Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
4
OBNOVA
asopis za kulturu,
povijest i politiku
Nakladnik
Udruga Obnova
Pikorov breg 8, 10 000 Zagreb
Za nakladnika
Marko Paradik
Urednitvo
Alen Horvat, Davor Dijanovi,
Marko Paradik
Glavni i odgovorni urednik
Marko Paradik
Tajnik urednitva
Nikol Mali
Grafka priprema
Havo (www.havo-dizajn.hr)
Lektura
Martina Dumbovi
Zvjezdana Nasi
Priprema za tisak
Havo
Tisak
Knjigovenica MK-COM
ISSN
1849-0697
Mrene stranice
www.obnova.com.hr
E-pota
casopis.obnova@gmail.com
Autori
Marko Paradik, mag. iur.,
theodorospara@gmail.com
Leo Mari, student povijesti i lozoje
na Hrvatskim studijima,
leo.maric91@gmail.com
Davor Dijanovi, student prava,
davor.dijanovic@gmail.com
Marina Skelin, student sociologije
i povijesti na Hrvatskim studijima,
m1skelin@gmail.com
Igor Vrani, mag.his.,
vranjo@live.com
Dominik Bertha, student ekonomije,
tokeoner@live.com
Mario ivkovi, student medicine,
jf992@hotmail.com
Alen Horvat, bacc. oec.,
horvat.alen847@gmail.com
Antonija Kranjina, student
komparativne knjievnosti na
Filozofskom fakultetu,
akranjc2@zg.hr
Fotografja na naslovnici
Daorson - BiH
izvor: ickr.com/photos/kata_bih
5
SADRAJ
1. Uvodnik ......................................................................................................................................................... 6
Razgovori
2. Razgovor s prof.dr. Tomislavom Suniem (L.M.) ...................................................................8
3. Razgovor s Hrvojem Hitrecom (D.D.) .......................................................................................14
Radovi
4. Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije (L.M.) ...................................26
5. Ideologija u romanima Michel Houellebecqa (M.P.) .......................................................38
6. Feminizam kao politiki program u 21. stoljeu (M.S.) ..................................................47
7. Medijski posredovana zbilja stvaranje medijske slike
o Domovinskom ratu (I.V.) ....................................................................................................................54
8. Tajne Daorsona (D.B.) ..........................................................................................................................62
9. Sukob medicine i alternativne medicine (J.S.) ....................................................................68
10. Distributizam - katolika ekonomska misao (A.H.) ........................................................77
Pjesme
11. Potraga - Davor Dijanovi .............................................................................................................86
12. (opet) - Antonija Kranjina ...........................................................................................................87
13. Trenutak Tiine u Pjeanom Satu - Dominik Bertha ...................................................88
14. ovjek - Davor Dijanovi ...............................................................................................................90
UVODNIK
Potovani itatelji,
u prvom broj asopisa Obnova obradili smo vie tema kroz prizmu kulturne
hegemonije. Taj e pojam biti obraen izravno kroz razgovor s dr. Tomislavom
Suniem i Hrvojem Hitrecom, te kroz rad Europska nova desnica i teorija kulturne
hegemonije.
Razliitost sadraja radova organski e povezivati tema broja, pa e se veina tek-
stova uobiajenim ili, u nekom sluaju, irim tumaenjem moi staviti u kontekst
teme broja. Tako se s njome moe neizravno povezati knjievni esej Ideologija u
romanima Michel Houellebecqua ili socioloki rad Feminizam kao politiki program
21. stoljea, s obzirom da su prevladavajue ideologije liberalizma i socijalizma te
postmodernistiki feminizam kao suvremena drutvena pojava sastavni dio ili
izraz kulturne hegemonije. Isto tako rad iz podruja ekonomije Distributizam-ka-
tolika ekonomska misao izravno tematizira liberalizam i socijalizam kao teorije
suprotne kranskom katolikom nauku.
Takoer se pod temu broja mogu raunati rad povijesne i suvremene drutvene
tematike vezani uz nau domovinu Medijski posredovana zbilja stvaranje medijske
slike o Domovinskom ratu. Istina o Domovinskom ratu i medijska percepcija rata
svakako su proizvod kulturne hegemonije koja promovira odreeni svjetonazor.
Rad na temu Sukob medicine i alternativne medicine u predzadnjem odlomku i
zakljuku dobiva drutveni kontekst u kojem se kroz odreene pojave (ideologija
egalitarizma, kulturni relativizam) moe povezati s temom broja.
Naravno, uvijek e biti samostalnih radova pojedinih autora bez izravne ili neiz-
ravne veze s temom, ukoliko se svojim sadrajem uklapaju, prije svega, u odre-
enje ovog asopisa kao asopisa za kulturu, drutvo i politiku. Takve je prirode
primjerice rad arheoloko-poetski esej Tajne Daorsona. Umjetnost je dua kulture
i estetski izraz jednog drutva pa kraj asopisa donosi etiri pjesme troje mladih
pjesnika.
Marko Paradik,
glavni urednik
Razgovori
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
8
Autor: Leo Mari, student povijesti i lozoje na Hrvatskim studijima
RAZGOVOR S PROF.
DR. TOMISLAVOM
SUNIEM
9
Prof. dr. Tomislav Suni (1953.) hrvatski je politolog, knjievnik, prevodi-
telj i bivi diplomat. Studirao je francuski i engleski jezik i knjievnost na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na California State Uni-
versityju u Sacramentu, a doktorirao politike znanosti na University of
California u Santa Barbari. Predavao je na California State Universityju,
University of California, Juniata Collegeu u Pennsylvaniji, Anglo-Ame-
rican Collegeu u Pragu i na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Diplomat-
sku slubu obavljao je u Bruxellesu, Kopenhagenu, Londonu i Aliru te
radio kao savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Kao ugledni desni
intelektualac sudjelovao je na nekoliko stotina predavanja i konferen-
cija te pisao za utjecajne listove kao to su Le Monde, New York Times,
itd. Njegove knjige i eseji objavljivani su na engleskom, francuskom,
panjolskom, njemakom i hrvatskom jeziku, a kao najznaajnije valja
istaknuti: Against Democracy and Equality: The European New Right
(1990.), Fragmenti metapolitike (1997.), Homo Americanus: Child of the
Postmodern Age (2007.), La Croatie: un pays par dfaut? (2010.).
L. M.: Za poetak bih Vam se elio zahvaliti na prihvaanju ovog razgovora za prvi
broj naeg asopisa. Motivi i teme prisutni u Vaim esejima i knjigama prilino su ori-
ginalni za hrvatsko podneblje. Jedna od takvih tema je kulturna hegemonija, koju
nastojimo obraditi i u ovom, prvom broju Obnove. Kako biste ukratko objasnili teo-
riju kulturne hegemonije?
T. S.: Puki reeno, ideje, nain ophoenja, tj. sve ono to koristimo u javnom
svakodnevnom govoru, kolama, sva mudrost ovog svijeta koju nam danas
mediji, intelektualci Sustava i politiari serviraju dio je kulturne hegemonije.
Osnovno pitanje za nas je: tko denira sve te pojmove, tko denira na jezik
i nae uzreice? Evo banalnog primjera: nekada je vladalo uvjerenje kod svih
ljudi da je Zemlja plosnata. Danas vlada plosnato uvjerenje da su demokracija
i parlamentarizam vrhunac ljudskosti i nepobitna empirijska injenica. Za sto
godina imat emo nove plosnate mitove koje e mase ponovno uzimati zdravo
za gotovo. Dominantne ideje ili zeitgeist, kao i ljudi koji njima vladaju to je
kulturna hegemonija.
L.M.: Koliki je po Vaem miljenju utjecaj desne, konzervativne i nacionalistike po-
litike misli u hrvatskoj javnosti? Koje bismo uope medije, ustanove, udruge mogli
proglasiti desnima?
RAZGOVORI | prof.dr. Tomislav Suni
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
10
T.S.: Slaba. Nikakva. To su, kao prvo, tri razliita pojma. Hrvatski narod je konzer-
vativan i veoma desni narod, ali to je prvenstveno njegov zdrav bioloki instinkt,
a ne njegovo uenje nekih akademskih teorija o desnici. No, glede teoretiziranja
desne misli, glede neke politike desne platforme, u Hrvatskoj ne postoji nikakva
kola desnice. Razne ustanove, kao Institut Ivo Pilar ili Hrvatski studiji, moda su
trebale imati tu nakanu, ali to nije sluaj, osim kada je rije o rijetkim pojedincima
koji koriste desnu metodologiju u polju historiograje, sociologije, knjievnosti
i sl. Crkva je paradoksalno u Hrvatskoj
jedina desniarska institucija, premda
ona ne koristi taj naziv, niti je moda
svjesna to desnica ope znai.
L.M.: U Republici Hrvatskoj ovog tre-
nutka na vlasti je lijevo-liberalna koali-
cija, no, uzmemo li u obzir da je od uku-
pno 22 godine od pada komunistikog
sustava, na vlasti u RH 18 godina bila Hr-
vatska Demokratska Zajednica - stranka
koja zauzima desnu stranu hrvatskog
politikog spektra - kako bismo trebali
tumaiti toliku slabost desnih ideja u Hrvatskoj? Moe li se odgovornost za to traiti u
kulturnoj politici Tumanove i Sanaderove vlasti ili je rije o nekim drugim uzrocima
ovakvog stanja?
T.S.: Rijei nita ne znae. Predsjednik Tuman je imao drugaiju viziju desnice
od lanova HDZ-a. HDZ je pravio kardinalne greke punih 17 godina na vlasti;
nikada nije pokuao pokrenuti pitanje kulturne hegemonije; nikada nije poku-
ao stvarati sposobne mlade intelektualce u drutvenim znanostima koji bi bili
u stanju nametnuti svoju kulturnu hegemoniju, svoj jezik, svoj oblik ophoenja,
svoju estetiku, i svoju deniciju istine i lai. HDZ je bio na vlasti prvenstveno po
vlastitoj inerciji jer narod nikad nije volio ljevicu a ne po nekim svojim inte-
lektualnim zaslugama. Ista je stvar i s HSP-om i ostalim desnim strankama koje
nikad nisu radile na svojoj kulturno-politikoj promidbi. Upamtimo: Bilo kada
u povijesti, bilo gdje na svijetu, politika vlast se dobiva tek kad je osigurana
kulturno- politika vlast, tj. nadzor kulturne hegemonije. Ljevica je to u Hrvatskoj
puno bolje shvatila i odradila. Kulturna promidba ne znai tambure, paki sir ili
posjeta Etnografskom muzeju u Zagrebu. Kulturna hegemonija podrazumijeva
poznavanje intelektualnih trendova u Europi i u Americi, poznavanje ideja vodilja
Kulturna hegemonija po-
drazumijeva poznavanje
intelektualnih trendova u
Europi i u Americi, poznava-
nje ideja vodilja i sposobnost
nametanja vlastitih ideja,
kao i sposobnost uiniti sebe
vjerodostojnim, bez obzira
bile ideje vjerodostojne ili ne,
prave ili krive. Krivo i pravo
u politici nita ne znai.
11
i sposobnost nametanja vlastitih ideja, kao i sposobnost uiniti sebe vjerodostoj-
nim, bez obzira bile ideje vjerodostojne ili ne, prave ili krive. Krivo i pravo u politici
nita ne znai. Ono to znai je poimanje (percepcija).
L.M.: Najznaajniji kulturni fenomen u Hrvatskoj zadnjeg desetljea, a mogli bismo
ga nazvati i najutjecajnijom ustanovom hrvatske desnice tog razdoblja, zasigurno je
Marko Perkovi Thompson i njegov glazbeni opus. to mislite kakve su mogunosti
popularne glazbe za oblikovanje politi-
kog i kulturnog identiteta nekog naroda?
Hoe li Thompsonovo djelo ostati samo
predmet muzikolokih rasprava, ili emo
moi govoriti i o dalekosenijim, politi-
kim dosezima njegove glazbene poruke?
T.S.: Tako je. Moda toga niti sam
Thompson nije svjestan. On je u inoze-
mnoj promidbi hrvatske desne misli
uinio puno vie nego sva stranaka
desnica u Hrvatskoj, a o hrvatskoj di-
plomaciji da ne govorimo. Thompson
je itekako poznat u suvremenim de-
sno-nacionalistikim krugovima u za-
padnoj Europi i u Americi koji vole njegov etno-rock. Moemo donekle povui i
paralelu sa slovenskim Laibachom koji je vrlo poznat u nacionalistikim krugo-
vima u cijeloj Europi. Dakako, danas je mladim ljudima puno drae i lake sluati
Thompsona nego itati romane pravaa Eugena Kumiia.
L.M.: Mislite li da danas veu vanost po ostvarenje kulturne hegemonije neke ide-
ologije unutar drutva imaju akademske ustanove i visoka kultura, ili u 21. stoljeu
ipak presudnu vanost moemo pripisati medijima i popularnoj kulturi?
T.S.: Slaem se. To je vana stvar. Nekad su mjesta visoke kulture bili vojska, gi-
mnazije, sveuilita, prinevi dvori i ministarski saloni. Danas su osnovni izvori
ideja, a ujedno i mjesta kultur-politike borbe, mediji i to prvenstveno elek-
tronski mediji. Oni odreuju to e politiar sutradan rei. to radi Obama svako
jutro? Gleda prvo CNN. to prvo radi Jadranka Kosor kada se probudi? Slua Hr-
vatski radio. Nekad je bilo obrnuto. Francuski lozof, mediolog i bivi ministar,
Rgis Debray, pie kako je videosfera poderala grafosferu.
RAZGOVORI | prof.dr. Tomislav Suni
Marko Perkovi Thompson
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
12
L.M.: Kako gledate na ulogu intelektualca u dananjem hrvatskom postkomunisti-
kom i postmodernom drutvu te koliko ona slii ulozi intelektualca na Zapadu? Koji
su uzroci ove autocenzure i politiki korektne retorike u intelektualnim krugovima?
T.S.: To su zapravo dva pitanja. Ako prvo pitanje postavite normativno, onda
mogu sugerirati to bi hrvatski intelektualci morali initi. To sam ve gore indirek-
tno naveo. Ako vae pitanje zahtjeva snimku sadanje intelektualne klase u Hr-
vatskoj, onda se treba pitati tko su oni
i to rade? Jadni i jadno. Loa mimikrija
zapadnjatva, niti truna originalnosti,
kao i nedostatak kritine svijesti. Glede
drugog pitanje, tj. samocenzure o
tome sam puno pisao. To je sloena
tema, a ima svoje korijene u 1945. go-
dini. No, barem nam sada nakon pada
komunizma pomae da si ne pravimo vie iluzije o nekoj slobodi govora i misli
kojim se Sustav hvali dan i no. Barem nam pomae utoliko da shvatimo kako
je tzv. alternativa, liberalna demokracija u kojoj sada ivimo, zastraujui Sustav
koji putem svoje kulturne hegemonije i putem svojih medija, svojih plaenih psa
uvara, kamuira intelektualni teror koji je puno gori nego u komunizmu.
L.M.: Ve vie od 20 godina piete za razne europske i amerike novodesne asopise i
govorite na konferencijama i tribinama novodesnih i nacionalistikih skupina. Sma-
trate li da je danas internacionalizacija i ekumenizacija desnih pokreta i ideja nuni
odgovor na globalizacijske trendove?
T.S.: Nikako ne volim izraz nova desnica niti novodesno. Tu su nam etiketu
prilijepili mediji 1970-ih godina. No, ako je ve tako, onda i ja moram prihvatiti
protiv svoje volje izraz nova desnica. Nova desnica nije niti stranka, niti sekta,
niti klan, niti vjera. Taj izraz podrazumijeva heterogeni skup intelektualaca, bez
obzira bili oni genetiari ili literati. Osnovna im (nam) je zajednika crta odbaci-
vanje modernih mitova, odbacivanje svakog dogmatizma, viestruki stav prema
ideji istine, i prvenstveno stalno preispitivanje vlastitih uvjerenja. Glede nekog
internacionalizma, nikako tu nije rije da moramo odbaciti svoje hrvatstvo. Ovdje
su moji geni kameni. Tu je moja sudbina. No, bitno je prebroditi klanske i ple-
menske okvire te staviti hrvatske desniare u iru europsku perspektivu. U tom
smislu, zalaem se za kontakte sa svim desnicama, bez obzira bila rije o Srbima
ili veanima.
Nova desnica nije niti stran-
ka, niti sekta, niti klan, niti
vjera. Taj izraz podrazumi-
jeva heterogeni skup intelek-
tualaca, bez obzira bili oni
genetiari ili literati.
13
L.M.: Autor ste prve znanstvene monograje o Europskoj Novoj Desnici na engle-
skom jeziku, koja je pod naslovom Europska Nova Desnica: korijeni, ideje, mislioci
objavljena i u Hrvatskoj 2009. godine. Zbog spomenute knjige, a i vie drugih radova
o toj i srodnim temama, esto Vas smatraju velikim poznavateljem ideologije i rada
te europske kole miljenja. to je, po Vama, razlog neuspjeha Europske Nove Desnice
u promoviranju svojih ideja u zadnjih etiri desetljea? to je dovelo do toga da danas
prosjeni lan Front Nationala ne zna tko je Alain de Benoist i koje ideje zastupa No-
uvelle Droite?
T.S.: To je dobro pitanje, na koje ni sam
ne znam odgovor. Moda je razlog u
medijima koji demoniziraju tzv. Novu
desnicu? Moda je razlog u naem ne-
dovoljnom radu? Problem je u tome
to tzv. Nova desnica nije centralistika
kola miljenja; tu ima ogromnih razlika
meu njenim simpatizerima. Vidimo
ovdje vrhunski paradoks desniara, a
kojeg gledamo i mi svakodnevno u Hrvatskoj, ak i kod desnih politikih stranaka:
desniari su puno vei individualci, u pravom smislu rijei, nego ljeviari, koji su
vie skloni dogmatskom razmiljanju, jednoumlju ali i partijskoj disciplini.
L.M.: Za kraj, moete li rei koje su po Vaem miljenju perspektive kulturne revolucije
s desna u Hrvatskoj? Postoje li mogunosti za desni mar kroz institucije u Lijepoj
Naoj?
T.S.: Malo smo se kasno sjetili. Ne znam. Mar kroz institucije zahtijeva desetljea
upornog rada. Sumnjam da ima vremena za to, ako desnica hoe poto-poto na
vlast u Hrvatskoj. Ako se to dogodi u sljedeim mjesecima ili godinama, dogodit
e se vjerojatno scenarij slian onome iz 1991. godine, tj. rast reaktivne, a ne
proaktivne desnice koju e meunarodne prilike dovesti na vlast, a da sama za to
nije spremna. Mislim tu na izvanredno stanje do kojeg e najvjerojatnije doi
kroz dvije-tri godine, ili ak ranije, u Europi i Americi raspadom liberalno-kapita-
listikog Sustava.
RAZGOVORI | prof.dr. Tomislav Suni
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
14
Autor: Davor Dijanovi, student prava
RAZGOVOR S
HRVOJEM HITRECOM
15
Hrvoje Hitrec (1943.) hrvatski je knjievnik i dugogodinji djelatnik u
hrvatskom kulturnom i politikom ivotu. Diplomirao je komparativnu
knjievnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od uteme-
ljitelja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i u dva navrata lanom
Predsjednitva te stranke. Godine 1990. bio je prvi glavni ravnatelj Hr-
vatske radiotelevizije, a 1991. obnaao je dunost ministra informiranja.
U drugoj polovici 1990-ih je gradski vijenik u gradu Zagrebu i zastupnik
u Hrvatskom saboru. Od 2006. Predsjednik je Hrvatskog kulturnog vi-
jea, neovisne kulturne udruge u ijem lanstvu je vie od tisuu hrvat-
skih intelektualaca, knjievnika, umjetnika, sveuilinih profesora, itd.
Autor je vie desetaka romana te lmskih i televizijskih scenarija, od
kojih su najvie traga ostavili romani za djecu i mlade Smogovci (1976.)
i Eko Eko (1979.).
D.D.: Gospodine Hitrec, na poetku Vam se elimo zahvaliti to ste pristali na razgo-
vor u prvome broju novoga asopisa Obnova. Prvi broj Obnove tematizira vanost
kulture za borbu na politikome planu. Pritom polazimo od konstatacije da trenutno
u Hrvatskoj lijeva politika opcija ima svojevrsnu kulturnu hegemoniju, pod ime
mislimo na to da su lijevi intelektualci izveli mar kroz institucije - umjetnost, lm,
kazalite, kole, fakultete, novine, asopise, televiziju, radio itd. i u njima nametnuli
svoje ideje, svjetonazore i miljenja. Kao posljedica te kulturne hegemonije, tj. inje-
nice da politiari na ljevici imaju zalee u intelektualnoj i novinarskoj eliti, nuno je
morala pridoi i politika vlast. Kako Vi gledate na vanost kulture u najirem smislu
rijei za borbu na politikome planu?
H.H.: Uvijek je dobro kada se pojavi neto novo. Nije mi poznata cjelovita kon-
cepcija Obnove, ali naslov asocira na dugo zazivanu i nikada izazvanu duhovnu
obnovu koja je u svojoj biti kulturna obnova. Pokuaji te i takve obnove ipak
su imali rezultata ali na drugoj strani: neumrla kvaiziintelektualna paraljevica
osjetila je smrtnu opasnost i zbila redove, dozivajui u kriku i bijesu njoj naklona
politika sredita moi u zemlji i svijetu. Potpora je stizala brzo i ekasno u go-
milama novca koje nitko u Hrvatskoj nije nadzirao pa u jednome trenutku nije
bilo ni najnevanijeg kulturnog djelatnika, tzv. lijevoga svjetonazora koji nije bio
na jaslama navodno privatnih inozemnih pokrovitelja, iza kojih su u stvari stajale
vlade njihovih zemalja. Tako je stvorena vojska probisvijeta u kulturi.
Iz istih izvora postavljani su na noge mediji s temeljnom zadaom da ubijaju duh
naroda i promiu vrijednosti suprotne hrvatskom biu. Domaa sredita politike
RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
16
moi bila su i jesu pod istim kopitom gospodara svijeta pa su milom ili silom
podravala klate u kulturi ljevica milom, a tzv. desnica silom, to se svodilo na
isto. Nositelji prirodnoga hrvatskog osjeaja, povijesne svijesti i najobinije ljud-
ske savjesti odstranjeni su iz kulturnoga ivota hrvatske drave ili marginalizirani.
Neki su se nastavili boriti i umjetnikim djelima pridonositi onoj suvremenoj hr-
vatskoj kulturi koja e ostati potomcima, ali su bili i jesu bez pravog, bez ikakvog
utjecajnijeg medija putem kojega bi
mogli posredovati narodu svoja staja-
lita (artikulirana stajalita istoga toga
naroda) i razotkrivati prljava podmeta-
nja organiziranih i dobro plaenih, mi-
litantnih jurinika. Znai, nisu mogli u
pravoj mjeri stvarati klimu i podlogu za
politiku opciju koja bi izrasla iz svijesti
da ve ima temelje u kulturnoj oluji, a
koja je stavila stvari na svoje mjesto i
sada joj treba jo samo okvir.
A to je okvir jedne kulture ako nije
drava? Ako drava nije tit kulture jed-
noga naroda, onda nije nita, ako insti-
tucije hrvatske drave ne tite hrvatsku
kulturu, onda i ne trebaju postojati. Sada smo dakle u situaciji kada moemo rei
da su nam nitkovi oteli dravu pa se s tim moemo pomiriti ili ju uzeti natrag i
uspostaviti prirodno stanje. Potonje je izglednija opcija, i sve blia. Bit e burno i
zanimljivo.
D.D.: Talijanski marksist Antonio Gramsci, koji je ujedno i autor sintagme kulturna
hegemonija, ljeviarima je kao recept za osvajanje politike vlasti poruio da osvoje
svijet ideja kako bi one postale ideje svijeta. Koliko su intelektualci na hrvatskoj desnici
uope svjesni vanosti ratovanja suprotnim idejama na kulturnome planu i zato su
ljeviari u tome ratu, barem za sada, mnogo uspjeniji?
H.H.: Mi smo se kulturnih hegemonija nauivali u povijesti. Novost je samo da
nam se isto dogaa u samostalnoj hrvatskoj dravi. Parakulturna suvremena hr-
vatska ljevica nije osvojila svijet ideja jer ni te ideje ni taj svijet nisu njezini nego
tui, nije ih osvajala, nego preuzela od kolonizatora i njihovih laboratorija te pri-
dodala idejama jedinoga svijeta koji je poznavala otprije i u njemu se dobro
Parakulturna suvremena
hrvatska ljevica nije osvojila
svijet ideja jer ni te ideje ni
taj svijet nisu njezini nego
tui, nije ih osvajala, nego
preuzela od kolonizatora
i njihovih laboratorija te
pridodala idejama jedinoga
svijeta koji je poznavala
otprije i u njemu se dobro
osjeala dotino jugosla-
venskog, komunistikog
sustava.
17
osjeala dotino jugoslavenskog, komunistikog sustava. Naravno da je rado-
sno spoznala kako su ta dva svijeta vrlo slina, kako globalizam i komunizam
njeguju isti prijezir prema malim narodima i kako te dvije ideje pod platem
internacionalizma skrivaju i otkrivaju imperijalne apetite.
Na tim dvjema takama stara, i neko vrijeme pritajena, mrnja prema hrvatskom
narodu pretvorena je sada u divlju i legitimnu mrnju koja se slui otvorenim
nasiljem nad hrvatskim nacionalnim i kulturnim organizmom. Taj rat o kojemu
govorite poeo je ve svretkom pravoga rata, a buknuo poetkom stoljea kada
je Hrvatska redom dobivala dirigirane vlade i osobe u vrhu politike kojima je
prvenstvena zadaa bila da ponite uspon hrvatske nacionalne svijesti i zatim
ju s vremenom unite. Nositelji svijesti da je posebnost hrvatske kulture najvei
zalog i najjaa karta u otporu novim zavojevaima postali su tako rtvama, ne
samo lijevih nego i desnih podrepaa.
D.D.: U nametanju ljeviarskih pogleda
na svijet, drutvo i kulturu, a taj se pogled
u Hrvatskoj obino poistovjeuje i sa
sklonou prema (pro)jugoslavenskim
planovima i projektima, veliku ulogu
imaju tzv. mainstream mediji. U takve
medije se nesumnjivo ubraja i Hrvatska
radiotelevizija. Kako, kao bivi ravnatelj
HRT-a i bivi ministar informiranja, ko-
mentirate stanje u toj medijskoj kui?
Posebno nas zanima Va komentar for-
siranja nekadanje jugoslavenske lmske
produkcije. to se prema Vaem miljenju
skriva iza takvih kulturnih tendencija?
H.H.: Prema Hrvatskoj radioteleviziji imam i osjeaje koji me prijee da budem
potpuno objektivan i potrebno kritian. Na kraju krajeva, ja nisam bio samo prvi
ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, nego i autor koji je mnoge godine sudjelovao
u stvaranju televizijskih i radijskih programa u vrijeme kada se ta kua jo zvala
imenom glavnoga grada i postajala svjesnom svoje kulturne misije, pa i realizirala
mnogo toga usprkos olovnom okruju. Ono to je bitno za budunost jest razu-
mijevanje da HRT treba biti prvorazredna hrvatska kulturna institucija, ali ujedno
i industrija koja donosi prihode i koja je konkurentna na meunarodnom tritu.
RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
18
Potonje se postie vlastitim proizvodom koji u veoj ili manjoj mjeri ima nacio-
nalne znaajke, po njima se izdvaja i postaje zanimljivim. Takvih proizvoda sada
nema ili ih ima vrlo malo, a katastrofalno je stanje u dramskom programu koji
jedini (uz dokumentarni) moe stvoriti djela trajne vrijednosti. Bez vlastitoga
ozbiljnog dramskog programa, odvojena nedavnim rezom od hrvatske lmske
proizvodnje, Hrvatska televizija popunjava termine stranom produkcijom, izvlai
iz arhiva jugoslavenske proizvode ili emitira noviji srbijanski lm.
U svemu tome ima i izrazite tendencioznosti, koja je tek nadopuna politiko-in-
formativnom programu gdje su se naselili kadrovi koji kao da su ispali iz nekoga
kadra spomenutih lmova. No, i oni e biti zamijenjeni jer nisu posve podobni.
HTV se nalazi na skliskom terenu: jedva je od dravne postala javna televizija, a
sada bi od javne mogla postati reimskom.
D.D.: Ope je poznata injenica da tzv. desna opcija u Hrvatskoj ne samo da nema
svoje dnevne novine, nego ak niti tiraniji politiki ili kulturni tjednik u kojemu bi de-
sni intelektualci mogli iznositi svoje ideje, razmjenjivati miljenja i osmiljavati dugo-
ronije strateke projekte. Koliko su intelektualci na desnici i sami krivi za takvo stanje?
H.H.: Govoriti openito o desnim intelektualcima nema veega smisla, kao i o
njihovoj opoj krivnji. Ako jesu doista intelektualci, onda su individualci koji prije
ili kasnije postaju teret politikim opcijama kojima naizgled pripadaju. Postaju
neugodni. Uz to, domoljubna i rodoljubna inteligencija ima vrlo rijetke trenutke
kada se izvoljeva sjediniti u djelatnom smislu, po emu je potpuno nalik svome
narodu. Ja to najbolje znam.
D.D.: Potenciranje lijeve politike misli jasno je vidljivo i na podruju knjievnosti i knji-
evne kritike. U oujku 2011. tako je Va roman to Bog dade i srea junaka bio naji-
taniji roman u Hrvatskoj, dok je drugi najitaniji roman bio ivot nastanjen sjenama
akademika Ivana Aralice. No, u hrvatskim se medijima o tome moglo malo to proitati.
S druge pak strane, kad su u pitanju knjievna djela pisaca koji se percipiraju kao zago-
vornici ljeviarskih ideja i pogleda, o njima se u visokotiranim medijima piu hvalospjevi
koji su vrlo esto ispod svakog ukusa. Moemo li danas uope govoriti o objektivnosti
knjievne kritike ili su izvanliterarni motivi kod nas vaniji od estetske valorizacije?
H.H.: Nikada nisam imao svoje kritiare, nitko me nije pratio pa se nisam morao
ni osvrtati. A i ja ba ne pratim knjievna zbivanja jer mi to nije posao pa, eto, od
Vas prvi put ujem da je netko uope posegnuo za spomenutim romanom, kao
19
to sam nedavno u Slavoniji uo da se ita jedan drugi moj noviji roman, i to
usprkos velikim naporima da me se preuti. Valjda se glas iri usmenim putem,
gotovo konspirativno.
Moje je ime bez sumnje na crnoj listi u hrvatskoj dravi kojoj sam pomagao da
se rodi u okviru svojih mogunosti. Dakle, vrlo ilustrativan primjer. Nije vano
to ja to piem i je li to dobro ili loe, nego kako se zovem. A ako se ba ne moe
preutjeti, onda se relativizira i u naslove stavlja nacionalno i konzervativno,
ali je najbolje sprijeiti me u samome zaetku kada se recimo javim na natjeaj
za potporu knjievnom djelu i to zato
to piem povijesni roman pa troim
vlastiti novac na istraivanja.
Tako se javim na natjeaj raspisan u
ljetu 2012., a dva dana nakon nove
2013. dolazi pota iz Ministarstva kul-
ture da moj projekt nije prihvaen, s
potpisom stanovitog Stojisavljevia.
Nije to prvi put, stizala su mi takva pi-
sma i od edomira Vinjia za vrijeme
Sanaderova HDZ-a u koaliciji s SD-
SS-om pa kako ne bi od HNS-a koji je
u koaliciji s SDP-om iskamio Ministar-
stvo kulture i napuio ga onim klate-
om o kojemu sam uvodno govorio
A knjievna kritika ne postoji. Postoje samo klake za uzajamno divljenje koje
nitko ne uzima ozbiljno, ali je stvar ozbiljna utoliko to e povjesniari knjievno-
sti imati grdne muke da se snau u tom cirkusu.
D.D.: Osim to ste romanopisac i dramski pisac, Vi ste takoer i lmski i televizijski
scenarist. Zanima nas kako u kontekstu svega o emu smo prethodno govorili ocje-
njujete stanje u hrvatskoj kinematograji?
H.H.: Srednji i mlai narataj mogu razumjeti, ali ne i odobravati putove kojim
su poli mnogi redatelji i scenaristi. Nakon to su vjerojatno podosta puta udarili
glavom o zid, pogledali su malo bolje oko sebe i vidjeli tko su im nancijeri, tko su
im kritiari i to se od njih oekuje pa se tako i poeli ponaati, birati teme koje e
im donijeti tapanje nove internacionale.
RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
20
Ako pljunu po hrvatskim i opeljudskim vrijednostima, po hrvatskim braniteljima
i Crkvi u Hrvata, zajamen im je sljedei projekt. Ima iznimaka, ali su iznimke. Na
opisani nain ini se teta hrvatskom lmu, ali i Hrvatskoj u cjelini jer se i ljubitelji
lma u inozemstvu pitaju na festivalima kakva je to zemlja, kakav je to narod i je
li to onaj isti koji je na tako velianstven nain izborio slobodu... Nita se ne e
promijeniti dok se ne pojave nezavisni producenti s dovoljno kapitala.
D.D.: Vie od est godina na elu ste
udruge Hrvatsko kulturno vijee, u ijem
statutu stoji da joj je cilj kreativno sudje-
lovanje u kulturnom ivotu Republike Hr-
vatske, unaprjeenje kulture u svim nje-
zinim oblicima, te ouvanje hrvatskoga
kulturnog identiteta. Koliko je udruga
do sada uspjela u svojem naumu, kako
vidite njezinu daljnju perspektivu i hoe
li udruga u budunosti nastojati privui
vei broj mlaih ljudi u svoje lanstvo?
H.H.: Hrvatsko kulturno vijee nije svjetiljka, ali je fenjer u mraku. Da ne bi postao
svjetiljkom veega dometa pobrinula se klate od samoga poetka ne dajui
nam struju, prostorije i novac. No nae su tribine pune i nije bilo vanije teme
u zadnjih est godina koju nismo dotaknuli, a portal nam omoguuje dnevni
pristup publici. I nas je dohvatila recesija, ali jo smo tu.
U naim su redovima mnogi koji pripadaju i drugim, etabliranim kulturnim usta-
novama, ali ondje ne mogu izraziti to osjeaju jer je samo HKV doista nezavisan
u svakom smislu rijei. A glede mladih mi nikoga ne privlaimo, ne stojimo na
uglu i ne dijelimo letke. Tko doe, dobro je doao, mlad ili star.
D.D.: Kao predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijea nekoliko ste puta reagirali na na-
pise pojedinih jezikoslovaca koji ponovno pokuavaju nametnuti ideju o tzv. srpskohr-
vatskom jeziku. Posebno je otra bila reakcija na injenicu da je Ministarstvo kulture,
na elu kojeg je tada bio Boo Bikupi, nancijski poduprijelo autoricu koja u svojoj
knjizi tvrdi da hrvatski jezik ne postoji. Nije li i taj dogaaj jo jedan eklatantan pokaza-
telj da ljeviarske (a u ovome sluaju i projugoslavenske) ideje i miljenja dominiraju u
hrvatskim institucijama? I ne predstavlja li taj neveseli dogaaj, posebno ako se prisje-
timo one Preradovieve po njemu si sve to jesi, napad na same temelje hrvatskoga
21
nacionalnog i kulturnog identiteta?
H.H.: Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovnita pokazali su da se za nepo-
stojei srpskohrvatski izjasnio zanemariv broj ljudi u Hrvatskoj. aica zbunjenih
orjunaa. Zanimljivo je da o tome nije bilo rijei u analizama, zavladala je utnja
ak i meu najzadrtijim pristaama te jezine sablasti premda su dobro raspore-
eni u medijima. A sluaj o kojemu govorite ve je pomalo star.
Bio je to slabano organiziran zadnji pokuaj da hrvatski jezik ne postane jednim
od slubenih jezika Europske unije, nego neka haakotuiteljska BHS utvara
pokuaj protuustavan i oajan, ali ono to je iritiralo jest da je spomenutu knjigu
sunanciralo Ministarstvo kulture RH, institucija koja bi trebala tititi hrvatski jezik
kao sr hrvatske kulture. To je prevrilo mjeru pa je HKV zatraio od dravnog
odvjetnitva da djeluje. Nije djelovalo, a obrazloenje zato nije, bilo je vie nego
sramotno.
No, istine radi, treba rei da se doista radilo o izoliranom sluaju, da ne postoji u
Hrvatskoj jezikoslovac od formata koji bi takvu sablazan promicao i da tu aferu
drim zauvijek zavrenom. Vjerojatno. Medijski klaunovi i klanovi koji su podrali
misao da hrvatski jezik ne postoji i dalje postoje jer se moraju drati uputa da
kao plaeni negatori hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta i nadalje kri-
jumare teze o dvije federacije jednoj zapadnoj koju bi trebala u politikom i
gospodarskom smislu predstavljati Europska unija, i jednoj istonoj kulturnoj fe-
deraciji koja bi uvala zajednike jezgre iz zlosretnoga dvadesetog stoljea da
se nae ako se kota povijesti opet okrene. Tu je i odgovor zato se forsiraju nove
balkanske kulturne integracije i agresivno istie navodno balkanska komponen-
tna hrvatske kulture nasuprot srednjoeuropskoj i mediteranskoj.
D.D.: Do sada smo nekoliko puta spomenuli da ljeviarski pogledi u Hrvatskoj vrlo
esto idu pod ruku s jugoslavenskim sentimentima. Zagovaranje politikog hibrida
pod nazivom srpsko-hrvatski jezik samo je jedan aspekt itave te pripovijesti. U po-
sljednjih dvanaestak godina ne moe tako proi niti jedan dan, a da se u kulturnim
rubrikam, tj. u onome to je od kulturnih rubrika ostalo, upadljivo ne potenciraju
vijesti iz regije. Moe se tako posljednjih godina itati o jedinstvenom knjievnom
tritu ideja, a ponovno se spominje i jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor. Ne
podsjea li takva medijska politika neodoljivo na razdoblje prije stvaranja prve jugo-
slavenske drave, kad se je takoer kultura (knjievni skupovi, izlobe junoslavenskih
slikara) rabila kao politiki instrument u izgradnji kasnije jugoslavenske drave?
RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
22
H.H.: Ne promie se jugosfera samo u kulturnim rubrikama, naravno. One i ne
postoje, kao to je tono reeno, a zadravaju kulturni nadnaslov samo da bi bile
krinkom politikih stajalita autora. Recept je poznat i iz informativnih emisija:
Tako je u Hrvatskoj, a sada da vidimo kako je u Srbiji. Tih dvadeset ili dvadeset
i pet posto neizlijeivih bolesnika jo sanja jugoslavenski san i bez Beograda ne
moe ivjeti. No, kako i veinu njih taj Beograd okrutno trpa meu ustae, uasno
su deprimirani, ali i dalje upaju kosu kao naputeni ljubavnici te jo zdunije za-
badaju noeve u hrvatsku kulturu, krivotvore hrvatsku povijest i razaraju hrvatsku
sadanjost.
Nikada ne e shvatiti da je tih ezde-
set osam godina u dvije Jugoslavije
samo kratko razdoblje u hrvatskoj
povijesti koje je donijelo nesreu na-
rodu, a hrvatskoj kulturi nije donijelo
i pridonijelo nita, nego ju izvrgnulo
nasilju s istoka i drskoj krai, negiranju
hrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda.
Zato ne e shvatiti? Pa zato to ne
ele, jer su poluobrazovani ignoranti,
ali i zato to su uvijek dobro plaeni
za izdaju, izvana ili iznutra ili u sretnoj
novanoj kombinaciji
Nikada nikakav jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor nije postojao, niti moe
postojati, niti ga se moglo niti moe uspostaviti perom, kistom i notom, nego
samo batinom.No, vrijeme je da se okrenemo prema novim opasnostima iz tzv.
zapadnoga kulturnog kruga kojemu doista oduvijek pripadamo, ali moramo pri-
paziti da se taj krug ne zatvori oko nas kao oma.
D.D.: Za kraj razgovora zanima nas Vae miljenje o tome koliki su izgledi da au-
tentina desna opcija u budunosti u Hrvatskoj nametne svoje ideje na kulturnome
planu, ojaa utjecaj u institucijama i osvoji politiku vlast?
H.H.: Treba dovesti na vlast autentinu hrvatsku opciju koja e prevladati podjele
razboritom vladavinom, a takva opcija ne moe pokazalo se izrasti iz heredi-
tarno optereenog krilca koje se naziva lijevim, a nije nita, ne zna nita i ostaje
zarobljenim u vjenoj enji za drugom domovinom koja ne postoji. Autentina
Treba dovesti na vlast auten-
tinu hrvatsku opciju koja
e prevladati podjele razbo-
ritom vladavinom, a takva
opcija ne moe pokazalo se
izrasti iz hereditarno opte-
reenog krilca koje se naziva
lijevim, a nije nita, ne zna
nita i ostaje zarobljenim
u vjenoj enji za drugom
domovinom koja ne postoji.
23
hrvatska opcija ne e morati nametati svoje ideje ako doista bude izraz narodne
volje i odraz posebnosti hrvatske kulture.
Ideje moraju nametati samo tuinci i otuena bia zalutala u kulturu koju ne ra-
zumiju i ne vole Mislim da smo sada na pragu novoga razdoblja koje nastupa
nakon tolikih razoaranja u zadnjih petnaestak godina: sve smo ve vidjeli, sve
smo pokuali i svima smo dali ansu da pokau to umiju i svi su nas iznevjerili
i ak (kao sada) teko uvrijedili nazivajui hrvatsku naciju sluajnom nakupinom
otpadaka naroda te se na kraju brutalno obruili na hrvatsku djecu. Ovo zadnje
je prelilo au.
Najvaniji hrvatski interes u ovom je trenutku da se s politike scene makne ak-
tualna vlast koja s narodom nema nita zajedniko i funkcionira kao okupacijska
sila, ali istodobno odstraniti vjene gure tzv. politike elite bez obzira na boju.
Osloboditi prostor za nove ljude i stvoriti mehanizme za narodni nadzor, a ne
nadzor nad narodom, jer sama ustavna odredba da vlast proizlazi iz naroda nije
dovoljna i izaziva veselje oligarhije roene iz politikoga (stranakog) podanitva
i uvjerene da narod ima isto tako podaniku narav kao i ona pa se njime lako
vlada.
Ako u tome i ima zrno istine, nije cijela istina. Istina je da smo mi sposobni, od-
vani i uspravni za razliku od politike elite. Ona nije sada, i ve dugo nije, repre-
zent hrvatskoga naroda. A ako ve nema nemira emu se svi ude to je zato
to narod voli svoju dravu i ne eli ju ni na jedan nain destabilizirati. Puk je star
i mudar, ali mu mrak pada na oi i s tim se ne smije aliti.
RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec
Radovi
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
26
EUROPSKA NOVA
DESNICA I TEORIJA
KULTURNE
HEGEMONIJE
Autor: Leo Mari, student povijesti i lozoje na Hrvatskim studijima
RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije
27
Prvih deset godina 21. stoljea u Europi je obiljeilo jaanje tzv. radi-
kalno desnih politikih stranaka, to predstavlja prvu ozbiljniju pri-
jetnju hegemoniji liberal-demokratske politike misli. Prirodno, takva
promjena europskog politikog krajolika izazvala je i nebrojenu koliinu
medijskih i akademskih napisa ija bi svrha trebala biti ralanjivanje i
promiljanje ideologijskih i strategijskih postavki spomenute radikalne
desnice. Kako je liberalnom autoru, sudei po veini do sad objavljenih
takvih napisa, teko pravilno pojmiti i bez politiki utemeljenih predra-
suda pisati o toj pojavi,
1
smatram potrebnim u ovom radu objektivnije
prikazati jednu od intelektualnih skupina koja je ostavila znatan ideo-
loki utjecaj na navedenu politiku struju suvremene Europe. Rije je o
Europskoj Novoj Desnici.
Vano je naglasiti da Europska Nova Desnica (fr. Nouvelle Droite) nije politiki
pokret, nego lozofska kola miljenja. Nastala je u Francuskoj krajem 1960-ih
kao odgovor na ljeviarski studenski pokret, a s vremenom su se srodne inte-
lektualne skupine oblikovale i u Belgiji, Njemakoj, Italiji te ostalim zapadnoeu-
ropskim zemljama. Takoer valja istaknuti da ona nema nikakvih veza s idejama
amerike i britanske Nove Desnice (en. New Right, neoconservatism), od koje ju
razdvaja protivljenje amerikom liberal-demokratskom mesijanizmu, neoliberal-
nim ekonomskim rjeenjima i novoprobuenom kranskom (protestantskom)
konzervatizmu.
Sredinji predmeti kritike te lozofske kole su liberalizam, egalitarizam,
multikulturalizam, ideologija napretka i univerzalizam u svim svojim pojavnim
oblicima. Nova Desnica se tako, primjerice, suprotstavlja multikulturalizmu i
egalitarizmu kroz uvoenje tzv. rasnog diferencijalizma i etnopluralizma, koji po-
drazumijevaju prihvaanje i potivanje zadanih razlika meu rasama i narodima
1 Primjer liberal-demokratske politoloke analize Europske Nove Desnice pruaju najznaajniji
francuski istraiva radikalne desnice Pierre-Andre Taguie (Sur la Nouvelle Droite. Jalons dune
analyse critique, ditions Descartes et Cie, Pariz, 1994.) te oxfordski profesor i povjesniar faizma
Roger Grin (Plus ca change!: The fascist pedigree of the Nouvelle Droite, The Development of
the Radical Right in France 1890-1995, Routledge, London, 2000.; Between metapolitics and apo-
liteia: the New Rights strategy for conserving the fascist vision in the interregnum, Modern and
Contemporary France, 2000., br. 8., str. 32.-53.; Interregnum or endgame? Radical Right Thought
in the Post-fascist Era, Reassessing Political Ideologies, Routledge, London, 2001.). Najzapaeniju
politoloku analizu o toj problematici u nas objavio je Anelko Milardovi (Nova Desnica, Kultur-
no-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1990.).
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
28
te priznavanje prava svakom narodu
na samostalan ivot unutar odreenog
podruja. Ideologiju napretka, kojoj te-
melje nalazi u kranskoj i marksistikoj
linearnoj viziji povijesti, podvrgava kri-
tici s tradicionalistikih poloaja i zalae
se za armaciju paganske ciklike vizije
povijesti. Armaciju paganske, pretkr-
anske batine Nova Desnica smatra
potrebnim i pri sukobu s univerzaliz-
mom (onim liberalno-globalistikim i
marksistikim, ali i kranskim) kojeg
smatra uzrokom svih totalitarizama u
20. stoljeu. Ova kola miljenja uvelike
je doprinijela europskoj politikoj misli
i kroz svoju kritiku amerikanizacije Eu-
rope, umjesto koje predlae vraanje k
europskim korijenima te na geopoliti-
kom planu, suradnju s Rusijom.
Temeljna organizacija Europske
Nove Desnice je Skupina za istraivanje
i prouavanje europske civilizacije (Grou-
pement de recherche et dtudes pour la civilisation europenne, GRECE), think-tank
koji je 1968. u Parizu pokrenuo francuski lozof Alain de Benoist. GRECE je u etiri
desetljea razvila bogatu publicistiku djelatnost, objavljujui asopise Nouvelle
cole (od 1968.), lements (od 1973.) i Krisis (od 1988.) te vie stotina knjiga u
okviru nakladnikih nizova ditions du Labyrinthe (od 1970.) i ditions Copernic (od
1976.). Osim De Benoista, vanu ulogu u oblikovanju ideologije Europske Nove
Desnice imali su i Charles Champetier, Yves Christen, Jacques Marlaud, Michel
Marmin, Dominique Venner, Pierre Le Vigan, Jean-Claude Valla te kasniji disidenti
od GRECE Guillaume Faye i Pierre Vial.
2
S jaanjem u Francuskoj krajem 1970-ih i poetkom 1980-ih, ideje Europske
Nove Desnice proirile su se i po ostatku Zapadne Europe, pri emu su osobito jak
2 Groupement de recherche et dtudes pour la civilisation europenne (http://fr.wikipedia.
org/wiki/Groupement_ de_recherche_et_detudes_pour_la_civilisation_europeenne)
Alain de Benoist
29
utjecaj postigle u Belgiji (think-tank Synergies europeennes pod vodstvom Roberta
Steuckersa i asopis TeKoS), Njemakoj (think-tank Thule Seminar Pierrea Krebsa te
asopisi Criticon i Junges Forum) i Italiji
(asopisi Diorama Letterario i Elementi).
Nakon pada komunistikog sustava u
Istonoj Europi, njezina retorika i ideo-
loki aparat u neto drukijem obliku
postaje prisutna i u Rusiji (Aleksandr
Dugin te think-tankovi Arctogaia i Ate-
ney), Maarskoj (Gazdag Istvan), Srbiji
(Drago Kalaji), Hrvatskoj (Tomislav Su-
ni i Jure Vuji)
3
te u Ukrajini i Bugarskoj (think-tank Thule Sarmatia).
Kako je reeno, Europska Nova Desnica je prvenstveno lozofska kola, pa
svoje ideje ne iri niti kroz parlamentaristiko politiko djelovanje niti direktnom
akcijom nego - kulturnom borbom. U ovom radu prikazat u osnovne strategijske
smjernice Europske Nove Desnice te njihovu vezu s teorijom kulturne hegemo-
nije Antonija Gramscija. Pokuat u zatim objasniti nadahnut i nekim insider-
skim kritikama razloge neuspjeha Nove Desnice u zadnja etiri desetljea nje-
zina postojanja.
GRAMSCIJEVA TEORIJA HEGEMONIJE
Strategija Europske Nove Desnice utemeljena je velikim dijelom na misli talijan-
skog komunistikog politiara i lozofa Antonija Gramscija.
4
Kao osnovne smjer-
nice uzima se nekoliko Gramscijevih ideja koje nisu u izravnoj vezi s njegovom
komunistikom ideolokom orijentacijom.
3 U Hrvatskoj ne postoji organizirana novodesna skupina, ali se u radu nekolicine nezavisnih
intelektualaca moe pronai povezanost s novodesnim idejama i skupinama u Europi i SAD-u, pri
emu meu njima (kao primjerice i izmeu spomenutih Sunia i Vujia) postoje odreene razlike
u stavovima i nainu rada.
4 Antonio Gramsci (1891.-1937.) bio je talijanski lozof, lingvist i sociolog te jedan od najznaajni-
jih marksistikih mislilaca 20. stoljea. Sudjelovao je u osnivanju Komunistike Partije Italije i bio nje-
zinim voom sredinom 1920-ih. Godine 1926. uhien je po nalogu faistikih vlasti u Italiji te osuen
prvo na 5, a zatim i na 20 godina zatvora. Umro je teko bolestan 1937. Njegove zatvorske biljeke su
zajedno s lancima i esejima iz 1920-ih objavljene nakon Drugog svjetskog rata te predstavljaju zna-
ajan doprinos politikoj teoriji. V. Antonio Gramsci (http://it.wikipedia.org/wiki/Antonio_Gramsci)
Kako je reeno, Europska
Nova Desnica je prvenstveno
lozofska kola, pa svoje ide-
je ne iri niti kroz parlamen-
taristiko politiko djelova-
nje niti direktnom akcijom
nego - kulturnom borbom.
RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
30
Gramsci govori o dvije razine dru-
tva: civilnom drutvu, koje je sastavljeno
od pojedinaca, i politikom drutvu,
koje je uoblieno u Dravi. Pri tome
je hegemonija pojava koja predstavlja
neku vrstu meudjelovanja izmeu
civilnog i politikog drutva. U jednom
sluaju, dominantna drutvena sku-
pina putem civilnog drutva ostvaruje
svoj utjecaj na Dravu, politiko dru-
tvo; dok istovremeno Drava putem
svoje izravne dominacije i pravosudne
vlasti ostvaruje svoj utjecaj na drutvo.
5
Tu se Gramsci udaljava od marksisti-
kih temelja svoje lozoje u neprihva-
anju ekonomskog determinizma i
naglaavanju kulturnih odnosa. Povi-
jesni in moe izvesti samo kolektivni
ovjek, a to pretpostavlja spoznavanje
kulturno-drutvenog jedinstva kroz
koje su mnotvo rasprenih volja, s razliitim ciljevima, drane zajedno s jednim
ciljem, na temelju jednakog i zajednikog poimanja svijeta, i opeg i posebnog
().
6
Putem ostvarivanja utjecaja na kulturu, dakle, drutvena skupina ostvaruje
svoju hegemoniju unutar civilnog drutva, a zatim i na politiko drutvo.
Sredinji subjekt Gramscijeve kulturne i politike borbe je intelektualac. Za njega,
svi ljudi su intelektualci, () ali nemaju svi ljudi u drutvu ulogu intelektualaca.
7
Objanjavajui svoje iroko odreenje intelektualca, Gramsci pie:
Nema ljudske djelatnosti iz koje je iskljuen svaki oblik intelektualnog
sudjelovanja: homo faber ne moe biti odvojen od homo sapiensa.
Svaki ovjek, naposljetku, izvan svoje profesionalne djelatnosti obav-
lja i odreeni oblik intelektualne djelatnosti, odnosno on je i lozof,
5 A. GRAMSCI, Selections from the Prison Notebooks, str. 12.
6 Isto, str. 349.
7 Isto, str. 9.
Antonio Gramsci
31
umjetnik, ovjek od ukusa, on sudjeluje u posebnoj koncepciji svijeta,
on ima svjesnu crtu moralnosti, i zato doprinosi odranju koncepcije
svijeta ili promjeni istoga kako bi ostvario nove naine miljenja.
8
Svaka drutvena skupina organski oblikuje svoje intelektualce koji zatim izgra-
uju i usmjeruju njezinu zajedniku svijest.
9
Od tih, organskih intelektualaca, ra-
zlikuju se tradicionalni intelektualci koji
su specijalizirani za odreeno podruje
(znanost, tehniku, umjetnost, i sl.). Or-
ganski intelektualac ide onkraj svoje
specijalizacije, jer on nije samo spe-
cijaliziran, nego i direktivan (usmjera-
vajui), on je politiki subjekt. Drugim
rijeima, on je dunosnik i zastupnik
svoje drutvene skupine. Jo jedna
posebnost Gramscijevog novog inte-
lektualca jest da se on ne moe vie
sastojati od rjeitosti, koja je vanjski i
trenutani pokreta osjeaja i strasti, nego od djelatnog sudjelovanja u stvarnom
ivotu, kao tvorac, kao organizator, kao stalni nagovara i ne samo kao obini
govornik.
10
Gramsci politiko djelovanje tumai kroz pojmovnik i povijest rata, pa tako ra-
zlikuje i tri vrste ratovanja (odnosno i politikog djelovanja): pozicijsko ratovanje,
pokretno ratovanje i podzemno ratovanje.
11
Pritom naglaava da u naprednim
dravama civilno drutvo zbog svoje sloenosti i mogunosti da odolijeva eko-
nomskim i politikim krizama moemo usporediti s rovovskim sustavima u su-
vremenom ratovanju, tj. da pripada vrsti pozicijskog ratovanja.
12
Pokretno ratova-
nje, odnosno otvoreni politiki sukob s neprijateljem, vodi k porazu jer se njime
prua mogunost Dravi za ukljuivanje u sukob i mobiliziranje svih sredstava
8 Isto.
9 Isto, str. 5.
10 Isto, str. 10.
11 Isto, str. 229.-230.
12 Isto, str. 235.
U jednom sluaju, domi-
nantna drutvena skupina
putem civilnog drutva
ostvaruje svoj utjecaj na
Dravu, politiko drutvo;
dok istovremeno Drava
putem svoje izravne domi-
nacije i pravosudne vlasti
ostvaruje svoj utjecaj na
drutvo.
RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
32
dravne hegemonije. Ono je prihvatljivo samo u trenutcima kada je potrebno
osvojiti odreene poloaje. S druge strane, pozicijsko ratovanje zahtijeva due
vremensko razdoblje borbe i vee ljudske gubitke, ali pobjeda u takvom sukobu
je odluujua. Dosljedan svojoj autorskoj metodologiji, on to usporeuje s op-
sadom, u kojoj onaj pod opsadom (odnosno drava/reim) ukljuuje u borbu
onoliko svoje snage razmjerno snazi neprijatelja.
13
Postavlja se pitanje treba li Gramscijevu teoriju hegemonije smatrati samo
kvalitetnom razradom komunistike (odnosno konkretnije: lenjinistike) teorije
revolucije ili bi ju se zbog njezinog uvaavanja sociolokih pojava i gibanja moglo
tumaiti i kao svojevrsni odmak od revolucionarnosti u smjeru vie demokratinijeg
shvaanja uspostave komunizma. Njegovo poimanje civilnog i politikog drutva,
hegemonije, drave, intelektualca, politike i kulture svakako, bez obzira koji bio
odgovor na gornje pitanje, nalo je svoj prostor i u djelu Europske Nove Desnice.
GRECE I KULTURNA STRATEGIJA DESNICE
Ozraje u kojem je 1968. bila stvorena prva i do danas sredinja skupina Europske
Nove Desnice GRECE bilo je obiljeeno prevladavajuim ljeviarskim idejama
na sveuilitu i medijima. Francuska politika scena bila je podijeljena na dva
bloka: degolistiku konzervativnu desnicu u koaliciji sa centristima te privremeni
savez komunistike i socijalistike ljevice. Izvan parlamentarnog ivota, na poli-
tikoj margini nalazila se nacionalistika desnica, u kojoj su kao militanti svoju
politiku adolescenciju proveli kasniji ideolozi GRECE. Ona je jo od poratnog raz-
doblja prihvaala antikomunizam, ekonomski liberalizam i atlantizam kao svoja
temeljna naela, a njezino se djelovanje svodilo na neuspjeno natjecanje na
izborima i direktnu akciju.
14
Nova Desnica se, po svojem nastanku vie od dva desetljea nakon Drugog
svjetskog rata, suprotstavila i ideologiji i strategiji onoga to su oni nazivali Sta-
rom Desnicom. Sporne programske odrednice nalazili su, kao to je ve spome-
nuto, u ekonomskom liberalizmu, geopolitikom atlantistikom usmjerenju i
katolikom tradicionalizmu, kao i u preutnom prihvaanju amerike kulturne
13 Isto, str. 238.-239.
14 M. OMEARA, New Culture, New Right, str. 43.
33
dominacije u Europi. S druge strane, konzervativnoj desnici zamjerali su nemo
u oblikovanju vlastite ideologije i slabu protu-egalitarnu argumentaciju.
15
Kasniji
teoretiar Nove Desnice, Tomislav Suni tu je kritiku ovako izrazio:
Glavni razlog zbog kojega konzervativni pokreti i reimi nisu bili u stanju
ostvariti trajni politiki legitimitet nalazi se u njihovoj nesposobnosti da
se uspjeno inltriraju u kulturno okruenje kako bi masama ponudili
svoju protuideologiju. Ako konzervativni pokreti istinski ele ostvariti
politiku stabilnost, oni na prvom mjestu moraju oblikovati vlastitu kul-
turnu strategiju.
16
Ono po emu je GRECE bila jedinstvena u onodobnoj Francuskoj i Europi je
upravo njezina kulturna strategija, odnosno rearmacija metapolitike. Kao me-
tapolitiku Alain Badiou (ugledni francuski lozof i mislilac radikalne ljevice, op.
L.M.) podrazumijeva sve uinke koje je lozoja sposobna crpiti (...) iz stvarnih
primjera politike kao misli,
17
pa ona na neki nain predstavlja lozofsko promi-
ljanje politike sa svrhom ostvarivanja odreenog povratnog utjecaja na nju.
Osniva i glavni ideolog GRECE, Alain de Benoist
18
ujedno je bio i glavni promica-
telj rada na podruju kulture. On ovako objanjava metapolitiku:
to je to metapolitika? Sasvim sigurno ne drukiji nain bavljenja poli-
tikom. Tonije bi se reklo da je tema metapolitike izrasla iz jasne svijesti
o ulozi ideja u povijesti i iz uvjerenja da je intelektualni, kulturni, doktri-
narni, ideoloki rad prijeko potreban preduvjet za svaki oblik akcije, bez
obzira na to kakva ona bila. Aktivistima onima koji se vjeno pozivaju
na hitnost kako bi utedjeli na dubljem promiljanju ili koji jednostavno
vie vole reaktivni od reeksivnog naina njima je to vrlo teko shvatiti.
15 T. SUNI, Europska Nova Desnica, 74.-75.
16 Isto, str. 71.
17 Metapolitics (http://en.wikipedia.org/wiki/Metapolitics)
18 Alain de Benoist (1943.) francuski je lozof, sociolog, politolog i autor vie od 50 knjiga. Stu-
dirao je ustavno pravo u Parizu te lozoju, sociologiju, sociologiju morala i povijest religija na
Sorbonni. U mladosti je bio aktivan u Federation des etudiants nationalistes i Europe-Action, a 1968.
osniva GRECE. Bio je urednikom vie asopisa i nakladnih nizova te pisao kao suradnik za nekoliko
novina. Knjige su mu prevoene na vie europskih jezika. V. Alain de Benoist (http://fr.wikipedia.
org/wiki/Alain_de_Benoist)
RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
34
Da to izrazimo s pomou jedne formule: lozoja prosvjetiteljstva javila
se prije Francuske revolucije, ali bez nje ova posljednja zasigurno ne bi
bila mogua. Prije Lenjina, uvijek je morao postojati jedan Marx.
19
Kulturna strategija GRECE sastojala se od tri koraka: (1.) putem publikacija (a-
sopisa, knjiga), konferencija i javnog djelovanja nastojati iskoristiti suvremene
ideje; (2.) unitavati temelje liberalne ideologije kroz armaciju starijih europskih
ideja, identiteta i zajednice; (3.) ostvariti kulturnu hegemoniju barem nad elitom,
ako ne i nad cjelokupnim civilnim drutvom.
20
Ideolozi GRECE smatrali su da
e njihova nova ideologija imati politiki utjecaj u zapadnoeuropskom drutvu
samo ako ta ideologija bude irena kao kontra-kultura unutar liberalnog okvira.
21
Sredinom 1970-ih GRECE poinje ostvarivati vei utjecaj u Francuskoj, a nji-
hovi asopisi, knjige i predavanja pokreu javne rasprave o vanim drutvenim
pitanjima. Mislioci ovog think-tanka piu za cijeli niz visokonakladnih francuskih
listova: Le Figaro Magazine, Valeurs actuelles, Contrepoint, itd. Dio njih lanovi su i
Club de LHorloge, uglednog neokonzervativnog think-tanka koji je kasnije ostva-
rio znaajan utjecaj na vladajuu konzervativnu desnicu. Godine 1981. Francois
Mitterand postaje predsjednik Francuske, koalicija socijalista i komunista preu-
zima francusku vladu, a time GRECE dolazi u poloaj djelovati i vie na oporbenu
desnicu.
KRITIKA S DESNA
Usprkos velikom ugledu koji je GRECE stekla u francuskom politikom i kultur-
nom ivotu, sredinom 1980-ih poinje proces njezine marginalizacije te sredinju
ulogu na desnici preuzima Front National (FN), do tada stranka s minornim utjeca-
jem u francuskom politikom ivotu. lanovi GRECE prelaze u FN ili osnivaju druga
manja udruenja, dok se kao jedini znaajniji utjecaj Nove Desnice u zadnja dva
desetljea moe istaknuti geopolitiko preusmjerivanje FN-a prema protu-ame-
rikanizmu. Kao to primjeuje Guillaume Faye
22
, bivi drugi ovjek GRECE, nova
19 T. SUNI, Europska Nova Desnica, str. 27.
20 M. OMEARA, New Culture, New Right, str. 46.
21 T. SUNI, Europska Nova Desnica, str. 73.
22 Guillaume Faye (1949.) je francuski novinar, pisac i lozof. Doktorirao je na parikom Institutu
35
Desnica danas je ograniena na perife-
riju debate. Ona je protjerana u ideoloki
geto. Ona vie ne vidi sebe kao centralu
za irenje energije s konanim ciljem
postizanja moi, nego vie kao naklad-
niko poduzee koje usput organizira
konferencije, ali ima ograniene ambi-
cije.
23
Danas je GRECE gotovo bezna-
ajna skupina ije ideje ne ostvaruju
zapaeniji uspjeh ak niti na desnici, pa
se postavlja pitanje - zato?
Postoje dvije vrste razloga koji su
doveli do tog stanja: objektivni i par-
tikularni. Objektivne razloge moemo
traiti u prestanku piramidalnog irenja
znanja, to dovodi do tee situacije za teoretske asopise i kulturalna drutva,
odnosno, i do porasta vanosti medija.
24
Takoer, to razdoblje druge polovice
1980-ih obiljeeno je jaanjem tzv. narataja 1968., koji ovladavaju medijima i
obrazovnim ustanovama te pokreu liberalnu cenzuru nastaje tzv. meki tota-
litarizam.
25
S druge strane, postoje i partikularni razlozi koji ukazuju na krivnju
elnih ljudi GRECE u neuspjehu daljnjeg irenja ideja. Guillaume Faye ih vidi u
looj ureivakoj i komunikacijskog politici GRECE, ideolokoj fosilizaciji odnosno
izostanku radikalnog miljenja te u naglaenosti kritike umjesto pozitivnih formu-
lacija u retorici.
26
Prvi od partikularnih razloga ogleda se u looj vizualnoj, grakoj ureenosti
publikacija te izostanku ikakvih socijalnih, javnosti zanimljivih tema. Drugi razlog
politikih znanosti. Od 1970. do sredine 1980-ih jedan je od najaktivnijih autora Nove Desnice.
Po naputanju GRECE, radi kao novinar za vie asopisa, televizija i radijskih stanica. Godine 1998.
dolazi ponovno u sredite pozornosti knjigom LArcheofuturisme, koja zajedno s djelima koja su
slijedila predstavlja jezgru novog identitarijanskog pokreta u Francuskoj.
23 G. FAYE, Archeofuturism, str. 25.
24 Isto, str. 26.
25 Isto, str. 30.-31.
26 Isto, str. 27.
RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije
Guillaume Faye
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
36
povezan je s tadanjim jaanjem FN-a jer je upravo umjereniziranje retorike i
ignoriranje kontroverznih tema dovelo do odlaska dijela kadrova GRECE u FN,
odnosno tamo gdje se neto dogaa. Nova stranka je i medijima postala zani-
mljivija od novodesne intelektualne skupine zbog tada okantne politike neko-
rektnosti njezinog vodstva na elu s Jean-Marie Le Penom.
Naposljetku, Faye svojim nekadanjim istomiljenicima prigovara buroaski
nain razmiljanja i elegantni intelektualizam koji ih dovodi do promoviranja
stavova dalekih francuskom puanstvu i desnom birakom tijelu, poput npr.
pro-islamskih i pro-imigrantskih tema, zanimanja za zemlje Treeg svijeta, itd.
27
Sve navedeno, uz neodgovarajuu reakciju na medijsku indiferentnost prema
Novoj Desnici, dovelo je do pada njezine popularnosti u zadnja dva desetljea.
Faye predlae drukiji pristup medijima i javnosti:
Napadi su mogunosti: oni medijatiziraju misao i omoguuju joj da po-
stane otrija i reagira. S vjetinom i odlunou, mora se razbjesniti ljude
ako se eli biti sluan; i najvanije, mora se sprijeiti da misao postane
buroaska.
28
Ono to moda valja smatrati najrelevantnijom kritikom strategiji Nove Desnice,
pogotovo vezano uz ovaj rad, njezino je nerazumijevanje Gramscijevog djela.
Faye pogrjeku primijeuje u shvaanju autora GRECE da je sve kulturalno, sve in-
telektualno te u izostanku politike moi koja bi stajala iza kulturne borbe GRECE.
Ideolozi Nove Desnice u svojem su djelovanju podcijenili politiki element.
Kako bi se pokazalo uinkovitim, ideoloko i kulturalno djelovanje
mora biti podupirano od konkretnih politikih snaga koje ga integri-
raju [u svoj program, op. L.M.] i proiruju. (...) Intelektualni pokreti koji
pridobivaju javnu panju, postavljaju izazovne probleme zajedno uz
konkretnu politiku prijetnju.
29
27 Isto, str. 30.
28 Isto, str. 31.
29 Isto, str. 29.-30. Faye pritom navodi kao primjer uspjenog metapolitikog djelovanja orga-
nizaciju Terre et Peuple (Zemlja i narod) koju je 1994. osnovao Pierre Vial, prije jedan od ideo-
loga GRECE i bliski suradnik Alaina de Benoista. Terre et Peuple je od svojeg osnivanja djelovala
u suradnji s FN-om uspjeno koristei stranku kao prozor za medije, promiui putem nje svoje
lozofsko-politike poglede.
37
Fayeu za pravo daje i sm Gramsci koji politiku stranku vidi kao mehanizam
koji nosi u civilnom drutvu istu ulogu koju Drava nosi (...) u politikom drutvu.
Politika stranka pretvara organske intelektualce u kvalicirane politike inte-
lektualce, voe i organizatore svih djelatnosti i uloga pripadajuih organskom
razvoju jednog integralnog drutva, i civilnog i politikog.
30
S obzirom na to,
jednom od najvanijih pogrjeaka GRECE moemo vidjeti izostanak politike ar-
tikulacije njezinih ideja.
Navedeni promaaji u oblikovanju javne komunikacije, Europsku Novu De-
snicu ograniile su na njezin prostor utjecaja u odnosu na onaj koji je uivala u
prva dva desetljea svojeg djelovanja. Ostaje nam vidjeti hoe li doi do pro-
mjene u njezinoj kulturnoj strategiji koja bi joj vratila jai poloaj u europskom
ideolokom spektru ili, s obzirom na drugaije drutvene odnose novog stoljea,
moemo govoriti o zadnjim godinama jedne originalne europske kole miljenja.
LITERATURA
Guilaume FAYE, Archeofuturism: European Visions of the Post-Catastrophic Age, Arktos, 2010.
Antonio GRAMSCI, Selections from the Prison Notebooks, International Publishers,
New York, 1971.
Anelko MILARDOVI, Nova Desnica, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1990.
Michael OMEARA, New Culture, New Right: Anti-Liberalism in Postmodern Europe,
1stBooks, Blomington, 2004.
Tomislav SUNI, Europska Nova Desnica: Korijeni, ideje, mislioci, Hasanbegovi,
Zagreb, 2009.
Wikipedia (www.wikipedia.org)
30 A. GRAMSCI, Selections from the Prison Notebooks, str. 15.-16.
RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
38
IDEOLOGIJA
U ROMANIMA
MICHELA
HOUELLEBECQA
Autor: Marko Paradik, mag. iur.
RADOVI | Ideologija u romanima Michela Houellebecqa
39
Odnos umjetnosti i ideologije uvijek je bio sloen iz razloga to su oboje u
nekom smislu reeksija zbiljnog svijeta i ujedno svojevrsni izraz svjeto-
nazora nekog autora. Postoje razne denicije i objanjenja pojma ideolo-
gije koja se javlja u vrijeme Francuske revolucije, kada se oblikuju glavne
ideologije kao to su socijalizam i liberalizam. Ne postoji jedinstvena
denicija ideologije, no ipak je mogue pokuati ju odrediti kroz njene
drutvene uloge: 1.) pridonosi ispunjenju osobne potrebe za identitetom
i razvojem ljudskih bia; 2.) ideologije pribavljaju perspektivu pomou
koje se svijet moe razumjeti i protumaiti; 3.) ideologije motiviraju
djelovanje, koje moe biti usmjereno na uspostavljanje ili odravanje
odreenih vrijednosti ili vjerovanja; 4.) opskrbljuju drutvene skupine
ili itava drutva skupom ujedinjavajuih naela i vrijednosti.
1
Rije ide-
ologija formirao je 1796. godine Antoine Destut de Tracy iz Francuske,
koji ju je nastojao uspostaviti kao znanost o idejama.
2
Upravo je Francuska domovina suvremenog pisca, esejista i pjesnika Michela
Houellebecqa roenog 1958., koji u svojim romanima secira, analizira, suptilno
kritizira i karikira mnoge suvremene drutvene pojave: ideologije egalitarizma,
liberalizma, socijalizma, multikulturalizma, feminizma, psihoanalizu, muslimanski
fundamentalizam, new age sekte, pornografsku industriju, napredak znanosti u
vidu genetike i eugenike, itd. Na francuskoj knjievnoj sceni jednako je popu-
laran i kritiziran kao, primjerice, Pascal Bruckner ili Frdric Beigbeder, kojeg je
navodno naveo na pisanje.
Smatram da se stavovi i ivot pisca trebaju iitati iz njegovih knjievnih ostva-
renja. Bila bi pogrjeka izvlaiti njegove stavove iz njegova turog ivotopisa ili
odnosa prema medijima, s kojima vjerojatno izvodi svojevrsni performanse pa-
sivnosti i kratkih odgovora danih kroz dugo promiljanje, pa oni djeluju preko
volje iznueni. Veina glavnih likova Houellbecqovog romanesknog svijeta su
antiivotni, bezvoljni i defetistiki nastrojeni. Koliko su njegovi likovi izraz njegova
autobiografskog alter-ega, a koliko ideal-tipovi suvremenog ovjeka oblikova-
nog prevladavajuim ideologijama, teko je rei. U najnovijem romanu Mapa i
teritorij on je i sam postao lik u svojem romanu.
1 J. KREGAR, D. POLEK, S. RAVLI, Uvod u sociologiju, str. 295.-296.
2 Destutt de Tracy (http://en.wikipedia.org/wiki/Destutt_de_Tracy)
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
40
Bitno je spomenuti da je kao knjievne uzore Houellbecqa mogue uzeti Bal-
zaca, Flauberta, Baudelairea, Dostojevskog.
3
U graenju fabule dijeli dosta sli-
nosti sa spomenutim pripadnicima realizma uzimajui dogaaje iz stvarnosti,
no ipak s tom razlikom to ih on ee koristi kao digresije u svojim romanima,
dok ih, recimo, Dostojevski i Flaubert koriste kao bazu svojih romana.
4
U sluaju
nestanka svih povijesnih izvora o francuskom drutvu u 19. stoljeu, mogli bismo
to drutvo rekonstruirati koristei romane Honore de Balzaca, tako bismo mogli
kraj 20. i poetak 21. stoljea rekonstruirati u nekoj budunosti iz romana Michel
Houelbecqa.
Taj kroniar drutva u jednom pasusu koji objanjava naslov njegovog prvi-
jenca (Podruje irenja borbe) izraava svoj stav o ideologiji liberalizma vie kao
neizravnu kritiku i odraz stvarnosti kakva ona jest.
5
Njegov izravniji stav o libera-
lizmu pronaao je svoj izraz u njegovoj poeziji u pjesmi Posljednja obrana od libe-
ralizma iz razloga to ona ne moe podariti smisao, put za pomirenje pojedinca
s njegovim blinjim u zajednici koju bismo mogli nazvati ljudskom.
6
Zanimljivo
da se u toj pjesmi, gdje se obruava na destruktivni ekonomizam kao glavni dru-
tveni kriterij liberalizma
7
, poziva na odbijanje liberalne ideologije u ime enciklike
3 Da, i to je odlino. Vi ste reakcionar, to je dobro. Svi veliki pisci su reakcionari! Balzac, Flaubert,
Baudelaire, Dostojevski: sami reakcionari. M. HOUELLBECQ, Elementarne estice, str. 220.
4 Flaubert je svoj najpoznatiji roman Madam Bovary navodno napisao na temelju novinskog
lanka, dok je Dostojevski uzeo sudski proces Nehajeva za gradnju fabule i lika Petra Verhovenskog
u Bjesovima. Brojni su primjeri gdje Michel Houellbecq ukomponira drutvenu stvarnost u svoje
romane, pa tako, izuzev onih izravnih spominjanja osoba javnog ivota, kao likove ima i neizravnih
primjera iz stvarnosti. npr. u Elementarnim esticama doslovno je prepriao kao digresiju sluaj
sporazumnih kanibalizma izmeu Armina Mewisa i Bernarda Jrgena iz 2001. u Wilhelmshheu, a
u zavretku pripovijetke Lanzarote jasno evocira na pedolski skandal u Belgiji u kolovozu 1996.,
gdje su lanovi visokog drutva u suradnji s Jean-Michel Niholou organizirano seksualno zlostavljali
djecu.
5 Ekonomski je liberalizam irenje podruja borbe, njegovo irenje na sve ivotne dobi i sve
drutvene stalee. Jednako tako, seksualni je liberalizam irenje podruja borbe, njegovo irenje
na sve ivotne dobi i sve drutvene stalee... Neki pobjeuju na oba polja; drugi na oba gube.
Poduzea se nadmeu za mlade diplomce; ene se nadmeu za neke mlade mukarce, mukarci
se nadmeu za neke mlade ene; sve to stvara znatan nemir i uznemirenost. M. HOUELLEBECQ,
irenje podruja borbe, str. 96.
6 M. HOUELLEBECQ: Posljednja obrana od liberalizma, Sabrane pjesme, str. 51.
7 ...Neosporno je dokazano da se svaki ljudski projekt
Sve vie ocjenjuje prema isto ekonomskim kriterijima,
41
pape Leona XIII. o drutvenoj zadai
evanelja, dok njegov prvijenac Pod-
ruja irenja borbe zapoinje citatom
Poslanice Rimljanima: No je odma-
kla, dan je blizu. Svucimo sa sebe djela
tame, i obucimo oruja svjetla.
Moglo bi se rei da on vidi kran-
stvo i katolianstvo kao neto to je su-
protno ideologiji liberalizma. Ipak valja
priznati da su njegove simpatije prema
kranstvu i katolianstvu vie nostal-
gine naravi isto kako je njegovo reak-
cionarstvo zapravo nostalgija prema
negdanjem stanju to se raspada
pred nadiruim promjenama.
U Elementarnim esticama, koja su
po miljenju mnogih njegovo najbolje
knjievno ostvarenje, istie u prologu
upravo kranstvo kao primjer meta-
zike mutacije koja je uruila svijet an-
tike. Kod tog romana, poput Dostojevskog u Zapisima u mrtvom domu, kroz fabulu
postupkom indukcije izvlai zakljuke o nekim drutvenim pojavama kroz digre-
sije same glavne radnje fabule. Primjer je prikaz transgresije hippy pokreta, nasta-
log iz seksualne revolucije 1960-tih, preko rocknrolla (Woodstock) kao glazbenog
medija ija je jedna od metamorfoza metal glazba. Razni oblici te glazbe prema
Houellbecqu (black metal, death metal, haevy metal) utjee na oblikovanje soto-
nistikih supkultura i sekta 1980-tih, npr. sekta Charlesa Mansona. Sve to konano
dovodi do kulta serijskih ubojica 1980-ih i 1990-ih, kada je, zanimljivo, Oscara do-
bio i lm Kad jaganjci utihnu, gdje je glavni lik serijski ubojica Hannibal Lecter.
8
Apsolutno numerikim kriterijima,
Koji se mogu spremiti u informatike datoteke,
To nije prihvatljivo i moramo se boriti za
Nadzor ekonomije i za njeno podinjavanje odreenim
Kriterijima koje bih se usudio nazvati etikima, ... Isto.
8 M. HOUELLBECQ, Elementarne estice, str. 252.-252.
RADOVI | Ideologija u romanima Michela Houellebecqa
Michel Houellebecq
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
42
U svojim romanima esto spominje mnoge osobe javnog ivota, pa tako u
ovom Micka Jagera, kojeg smatra simbolom nekanjenog zla (iznosi sumnju da
je on poinio ubojstvo Briana Johnsona)
9
, i Michaela Jacksona, kao simbola egali-
taristike ideologije zbog njegove hermafroditske zionomije i rasne transforma-
cije pomou kirurgije. Houellebecq se
kao knjievnik bavi takvim pojavama
estradne/celebrity scene i pop kulture
jer je nemogue portretirati dekaden-
ciju naeg drutva bez takvih pojava,
poto su one saimanje onoga to
mase u liberalizmu idoliziraju.
Za razliku od prvog romana, u ko-
jemu je prevladavajua perspektiva
pripovjedaa u prvom licu prezenta,
u Elementarnim esticama se javlja pri-
povjeda u treem licu neprimjetnog
perfekta, koji oznaava obraanje iz
neke budunosti. Naime, pripovjeda
nastoji na temelju ktivnih Clifden
Notes, osobnih dojmova i teorijskih
promiljanja glavnog lika, rekonstrui-
rati ivot tog istog glavnog lika, vanog za povijest budunosti po tome to je
pokrenuo bioloku revoluciju promijenivi ovjekov ivot vie nego zika i infor-
macijsko-tehnoloka revolucija od koje je ona preuzela primat.
Roman Elementarne estice se savreno nastavlja na njegov sljedei roman Mo-
gunost otoka, gdje postoje dvije perspektive pripovijedanja iz prvog lica - jedna
glavnog lika iz sadanjosti i jedna klona glavnog lika, koji ivi u antiutopijskom
svijetu budunosti Huxleyevskog tipa, ija je alegorijska slika krajnja posljedica
dananje vladajue ideologije liberalizma i socijalizma kao dijela kulturne hege-
monije dananjice. Zanimljivo je da pisac doista kritiki ocjenjuje upravo Huxleya
kao pisca i istie injenicu da je njegov djed bio Darwinov prijatelj koji je branio
glavne teze evolucijske teorije, dok su mu otac i brat bili ugledni biolozi (brat
Julien imenovan je ravnateljem UNESCO-a nakon to je napisao to se usuujem
misliti, gdje je naznaio ideje genetskog nadzora i genetskog poboljanja vrsta,
9 M. HOUELLEBECQ, Elementarne estice, str 247.
Roman Elementarne estice
se savreno nastavlja na nje-
gov sljedei roman Mogu-
nost otoka, gdje postoje dvije
perspektive pripovijedanja
iz prvog lica - jedna glavnog
lika iz sadanjosti i jedna
klona glavnog lika, koji ivi
u antiutopijskom svijetu
budunosti Huxleyevskog
tipa, ija je alegorijska slika
krajnja posljedica dananje
vladajue ideologije libe-
ralizma i socijalizma kao
dijela kulturne hegemonije
dananjice.
43
op.a.).
10
Upadljiva je i slinost naslova posljednje Huxleyeve knjige Otok izdane
1962., ijom interpretacijom uoava vezu i slinost izmeu ktivnog hipijevskog
liberalnog drutva i socijaldemokracije
11
Houellebecq, drei svojim pitkim i lako itljivim stilom u Elementarnim esti-
cama i Mogunosti otoka tanku granicu izmeu intelektualizma i pornografske
vulgarnosti, bombardira itatelja naglaeno seksualnim slikama odnosa glav-
nog lika i njegovih ena predoujui jasno ispraznost takvih odnosa. Geneza
new-ageovske sekte elohmita u Mogunosti otoka, koja e postati dominantna
religija u konanoj smrti zapadnoeuropskog drutva i svojom scijentolokom
naravi dovesti do duevne i bioloke metamorfoze ovjeka u nakazna stvorenja
istog individualizma bez osobnosti, vrlo je slina genezi new-ageovske sekte ra-
elijanaca u njegovoj pripovijetki Lanzarote. To vrlo dobro ukazuje na to koliko su
njegova djela meusobno proeta tematski i svojevrsnim organskim jedinstvom
u hiperrealistikom razotkrivanju ideoloko-kulturnog stanja u kojem se nae
drutvo nalazi, te kakve su njegove implikacije za nau budunost.
Svoje razumijevanje sutine socijalizma Houellebecq je pokazao u jednom
eseju u kojem se osvre na mesijansku knjigu Dostojevskog (napisanu u izgnan-
stvu u Sibiru nakon njegovog preobraenja iz revolucionarnog socijalista u kr-
anina u tzv. krugu Petraevskog, op.a.), gdje ljeviare asti ovim opisom: bagra
koja je monopolizirala intelektualnu raspravu tijekom cijelog XX. stoljea....
12
10 Isto, str. 189.
11 Ta bijedna knjiga, no laka za itanje, izvrila je golem utjecaj na hipije, i preko njih na pristae
New Agea. Ako se bolje pogleda, skladna zajednica opisana u Otoku ima mnogo zajednikih
toaka s onom iz Vrlog novog svijeta. ak ni sam Huxley, u svojoj vjerojatnoj ishlapjelosti, izgleda da
nije ni bio svjestan slinosti, ali drutvo opisano u Otoku jednako je blisko Vrlom novom svijetu kao
to je slobodoumno hipijevsko drutvo blisko liberalnom graanskom drutvu, tonije, njegovom
vedskom socijaldemokratskom izdanju. Isto, str. 191.
12 Ovo je trenutak da se posljednji put (moemo se tome barem nadati) vratimo na nedjela
lijevih intelektualaca, a najbolje se prisjetiti romana Bjesovi, objavljenog 1872., u kojem je njihova
ideologija ve u cijelosti izloena i u kojem su nedjela i zloini jasno najavljeni scenom ubojstva
atova. Dakle, ime je to intuicija Dostojevskog utjecala na povijesni pokret? Apsolutno niime.
Marksisti, egzistencijalisti, anarhisti i ljeviari svake vrste mogli su napredovati i zaraziti svijet ba i
da Dostojevski nikad nije napisao ni retka. Jesu li barem iznjedrili kakvu ideju, kakvu novu misao u
odnosu na prethodnike iz romana? Ni najmanju. Nitavno stoljee koje nita nije izmislilo. Usto je i
visokoparno do krajnjih granica. A voli ozbiljno postaviti i najgluplja pitanja poput: moe li se pisati
poezija nakon Auschwitza? M. HOUELLEBECQ, Izai iz XX. stoljea Lanzarote i drugi tekstovi, str. 77.
RADOVI | Ideologija u romanima Michel Houellebecqa
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
44
U romanu Platforma, ija je glavna tema seksualni turizam (openito kao jed-
nom od pojava liberalnog drutva i konkretno samom radnjom na Tajlandu i
Kubi) i radikalni islamizam, komentira i kubanski socijalizam. To djelo zaostaje u
svojoj parcijalnoj analizi navedenih fenomena u usporedbi s analizama ostalih
romana Houellebecqovog opusa, no ipak i neki drugi knjievni kritiari kadri su
prepoznati u njoj tragove sukoba s ljevicom.
13
Houellebecqov najnoviji roman
Mapa i teritorij, gdje tematizira kraj
umjetnosti u bespuima postmoder-
nizma i posvemanje komercijaliza-
cije, nije izuzetak u Houellebecqovom
ideolokom obraunu, samo to je
poprimio dozu vee ranirane suptil-
nosti i ironije. Slikar Jed slika portrete
Damine Hirst i Je Koons kako me-
usobno dijele trite umjetnosti i
Bill Gates i Steve Jobs razgovaraju o
budunosti informatike kao odraz
dominacije liberalne stvarnosti, da bi
na kraju i sam svojim slikanjem fotoa-
paratom Michelinovih karata postigao
ogromnu zaradu i postao dio besmi-
slene liberalne, apstraktne i neorgan-
ske umjetnosti ija je jedina vrijednost
njena cijena na tritu. Upravo u liku
propale i promaene egzistencije oca
glavnog lika po zanimanju arhitekta
13 Evo kako pisac vidi kubanski socijalizam: Tako je kubansko drutvo poput svih drutava tek
sloeni sustav obmane sa ciljem da neki izbjegnu dosadne i mune zadae. Samo to je obmana
propala, vie joj nitko ne vjeruje i nikoga vie ne nosi nada da e jednog dana uivati u plodovima
zajednikog rada. Houellebecq sad kao pravi zapadnjak ulazi u otar sukob s ljevicom. Moram
priznati da je kulturna povijest dvadesetog stoljea zapravo u potpunosti povijest ljevice i da ona
tu igra dominantnu ulogu, kao to ju je igrala desnica (konzervativizam, kranstvo) sve do polovice
devetnaestog stoljea. Za razliku od politike, desnica jedva postoji u uoj kulturi dvadesetog
stoljea. No, povijest kulture dvadesetog stoljea povijest je pojedinaca u sukobu s ljevicom (Krlea,
Ki, Orwell, Kundera, Solenjicin, Babelj, itd.). R. JARAK, Varijanta opeljudske gluposti, Vijenac,
(http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac244.nsf/AllWebDocs/pl)
ini se da je sam Houelle-
becq time to je kroz svoja
knjievna ostvarenja prol-
trirao socijalizam i liberali-
zam, na neki nain shvatio
povezanost tih ideolokih
pojava u smislu da jedan bez
drugog ne mogu postojati
jer oba imaju iste lozofske
korijene (prosvjetiteljstvo,
racionalizam) i zajednike
temeljne postulate (primje-
rice primat ekonomizma,
fetiizam tehnologije, egali-
tarizam, vjera u napredak,
itd.). Tako bi prikladniji izraz
ili zajedniki naziv za ta
dva ideoloka fenomena bio
liberal-socijalizam.
45
inspiriranog idejama Charlesa Fouriera
14
, Williama Morisa
15
i Bauhaus pokreta
Walthera Grophiusa moe se vidjeti analiziranje i poznavanje socijalizma te nje-
govih kulturnih izvedenica.
16
Naravno, on uope nije bio svjestan koliko su izvori
njegovih ideala sudbinski utjecali na njegov ivot, u kojem on nije ostvario svoje
ideale kroz projekte u svojoj struci ve se sasvim dobro uklopio u kapitalistiki su-
stav radei na turistikim naseljima iz jednostavnog razloga jer je to protabilno,
stoga je upeatljivo da dugogodinju utnju i rezignaciju prema sinu prekida
izlaganjem svojeg svjetonazora, a dodatnu notu daje svemu simbolika njihovog
odnosa kao oca i sina.
ini se da je sam Houellebecq time to je kroz svoja knjievna ostvarenja pro-
ltrirao socijalizam i liberalizam, na neki nain shvatio povezanost tih ideolokih
pojava u smislu da jedan bez drugog ne mogu postojati jer oba imaju iste lozof-
ske korijene (prosvjetiteljstvo, racionalizam) i zajednike temeljne postulate (pri-
mjerice primat ekonomizma, fetiizam tehnologije, egalitarizam, vjera u napre-
dak, itd.). Tako bi prikladniji izraz ili zajedniki naziv za ta dva ideoloka fenomena
bio liberal-socijalizam. Veina u naem drutvu jo uvijek ivi u lanoj dihotomiji
tih pojmova pa si ih predstavljaju kao dijametralno suprotne pojmove. Postoji
fama u drutvu da su oni koji sebe smatraju ljeviarima i socijalistima protiv
kapitalistikog sustava liberalizma, a pritom se zanemaruje i ne shvaa injenica
14 Charles Fourier (1772.-1837.) napisao je spis pod naslovom Novi ljubavni svijet, koji je dugo bio
briljivo uvan i ostao neobjavljen sve do 1967. Francusko izdanje Sabranih djela iz 1841. objavljuje
samo par dobro proienih fragmenata. Taj socijal-utopist, arki borac za emancipaciju ovjeka
openito, a ene posebno, razrauje u svojem Novom ljubavnom svijetu teoriju o drutvu koje
e se zvati harmonija, a temeljni pokreta bit e mu seksualne strasti osloboene svih ograda,
ukljuujui poligamiju, incest, pedoliju, sadizam, mazohizam i tako redom. V. prim. prevoditelja u
M. HOUELLEBECQ, Mapa i teritorij, str. 198.
15 William Moris (1834.-1896.) je postao blagajnik National Liberal League 1879. a ve u prosincu
na poticaj Friedrich Engelsa i Elanore Marx osniva Socialist League. Inae arhitekt, tekstilni dizajner
i slikar blizak prerafaelitima.
16 Neobino je to to je Grophius, kada je osnovao Bauhaus, bio tono na istoj liniji - moda
malo manje politikoj, s vie duhovnih preokupacija- iako je zapravo i on bio socijalist. U
Bauhausovoj proklamaciji iz 1919. izjavljuje da eli premostiti suprotstavljenost izmeu umjetnosti i
obrta, proglaava pravo na ljepotu za svakoga: tono program Williama Morrisa. Ali malo-pomalo,
kako se Bauhaus pribliavao industriji, on je sve vie postajao funkcionalist i produktivist; unutar
predavakog tijela Kandinsky i Klee su bili marginalizirani i u asu kad ga je Goering zatvorio, Institut
je u svakom asu ve bio potpuno preao u slubu kapitalistike proizvodnje. M. HOUELLEBECQ,
Mapa i teritorij, str. 205.
RADOVI | Ideologija u romanima Michel Houellebecqa
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
46
koalicije u naem politikom ivotu izmeu HNS-a kao liberalne i SDP-a kao so-
cijalistike stranke, koja je po prirodi stvari sasvim logina. Kao jo jedan stvarni
primjer njihove suradnje moe se navesti i Subversive lm festival, gdje publiku
Slavoja ieka uope ne smeta da su sponzori i pokrovitelji tog festivala dio libe-
ralnog kapitalizma, kojeg on s pozicije deklariranog ljeviara toboe kritizira. Za-
pravo su ljudi poput njega potrebni jer ga oni samo jaaju. Na kraju, kao jo jedan
argument moemo uzeti primjer iz povijesti ve spomenutih ezdesetosmaa,
koji su se kao ljeviari borili protiv kapitalistikog liberalnog sustava samo da bi
se uklopili u taj sustav zauzevi kljune pozicije u dravnim ustanovama.
LITERATURA:
Michel HOUELLEBECQ, Elementarne estice, Litteris, Zagreb, 2004.
Michel HOUELLEBECQ, Lanzarote i drugi tekstovi, Litteris, Zagreb, 2007.
Michel HOUELLEBECQ, Mapa i teritorij, Litteris, Zagreb, 2011.
Michel HOUELLEBECQ, Sabrane pjesme, Litteris, Zagreb, 2007.
Michel HOUELLEBECQ, irenje podruja borbe, Litteris, Zagreb 2004.
Rade JARAK, Varijanta opeljudske gluposti, Vijenac, broj 244., 10. srpnja 2003. (http://www.
matica.hr/Vijenac/vijenac244.nsf/AllWebDocs/pl)
Josip KREGAR, Darko POLEK, Slaven RAVLI, Uvod u sociologiju,
Pravni fakultet, Zagreb, 2005.
RADOVI | Feminizam kao politiki program u 21. stoljeu
47
FEMINIZAM
KAO POLITIKI
PROGRAM U
21. STOLJEU
Autor: Marina Skelin, student sociologije i povijesti na Hrvatskim studijima
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
48
Feminizam u javni diskurs ulazi kao moderan set ideja deriviranih iz
prosvjetiteljske vizije svijeta te ujedno kao i opozicija istom.
1
Ideja pro-
svjetiteljskog subjekta temeljila se na koncepciji osobe kao potpuno cen-
trirane, jedinstvene individue, obdarene sposobnou razuma, svijesti i
djelovanja.
2
Prethodno opisan subjekt zahtijeva pustiti svoj glas i biti
akter politikog ivota iz ega proizlazi bazino objanjenje budueg
feministikog diskursa. Usporedno jest, meutim, tenja za racionalno-
u i vlasti nad prirodom putem ljudskog konstrukta kulture sama po
sebi stvorila vrijednosnu opoziciju prema enskom koje je u odnosu na
muko promatrano analogno sa shvaanjem binariteta priroda-kultura,
te je iz valorizacije kulture kao nadmone prirodi proizalo poistovjei-
vanje ena i mukaraca s tom dihotomijom.
3
Reim istine koji je stvorio uvjet za nastanak feministike misli ujedno je i stvo-
rio jaz izmeu mukog i enskog te posljednje, subordinirao prvom. Pojam re-
im istine uveo je u socijalnu lozoju Michel Foucault, a oznaava drutveni
fenomen da svako drutvo prema njegovoj teoriji moi ima svoj vlastiti poredak
istine jer prihvaa i proizvodi odreene diskurse koji za to drutvo djeluju kao
istiniti.
4
Promatrajui stoga valove feminizma od njegova nastanka do danas
moemo sociologijskim pristupom vrijednostima koji zahtijeva dinamian i di-
ferencijalan pristup, zahvatiti strukturalne i povijesne determinante te drutvene
nositelje vrijednosti i biti usmjeren analizi drutvenih snaga koje vrijednosti
stvaraju, odravaju, opovrgavaju.
5
Dotino jest posebice nuno jer je funkcija
1 Encyclopedia of Social Theory , Vol. I , ed. George Ritzer ,Sage Publications, Thousand Oaks-Lon-
don-New Delhi, 2005., str. 268.
2 Michael HARALAMBOS, Martin HOLBORN, Sociologija-teme i perspektive, Golden Marketing,
Zagreb, 2002., str. 922. Stuart Hall tvrdi da je u zapadnim drutvima kroz povijest dominirala
odreena koncepcija identiteta te stoga razlikuje predmoderni identitet, prosvjetiteljski, socioloki
i postmoderni identitet.
3 Michael HARALAMBOS, Martin HOLBORN, Sociologija-teme i perspektive, Golden Marketing,
Zagreb, 2002., str.140 i 189.
4 Dinko UPAN, Foucaultova teorija moi i kritika pojma rod, asopis za suvremenu povijest
(dalje: SP), br.1., 7.-24. (2009.), str. 9.
5 Vrijednosti su drutveno-historijske uvjetovane , relativno stabilne , specine tvorevine i kon-
stituente individualne, grupne i/ili drutvene svijesti, i to one a) koje nastaju iz iskustva i/ili se preu-
zimaju iz kulture temeljem potrebe za orijentacijom, regulacijom i prevladavanjem odnosa prema
svijetu koji nas okruuje i sebi samima; b) koje se javljaju u obliku implicitnih ili eksplicitnih simbola
49
feminizma primarno politiki program te u sebi nosi vrijednosti i pretpostavlja
nositelje istog. Postoje tri vala feminizma; prvi val se odvija krajem devetnaestog
i poetkom dvadesetog stoljea (1850.
- 1920.) i karakterizira ga borba za jed-
nakost mukaraca i ena u osnovnim
pravima (feminizam sufraetkinja), iz-
meu 1920.- te i 1980.-te je drugi val
koji kulminira za seksualne revolucije
te se unutar tog vremenskog perioda
zahtijevala vea ravnopravnost muka-
raca i ena u javnom prostoru, dok fazu
koja traje i danas karakterizira obiljeje
postmodernizma u kojem se odvija
frakcioniranje i postavlja se pitanje
postoje li zajedniki ciljevi unutar femi-
nistikog programa i dekonstruira li se
univerzalnost znaenja ene i enskog.
ena se u javnom prostoru kroz
feministiki diskurs javlja u dugom
devetnaestom stoljeu, razdoblju u
kojemu se dogaaju viestruke politi-
ko-gospodarske promjene koje nepo-
sredno utjeu i na promjenu odree-
nog duha vremena.
6
Industrijalizacija,
liberalizam kao ekonomska koncepcija
gospodarenja, prekid s ancien regi-
meom te prosvjetiteljske ideje noene
Napoleonovim marom po Europi, mijenjaju svijest stanovnitva onodobne
Europe. Vrijednosti prosvjetiteljstva inkorporirane su u liberalistike programe,
nositelji istih bili su klasa graanstva u usponu koja iz posjedovanja kupovne
ili obrazaca o poeljnom, odnosno o bilo kojem smislu pozitivnom; c) koje pri vrijednosnom od-
noenju operiraju (u svijesti i akciji- praksi) na tri naina: 1.) bilo kao ciljevi akcije, tj.objekti i stanja
prema kojima se tei: 2.) bilo kao kriteriji pri izboru alternativnih pravaca ili sredstva akcije, odnosno
pri opravdavanju uinjenih postupaka: 3.) bilo kao opi zahtjevi koji se postavljaju u odnosu na
okolinu i samog sebe. (ulig, Fanuko, Jerbi : 1982.)
6 Dugo devetnaesto stoljee je naziv za vremenski period 1797. - 1918.
Postoje tri vala feminizma;
prvi val se odvija krajem
devetnaestog i poetkom
dvadesetog stoljea (1850. -
1920.) i karakterizira ga bor-
ba za jednakost mukaraca
i ena u osnovnim pravima
(feminizam sufraetkinja),
izmeu 1920.- te i 1980.-te
je drugi val koji kulminira
za seksualne revolucije te
se unutar tog vremenskog
perioda zahtijevala vea
ravnopravnost mukaraca i
ena u javnom prostoru, dok
fazu koja traje i danas ka-
rakterizira obiljeje postmo-
dernizma u kojem se odvija
frakcioniranje i postavlja se
pitanje postoje li zajedniki
ciljevi unutar feministikog
programa i dekonstruira li
se univerzalnost znaenja
ene i enskog.
RADOVI | Feminizam kao politiki program u 21. stoljeu
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
50
moi prerasta u vanog imbenika politike moi. ene u ovom razdoblju do-
bivaju po prvi put pristup javnoj sferi, ponajprije kroz nacionalni diskurs. ena
se smatra bitnom za kulturnu reprodukciju, ona je batinik kulture, kako materi-
jalne kroz svoj rad, tako i duhovne kao
odgojiteljica nacije kroz svoju privatnu
sferu majke.
7
U umjetnosti je nacija
ovjekovjeena kao ena, ena koju
mukarac titi i brani, posrnula Maria-
nne imala je pandan u ostalim naci-
onalnim romantiarskim diskursima.
Istodobno je po miljenu Ann Oakley,
za ene je posljedica industrijalizacije
bila pojava moderne uloge kuanice
kao dominantne uloge ene.
8
Tijekom
1790. 1841. tvornica je postepeno
zamjenjivala obitelj kao osnovnu jedi-
nicu proizvodnje, a zakoni koji su ogra-
niavali rad djece i ena rezultirali su
time da su djeca postajala jo ovisnija
o roditeljima (posebice o majkama). Promijenjena materijalna baza drutva u ko-
liziji sa sve veom diferencijacijom poloaja, uloga i statusa djece i odraslih prido-
nijela je apsorbiranju ideala ene-kuanice ovisne o mukom proizvodnom radu
u drugoj polovici devetnaestog stoljea meu irim drutvenim slojem.
9
Poslije
1914.godine ene se vraaju u privredni ivot zbog okolnosti koje je prouzroio
svjetski rat, ali sredinja uloga kuanice ostaje, ime je muka i enska domena
nepovratno razdvojena. Poslijeratnom masovnijom participacijom na tritu
rada ena je postala ekonomski subjekt te je njezina uloga u transformaciji kapi-
talistikog sustava najoiglednija promatra li se iz tendencije kapitalizma da sma-
njuje proizvodne trokove u svrhu poveanja prota.
10
Margaret Benston iznosi
tezu da se ene promatraju kao pomirljiva radna snaga zbog svoje socijalizacije te
7 Opirnije u Nira YUVAL-DAVIS, Rod i nacija, Zagreb, 2004.
8 Michael HARALAMBOS, Martin HOLBORN, Sociologija-teme i perspektive, Golden Marketing,
2002., Zagreb, str.144.
9 Isto, 144.
10 Proces feminizacije rada i njegove posljedice vidjeti u B.GALI, ene i rad u suvremenom
drutvu- znaaj orodnjenog rada, Sociologija i prostor, 49(2011.)189(1), 25-48
Tradicionalna obiljeja mu-
karaca u zapadnoj kulturi
kao opskrbitelja i zatitnika
bivaju ulaskom ena u javni
ekonomski prostor dovede-
na u pitanje opstanka kao
takvih, premda jest nastav-
ljena drutvena vrijednosna
reprodukcija tradicionalne
mukosti ime dolazi do
stanja socijalne deprivacije i
antagonistikih pogleda na
rodnu ne/jednakost izmeu
mukaraca i ena.
51
kapitalizam protira od te velike rezer-
vne radne snage kako bi odrao niske
nadnice, a visoke prote.
11
Kapitalizam
je istodobno oslabio i muku poziciju
jer tradicionalni aspekti mukosti bi-
vaju oslabljeni ekonomskom nesigur-
nou mukaraca, pogotovo jer ene
kao jeftinija radna snaga zauzimaju
radna mjesta mukarcima.
12
Tradicio-
nalna obiljeja mukaraca u zapadnoj
kulturi kao opskrbitelja i zatitnika bi-
vaju ulaskom ena u javni ekonomski
prostor dovedena u pitanje opstanka
kao takvih, premda jest nastavljena
drutvena vrijednosna reprodukcija
tradicionalne mukosti ime dolazi do
stanja socijalne deprivacije i antagoni-
stikih pogleda na rodnu ne/jednakost
izmeu mukaraca i ena. Uzimajui u
obzir sam kapitalistiki okvir u kojemu ivimo potrebno je iz te perspektive evalu-
irati i rad ene kuanice koji je uporabne vrijednosti, ali ne i razmjenske, stoga je
on u trinoj koncepciji liberalizma automatski nevrednovan, premda predstavlja
vaan aspekt obiteljskog ivota i obiteljske ekonomije.
Pojam rod feministike su teoretiarke u javnu diskusiju uvele sedamdese-
tih godina prolog stoljea, a teorijski ga razradile tijekom osamdesetih godina.
13
ena kao drugost u znanstvenom diskursu oznaavalo je stanje u kojem se
znanje o nekoj drutvenoj skupini konstruira izvan te skupine te se vidljivost ena
stoga omoguavala preispitivanjem i raskrinkavanjem tradicionalnih predodbi
o eni i njezinu drutvenom poloaju. Rod je dugo pojmovna premisa za bav-
ljenje feministikom teorijom, a najee je objanjavan uvenom reenicom
11 Michael HARALAMBOS, Martin HOLBORN, Sociologija-teme i perspektive, Golden Marketing,
2002., str. 148.
12 Isto, str. 190.
13 Dinko UPAN, Foucaultova teorija moi i kritika pojma rod, asopis za suvremenu povijest
(dalje: SP), br. 1., 7.-24. (2009.), str. 7.
RADOVI | Feminizam kao politiki program u 21. stoljeu
Simone de Beauvoir
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
52
Simone de Beauvoir; ena se ne raa kao ena, ena se postaje.
14
Stoga je rod
kulturna i drutvena konstrukcija identiteta koja je svojedobno prerasla u femi-
nistikom diskursu kao temeljni princip nejednakosti, tj. enske podreenosti
u patrijarhalnim drutvima. Posebice stoga to jest enskost i obiljeja istog u
subordiniranom poloaju k mukosti
(izvor tomu sam objasnila u prethod-
nom), feministiki diskurs se borio za
izjednaavanje u vrijednosnom smi-
slu tih kategorija. Postmodernistike
feministkinje uzimaju jezik kao glavni
nositelj razlike izmeu spolova jer
njime dominira falocentrinost koju
naposljetku tradicionalne feministice
uzimaju nesvjesno kao odnosnu ka-
tegoriju. Postmodernistice odbacuju
ideju da ene mogu napredovati pre-
uzimajui obiljeja mukaraca i zauzimajui drutvene poloaje tradicionalno
vezane za mukarce, te im cilj postaje dekonstrukcija mukog jezika i mukog
shvaanja svijeta.
Osamdesete godine prolog stoljea razdoblje su u kojem se pitanje feminizma
posebice politizira te se trai univerzalni djelatni i politiki subjekt u kategoriji
ene. Istodobno su se dogaala dva veoma bitna procesa koja su utjecala na
poziciju feminizma danas. Znanstvena armacija postmodernizma potpomogla
je da se kritika drutva i znanosti od strane marginalnih drutvenih grupa pretoi
u akademsku zajednicu i postane dekonstrukcijski diskurs unutar disciplina. Upi-
sivanje klase, rase, seksualnih razliitosti, kulturnih okruenja dovelo je na dnevni
red pitanje postojanja univerzalnog djelatnog enskog subjekta. Feminizam kao
opa teorija o tome kako drutvo funkcionira i kako osigurati napredak u kontra-
dikciji je s postmodernistikim odbacivanjem mogunosti tvorbe ope teorije i
recepata za poboljanje drutva, premda se pribliavaju jedno drugom tako to
oboje dovode u pitanje konvencionalne znanstvene metode spoznaje te pre-
ispituju prosvjetiteljski nain razmiljanja (vrste dihotomije , binarni pojmovi).
Pozicija feministikih perspektiva danas odraava postmoderni duh naeg
vremena, perspektiva nominalno zvui jedinstvena, ali je teorijski policentrina.
14 Tea KOKI, Feministika antropoloka kritika; od univerzalizma do razlike, Etnol.trib. 24,3 br.
31, 2001, 5-20, str. 7.
53
Pojam ene i enskog u istoj izgubio je jedinstven prizvuk ukazujui na neje-
dinstvenu svijest ena uzrokovanu razliitom pozicijom od roenja i ivotnim
uvjetima. Rod stoga, neko promatran kao kljuan imbenik u izgradnji neijeg
identiteta izgubio je takvu konotaciju u naem drutvu, u vremenu u kojem
jest pozicija ena najnesigurnije prirode jer je ekonomska emancipacija istih u
interakciji s ekonomskom nesigurnosti pojedinca uope dovela do pogoranja
enskih ivotnih pozicija. Problem subjekta, identiteta i drutvene akcije usko su
povezani jer ako ne postoji subjekt, implicitno jest nepostojanje identiteta to
pretpostavlja nepostojanje koherentne identitetne politike i s njom povezane
drutvene akcije. Charles Taylor iznosi tezu da je moderno doba doba autenti-
nosti, traganja pojedinca da se izrazi na autonoman i individualan nain iz ega
proizlazi da je pitanje identiteta zamijenjeno pitanjem razliitosti, to je povezano
i s postmodernom lozofskom misli koja naputa univerzalne istine, kao i mo-
gunost jedinstvene spoznaje te se priklanja pluralistikom poimanju stvarnosti.
LITERATURA
Feminism, Encyclopedia of Social Theory, Vol. I, ed. George Ritzer, Sage Publications,
Thousand Oaks-London-New Delhi, 2005.
Charles TAYLOR, A Secular Age, The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge
(Mass.) London (Engl.) 2007.
Dinko UPAN, Foucaultova teorija moi i kritika pojma rod, asopis za suvremenu povijest,
br.1.,7.-24. (2009.)
Tea KOKI, Feministika antropoloka kritika; od univerzalizma do razlike,
Etnol.trib.24,3br.31, 2001, 5-20, str7
Michael HARALAMBOS, Martin HOLBORN, Sociologija - teme i perspektive,
Golden Marketing, Zagreb, 2002.
B.ULIG, N.FANUKO, B.JERGI, Vrijednosti i vrijednosne orijentacije, CDD, Zagreb, 1982.
Nira YUVAL-DAVIS, Rod i nacija, Zagreb, 2004.
B.GALI, ene i rad u suvremenom drutvu- znaaj orodnjenog rada, Sociologija i prostor,
49(2011.)189(1), 25-48.
RADOVI | Feminizam kao politiki program u 21. stoljeu
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
54
MEDIJSKI
POSREDOVANA
ZBILJA STVARANJE
MEDIJSKE SLIKE
O DOMOVINSKOM
RATU
Autor: Igor Vrani,
apslovent komunikologije/magistar povijesti/ bakalar kroatolgije
55
Dvadeseto stoljee bitno je izmijenilo prijenos znanja porastom pisme-
nosti puanstva. Pismenost je sve do poetka stoljea bila privilegija
veinom imunijih te je sukladno tomu bilo pismeno svega nekoliko
posto populacije. U dananje vrijeme u Hrvatskoj gotovo da ne postoji
nepismena osoba. Prijenos znanja bitno se izmijenio upravo stoga to
su ljudi sami bili u mogunosti itati to ih zanima i stjecati znanja.
Kao novi medij, sredinom stoljea pojavila se televizija, koji prua nova
znanja uz puno manje uloene energije od itanja. U dvadeset i prvome
stoljeu prijenos znanja se drastino ubrzao i promijenio irenjem in-
terneta. Tako je danas mogue veini ljudi pratiti to se dogaa u svijetu
ne samo pomou domaih nacionalnih medija nego praenjem stranih
nacionalnih ili nezavisnih medija. Mediji su od svojih poetaka, a po-
sebice danas, bili uspjean instrument za prenoenje vlastitih ideja i
ideologija razliitih interesno-utjecajnih grupacija poevi od imunih
pojedinaca do nacionalnih drava. U dananje vrijeme nezavisni
portali gotovo su neprebrojivi, a sponzori/vlasnici su im ili nevladine
udruge ili nenavedeni.
U demokratskome drutvu posve je legitimno irenje vlastite ideologije ako
je u skladu sa zakonom pomou razliitih nezavisnih medija. Paradoks se po-
javljuje kada nacionalna televizija i politiari ire lane medijske slike suprotne
dravnome interesu za koji bi se trebali zalagati bez obzira na politiku orijen-
taciju. U radu u navesti nekoliko primjera lanih medijskih slika o Domovin-
skome ratu koji se sustavno plasiraju u medijima te su kod odreenog dijela
populacije ule u fond opeg drutvenog znanja, tj. stvari koje se podrazumi-
jevaju same po sebi. Razumljivo je da prosjean graanin prihvaa viestruko
ponovljene vijesti s najviih dravnih instanci s obzirom da nema vremena niti
interesa provjeravati svaku informaciju kao profesionalni povjesniari. U ovome
radu opisat u nekoliko takvih primjera: izdaju Vukovara s hrvatske i Knina sa
srpske strane, podjelu Bosne (i Hercegovine), stajalite da je Hrvatska mogla
krajem 1991. godine osloboditi okupirana podruja, prodaju Bosanske Posa-
vine i dogovor hrvatskih i srpskih elnika u Grazu te informaciju o 22 000 spa-
ljenih srpskih kua nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.
Sastanak je izmeu srpskoga predsjednika Slobodana Miloevia i hrvatskoga
dr. Franje Tumana u Karaorevu, 25. oujka 1991. godine, esta tema dnev-
no-politikih rasprava, a zagovornicima podjele Bosne (i Hercegovine) slui kao
RADOVI | Medijski posredovana zbilja stvaranje medijske slike o Domovinskom ratu
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
56
glavni dokaz o namjeri dvojice predsjednika.
1
No, valja istaknuti kako njihov sa-
stanak u to vrijeme nije izazvao veu medijsku pozornost te da se prvi put pojav-
ljuje u irim javnim raspravama 1993.
godine poslije nesuglasica u HDZ-u
nakon kojih iz stranke istupaju Stjepan
Mesi i Josip Manoli te njihovi pristae.
Prvo medijsko lansiranje podjele zbilo
se u lipnju 1991. kada je Muhamed Fili-
povi u intervjuu srpskome Vremenu
plasirao takve teze s jasnim praktinim
ciljem unoenje nepovjerenja Musli-
mana prema Hrvatima te opravdanje za muslimanske pregovore koje su vodili
Filipovi i Adil Zulkarpai s Karadiem i Miloeviem.
2
Sam razgovor izmeu
dvojice predsjednika nitko nije uo, iako neki tvrde da posjeduju snimke. Ako su
predsjednici dogovorili podjelu BiH, ratna zbivanja, koja su se dogodila nedugo
nakon toga u RH i BiH, jasno pokazuju da je dogovor propao. Dovoljno je samo
rei da je treina teritorija RH bila okupirana nedugo nakon dogovora kao i 70%
BiH. Naprotiv, imajui u vidu da je tokom agresije 1991. godine na RH BiH sluila
kao logistika baza te da je banjoluki korpus u zapadnoj Slavoniji bio plaan od
BiH moe se govoriti o agresiji BiH na
RH.
3
Takoer se moe zapitati to je BiH,
ako nije imala ingerencije na vlastitom
teritoriju i vlastitim institucijama?
Sastanak u Karaorevu treba prije
svega promatrati kao politiki mit koji
ima praktinu primjenu u sadanjosti
diskvalikacije politikih, ideolokih
ili znanstvenih protivnika. Tako npr.
dananja ministrica vanjskih poslova
Republike Hrvatske Vesna Pusi 2003.
1 Za detaljni prikaz nastanka karaorevakog mita vidi Ivo LUI, Karaorevo: politiki mit ili
dogovor?, SP, god. 35, br.1, Zagreb, 2003.
2 ISTI, n.dj., 18
3 Davor MARIJAN, Vjetaki nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i Hercegovine, SP, br. 2,
god. 36, Zagreb, 2004., 215
Sastanak u Karaorevu
treba prije svega proma-
trati kao politiki mit koji
ima praktinu primjenu u
sadanjosti diskvalikaci-
je politikih, ideolokih ili
znanstvenih protivnika.
Franjo Tuman i Slobodan Miloevi
57
godine u Feral Tribuneu pie: Nema nikakve dvojbe da je Tumanova politika
prema Bosni i Hercegovini u proteklom desetljeu bila destruktivna i negativna
za Bosnu, za Hrvate u Bosni i za Hrvatsku. Svima je jasno, svi to znaju i to, zapravo,
nije ni teko znati: to je, uostalom, i materijalno dokazivo.
4
U ovoj izjavi je prije
svega sporno zato je u drugoj polovici prve reenice izostavljena Hercegovina i
Hrvati u Hercegovini. Nadalje, ova izjava ima jasnu praktinu uporabu. Njome se
sluilo kao jednim od zahtijeva opozicije za ruenjem vladajueg HDZ-a. Nakon
dolaska na vlast takva interpretacija trebala je osigurati da se HDZ vie nikad ne
vrati na vlast.
5
Takav scenarij nije se zbio te je HDZ pred kraj te iste 2003. godine
ponovno stupio na vlast.
Neto noviji primjer, ali s puno veom politikom teinom, zbio se 2010. godine
kada se predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi ispriao za hrvatsku politiku
prema BiH: Politike koje su devedesetih - bilo to iz zloudnosti, neznanja, arogan-
cije ili ludosti -vjerovale da je rjeenje za Bosnu i Hercegovinu - podjela, posijale
su u Bosni i Hercegovini, ali i u svojim zemljama zlosretno sjeme. Zavedeni su
narodi i pojedinci ponjeli rat, smrt i sakaenje stotina tisua, milijune raseljenih,
unitena gospodarstva, unitene obitelji, a ovdje u Bosni i Hercegovini ostavili
za sobom rastrgano tkivo jednoga nedvojbeno posebnoga drutvenog i kultur-
noga bia utemeljenog na multietninosti i multikonfesionalnosti. Duboko alim
to je i Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prolog
stoljea tome doprinijela. Duboko alim to je takva hrvatska politika doprinijela
stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas mue.
6
U demokratskim drutvima
teko je istai slian primjer iznoenja neistina predsjednika drave prema prija-
njim dravnim vlastima osobito ako se zna da je preko Republike Hrvatske slana
vojna i humanitarna pomo Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina imala je
centre za vojnu obuku na tlu Republike Hrvatske, razliite udruge za humanitarnu
i vojnu pomo, vojno ekonomsko predstavnitvo u Zagrebu itd. Posebice izne-
nauje odabir rijei za govor poput: sijanje zlosretnog sjemena, zavedeni narodi,
sakaenje stotina tisua, rastrgano tkivo. U potpunosti je razumljivo ispriati se za
neto to se dogodilo, poput zloina u Srebrenici, ali dravne isprike za neto to
se nije dogodilo predstavljaju ozbiljan in za koji nitko do sada nije odgovarao.
4 Vesna PUSI, Tomac je frustriran svojom prolou, Feral Tribune, 18.1.2003., 10
5 Mladen ANI, to svi znaju i to je svima jasno Historiografija i nacionalizam, Hrvatski insti-
tut za povijest, Zagreb, 2008., 159
6 http://www.camo.ch/govor_ive_josipovica_u_parlamentu_bih.htm, pristupljeno 17. veljae 2013.
RADOVI | Medijski posredovana zbilja stvaranje medijske slike o Domovinskom ratu
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
58
Politiki su mitovi takoer dio me-
dijskog rata kojima je svrha utjecati na
ponaanje ljudi. Tako je pad Vukovara
od srbijanskih obavjetajnih slubi
bio prikazivan kao prodaja kako bi se
obeshrabrilo hrvatsko puanstvo u
Slavoniji te ih natjeralo u bijeg s jedne
strane, te diskvaliciralo politiko vod-
stvo s druge strane. Od strane dijela
Vukovaraca pad grada je doivljavan
kao prodaja, ponajprije zato to je bilo lake poraz opravdati izdajom iznutra,
nego priznati neprijateljsku nadmo. Isto se moe vidjeti kod krajinskih Srba koji
okrivljuju Beograd za pad Republike Srpske Krajine.
7
Jedan od najboljih primjera
je djelo Milisava Sekulia Knin je pao
u Beogradu.
8
Navedeni medijski rat
sa srpske strane ima oigledno prakti-
an cilj, no zauujue je kada hrvat-
ska nacionalna televizija u udarnome
terminu Dnevnika 20. studenoga
2011. pusti prilog gotovo identina
sadraja.
9
S obzirom na injenicu da su
autori priloga nakon krae suspenzije i
dalje na svojim radnim mjestima, ini
se da vladajuima takve interpretacije
ne smetaju.
10
Ovaj prilog pokazao je
samo nedostatak demokratske kulture
neistinitim blaenjem po prijanjoj de-
mokratski izabranoj vlasti i njenome predsjedniku od strane dravne televizije.
7 Za vie o nastanku politikih mitova i njezinoj drutvenoj ulozi vidi Izmeu kolektivnog pam-
enja i povijesne znanosti u Mladen ANI, to svi znaju i to je svima jasno Historiografija i
nacionalizam, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2008.
8 Milisav SEKULI, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel, 2000.
9 http://www.youtube.com/watch?v=W6XH-0O74Dc, pristupljeno 17. veljae 2013.
10 Za detaljnu analizu kako je prilog montiran izbacivanjem dijelova koji u potpunosti mijenjaju
sliku navedenih razgovora vidi Roman DOMOVI, Inverzija istine metoda ostvarivanja dominacije
u javnom informacijskom prostoru, National security and future, 3-4 (10), 2009.
Politiki su mitovi takoer
dio medijskog rata kojima je
svrha utjecati na ponaanje
ljudi. Tako je pad Vukovara
od srbijanskih obavjetajnih
slubi bio prikazivan kao
prodaja kako bi se obeshra-
brilo hrvatsko puanstvo u
Slavoniji te ih natjeralo u bi-
jeg s jedne strane, te diskva-
liciralo politiko vodstvo s
druge strane
59
U dijelu hrvatske javnosti takoer postoji miljenje da se Hrvatsku moglo oslo-
boditi krajem 1991. godine, a potjee iz dijela vojnih struktura poteklih iz Jugo-
slavenske narodne armije (Anton Tus, Petar Stipeti, Martin pegelj i dr). Imajui
u vidu tadanju cjelokupnu situaciju, takav pothvat bio je nemogu. Hrvatska je
vojska uz velike rtve izvela operacije na Bilogori i zapadnoj Slavoniji te je velik
broj vojnika bio van stroja. Isto tako u obzir treba uzeti zimske uvjete, ali i obranu
teritorija u sigurnom sluaju protuudara. Nemogunost je branjenja prevelikog
osvojenog teritorija jasno pokazao Peti korpus Armije BiH 1994.-1995. godine.
Osim toga, pokazalo se da je HV osvajao podruja koja su bila slabije branjena, tj.
branjena od Teritorijalne Obrane pobunjenih Srba, dok vre linije koje je bra-
nila JNA nisu uspijevali probiti.
U nedavno objavljenoj knjizi bosan-
sko-hercegovaki Srbin Novica Simi
izravno govori o tome kako je izdaja
Posavine namjerno lansirana u medije
da bi se oslabile hrvatske snage i lake
osvojio Koridor koji je bio od ivotne
vanosti bosanskim Srbima. Poetne su
uspjehe hrvatske snage mogle zahva-
liti ponajprije slabosti protivnika zbog
transformacije JNA u Vojsku Republike
Srpske. Nakon uspjene transformacije
hrvatske se snage nisu imale mogu-
nosti oduprijeti brojano i vojno nad-
monijem neprijatelju. Osim prodaje
Posavine, Novica Simi navodi i kako je iz komande Prvog krajikog korpusa pu-
tena dezinformacija o sporazumu izmeu Mate Bobana i Radovana Karadia
u Grazu.
Komanda 1. KK je preko sredstava informisanja planski plasirala dezinforma-
cije o svojim namjerama. Vjeto su korieni svi nesporazumi, nesuglasice i razli-
iti interesi koje su imali Herceg Bosna i muslimansko rukovodstvo u Sarajevu.
Stalno je ponavljana informacija o sporazumu izmeu Bobana i Karadia, koji
je potpisan u Gracu, po kome se Srbima mora obezbijediti koridor kroz Posa-
vinu. Plasiranje dezinformacije kako su civilne vlasti Osijeka odrale sastanak s
predstavnicima Srba iz Posavine i Semberije, uz prisustvo generala JNA Prae-
via, jo vie su kod Hrvata i Muslimana izazvali podozrenje da se neto kuva i
RADOVI | Medijski posredovana zbilja stvaranje medijske slike o Domovinskom ratu
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
60
potvrivalo sumnje u mutne rabote oko Bos. Posavine.... Bio je to zadatak do-
stojan svake rtve.
11
Posljednji primjer je onaj o 22 000 spaljenih srpskih kua za vrijeme i nakon voj-
no-redarstvene operacije Oluja s obzirom da se pretpostavlja da hrvatske snage
nisu palile vlastite kue. Podatak potjee iz knjige Hrvatskog helsinkog odbora,
a preuzele su ga mnoge javne osobe u svojim istupima. Podatak je temeljen na
UN-ovu izvjeu, no uvidom u izvjee pronalaze se potpuno drukiji podaci. Na-
ime, nije rije o 22 000 spaljenih kua nego o 21 744 promatranih kua. Kada se
ovo izvjee usporedi sa starijim UN-ovim izvjeima dobiva se brojka oko 2500
unitenih kua tokom i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.
12
Drugi esto
isticani problem vezan uz Oluju je nekanjavanje ljudi koji su poinili zloine
tokom operacije i nakon nje. Izmeu ostalog, to se moglo uti 2. prosinca 2012.
u emisiji HRT-a Nedjeljom u dva u kojoj je gostovao novinar Gordan Mali. No,
s obzirom da dravno odvjetnitvo ima drukije podatke, bilo je oekivano kako
e reagirati. U iduoj emisiji dravno odvjetnitvo objavilo je demanti na podatke
vezane uz Mladena Bajia koje je izrekao Gordan Mali, ali o netonim podacima
nisu se izjasnili, to se oekivalo s obzirom da ih imaju objavljene na svojim in-
ternetskim stranicama.
13
Prema slubenim podacima za zloine tokom i nakon
Oluje, procesuirano je 3728 poinitelja, a osueno je 2380.
Imajui u vidu navedene primjere, dolazimo do zakljuka da svi navedeni mi-
tovi ne korespondiraju s dogaajima koji su se zbili. Razumljivo je da ih odreene
grupacije koriste u svoje politike svrhe, ali nerazumljivo je kada pojedinci koji
predstavljaju dravu i njezine institucije koriste iste te mitove radei tako protiv
sebe, tj. onoga to reprezentiraju.
11 Novica SIMI, Operacija Koridor 92, COMPEX, Banja Luka, 2011., 59-60
12 http://www.dnevno.hr/kolumne/ante-nazor/44732-kome-treba-laz-o-22-000-zapaljenih-srp-
skih-kuca-tijekom-i-nakon-oluje.html, pristup 17.veljae 2013.
13 http://www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2, pristup 17.veljae 2013.
61
RADOVI | Medijski posredovana zbilja stvaranje medijske slike o Domovinskom ratu
LITERATURA
Mladen ANI, to svi znaju i to je svima jasno Historiograja i nacionalizam,
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2008.
Roman DOMOVI, Inverzija istine metoda ostvarivanja dominacije u javnom
informacijskom prostoru, National security and future, 3-4 (10), 2009.
Ivica LUI, Karaorevo: politiki mit ili dogovor?, asopis za suvremenu povijest,
god. 35, br.1, Zagreb, 2003.
Davor MARIJAN, Vjetaki nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i Hercegovine, SP, br. 2,
god. 36, Zagreb, 2004.
Milisav SEKULI, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel, 2000.
Novica SIMI, Operacija Koridor 92, COMPEX, Banja Luka, 2011.
Vesna PUSI, Tomac je frustriran svojom prolou, Feral Tribune, 18.1.2003.
Camo.ch (www.camo.ch)
Dnevno.hr (www.dnevno.hr)
Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske (www.dorh.hr)
YouTube (www.youtube.com)
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
62
Autor: Dominik Bertha, student ekonomije
TAJNE DAORSONA
Netko mi je jednom rekao: Kao to drvea imaju korijene u zemlji, isto
tako ima i ovjekova dua. vrst korijen dri nas na zemlji i znanje o nje-
govom postanku daje nam jak oslonac preko kojeg se moemo odraziti
daleko u ivotu. Povijest je denitivno beskonana misterija; to vie sa-
znamo o njoj, shvaamo koliko toga nedostaje u naem znanju. Duhovna
potraga za mudrou naih predaka ne ostavlja nas ravnodunima.
Daorson sa svojom davnom ezoterinom mistikom pobuuje u svakom
zdravom ovjeku mnoga pitanja.
RADOVI | Tajne Daorsona
63
U malom mjestu Oanii, u ratom poharanoj Hercegovini, nalazi se jedan od naj-
zanimljivijih primjera antike megalitske gradnje. On je ujedno, naalost, i jedan
od sustavno zanemarivanih ostataka naih ilirskih predaka te njihove misterio-
zne, do danas nerazjanjene kulture. U ovom lanku rije je o nekadanjoj prije-
stolnici heleniziranog ilirskog plemena
Daorsi (neki izvori spominju ovo pleme
i pod nazivom Daversi) koje je nastanji-
valo dolinu Neretve od 300. do 50. g.
pr. K. Daorson (gr. ) je bio
drutveno sredite itavog plemena,
a smatra se da je osnovan u razdoblju
izmeu 4. i 3. stoljea pr. Kr., iako novi
dokazi upuuju na veu starost. Naj-
novija geomagnetna istraivanja dr.
Nielsa Mlera Schisela s frankfurtskog
Arheolokog instituta na Oanikom
visoju pokraj Stoca otkrila su 500 go-
dina starije zidine koje se nalaze ispod
ve otkopanih zidina. Daljnjim snima-
njem kroz naslage zemlje utvrena je
stvarna starost ovog lokaliteta koja se penje na ak 3700 godina, inei ga jednim
od najstarijih urbanih naselja u itavoj Bosni i Hercegovini.
Obinom promatrau bi se na prvi pogled uinilo da ime samog grada dolazi
od plemenskog naziva Daorsi, ali, iako je i to djelomino tono, tajna iza nje-
govog imena daleko je zamrenija. Naziv Daorson proizlazi iz dvije rijei. Prva
rije je Daor (dvor, dver), koja je povezana s vie keltskih i sa staroslavenskim
jezikom, a predstavlja rije koja i danas oznaava dvore, dvorce, dvorane, itd. Ta
rije je korijen francuske rijei dor koja oznaava zlato. Druga rije je Son, koja na
gotovo svim indoeuropskim jezicima oznaava Sunce. Spojem rijei daor i son
dobivamo Daorson, odnosno Suneve Dvore ili Sunev Hram.
ARHEOLOKI NALAZI
Ostatci utvrenja i naselja na gradini otkriveni su jo davne 1891. godine. Grad
je neko bio podijeljen u tri cjeline, od kojih je sredinja bila akropola. Akropolu
je opasavao velik zid koji je bio dugaak 65 m, irok 4,2 m te visok od 4,5 do ak
Ostatci starog grada na Oa-
niima, sredite nekadanjeg
snanog ilirskog plemena
Daorsa, smjeteni su na
krevitom terenu grebena
visokog 250 metara. Kada
danas s vrha Oania pogle-
damo niz njegove obronke,
koji su kreviti poput cijelog
tog krajolika, moemo vidjeti
pusto korito Radimlje, koja je
prije 2500 godina bila plovna
i preko koje su Grci uplovlja-
vali u Daorson.
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
64
7,5 m. Zid se pruao od jugozapada prema sjeveroistoku. Manja istraivanja bez
arheolokih iskapanja izveo je na Oaniima uro Basler tek 1953. Koji je usta-
novio da su zidine dugake 300 i iroke 375 metara. Takve zidine se nazivaju jo
i kiklopskim zidinama, a znanstvenici
istiu nevjerojatnu slinost Darsona
s nekim detaljima Mikene u Grkoj.
Slinosti se oituju u nainu gradnje
ogromnih zidina, izrazito velikim reza-
nim kamenim blokovima uzidanim u
zidine bez ikakvog vidljivog spojnog
materijala, poput suhozida na kojem
se ne vidi niti jedna pukotina.
Naziv Kiklopske zidine dolazi iz
klasine grke mitologije; nazvane su
prema mitskom biu Kiklopu, za kojeg
se vjerovalo da je jedini posjedovao dovoljno veliku snagu da pomie takve ogro-
mne komade kamenja koji su sainjavali zidove Mikene. Takoer, spominje se da
su Kiklopi zaetnici zidanja velikih zidova. Vano je napomenuti da je kamenje
od kojih je Daorsnon izgraen ponekad teilo i do 10 tona, to ga ini teim i od
nekih koje sainjavaju piramide u Gizi, a isti ovakvi megalitni blokovi napravljeni
s preciznou koju danas ljudi teko postiu krase takoer Machu Picchu u Peruu.
Ostatci starog grada na Oaniima, sredite nekadanjeg snanog ilirskog
plemena Daorsa, smjeteni su na krevitom terenu grebena visokog 250 me-
tara. Kada danas s vrha Oania pogledamo niz njegove obronke, koji su kreviti
poput cijelog tog krajolika, moemo vidjeti pusto korito Radimlje, koja je prije
2500 godina bila plovna i preko koje su Grci uplovljavali u Daorson. Daorsi su
imali izrazito dobre i stalne trgovake veze s Grcima preko kojih su postepeno
poeli pripajati elemente njihove kulture, religije, pisma i jezika, kojeg su na kraju
potpuno preuzeli.
U Daorsonu su pronaene brojne amfore i dijelovi kvalitetno izraene kera-
mike po kojima su Grci bili poznati. Takoer, u jednom je manjem objektu prona-
ena stara kovanica (sa skoro svim priborom za izradu poput matrica za izradu
novca) gdje se nekada proizvodio novac u Daorsonu. Od ukupno 39 raznih nov-
ia pronaenih, ak 29 ih je bilo s likom kralja Ballaiosa (ilirski kralj s kraja 2. st.
pr. Kr.), dok ih je 9 bilo obiljeeno grkim natpisom (gr. Daorson).
65
Novii su ukraeni slikom lae, simbolom snanih pomorskih veza. Novac je,
osim potpune neovisnosti, takoer predstavljao jaku potvrdu snage i dobro razvi-
jene tradicije trgovanja ilirskog plemena Daorsa. Pronaeni su i ostatci granitne
skulpture Kadma i Harmonije (roditelja Illyriosa, legendarnog rodonaelnika svih
Ilira, op. a.), ali i ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Ipak, meu
mnotvom dobro ouvanih dokaza, posebno bitan je nalaz bronane kacige s
nizom grkih poganskih boanstva poput Afrodite (boica ljubavi, ljepote i spol-
nosti), Nike (boica pobjede), Dioniza (bog vina, ena i plodnosti zemlje), Helija
(smatran izvornim bogom Sunca, kasnije povezivan s Apolonom), Muza (boice
pjesnitva, umjetnosti i znanosti) i dr.
KORIJENI ILIRA
Prema legendi, Fenianin Kadmo naselio se meu Enhelejce i oenio se Harmo-
nijom, koja mu je rodila sina Illyriosa, a kojega je odmah po roenju obavila zmija
i prenijela mu svoju maginu snagu te nagovijestila da e on postati ilirski rodo-
naelnik. Zmija koja je obavila Illyriosa dovodi se, pak, u vezu s hetitskom zmijom
Ilurjankom (Hilluryankas), prikazanom na reljema u Maloj Aziji.
Ime Ilira i hetitske zmije svakako
nije sluajno, ve povezano zajedni-
kim indoeuropskim korijenom. Ime
samih Ilira u prijevodu znai slobodu,
a dovodi se kroz prije spomenuti mit u
vezu sa zmijom. Zmija je igrala vanu
ulogu u spiritualnom ivotu junih
Ilira, iji je religijski ivot bio podijeljen
na dva regionalna kulta: kult tovatelja
Sunca rasprostranjen na sjeveru, i kult
tovatelja Zmija, rasprostranjen na
jugu. Zmijski kult proizveo je brojne
narukvice, ogrlice i privjeske ukraene
ornamentima zmija, za koje se dugo
vjerovalo da predstavljaju plodnost,
zatitu besmrtnosti kroz uskrsnue
(skidanjem koe predstavlja se simbo-
lino ponovno raanje i vjeni ivot;
RADOVI | Tajne Daorsona
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
66
najbolji primjer je alkemijski simbol Ouroborosa, op. a.). Vanost ovog kulta ide
dalje od duhovnog uvjerenja koji je sve samo ne obian. Njegovi korijeni seu u
daleku prolost, u sam nastanak ovih ljudi.
ALKEMIJSKA SIMBOLIKA DAORSONA
Ulazei dublje u drevnu simboliku Sunevog hrama moemo lagano povezati
njegov simbolini naziv s numerologijom. Potrebno je, takoer, sagledati arhitek-
turu ovog grada iz perspektive drevnih alkemiara koji su duboko povezani sa
znanou grkih uenjaka.
U antikoj i srednjovjekovnoj alke-
miji Sunce je uvijek bilo povezivano sa
zlatom, za kojeg se smatralo da je naji-
i od sedam metala (zlato, srebro, iva,
bakar, olovo, eljezo i kositar). Zlato je
predstavljalo savrenstvo svih stvari i
potpuni sklad na svim razinama, uklju-
ujui i onu koja povezuje um i duh o-
vjeka otvaranje krunske akre. Atom-
ski broj zlata je 79. Zbroj znamenki tog
broja (7 i 9) je 16. esnaesta karata u
tarotskom nizu simbolinih alkemijskih
prikaza je Kula. Ona predstavlja naglu neoekivanu promjenu. Na ovoj karti mo-
emo vidjeti nekoliko raznih manjih simbola od kojih je, prije svega, najuoljiviji
prikaz munje. U hinduistikoj tradiciji munje se smatraju bljeskovima iz treeg
oka boga ive, ije arko svjetlo simbolizira istinu i potpuno prosvjetljenje. Tako-
er, valja spomenuti da se u lokalnom hercegovakom narjeju Sunce naziva i
zvizda. Upravo zato to je i Sunce naa najblia zvijezda, valja promotriti i taj
ezoterini aspekt u nizu alkemijskih simbola u tarotu. Zvijezda je karta koja se na-
lazi pod rednim brojem 17, odmah pored Kule. Ona simbolizira potpunu istou
i nove poetke. Iz prikaza Zvijezde dopire osam zraka koje simboliziraju vjenost
() i sedam zvijezda koje okruuju glavnu zvijezdu, predstavljajui time glavne
energetske akre u ljudskom tijelu koje simboliziraju potpuni sklad u mikrokoz-
mosu. Zvijezda je dugo vremena bila simbol voenja prema vioj razini svijesti,
kao i u legendi u kojoj se otvore zvjezdane oi Mitre i transformiraju u prozore
kroz koje se moe vidjeti kozmos. svijesti.
U ovom sluaju stvarna je
povijest u potpunom rasko-
raku s uobiajenim dru-
tvenim stavovima: upravo
je prenoenje usmenom
predajom bilo znak napred-
nog drutva, koje od svakog
lana zahtijeva da u sebi
pohranjuje veliku koliinu
pria, arhetipova i moral-
nih poruka.
67
Upravo je to transcendentalna transformacija svijesti koju Daorson predstavlja
u svojem krajnjem cilju. On je ono to su alkemiari zvali Magnum Opus on
predstavlja duhovno spajanje Dvora (Daor) sa Suncem (Son) i vjeni ivot nakon
smrti materijalnog tijela. Sunce ve milijunima godina slui kao zvjezdani ulaz
prema galaktikoj sredini preko kojeg se u impulsima sve vraa u svoj prvi oblik
besmrtnu i neunitivu energiju.
ZABRANJENA POVIJEST?
Sustavno zanemarivanje ovakvih arheolokih nalazita i pravog znanja naih
pretkranskih predaka dovodi do prevlasti stava u modernom zapadnom dru-
tvu da su duhovnost i graditeljski dosezi ljudi ovog prostora bili neto primitivno.
Stoga ne treba uditi to se Daorson potpuno nepravedno nigdje ne spominje u
udbenicima povijesti. U ovom sluaju stvarna je povijest u potpunom raskoraku
s uobiajenim drutvenim stavovima: upravo je prenoenje usmenom predajom
bilo znak naprednog drutva, koje od svakog lana zahtijeva da u sebi pohranjuje
veliku koliinu pria, arhetipova i moralnih poruka. Upravo je takvo drutvo du-
hovno neunitivo.
Jednostavan zakljuak je da su Daorsi i ostali pretkranski preci dananjih
europskih naroda bili napredniji nego to nas moderna historiograja ui. Zato,
predstavljati ih kao nepismene barbare koji su bili spaeni dolaskom kranstva i
unitavanjem njihove paganske kulture potpuno je neispravno. U tom bi smislu
od promicatelja takvih teorija bilo zanimljivo uti na koji nain su primitivni Iliri
klesali milimetarski precizne megalitne blokove teke po desetak tona i vukli ih
preko hercegovakog kra kilometrima na planinu Oanii, pritom ne oteujui
niti jedan obraeni kamen. Pod velom prolosti lee zakopane tajne naih pre-
daka, ali ponajvie one lee zakopane u nama. U kolektivnoj podsvijesti naroda,
lokalnim legendama i obredima. Zato je stoga najvanije ouvati tu prvotnu mu-
drost i slavljenje ovjekove duhovne i zemaljske prirode - tradiciju.
RADOVI | Tajne Daorsona
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
68
KONFRONTACIJA
MEDICINE I
ALTERNATIVNE
MEDICINE
Autor: Jan Sokolar, student medicine
RADOVI | Konfrontacija medicine i alternativne medicine
69
Komplementarna
1
i alternativna medicina (u daljnjem tekstu KAM) po
deniciji Svjetske zdravstvene organizacije obino oznaava iroki niz
praksi zatite zdravlja koje nisu dio tradicije neke zemlje i nisu integri-
rane u dominantan sustav zdravstvene zatite. Drugi izrazi, osim izraza
alternativne medicina, koji se pokatkad koriste da bi se opisale te prakse
zatite zdravlja jesu prirodna medicina, paramedicina, nekonvencio-
nalna medicina i cjelovita (holistika) medicina. Konkretni primjeri na-
vedene medicine su ajurvedska medicina, akupresura, akupunktura, ki-
ropraktika, bioenergetika, biomagnetna terapija, polaritetna terapija,
feng shui, iridologija, chelation terapija, chi kung, yoga, reiki, biljna
medicina itd.
Zbog velikog opsega teme za potrebe ovog rada pod alternativnom me-
dicinom osvrnut emo se na samo neke oblike alternativne medicine koji
svoje podrijetlo vuku iz Istoka. Klasina i moderna medicina
2
koja se prak-
ticira danas u vie manje svim zdravstvenim sustavima civiliziranog svijeta
razlikuje se od alternativne medicine upravo po tome to je ona znanost.
Profesor Matko Marui je na znanstvenom skupu Drutvo i medicina u
Splitu 1986. godine javno izrazio sukob dviju medicina
3
i sam je u svom
radu Medicina i paramedicina ili zato medicina nema alternative jasno odredio
vrijednost medicine kao znanosti.
4
1 Komplementarna ili integrirana medicina se razlikuje od alternativne medicine jer se ona ko-
risti zajedno s konvencionalnom iskljuivo kao njena dopuna, dok se alternativna medicina koristi
esto umjesto konvencionalne medicine
2 Ne postoji opi pridjev koji bi odredio sr medicine, ve se koristi mnotvo rijei, istoznanica i
suznanica koje stvaraju zbrku: akademska, standardna, profesionalna, konvencionalna, alopatska itd.
3 Tvrdim da se medicina i paramedicina mogu jasno razluiti i da su smrtni neprijatelji izme-
u kojih nema kompromisa. Potpuno se opredjeljujem za medicinu i tvrdim da je paramedicina
besmislica nedostojna obrazovanog i kulturnog ovjeka, navlastito ne medicinara. Gordana Cer-
jan-Letica, Slaven Letica: Druga medicina, Jesenski i Turk, travanj 2010., str 31.
4 Medicina jest znanost. Ona ima sva temeljna svojstva znanstvene aktivnosti, bez obzira da li se
odnosi na uvoenje novog lijeka, pregled trudnice ili hitnu intervenciju u prometnoj nesrei: lije-
nik (sebi, kolegiju) opisuje prirodnu pojavu i donosi tentativne i testabilne zakljuke iz kojih formu-
lira hipotezu (dijagnozu), prema kojoj postupa dok ne vidi da je u krivu; tada svoj postupak ispravlja
prema novoj hipotezi. Tu nema nieg nadnaravnog, nadljudskog, posebnog. Medicinska praksa
jest normalna ljudska aktivnost koja slijedi zakone znanstvene utemeljenosti. Ibid, Matko Marui:
Medicina i paramedicina ili zato medicina nema alternative, Pogledi, br. 1., Split, 1986, str. 136.-157.
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
70
Znanost koja je proistekla iz zapadnoeuropske lozoje i religije postoji jedino
u zapadnoj kulturi, tovie, sam pojam znanost koji se danas koristi u diskursu
zapadnoeuropske akademske zajednice postoji jedino u zapadnoj kulturi jer je
u njoj njegov sadraj oblikovan. Ovdje prvenstveno mislim na zapadnu kulturu
kao spoj srednjovjekovne i novovjekovne lozoje i kranske religije. Bez pozna-
vanja umjetnosti, lozoje i religije po-
jedine kulture, nema pravog spozna-
vanja same biti te pojedine kulture niti
svih ostalih aspekata ivota koji iz nje
proizlaze. Vl. Stanley Jaki
5
kao ziar
na primjeru zike ukazuje na to kako
je linearnost u newtonskom principu
uzroka i posljedice, kao jedan od te-
melja znanosti, proizala iz kranstva
i suprotna je antikom ahistorijskom
durtvu (nisu imali perspektivu prolo-
sti ili budunosti, ve je sve bilo vjeno sada, tj. nunc stans) ili indijskom drutvu
kojemu je svojstveno cikliko tumaenje povijesti.
6
Oswald Spengler kroz itavo
svoje djelo Propast zapada primjeuje kako je velika slinost izmeu antikog
i indijskog drutva, a ujedno su ta drutva po svojim obiljejima dijametralno
5 Vl. Stanley L. Jaki (1924. - 2009.) - benediktinski sveenik i istaknuti profesor zike na Seton Hall
University, New Jersey, meu ostalim bio je Fremantle lecturer na Balliol College, Oxford
6 Fizika, najegzaktiniji oblik znanosti, govori nam, ako nam ita i govori, da su svi zikalni procesi
dio jednosmjernog, i u sutini linearnog procesa. Znanstvenici nisu bili prvi koji su primijetili tu
injenicu. Gledajui iru sliku, u razumljivijem obliku, Biblija je prva izrekla tu tvrdnju o jednosmjer-
nosti svega. Prvo, postoji stvaranje, zatim povijest svemira i ovjeka, sve tei prema konanom
sudu i prema konanom dokonanju za sve na novim nebu i novoj zemlji. Gdje god se susreemo
s linearnom perspektivom, u pozadini pronalazimo Bibliju. To emo najbolje shvatiti ako pogle-
damo nain razmiljanja svih veih drevnih kultura. U svima je dominirala ideja da se sve stalno
ponavlja, ili ideja vjenih povrataka. To je neto to rijetko moemo uti. Gotovo nikada ne ujemo
da su takva vjerovanja odgovorna da se znanost rodila kao mrtvoroene, doista monumentalno
mrtvoroene u svim drevnim kulturama... ...Biblijski pogled je konano omoguio pretpostavku
da i nebesima i zemljom vladaju isti zakoni. Ta pretpostavka nije mogua unutar drugih pogleda
na svijet koji su dominirali u svim drugim drevnim kulturama. Drugi pogledi su smatrali nebesa
boanskim. Grci su razvili takvu logiku s odreenom preciznou, razlog je to zato je znanost bila
mrtvoroene ak i kod starih Grka, tih mitskih uzora moderne racionalnosti. U grkom ambijentu
bilo je nemogue, zapravo bilo bi svetogre, pretpostaviti da gibanje Mjeseca i pad jabuke opisuje
isti zakon. To je, meutim, bilo mogue Newtonu koji je to naslijedio iz stare kranske vjere. The
Biblical Basis of Western Science. Crisis 15, no. 9 (October 1997): 17-20
Sveprisutna ideologija
egalitarizma i kulturolokog
relativizma eli izjednaiti
vrijednost medicine i alter-
nativne medicine, no to nije
mogue jer alternativna
medicina nije i ne moe biti
po svojim karakteristikama
znanost.
71
suprotna zapadnoeuropskom drutvu.
Iako su se na Istoku izgradile mnoge
velike civilizacije (Indija, Kina) koje su
imale akumulaciju znanja (matematika,
astronomija, mehanika itd.) oni nisu
sve te steene informacije iskoristili
za razvoj znanosti kakva je svojstvena
zapadnoeuropskom kontekstu, zbog
toga to nisu imali linearnu viziju povi-
jesti kao to je ima zapadnoeuropska
kultura. Eksperimentalna metoda koja
je neophodna za postojanje znanosti
uope, ima svoj zaetak u srednjovje-
kovnoj skolastici. Neki od skolastika,
primjerice sv. Toma Akvinski, sv. Albert
Veliki, bl. Duns Scotus i na primjer
Francis Bacon
7
kao pripadnik novovje-
kovne lozoje, su upravo zasluni za
razvoj metode i eksperimenta u lozo-
ji kao temelja znanosti. Zanimljivo je
jo naglasiti da je medicina doivjela
pravi polet kad je uspjela nadvladati
nametnute paradigme arapske (u biti antike grke medicine bazirane na Ga-
lenu) medicine
8
.
Sad emo s openitog prijei na partikularno i objasniti kako se sve to odra-
ava na medicinu. Medicina kao znanost radi uvijek sa injenicama i dokazima, te
iz njih deduktivno i induktivno izvlai zakljuke, a ono to prouava i ime se bavi
7 Postoji zabluda meu nekim modernim povjesniarima da je bio progonjen upravo zbog svo-
je opservacijske metode
8 Iako su mnogi zagovaratelji arapske medicine ujedno bili i skolastici, upravo je opservacijska
metoda koju su skolastici uveli omoguila kasnijim naratajima da prevladaju zablude i ostvare
napredak. Na primjer , pozivanje na Galenov autoritet, koji je radio sekciju na majmunima i onda
je analogno primjenjivao na ljudima (sekcija na ljudima je bila zabranjena), prijeilo je ispravne
zakljuke u anatomiji ljudskog lea gdje se izbjegavala jednostavna injenina opservacija na nain
da kada se anatomija ljudskog lea nije slagala s Galenovom, onda se govorilo da je rije o malfor-
macijama. http://hr.wikipedia.org/wiki/Galen, pristupljeno 24. veljae 2013.
RADOVI | Konfrontacija medicine i alternativne medicine
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
72
je mogue empirijski dokazati. Odraz
medicine i drugih prirodnih znanosti
na ivot zapadnog ovjeka se najbolje
moe ogledati u velikom skoku pro-
sjene dobi u produenju ivotnog
vijeka veinske populacije u zemljama
Zapada koji je pratio medicinski i teh-
niki razvoj
9
.
Alternativna medicina koja je porije-
klom s Istoka, povezana je s istonja-
kom religijom i lozojom puno vie
nego to je zapadna medicina pove-
zana sa zapadnoeuropskom religijom
i lozojom. Bitan utjecaj na kulturu
Istoka imao je brahmanizam iz kojeg su
konsekutivno potekli hinduizam, a ka-
snije i budizam. Uenje brahmanizma
moglo bi se ovako saeti: ovjek treba prepoznati svoj identitet s velikim imper-
sonalnim bogom Brahmom, treba prestati biti bie elja, osloboditi se ciklusa
reinkarnacije, smru izgubiti svoju individualnost i svoje svjesno postojanje da bi
postao upijen u velikoga boga Brahmu
10
. Ayurveda je dobar primjer koji povezuje
hinduska vjerovanja i medicinu koja se u Indiji prakticira. Kako joj i samo ime kae,
ta praksa ima svoje korijene u Vedama (sanskrtskim spisima). Ove knjige esto
pripisuju odreeni broj bolesti nebalansu izmeu takozvanih doa.
11
Ayurveda
opisuje tri doe - tri psihofizioloke energije, koje kontroliraju tjelesne funkcije.
Ponekad se rije doa prevodi kao sokovi tijela, ili kao mana, jer poremeaj
doa uzrokuje bolesti.
12
Drugi primjer je yoga. Ona je sustav drevnih duhovnih
9 Posebno je svjesnost o higijenskim uvjetima pri poroaju koja je pridonijela smanjivanju in-
fantilne smrtnosti i time statistiki znatno utjecala na produenje prosjene ivotne dobi ( Sem-
melweis spoznao 1847.).
10 http://www.newadvent.org/cathen/03028b.htm, pristupljeno 24. veljae 2013.
11 Dijatetske preporuke i napuci za pripremu i konzumiranje hrane, napuci glede higijene, pri-
rodni lijekovi, masae itd. koriste se pri rjeavanju irokog spektra bolesti. Gordana Cerjan-Letica,
Slaven Letica: Druga medicina, Jesenski i Turk, travanj 2010., str 135
12 http://en.wikipedia.org/wiki/Ayurveda, pristupljeno 24. veljae 2013.
Ayurveda
73
i tjelesnih vjebi porijeklom iz Indije te je nastala iz tradicije ayuravedske medi-
cine .
13
Joga se sastoji od zikih vjebi, tj. asana i vjebi disanja pranayama, koja
se smatra sredstvom k prosvjetljenju, tj. postizanjem jedinstva sa samim sobom i
univerzumom Brahman.
14
15
Mnogi ljudi koji se bave alternativnom medicinom ne mogu nikako znan-
stveno dokazati svoje metode, sve se svodi na iste verbalne akrobacije misti-
nim energijama i pojmovima ( prana, chi, akre, itd.) koje nitko ne moe izmjeriti
niti ih dokazati
16
. Veina rezultata nije nita vie pozitivna od placebo efekta
17
.
Neki oblici alternativne medicine s Istoka (inspirirani vjerovanjem slinim gore
navedenom brahmanizmu) mogu biti vrlo tetni za nae psihosomatsko zdrav-
lje jer se njihovim praksama nastoji ugasiti individualna svijest i stopiti ovjeka
sa svemirom kako bi dostigao nirvanu. Ako se psihiki efekti koje je mogue
osjetiti pri prakticiranju yoge zamijene sa spiritualnim efektima, moe doi i do
duevnih poremeaja. Poremeaj depersonalizacije
18
vee se uz odreene vrste
13 http://simple.wikipedia.org/wiki/Yoga, pristupljeno 24. veljae 2013.
14 Joga kao sredstvo k prosvjetljenju je veoma bitna za hinduizam, budizam i dainizam, kao i
mnoge druge religijske i duhovne prakse irom svijeta. Za hindusa je moka veliki cilj. Joga sadri
osmerostruku metodu savladavanja: yama (apstinencija, govorenje istine, uzdravanje od ubojstva,
jaanje kreposti, samokontrola), niyama (pridravanje pravila, vrenje pobonosti), asana (poloaji
tijela), pranayama (vjebe i regulacija disanja), pratyahara (nadozor tj. obuzdavanje osjetila), dhyana
(meditacija), dharana (kontemplacija) i samadhi (oslobaanje, prosvjetljenje). http://hr.wikipedia.
org/wiki/Joga, pristupljeno 24.veljae.2013.
15 Katolika crkva je izjasnila svoj stav u dokumentu Isus Krist - donositelj vode ive. Smatraju
da je joga, ija duhovnost ima korijene u istonjakim religijama, u meusobnoj iskljuivosti s po-
rukom Isus Krista. Ibidem
16 Popis istraivanja (US National Library of Medicine) koja osporavaju neke alternativne me-
tode lijeenja: Akupunktura i tradicionalna kineska medicina: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/
pubmed/15992224 - niska konzistencija i suglasnost u postavljanju dijagnoza od strane licenciranih
praktikanata tradicionalne kineske medicine.
Openito kineska tradicionalna medicina: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14727501 -
ponovo niska podudarnost u postavljanju dijagnoze, vea podudarnost u izboru tretmana.
Reiki: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18410352 - nedovoljni dokazi da je reiki uinkovit u
lijeenju bilo kojeg poremeaja, pristupljeno 24. veljae 2013.
17 http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/Medicine/PsychiatryPsychology/~~/
dmlldz11c2EmY2k9OTc4MDE5NTMxMzY4MA, pristupljeno 24. veljae 2013.
18 Samo neki od primjera povezanosti odreenih tipova meditacija i depersonalizirajuih po-
remeaja: http://ajp.psychiatryonline.org/article.aspx?articleid=155172, http://www.ncbi.nlm.nih.
RADOVI | Konfrontacija medicine i alternativne medicine
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
74
meditacija, a poznato je da je meditira-
nje bitna sastavnica yoge. DSM IV-TR
19
denira depersonalizacijski poremeaj
kao trajnu ili ponavljanu alteraciju per-
cepcije selfa do stupnja gdje je osjeaj
osobe o njegovom ili njezinom osje-
aju realnosti privremeno izgubljen.
Pacijenti s depersonalizacijskim pore-
meajem mogu se osjeati kao roboti,
kao da su u snu ili da su odvojeni od
svojih tijela. Epizode su ego-distone
te pacijenti shvaaju nestvarnost
simptoma.
Postoji pravni okvir naeg Kazenog
zakona za osobe koje prakticiraju alter-
nativnu medicinu, svojom sankcijom
najbolje govori o tome koliku opa-
snost predstavljaju naem drutvu.
20
Zanimljivo je da u doba gospodarske
krize u SAD-u (1929. - 1933) dolazi do situacije da je medicinsko arlatanstvo
imalo takvu veliku javnu snagu da je plaenim oglasima otvoreno pozivalo na
bojkot konvencionalne medicine
21
te se tako danas s novom gospodarskom kri-
zom stvara preduvjet za novi procvat alternativnih medicina. Upravo je u SAD-u
KAM ostvarila legalitet i legitimitet jer je zbog ljudskih sloboda, privrenost slobod-
gov/pubmed/2191357, pristupljeno 24. veljae 2013.
19 Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders fourt edition, text revision
20 Nadrilijenitvo, lanak 184.(1) Tko se nemajui propisanu strunu spremu bavi lijeenjem
ili pruanjem druge medicinske pomoi, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je
djelom iz stavka 1. ovoga lanka izazvano znatno pogoranje bolesti ili naruenje zdravlja druge
osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je djelom iz
stavka 1. ovoga lanka kod druge osobe izazvana teka tjelesna ozljeda ili prekid trudnoe, poi-
nitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga
lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do
petnaest godina. (5) Sredstva upotrijebljena za lijeenje iz stavka 1 i 2. ovoga lanka e se oduzeti.
KZ (125-11).
21 Gordana Cerjan-Letica, Slaven Letica: Druga medicina, Jesenski i Turk, travanj 2010., str. 16.
Sai Baba
75
nom poduzetnitvu i trinom natjecanju, kao i politikom liberalizmu, omogueno
i ostalim medicinskim sektama da razviju vlastite sustave obrazovanja, licenciranja i
praktinog rada, osim toga tu su utjecaj imale i posebne doseljenike urbane za-
jednice, prije svega kineska, ali i vijetnamska, korejska, indijska.
22
1998. Journal of the
American Medical Association, prvi put u povijesti, cijeli tematski broj je posvetio
alternativnoj medicini, a u oujku 2000. Bill Clinton osniva komisiju Bijele kue za
komplementarnu i alternativnu medicinu s mandatom da predloi zakonodavne
i administrativne preporuke koje bi pomogle u maksimiziranju potencijalne kori-
sti.
23
Odnos razvijenih europskih zemalja prema KAM-u ne razlikuje se puno od
amerikog, pa je tako prvi vaan slubeni dokument koji je Europski parlament
usvojio 1997. Rezolucija o poloaju nekonvencionalne medicine (Resolution on
the status of non-convenciontional medicines A4-0075/97) gdje se od lanica
Europske unije zahtijeva da zaponu proces priznavanja nekonvencionalnih
vrsta medicine uz prethodna znanstvena istraivanja sigurnosti i uinkovitosti
pojedinanih medicinskih praksi.
24
Potrebno je spomenuti u svjetlu navedenog
da je bivi predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi 5. svibnja 2005. uruio
Indijcu Svamiiju (Paramhans Svami Mahevarananda), tvorcu sustava Joga u
svakodnevnom ivotu, odlije Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za
dugogodinji humanitarni rad i promidbu RH u svijetu.
25
Danas se moe uoiti opa dekadencija zapadne civilizacije upravo zbog toga
to se ta ista civilizacija odrekla svojih poela i svojih originalnih vrijednosti, to
je omoguilo prodor mnogim praksama s Istoka koje parazitiraju na ostacima
nae kulture. Medicina je danas, kao i svaka znanost, podlona kritici, stoga treba
potraiti i u njoj samoj razloge zbog kojih alternativna medicina postie sve veu
popularnost na Zapadu, kao npr. depersonalizirani i mehanicistiki odnos pa-
cijenta i lijenika, decit strunog kadra itd. Sveprisutna ideologija egalitarizma
i kulturolokog relativizma eli izjednaiti vrijednost medicine i alternativne
medicine, no to nije mogue jer alternativna medicina nije i ne moe biti po
svojim karakteristikama znanost. Iz etnocentrine perspektive zapadneuropskog
ovjeka, sigurno je da se u kulturama drukijim od nae zapadne moe nai i
nekih pozitivnih stvari, pa tako i u njihovim medicinama, koje se moda mogu
22 Ibidem, str. 42-43.
23 Ibidem, str. 44-46.
24 Ibidem, str.
25 Ibidem, str. 66.
RADOVI | Konfrontacija medicine i alternativne medicine
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
76
iskoristi putem znanosti, ali naalost, neki ljudi nekritiki, moda ak i iz averzije
prema vlastitoj zapadnoj batini, promoviraju sve to je suprotno naoj tradiciji.
LITERATURA
Gordana Cerjan-Letica, Slaven Letica, Druga medicina, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.
Matko Marui, Medicina i paramedicina ili zato medicina nema alternative, Pogledi, br. 1.,
Split, 1986.
The Biblical Basis of Western Science, Crisis 15, br. 9., 1997.
National Center for Biotechnology Information (www.ncbi.nlm.nih.gov)
New Advent (www.newadvent.org)
Wikipedia (www.wikipedia.org)
RADOVI | Distributizam - katolika ekonomska misao
77
DISTRIBUTIZAM
KATOLIKA
EKONOMSKA
MISAO
Autor: Alen Horvat, pristup. oec.
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
78
Distributizam je ekonomska teorija koju su formulirali Hilaire Belloc
i G. K. Chesterton, u velikoj mjeri utemeljena na principima socijalne
pravde koju je 1891. godine propisao papa Lav XIII u svojoj enciklici Re-
rum Novarum. Kljuno naelo distributizma pouava da vlasnitvo nad
sredstvima proizvodnje treba biti to vie rasprostranjeno, umjesto da
je koncentrirano u rukama nekoliko pojedinaca (kapitalizam) ili u ru-
kama dravne birokracije (socijalizam).
1
Tomu shodno, distributizam
predstavlja originalan katoliki nauk koji se razlikuje od kapitalizma i
socijalizma te zagovara raspodjelu vlasnitva u skladu sa stvarnim o-
vjekovim potrebama. Papa Ivan Pavao II. u Sollicitudo Rei Socialis pie:
Crkveni socijalni nauk zauzima kritiki stav i prema liberalnom kapi-
talizmu i prema marksistikom kolektivizmu.
2
Niti Belloc nije vjerovao da razvija novu ekonomsku teoriju, ve da izlae staru i
rairenu misao, suprotstavljenu novostima kapitalizma i socijalizma. Staru rai-
renu misao predstavljao je sustav srednjovjekovnih katolikih zanatskih cehova
koji su uglavnom funkcionirali tako da su ograniavali iznos imovine koju vla-
snik moe posjedovati. Cilj takvog naina funkcioniranja je stremljenje k tomu
da zanatski ceh ne izgura druge iz poslovanja, tj., da se izjasnimo suvremenim
ekonomskim pojmovima, da ceh ne bi postao korporacija i naao se u mogu-
nosti ostvariti monopol. Ono to je i vie no primjetno jest to da distributistika
misao ne tei ekonomskom natjecanju i kaosu koje ono nosi, ve zajednikoj
suradnji u proizvodno-prodajnom procesu, svojevrsnom bratstvu utemeljenom
na kranskom moralu, te tenji k ekonomskoj harmoniji. Srednjovjekovni cehovi
za distributiste predstavljaju organizacije koje su postojale sa ciljem odravanja
ekonomske pravde i pravednosti. Oni u svom srednjovjekovnom obliku, u doba
feudalizma, nikad nisu bili iroko rasprostranjeni u drutvu.
Cilj distributizma je uspostaviti organizacije na temelju srednjovjekovnih ce-
hova, no organizacije bi bile iroko rasprostranjene u drutvu. Cilj nije usposta-
viti identine srednjovjekovne, ve nacionalne cehove, koji bi bili prilagoeni
1 John C. MEDAILLE, An Introduction to Distributivism (http://www.medaille.com/
distributivism-encyclopedia.pdf )
2 Thomas STORCK, A Distributist Looks at Capitalism and Socialism (http://distributistreview.
com/mag/2010/11/a-distributist-looks-at-capitalism-and-socialism/)
79
suvremenim gospodarskim uvjetima.
3
4
Ukoliko pogledamo u dalju prolost,
korijene distributistike misli pronalazimo kod Svetog Tome i Aristotela, koji je
napisao: Vlasnitvo treba biti u op-
em smislu zajedniko, ali kao ope
pravilo privatno... U dobro ureenim
dravama, iako svaki ovjek ima svoju
vlastitu imovinu, neke stvari stavlja na
raspolaganje svojim prijateljima. Pr-
vim distributistikim zakonom mogli
bismo nazvati uredbu Rimskog senata
koja je propisivala da umirovljenim
legionarima ne treba dodijeliti vie
zemlje, ve samo onoliko koliko oni uz
pomo svoje obitelji mogu obraditi.
5
Time se ograniava vlasnitvo, tj. ono ima svoju gornju granicu. Isto tako, vla-
snitvo ima i svoj poetak, ono se ne ukida, samo se raspodjeljuje, kao to stoji u
Rerum Novarum: Zakon, stoga, treba favorizirati vlasnitvo, i njegova bi politika
trebala biti poticanje to je vie ljudi mogue, da postanu vlasnici.
6
DISTRIBUTIZAM I KAPITALIZAM
U enciklici Centesimus Annus papa Ivan Pavao II. pie: Vidjeli smo da je nepri-
hvatljivo rei da poraz takozvanog `real-socijalizma ostavlja kapitalizam kao jedini
model ekonomske organizacije.
7
Na temelju ovog citata distributistiki teoretiar
Thomas Storck zakljuuje da katolicima prilii da poglede usmjere k distributizmu
kao ekonomskom sustavu koji je katolikoj misli mnogo srodniji no kapitalizam.
3 Thomas STORCK, The Economic Role of the Medival Guilds (http://www.theuniversityconcourse.
com/article/1919.html)
4 Arthur PENTY, Medieval and National Guilds (http://distributist.blogspot.com/2007/02/
medieval-and-national-guilds.html)
5 Anthony COONEY, A History of Distributism (http://distributist.blogspot.com/2008/02/
history-of-distributism.html)
6 Thomas STORCK What is Distributism? (http://distributistreview.com/mag/wp-content/
uploads/2010/07/What-is-Distributism.pdf )
7 Ibid.
Ono to je i vie no primjetno
jest to da distributistika
misao ne tei ekonomskom
natjecanju i kaosu koje ono
nosi, ve zajednikoj surad-
nji u proizvodno-prodajnom
procesu, svojevrsnom brat-
stvu utemeljenom na kr-
anskom moralu, te tenji k
ekonomskoj harmoniji.
RADOVI | Distributizam - katolika ekonomska misao
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
80
Kapitalizam nije privatno vlasnitvo
imovine, kao niti produktivne imo-
vine; takvo vlasnitvo je postojalo u
veini svijeta veinu vremena. Dakle,
privatno vlasnitvo nije kljuno obi-
ljeje kapitalizma. Distributisti problem
kapitalizma vide u odvojenosti rada i
vlasnitva budui da zbog toga dolazi
do javljanja klase kapitalista koja je
udaljena iz samog proizvodno-uslu-
nog procesa te se tim procesom slui
na nain da ulaganjima akumulira vla-
stitu dobit, dok im je pritom malo ili
gotovo nita ostalo za sudionike pro-
cesa. Kao rezultat toga, ljudi su stekli
bogatstvo nasilnim preuzimanjima,
spajanjima, zatvaranjima tvornica
itd.; drugim rijeima, iskoritavanjem
privatnih vlasnikih prava, ne u svrhu
ukljuivanja u produktivnu ekonomsku aktivnost, nego u svrhu bogaenja bez
obzira na posljedice koje e se odraziti na potroae ili radnike. Distributisti tvrde
da u kapitalistikom vlasnitvu odreena produktivna imovina ostaje rezervirana
za bogate, kojima to poveava utjecaj i mo u drutvu vie no to na to imaju
pravo. Formalno pravo na privatno vlasnitvo postoji u kapitalizmu, ali je u praksi
ogranieno na bogate. Nagomilavanje imovine i bogatstva u distributizmu ima
svoje granice.
8
Belloc je smatrao da kapitalizam nikako ne moe posjedovati vlastitu ravno-
teu. Prema Bellocu, kapitalizam je nestabilan sustav iz dva razloga: on odstupa
od vlastite moralne teorije i stvara sustav dvostruke nesigurnosti. Moralna teo-
rija kapitalizma temelji se na slobodi, ali ona nastoji akumulirati imovinu u ru-
kama nekoliko vlasnika. Budui da vlasnitvo postaje sve vie ogranieno, klasa
kapitalista stjee sve vie moi te dolazi do naruavanja prvobitne postavke.
Konkurentska anarhija ini sustav nestabilnim, kako za zaposlenike, tako i za po-
slodavce; jedni nad sobom imaju konstantnu prijetnju gubitka posla, dok drugi
strahuju od gubitka uloenog kapitala ili imovine. Belloc smatra da postoje samo
8 Ibid.
Rerum Novarum, Lav XIII
81
tri stabilne opcije: robovlasnitvo, soci-
jalizam i distributizam.
9
DISTRIBUTIZAM I SOCIJALIZAM
Distributistika kritika izvornog soci-
jalizma zapoinje s marksistikom ne-
gacijom privatnog vlasnitva. Marksi-
zam zagovara centralizaciju sredstava
proizvodnje i vladinu raspodjelu sred-
stava, to dovodi do jaanja centralne
vlasti i ukidanja privatnog vlasnitva.
Drugim rijeima, pojedinac postaje
zaposlenik dravnog ili kolektivnog
poduzea koje funkcionira na temelju
vladine direktive. U kapitalizmu pri-
vatno vlasnitvo postaje rtva velikih
poslova, dok je u marksizmu rtva ve-
like vlade. Prosjean ovjek postaje jedan u masi, jedinica proizvodnje koja se
lako zamjenjuje u bilo kojem trenutku.
10
Distributisti se ne slau s marksistikom
postavkom da privatno vlasnitvo nosi sa sobom pokvarenost i sebinost te se
u tom sluaju distribucionisti pozivaju na Rerum Novarum (1891.), encikliku Lava
XII.: Ljudi uvijek rade vie i spremnije kada rade na onome to je njihovo vlastito;
dapae, oni ue voljeti samu zemlju koja prinosi kao rezultat rada njihovih ruku,
ne samo kod hrane za jelo, ve pri obilju dobrih stvari za sebe i za one koji su im
dragi (no.35).
11
Distributizam se temelji na papinskim enciklikama te iz tog razloga u sebi
sadri sve prilino dobro poznate kritike socijalizma, bez obzira govori li se o
9 John C. MEDAILLE An Introduction to Distributivism (http://www.medaille.com/
distributivism-encyclopedia.pdf )
10 Roy. F. MOORE Distributism vs. Socialism (http://distributist.blogspot.com/2007/01/
distributism-vs-socialism.html)
11 Thomas STORCK What is Distributism? (http://distributistreview.com/mag/wp-content/
uploads/2010/07/What-is-Distributism.pdf )
RADOVI | Distributizam - katolika ekonomska misao
Velika kriza 1930., povorka nezaposlenih
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
82
socijalistikim ekonomskim ili drutvenim idejama, ukljuujui i socijalistiki ma-
terijalistiki svjetonazor.
Zanimljiv je i pogled G. K. Chestertona, koji je prvobitno bio simpatizer soci-
jalizma, da bi potom postao njegov kritiar: Socijalizam je jedna od najjedno-
stavnijih ideja na svijetu... Neko sam se zalagao za socijalizam jer je jednostavan.
Sada se protivim socijalizmu jer je prejednostavan.
12
DISTRIBUTIZAM, TRADICIJA I KRITIKA DISTRIBUTIZMA
Distributizam svoje korijene nalazi u srednjovjekovnim zanatskim cehovima,
rimo-katolikoj lozoji, pretkranskoj europskoj lozoji i povijesti te u Bi-
bliji. Kritiari distributizma esto tvrde da Chesterton i Belloc nisu imali nimalo
formalnog ekonomskog obrazovanja.
13
Ova kritika utemeljena je na primatu
ekonomskog naina miljenja koje je
plod modernizma i ekonomskih dok-
trina proizalih iz njega - kapitalizma i
komunizma. Thomas Storck pie: Ako
je trenutna ekonomska znanost u
suprotnosti s ovom milju (distributiz-
mom), tada se zapitajte, koji autoritet
ta znanost ima? Ona je nastala iz de-
istike lozoje takozvanog prosvjetiteljstva XVIII stoljea i neobino je da neki
katolici, dok osuuju (s pravom) lozoju tog nesretnog stoljea, toplo prihva-
aju njegove ekonomske teorije, ne shvaajui da ta ekonomska teorija izvire iz
istog otrovnog zdenca kao Voltaire i enciklopedisti.
14
Kritiari distributizma esto se nazivaju tradicionalnim katolicima te se pozivaju
na kranske vrijednosti dok u isto vrijeme propagiraju Austrijsku ekonomsku
12 G.K. CHESTERTON Eugenics and Other Evils Ch. The Transformation of Socialism (http://
www.online-literature.com/chesterton/eugenics-and-other-evils/15/)
13 T.E.WOODS Three Catholic Cheers for Capitalism (http://www.lewrockwell.com/woods/
woods14.html)
14 Thomas STORCK What is Distributism? (http://distributistreview.com/mag/wp-content/
uploads/2010/07/What-is-Distributism.pdf )
Distributizam svoje korijene
nalazi u srednjovjekovnim
zanatskim cehovima, ri-
mo-katolikoj lozoji, pret-
kranskoj europskoj lozo-
ji i povijesti te u Bibliji.
83
kolu koja se temelji na anarhokapitalizmu, pri emu ostaje nejasna veza anar-
hokapitalizma s tradicijom i rimokatolicizmom. Ako se Krista moe nazvati anar-
histom, onda je njegov anarhizam usmjeren upravo protiv trgovine i kapitala, u
korist vjere i spoznaje. Tako Krist iz jeruzalemskog Hrama biem istjera trgovce,
mjenjaima rasu novac i stolove isprevrta te ree: Nosite to odavde i ne inite
od kue Oca mojega kuu trgovaku. (Iv 2,13-17). Distributisti smatraju da je do-
minantno ekonomsko miljenje i pozivanje na liberalne ekonomske koncepte u
koliziji s tradicijom i rimokatolikom milju.
Posljedica kombinacije ekonomske doktrine kapitalizma i rimokatolikog
nauka je slabljenje i unitavanje ovog potonjeg, nikako obrnuto. Distributisti se
slau da je to spajanje nespojivog jer kapitalistiki ekonomski zakon ponitava
kranski moralni zakon. Laissez faire ekonomija je praktiki laissez faire moral,
zakljuak je amerikog distributista, fratra Kennetha Novaka
15
. Anthony Basile u
tom pravcu odlazi i dalje, tvrdei da svatko tko opravdava slobodno trite is-
kljuivo na temelju injenice da je slobodno, ne moe imati valjan argument
protiv slobodnog seksa. Katoliki moral proizlazi iz mudrosti koja shvaa zato je
slobodan seks zapravo robovanje strastima i gubitak neeg vrlo dragocjenog za
nau ovjenost; isto tako je i slobodno trite jednako blizu ropstva.
16
Kapitalizam je proizveo komercijalno drutvo koje odvraa ljude od onog to je
vano te potie pohlepu i ljubav prema novcu, to Sveti Pavao naziva korijenom
sveg zla. Izvorni socijalizam takoer odvlai ljude od onog to je vano prema svje-
tovnom nainu egzistencije, koja je u krajnjoj liniji materijalistika, jednako kao i
komercijalni kapitalizam kojeg kritizira. Distributizam je najbolja i najlaka metoda
izbjegavanja pogreaka obaju sustava. Naravno da distributizam sam po sebi nee
protjerati pohlepu iz ljudskih srca, no dovoljno je da on ne daje umjetne poticaje za
pohlepu i za gomilanje dobara preko razumnih potreba pojedinca i obitelji. Distri-
butizam usmjerava palu ljudsku prirodu prema istinskom dobru te tei pravednom
drutvenom poretku koji podrava pojedinca u njegovoj borbi za vrlinu.
17
15 Fr.Kenneth. NOVAK Man, State, Economics (http://distributist.blogspot.com/2007/02/
man-state-economics.html)
16 Anthony BASILE Crucied Between Two Thievs:Catholic Social Teaching vs.Right and Left
(http://www.culturewars.com/CultureWars/Archives/cw_jan98/crucied.html)
17 Thomas STORCK A Distributist Looks at Capitalism and Socialism (http://distributistreview.
com/mag/2010/11/a-distributist-looks-at-capitalism-and-socialism/)
RADOVI | Distributizam - katolika ekonomska misao
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
84
LITERATURA
Anthony BASILE, Crucied Between Two Thievs:Catholic Social Teaching vs.Right and Left
(http://www.culturewars.com/CultureWars/Archives/cw_jan98/crucied.html)
G.K. CHESTERTON, Eugenics and Other Evils Ch. The Transformation of Socialism (http://www.
online-literature.com/chesterton/eugenics-and-other-evils/15/)
Anthony COONEY, A History of Distributism (http://distributist.blogspot.com/2008/02/history-
of-distributism.html)
John C. MEDAILLE, An Introduction to Distributivism (http://www.medaille.com/distributivism-
encyclopedia.pdf )
Roy F. MOORE, Distributism vs. Socialism (http://distributist.blogspot.com/2007/01/
distributism-vs-socialism.html)
Fr. Kenneth NOVAK, Man, State, Economics (http://distributist.blogspot.com/2007/02/man-
state-economics.html)
Arthur PENTY, Medieval and National Guilds (http://distributist.blogspot.com/2007/02/
medieval-and-national-guilds.html)
Thomas STORCK, A Distributist Looks at Capitalism and Socialism (http://distributistreview.
com/mag/2010/11/a-distributist-looks-at-capitalism-and-socialism/ )
Thomas STORCK, The Economic Role of the Medival Guilds (http://www.
theuniversityconcourse.com/article/1919.html)
Thomas STORCK, What is Distributism? (http://distributistreview.com/mag/wp-content/
uploads/2010/07/What-is-Distributism.pdf )
T.E.WOODS, Three Catholic Cheers for Capitalism (http://www.lewrockwell.com/woods/
woods14.html)
Pjesme
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
86
Pogled u daljinu noi
Mrtvaki to nas obasjava
Beskrajnim zrakama Istosti
Ogledalo na naputenoj cesti
I na njemu slika
Minulih stoljea
Na prijestolju visoko uzdignuti ovjek
Ili tek sjena njegova?
(U pilji grkoga mudraca)
Obrisi svjetla u daljini
Stoljetni su koraci
Tromi
Sijeda lozofa iz Sinope
Glas je njegov vika stolje
Rijei njegove strijela uarena:
I nakon carstva ovjenosti
Potraga je bezuspjena
POTRAGA
Davor Dijanovi
PJESME
87
Poskakuje cvrkut. Eja zlato lije.
Koraa stazom utvara plava.
Ciganka stara svijet bijeli snije.
Selo pod brijegom mirno jo spava.
Kamo e, dijete, u uri rujnoj?
Goni l te avo; peta ti gori?
Pleu l ti stope sudbini grdnoj?
Lecnuv se, sablast jasno prozbori:
-Neu jo dugo brojiti dane.
Iza lea ludnica je pusta.
Odzvanja kroz ar-klasje, poljane,
ime moje -
Zlatousta.
(OPET)
Antonija Kranjina
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
88
Pogledaj s vrha Planine prema Horizontu rano u Zoru
I posluaj Trenutak Tiine koji je uvijek dovoljan da sve vidimo...
Posluaj aptaj Zlatnih Zrnaca pijeska kako padaju na dno Velikog Sata...
Ipak svako to Zrnce je ivo
Svako od njih proeto je tim Osjeajem koji nadilazi Vrijeme i Prostor
Ispunjavajui nas jednom Misli, jednom Svjesnou
Jednim trenutkom i jednom Vjenou...
Jednom sreom i jednom tugom
Jednom ljubavi, jednom mrnjom
I samo jednim ivotom, i samo jednom smru...
Svako Zlatno Zrnce kree se u tom Trenutku Tiine
Svojom neprekinutom putanjom prema kraju...
A Ja, poput Zvijezde na Nebu
Ponovno na taj put moram poi
elei jo jednom da osjetim njezinu Duu
Omotanu u Nebeskom Plesu na Dlanovima Pustinjskog Sunca...
TRENUTAK TIINE
U PJEANOM SATU
89
PJESME
Dominik Bertha
Rije boga Snova
Neujne otkucaje mojeg Srca u Svjetlost poziva...
Prijei ponor, slomi okove svojeg tijela i doi k meni
Jer Ja, koji sve jesam zovem Tebe...
U svjetlu, u tami
U radosti i u tuzi
U ivotu i smrti
U ljubavi i u mrnji...
Gdje djeji smijeh isprepleten Cvrkutom Ptica u Proljee se uje
Ispod kore stoljetnog Hrasta u umovitim Brdima, samo Trenutak prije Oluje...
Gdje Suze Djeteta svoju Majku u zagrljaj Vjenosti ispraaju
Visoko iznad plavih Oblaka gdje se Snovi Ljudski raaju...
Da, tamo e me vidjeti.
U Trenutku Tiine.
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
Davor Dijanovi
Na vjeruj lozoma
Kada ti govore
I slatkim te rijeima uvjeravaju
Pero im je otrov
A rijei zadah vlastite due
to usahla obitava
Na ostatcima ljudskosti
Nije mrtav Bog
Mrtav je ovjek
OVJEK
90
BILJEKE
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
BILJEKE
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
BILJEKE
OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku
BILJEKE
Stavovi i miljenja u tekstovima i sadrajima pojedinih autora nisu nuno i stavovi
urednitva, udruge i ostalih autora.
Metapolitika
Knjievnost
Povijest
Sociologija
Ekonomija
Umjetnost
Domovinski rat
Vukovar
Oluja
Bosanska Posavina
Alkemija
Iliri
Rerum Novarum
Centesimus Annus
Egalitarizam
Liberalizam
Socijalizam
Kapitalizam
Postmodernizam
Jugoslavija
KPJ
Kulturni relativizam
Desnica
Ljeviari
GRECE
G. K. Chesterton
Alain de Benoist
Milovan ilas
Aleksandar Rankovi
Yoga
Ayuravedska medicina
Marksizam
Antonio Gramsci
Guillaume Faye
Tito
NOB
Prosvjetiteljstvo
Komunizam