zatvoren prostor neke "ra(evine i#i o+jekta%)

VA6NO4 Pri$i!o' opi(ivan#a "nt"ri#"ra prvo 'o,"'o dati op7% ($i!%, pa onda %oavati po#"dino(ti !ao 8to
(%4 '#"(to &d#" (" na$azi, o9$i! i v"$iina, o(vi#"t$#"no(t, na'#"na, pr"d'"ti !o#" zapa,a'o % pro(tor%, $ini
(tav+

6ada smo govorili o %ortretu rekli smo da %ostoje dva naina o%isivanja neijeg lika koje
smo mi kombinirali %rilikom izrade na@e %ismene vje1be& #sta dva naina imamo i kod
o%isa unutra@njeg %rostora ili enterijera&

<& 6oje su to dvije vrste o%isivanja enterijera; $2B9E:TIVNI I S1B9E:TIVNI
2PIS%)

%okazati uenicima na tekstu iz knjige razliku izme3u objektivnog i subjektivnog o%isa
enterijera&

)a kraj %roitati uenicima jedan ueniki rad iz knjige &Mo' go$ora& %od nazivom
#So+a moje %e%e&&

.B9B )( P#+9BN- *"BH'-:

,& - samo%osluzi
7& +oba moje nene/bake
/& +oba iz moje ma@te
2& kolska biblioteka
<& - galeriji slika
=& +oba u kojoj uim
>& 9oja uionica


ZAVR<NI 3I2 4= min6/

U zavr#nom dijelu asa podijeliti uenicima sliice zatvorenog prostora sa mnogo detalja za opisivanja i zadati im
da opi#u te enterijere kombinirajui i objektivni i subjektivni nain opisivanja.

DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA





kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Genitiv

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

- uvodnom dijelu asa %onoviti ve: naueno i usvojeno o nominativu:

I njegovo znaenje i slu1ba u reenici


G8AVNI 3I2 4-7 min6/

U glavnom dijelu asa najaviti uenicima da e uiti o drugom padeu u bosanskome jeziku, a to je 2314045.
4spisati naslov nastavne jedinice na tabli.

,& 6oje je %omo:no %itanje za genitiv; $ :o"aA &e"aA)




ZNAEN/E 3ENITIVA


DBC#N#C#"(: Genitiv je ,r'"i pa,e ' +osanskome jezik' i pomo?no pitanje za
o,re(ivanje "enitiva je ko"aA .e"aA

Genitiv moe +iti/

posesivni "enitiv 4ima zna.enje pripa,anja6 i
,ioni 4partitivni6 "enitiv 4ima zna.enje ,ije#a ne.e"a6%


POSESIVNI 3ENITIV

+rimjeri:
Njiva je Mehe Mehovi?a% $ija je njiva;)
na je sestra voza.a I+rahima% $ija je sestra;)
+lu@am %rianje i %jevanje vese#ih m#a,i?a i ,jevojaka% $ije %jevanje;)
i Sretno" Prina bile su se is%unile suzama& $ije oi;)
Postavili su me tako visoko da vidim svu bijedu "ra,a% $iju bijedu;)

DBC#N#C#"(: Genitiv koji ima zna.enje pripa,nosti nekome i#i ne.em' naziva se
P2SESIVNI GENITIV i#i GENITIV PRIPA3AN9A%


PARTITIVNI 3ENITIV

+rimjeri:
Nabavili su dosta hrane za zimu&
Na teren je istralo jedanaest i"ra.a&
Na%io se vo,e%
Bno .ar0ije%
.rska nema novaa% na :e iF %rodati i ku%iti hrane i ,rva%

7& Da li ove rijei koje smo osjenili oznaavaju dio neega ili cjeloku%nost neega& -
%rvoj reenici da li se misli na svu %ostoje:u Franu na svijetu ili samo na dio te Frane& Da
li su na teren iza@li svi igrai na svijetu ili samo odre3eni broj njiF& $Svi ovi "enitivi
ozna.avaj' ,io ne.e"a%)

DBC#N#C#"(: Genitiv koji ozna.ava ,io ne.e"a, tj% nek' o,re(en' ko#i.in' naziva se
3I2NI i#i PARTITIVNI GENITIV%


SLU65A 3ENITIVA

DBC#N#C#"(: Genitiv ' re.enii moe imati raz#i.ite s#'+e i to/

)% s#'+' atri+'ta,
$% s#'+' o+jekta 4+#ie" i ,a#je"6 i
-% s#'+' pri#o0kih o,re,+i%

+rimjeri:

d ,r'"a je uzeo knjigu& $dalji objekat)
Na nozi nema nijedne ipe#e, ni .arape% $bli1i objekat)
ProEesor matematike je nabrao elo& $nekongruentni atribut)
Izna, "ra,a je letjela lasta& $%rilo@ka odredba mjesta)
Pro0#o" #jeta su me ga3ali kamenicama& $%rilo@ka odredba vremena)
+moila sam se ,o "o#e koe o, tvojih s'za%



P6 P-


ZAVR<NI 3I2 4= min6/

+onoviti najvanije i provjebati sa uenicima individualno na tabli i grupno pomou nastavnih listia.

DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA

1apisati deset reenica u kojima e biti pet posesivnih i pet partitivnih genitiva.




Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: G#asovi +osansko"a jezika

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

- uvodnom dijelu asa %ostaviti uenicima sljede:a %itanja:

,& 6ada ka1emo: (4 4 +4 6 itd&4 @ta ustvari inimo; $Iz"ovaramo "#asove)
7& ( kada ka1em: %rrr4 krrr itd&4 @ta time %rouzrokujem; $Proizvo,im neki zv'k)

)nai4 ljudi su u stanju da %roizvode zvukove& ni zvukovi koji nam slu1e za
s%orazumijevanje nazivaju se GLASOVI.

G8AVNI 3I2 4-7 min6/

1ajaviti nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli. $atim na tablu zalijepiti pano sa shemom govornog aparata
i podjelom glasova bosanskoga jezika.
Na samom %oetku objasniti uenicima kako nastaje jedan odre3eni glas:

I Prvo im na sFemi %okazati i imenovati @ta sve s%ada u govorni a%arat $P#'?a, ,'0ik,
"rk#jan, "#asne ie, 'sne, 'sna i nosna 0'p#jina, jezik, meko i tvr,o nepe, z'+i%)

I )atim uenicima objasniti da je za stvaranje bilo kojeg glasa %otrebna zrana struja ili
odre3ena koliina zraka& .o je onaj zrak koji mi udi@emo i izdi@emo svakodnevno i koji
kroz disajne %uteve dos%ijeva u na@a %lu:a&

I Primjer: kada4 recimo4 1elimo da izgovorimo glas (4 mi %rvo lagano na%re1emo na@a
%lu:a i %otiskujemo zrak koji se nalazi u njima& .aj zrak %rolazi kroz du@ik i dolazi do
glasniF 1ica& 6ada struja zraka do3e do glasniF 1ica4 one %oinju da tre%ere i na taj nain
stvaraju zvuk odre3enog glasa& .aj zvuk koji su stvorile glasne 1ice4 no@en i dalje
zranom strujom %utuje dalje ka usnoj @u%ljini i na kraju izlazi iz na@iF usta na%olje u
vanjski svijet& Na svome %utu od glasniF 1ica do samiF usana i zuba4 razliiti glasovi
nailaze na razliite %re%reke&

I +ada :emo malo da se zadr1imo na G8ASNIM @I;AMA i da ka1emo ne@to vi@e o
njima& Rekli smo da zrak koji dolazi iz %lu:a i do3e do glasniF 1ica %roizvodi tre%erenje
glasnica i usljed toga dolazi do stvaranja glasova& )amislite glasne 1ice kao4 recimo4 1ice
na gitari& +vaka 1ica na gitari ima svoj drugaiji ton& .ako je isto i sa glasnim 1icama: sve
zavisi koji glas 1elimo da izgovorimo&

I DB9N+.R(C#"+6( *"BH'(: stavite dva %rsta is%od grkljana i izgovorite slovo: (4
-4 R4 84 I +4 &

/& ta osje:ate; $Neki "#asovi izazivaj' ja.e treperenje "#asnih ia, a neki veoma
s#a+o%)
2& ta iz toga mo1emo zakljuiti; $Moemo zak#j'.iti ,a neki "#asovi izazivaj'
izazivaj' ja.e treperenje "#asnia i moemo ih i iz"ovarati "#asnije !A!, ,ok ,r'"i
pro'zrok'j' s#a+ije treperenje "#asnia i proizvo,e nie tonove%6

I Nakon @to se glasovi rode u na@im glasnim 1icama4 oni dalje %utuju uz %omo: zraka koji
je krenuo jo@ iz %lu:a %rema usnoj @u%ljini& .u nailaze na brojne %re%reke $9ezik, nepe,
z'+i%%%)

I + obzirom na to da svaki glas na@eg jezika nailazi na razliite %re%reke na svom %utu ka
njegovom konanom izgovoru4 mi sve glasove bosanskoga jezika dijelimo na TRI
S:1PINE/

,& SAM2G8ASNI;I 4V2:A8I6/ A, E, I, 2, 1J
7& S1G8ASNI;I 4:2NS2NANTI6/ B, ;, &, >, 3@, G, *, G, E, :, P, S, <, T, Z, @J
/& G8ASNI;I 4S2NANTI6/ 9, V, R, 8, 89, M, N, N9%

SAMO3LASNI2I

5& 6oliko imamo samoglasnika u bosanskom jeziku; $C)
<& ta je karakteristino za samoglasnike; $Samo"#asnii s' "#asovi koji se iz"ovaraj'
tako ,a zra.na str'ja iz p#'?a pro#azi kroz ,'0ik i ' "rk#jan' pokre?e "#asne ie, a
zatim s#o+o,no !BEZ PREPRE:A! te.e kroz 'sn' 0'p#jin' i iz#azi iz 'sta% Pri
njihovom iz"ovor' "#asne ie trepere, stvaraj'?i ton, je,an sk#a,an zv'k%
Samo"#asnii se .'j' kao .isti zv'.ni tonovi, jer se oni proizvo,e .istom zra.nom
str'jom, treperenjem "#asnih ia, +ez stvaranja prepreka toj zra.noj str'ji%
3EM2NSTRIRATI ZA9E3N2 SA 1&ENI;IMA !E2RS:I! IZG2V2R SVA:2G
V2:A8A P2NA2S2B!%6


$,'67U8,': PRI IZ3OVORU SAMO3LASNIKA ZRANA STRU/A KO/A PROLAZI KROZ 3OVORNI
APARAT NE NAILAZI NI NA KAKVU PREPREKU+

9amoglasnike moemo izgovarati DU6E i KRAE4

: ;mir : -; oznaka za duinu.,
; <na : - < ; oznaka za kratkou..


3LASNI2I

*. 'oliko imamo glasnika -=.
/. )ta je za njih vano rei! -3$a(nii (% &$a(ovi pri i#"' (tvaran#% zrana (tr%#a pro$azi &otovo n"o'"tano,
#"r #o# (" % &ovorno' aparat% (tvara#% d#"$i'in", ($a9" pr"pr"!"+ Pri n#i>ovo' iz&ovor% zrana (tr%#a ("
(%,ava i don"!$" zatvara pro$az, pri9$i,avan#"' i$i dodirivan#"' n"!i> &ovorni> or&ana ?DEMONSTRIRATI
NA PRIM/ERIMA4 V, L/, M?+ Zrana (tr%#a pri iz&ovor% &$a(ni!a po!r"7" &$a(n" ,i"+


SU3LASNI2I

=. 'oliko imamo suglasnika! --@.
10. )ta je posebno vano za suglasnike! -S%&$a(nii (% &$a(ovi !od !o#i> pri$i!o' n#i>ovo& iz&ovora (tvara
potp%na i$i d#"$i'ina pr"pr"!a zrano# (tr%#i !o#a pro$azi !roz &ovorni aparat+ U zavi(no(ti od to&a !o$i!o
#" v"$i!a ta pr"pr"!a (%&$a(ni!" 'o,"'o podi#"$iti na ZVUNE i 5EZVUNE+

a* ZVUNI SU3LASNI2I4 !od n#i>ovo& iz&ovora &$a(n" ,i" (% zat"&n%t",
9* 5EZVUNI SU3LASNI2I4 !od n#i>ovo& iz&ovora &$a(n" ,i" (% op%8t"n"+

)3>, +"7363 9U26,914', +" $5U81"904:

Zv%ni 5 D 3 Z 6 D6 A : : :
5"zv%ni P T K S B C 0 2

11. akle, koliko imamo zvunih suglasnika! -@.
1(. , koliko je bezvunih! --D.

$,'67U8,':

1?. 'oliko ukupno glasova imamo u na#em jeziku! -1D.

"no #to je bitno da zakljuimo je sljedee: OD TI0 1D 3LASOVA N/I0 .D PROUZROKU/E TREPEREN/E
3LASNI0 6I2A+ U TI0 .D 3LASOVA SPADA E SAMO3LASNIKA, = SONANATA I @ ZVUNI0 SU3LASNIKA+
OSTALI0 -D 3LASOVA NE PROUZROKU/E TREPEREN/E 3LASNI0 6I2A I TU SPADA -D 5EZVUNI0
SU3LASNIKA+
1%. a li neko zna kako se zove nauka koja prouava glasove! -Con"ti!a F 8to #" na(ta$o od &r!" ri#"i
phoneG&$a(..

ZAVR<NI 3I2 4= min6/

U zavr#nom dijelu asa vjebati sa uenicima grupno izgovaranje pojedinih glasova i utvr&ivanje njihove zvunosti
ili bezvunosti, vrste prepreke na koju nailaze itd.

kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: G#avni ,ije#ovi re.enie 4s'+jekat i pre,ikat6

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

- uvodnom dijelu asa %onoviti sa uenicima vrste rijei&

,& 6oliko imamo vrsta rijei; $)7)
7& 6ako iF dijelimo; $Na promjenjive, nepromjenjive i po#'promjenjive)
/& 6oje su to %romjenjive; $Imenie, zamjenie, pri,jevi, "#a"o#i i neki +rojevi%)
2& 6oje su ne%romjenjive; $Prije,#ozi, veznii, 'zvii, rije.e i pri#ozi&)
5& 6oje su %olu%romjenjive; $Brojevi i pri#ozi%)


G8AVNI 3I2 4-7 min6/

- glavnom dijelu asa re:i uenicima da :e nauiti @ta je to %redikat u reenici4 koja mu
je slu1ba i kakvi sve %redikati mogu biti&


#)!8BD .('8B:

ZNA&EN9E I VRSTE PRE3I:ATA

)%

Na%isati %rimjere na tablu:

a) Do@ljak je po"#e,ao naj%rije Pra%orca&
b) Na kraju ulice pojavio se dugonogi djeak&

(N(8#)( RB0BN#C(:

<& ta je do@ljak uradio; $P2G8E3A2 9E%)
=& ta je uradio dugonogi djeak; $P29AVI2 SE%)

>& )nai rijei je po"#e,ao i pojavio se oznaavaju @ta; $Ra,nj' koj' vr0i ,o0#jak i
,je.ak%)

?& Pa koju slu1bu u reenici imaju ove rijei; $Pre,ikatsk'%)

DBC#N#C#"(: Pre,ikati imaj' svoje osnovno!#eksi.ko zna.enje% 2no moe +iti
iskazano "#a"o#skim rije.ima% Npr% ,og-edao je, ,oja$*o, .e, eka, o/*'* 'e i s#%

,A& 6oje je leksiko znaenje rijei %ogledati; $1smjeriti po"#e, na neko"a%)

,,& 6akvo je znaenje rijei %ojaviti se; $Zna.i ,o?i ne",je%)

I Poku@ajte ove reenice izre:i bez %redikata&

a) Do@ljak&&&naj%rije&&&Pra%orca&
b) Na kraju ulice&&&dugonogi djeak&

,7& ta mo1emo zakljuiti iz oviF %rimjera; $DBC#N#C#"(: RE&ENI;A NE M2@E
BITI BEZ PRE3I:ATA%)

$%

Primjeri: a) -lica li%a je vrlo stara%
b) .iFe ulice s' najopasnije%

,/& !dje su %redikati u ovim reenicama; $je stara, s' najopasnije&)

,2& Po emu se ovi %redikati razlikuju od %retFodniF; 6ojim rijeima smo iskazali ove
%redikate; Da li glagolima; $Ne% Rije.i koje '#aze ' sastav ovih pre,ikata s' pomo?ni
"#a"o#i i pri,jevi%)

,5& Da li %ridjevi oznaavaju neku radnju; $Ne%)

,<& ta oznaavaju %ridjevi; $Nek' oso+in'%)

)(68"-0(6: Zna.i, i pre,ikat moe ozna.avati nek' oso+in'%
DBC#N#C#"(: Pre,ikat je "#avni re.eni.ki .#an% Bez nje"a nema re.enie% 2n
ozna.ava ra,nj' koj' vr0i s'+jekat, stanje, ' kojem se na#azi s'+jekat, z+ivanje i#i
nek' oso+in' koja se o,nosi na s'+jekat%

PRE3I:AT M2@E &INITI G8AG28 I8I BI82 :29A 3R1GA VRSTA RI9E&I%

S o+zirom na to postoje ,vije vrste pre,ikata/

)% G8AG28S:I pre,ikat
$% NEG8AG28S:I!IMENS:I pre,ikat

G8AG28S:I je onaj pre,ikat koje" .ini "#a"o#% 2snovno!#eksi.ko zna.enje
"#a"o#sko" pre,ikata iskazano je "#a"o#om%

NEG8AG28S:I!IMENS:I! je onaj pre,ikat koje" .ini pomo?ni "#a"o# i
ne"#a"o#ska rije. 4imenia, pri,jev, +roj i s#%6% osnovno!#eksi.ko zna.enje
ne"#a"o#sko" pre,ikata iskazano je ne"#a"o#skim rije.ima%

Primjeri:



G#e,am u nebo&
Cudbaleri s' iza0#i na teren& !8(!8+6# PRBD#6(.#
!olubovi #ete%






9i smo '.enii%
(lma je takva% NB!8(!8+6# $#9BN+6#) PRBD#6(.#
Nenad je prvi



)( *"BH'-: #) -DH'BN#6( PR*"BH'(.# N( PR#9"BR#9(&



S1B9E:AT

S'+jekat ' re.enii

Primjeri: 9oj otac je stavio na glavu crvenu ka%u&
*oz je ulazio u stanicu velikom brzinom&

vdje imamo4 kao @to vidimo4 dvije reenice& Majdemo da u njima %rvo %rona3emo
lanove koje smo ve: nauili4 tj& %redikate&

,=& 6oji su %redikati u ovoj reenici; $je stavio, je '#azio&)

,>& ( za%itajmo se sada ko vr@i radnju navedeniF %redikata; kome/ o emu se u
reenici govori; $ota, voz&)


DBC#N#C#"(: 3ak#e, S1B9E:AT je rije. o kojoj se "ovori ' re.enii%

Vrste s'+jekata/

)%
SA3R@ANI!S:RIVENI S1B9E:AT

+ubjekat u reenici ne mora biti uvijek izreen& .o najbolje mo1emo vidjeti iz %rimjera
sljede:iF reenica:

a) Ne poznajem ga dovoljno& 6o; "(


b) Iz"#e,a0 o%asno& 6o; .#



DBC#N#C#"(: S'+jekti ' ovim re.eniama s' 9A i TI, tj, oni s' s' sa,rani ' )% i $%
#i' je,nine% 2vakvi s'+jekti zov' se SA3R@ANI I8I S:RIVENI S1B9E:TI%

$%
IZ2STAV89ENI S1B9E:AT

.e nove k'?e %ot%uno odgovaraju -lici li%a& 9ale su kao i ulica4 %rijatne4 tiFe&&&

,?& ta je subjekat u %rvoj reenici; $:'?e%)

+asvim nam je jasno da je subjekat i u drugoj reenici isti4 dakle4 k'?e%

M'n"os iF je mjerio mrkim %ogledima& #zgleda4 @utnju je sFvatio na svoj nain&

7A& 6o je sFvatio @utnju; $2n% M'n"os%)

DBC#N#C#"(: Ako ' je,noj re.enii nema s'+jekta, a moe se o,re,iti na osnov'
pretho,ne re.enie, takav s'+jekat zove se IZ2STAV89ENI S1B9E:AT% 2vaj
s'+jekat je ' -% #i' je,nine i#i mnoine%

-%
RE&ENI;A SA VI<E S1B9E:ATA

Na (lkibijadovoj ogradi oku%ila se ije#a '#ia i Prapora, i Ves#onoa, i 8atia, i
;vrk'ta#o, i <apia%

7,& 6o se sve to oku%io na ogradi; $2k'pi#a se ije#a '#ia, Prapora, Ves#onoa,
8atia, ;vrk'ta#o i <apia%)

77& ta iz ovoga mo1emo zakljuiti; $3a s' sve ove rije.i ' re.enii s'+jekti%)

DBC#N#C#"(: Re.enia moe imati vi0e s'+jekata%

B%
RE&ENI;E BEZ S1B9E:ATA

Na %rvom asu smo nauili da reenica ne mo1e biti bez %redikata i da je on osnovni
reeniki lan& ( da li reenica mo1e biti bez subjekta i da ga nikako nije mogu:e
odrediti;

Primjeri:
- ulici je +i#o tiho% $ta je bilo tiFo;)
Cijelu no: je "rmi#o i sijeva#o% $ta;)
vdje je h#a,no% $ta;)

DBC#N#C#"(: Postoje re.enie koje nemaj' s'+jekta% 1 njima pre,ikat nije otvorio
mjesto s'+jekt'% Takve re.enie zovemo RE&ENI;E BEZ S1B9E:TA%

C%
S1B9E:ATS:E RE&ENI;E

7/& ta sve u reenici mo1e biti subjekat;
:i0e nikako da %restanu& $+ubjekat je jedna rije&)
<est '.enika je odsutno sa nastave& $+ubjekat ine dvije rijei D
sintagma&)

72& Na koja smo %itanja dobili ove subjekte; $Na pitanja : i#i <TA% To je
N2MINATIV%)

DBC#N#C#"(: S'+jekat je ' re.enii ' nominativ' i ,o+ijamo "a na pitanje :2A
<TA!<T2A


Primjeri:
:o ,o+ro 'ra,i za,a?', ! dobit :e %eticu& $:2 :e dobiti %eticu;)




<ta "o, 'ra,i0, / %ogre@no je& $<TA je %ogre@no;)


DBC#N#C#"(: Poneka, se s'+jekat moe iskazati i ije#om re.eniom% Re.enia koja
se o,nosi kao s'+jekat prema nekoj ,r'"oj re.enii, naziva se S1B9E:ATS:A
RE&ENI;A%

S1B9E:AT SE ZNA&I M2@E IS:AZATI/

a6 je,nom rije.i +6 "r'pom rije.i 4sinta"mom6 6 ije#om re.eniom


ZAVR<NI 3I2 4= min6/

- zavr@nom dijelu %rovje1bati sa uenicima na %rimjerima iz ud1benika nivo usvojenog
znanja o %redikatu i subjektu&




32MA>I, SAM2STA8NI I PRA:TI&NI RA3 1&ENI:A


#zdiktirati uenicima nekoliko reenica i zadati im zadatak da u njima %rona3u subjekat i
%redikat&
kolska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Instr'menta#

Ciljevi asa: a) D!"N# $vas%itni)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
b) 'R()*N#&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

+truktura ,& -vodni as $% &as 'poznavanja sa novom "ra(om
.i% asa /& 0as uvje1bavanja i %rimjene steenog znanja
2& 0as utvr3ivanja4 %onavljanja i ocjenjivanja
5& 6ombinovani as

blici nastavnog rada: )% *ronta#ni o+#ik ra,a $% Gr'pni o+#ik ra,a
/& Rad u %arovima 2& #ndividualni oblik rada

Nastavni objekti4 ,& Nastavni objekti &&&&&&&&&&&&&&&&&& 7& Nastavna sredstva &&&&&&&&&&&&&&&&
sredstva i %omagala /& Nastavna %omagala &&&&&&&&&&&&& 2& 8iteratura &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

Nastavne metode: ,& 9etode zasnovane na %osmatranju $%okazivanje)
7& 9etode zasnovane na %raktinim asovima uenika
-% Meto,e zasnovane na rije.ima / mono#o0ke
,ija#o0ke
ra, sa knji"om


SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


1V23NI 3I2 45 min6/

- uvodnom dijelu asa bez najave teme %rvo %ostaviti na tablu %ano sa sljede:im
tekstom:

U posljednjoj ulici grada susretne Hlapi jednog starca koji je ma-*m ko-*ma i ma-*m
magar0em dovezao mnogo posuda s mlijekom u grad. Starac je . ko-*ma i . magar0em
stao pred jednom trokatnom kuom.

,& Majde da vidimo koje sve likove susre:emo u ovom odlomku; $E#api?a i stara%)
7& 0ime je starac do@ao u grad; 6oje sredstvo je u%otrijebio da bi stigao u grad; $Stara
je ,o0ao ma#im ko#ima i ma#im ma"arem%)
/& ta je starac uradio kada je stigao u grad; $Za'stavio se pre, je,nom k'?om%)
2& +a kime je starac tu stao; 6o je bio s njim u dru@tvu; $Stara je stao s ko#ima i s
ma"arem%)
5& )nai ko je stao %red ku:om; $Sta#i s' i stara, i ko#a, i ma"ara%)
<& Da li bi nam neko znao re:i u kojem su %ade1u rijei ma#im ko#ima, ma#im
ma"arem i rijei s ma#im ko#ima, s ma#im ma"arem; $Te rije.i s' '
INSTR1MENTA81&)
Na%isati na tabli naslov nastavne jedinice na tabli&


G8AVNI 3I2 4-7 min6/

=& 6oji je to %ade1 %o redu u bosanskome jeziku; $INSTR1MENTA8 9E <ESTI
PA3E@%)
>& 6oja %omo:na %itanja stoje uz instrumental; $S :IMA &IMEA)

)N(0BN"B #N+.R-9BN.(8(:

Pogledajmo %onovo tekst na %anou&

?& 6oje znaenje imaju rijei u %rvoj reenici: ma#im ko#ima, ma#im ma"arem; Da li
one imaju znaenje nekog sredstva koje je %omoglo starcu da stigne u grad; $3A% Rije.
je o zna.enj' sre,stva% Instr'menta#, ,ak#e, moe imati zna.enje sre,stva%)
,A& ( da vidimo kakvo znaenje imaju rijei u drugoj reenici: s ma#im ko#ima, s ma#im
ma"aremA Postavljamo sebi %itanje + 6#9 "B +.(R(C +.(; dgovaramo: +
9(8#9 68#9( # + 9(8#9 9(!(RCB9& $3ak#e, ove rije.i imaj' ' ovoj re.enii
zna.enje ,r'0tva ' instr'menta#'%)
,,& ta iz ovoga mo1emo zakljuiti;

)(68"-0(6: Instr'menta# moe imati ,va zna.enja/

a6 3R1<TVA 4s ko#ima i s ma"arem6
+6 SRE3STVA 4ma#im ko#ima i ma#im ma"arem6

Zna.enje ,r'0tva ,o+ijemo na pitanje S4SA6 :IMA
Zna.enje sre,stva ,o+ijemo na pitanje &IMEA

,7& ta je4 dakle4 %ravilno; Da li je %ravilno re:i: Do@ao je kolima ili s kolima
Pi@e olovokom ili s olovkom;

+8-H'( #N+.R-9BN.(8( - RB0BN#C#:

Mla%i:u i !iti se bilo te@ko rastati sa se#jaima% $dalji objekat)

Cesta je le1ala me(' velikim zelenim #iva,ama% $P9)

.amo je stajao majstor 9rkonja s velikim nosem% $nekongruentni atribut)

Pa%iga se vje@ala no"ama4 vje@ala se k#j'nom i okretala glavu& $P+)

S njom nikako ne:e mo:i do:i do ku:e %rije zore& $PD)

)(68"-0(6: 3ak#e instr'menta#a ' re.enii moe +iti /

a6 o+jekat 4,a#ji6,
+6 pri#o0ke o,re,+e,
6 atri+'t 4nekon"r'entni6



ZAVR<NI 3I2 4= min6/

- zavr@nom dijelu %onoviti jo@ jednom sa uenicima najva1nije deEinicije o
instrumentalu4 neke od njiF i izdiktirati uenicima i dodatno %rovje1bati na tabli
%re%oznavanje instrumentala u reenici na reenikim %rimjerima&

32MA>I, SAM2STA8NI I PRA:TI&NI RA3 1&ENI:A

)a dz&: %odijeliti uenicima lingvodidaktiki %redlo1ak u koji treba da %re%i@u u svoje
sveske za doma:i rad i da %odvuku sve rijei koje su u instrumentalu i da odrede slu1bu
tiF rijei u reenici&