MICHAEL HARALAMBOS UVOD U SOCIOLOGIJU

Socioloka teorija niz ideja koje bi morale objasniti kako funkcionira drutvo ili dijelovi
drutva.
ovjek se, da bi preivio, najvie oslanja na na!ene o"ra#ce $onaanja. Za razliku od
ivotinja, on nema in#tinkt genetiki programirane direktive(instinkt ne ukljuuje samo
direktive da se neto uini, ve i specifine upute kako!. ovjekov genetiki kod ne sadri
specifine upute za ponaanje na neki odre"eni nain.
#ultura i drutvo
$judsko novoro"ene je bespomono i ovisno o svojim roditeljima(skrbnicima,
zajednici, drutvu%!. &edostaju mu obrasci ponaanja potrebni za ivot u ljudskom drutvu.
'no se oslanja na bioloke nagone, ali i( ne moe samo zadovoljiti. )ora nauiti nain
ivota tj. kulturu svoga drutva. *udui ovjek nema instinkt koji e upravljati njegovim
postupcima, njegovo se ponaanje temelji na smjernicama koje su nauene.
#ultura ima dva svojstva najprije je nauena, a zatim je zajednika.
#ultura definira pri(vaen nain ponaanja za lanove nekog odre"enog drutva.
Socijali%acija
je proces kojim pojedinac ui kulturu svoga drutva
primarna socijalizacija najvaniji aspekt procesa socijalizacije odvija se u toku najranijeg
djetinjstva (kroz obitelj!. + zapadnom drutvu postoje i drugi oblici socijalizacije,
kolovanje(k. sistemi!, skupina po zanimanju, skupina vrnjaka, skupina iji pripadnici ive u
slinim prilikama.
&pr. u skupini vrnjaka interakcijom, dijete se ui pokoravati pri(vaenim obiajima
drutvene skupine i poimati injenicu da se drutveni ivot temelji na pravilima.
&orme i vrijednosti
-vaka kultura sadri velik broj #&jernica koje upravljaju ponaanjem u odre"enim
situacijama.
nor&e . definiraju pri(vatljivo i prikladno ponaanje.
. provode se pomou pozitivni(/negativni( sankcija
-tatus i uloga
-vi lanovi drutva zauzimaju u drutvu nekoliko pozicija koje nazivamo statusom
(npr. spol, posao%!
Stat# je definiran kulturom. )oe se temeljiti i na biolokim initeljima rasa, spol
. steeni status.
Ulo'a skupina normi po kojima se od pojedinca oekuje odre"eno ponaanje s
obzirom na njegov status.
- igranje/izvo"enje odre"eni( uloga ukljuuje nas u drutvene odnose interakcija.
- 0rutvene uloge reguliraju i organiziraju ponaanje
Svi lanovi nekog drutva uspjeno se socijaliziraju u okvirima zajednike kulture. Oni dijele
iste vrijednosti, pokoravaju se istim normama i igraju niz uloga, usvajajui odgovarajue
ponaanje za svaku.
MAR(SI)AM #1' 23'4561 04+7281 .utemeljitelj, njemaki filozof, ekonomist i sociolog
#arl )ar9, :;st.
.rast utjecaja marksizam je imao <=i( godina.
)arksistika teorija kae kako ovjek da bi preivio mora proizvoditi (ranu i materijalne
predmete, pri emu ulazi u drutvene(proizvodne!odnose s drugim ljudima.
>roizvodne snage i drutveni odnosi u proizvodnji zajedno tvore ekonomsku bazu, tj.
infrastrukturu drutva.
>roizvodnja je dakle drutveni pot(vat koji ukljuuje proizvodne snage .
(te(nologija, sirovine, struno znanje!.
>4'5Z8'0&3 -&1?3 @ >4'5Z8'0&5 '0&'- A 3#'&')-#1 *1Z1 /
5&B41-24+#2+41 04+7281
- politike, zakonske, obrazovne institucije, sistem vrijednosti i vjerovanja odre"eni su
ekonomskim initeljima.
>o )ar9u sva povijesna drutva sadre temeljna proturjeja (izrabljivanje jedne drutvene
skupine po drugoj ekspluatacija, npr. feudalno drutvo, kapitalistiko.industrijsko drutvo!.
2o izaziva osnovni sukob interesa izme"u drutveni( skupina, budui da jedna profitira na
raun druge dolazi do potrebe za promjenom sistema i stvaranjem novog drutva. 0akle,
promjena u infrastrukturi uzrokuje promjenu u nadgradnji.
?lavna proturjeja u drutvu postoje izme"u >4'5Z8'0&5C -&1?1 5 >4'5Z8'0&5C
'0&'-1.
. samo rad proizvodi bogatstvo.
'dnos izme"u glavni( drutveni( skupina je izrabljivaki i tlaiteljski. 8jerovao je da e ta
proturjeja dovesti do propasti kapitalistikog drutva, a bez proturjeja nee biti razloga za
promjenom, tj. ra"anjem novi( epo(a.
>ovijest je po )ar9u podjeljena na e$o*e (niz vremenski( razdoblja!. -vaka je
karakteristina nainom proizvodnje. *itne promjene u povijesti rezultat su pojave novi(
proizvodni( snaga.
8ladajue ideje u svakoj epo(i, )ar9 naziva Dideologijom vladajue klaseE (iskrivljavanje
zbilje, lana slika drutva!. 5deologija vladajue klase stvara lanu svijest o stvarnosti i
pomae da se sistem odri.
8ladajua klasa posjeduje i kontrolira proizvodne snage A monopolizacija politike moi.
lanovi vladajue klase vladaju kao mislioci i nosioci ideje. 2e ideje opravdavaju nji(ovu mo
i skrivaju od ostali( pripadnika drutva osnovicu izrabljivanja (npr. u kapitalizmu
izrabljivanje je prikriveno idejama ravnopravnosti i slobode. #apitalist DkupujeE radnu snagu,
radnik ju nudi u najam%u zbilji, on nema drugog izbora!.
#lasna razlikaAklasna borbaApokretaka sila drutvene promjene.
#ad postignu odre"enu toku u svom razvoju, proizvodne snage dovode do stvaranja novog
niza proizvodni( odnosa ra"a se nova epo(a u povijesti. >o )ar9u, konana epo(a
komunistiko drutvo, ono nee potei iz novi( proizvodni( snaga, ve e se razviti iz
rjeenja proturjeja sadrani( u kapitalistikom sistemu. 8lasnitvo nad proizvodnim
snagama bit e kolektivno i lanovi drutva e dijeliti bogatstvo koje nji(ov rad proizvodi.
- klju za razumijevanje drutva s marksistikog gledita ukljuuje analizu
infrastrukture.
- 5nfrastruktura ekonomska podloga proizvodni( djelatnosti.
B+&#F5'&1$5Z1) +,o&inantno #ocioloko 'le,ite -./0.i* 'o,ina
Bunkcionalizam analizira pojedine dijelove drutva u nji(ovu me"usobnom odnosu. 4azliiti
dijelovi drutva(obitelj, vjera! s(vaeni su kao me"usobno povezani i promatrani zajedno
tvore potpuni sistem. 0a bi se s(vatio bilo koji dio drutva, valja ga gledati u odnosu na
drutvo kao cjelinu.
Bunkcionalizam drutvo je S1RU(1URIRA2O
'dnosi izme"u pripadnika drutva su organizirani na temelju $ra3ila. 0rutveni
odnosi stoga slijede odre"en o"ra%ac koji se ponavlja. Vrije,no#ti osiguravaju ope
smjernice za ponaanje i provode se u specifine upute u okvirima lo'a i nor&i .
Strktr ,rt3a &o4e&o #*3atiti kao cjelok$no#t nor&ati3no' $onaanja5
Bunkcionalna analiza kako ta struktura funkcioniraG 1nalizira se odnos razliiti( dijelova
strukture i nji(ov odnos prema drutvu. &a temelju te analize otkrivaju se funkcije
I2S1I1UCIJA5
Bunkcija A U6I2A( kako institucije odravaju drutveni sistem (npr. funkcija, tj. uinak
obitelji u socijalizaciji novi( lanova!.
7nkcionalni $re,3jeti temeljni za(tjevi i potrebe drutva kojima treba udovoljiti da bit se
drutvo odralo na ivotu (npr. sredstva za proizvodnju (rane i krova, sustav za socijalizaciju
novi( lanova!.
0akle, iz funkcionalne perspektive ,rt3o je #i#te&. -istem je sastavljen od dijelova
me"usobno povezani( i u me"usobnom odnosu. -vaki e dio utjecati na sve ostale dijelove
i sistem u cjelini. 1ko sistem eli opstati, dijelovi se moraju slagati ili biti uskla"eni.
Bunkcionalni preduvjeti drutva za(tijevaju &ini&alan #t$anj inte'racije izme"u dijelova A
3rije,no#ni kon#en%# , tj. sporazum pripadnika drutva o vrijednostima.
8rijednosni konsenzus tvori temelj drutvenom jedinstvu, tj. #oli,arno#ti%temelj za
suradnju.
Bunkcionalizam nastoji protumaiti kako je drutveni ivot mogu. >olazi od pretpostavke da
su stanovita koliina re,a i #ta"ilno#ti bitni da bi se drutveni sistem odrao. &aglasak je
na procesu socijalizacije (obitelj!.
7U2(CIO2ALI)AM I MAR(SI)AM . daju generalno tumaenje drutva
(makro.teorije! . promatraju drutvo kao cjelinu
. sistematske teorije sklone uvjeravanju kako sistem oblikuje
ovjekovo ponaanje.
- >arsons(funkc.! ponaanjem upravljaju norme i vrijednosti drutvenog sistema.
- )arksistiko gledite ponaanje je konano odre"eno ekonomskom infrastrukturom
5&2341#F5'&5Z1)
- usredotouje se na interakciju mali( razmjera, ne na drutvo kao cjelinu.
- obino odbacuje pojam drutvenog sistema(ljudsko djelovanje nije odgovor ili reakcija
na sistemH!
5nterakcionizam se bavi interakcijo& 8 akcijo& i%&e9 $oje,inaca. 5nterakcionistiko
stajalite nastoji razumjeti taj proces. 5nterakcionisti se bave ,e:inicijo& #itacije i
!o3jeko3o' ja, stoga su zaokupljeni $roce#o& kojim se te definicije izra"uju.
A(CIJA .ima smisao/znaenje za one koji su ukljueni.
*itan je na!in na koji neki akter inter$retira #itacij to ima vane posljedice. &ain
predstavlja njegovu stvarnost na temelju koje on strukturira svoje djelovanje.
;oja& o #e"i razvija se iz interakcijski( procesa, budui je veim dijelom odraz reakcije
drugi( prema pojedincu. 1kter pokazuje tendenciju da djeluje na temelju pojma o sebi.
#ako dolazi do toga da je neki pojedinac definiran na odre"en nainG
.na temelju toga kako se interpretira neija akcija i izvadi kontekst pretpostavke
.no ne temelji se samo na unaprijed stvorenim koncepcijama koje e netko unijeti u
interakcijsku situaciju, ve slijedi definicija,
0efinicija i znaenje konstruiraju se $roce#o& ,o'o3aranja5
5deja dogovaranja primjenjuje se i na pojam uloge. 0ok funkcionalisti impliciraju da drutveni
sistem namee uloge, a pojedinac i( igra kao da ita scenarij koji sadri eksplicitne upute za
njegovo ponaanje, interakcionisti dokazuju kako su uloge esto nejasne, dvosmislene,
neodre"ene. 2aj nedostatak jasnoe ostavlja akterima dovoljno prostora za pregovaranje,
manevriranje, i&$ro3i%acij i kreati3no ,jelo3anje <tj. uloge nude veoma openite
smjernice djelovanja!.
+kratko, interakcionizam se usredotouje na proces interakcije u odre"enom kontekstu.
*udui svaka akcija ima neko znaenje, mogue ju je razumjeti samo ako se otkriju znaenja
koja akteri pripisuju svojim aktivnostima. Znaenja istodobno usmjerava akciju i izvode se iz
nje. 5z svoje interakcije s drugima, akteri razvijaju sliku o sebi.
. zanemaruje u potpunosti mogunost da ire drutvo moda generira neko znaenje.
)ogue je da su neka znaenja koja usmjeravaju akciju u totalnim institucijama proizvod
ustrojstva drutva.
>'Z52585Z1) 5 B3&')3&'$'?561 teorije drutva dijele se na te dvije kategorije, no
mnoge spadaju na pola puta izme"u te dvije.
>'Z52585Z1)
- 1ugust Fomte (:<;I.:IJ<! jedan od utemeljitelja sociologije. 8jerovao je da e biti
mogue stvoriti znanost o drutvu(kao prirodne znanosti!
>ozitivistiki pristup, . ljudi reagiraju na vanjske podraaje i nji(ovo se ponaanje moe
objasniti u kategorijama te reakcije(npr. ljudi ulaze u brak i ra"aju djecu kao odgovor na
za(tjeve drutva!.
>onaanjem ovjeka upravlja naelo uzroka i posljedice koje je jednako nepromjenjivo kao
ponaanje materije.
B3&')3&'$'?561
0okazuje kako se predmeti drutveni( i prirodni( znanosti bitno razlikuju. )etode i
pretpostavke prirodni( znanosti neprikladne su za prouavanje ovjeka koji, za razliku od
materije, ima svijest, misli, osjeaje%svijest o postojanju.
&jegovi su postupci smisleni, on definira situacije i daje smisao svojim postupcima
kao rezultat toga on nee naprosto reagirati na vanjske podraaje, on se nee tek ponaati
on e ,jelo3ati .
)a9 Keber (:IJL.:;M=! jedan od prvi( koji je podrobno izloio to stajalite.
0ok pozitivisti istiu injenice i odnos uzrok.posljedica, interakcionisti istiu uvid i
razumijevanje.
Benomenoloki pristup interpretativan sociologija.
>'61) 04+7283&3 -24125B5#1F563
-tratifikacija to je ljestvini raspored drutveni( skupina i klasa.
+ svim drutvima postoji forma drutvene nejednakosti koja se oituje kao nejednakost u,
:. moi predstavlja mogunost da se nametne vlastita volja
M. ugledu koji je povezan s drutvenim poloajem i osobinama pojedinca(status,
uloga!
N. bogatstvu koje predstavlja materijalnu imovinu koja je u datom drutvu definirana
kao vrijedna(materijalizam zapadna civilizacija!
+ svijetu vlada neravnopravna raspodjela moi, ugleda i bogatstva.
0rutvena stratifikacija je poseban oblik nejednakosti u drutvu nazonost drutveni(
skupina koje su rangirane jedna iznad druge (na temelju sline moi, bogatstva, ugleda!.
Drt3ena #trati:ikacija 8 *ijerar*ija ,rt3eni* #k$ina5
lanovi odre"enog sloja imaju zajedniki identitet, sline interese i nain ivota.
0anas drutvena stratifikacija moe postojati i bez drutveni( slojeva postoji trajna
(ijerar(ija nejednakosti pozicija (npr. status po zanimanju!.
)nogi stratifikacijski sistemi popraeni su vjerovanjem kako je drutvena nejednakost
"ioloki te&eljena. >okazalo se veoma teko nai odgovor na pitanje odnosa izme"u
bioloki utemeljene i drutveno stvorene stratifikacije.
- 4uousseau je vjerovao da je bioloki utemeljena nejednakost razmjerno mala i
nevana, dok drutveno stvorena nejednakost tvori glavnu osnovicu sistema
drutvene stratifikacije.
5pak, bioloke nejednakosti tvore temelje na kojima se podie (ijerar(ija dru.nejednakosti
(npr. rasna stratifikacija!.
- odnos inteligencije i drutvene nejednakosti inteligencija se temelji i na genetskom
faktoru(biologija! i na faktoru okoline(drutvo!
;o%i3aj=i #e na "ioloki te&eljen neje,nako#t(prirodu!, pokuava se racionalizirati
sistem drutvene nejednakosti tako da naizgled postaje razlona pomou tog vjerovanja,
lanovi opravdavaju i legitimiraju sistem. &a taj nain !ini #e kao ,a je or'ani%acija
,rt3a te&eljena na $riro,no& $oretk #t3ari5
A#$ekt #trati:ikacij#ko' #i#te&a
)e"u lanovima svakog sloja postoji tendencija da razviju vlastitu subkulturu
odre"ene norme, stavove i vrijednosti koji su znaajni za nji( kao drutvenu skupinu.
Drt3ena $okretlji3o#t podrazumijeva mogunost kretanja(prijelaza! iz jednog
sloja u drugi. >ostoje stratifikacijski sistemi sa malom drutvenom pokretljivou (zatvoreni
sistemi, npr. kastinski! i sa velikom pokretljivou (otvoreni sistemi klasno drutvo!.
Kasta drutvena grupa koja strogo uva privilegije svojeg stalea. -trogo zatvorena
drutvena grupa koju karakteriziraju iskljuivost njena drutvenog poloaja, izoliranost prema
drugim drutvenim skupinama i vrsto naznaena prava i dunosti, te sankcije za one koji to
ne obavljaju.
Klasa njoj pripadaju bia koja imaju zajednike osobine.
>'61) )3452'#41F563 . ).O'+&?
Meritokracija je sistem ra#$o,jele lo'a po kojem e se drutveni status postizati na
te&elj %a#l'a u drutvu u kojem svi pripadnici imaju je,nake &o'=no#ti da ostvare
svoj talent.
)ica(ael Ooung, D+spon )eritokracijeE (zamilja budue britansko drutvo!
. najsposobniji pojedinci obavljaju funkcionalno najvanije poslove, drutveni status
temelji se na zaslugama, svi imaju poetno jednake mogunosti ostvariti svoj talent.
Ooung je takav sistem sam zamislio i pobio stratifikacijski sistem koji se temelji na
meritokratskim naelima ne bi mogao biti funkcionalan za drutvo.
0rutvo koje se temelji na meritokracijskim naelima, po njemu, nije dobro integrirano i
izaziva ozbiljnu sumnju u liberalna naela pravednog drutva. Ooung upuuje na zakljuak
da bi liberalni san o pravednom drutvu mogao uroditi zbiljom koja je daleko od savrenstva.
>remda je Ooungova slika meritokracije fiktivna, upuuje na mnoge ,i#:nkcionalne
ele&ente tak3o' #i#te&a. 'na sugerira kako drutvo koje se temelji na meritokratskim
naelima nije dobro integrirano i kako sistem koji funkcionira na takav nain moe biti
disfunkcionalan,
%poto su u meritokraciji oni koji su na dnu jasno inferiorni, moe lako doi do
demoralizacije nii( slojeva. >oto se iz nii( slojeva uspjeno crpe talenti i sposobni
pojedinci, nii slojevi ne bi imali lanove koji bi i( uspjeno zastupali (nji(ove interese!.
&a kraju, oni na visokim poloajima bili bi svjesni svoje superiornosti u drutvu postali bi
arogantni i samopouzdani, zavladali bi niim slojevima. 2o bi svakako urodilo sukobom
vladajue manjine i nieg dijela drutva.
K3*34'8' +3&63 ' 04+7283&'6 -2425B5#1F565
)a9 Keber (:IJL.:;M=!
Keber gleda klasu u kate'orija&a $ri3re,e.
(la#a (po Peberu! skup pojedinaca koji imaju #li!an $olo4aj tr4inoj $ri3re, i i dobivaju
#li!ne ekono&#ke na'ra,e , imaju slinu klasnu situaciju sline ivotne anse.
(la#e #e ra%3ijaj tr4ini& $ri3re,a&a ',je #e $oje,inci natje! %a ekono&#k
,o"it.
?lavna klasna podjela postoji izme"u oni( koji posjeduju i ne posjeduju proizvodne snage,
no odbacuje mogunost proleterske revolucije koja bi se mogla pojaviti zbog razlike u
klasama, kao neizbjenu pojavu. 5sto tako odbacuje miljenje da politika mo nuno
proistjee iz ekonomske moi, jer raspodjela moi nije nuno vezana sa raspodjelom klasne
nejednakosti.
Weberova razilaenja s !ar"om,
:. u stvaranju klase bitni su i drugi faktori, ne samo posjedovanje/ne posjedovanje
imetka
M. ne zalae se za ideju o $olari%aciji kla#a
N. odbacuje miljenje o neizbjenosti proleterske revolucije(ne vidi razlog zato bi
ljudi u slinoj klasnoj situaciji morali razviti zajedniki identitet!
L. odbacuje marksistiko vjerovanje da politika mo proistjee iz ekonomske moi
+ stanovitim situacijama status, a ne klasa, ini osnovicu za formiranje drutveni( skupina
iji pripadnici imaju zajednike interese.
Stat# statusna skupina se sastoji od pojedinaca koji uivaju sline koliine drutvene
asti. + mnogim drutvima su klasa i statusna skupina usko povezani, me"utim, oni
sa istom klasnom situacijom ne pripadaju nuno istoj statusnoj skupini.
Stranka je skupina koja je specifino zaokupljena utjecajem na politiku i donoenjem
odluka u interesu svojeg lana.
. stranke esto zastupaju interese klasa ili statusni( skupina
#ao to statusne skupine mogu razdvajati klase i presijecati klasne granice, tako i stranke
mogu razdvajati i presijecati i klasne i statusne skupine.
Keberova analiza klasa, statusni( skupina i stranaka upuuje na zakljuak kako ni jedna
teorija ne moe sama po sebi tono odrediti i protumaiti nji(ov odnos.
)e"usobno djelovanje klase, statusa i stranke u stvaranju drutveni( skupina kompleksno
je i promjenjivo, stoga ga valja razmatrati u odre"enim drutvima u toku odre"eni(
vremenski( razdoblja.
DRU>1VE2A ;O(RE1LJIVOS1
- je kretanje iz jednog sloja drutva u drugi.
0rutvena pokretljivost moe biti usmjerena $re&a 'ore (npr. prijelaz iz radnike u srednju
klasu! ili $re&a ,olje.
-tratifikacijski sistemi koji nude vrlo malo mogunosti za drutvenu pokretljivost mogu se
opisati kao %at3oreni, a oni koji imaju razmjerno visoki stupanj drutvene pokretljivosti kao
ot3oreni.
.+ zatvorenim sistemima poloaj pojedinca obino je propisan. 8rlo esto je zadan ve pri
ro"enju i pojedinac ne moe uiniti gotovo nita da bi svoj status izmijenio (kaste!.
.#ao primjer za drutvo s visokim stupnjem pokretljivosti moe posluiti kapitalistiko
industrijsko drutvo.
'pe miljenje je da je stopa pokretljivosti znatno via u industrijskim, nego u
predindustrijskim drutvima.
Sto$a ,rt3ene $okretlji3o#ti &o4e "itno tjecati na :or&iranje kla#a5
#va glavna tipa drutvene pokretljivosti$
1. ntar'eneracij#ka $okretlji3o#t drutvena pokretljivost unutar jedne generacije
2. &e9'eneracij#ka $okretlji3o#t drutvena pokretljivost me"u generacijama
>riroda i opseg drutvene pokretljivosti u zapadnim industrijskim drutvima postavljaju niz
pitanja u vezi sa stvaranjem klase i klasnim sukobom.
)ar9 je vjerovao da e visoka stopa pokretljivosti imati tendenciju da oslabi klasnu
solidarnost. #ao rezultat intenzitet klasnog sukoba i potencijal klasne svijesti bili bi
reducirani.
DRU>1VE2A MO?
Keber je definirao mo kao mogunost jednog ovjeka ili odre"enog broja ljudi da o#t3are
<ili na&etn@ #3oj 3olj u zajednikom djelovanju, ak i unato otporu ostali( koji u tom
djelovanju sudjeluju.
)o je #t$anj do kojeg pojedinac ili skupina mogu provesti svoju volju u nekog drutvenom
odnosu.
4azlikujemo dva oblika moi, 3la#t i #ila.
- 8last je onaj oblik moi koji je pri(vaen kao legitiman (tj. kao ispravan i pravedan, i
kome se na toj bazi pokorava!.
- -ila je onaj oblik koji nije podloan legitimitetu (nametanje moi!
!o s %unkcionalnog stajalita
- )o je neto to drutvo posjeduje kao cjelina.
- #oliina moi u drutvu mjeri se stupnjem do kojeg su ostvareni kolektivni ciljevi.
>arsons dalje tvrdi kako, budui da su ciljevi zajedniki svim lanovima drutva, mo e
uglavnom biti upotrebljena za promicanje kolektivni( ciljeva.
- zbog toga stie kritika sa mnogi( strana, >arsons nije uoio da se mo vrlo esto
koristi za promicanje posebni( interesa, a ne za dobrobit drutva kao cjeline.
!o s marksistikog stajalita
- )o dri odre"ena skupina u drutvu, na tetu svi( ostali( lanova
- 5zvor moi nalazi se u ekonomskoj infrastrukturi
+ kapitalistikom drutvu neravnopravan odnos izme"u poslodavca i zaposleni( odrat e se
i biti ozakonjen u drutvu. >o miljenju marksista, mo je u kapitalistikom drutvu
monopolizirala buroazija.
1EORIJA ELI1A
2eorija elita tvrdi da su sva drutva podjeljena na dvije glavne skupine 3la,aj= &anjin
i one koji&a #e 3la,a. O#o"na #3oj#t3a $oje,inca razdvajaju vladare od oni( kojima se
vlada. 3lita duguje svoj poloaj superiornosti svoji( osobni( karakteristika ili atributa.
2aj3a4nije o,lke koje #e ti! ,rt3a 8 ,ono#i elita5 3konomska infrastruktura (bila ona
kapitalistika ili komunistika! ne mijenja injenicu da je 3la,a3ina elita nei%"je4na. ak i u
demokratskim drutvima te e odluke uglavnom odraavati interese elite, a ne naroda.
Klasina teorija elita &teoriju elita prvi razvijaju talijanski sociolozi 'il%redo (areto i )aetano
!osca*
- lukavstvo i inteligencija, talent (lav/lisica!
(areto istie $#i*oloke karakteri#tike kao o#no3 3la,a3ine elite. >retpostavlja da su
osobine elite superiorne osobinama masa. 0emokraciju je smatrao kao jo jedan oblik
vladavine elite.
!osca je dokazivao da o#o"ine elite $otre"ne %a 3la,anje ra%likj o, ,rt3a ,o
,rt3a. >o njemu postoje bitne razlike izme"u demokracije i ostali( oblika vladavina elita.
>o njemu masama nedostaje sposobnosti za samoupravljanjem, i elita im je potrebna da i(
vodi i usmjerava.
- za razliku od kastinskog ili feudalnog drutva, vladajua elita u demokratskom drutvu
je otvorena elita iz ire lepeze drutveni( sredina.
+eorija elita i ,S- &..Wrig/t !ills i 0lo1d 2unter*
!ills vjeruje da je 3la,a3ina elita nei%"je4na. 'n identificira tri kljune institucije, velike
korporacije, vojsku i saveznu dravu. #o(eziju i jedinstvo elite moi podrava slinost
drutvenog porijekla njezini( pripadnika i razumijevanje i preklapanje osoblja izme"u tri
navedene elite.
2unter tvrdi da je mo u rukama &ale #k$ine koja ,ono#i o,lke i u kojoj dominira
D$o#lo3na kla#aE. 2a, u provom redu privredna elita, vlada pomou uvjeravanja,
zastraivanja, prisile i ako je potrebno sile.
+eorija elita i komunistika drutva
+ jednostranakoj dravi, u kojoj su sve politike stanke osim komunistike ilegalne, i gdje
su sve vane organizacije pod kontrolom drave, -ron tvrdi da je masa stanovnitva ostala
bez ikakvi( sredstava obrane protiv elite. 8ladajua manjina u komunistikim drutvima
koristi mo u prvom redu za vlastito bogaenje, a ne za dobrobit drutva kao cjeline.
;OJAM ;LURALI)MA
>luralizam je teorija koja nastoji objasniti prirodu i raspodjelu moi u zapadnim demokratskim
drutvima.
>rema pluralisitkom stajalitu, &o= je ra#$rena na ni% #k$ina ,rt3.
Or'ani%acije koje u drutvu %a#t$aj o,re9ene intere#e nazivaju se intere#ni&
'r$a&a. *udui da se ni jedna skupina ne s(vaa kao dominantna, politika se sastoji od
pregovaranja, poga"anja i kompromisa.
- pluralisikog stajalita, nema protuslovlja izme"u demokracije i postojanja elita.
>olitiari se natjeu za podrku javnosti i moraju reagirati na elje javnosti da bi stekli i
zadrali mo. *udui da i( oni kojim vladaju mogu ukloniti s vlasti, njima su odgovorni.
R5A5DAHL I A5M5ROSE 8 ;LURALI)AM I USA
01C$ tvrdi da je vlast rasprena na razliite interesne skupine i da taj $lralitet elita ne tvori
unificiranu skupinu sa zajednikim interesima.
4'-3 odbacuje miljenje da -jedinjenim 0ravama vlada unificirana elita moi. 'n tvrdi
kako saveznom politikom ne upravljaju ekonomski interesi i da politiari reagiraju na za(tjeve
razliiti( interesni( skupina drutva.
;LURALI)AM 8 ;OLI1I6(E S1RA2(E I I21ERES2E S(U;I2E
- na,&etanje izme"u politiki( stranaka bitna je karakteri#tika $re,#ta3ni!ke
,r4a3e.
- $oliti!ka #tranka . je svaka organizacija koja imenuje kandidate za izbore u
zakonodavnu vlast
>olitike stranke u demokratskim drutvima su predstavnike,
- javnost izravno utjee na politiku stranke
- ako postojee stranke u dovoljnoj mjeri ne predstavljaju segmente drutva, pojavit e
se nova stranka
- stranke ne mogu zastupati samo neki segmentarni interes jer, da bi bile izabrane na
vlast, moraju imati podrku razliiti( interesni( skupina.
Za razliku od politiki( stranaka, interesne skupine nemaju namjeru preuzeti mo. 'ne
predstavljaju neki odre"eni interes. 5nteresne skupine mogu vriti pritisak na vie naina,
- financijskim prilozima u fond politiki( stranaka
- ilegalnim plaanjem izabrani( zastupnika i dravni( slubenika
- apelima na javno miljenje
- raznim oblicima gradske neposlunosti
- osiguranjem ekspertize
;LURALI)AM 8 (RI1I(A
:. pluralisti uglavnom zanemaruju Dne donoenje odlukaE
M. pokazuju sklonost da se usredotoe na proces donoenja odluka vie nego na
rezultate i posljedice ti( odluka.
N. pokazuju tendenciju da pretpostave kako su birai adekvatno zastupljeni ako vlada
odraava nji(ovo miljenje
L. tvrde kako su opovrgli postojanje vladajue klase na temelju dokaza cijelog niza
vladini( odluka doneseni( unato opoziciji skupina koje predstavljaju interese
kapitala.
>luralisti priznaju da su mo i utjecaj interesni( skupina vani, no skloni su to zanemariti u
svojoj analizi.
1EH2I6(A I DRU>1VE2A RA)DIOBA RADA
lanovi industrijskog drutva specijaliziraju se za razliite uloge, dok je u predindustrijskom
drutvu diferencijacija razmjerno mala, podjela rada razmjerno nespecijalizirana.
D)e(anika solidarnostE je jedinstvo koje se temelji na slinosti, lanovi su proizvedeni po
istom kalupu.
-olidarnost se u industrijskom drutvu ne temelji na jednoobraznosti. + tom drutvu lo'e
# $o %ani&anj #$ecijali%irane, ali funkcioniraju zajedno da bi odrale drutvenu jedinicu
na ivotu.
-pecijalizacija za(tjeva suradnju. -pecijalizirana podjela rada za(tjeva pravila i propise,
za(tjeva moralni kodeks.
-pecijalizirana podjela rada i nagla ekspanzija industrijskog drutva znae prijetnju
drutvenoj solidarnosti i imaju tendenciju da urode ano&ijo& odsutnost normi.
#ada je drutvena kontrola slaba, dolazi do anomije.
-ebine interese koji dominiraju poslovnim svijetom i trgovinom valja nadomjestiti eti!ki&
ko,ek#o& koji naglaava potrebe drutva kao cjeline. 'sjeaj dunosti, odgovornosti i
obaveze prema zajednici kao cjelini ine profesionalnu etiku kao klju budueg moralnog
poretka u industrijskom drutvu.
RAD I DO(OLICA U SUVREME2OM DRU>1VU
1ktivnosti u slobodno vrijeme uvjetovane su razliitim faktorima, povezanim s nainom na
koji ovjek radi. 4ad i dokolicu mogue je s(vatiti samo u okvirima kulturne sredine.
'dnos izme"u rada i slobodnog vremena moe se podijeliti na tri glavna obrasca,
:. proirenje rad se proiruje na dokolicu. >oslovi tipini za ovu vrstu obrasca
ukljuuju krupni biznis, medicinu, nastavu, socijalni rad i neke kvalificirane manualne
zanate. Zanimanja koja pruaju visoki stupanj autonomije, zadovoljstvo poslom i
zaokupljenost poslom.
M. neutralnost razlika izme"u rada i dokolice prilino je jasno izraena. Zanimanja
koja se kao tipina povezuju s tim obrascem ukljuuju nie uredsko osoblje i
polukvalificirane manualne radnike. 1ktivnosti se u te dvije sfere razlikuju, a sredinji
su interesi u ivotu obitelj i dokolica, ne rad.
N. suprotnost rad se izrazito razlikuje od dokolice. -atovi dokolice su dugi i
uglavnom slue da bi se nadoknadila energija i oporavilo od posla. 'brazac
suprotnosti tipian je za nekvalificirani manualni rad, rudarstvo i oceansko ribarstvo.
0okolica predstavlja sredinji interes u ivotu. -tupanj autonomije je nizak i postoji
osjeaj neprijateljstva prema poslu.
0okolica osigurava pojedincu znatnu slobodu da bira i planira te da stvori i na"e smisao
ivota. >ojedinac nije puki pasivni konuzment industrijski( proizvoda i ponude masovne
zabave.
)nogi mladi ljudi odabiru zaposlenje na temelju tipa dokolice koju ele.
>ovlaenje od posla u dokolicu
+ modernom industrijskom drutvu, elite e sve vie planirati i organizirati aktivnost radne
snage na poslu.
0okolica u velikoj mjeri zamjenjuje rad kao sredinji interes u ivotu. >rosjeni radnik izloen
je manipulaciji vladajui( klasa i vladajui( elita.
. )ills tvrdi da je etiku rada zamijenila etika dokolice. )e"utim, dokolica ne prua ono
ispunjenje koje rad uskrauje.
. *urns pak dokazuje kako dokolica osigurava pojedincu znatnu slobodu da bira i planira te
da stvori i na"e smisao u ivotu.
;OJAM DRU>1VE2E ORGA2I)ACIJE
&ae je drutvo organizacijsko drutvo.
Drt3ene or'ani%acije # ,rt3ene je,inice preteno orijentirane na postizanje
specifini(, jasno definirani( ciljeva.
'rganizacije su postale ,o&inantni& in#titcija&a #3re&eno' ,rt3a5
7irenje organizacije tijesno je povezano sa #3e #$ecijali%iranijo& $o,jelo& ra,a u
drutvu. + najranijem obliku ljudskog drutva podjela rada je rudimentarna. 2o je zapreka
stvaranju drutveni( jedinica specijalizirani( za druge aktivnosti. 2ek izum zemljoradnje(prije
:= tisua godina!, stvara osnovu za specijaliziranu podjelu rada i razvoj organizacija.
#ako podjela rada postaje sve specijaliziranija, poinje za(tijevati usmjerenje i koordinaciju.
-pecijalizirana podjela rada se ra9a *ijerar*ijo& atoriteta i #i#te&o& $ra3ila.
#ad se svi faktori udrue k odre"enom cilju, formira se organizacija.
0jelo )a9a Kebera polazna toka u sociologiji organizacije. 'n smatra da je o,re9j=a
o#o"ina &o,erno' in,#trij#ko' ,rt3a pojava odre"enog oblika organizacije 8
"irokracije5
- %unkcionalistikog gledita organizacije se promatraju kao sistemi sastavljeni od
nezavisni( dijelova. 2om stajalitu posebno se zamjera miljenje da je djelovanje ovjeka
reakcija na organizacijske potrebe.
AEBEROVA 1EORIJA O BIRO(RACIJI
Keber je vjerovao da su "irokrat#ke or'ani%acije ,o&inantne in#titcije in,#trij#ko'
,rt3a.
Birokracija je po njemu organizacija u kojoj postoji (ijerar(ija plaeni( slubenika koji tvore
lanac zapovjedi. *irokracija je zaokupljena administracijom, upravljanjem i koordiniranjem.
*irokracija je racionalno djelovanje u institucionalnom bloku.
+ipovi legitimne kontrole,
:. kari%&at#ki atoritet $o#lno#t i%3ire i% o,ano#ti. 8o"e vladaju svojim
sljedbenicima izravnim pozivanjem na e&ocije. 'rganizacijske strukture fluidne su i
neodre"ene. &ema fiksirane (ijerar(ije ni zakonski( pravila.
M. tra,icionalni atoritet 8 te&elji #e na 3jero3anj i#$ra3no#t 3rije4eni*
o"i!aja i tra,icija. >odre"enima upravlja osjeaj lojalnosti i obveze prema davno
uspostavljenim poloajima moi. 'rganizacijska struktura poprima dva glavna oblika
kuanstvo s osobnom svitom i sistem vazala.
N. racionalno+%akon#ki atoritet temelji se na pri(vaanju niza bezlini( pravila.
Keber je konstruirao idealan tip racionalno.zakonske birokratske organizacije.
*irokracija idealnog tipa sadri sljedee elemente,
:. redovita djelatnost, potrebna za svr(e organizacije, raspodijeljena je na fiksan nain,
u obliku slubeni( dunosti.
M. organizacija ureda slijedi naelo (ijerar(ije, tj. svaki je nii ured pod kontrolom vieg.
N. postupci birokracije upravljaju se po dosljednom sistemu apstraktni( pravila i
primjenjivanju ti( pravila na pojedine sluajeve.
L. idealni slubenik obavlja svoje zadae u du(u formalistike impersonalnosti bez
mrnje ili strasti. 1ktivnost se birokrata ravna po pravilima.
Q. slubenici se imenuju na temelju strunog znanja i kvalifikacija
&edostaci birokratske organizacije po Keberu,
- jednoobrazna iracionalna procedura spreava individualnost
- birokrati su pretjerano obuzeti radom te gube sve ostalo iz vida
Keber je vjerovao da je "irokracija n4na %a in,#trij#ka ,rt3a 3eliki* ra%&jera.
>osebno je bio zaokupljen vlau dravne birokratske administracije i opasnostima bude li ta
vlast ostala u rukama sami( birokrata. 2e opasnosti mogu se izbjei samo vrstom
parlamentarnom kontrolom dravne birokracije.
Keberovo je gledanje na birokraciju ambivalentno. 'n je priznao njezinu praktinu nadmo
nad svim ostalim oblicima organizacije. 8jerovao je da je ona bitna za uspjeno
funkcioniranje industrijski( drutava. >remda ju je s(vaao kao prijetnju odgovornoj vladi,
smatrao je da se toj $rijetnji &o4e #$rot#ta3iti #na4na $oliti!ka kontrola.
)e"utim i dalje se s pesimizmom odnosio prema $o#lje,ica&a "irokracije $o lj,#k
#lo"o, i #re=.
SUVREME2E 1EORIJE O OBI1ELJI
0unkcionalistiko s/vaanje
Bunkcionalisti smatraju obitelj univerzalnom drutvenom institucijom.
- po )urdocku obitelj je ,rt3ena #k$ina koju karakterizira zajedniko
prebivanje, ekonomska suradnja, razmnoavanje. 'na obavlja L temeljne funkcije u
svim drutvima, seksualnu, reproduktivnu, ekonomsku i odgojnu stoga je
ne%a&jenji3a5
- 8ogel i *ell nude funkcionalnu analizu s negativnog aspekta. 3mocionalno
poremeena djeca kao rezultat napetosti i nerijeeni( odnosa izme"u roditelja koje
oni proiciraju na dijete to slui roditeljima kao Dproces stabilizacije linostiE, ime se
dobiva na obiteljskoj solidarnosti.
Kritiko s/vaanje
&eki promatrai izraavaju miljenje da je obitelj disfunkcionalna i za drutvo i za svoje
lanove.
- 3dmund *eac( zakljuuje da je moderna obitelj okrenuta prema unutra i da dolazi
do napetosti unutar nje to rezultira sukobom, to dolazi do izraaja u cijelom drutvu.
'bitelj tako nije temelj drutva, ve je i%ra% #3i* nai* ne%a,o3olj#ta3a.
- $aing bavi se interakcijom unutar obitelji i znaenjima koja se u tom kontekstu
razvijaju. >o njemu $oje,inac ,o kraja 4i3ota no#i nacrt 3la#tite o"itelji to 'a
$rije!i ra%3oj #a&o#taln li!no#t. >roblemi se iz obitelji proiciraju u drutvo.
- Fooper polazi od marksistikog stava da je obitelj sredstvo za ideoloko
prilago"avanje u izrabljivakom drutvu.
-lternativna obitelj &!urdock*
Marti:ikalna <&atrija*alna@ ne klj!je o,ra#le &karce. &avodni tetni utjecaj nije
dokazan, pa je mogue ovu obitelj s(vatiti kao temeljnu ljudsku zajednicu, a sve ostale kao
dodatke.
OBI1ELJ U RA)DOBLJU I2DUS1RIJALI)MA <I2OB2A OBI1ELJ@
- razvojem industrijalizma, drutvo temeljeno na rodbinskim odnosima i klasina proirena
obitelj postupno propadaju, te se kao dominantan oblik obitelji pojavljuje inok#na o"itelj
<otacC &ajka i ne,ana ,jeca@ ili nekakva vrsta modificirane proirene obitelji.
'visnost pojedinca o obitelji i rodbini smanjena je djelovanjem vanjski( ustanova, a
uestalost i prisnost kontakata smanjena je geografskom pokretljivou.
'bitelj je vie specijalizirana nego prije, ali ni u kojem opem smislu manje vana.
'bitelj je ne samo zadrala svoje funkcije, ve su te funkcije narasle u pojedinostima i
vanostima.
>revladavajui tip obitelji danas je simetrina obitelj u kojoj se suprunici sve vie povezuju.
'na je orijentirana na dom. -ve se vie #$ecijali%ira o"a3ljanj 3italni* :nkcija,
#trktriranj li!no#ti ,jece i #ta"ili%iranj li!no#ti o,ra#li*. 'na prua psi(oloku
podrku svojim lanovima kako bi odgovorila za(tjevima drutvenog sistema.
>o )arkuse.u otu"enje na poslu vodi ka traenju ispunjenja izvan posla. )ediji pod
kontrolom vladajue klase stvaraju lanu ivotnu sliku i lane potrebe. 'biteljski ovjek
postaje idealan materijal za manipulaciju.
1nalize radnike klase po 8oungu i Killmattu L glavne faze obiteljskog ivota,
:. predindustrijska obitelj obitelj je proizvodna jedinica u kojoj lanovi rade kao ekipa,
taj je tip obitelji industrijska revolucija potpuno istisnula.
M. obitelj druge faze zapoela je s industrijskom revolucijom. Obitelj je prestala biti
proizvodnom jedinicom otkako su pojedini lanovi poeli raditi za nadnicu.
N. za obitelj tree faze karakteristino je odvajanje neposredne ili inoksne od proirene
obitelji, ivot obitelji uglavnom je usredotoen na dom.
L. obitelj etvrte faze mogua je obitelj budunosti primjenjujui naelo stratificirane
difuzije, aktivnost u dokolici manje je orijentirana na dom, dok je enina zadaa da
brine za dom i kuu.
+kratko, veina sociologa koji se opredjeljuju za funkcionalistiko stajalite, tvrdi kako je
obitelj izgubila nekoliko svoji( funkcija u modernom industrijskom drutvu, ali da se vanost
obitelji ipak nije smanjila. &aprotiv, obitelj se prilagodila i prilago"ava se industrijskom
drutvu koje se razvija. 'na ostaje bitnom i temeljnom institucijom drutva.
OBRA)OVA2JE
Bunkcionalistiko gledite
:. kakve su funkcije obrazovanja za drutvo kao cjelinuG o"ra%o3anje o,r4a3a
kon#en%# 3rije,no#ti i ,rt3ene #oli,arno#ti5
M. kakvi su funkcionalni odnosi izme"u obrazovanja i ostali( dijelova drutvenog
sistemaG vodi ispitivanju odnosa izme"u obrazovanja i privrednog sustava, i
razmatranju na koji nain taj odnos pridonosi integraciji drutva kao cjeline.
Bunkcionalistiko gledanje na obrazovanje uglavnom se usredotouje na pozitivan doprinos
obrazovanja odravanju drutvenog sistema.
EMILE DUR(HEIM glavnom funkcijom obrazovanja smatra $renoenje nor&i i
3rije,no#ti drutva. 'brazovanje, a posebno nastava povijesti, o#i'ra3a 3e% i%&e9
$oje,inca i ,rt3a.
>ojedinci kroz kolovanje ue sura"ivati s onima koji im nisu rodbina ni prijatelji.
>otujui kolska pravila, dijete ui potovati pravila openito, razvija naviku samokontrole i
suzdravanja naprosto zato to se mora suzdrati i kontrolirati.
1ALCO1 ;ARSO2S kola djeluje kao $o#re,nik i%&e9 o"itelji i ,rt3a kao cjeline,
$ri$re&aj=i ,ijete %a nje'o3 lo' o,ra#lo'a. 7kola se dakle s(vaa kao glavni
me(anizam podjele uloga.
DAVIS D MOORE. kola je $ro"ni teren %a #$o#o"no#t i, prema tome, sredstvo odabira za
smjetanje ljudi u razliite statuse u skladu s nji(ovim sposobnostima.
$iberalno gledite
O"ra%o3anje $oti!e o#o"ni ra%3oj i #a&oi#$njenje. 'no stimulira pojedinca da u
potpunosti razvije svoje misaone, fizike, emocionalne i du(ovne talente.
)arksistiko gledite
IVA2 ILLICH obrazovanje bi moralo biti osloba"ajui doivljaj, u kojem pojedinac istrauje,
kreira, slui se svojom inicijativom i rasu"ivanjem, i slobodno i u potpunosti razvija svoje
sposobnosti i talente. 'n kole smatra institucijama koje gue kreativnost i matu.
0ominantne skupine u drutvu imaju mo da definiraju to se smatra znanjem u obrazovnom
sistemu. 1ko se znanje iz uionice uglavnom temelji na znanju dominantni( skupina,
kolovanje e automatski favorizirati djecu moni( i diskriminirati protiv djece iz nii(
drutveni( slojeva.
EE2E I DRU>1VO

Geni i "iolo'ija
- +iger 3 0o" tvrde da su, u usporedbi sa enama, mukarci agresivniji i skloniji
dominaciji.
- !urdock izraava miljenje da bioloke razlike, kao to je vea fizika snaga u
mukaraca i injenica da ene ra"aju djecu, vode k ulogama po spolu iz isto
praktini( razloga.
- (arsons da bi socijalizacija bila uspjena, nuno je potrebna prisna, srdana
skupina koja prua podrku. + obitelji, ena je prvenstveno odgovorna za
socijalizaciju podmladka.
(ltra i ,rt3o
- tog stajalita, uloge po rodu, proizvod su kulture, a ne biologije. ;oje,inci !e #3oj
&kC o,no#no 4en#k lo'.
- 1.'akleR pozicija ene se moe ukratko prikazati sljedeim citatom, ne smo da
podjela rada po spolu nije univerzalna, ve nema ni razloga da bude. $judske su
kulture raznolike i nerazmjerno nestalne. 'ne duguju svoje postojanje ljudskoj
inventivnosti, a ne neumoljivim biolokim silama.
- 3.Briedl on muku dominaciju definira kao situaciju u kojoj mukarci imaju vrlo
povlateni pristup onim aktivnostima (premda ne uvijek i iskljuivo pravo na nji(!
kojima drutvo pripisuje najveu vrijednost i obavljanje koji( doputa odre"enu mjeru
kontrole nad drugima.
In,#trij#ko ,rt3o
- 'akleR tvrdi da je najvanija i najtrajnija posljedica industrijalizacije za ene nastanak
moderne uloge kuanice kao prevladavajue zrele enske uloge.
+nato primatu uloge majke domaice, 4ene #3e 3e=e& "roj la%e tr4ite ra,a.
#ao u obitelji, spolna podjela rada postoji i na tritu rada. Sene su usredotoene na
posebne tipove posla koji se smatraju tipino enskim.
- paradoksalno je da mnoge ene, ako ne i veina, tvrde kako su zadovoljne brakom i
kako u njemu nalaze ispunjenje.
Bernar,ono3a dokazuje kako je to naprosto rezultat odgoja koji enama namee da se tako
moraju osjeati.
- razliite studije pokazuju kako se ena ee nego mu u braku prilago"ava.
Sene predlau Dsocijalni feminizamE koji ukljuuje ne smo napad na ekonomsku klasnu
strukturu, ve i izravan napad pod vodstvom ena na sve oblike muke dominacije.
DEVIJA212OS1
- #kretanje # $ri*3a=eno' $ta
0evijantnost moe biti pozitivno sankcionirana, negativno sankcionirana ili naprosto
pri(vaena bez nagrade ili kazne.
*.Flinard predlae da se termin ,e3ijantno#t rezervira za one situacije u kojima se
ponaanje odvija u ne,o$#ti3o& #&jer, i to u dovoljnoj mjeri da prije"e granicu
tolerancije zajednice.
- zloin i delikvencija najoitiji su oblici devijantnosti
0evijantnost varira od mjesta ili od vremena do vremena, o,re9ena je kltro&.
- fiziolokim ili biolokim tumaenjem devijantnosti dokazuje se kako su neki pojedinci
zbog svog genetskog ustrojstva skloniji devijantnosti od drugi(.
- doivljaji iz ranog djetinjstva mogu imati trajne posljedice po ponaanje maloljetnika i
doraslog ovjeka.
Funkcionalistiko gledite
- tra4i i%3or ,e3ijantno#ti $riro,i ,rt3a
4.K.!erton dokazuje kako devijantnost potjee iz kulture i strukture samoga drutva.
*udui da su lanovi drutva raspore"eni na razliite pozicije u drutvenoj strukturi, npr.
razlikuju se po klasnom poloaju, nemaju jednaku priliku da ostvare zajednike vrijednosti
ta situacija moe uroditi devijantnou.
!iller zakljuuje da je delikvencija naprosto izraavanje, premda u poneto pretjeranom
oblikuT arita interesa subkulture nie klase.
?rupa sociologa iz tzv. Dikake koleE dokazivala je kako se ponaanje moe protumaiti
na temelju urbane sredine. 0evijantnost se moe pojaviti zato to je u podrujima gdje se
stanovnitvo mijenja, drutvena kontrola slaba.
- 5 strukturalna i ekoloka teorija devijantnosti polaze od normalnog pojedinca ili
skupine.
5nterakcionistiko gledite
+sredotouje se na interakciju izme"u devijanta i oni( koji ga kao takvoga definiraju. )oe
se prouavati kako na pojedinca djeluje injenica da je definiran kao kriminalac ili delikvent.
5stie vanost znaenja koja razliiti akteri unose u interakcijsku situaciju i koja u njoj
razvijaju.
- 1eorija Etiketiranja devijant je o#o"a na koj je ta etiketa #$jeno
$ri&ijenjena. 0evijantno je ponaanje ono koje ljudi etiketiraju kao takvo. in
postaje devijantan samo ako ga ostali s(vate i definiraju kao takva. + poetku je
pojedinac javno etiketiran kao devijantan. 2o moe dovesti do njegova odbacivanja
od strane mnogi( drutveni( skupina.
3.).$emert razlikuje DprimarnuE i DsekundarnuE devijaciju. >rimarna se sastoji od
devijantni( djela prije nego su javno etiketirana. 0rugo, mnoga tzv. 0evijantna djela mogu
biti toliko rairena da su statistiki normalna.
RELIGIJA U RA)VIJE2OM I2DUS1RIJS(OM DRU>1VU
etiri glavna miljenja o promijenjenoj ulozi religije u zapadnom industrijskom drutvu,
- 'enerali%acijaC in,i3i,ali%acijaC tran#:or&acija i ,e#akrali%acija5
:. GE2ERALI)ACIJA to su religijske institucije specijaliziranije, to su religijske
vrijednosti openitije. 4eligijska uvjerenja, budui da su uklopljena u vrijednosni
sistem drutva, nude ope smjernice ponaanjaT vjerska uvjerenja tvore osnovicu
drutveni( vrijednosti i tako pruaju ope smjernice djelovanja
M. I2DIVIDUALI)ACIJA religija sve vie postaje individualno traenje smisla. 4eligija
proivljava proces individualizacije kojim pojedinac pronalazi vlastiti put spasenju i
vlastitu stazu ka konanom smislu.
N. 1RA2S7ORMACIJA u zapadnom drutvu vjerska uvjerenja su transformirana u
svjetovne smjernice djelovanja. >remda mnoge drutvene vrijednosti imaju vjersko
porijeklo, nji(ova je veza s religijom prekinuta.
L. DESA(RALI)ACIJA vie ne postoji uvjerenje kako nadnaravne sile vladaju
svijetom. 4acionalna akcija odbacuje smjernice koje nude emocije, tradicija ili religija.
4acionalno gledanje na svijet temelji se na provjeravanju argumenata, dok se religija
temelji na vjeri i kao takva je neracionalna.
)ar9 je vjerovao da se ovjekovo spasenje nalazi u ovjeku samome. *udui da religiji
nema mjesta u idealnom socijalistikom drutvu, ona je reakcija na nedostatke
nesocijalistiki( drutava.
5z perspektive funkcionalizma, religija je s(vaena kao neto to uvruje drutvene norme i
vrijednosti i promie drutvenu solidarnost.
E12OME1ODOLOGIJA
- etnometodologija znai $ro!a3anje &eto,a koji&a #e lj,i #l4e5
'na se bavi razmatranjem metoda i postupaka kojima se slue lanovi drutva da bi
konstruirali i protumaili svoj drutveni svijet i dali mu smisao.
-ociolozi ne bi smjeli promatrati drutveni poredak kao injenicu, ve prije kao nekakav privid
poretka koji su konstruirali lanovi.
)ar%inkel 6 tvrdi da se pripadnici drutva slue ,ok&entarno& &eto,o& .
karakteri#tika koja #e $ona3lja $o#taje te&eljni o"ra%ac5 'dabiru se stanoviti aspekti
beskonanog broja karakteristika sadrani( u bilo kojoj situaciji ili kontekstu, da i( se na
odre"eni nain definira i s(vati kao dokaz da postoji obrazac na kojemu se sve to temelji.
7immerman tvrdi da se lanovi birokratske organizacije slue pravilima da bi opisali i
objasnili svoju aktivnost. 0io te aktivnosti moe biti izravno krenje ustaljenog pravila, a ipak
opravdano u odnosu na to pravilo.
3tnometodolozi se vrlo kritiki odnose prema drugim granama sociologije. 'ni ne
vide gotovo nikakve razlike izme"u konvencionalnog sociologa i ovjeka s ulice.
>rocedure tumaenja kojima se slue etnometodolozi postaju tako predmetom
prouavanja, poput postupaka konvencionalni( sociologa ili bilo kojeg lana drutva.
3tnometodologija sugerira da se nikada nita ne moe saznati.
Da3i, Hel,C Mo,eli De&okracije
- o tome kako #e ra%3ijala ,e&okracija (vladavina koja uope nije nova!
- vano utjecaj distribucije drutvene moi na ar(. profesiju
- veina moderni( zapadni( drutava je demokratska
LeFi# M&:or,C Gra, Hi#toriji
- zanimljivi o"ra#ci #ocioloke tran#:or&acije koja utjee na dananje kriterije
(na primjeru gradogradnje!
- o#no3ni ok3iri koji&a #e ra%3ija 'ra,
- prije grada zaselak, svetite, selo sklonost prema drutvenom ivotu koja je
oito zajednika ovjeku i mnogim ivotinjskim vrstama
- karakteristike ranog grada obrambena izgradnja
- to je gradG #ako je nastao i faze razvojaG +loga @ ciljG grad se pojavljuje u
razliitim oblicima dru. razvoja neprestano se mijenja (od embrionalne
drutvene jezgre, kroz kompleUne etape do zrelosti stari i poinje se raspadati!
1alcot ;ar#on#C Drt3a
- klasino djelo koje i%no#i ti$olo'ij ,rt3a kroz primjere
(modernizacija, post.modernizacija drutva!
- opisuje tipove drutva posebno korisna zbog kla#i:ikacije
- struktura drutva razliita pravila, sudionici, institucije (npr. jedno isto djelo ima
razliite posljedice u razliitim drutvima!
Mic*ael Harala&"o#C U3o, Sociolo'ij
- knjiga koja sistematino uvodi itaoca u sociologiju i na pristupaan nain
objanjava &e*ani%&e ,rt3a
- daje uvid u N osnovna pravca u sociologiji, .funkcionalizam
.marksizam
.interakcionizam
- svaka Ddrutvena injenicaE ima smisla samo u okvirima odre"ene teorije drutva
- jasno pokazuje koja pojava stoji u sreditu sociolokog prouavanja ,rt3ena
#trati:ikacija
#rutvo je sve ono to nas okruuje medij koji prima, mijenja se ili odbija sve projekte
koje ustanove namjenjuju ljudima.
(oznavanje drutva predstavlja nuan dio suvremenog rukovo"enja i znanja, namijenjeni(
potrebama drutva koje se neprestano opire tendenciji umrtvljivanja, pasiviziranja,
zaglupljivanja i manipulacije.
SOCIOLOGIJA O(OLICE
- ,rt3eno o"liko3anje najire& #&i#l
0rutvo oblikuje okoliT oblikuje ga i priroda.
#ako drutvo provodi odre"ene prirodne konvencije, pokazuje kako se drutvo odnosi prema
okoliu.
Drt3eni okoli sve to je nastalo oblikovanjem okolice od strane drutva.
- intervencija u okoliu i transformacija okolice utjecaj ar(itekta
+enje sociologije nam pomae ra%&jeti &e*ani%&e ,rt3a i kako ono funkcionira
- kako drutvo utjee na nau profesiju (npr. distribucija drutvene moi!
drutvo i okoli se susreu objedinjuje i/ ar/itekt
&a temelju razumijevanja drutva mogue je bolje ostvarenje autorskog rada
ARHI1E(1O2S(A ;RO7ESIJA 8 za razliku od drugi( profesija autorski rad(specifina crta!
- ovisi o drutvu i distribuciji drutvene moi(stoga potrebno razumijevanje
me(anizama drutva!
- potrebna je institucionalna @ financijska potpora za ostvarenje projekta(ovisni o
drutvu!
(npr. komunizam samo jedna izvrna vlast A proizvod, ne ba optimalni stambeni uvjeti
pod nadzorom drave!
- potrebno je sagledavati okolicu, ne samo prostor
>itanje okolice i prostora, %ato ne #ociolo'ija $ro#toraG
O(OLI> upuuje na onog <or'ani%a&@ !iji je to okoli, a organizam oblikuje svoju
okolicu.
- nema apstraktnog
- konkurenti za mjesto se razlikuju
- ovjekova obiljeja nameu obiljeja koja definiraju okolicu
- ono to nastaje u odnosu na ivi organizam "ora3ite
- granica naeg okolia nae tijelo
;ROS1OR prazna preteitost prostire se praznina, a objektivan je daje mogunost
biranja mjesta.
- (omogeno, apstraktno
- konkurenti za mjesto su apstraktni, no slini
- kao soc. pojam nije dovoljan jer moe prikazati prazninu
- indikator prostora granice ivotno ograniavajueg prostora (npr. stan!
'kolica ono to okruuje neko mjesto, stanite, okolina
kraj, priroda i ono to je izgra"eno oko nekog mjesta
drutvo u kojem se netko kree i kojim je okruen u ivotu i radu
sredina, milje
ukupnost materijalnog i biolokog svjetla kojeg je ovjek bioloki dio
predio, krajolik
>rostor ogranien dio povrine na koji se netko moe smjestiti, npr. stambeni
bioloki prostor potreban za ivot biljaka i ivotinja
stambeni prostor veliina stana izraena brojem prostorija ili
kvadratnim metrom
3.Cackel #3a 4i3a "i=a #3o& #a%rije3anj te4e o"liko3ati i na,%irati #3oj okoli on
je interaktivan pojam.
Or'an#ko H Okoli I interakciji , u uzajamnom odnosu
. ne $o#toji #a& %a #e"e "e% tjecaja #,ionikaC &ora #e %nati !iji je okoli
SUDIO2ICI U O(OLI>U
:. JEDI2(A svaka pojedinana jedinka, manje ili vie produktivno sposobna, pod
utjecajem prilagodbe, izvodi odnose prema okruenju i pretvara i( u ivotni
prostor
M. ;O;ULACIJA skup srodni( jedinki slini( po principu rodne veze
N. BIOCE2O)A . ivotna zajednica
- skup populacija ili raznovrsni( jedinki me"usobno povezani(
kooperacijom, ali raznovrsni( po obiljejima, integrirani( u zajednicu.
(A1EGORIJE O(OLI>A
:. S1A2I>1E osnovno ivotno mjesto jedinke
- izbor stanita rezultat aktivnog napora jedinke da se izbori za to
bolji okoli (ili mree stanita!,
ivotni prostor oko tijela
sklonite uvanje osnovni( dobara
zaviaj
M. BIO(ORA (ivotno podruje! stanita odre"ene skupine okupljene po odre"enim
obiljejima (npr. sva stanita u podmorju mogu se okupiti u ivotna podruja!
- mree stanita
SUDIO2ICI H (A1EGORIJE O(OLI>A I E(OSUS1AV
pojam koji upuuje na klasifikaciju sudionika u N
kategorije i nji(ovo ukorjenjivanje u okoliu i
svrstavanje u mree odnosa
uzajamna mrea sudionika i vrsta stanita
O(OLI> U2U1AR E(OSUS1AVA
- ABIO1I6(i podruje koje karakterizira odsutnost ivota (populacije na NQ=.:Q==m
n/v! u malom rasponu
- BIO1I6(I ukljuuje sudionike (tijelo i( ukljuuje u okoli!, ali i abiotiki
- SOCIO(UL1UR2I nije re%ltat $riro,ni* $roce#a neprirodan, arti:icijelanT ali nije
protivan ivotu. &esvodljiv je na prirodan okoli jer je nastao imaginacijomT nastoji
optimizirati nae polazne mogunosti.
05B343&F561F561 '#'$571
- prirodni oblikuje se djelovanjem prirodni( sila i ra"anjem
- drutveni oblikuje se ovjekovim stvaranjem
(ARA(1ERIS1I(E BIO1I6(OG <$riro,no'@ O(OLI>A
J5 odnos me"u pojedinim vrstama,
konkrent#ki natjeu se za isti ivotni prostor s obzirom na mo, znanje
- nastaju konflikti, ali ne smiju se unositi dubinske promjene (krvavi
ratovi, brisane zajednice!
- (orizontalna fragmentacija stvaraju se zajednice s obzirom na
srodstva
- vertikalna fragmentacija zajednice s razliitim sposobnostima za
neto
#ra,ni!ki kooperacija, oba suradnika imaju korist najsavreniji oblik
$re,ator#ki jednosmjeran odnos, krvnik rtva
- mogunost nadzora@reguliranje
- odnos gospodara i onoga kojim se gospodari (otvoreno.konzervativni
odnos!
K5 ritmovi jedan od kljuni( konstrukcijski( elemenata okolia
tjele#ni drutvo namee brzinu, odre"uje to je brzo, to ne
- s godinama se ritam usporava, starijim je ljudima sve prebrzo
ko%&i!ki dan/no, mjeseeve mijene, godinja doba, sezone (egzogeni
ritmovi!
#ocijalni ideja o skladu, ure"enje po najpri(vatljivijem ritmu ivota
- prema tom ritmu odre"ujemo odnos prema okolini (endogeni ritmovi!
- meteopatija sklonost da osjeamo promjene vremena
- tijelo kao ritmika struktura ritam rasta, srca, gladi, e"i
L5 imaginacija (zamiljanje! sposobnost zamiljanja onog to ne postoji
- $o&o= nje $rera9je&o $riro,ne $roce#e
- tvorbeno djelujemo (uenje, projektiranje%!
je%ik temelj imaginacije. >omou njega moemo predoiti nekonkretnu
stvarnost. -amo ovjek moe djelovati u skladu sa zamiljanjem
- fantazija (izmiljanje!
izvorna sposobnost nuna da bi nastao sociokulturni okoli
- ovjek nije samo misaono bie, ve je odre"en sposobnou
imaginacije
bioloka antropologija bavi se pitanjem, koje su to karakteristike koje nam
omoguuju da pomou imaginacije tvorimo sociokulturni okoli
-5 odsutnost instinkta postoji potreba, ali ne svijest o onome to moe
zadovoljiti tu potrebu refleksna reakcija kod ljudi
- instinkt je bioloko pamenje, naslije"en oblik ponaanja
- lj,i ne na#lje9j $onaanje nadoknadu instinkta omoguuje
imaginacija pomou izuma
- ponaanje kako zadovoljiti potrebu ui se kroz naslje"e . tra,icij
05 vansezonska seksualnost za razliku od drugi( ivi( bia, ovjek ima prednost
jer je mogu nastavak vrste bez obzira na godinja doba
ona je #talna ako # je,inice #$olno %rele
- autonomnost nismo podre"eni prirodi
ener'et#ka ne#$ecijali%acija ne troimo energiju na udvaranje
- energija se moe reinvestirati u druge djelatnosti
- nespecijalizirana ivotna energija koja nije zatvorena u instinkt
M5 organska plastinost druga iva bia imaju specijalizirane sposobnosti, dok
lj,i i&aj &o'=no#t 3ie $rakti!ni* na&jena
(energetska nespecijaliziranost!
koritenje $rote%a omoguuje nadmo jer proiruje mogunosti naeg
tijelaT alati, nastavci nai( ruku
- u prirodnom svijetu zbog toga funkcioniramo s nekim neprirodnim
obiljejima
- izgra"ujemo okoli koji vie nije prirodan transformiramo ga, umjetno
je napravljen
N5 sociokulturna realnost ima i prirodni( tvorevina, ali #3e na#taj kao re%ltat
nae akti3ne inter3encije, rezultat unutarnje otpornosti na utjecaje
prirodni( procesa.
1.?e(len antropolog
klasificirao je nekoliko osnovni( obiljeja o poloaju ovjeka u ivotnom svijetu.
. oblikovanje okolia,
:. narav((r.! priroda(rus.! oblikuje ra"anjem
M. ovjek dru.okoli je rezultat njegova autorskog djela
. oblikovanje okolia direktno ulazi u oblikovanje drutva
+ SOCIO(UL1UR2I O(OLI> mi djelujemo u prirodi / priroda A polje djelovanja
- ne &o4e #e na%3ati $riro,ni okoli %ato to na#taje kao $rera,a $riro,no'
okolia $o&o= i&a'inacije5
1naliza populacije (kategorije!,
:. veliina populacije ukupan broj jedinki unutar populacije
M. gustoa populacije naseljenostT broj jedinki po km.kvadratnom
N. pokretljivost populacije npr. potraga za poslom
L. populacijska dinamika broj umrli( / ro"eni( u nekom razdoblju
. veliinski odnosi skupina ovise o tome kako e se populacija organizirati
DRU>1VA
- sva pokazuju nekoliko tipova ponaanja
- orijentirana su produljenju vrste
- o"ilje4ja ,rt3a koja i#ti!e ;ar#on# ,
:. manipulacija okoliem . #3ako ,rt3o #e kon#titira $reko okolia zauzima
odre"eno prirodno podruje kao vanjski fiziki okvir
- cilj je stvoriti odre"en nain ivota A kultura, stvarajui
umjetno
M. stvaranje komunikacijske zajednice jezik sustav razmjene znakova i
znaenja
- $reko je%ika #e #k$ina inte'rira, prenosi
komunikacijska dobra na okoli funkcionira kao
nositelj teksta
N. podravanje kontinuiteta na#ta3ljanjeC kontinitetT zajednica nastoji to
due trajati kroz kulturu, tradiciju%
- prenosi se na okoli (trajne gra"evine!
- okoli je jamac sociolokog kontinuiteta
- vremenski (orizont proizvodi drutva trajniji su od
prirodnog procesa propadanja
L. institucije tvorevine koje nastaju radi $ri&jene #taljeni* $roce,ra (reguliraju
nae ponaanje u odre"enim sektorima svakodnevnice!
- nositelji znanja i stabilnosti
. sva L obiljeja upuuju na aktivno za(vaanje u okoli, pa drutvo bez toga nije
mogue uspostaviti
0rutvo se konstituira preko okolia kroz,
- je%ik definira imaginacijuT on je interpretativanT svaka razmjena znakova i znaenja
- tijelo (ekoloko konstituiranje!
svako drutvo se konstituira preko prirodnog okolia i pokuava zauzeti
prirodno podruje / teritorij kao vanjski fiziki okvir . granica naeg okolia A
tijelo
drutveni okoli tei nekoj granici i konstituira se u vezi s granicom
(tipologija drutvenog ponaanja, >arsons!
- razvija pri(vatljiv okoli
- aktivno ga izgra"uje i kroz drutveno pamenje naziva ga svojim
- oblikovanje okolia direktno ulazi u osnovu oblikovanja drutva
-ociokulturni okoli se gradi
- zajednici (me(aniki povezani, primitivno!
- drutvu (visokodiferencirana podjela rada, depersonalizirani odnosi!
(oblici kolektivnog djelovanja!
6I(A>(A S(OLA N glavna naina sociolokog ponaanja,
:. natjecanja za ekonomska dobra
M. natjecanja za moralna dobra
N. natjecanja za ekologijski poloaj to bolji poloaj @ nadzor nad okoliem!
(ARA(1ERIS1I(E SOCIO(UL1UR2OG O(OLI>AO
:. trajno#t svaki sociokulturni okoli kroz tvorevine pokazuje tendenciju da bude
otporan na vrijeme
M. arti:icijelno $orijeklo sociokulturni okoli nastaje unutar postojeeg
prirodnog, ali je rezultat ljudskog djelovanja . stvoren je
imaginacijom
N. o&e9eno#t sociokulturni okoli ome"en je u prostoru i vremenu (tijelo%!
L. centrirano#t sociokulturni okoli ima svoje sredite
(moe se odrediti sredina i rub okolia!
- funkcionalno sredite, npr. novac bankaT oko nje se organizira
djelovanje
- (ijerar(ijska struktura . (ijerar(ijski najvanije mjesto (periferna e
drutva oponaati jer nemaju vodeu ulogu!
- drutvo se nastoji centrirati
Q. :nkcionalna ,i:erencijacija sociokulturni okoli nije svugdje isti odre"ena
podruja za odre"ene djelatnosti
J. in#titcionalna re'lacija okoli se u drutvu pojavljuje regulirano predmet je
skupa pravila, pojavljuje se kao specifina drutvena institucija
- regulacije, ope / zajedniko dobro osnova za niz institucija
- sociokulturni proizvodi su prvi kojima regulira drava
4azlike sociokulturnog okolia,
- po stupnju izgradnje stupanj intervencije
- po stupnju trajnosti tei to due trajati
- po sadrajima@osnovici
1utorsko dvojstvo sociokulturnog okolia,
- ovjek @ priroda stvaraju sociokulturni okoli
- nji(ov odnos, .kooperacija . suradnja uz me"usobno uvaavanje
.konkurencija nastojanje da se dominira prirodom (epo(e, ekoloki
problemi, prebrzi razvoj industrije, potiskivanje prirodnog sklada!
- priroda proces ra"anja je autonoman, pojava ivi( bia
- ovjek stvara sociokulturni okoli, savladava prirodu (npr. :J. st.!
- javlja se potreba za zatitom prirode nacionalni parkovi
okoli nositelj komunikacijske poruke o svom stvaratelju
(OMU2I(CIJA 8 je $roce# #t3aranja H ra%&jena %nako3a i %na!enja
.komunikacija nije jednosmjerna ni iscrpna
- informacija onaj tip znanja potreban za donoenje racionalne odluke o nekom
djelovanju, biramo jedno od dvije ili vie mogunosti
- znak fizika injenica, dio fizikog svijeta odredljiv osjetilima
- znaenje mentalna slika (unutar nas.dio nae subjektivnosti, izvan nas.obiljeje
pripadnika jedne komunikacijske zajednice!
objektivna stvarnost znak, oznaitelj
subjektivna stvarnost znaenje ima dvije razine (+.3co!
- denotativno obu(vaa pojam, predodbu
- konotativno obu(vaa pojam i osjeaje, rezultat individualni( reakcija
VRS1E )2A(OVAO
:. signali jednostavno naglaavanje poruke (semafor!, ne za(tijevaju
komplicirane misaone aktivnosti (reklama coca.cole!
M. uputnice ne ukljuuju konotativne situacije, jednostavno itljive, tipizirane
(veliina kue upuuje na namjenu, npr. &-*!
N. znakovi u uem smislu obu(vaaju denotativno i konotativno znaenje (jezik!
L. simboli kada oznaavamo neto komplicirano, asocijativno. #oristi se
konotativnim situacijama
- Dsum balloE, gr. spajati nespojivo
- upuivanje u znaenje ili u neartikulirane predmete
- Ddio umjesto cjelineE
- ar(. tvorevine pokuavaju zauzeti status simbola ar(. je otporna na
vrijeme
MEDIJI . svaka materijalna tvar u kojoj oblikujemo komunikacijsko djelovanje
male zajednice komuniciraju 'o3oro& (*o.glavno osjetilo!, mit
staleko drutvo javlja se $i#ani tek#t, bitno je oko drutvo prelazi na
vizualnu kulturu
rano gra8anstvo ti#kani tek#t (?utemberg :LLLg.!, obnavlja se antika na
temelju imaginarnog sijeanja, a znanost na temelju racionalni(
argumenata
moderno gra8anstvo okoC knji'a
kasno gra8anstvo tele3i%ijaC #likaHtonC 3ra!a #e %3kC okoH*o, ponovna
pojava mita
danas interakti3ni elektron#ki &e,iji s druge strane postoji sudionik
(interakcija jednog ili vie sudionika!.
. 3irtalna realno#t ukljuuje vie osjetilni( kanala #ine#te%ij#ko i#k#t3o
. mediji su prilago"eni drutvu s drugaijim pristupom pojedincu, on postaje
temeljni nositelj drutvenog djelovanja.
- promjena medija moe biti autonomna varijabla u komunikacijskim i socijalnim
odnosima (cipele od stakla mijenjaju na pristup, odnos prema njoj!
MEDIJI MASOV2OG (OMU2ICIRA2JA
Ma#a velika #k$ina lj,i koja je &e9#o"no ne$o3e%ana, nema zajednikog
vo"u ni me"usobne stabilne odnose
. ne#trktrirana je ne moe uspostavljati stabilne odnose prema drugim
skupinama
6avlja se relativno kasno u industrijskom drutvu,:;.st. koncentriranjem
stanovnitva u velikim gradovima.
+logu ntranje' #trktriranja ,rt3a $re%i&aj &a#o3ni &e,iji obnavlja se
upotreba slike, stripa, fotografije, sinestezije.
.djeluje jednosmjerno ne rauna s dvosmjernim
dijalogom.
-am masovni medij konstruira masu obrazac masovne proizvodnje je obrazac
potroaa.
S $oja3o& li,era 8 &a#a #e tran#:or&ira, pristaje na DmiE atribut, stalni( obrazaca
ponaanja
.mora postojati minimum svijesti o %aje,ni!ki& o"ilje4ji&a da bi se
i,enti:icirali kao ,io #k$ine
&a temelju pripadnosti javlja se #oli,arno#t prema drugim lanovima iste skupine, stvara
se zajednica.
vrsta svijest o razlici prema drugim skupinama potie na intenziviranje solidarnosti
prema drugim lanovima zajednice.
6asno diferenciran komunikacijski obrazac 4ar'on, u komunikacijskom djelovanju moe
se opisati kao jedinstveni sudioniku.
+mjesto masovnog komuniciranja kojeg zajednica ne pri(vaa, javlja se javno komuniciranje,
#&jereno $re&a veem broju ljudi, ali prema %aje,niciC a ne &a#i.
.javno komuniciranje je viesmjerno svaki lan zajednice moe ravnopravno ui
JAV2I I MASOV2I MEDIJI
6masovno komuniciranje prigodna konfiguracija mnotva, $oje,inci ato&i%irani javlja
se sposobnost imitacije (jedan potri, a svi za njim!
- kod odnosa prema masi treba raunati s a$#traktno& #k$ino&
- komunikacija s masom poiva na nekoliko te(nika,
dramatizacija banalnosti
zamjena bitno.nebitno
koritenje sinestezije na razna ljudska osjetila
6javno komuniciranje kori#nici ni# &a#a 3e= ja3no#t strukturirana zajednica,
individualizacija, pojedinci povezani strukturiranim mreama
- zajednica ima kritiku sposobnost
- komunikacija ne ona koja manipulira
.kroz javno komuniciranje mogu se ustanoviti tone injenice (poetak grada nastaje na
masovnom naelu gradi se za mnotvo nepoznati( korisnika, npr. &ovi Zagreb. 0onji ?rad
predodba o korisnicima ukljuuje predodbu o nekoj vrsti zajednice!
1RI OS2OV2E )ADA?E MEDIJAO
:. prijenos odre"eni( tipova znanja @ nji(ova po(rana pamenje omoguuje
kontinuitet
M. socijalizacija osposobljavanje pojedinca za odre"ene funkcije u drutvu
- stvaranje socijalne kompetencije (znanje jezika!
- ostvarivanje kltrno' ka$itala skup vrijednosti, umijea, znanja
koji jednoj skupini omoguuje da bude bolja od druge
N. institucionalna kontrola dvije razine,
- vanjska izloenost jasnoj kaznenoj proceduri (vrijednosni me(anizmi
organizacije ponaanja.
- unutranja na temelju djelovanja vrijednosti i opiranja da te
vrijednosti budu prekoraene, stvara se &oralni kon#en%#.
#')+&5#1F561 . jedini proces u koje se sudionici ponaaju u odnosu prema drugima
. nastaje izme"u sudionika razliiti( identiteta
6I2JE2ICE (OJE U1JE6U 2A (OMU2I(ACIJU
:. biologijske karakteristike
M. komunikacijska kompetencija steeno umijee komuniciranja
N. socijalni status drutvena mo, bogatstvo, ugled (drutveni su odnosi
orijentirani s obzirom na status!
L. imaginarni ja ponaanje odre"eno idealnom projekcijom samoga sebe, tako
vrednujemo vlastita obiljeja i preko nji( obiljeja ljudi oko nas
. s obzirom na taj ja odre"ujemo komunikaciju
Q. komunikacijska namjera komunikacijom uvijek teimo izazvati neki uinak
. ovjek reagira prema pojmovima i s emocionalnom
spoznajom (denotativna i konotativna razina!
. komunikacijska je namjera stvoriti jedno odre"eno
osjeajno iskustvo
kltrni ka$ital skup vrijednosni, znanja, umijea koja omoguuju nekoj skupini da bude
bolja od druge.
,i#tri"cija kltrno' ka$itala
.naobrazba pokazuje poloaj po vertikali, olakava uspon
.znanje je temeljni izvor drutvenog kapitala
6.*ordieu, tri oblika kulturnog kapitala transformacija kapitala od materijalnog u kulturni
:. opredmeeni strojevi, te(nike naprave, omoguuju efikasno djelovanje kroz
nji( (poticajan ambijent za odre"ene naine ivota!
M. utjelovljeni svaki se ovjek ra"a kao nositelj znanja
N. institucionalni onaj skup procedura/me(anizama koji stvara institucije
(ne mogu biti ar(. bez ar(.fa9a!
.izgra"enost institucija (sveuilita od :Mst.!
IDE21I1E1
- onaj skup odgovora na pitanje Dtko sam jaGE koje sebi postavlja
pojedinac/skupina/institucija. 2o je stabilna osnova djelovanja.
- 6avlja se kao rezultat da stvaramo smisleni ivot
>ripisujui drugima neka obiljeja (klasifikacija, etiketiranje!, razvijamo prema njemu svoje
ponaanje. +pisujui reakciju na okoli postaje tekst. >okuavamo predati sudioniku
komunikaciju govorom.
Ra%ine o,re9enja i,entitetaO
:.kozmogenetika razina odgovara na pitanje Dtko sam ja u svijetuGE, kako mu
pripadam
.skup vrijednosti koji opisuje/odre"uje svijet koji smatramo svojim
.svaki se pojedinac oblikuje u najirem smislu moralni(, estetski(
normi.
M.sociogenetika razina odgovara na pitanje Dtko sam ja prema drugimaGE, tko sam u
konkretnom drutvu i prema njegovim sudionicima.
.odre"ena mrea razliiti( socioloki( uloga i poloaja po kojima se
razlikujemo.
N.egzistencijalna razina individualna razina, Dtko sam ja prema sebiGE, to elim od
sebe napraviti
.skup obiljeja koja sebi dopisujemo na neki poeljni DjaE
DVA OBLI(A DRU>V1E2IH ;O2A>A2JA (drutvena
pokretljivost!
:. (orizontalno (orizontalno kretanje kroz mree u kojima susreemo #ro,ne
#k$ine, tragamo za nama pri(vatljivim, "li#ki& %aje,nica&a.
. obitelj, lokalne zajednice, nacija
. zajednica svaka socijalna skupina koju pojedinac doivljava s
pomou naela solidarnosti
. lanovi se vladaju solidarno prema drugim lanovima zajednice bez
gledanja na vlastitu korist pomo se kree (orizontalno od lana
prema lanu (podupirujue ponaanje!
M. vertikalno vertikalno kretanje kro% #trktr #loje3aC kla#aC #tale4a
Dtko smo s obzirom na socijalnu skupinu u kojoj se vidimo, kojoj elimo
pripadatiGE
. socijalni identitet strukturiran je po slojevima/klasama/staleima
stale skupina koja ima institucionalno definirana prava@obaveze (npr.
feudalni, vjerski stale!
drutveni sloj (omogena skupina s obzirom na neki kriterij
. drutvena mo, bogatstvo, ugled
. najvii sloj elita, statusni simboli odre"uju statusni
poloaj u drutvu
profesionalne grupe pripadnost nekim profesijama omoguava ulazak u
vie slojeve drutva
. mogu se ponaati i kao drutvene zajednice na temelju
pripadnosti
. sloj se tako"er moe ponaati kao zajednica ako se unutar njega oblikuje
ponaanje koje jaa solidarnost, ta solidarnost stvara zajednicu.
7ORMIRA2JE S(U;I2A $o ra%li!iti& na!eli&a #ro,no#tiO
- bioloka bliskost naelo srodnosti
- interesno naelo okupljaju skupine s ciljem, npr. zapadno drutvo motivacija
- funkcionalno naelo srodnost po nekom tipu umijea
- teritorijalno naelo skupina se formira na temelju posjedovanja jednog
mjesta, npr. susjedstvo, naselje, opina. 3koloki poloaj.
(A(VA JE S1RU(1URA 2A>E EG)IS1E2CIJEC (A(AV JE ;OJEDI2AC U 2JOJC (A(VA JE 2E1(O
OSOBAG
J5 &o,el te&eljen na $#i*oanali%i (Breud, 6ung, 1dler!
'soba je rezultat dijelova tri sklopa,
ID podsvjesno, djeluje po na!el 4itka libida (zadovoljstva!, na temelju
impulsa, poriva
SU;EREGO polusvjesno, djeluje po na!el nor&i, vrijednosti primjenjuje i(
na id, pa podsvjesne elje prilago"ava socijalno pri(vatljivim
. kontrolira, zauzima kljune imperative soc. zajednice
EGO zbilja, svijest o realnosti opstanka (egzistencija!
. odre"uje ga naelo zbiljnosti i cjelovitosti
(nositelj nae cjelovitosti to jesmo, to nismo!
. DjaE, sinteza id.a i superega na temelju prilagodbe stvarnosti
- podsvjesno potisnuta skupina soc. nepogodna, ako je izreena
- subverzivni oblici ponaanja poinju djelovati alternativno, van kontrole ega
K5 &o,el lj,#ko' $onaanja o"liko3an &e*ani%&i&a
. bitni su za nae oblikovanje stabilni( odnosa prema drugima
&e*ani%a& i,enti:ikacije poistovjeivanje prema predlocima
(obitelj, kultura!
&e*ani%a& $oti#ki3anja formira se druga razina po kojoj oblikujemo
realnost, nesvjesna razina koja djeluje mimo naeg
znanja (npr. neugodna, bolno iskustva!
&e*ani%a& $rojekcije u imaginarnu sferu projiciramo predodbe i
pri(vaamo i( kao stvarnost, prenosimo i( na druge
&e*ani%a& a're#ije razina malo vea snaga uloena pri dolasku pred
zapreku (uim N dana padnem, uim opet :Q dana!
. promjena situacije ako se zapreka ne moe ukloniti
. razaranje izvora zapreke, ista agresija
. regresija bjeanje od problema, padanje u nesvijest, negiranje situacije
&e*ani%a& ko&$en%acije nadokna"ivanje neostvareni( ciljeva, zamjenjujemo
eljeni predmet
&e*ani%a& #"li&acije ukljuuje kompenzaciju, mijenja se eljena struktura,
poetni predmet se transformira (krenem od tenje da
budem ar(, i zadovoljim se na niem stupnju
nedostatak samopotovanja, koristi se za prikrivanje
neuspje(a!
L5 &o,el koji $ri'o3ara $#i*oanali%i ,a ne %i&a o"%ir e3olcij
. ljudsko ponaanje evoluira kroz vrijeme
. djetinjstvo odre"uje osobu (moe se promijeniti na ljude s poremeajima u ponaanju, ali
ne uvijek!
1.)asloP postoje N osnovna stupnja ra%3oja $ori3ne #:ereO
najranije ,jetinj#t3o bioloki stupanj, do otprilike :.godine ivota
(razdoblje izrazite ovisnosti o drugima!
- #i'rno#t (M.Qg.! traganje za oblicima opstanka
- $ri*3a=eno#t (od Ig.! traganje za odnosima u kojima je osnovna
vrijednost da budu pri(vaeni
$"ertetHa,ole#cencija traganje za ugledom, priznavanjem drugi( isticanjem
svoji( sposobnosti, rano stjecanje drutvenog statusa
%rela ra%ina smoostvarenje, samoaktualizacija, samopotvr"ivanjem
. autonomija, potvr"ivanje vlastiti( obiljeja kroz vlastita stajalita
. otu"enost fi9iranost na neki pret(odni evolucijski stupanj, izaziva nezadovoljstvo
-5 i,entitet o,re9en ko&nikacij#ki& o,no#i&a
. po interakcionistikom modelu temeljna institucija drutvaAjezik
. model identifikacije kod kojeg je polazna injenica tijelo, a organizam psi(oanalize se
zasniva na impulsima.
tijelo nositelj ivotne energije bez koje ne bi mogli ivjeti
tra,icionalni ja . ovjek je svjestan sebe kao posebne ivotne cjeline
- svijest o realnosti
- svijest o opstanku ja jesam
- svijest o mogunosti ja mogu
,o4i3ljajni ja . definiram se kroz komunikaciju sa drugima
- tumaenje / stvaranje poruka koje pri(vaamo / dajemo drugima
- na identitet je djelomino doivljaj drugi(
i,ealni ja . subjektivna procjena vlastite uspjenosti
ne#3je#no spremite zamisli i elja, ne smeta pri dnevnim radnjama
- iz njega izvlaimo ono to bi nam moglo pomoi da pri(vatim sebe u
prostoru i vremenu
- podruje predvi"eno za uskladitenje iskustva
- stabilan sustav pamenja
- interpretacijska sposobnost mogunost s(vaanja znakova, poruka,
govora tijela
- javlja se u snovima simbolika ponovljene slike
. svako komunikacijsko djelovanje je organizirano na temelju toga zakljuujemo koga
imamo pred sobom i koje je njegovo miljenje o nama
. glavna namjera je lov na dojmove o sebi, ali i da se razumije govor drugi(, pa se u tom
smislu uvrsti svoj poloaj u drutvu
E5Ho::&an 8 - 3arijante #tjecanja ,oj&o3aO
:. idealizacija sebe nastojim pokazati u to boljem svijetlu,
u skladu s idealnim DjaE
M. krivotvorba elim djelovati blii nekome nego to jesmo (npr. odrasli mijenjaju
govor da bi se zbliili s djecom!
N. misitfikacija sudionik izaziva dojam mistike i tajanstvenosti
. zamuivanje slike
L. distanciranje pojavljuje se distanca me"u sudionicima
. kada se elimo udaljiti, pojaavanje razlike u odnosu na neto (npr.
elimo naglasiti pripadnost, prava!
I,entitet #a #ocioloko' 'le,ita
. mi tvorevina /skupina/ .pretpostavlja ne samo skup pojedinaca, nego
odgovara na pitanje zato pojedinci osjeaju pripadnost tvorevini.
+ &eto,a i,enti:ikacije 8 $oje,inac ,o4i3lja3a #e"e i#ti& kao i #k$inaIi,entitet
(doivljaji, emocije, ideje s pomou koji( se pojedinac identificira sa skupinom!
identifikacija sa skupnom se pojavljuje na N osnovne razine,
- vrijednosti identificiramo se sa nizom normi (estetske, vjerske, politike!
- drutvena sloboda
- skup socijalni( sastavnica grupa se diferencira od druge grupe koja nema te
iste vrijednosti
. egzistencijalne odrednice odgovaraju na pitanje Dtko sam ja prema samom sebiGE . razvija
se skup odrednica A ivotni stil
'la3ni e:ekt i,entiteta, (omoguiti svr(ovito ponaanje!
- izazvati solidarnost sa grupom bez oekivanja dobiti (neinteresna
solidarnost obitelj, zajednica, nacija!
- spremnost na dragovoljaki rad (tip rada bez posebne nagrade, rad.
samosvr(a!
- indikator kakvoe integriranosti drutva
- ovjek ne kalkulira uvijek to mu je isplativije u igru ulazi identitet (solidarnost,
norme, vrijednosti%!
5dentitet se ne pojavljuje samo socioloki definiran je kroz socijalne zajednice, dravno,
individualno
4azlikujemo,
- osobni identitet Npitanja postavljena osobi
- kolektivni identitet osnova na kojoj se uspostavlja grupa
L $ri#t$a #t3aranj #oc5 i,entitetaO
- soc. identitet nastaje u praksi prirodne drutvenosti (svakodnevno, spontano!
- sam jezik upuuje na stvaranje identiteta
- posljedica je drutvene dresure (strukturalizam, Bunkcionalizam, marksizam!
- identitet je posljedica dublji( ciljeva koje ima drutvena struktura, pa
dresira pojedinca da se ponaa primjereno
strukturalizam otisak strukture
funkcionalizam dio funkcije, posebna funkcija
dru. aktivnosti
marksizam tvorevina koja slui konzerviranju
steene klasne strukture drutva
+ drutvenom okoliu dominira razlika izme"u
- osobnog / privatnog okolia
- javnog okolia izloen raznim oblicima manipulacije i zloporabe
kolektivne tvorevine javne
. teritorijalizacija aspekt ponaanja, zainteresirani smo za teritorij zauzeti stabilan poloaj
u njemu
RA)I2E 1ERI1ORIJAL2OG ;O2A>A2JAO
:. ustaljivanje sklonita antropoloka tenja orijentacijska toka, centar jednog
odsjeka okolia
unutarnje9vanjsko povoljni uvjeti unutar sklonita u odnosu na vanjsko,
ostvarena sigurnost i nadzor, doivljavamo kao nae podruje
osobno9kolektivno osobno podruje okolina koju doivljavamo kao dio
tijelaT daleka analogija na unutarnje/vanjsko stan/zgrada
. reakcija ako se povrijedi teritorij
. omoguuje soc. diferencijaciju pojedinca
. kolektivno zemljite ume, vodaT dobro zajednice
M. podruje okuivanja sklonita
privatno9javno
- privatno institucionalno definirana prava na neko dobro (pojam
privatnog vlasnitva!
- javno uporabu diktira drava, a naelo je javno vlasnitvo, dobro
zajednice tim se zemljitem koriste svi u drutvu
- definicija po nainu uporabe privatno pravo uporabe ima
pojedinac ili pojedina skupina
. javno pravo upotrebe imaju
svi lanovi zajednice
distribucija po vlastitom pravu9nainu doputene uporabe vlastiti, subjektivni
osjeaj o tome to je pri(vatljivo / to mogu raditi u odnosu na druge (npr.
susjedski odnosi!