REPUBLIKA CRNA GORA

VLADA REPUBLIKE CRNE GORE

Ministarstvo pravde Crne Gore
ZAKON O NOTARIMA
Podgorica, april 2006
2
Izdava: Ministarstvo pravde Republike Crne Gore
Prepress: Studio MOUSE - Podgorica
tampa: Obod - Cetinje
Tira 5.000
Podgorica, april 2006.
CIP -
,
347.961(497.16)(094.5)
. Zakoni
Zakon o notarima. - Podgorica : Ministarstvo pravde Republike Crne Gore, 2006 (Cetinje :
Obod). - 46 str. ; 21 cm
Na vrhu nasl. str.: Republika Crna Gora. Vlada Republike Crne Gore. - Tira 5000.
ISBN 86-85551-03-x
a) - -
COBISS.CG-ID 10779664
tampanje ove publikacije fnansijski je podrao:
FOUNDATION OPEN SOCIETY INSTITUTE - PREDSTAVNITVO CRNA GORA
81000 Podgorica, Njegoeva 26, tel/fax: (+381 81) 665 099; 665 101, e-mail: montenegro@osim.cg.yu
3
SADRAJ
UVOD
ZAKON O NOTARIMA
Glava I - Osnovne odredbe .................................................................................... 10
Glava II - Poslovi notara ........................................................................................ 10
Glava III - Organizacija notara .............................................................................. 11
Glava IV - Uslovi za vrenje notarskih poslova .................................................... 12
Glava V - Prestanak vrenja notarskih poslova ..................................................... 15
Glava VI - Prava i dunosti notara ......................................................................... 17
Glava VII - Notarski akti ....................................................................................... 19
Glava VIII - Depozit .............................................................................................. 27
Glava IX - Notarski spisi i voenje knjiga ............................................................. 29
Glava X - Izdavanje i ovjeravanje notarskih akata ................................................ 30
Glava XI - Arhiva notara ........................................................................................ 33
Glava XII - Notarski pripravnici, saradnik, zamjenik i vrilac dunosti notara .... 34
Glava XIII - Notarska komora i njeni organi ......................................................... 36
Glava XIV - Disciplinska odgovornost notara ....................................................... 39
Glava XV - Nadzor nad obavljanjem notarske slube ........................................... 42
Glava XVI - Naknada za rad i naknada trokova .................................................. 43
Glava XVII - Organizovanje notarskog ispita ....................................................... 43
Glava XVIII - Prelazne i zavrne odredbe ............................................................. 44
Pravilnik o broju mjesta i slubenim sjeditima notara .......................................... 46
4
5
U V O D
Institut notara nastaje jo u rimskom pravu tako to su pravno obrazovani ljudi
na trgovima pruali pravnu pomo graanima, zapisivali neke pravne poslove ili
potvrivali ono to su graani dogovorili. U srednjevjekovnom pravu notari su imali
izuzetno znaajnu ulogu. Zbog pravnog partikularizma bili su nezamjenjiv faktor
u komunikaciji graana i drave. U primorskim gradovima pod uticajem mletake
republike postojao je razvijen notarijat, pa se tako institut notara spominje u statutima
srednjevjekovnog Kotora, Budve i u statutima drugih primorskih gradova. Izuzetno
obimna arhivska graa vezana za poslove notara postoji u kotorskom arhivu. U
kasnijem periodu podruja u Crnoj Gori, koja su bila pod uticajem austrougarskog
prava poznaju institut notara, dok je u podrujima kojima dominira erijatko pravo
ovaj institut u najveoj mjeri nepoznat. Knjaevina i Kraljevina Crna Gora nema
jedinstveno ureeno ovo pitanje ve se na notarijat nailazi zavisno od ranijeg uticaja
austrijskog, mletakog, odnosno erijatkog prava. U Kraljevini Jugoslaviji donijet
je Zakon o javnim beljenicima, koji je bio na snazi do 1946 godine, kada je sta-
vljen van snage i u tom periodu notari nijesu imali ozbiljniji uticaj na podruju Crne
Gore.
U savremenom pravnom svijetu, notar je nezaobilazan inilac. Crna Gora,
ponovnim uvoenjem instituta notara prikljuuje se veini drava koje, a neke ve
vjekovima poznaju ovu pravu instituciju.
U ureenju nadlenosti i naina rada notara u uporednom pravu, polazi se od
razliitih koncepcija, ali ono to je u svim sistemima zajedniko odnosi se na pravnu
prirodu ovog instituta i to da je notar osoba fziko lice od javnog povjerenja iji
rad, u veoj ili manjoj mjeri, podlijee kontroli drave i ije isprave imaju karakter
javnih isprava.
Iskustva u primjeni ovog instituta, u uslovima kada je dobro ureen zakonom, ako
su stvoreni mehanizmi kontrole njegovog rada koji se korektno primjenjuju, pokazala
su da je njegovo uvoenje doprinijelo znatnom rastereivanju sudova i organa uprave,
brem odvijanju pravnog prometa i time brzom i sigurnom ostvarivanju i zatiti prava
i interesa graana i pravnih lica.
Ovi rezultati mogu se oznaiti kao cilj i razlog za donoenje zakona o notarima i,
na osnovu njega, uvoenje ove institucije u pravni sistem Republike Crne Gore.
Potreba za uvoenje ove institucije kod nas je naroito izraena zbog optepoznate
preoptereenosti sudova, koja neminovno dovodi do neaurnosti u radu, a time do
sporog ostvarivanja ili neostvarivanja zatite prava i interesa pravnih subjekata.
Cilj uvoenja notara je i prevencija sprjeavanje buduih moguih sudskih
sporova. Notar je nezavistan i samostalan, i kao takav nije zastupnik samo jedne
stranke, to ga razlikuje od advokata. Notar, nije samo pasivni zapisiva volje
6
stranaka, nego je njegova uloga ira. Objektivnim i strunim savjetovanjem stranaka
notar mora struno pomagati ljudima da bi postigli zajedniki cilj, to znai da stranke
postiu takav sporazum koji osigurava interese svih saugovaraa, a ne samo onog
koji je prvi doao po pomo kod notara.Za takav posao potrebno je dugogodinje
iskustvo i visoko struno znanje. Upravo iz tih razloga zakon predvia kao uslov
za obavljanje poslova notara poloen pravosudni i notarski ispit, pet godina radnog
iskustva kao diplomirani pravnik, od ega najmanje tri godine radnog iskustva nakon
poloenog pravosudnog ispita, kao i to da je lice koje je kandidat za notara dostojno
javnog povjerenja. Notar mora imati u svakom trenutku pored oima znaaj svoje
uloga pri ostvarivanju onih pravnih odnosa koji ubudue mogu biti i te kako znaajni
za sudbinu ljudi. Obaveznim upozoravanjem stranaka kada su u pitanju zabranjeni
ili tetni poslovi, notar doprinosi, da se pravni odnosi u poetnoj fazi na zakonit
nain urede, tako da se izbjegne voenje dugotrajnih i skupih sudskih sporova.
Izbjegavanju sporova doprinosi i propisivanje da su notarske isprave, uz odreene
uslove, izvrne isprave. Zakonska odredba koja daje notarskom aktu karakter
izvrnosti je od izuzetnog znaaja za pravnu sigurnost i predstavlja veliku dobit za
graane. Ovim se iskazuje visok stepen povjerenja, koje drava ukazuje notaru, jer u
mnogim sluajevima on zamjenjuje sudiju. Tako se izbjegava dug i skup postupak,
naroito kod ugovora, koji je odmah izvriv, jer kroz uee notara dobija karakter
javne isprave.
Uvoenjem notara u prvni sistem Crne Gore uklanja se dugotrajno i neprijatno
ekanje na ovjeravanje potpisa kod sudova. Osnovna je namjera da se ovjeravanje
potpisa na ispravama odvija na mnogo ugodniji nain, izvan prostora dravne
kancelarije, odnosno suda. Radno vrijeme notarskih kancelarija moe da bude mnogo
bolje prilagoeno potrebama ljudi, a naroito je potrebno naglasiti da je mogu i
dogovor izvan inae ureenog vremena za prijem stranaka. U hitnim sluajevima
notar moe da radi i neradnim danima. Svako moe npr. nakon prethodnog telefonskog
dogovora izbjei esto muno ekanje u sudskim i hodnicima dravnih organa.
Notar, nastupa i kao javna osoba kojoj se privremeno povjerava uvanje novca ili
hartija od vrijednosti, s nalogom da se povjerene vrijednosti predaju treem licu kada
budu ispunjeni propisani uslovi. Ovim je otklonjen dosadanji nedostatak osobe od
zajednikog povjerenja. Sa ovom ulogom notara poveava se pravna sigurnost ljudi
predmet ispunjenja ugovora moe se prebaciti na uvanje notaru, koji e ga predati
licu koje je steklo pravo na njega tek onda kada bude ispunjena obaveza. Do sada se
u praksi esto otvaralo pitanje: kada se npr. predaje kupovna cijena za nekretnine, da
li pri ovjeravanju potpisa ili tek poslije toga. U svakom sluaju do sada je jedna od
ugovornih strana bila u rizikoj situaciji. Pojavom notara, kao lica od zajednikog
povjerenja kod koga se moe deponovati kupovna cijena, taj rizik je nestao.
Posebnu ulogu ima notar prilikom skuptine privrednog drutva. U tom sluaju notar
se mora brinuti o vjerodostojnosti rada skuptine privrednog drutva jer je to izuzetno
7
znaajno za vlasnike akcionare. Notar na skuptini ne zastupa uprvu i njene interese
ve kontrolie zakonitost toka skuptine i zakonitost usvajanja odluka. Zbog toga je
izuzetno vano da notar uestvuje ve u pripremanju skuptine i detaljno poznaje statut,
kao i druge akte privrednog drutva. Sve izmjene se moraju odmah prijaviti nadlenom
registru drutva. Tako je, dakle, na podruju zatite zakonitosti u toku rad ili prilikom
vrenja odreenih izmjena privrednih drutava, i preko notara izjednaeno crnogorsko
pravno ureenje pravnim ureenjem evropskih drava.
Uvoenje notara u na pravni sistem nije samo motivisano potrebom
pribliavanja savremenim pravnim tokovima, ve i potrebom ubrzavanja pravnog
prometa Republike Crne Gore sa drugim zemljama. Notarske isprave sastavljene
u inostranstvu, pod uslovom uzajamnosti, po pravnoj snazi, izjednaavaju se sa
domaim notarskim ispravama.
Notar obavlja poslove nesporne prirode, sada u nadlenosti vanparninih sudova
ili organa uprave (sastavljanje i ovjera isprava, primanje u depozit predmeta,
voenje postupka po nalogu suda i sl.). Njegova nadlenost je, za poetak primjene,
utvrena sa nadlenou organa predvienih vaeim propisima, kako ne bi dolo
do sukoba nadlenosti i kako bi se ostavilo neophodno vrijeme, ako se ta rjeenja
u primjeni pokau cjelishodnim da se izmjenom ovog zakona, i drugih relevantnih
zakona, utvrdi njegova iskljuiva nadlenost u veini pravnih stvari iz njegovog
djelokruga. Izuzetak predstavljaju pravni poslovi za koje je izriito propisano da
moraju biti sainjeni u formi notarskog zapisa, to iskazuje potrebu da se istovremeno
usvajanjem ovog zakona pristupi izmjenama i dopunama drugih vaeih zakona koji
reguliu formu navedenih pravnih poslova.
8
9
Na osnovu lana 88 take 2 Ustava Republike Crne Gore donosim
Ukaz o proglaenju Zakona o notarima
Proglaavam Zakon o notarima, koji je donijela Skuptina Republike Crne Gore
na drugoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2005. godini, dana 8. novembra
2005. godine.
Broj: 01-1113/2
Podgorica, 10. novembra 2005. godine
Predsjednik Republike Crne Gore
Filip Vujanovi, s.r.
Zakon o notarima
Zakon je objavljen u Slubenom listu RCG, br. 68/2005 od 15.11.2005.
godine.
10
Glava I
OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuju se poslovi notara, organizacija notarske slube, uslovi
za obavljanje i razlozi za prestanak notarske djelatnosti, nadzor nad radom notara,
disciplinska odgovornost notara i druga pitanja od znaaja za obavljanje notarske
djelatnosti.
Notari i notarska sluba
lan 2
Notar vri notarsku slubu kao javnu slubu, profesionalno i kao iskljuivo
zanimanje, u skladu sa ovim zakonom.
Notar je lice koje uiva javno povjerenje.
Dunost savjesnog postupanja
lan 3
Notar je duan da vri poslove iz svoje nadlenosti savjesno i poteno, u skladu
sa propisima.
Notar moe odbiti da vri poslove iz svoje nadlenosti samo u sluajevima
odreenim ovim zakonom.
Glava II
POSLOVI NOTARA
Ovlaenje
lan 4
Notar je ovlaen da vri sljedee poslove:
1) sastavlja notarske akte;
2) prima u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete;
3) po nalogu suda vri poslove povjerene ovim zakonom;
4) vri i druge poslove povjerene posebnim zakonom.
Vrste notarskih akata
lan 5
Notarski akti su akti o pravnim poslovima, izjavama volje i injenicama koje
sastavlja notar (notarski zapis), zapisnici o pravnim radnjama i injenicama kojima
11
prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o injenicama koje potvruje notar
(notarska potvrda) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarska ovjera).
Notarski akt predstavlja javnu ispravu, ako su prilikom njegovog sastavljanja
ispotovani bitni elementi forme propisane ovim zakonom.
Notarski akt je vjerodostojna, odnosno izvrna isprava u sluajevima predvienim
ovim zakonom.
Povjereni poslovi od strane suda
lan 6
Sud moe notaru povjeriti sljedee poslove:
1) popis i procjenu zaostavtine;
2) uvanje ostavinskih isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti;
3) druge poslove odreene posebnim zakonima.
Sastavljanje drugih akata
lan 7
Pored akata iz lana 5 ovog zakona, notar je ovlaen, kada je to zakonom
propisano, da na zahtjev stranke sastavlja i druge akte.
Akt iz stava 1 ovog lana ima svojstvo javne isprave pod uslovima iz lana 5 stav
2 ovog zakona.
Strani notarski akti
lan 8
Strani notarski akt ima, pod uslovom uzajamnosti, isto pravno dejstvo kao i
notarski akt sastavljen po ovom zakonu.
Strani notarski akt moe biti izvrna isprava, ako se odnosi na prava koja nijesu
u suprotnosti sa pravnim poretkom Republike Crne Gore i ako sadri sve elemente
koji su po zakonu neophodni za izvrenje.
Ako su notarski akt sastavili domai i strani notar, notarski akt se smatra domaom
javnom ispravom, ako je ovjeren peatom i tambiljem domaeg notara.
Glava III
ORGANIZACIJA NOTARA
Slubeno podruje
lan 9
Notar vri poslove na svom slubenom podruju, koje obuhvata podruje
osnovnog suda u kome se nalazi sjedite notara.
Sud moe povjeriti vrenje notarskih poslova samo notaru koji ima sjedite na
12
teritoriji za koju je osnovan taj sud, a ukoliko ima vie notara poslovi se povjeravaju
prema vremenu davanja naloga suda, potujui abecedni red linog imena notara.
Akt koji je sastavio notar van svog slubenog podruja ne proizvodi pravno
dejstvo.
Ako se zakonom ukine sud na ijem podruju je notar imao svoje sjedite, kao
slubeno podruje notara odredie se podruje suda na koji je prela nadlenost suda
koji je ukinut.
Slubeno sjedite
lan 10
Notaru se odreuje slubeno sjedite.
Broj mjesta i sjedita notara odreuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua
(u daljem tekstu: ministarstvo), tako da se za teritoriju optine na svakih zapoetih
15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto. Izuzetno, u optinama s poveanim
oblikom privredne djelatnosti; ministarstvo moe, nakon pribavljenog miljenja
Notarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), odrediti i vei broj mjesta.
Slubeno sjedite notara se moe premjestiti u okviru slubenog podruja, ako
je to potrebno radi urednog funkcionisanja notarske slube. Odluku o tome donosi
ministarstvo, uz prethodno pribavljeno miljenje Komore i uz pristanak notara.
Komora moe dozvoliti notaru da povremeno vri poslove i izvan svog slubenog
sjedita, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovnitva.
Radno vrijeme
lan 11
Radno vrijeme notara propisuje ministarstvo.
Notar moe, po potrebi, obaviti slubenu radnju i izvan utvrenog radnog
vremena.
Glava IV
USLOVI ZA VRENJE NOTARSKIH POSLOVA
Uslovi za imenovanje
lan 12
Za notara moe biti imenovano lice koje ispunjava sljedee uslove:
1) da je dravljanin Republike Crne Gore;
2) da ima optu zdravstvenu i poslovnu sposobnost;
3) da je diplomirani pravnik;
4) da ima poloen pravosudni i notarski ispit;
5) da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje
13
tri godine radnog iskustva nakon poloenog pravosudnog ispita;
6) da nije osuivan za djelo koje ga ini nepodobnim za obavljanje poslova notara;
7) da ima odgovarajuu kancelariju.
Nespojivost notarskih poslova sa drugim poslovima
lan 13
Nespojivo je vrenje poslova notara sa advokaturom, kao i sa profesionalnim
vrenjem druge djelatnosti.
Ogranienje iz stava 1 ovog lana ne odnosi se na:
- naunu, obrazovnu i umjetniku djelatnost, na aktivnosti zatiene autorskim
pravima,
- na obavljanje poslova u Komori i meunarodnim udruenjima notara.
Notar je duan da prekine djelatnost nespojivu sa notarskom slubom prije
polaganja zakletve.
Ukoliko notar ne prekine djelatnost iz stava 1 ovog lana smatra se da nije
imenovan za notara.
Postupak imenovanja notara
lan 14
Za imenovanje notara ministarstvo raspisuje i sprovodi konkurs.
Konkurs se objavljuje u jednom od tampanih medija i u Slubenom listu
Republike Crne Gore.
U konkursu mora biti naznaeno podruje za koje se imenuje notar, kao i broj
notarskih mjesta. Kandidat se moe prijaviti za vie notarskih mjesta.
Prijavu sa prilozima kojima dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje za
notara u skladu sa ovim zakonom kandidat podnosi ministarstvu u roku od 15 dana
od dana objavljivanja konkursa.
Imenovanje notara
lan 15
Notara imenuje ministar nadlean za poslove pravosua (u daljem tekstu:
ministar), po pribavljenom miljenju Komore.
Odluka ministra je konana i protiv nje se moe pokrenuti upravni spor.
Zakletva
lan 16
Notar polae zakletvu pred ministrom, najkasnije u roku od 30 dana od dana
imenovanja.
Tekst zakletve glasi: Zaklinjem se da u notarsku slubu vriti u skladu sa
Ustavom i zakonom i poslove notara obavljati savjesno i nepristrasno.
14
Ako notar odbije da poloi zakletvu ili se bez opravdanog razloga ne odazove na
polaganje zakletve, smatra se da nije ni imenovan.
Peat, tambilj i potpis
lan 17
Notar ima peat i tambilj.
Peat notara sadri grb i naziv Republike Crne Gore, prezime i ime notara, oznaku
zvanja notar i njegovo sjedite.
Tekst peata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se ureuju pitanja peata
dravnih organa.
Ovlaenje za davanje odobrenja peatoreznici za izradu peata notara daje
ministarstvo na osnovu pisanog zahtjeva notara.
Otisak peata i tambilja kao i potpis notara ovjerava predsjednik osnovnog suda
na ijem podruju notar ima sjedite.
Ovjereni otisak peata i tambilja, kao i ovjereni potpis notara, notar deponuje
kod Komore.
Osiguranje odgovornosti
lan 18
Notar je duan da, prije poetka vrenja poslova, zakljui sa osiguravajuim
drutvom ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu priinjenu pri vrenju
notarskih poslova, kao i o osiguranju prostorija i predmeta primljenih u depozit za
sluaj oteenja, unitenja ili nestanka.
Komora moe sa osiguravajuim drutvom za svoje lanove zakljuiti kolektivni
ugovor o osiguranju u kom sluaju su notari duni da plaaju Komori naknadu za
osiguranje od odgovornosti.
Republika Crna Gora ne odgovara za tetu koju je priinio notar.
Upis u imenik i poetak vrenja poslova
lan 19
Notar se upisuje u imenik notara koji vodi Komora.
Komora odreuje datum poetka vrenja poslova notara nakon to primi kopiju
zapisnika o zakletvi, ovjereni otisak peata, tambilja i potpisa notara u skladu sa
ovim zakonom, kao i dokaz o osiguranju od odgovornosti za tetu.
Notar ne smije otpoeti sa vrenjem poslova prije dana koji je odreen kao dan
poetka njegovog poslovanja.
Podatke o upisu i poetku vrenja poslova notara Komora objavljuje u Slubenom
listu Republike Crne Gore.
Kancelarija notara
lan 20
Notar mora imati kancelariju u mjestu svog slubenog sjedita.
15
Kancelarija notara mora biti tako ureena i opremljena da omoguava kvalitetno
vrenje notarskih poslova.
Radi uvanja stvari vee vrijednosti uzetih u depozit notar mora da ima sef,
skladite ili drugi odgovarajui prostor.
Glava V
PRESTANAK VRENJA NOTARSKIH POSLOVA
Uslovi za prestanak vrenja poslova
lan 21
Notar prestaje sa vrenjem poslova:
1) ispunjavanjem uslova za starosnu penziju;
2) pisanom ostavkom;
3) ako bude osuen pravosnanom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u
trajanju duem od est mjeseci;
4) ako bez opravdanog razloga ne zapone sa vrenjem poslova u roku od 15 dana
od dana koji je Komora odredila za poetak njegovog poslovanja;
5) ako mu je izreena disciplinska mjera oduzimanja prava na vrenje poslova notara;
6) razrjeenjem.
U sluajevima iz stava 1 ta. 1, 3, 4 i 5 ovog lana ministar e, na osnovu
obavjetenja Komore, donijeti rjeenje o prestanku vrenja poslova notara.
Ostavka
lan 22
Notar moe u pisanoj formi da obavijesti ministra da eli da prestane da vri
notarske poslove.
U rjeenju koje donosi ministar u sluaju iz stava 1 ovog lana odreuje se rok za
prestanak vrenja poslova notara koji ne moe biti dui od tri mjeseca.
Istekom roka iz stava 2 ovog lana notar prestaje sa vrenjem poslova.
Razrjeenje
lan 23
Notar e biti razrijeen:
1) ako se utvrdi da ne ispunjava zakonom propisane uslove za vrenje poslova
notara ili da te uslove nije ispunjavao prilikom njegovog imenovanja;
2) ako bude osuen pravosnanom presudom za krivino djelo koje ga ini
nedostojnim za vrenje notarskih poslova;
3) ako otpone sa obavljanjem advokature ili profesionalnim vrenjem druge
djelatnosti;
16
4) ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost;
5) ako je na nain propisan zakonom utvreno da je kod notara dolo do gubitka
radne sposobnosti;
6) ako ne produava uredno osiguranje od odgovornosti ili ne plaa Komori
naknadu u sluaju kolektivnog osiguranja.
Odluku o razrjeenju notara donosi ministar, na osnovu obrazloenog predloga
Komore.
Prije donoenja odluke notaru se mora omoguiti da se izjasni o predlogu za
razrjeenje.
Odluka ministra je konana i protiv nje se moe pokrenuti upravni spor.
Izvjetavanje o prestanku vrenja poslova
lan 24
O prestanku vrenja poslova notara ministar e, bez odlaganja, obavijestiti
Komoru i sud na ijem podruju notar ima sjedite.
Na osnovu obavjetenja ministra Komora e izbrisati notara iz imenika notara i o
tome objaviti oglas u Slubenom listu Republike Crne Gore.
Komora e ponititi peat i tambilj notara, na nain predvien ovim zakonom.
Privremeno udaljenje
lan 25
Notar e biti privremeno udaljen sa poslova:
1) ako se protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;
2) ako se protiv njega vodi istraga za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje
poslova notara;
3) ako je pokrenut postupak za oduzimanje ili ograniavanje njegove poslovne
sposobnosti.
Rjeenje o privremenom udaljenju notara donosi ministar, na obrazloen predlog
Komore.
Slubene radnje u sluaju privremenog udaljenja
lan 26
U sluaju privremenog udaljenja sa poslova, notar ne smije da preduzima nikakve
slubene radnje. Sve radnje preduzete od notara koji je privremeno udaljen sa
poslova su nitave.
U sluaju privremenog udaljenja notara sa poslova, ministar e, na predlog
Komore, odrediti drugog notara koji e izdavati prepise i potvrde iz arhive privremeno
udaljenog notara i vriti druge neophodne poslove.
17
Glava VI
PRAVA I DUNOSTI NOTARA
Odbijanje preduzimanja radnji
lan 27
Notar je ovlaen da odbije preduzimanje radnje:
1) koja je prema zakonu nedoputena;
2) za koju smatra da je stranka preduzima prividno, da bi izbjegla zakonske
obaveze ili protivpravno otetila tree lice;
3) ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne moe
punovano zakljuivati pravne poslove.
Ako notar odbije da saini akt ili preduzme radnju, stranka ima pravo da podnese
pritubu Komori.
Izuzee notara
lan 28
Notar e odbiti slubenu radnju:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke;
2) ako je sa strankom u odnosu saovlaenika, saobveznika ili regresnog obveznika
ili je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak;
3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik stranke ili punomonik stranke srodnik
po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili
mu je brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena bez obzira na to da li je
brak prestao;
4) ako je staratelj, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika
ili punomonika.
Ako postoji razlog za izuzee iz stava 1 ovog lana ili druge okolnosti koje
dovode u sumnju njegovu nepristrasnost, notar e o tome obavijestiti Komoru koja
e odluiti o njegovom izuzeu.
Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzee
notara.
Obaveza upozorenja na manjkavosti pravnog posla
lan 29
Ako notar smatra da stranka nema pravo da sklopi odreeni pravni posao duan
je da je na to upozori.
Kada stranka, i pored upozorenja, insistira da se sastavi akt notar e ga sastaviti,
ali je duan u njemu navesti da je stranku upozorio na posljedice ovakve manjkavosti,
a ukoliko se stranka tome protivi notar mora odbiti sastavljanje akta.
18
Notar e, i pored insistiranja stranke, odbiti sastavljanje akta u sluajevima kada
je to zakonom izriito zabranjeno.
Obaveza uvanja tajnosti podataka
lan 30
Notar je duan da uva kao tajnu podatke koje je saznao u vrenju svojih poslova
osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadrine pravnog posla ne proizilazi neto
drugo.
Notar je duan da prui podatke iz stava 1 ovog lana sudu ili drugom dravnom
organu pred kojim se vodi postupak, u skladu sa zakonom.
Dunost uvanja tajne obavezuje i lica koja su zaposlena kod notara.
Obaveza produavanja osiguranja od odgovornosti
lan 31
Notar je duan da uredno produava osiguranje od odgovornosti.
Najnii iznos osiguranja se odreuje u visini desetogodinje prosjene zarade
u Republici na osnovu podataka organa dravne uprave nadlenog za poslove
statistike.
Pri izmjenama uslova osiguranja notar je duan da, bez odlaganja, usaglasi svoje
osiguranje sa izmijenjenim uslovima kada primi obavjetenje od Komore o promjeni
uslova osiguranja.
Obaveza uvanja peata i tambilja
lan 32
Notar je duan da uva sa posebnom panjom peat i tambilj, a u sluaju njihovog
gubitka duan je da o tome odmah obavijesti Komoru i sud na ijem podruju je
njegovo sjedite, kao i da ih oglasi nevaeim u Slubenom listu Republike Crne
Gore.
Novi peat i tambilj moraju da se razlikuju od prethodnih, a notar moe da ih
upotrebljava poslije ovjere njihovog otiska.
Ako se prethodni peat ili tambilj pronau, notar je duan da ih preda Komori
koja e ih komisijski unititi.
Ako notar izmijeni potpis moe ga koristiti tek kada novi potpis bude ovjeren i
deponovan u skladu sa ovim zakonom.
Pretres prostorija i oduzimanje dokumentacije i predmeta
lan 33
Pretres prostorija i oduzimanje notarskih akata, spisa i knjiga, novca, hartija od
vrijednosti i drugih stvari koje su notaru povjerene na uvanje dozvoljene su samo
na osnovu sudske odluke.
19
Prilikom pretresa prostorija notara nadleni organ je duan da obezbijedi prisustvo
predstavnika Komore.
Odreivanje pritvora notara
lan 34
Notar ne moe biti pritvoren u postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje
da je uinio krivino djelo u vezi sa vrenjem notarskih poslova bez dozvole vijea
suda pred kojim se vodi postupak.
Po odreivanju pritvora protiv notara sud je duan da obavijesti Komoru.
Glava VII
NOTARSKI AKTI
1. FORMA NOTARSKOG AKTA
Sadrina obrasca i formulara
lan 35
Sadrinu obrazaca i formulara notarskog akta propisuje ministar.
Sredstva za sastavljanje notarskih akata
lan 36
Notarski akti sastavljaju se elektronskim ili mehanikim ureajima za pisanje
teksta koji omoguavaju trajnost akta.
Notarski akt se izuzetno moe sastaviti i itkim rukopisom trajnim mastilom
zbog razloga hitnosti kada elektronski ili mehaniki ureaji za pisanje teksta nijesu
dostupni.
Prazna mjesta, oznake brojeva i skraenice
lan 37
Prazna mjesta u aktu koji je sastavio notar moraju biti oznaena crtama.
Iznosi, datumi i druge brojane oznake moraju biti ispisani i slovima izuzev
brojanih oznaka listova nepokretnosti, odnosno parcela, slubenih listova kao i
pojedinih odredaba zakona ili drugih propisa na kojim se akt zasniva.
Skraenice u ispravama notar moe da upotrijebi samo ako su uobiajene i opte
poznate.
Rijei i znakovi izvan teksta
lan 38
U aktu koji je sastavio notar ne smije biti rijei ni znakova iznad poetka teksta,
izmeu redova ili uz marginu teksta. Svaka rije, znak ili potpis koji se nalazi iznad,
20
pored ili izmeu redova teksta smatra se da ne postoji.
Ispravljanje i dopunjavanje akta
lan 39
U aktu koji je sastavio notar ne smije se nita brisati.
Ako je potrebno da se dio teksta precrta, to mora biti uinjeno tako da precrtani
tekst ostane itljiv, a na kraju akta mora se naznaiti mjesto i obim teksta, koji je bio
precrtan.
Ako je potrebno da se u aktu izmijeni ili dopuni tekst, to se vri na kraju akta na
sljedei nain:
- precrtava se tekst koji se mijenja ili izostavlja tako da ostaje itljiv;
- navodi se izmjena ili dopuna teksta na kraju isprave;
- oznaava se broj izmijenjenih, dopunjenih ili izostavljenih rijei sa naznakom
da je to proitano i konstatovano.
Ukoliko se izmjene i dopune teksta vre nakon potpisivanja akta, akt ponovo
potpisuju uesnici poslije izvrenih izmjena i dopuna teksta oznaenih na kraju akta.
Poslije potpisa notara ne smiju se u aktu vriti nikakve izmjene ili dopunjavanja.
U sluaju da takav akt sadri greke, uz uee stranaka i drugih uesnika koji su
potpisali akt, sastavlja se drugi akt koji zamjenjuje akt koji sadri greke.
Oznaavanje i povezivanje stranica akta
lan 40
Ako notarski akt sadri vie stranica one se oznaavaju rednim brojem i brojem
akta. Sve stranice moraju biti proivene jemstvenikom iji se krajevi na zadnjoj strani
privruju peatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju peatom notara.
Ako se punomoje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom na nain
predvien u stavu 1 ovog lana, na kraju akta ispisuje se tekst o broju, sadrini,
oznakama i datumu izdavanja priloenih isprava ispred potpisa notara, a priloene
isprave se uvaju u omotu zapisa.
Potpisivanje akta
lan 41
Notar svojeruno potpisuje akt koji je sastavio, a pored potpisa stavlja otisak
peata i tambilja.
Pored notara, akt potpisuju i stranke, a ostali uesnici u sastavljanju akta, kada je
to ovim zakonom predvieno.
Ako stranka ne zna ili ne moe pisati, to u aktu mora biti naznaeno. U tom
sluaju prilikom sastavljanja akta moraju biti prisutna dva pismena svjedoka koje
izabere stranka ili drugi notar pred kojim stranka na akt stavlja otisak prsta, to
potvruju prisutni svjedoci, odnosno drugi notar.
21
Parafranje
lan 42
Ako notarski akt ima vie stranica svaku stranicu parafraju notar i stranke.
Ukoliko stranka ne zna ili ne moe pisati, umjesto nje stranicu akta parafraju
svjedoci ili drugi notar u skladu sa ovim zakonom.
Paraf se ne smiju stavljati preko teksta akta.
Svojstvo javne isprave
lan 43
Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako ne sadri potpis, peat i tambilj
notara.
Upotreba jezika
lan 44
Notar sastavlja notarski akt na jeziku koji je u slubenoj upotrebi, a u optinama
na ijem podruju veinu ili znaajni dio stanovnitva ine pripadnici nacionalnih
manjina, na zahtjev stranke notarski akt sastavlja se na oba jezika.
Na zahtjev stranke notar moe sastaviti akt i na stranom jeziku, ako ima svojstvo
sudskog tumaa za jezik na kojem se akt sastavlja.
2. POSTUPAK SASTAVLJANJA NOTARSKIH AKATA
Utvrivanje identiteta stranaka i drugih uesnika
lan 45
Prije nego to pone sa sastavljanjem akta notar utvruje identitet stranaka i
drugih uesnika uvidom u dokument izdat od strane nadlenog dravnog organa na
osnovu kojeg se identitet moe utvrditi na nesumnjiv nain.
Slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice kao uesnik u sastavljanju
akta
lan 46
Ako je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, notar mora da
obezbijedi da joj sadrina notarskog akta bude u cjelosti poznata i razumljiva, na
nain to e, na predlog stranke, pozvati svjedoka u koga stranka ima povjerenje
i koji je sposoban da joj predoi cjelokupan sadraj akta. Svjedok moe da bude u
srodstvu sa slijepom, gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom, ako nije lino
zainteresovan za pravni posao koji je predmet notarskog akta.
Notar e u aktu naznaiti postojanje okolnosti iz stava 1 ovog lana, sa navodom
o nainu na koji je stranka upoznata sa sadrinom akta.
22
Uee sudskog tumaa
lan 47
Sastavljanju notarskog akta mora da prisustvuje sudski tuma, ako neko od
uesnika ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtijeva. Na
kraju akta notar mora naznaiti da je uesniku preveden tekst akta.
Poduavanje stranaka
lan 48
Prije sastavljanja akta notar mora ispitati volju stranaka i poduiti ih o pravnim
posljedicama namjeravanog pravnog posla.
Notar e upozoriti stranke kad smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive
i dvosmislene i ukazati im na mogue sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo
doi zbog takvih izjava. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih
mora unijeti u akt koji sastavlja uz navoenje injenice da su upozorene na posljedice
takvih izjava.
Svjedok notarskog akta
lan 49
Prilikom sastavljanja notarskog akta svjedok moe biti svako pismeno, punoljetno
i poslovno sposobno lice, osim lica:
1) koje je zaposleno kod notara;
2) koje je srodnik notara po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj
liniji do drugog stepena, koje je njegov brani drug ili srodnik po tazbini do drugog
stepena bez obzira na to da li je brak prestao;
3) koje moe imati neku korist iz pravnog posla o kome se sastavlja notarski
akt;
4) koje je prema zakonima o sudskim postupcima osloboeno dunosti
svjedoenja.
Potpisivanje akta od strane stranaka
lan 50
Stranke i drugi uesnici potpisuju akt u prisustvu notara.
Ako notar nije prisustvovao potpisivanju akta, stranka u njegovom prisustvu
potvruje kao svoj potpis koji se ve nalazi na aktu.
Potvrdu potpisa u sluaju iz stava 2 ovog lana notar navodi u aktu.
23
3. VRSTE NOTARSKIH AKATA
1) Notarski zapis
Sadraj zapisa
lan 51
Notarski zapis sadri:
1) lino ime notara, njegovo sjedite i izjavu da postupa u svojstvu notara;
2) lino ime, datum i mjesto roenja, adresu i jedinstveni matini broj uesnika,
njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, a za pravno lice njegov naziv i
sjedite, broj rjeenja o upisu u registar, lino ime i adresu njegovog zastupnika;
3) broj isprave na osnovu koje je utvren identitet lica iz take 2 ovog stava kao i
naziv organa koji je izdao ispravu;
4) tekst pravnog posla;
5) oznaenje isprava koje se prilau notarskom zapisu;
6) mjesto, datum i as sastavljanja notarskog zapisa;
7) izjavu da su uesnici razumjeli sadrinu pravnog posla i da su saglasni sa
zapisom koji je sastavio notar;
8) potpise uesnika i notara i peat i tambilj notara.
Obaveznost forme zapisa
lan 52
U formi notarskog zapisa moraju biti sklopljeni:
1) ugovori o imovinskim odnosima izmeu branih drugova i lica koja ive u
vanbranoj zajednici;
2) ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu
sposobnost;
3) ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za ivota, ugovori o doivotnom
izdravanju i naslednike izjave;
4) obeanja poklona i ugovori o poklonima u sluaju smrti;
5) ugovori o kupovini sa zadravanjem prava vlasnitva;
6) pravni poslovi koje preduzimaju slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema lica;
7) pravni poslovi za koje je zakonom odreeno da moraju biti sklopljeni u pisanoj
formi.
Pravni poslovi iz stava 1 ovog lana koji nijesu sainjeni u formi notarskog zapisa
ne proizvode pravno dejstvo.
24
Zapis o testamentu
lan 53
Notar moe, po kazivanju zavjetaoca, da sastavi zapis o testamentu po pravilima
koja vae za sudski testament. Tako sainjeni akt ima svojstvo sudskog testamenta.
Zapis o ovjeri privatne isprave
lan 54
Ukoliko je u pitanju pravni posao za koji po ovom zakonu nije potrebno postojanje
notarskog zapisa, uesnici pravnog posla mogu privatnu ispravu o tom poslu da
ovjere kod notara.
Ukoliko je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama ovog zakona o formi
notarskih akata i sadrini notarskog zapisa, notar e takvu ispravu ovjeriti bez
sastavljanja posebnog notarskog zapisa, na nain to na ispravi unosi podatke iz
lana 51 stav 1 ta. 1, 3 i 5 ovog zakona. U tom sluaju ovjerena isprava ima svojstvo
notarskog zapisa.
Ukoliko privatna isprava ne odgovara uslovima iz stava 2 ovog lana, notar e
takvu ispravu ovjeriti, na nain to e o tome sastaviti poseban zapis. U tom sluaju
privatna isprava se spaja sa notarskim zapisom i ini njegov sastavni dio, a ispravu
e potpisati notar.
2) Notarski zapisnik
Sadraj zapisnika
lan 55
Notar je ovlaen da u formi notarskog zapisnika potvrdi nastupanje injenica od
kojih zavisi punovanost pravnog posla i ispunjenje obaveza koje iz njega proistiu
(ponuda, opomena, otkaz, raskid ugovora i sl.).
Poslovi o kojima se moe sastaviti zapisnik
lan 56
Notar u formi notarskog zapisnika moe:
1) sastaviti zapisnik o popisu i procjeni zaostavtine, uz obavezno uee
vjetaka;
2) zakljuiti poravnanje prije pokretanja parninog, vanparninog i upravnog
postupka, u skladu sa zakonom, sa dejstvom sudskog poravnanja, odnosno poravnanja
zakljuenog pred upravnim organom;
3) zasnovati zalono pravo na nepokretnim ili pokretnim stvarima, u skladu sa
zakonom;
25
4) primiti na zapisnik izjavu povjerioca o produenju roka za izvrenje obaveze
dunika utvrene u izvrnoj ispravi;
5) primiti na zapisnik izjave svjedoka o tome da je nastupio uslov odreen
poravnanjem od koga zavisi nastupanje izvrnosti tog poravnanja; primiti na zapisnik
izjavu o podizanju protesta mjenice i eka, u skladu sa zakonom;
6) sastaviti zapisnik o povjeravanju na uvanje svojerunog testamenta, pisanog
testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta sa dejstvom povjeravanja
testamenta na uvanje sudu;
7) sastaviti zapisnik o odravanju sjednice skuptine ili drugog organa upravljanja,
privrednog drutva ili drugog pravnog lica sa ovjerom odluka sa sjednice;
8) primiti na zapisnik druge izjave ili utvrditi druge injenice odreene
zakonom.
Podaci koje zapisnik sadri
lan 57
Notarski zapisnik sadri podatke o danu i asu saznanja, odnosno utvrenja
odreene injenice i taan opis onoga to se dogodilo u prisustvu notara, odnosno
onoga to je on neposredno utvrdio.
Notarski zapisnik sadri vrijeme i mjesto sastavljanja zapisnika.
Notar je duan da, u sluajevima odreenim zakonom, izjavu datu na zapisnik
dostavi licu na koje se ona odnosi.
3) Notarske potvrde
Sadraj potvrde
lan 58
Notar je ovlaen da izda potvrdu o tome da je notarski akt sastavljen, odnosno
da je predat na uvanje, kao i potvrdu o naplaenim trokovima.
Na zahtjev svjedoka, tumaa, vjetaka, zakonskog zastupnika, slubenog lica
organa starateljstva i zastupnika pravnog lica, notar je duan da izda potvrdu o tome
kada su ta lica prisustvovala sastavljanju notarskog akta i u kom svojstvu.
Potvrda o tome da je isprava podnijeta na uvid
lan 59
Notar je ovlaen da izda potvrdu o tome da je njemu ili, u njegovom prisustvu,
treem licu podnijeta na uvid isprava koja se po zakonu mora podnijeti na uvid.
Potvrda sadri datum, a na zahtjev stranke i as podnoenja isprave na uvid.
Notar je duan da utvrdi identitet lica koja su prisustvovala podnoenju isprave
na uvid.
26
Potvrda da je lice u ivotu
lan 60
Notar je ovlaen da izda potvrdu da je odreeno lice u ivotu, poto utvrdi
identitet toga lica.
Potvrda mora da sadri datum dolaska lica kod notara, kao i nain na koji je notar
utvrdio njegov identitet.
Potvrda o ovlaenju za zastupanje i drugim injenicama iz registra
lan 61
Notar moe da izda potvrdu o ovlaenju za zastupanje, ukoliko to ovlaenje
proizilazi iz sudskog registra.
Notar moe da izda potvrdu o postojanju ili sjeditu pravnog lica, o statusnim
promjenama ili drugim pravno relevantnim injenicama, ako one proizilaze iz
sudskog registra.
Notar moe da izda potvrdu iz st. 1 i 2 ovog lana samo ukoliko je prethodno
izvrio uvid u registar ili u ovjereni izvod iz registra. U potvrdi e se naznaiti dan
kada je izvren uvid u registar, odnosno kada je izdat ovjereni izvod iz registra.
Takva potvrda ima dokaznu snagu kao i potvrda nadlenog suda.
4) Notarske ovjere
Ovjera prepisa
lan 62
Notar je ovlaen da ovjeri prepis isprave nakon to utvrdi da je prepis identian
sa ispravom. Prepis mora biti identian sa ispravom u pravopisu, interpunkciji i
skraivanju rijei, a ako su u ispravi neka mjesta prepravljena, izbrisana, precrtana ili
dodata ili ako je isprava pocijepana ili oteena, to se u ovjeri prepisa mora navesti.
Nakon to utvrdi da je prepis isprave identian sa ispravom, notar to potvruje na
samom prepisu i navodi da je to prepis isprave, njenog ovjerenog ili obinog prepisa,
da li je i kako naplaena taksa, da li je prepis napisan rukom, mainski ili drugim
sredstvom za pisanje, gdje se nalazi isprava, a ako je ispravu donijela stranka i njene
line podatke.
Ako na ispravi ima zabiljeka ili klauzula, notar i to navodi u prepisu.
Kada se ovjerava prepis jednog dijela isprave iz prepisa mora da bude vidljivo
koji djelovi isprave nijesu obuhvaeni prepisom.
Fotokopija isprave ovjerena od strane notara u skladu sa ovim zakonom
izjednaena je sa prepisom.
Ovjera potpisa
lan 63
Notar je ovlaen da ovjeri da je stranka u njegovom prisustvu svojeruno
27
potpisala ispravu ili stavila svoj otisak prsta ili da je potpis ili otisak prsta koji se ve
nalaze na ispravi u njegovom prisustvu priznala za svoj.
Ukoliko notar ne poznaje stranku njen identitet e utvrditi u skladu sa ovim
zakonom.
Ovjera potpisa se stavlja na izvornik isprave sa podacima o tome kako je utvren
identitet stranke i uz konstataciju da su potpis ili otisak prsta autentini. Klauzula
ovjere sadri broj djelovodnika, upisnika, datum, potpis i peat notara.
Prilikom ovjere potpisa notar se upoznaje sa sadrinom isprave samo ukoliko je
to potrebno da ispuni rubrike upisnika o ovjerama i potvrdama. Notar nije odgovoran
za sadraj isprave i nije duan da utvruje da li stranke smiju da sklapaju posao na
koji se isprava odnosi.
Ovjera potpisa zastupnika pravnog lica
lan 64
Ako notar ovjerava potpis lica koja je zastupnik nekog pravnog lica ili dravnog
organa moe u ovjeri da potvrdi da se to lice potpisalo za pravno lice ili dravni
organ samo ako je prethodno utvrdio da se radi o licu koje je ovlaeno da to uradi.
Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga
lan 65
Notar je ovlaen da ovjeri izvod iz poslovnih knjiga privrednih drutava i drugih
pravnih lica.
Prilikom ovjere izvoda iz stava 1 ovog lana notar je duan da uporedi izvod sa
odgovarajuim stavkama u izvornoj knjizi i da u klauzuli o ovjeri navede da se izvod
u potpunosti slae sa izvornikom.
Ovjera prevoda
lan 66
Notar je ovlaen da ovjeri tanost prevoda koji je sam napravio samo ukoliko je i
sudski tuma za jezik na kojem je akt preveden sa jezika koji je u slubenoj upotrebi
i obratno.
Glava VIII
DEPOZIT
uvanje isprava
lan 67
Notar je duan da preuzme na uvanje sve vrste isprava. O preuzimanju isprave
notar sastavlja zapisnik koji sadri mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime, ime i
28
adresu lica koje je ispravu predalo, oznaku isprave, razlog zbog kojeg se isprava
predaje na uvanje i podatke o licu kome isprava treba da bude izdata. Zapisnik e
potpisati lice koje je predalo ispravu i notar.
Notar izdaje potvrdu o preuzimanju isprave licu koje je ispravu predalo.
Notar je duan da utvrdi identitet lica kome predaje preuzetu ispravu. Lice kome
se isprava uruuje duno je da potvrdi prijem isprave na zapisnik o preuzimanju.
uvanje novaca i hartija od vrijednosti
lan 68
Notar je ovlaen da preuzme na uvanje novac, hartije od vrijednosti i druge
isprave koje se mogu unoviti, plemenite metale i druge dragocjenosti.
Notar je duan da preuzme na uvanje novac, hartije od vrijednosti i druge isprave
koje se mogu unoviti, plemenite metale i druge dragocjenosti, samo na osnovu
odluke suda ili drugog organa ili samo ako su mu predate povodom sastavljanja
notarskog akta da bi ih prenio na drugo lice ili da bi ih dao na uvanje kod odreenog
dravnog organa.
Notar je duan da preuzme na uvanje i druge predmete kada je zakonom odreeno
da dunik kod suda moe poloiti stvar koju duguje.
O preuzimanju stvari notar sastavlja zapisnik koji sadri broj iz knjige depozita,
mjesto i vrijeme preuzimanja, taan opis i vrijednost predatih stvari, prezime, ime i
adresu lica koje je stvari predalo i njegova izjava o tome ta sa stvarima treba da se
uradi.
Notar izdaje potvrdu o preuzimanju stvari licu koje je stvar predalo.
uvanje stvari
lan 69
Stvari koje je preuzeo notar uva u posebnom omotu na kome oznaava broj iz
knjige depozita i prezime i ime lica koje je stvar predalo.
Testament koji mu je povjeren na uvanje notar je duan da stavi u poseban omot
i zapeati.
Novac koji mu je povjeren notar moe da uva u sefu ili na posebnom raunu
u banci ili drugoj fnansijskoj organizaciji koji ne moe biti predmet prinudnog
izvrenja protiv notara.
Preuzete stvari notar e, bez odlaganja, uruiti licu kome su namijenjene, uz
prethodno utvrivanje njegovog identiteta. To lice potvruje prijem u zapisnik o
preuzimanju ili u knjigu depozita.
Obavjetenje nadlenom sudu
lan 70
Ako lice koje je predalo stvar na uvanje notaru ili lice u iju korist je to uinjeno
29
bude pozvano da preuzme tu stvar, a u roku od godinu dana od prijema poziva to ne
uini, notar e stvar predati nadlenom sudu. Nadleni sud e, u roku od sedam dana
od dana prijema stvari od notara, donijeti rjeenje o prodaji stvari ili utvrditi da je
predmet depozita postao imovina Republike Crne Gore.
Poziv iz stava 1 ovog lana sadri upozorenje o pravnim posljedicama nepre-
uzimanja stvari.
Pravna priroda depozita kod notara
lan 71
Depozit kod notara ima isto pravno dejstvo kao sudski depozit.
Glava IX
NOTARSKI SPISI I VOENJE KNJIGA
Sadraj notarskog spisa
lan 72
Notarski spis sastoji se od notarskog akta u izvorniku i prepisa isprave ili spisa
koji se po zakonu moraju priloiti notarskom aktu, ovlaenja, punomoja, nalaza i
miljenja vjetaka i drugih spisa koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta.
uvanje notarskih spisa
lan 73
Notarski spisi uvaju se u omotu spisa koji sadri popis akata, odnosno isprava
koji se u njemu nalaze.
Notar je duan da uva notarske spise 20 godina.
Uvid u notarske spise
lan 74
Stranke imaju pravo da vre uvid u notarske spise.
Ostala lica mogu vriti uvid u notarske spise samo ako imaju opravdani interes ili
pisanu saglasnost stranke.
Knjige
lan 75
Notar vodi sledee knjige:
1) upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima;
2) upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama;
3) protestni registar;
4) imenik lica iji se testament nalazi kod notara;
30
5) depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit;
6) upisnik radnji koje je sud povjerio notaru.
Notar je duan da uva knjige 30 godina.
Sadrina, nain voenja i ovjeravanje knjiga
lan 76
Ministarstvo propisuje sadrinu, nain voenja i ovjeravanje knjiga iz lana 75
ovog zakona.
Postupak preuzimanja, uvanja, korienja i unitavanja notarskih akata i knjiga
koje vodi notar vri se po propisima o uvanju, prikupljanju i povremenom kartiranju
arhivskog materijala.
Glava X
IZDAVANJE I OVJERAVANJE NOTARSKIH AKATA
Izvornik notarskog akta
lan 77
Notar je duan da notarski akt koji je sastavio izda stranci u izvorniku.
Na zahtjev stranke notar joj moe izdati vie izvornika pri emu najmanje jedan
izvornik akta mora ostati kod notara.
Izdavanje izvornika akta zakonskom zastupniku, staratelju ili punomoniku
smatra se kao izdavanje izvornika stranci.
Izvornik elektronski izraenog notarskog akta
lan 78
Kada se elektronski izraen normativni akt otisne na hartiji svaki otisak akta
predstavlja izvornik, ako su svi otisci istovjetni, ako imaju isti broj i istu numeraciju
stranica, isti oblik i veliinu slova i ako su izraeni na osnovu istog elektronskog
formata.
Kada je notarski akt sastavljen runo ili mehaniki, izvornik predstavlja onaj akt
koji nije kopiran indigom.
Fotokopija elektronski izraenog notarskog akta ne predstavlja izvornik tog akta.
Dostavljanje izvornika testamenta
lan 79
Notar je duan da nadlenom ostavinskom sudu dostavi izvornik testamenta koji
je sastavio ili mu je povjeren na uvanje im sazna za smrt lica iji se testament
nalazi u njegovim spisima.
31
Izdavanje izvornika akta na zahtjev suda ili Komore
lan 80
Na osnovu pisanog zahtjeva suda ili Komore notar je duan da izda izvornik
akta.
O izdavanju izvornika akta notar sainjava slubenu zabiljeku.
Organ kod koga se izvornik akta privremeno nalazi duan je da ga, bez odlaganja,
preda notaru radi sastavljanja otpravka.
Otpravak, prepis, potvrda i izvod
lan 81
Notar izdaje otpravke, prepise, potvrde i izvode notarskih akata koje je sam
sastavio ili isprave koje se nalaze kod njega na uvanje.
Ako je izdao izvornik akta notar ne moe izdati otpravak ve samo prepis
notarskog akta.
Lica kojima se izdaje otpravak, odnosno prepis izvornika
lan 82
Ako u izvorniku nije drukije odreeno otpravak akta moe se izdati samo:
1) licima koja su u svoje ime zakljuila pravni posao koji je predmet akta;
2) licima u ije ime je zakljuen pravni posao;
3) licima u iju korist je zakljuen pravni posao;
4) nasljednicima i pravnim sljedbenicima lica iz ta. 1 do 3 ovog lana.
Notar je duan da prepis akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stie,
prestaje, prenosi ili ograniava pravo vlasnitva ili drugo pravo na nepokretnostima,
kao i o pravima za koja se vode javne knjige dostavi nadlenom dravnom organu,
u skladu sa zakonom.
Zabiljeka o izdavanju otpravka
lan 83
Kada se izda otpravak notar na izvorniku ili na listu koji se priiva uz izvornik
sainjava zabiljeku o tome kada je i kome izdao otpravak akta.
Otpravak koji je stranka vratila prilae se uz izvornik. Na otpravak se stavlja
zabiljeka da je otpravak vraen i da nema pravnu snagu javne isprave.
Zabiljeku iz st. 1 i 2 ovog lana potpisuje notar.
Otpravak u svrhu izvrenja
lan 84
Otpravak akta u svrhu izvrenja se izdaje licima koja su u aktu oznaena kao
povjerioci, pod uslovom da je utvreno da su ispunjeni uslovi za izvrnost akta u
skladu sa ovim zakonom.
32
Ponovni otpravak u svrhu izvrenja jo neizvrenog otpravka akta moe se izdati
samo:
- ako lica iz lana 82 stav 1 ovog zakona na to pristanu, o emu se sainjava
zabiljeka na samom aktu koji potpisuju stranke ili posebno ovjerena isprava koja
se prilae aktu;
- ako je ranije izdati otpravak zbog nekog nedostatka vraen notaru ili je uniten,
oteen ili na drugi nain postao neupotrebljiv;
- ako sud na ijem podruju notar ima sjedite na predlog stranke koja uini
vjerovatnim da joj je potreban novi otpravak, naredi da joj se izda ponovni otpravak.
O izvrnom notarskom aktu moe se, osim u sluajevima predvienim u stavu 2
ovog lana, izdati samo jedan otpravak u svrhu izvrenja.
Ponovno izdavanje otpravka akta koji nije izvran
lan 85
Notar koji je izdao otpravak akta koji nije izvran moe izdati novi otpravak
stranci koja dokae vjerovatnim da joj je novi otpravak potreban. Ukoliko notar
ne postupi po zahtjevu stranke ona moe da podnese predlog za izdavanje novog
otpravka nadlenom sudu.
Evidentiranje novog otpravka akta
lan 86
Ako notar izda novi otpravak akta potrebno je da u klauzuli o ovjeri naznai koji
je to otpravak po redu, kao i razlog zbog kojeg se izdaje novi otpravak.
Otpravak i prepis akta koji je sainio notar o testamentu
lan 87
Otpravak ili prepis testamenta koji je sainio notar ili se kod njega nalazi na
uvanju notar moe izdati samo ostaviocu dok je u ivotu ili licu koga je on izriito
ovlastio ovjerenim punomojem, ako u samom testamentu nije drukije odreeno.
Poslije smrti ostavioca otpravak ili prepis moe se izdati samo poslije proglaenja
testamenta. Dan proglaenja testamenta upisuje se na otpravku ili prepisu.
Izdavanje prepisa
lan 88
Notar je duan da izda prepis notarskog akta stranci i njenom nasljedniku, Komori,
ministarstvu, sudu ili drugom dravnom organu na njihov zahtjev i o njihovom
troku.
Otpravak dijela akta
lan 89
Ako akt koji je sastavio notar sadri vie samostalnih pravnih poslova, umjesto
33
otpravka akta moe se izdati otpravak dijela akta sa naznakom o tome koji su djelovi
akta isputeni.
Samo cjelovit otpravak akta moe biti izvrna isprava.
Ovjera otpravka i prepisa akta
lan 90
Notar ovjerava svaki otpravak akta, a na zahtjev stranke i prepis.
Klauzula o ovjeri
lan 91
Ovjera se vri stavljanjem klauzule o ovjeri, koja sadri:
- potvrdu o istovjetnosti otpravka sa izvornikom notarskog akta;
- oznaku da se radi o otpravku, sa naznakom u skladu sa lanom 86 ovog zakona,
ukoliko se izdaje novi otpravak;
- prezime i ime lica kome se izdaje otpravak;
- mjesto i datum izdavanja otpravka;
- potpis i peat notara.
Otpravak i prepis koji ne sadre klauzulu o ovjeri
lan 92
Otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave, ako ne sadre
klauzulu o ovjeri.
Glava XI
ARHIVA NOTARA
Predaje arhive u sluaju prestanka vrenja poslova notara
lan 93
Ako notar prestane sa vrenjem poslova ili ako premjesti svoje sjedite na podruje
drugog suda, notarske akte i knjige, kao i dokumenta koja su mu predata preuzima
na uvanje sud na ijem podruju notar ima slubeno sjedite.
Dokumentaciju i predmete iz stava 1 ovog lana zapisniki preuzima trolana
komisija obrazovana od strane predsjednika suda.
U sluaju iz stava 1 ovog lana izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda
iz notarskih akata vri predsjednik suda ili sudija koga on ovlasti u skladu sa ovim
zakonom.
U odnosu na predavanje notarskih akata u arhivu na uvanje shodno se primjenjuju
propisi za arhiviranje u nadlenom sudu.
34
Predaje arhive u sluaju smrti notara
lan 94
U sluaju smrti notara, obavezu da predaju arhivu notara imaju njegovi zakonski,
odnosno testamentalni nasljednici.
Predaja arhive u sluaju smrti notara obavlja se na nain i po postupku utvrenom
lanom 93 ovog zakona.
Ukoliko meu licima iz stava 1 ovog lana nema saglasnosti ko e od njih predati
arhivu notara ili lice koje je duno odbije da to uini, nadleni ostavinski sud e
odrediti lice koje je duno predati arhivu notara.
Predaja dijela arhive novoimenovanom notaru
lan 95
Ministar, na predlog nadlenog suda, odluuje koji dio arhive se predaje notaru
koji je imenovan na mjesto prethodnog notara.
Rekonstrukcija izgubljenih spisa
lan 96
Ako predsjednik suda utvrdi da neki akt nedostaje u predatoj arhivi notara
pozvae notara, koji je prestao sa vrenjem notarskih poslova, njegovog nasljednika
ili zamjenika da preda akte u odreenom roku.
Ako u odreenom roku lice iz stava 1 ovog lana ne preda akte, predsjednik suda
e o tome obavijestiti uesnike notarskog posla kako bi mogli da preduzmu mjere
radi zatite svojih prava.
Ako se kod uesnika notarskog posla ili kod drugog notara nalazi otpravak,
ovjereni prepis ili izvod iz nestalog izvornika, oni treba da ga predaju sudu, kako bi
se napravio ovjereni prepis koji e se uvati umjesto nestalog izvornika.
Ako se utvrdi da upisnici ili druge knjige nijesu uredno voene i kompletirane,
arhivski radnik suda e ih aurirati i kompletirati u prisustvu ili pod nadzorom
predsjednika suda, odnosno sudije koga on ovlasti.
Glava XII
NOTARSKI PRIPRAVNICI, SARADNIK, ZAMJENIK I
VRILAC DUNOSTI NOTARA
Notarski pripravnici
lan 97
Notarski pripravnici su diplomirani pravnici zaposleni kod notara koji su upisani
u imenik notarskih pripravnika, koji vodi Komora.
Notarski pripravnik se struno osposobljava za samostalno obavljanje poslova
notara.
35
Po zavretku pripravnikog staa, u trajanju dvije godine, notar izdaje notarskom
pripravniku uvjerenje o obavljenoj praksi koje se dostavlja Komori.
Notarski pripravnik polae pravosudni ispit pod istim uslovima predvienim za
zaposlene u pravosudnim organima.
Program strunog osposobljavanja notarskog pripravnika donosi Komora.
Notarski saradnik
lan 98
Notarski saradnici su diplomirani pravnici sa poloenim pravosudnim i notarskim
ispitom, koji su zaposleni kod notara.
Odluku o zapoljavanju i prestanku rada notarskog saradnika donosi notar u
skladu sa optim propisima o radnim odnosima.
Po izvrenom izboru notarskog saradnika notar ga prijavljuje Komori radi upisa
u imenik notarskih saradnika.
Notarski saradnik poinje sa radom danom upisa u imenik Komore.
Shodna primjena prava
lan 99
Na notarske pripravnike i saradnike se, u pogledu njihovih prava, obaveza i
odgovornosti, primjenjuju opti propisi o radnim odnosima, ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.
Poslovi notarskog saradnika
lan 100
Notarski saradnik moe da obavlja sve poslove u ime notara kod kojeg radi, osim
da sastavlja notarske akte. Notarski saradnik potpisuje notarske zapisnike i druge
isprave sa napomenom da ih potpisuje za notara.
Notar na svakoj ispravi iz stava 2 ovog lana potvruje potpisom da je ispravu
pregledao.
Svi poslovi koje obavi notarski saradnik imaju isto pravno dejstvo kao da ih je
neposredno obavio notar.
Zarade
lan 101
Komora svojim aktom utvruje kriterijume za zaradu notarskog pripravnika,
odnosno saradnika.
Zamjenik notara
lan 102
Notara koji je na odsustvu ili je bolestan ili je iz drugih opravdanih razloga
36
sprijeen da vri poslove notara moe da mijenja zamjenik notara.
Za zamjenika notara odreuje se lice koje ispunjava uslove za imenovanje za
notara.
U sluaju sprijeenosti za vrenje poslova notara do 30 dana, zamjenika notara
odreuje notar, a due od 30 dana ministar, na predlog Komore.
Notarski saradnik moe biti odreen za zamjenika notara kod koga radi.
Zamjenik notara se moe u svako doba opozvati.
Poslovi zamjenika notara
lan 103
Zamjenik notara vri poslove u ime notara i upotrebljava peat i tambilj notara
koga zamjenjuje.
Ukoliko zamjenik i notar ne urede meusobne odnose sporazumno, zamjenik
ostvaruje zaradu nastalu vrenjem notarskih poslova, pri emu je duan da pokrije
materijalne i druge trokove nastale vrenjem notarskih poslova.
Notar ne smije obavljati notarske poslove dok traje zamjena.
Zamjenik notara odgovara za tetu koju priini treim licima u okviru obavljanja
notarskih poslova.
Administrativno osoblje notara
lan 104
Notar moe imati i potreban broj administrativnih radnika.
Komora svojim aktom utvruje kriterijume za zaradu lica iz stava 1 ovog lana.
Na lica iz stava 1 ovog lana, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti,
primjenjuju se opti propisi o radnim odnosima.
Glava XIII
NOTARSKA KOMORA I NJENI ORGANI
Notarska komora
lan 105
Komora je obavezna i profesionalna organizacija notara koji imaju sjedite na
teritoriji Republike Crne Gore.
Komora ima svojstvo pravnog lica.
Sjedite Komore je u Podgorici.
Organi Komore su: Skuptina, Upravni odbor i predsjednik.
37
Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, organizacija, nadlenost, nain izbora,
prava i dunosti organa Komore utvruju se statutom i drugim aktima Komore.
Skuptina Komore
lan 106
Skuptinu Komore ine notari koji imaju sjedite na teritoriji Republike.
Skuptina Komore se stara da notari vre svoje poslove savjesno u skladu sa
zakonom.
Nadlenost Skuptine Komore
lan 107
Skuptina Komore:
1) donosi statut, poslovnik i druge akte Komore;
2) donosi notarsku tarifu, uz saglasnost Vlade Republike Crne Gore;
3) bira predsjednika Komore, potpredsjednika, lanove Upravnog odbora i drugih
organa Komore, ako ovim zakonom ili statutom Komore nije drukije odreeno;
4) bira Disciplinsku komisiju, disciplinskog tuioca i njegovog zamjenika;
5) razmatra predloge, zahtjeve i preporuke za uspjean rad notara;
6) usvaja zavrni raun za proteklu godinu i predlog fnansijskog plana za narednu
godinu;
7) razmatra i usvaja izvjetaj o radu Komore;
8) odluuje o visini lanarine i nainu njenog plaanja;
9) odluuje o nainu upotrebe sredstava dobijenih od novanih kazni saglasno
ovom zakonu;
10) odluuje o drugim pitanjima predvienim zakonom i statutom Komore.
Skuptina Komore se sastaje redovno jednom godinje povodom odluivanja o
zavrnom raunu i predlogu fnansijskog plana za narednu godinu, a vanredno u
sluajevima predvienim statutom.
Statut Komore donosi se dvotreinskom veinom ukupnog broja notara.
Upravni odbor
lan 108
Upravni odbor:
1) bira predsjednika Upravnog odbora iz reda svojih lanova;
2) utvruje nacrt statuta i drugih akata Komore;
3) vri nadzor nad radom notara i daje inicijativu za vrenje vanredne inspekcije
radi pokretanja disciplinskog postupka;
4) odluuje o izuzeu u disciplinskom postupku;
5) odluuje o albama protiv odluka disciplinske komisije;
6) stara se o statusu notara i odnosima notara prema treim licima;
38
7) organizuje struno osposobljavanje notara, organizovanjem seminara i
predavanja, o emu izrauje godinji program;
8) donosi program za struno osposobljavanje notarskih pripravnika;
9) vodi imenik notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih pripra-
vnika;
10) priprema sjednice Skuptine Komore;
11) izvrava odluke Skuptine Komore;
12) sastavlja predlog zavrenog rauna i predlog fnansijskog plana za narednu
godinu;
13) stara se o naplati lanarine;
14) donosi poslovnik o svom radu;
15) odluuje o drugim pitanjima koja su zakonom ili statutom Komore u njegovoj
nadlenosti, kao i o pitanjima koja nijesu u nadlenosti nekog drugog organa Ko-
more.
Broj lanova Upravnog odbora odreuje Skuptina Komore u skladu sa sta-
tutom.
Predsjednik Komore
lan 109
Predsjednik Komore je ujedno i predsjednik Skuptine Komore.
Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U sluaju njegove sprijeenosti zamje-
njuje ga potpredsjednik, a u sluaju sprijeenosti potpredsjednika, najstariji lan
Skuptine Komore.
Predsjednik Komore:
1) rjeava sporove izmeu notara ili izmeu notara i njihovih stranaka;
2) stara se o zakonitosti rada Komore;
3) stara se o odnosu notara prema drugim organima;
4) obavlja i druge poslove predviene statutom Komore.
Prihodi Komore
lan 110
Prihodi Komore su sredstva ostvarena naplatom lanarine i novanih kazni,
donacije i drugi prihodi.
Pravni lijek protiv odluke Komore
lan 111
Protiv konanih odluka organa Komore kojima se odluuje o pravima i dunostima
notara i zamjenika notara moe se voditi upravni spor.
39
Glava XIV
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA
Disciplinska odgovornost
lan 112
Notar disciplinski odgovora za povrede slubene dunosti koje uini svojom
krivicom.
Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrene ovim zakonom i statutom
Komore.
Odgovornost za krivino djelo i prekraje ne iskljuuje disciplinsku odgovornost
notara.
Notar disciplinski odgovara, ako:
1) potvrdi da se u njegovom prisustvu dogodila injenica koja se nije dogodila;
2) preduzme radnju u stvari u kojoj je po zakonu izuzet;
3) povrijedi dunost uvanja tajne;
4) se nedolino ponaa prema strankama i drugim licima i organima koji vre
nadzor nad njegovim poslovanjem;
5) obavlja notarske poslove protivno ovom zakonu;
6) obavlja notarske poslove dok traje mjera zabrane obavljanja poslova notara;
7) trai veu nagradu od one koja je predviena tarifom;
8) prekorai ovlaenje utvreno ovim zakonom;
9) u drugim sluajevima odreenim statutom.
Disciplinske mjere
lan 113
U disciplinskom postupku protiv notara mogu biti izreene sledee disciplinske
mjere:
1) pisana opomena;
2) novana kazna u visini od jedne do pet zarada sudije osnovnog suda u mjesecu
u kome se mjera izrie;
3) privremeno oduzimanje prava na vrenje poslova notara u trajanju od jednog
mjeseca do jedne godine;
4) oduzimanje prava na vrenje poslova notara.
Ako je izvrenjem disciplinske povrede notar stekao imovinsku korist, novana
kazna moe se izrei u dvostrukom iznosu steene koristi, nezavisno od ogranienja
iz stava 1 taka 2 ovog lana.
40
Privremeno udaljenje u disciplinskom postupku
lan 114
Kada je protiv notara pokrenut disciplinski postupak moe se donijeti rjeenje
o njegovom privremenom udaljenju sa poslova notara, ako je to nuno radi zatite
asti i ugleda slube ili radi osiguranja interesa stranaka.
Notar moe biti privremeno udaljen sa poslova notara najdue est mjeseci.
Rjeenje iz stava 1 ovog lana donosi Disciplinska komisija.
Disciplinski tuilac
lan 115
Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tuilac.
Disciplinski tuilac ima zamjenika.
Disciplinskog tuioca i njegovog zamjenika bira Skuptina Komore iz reda svojih
lanova, na period od dvije godine.
Disciplinski tuilac moe podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka
ukoliko sazna neposredno ili je obavijeten o injenicama i okolnostima na osnovu
kojih je mogue osnovano sumnjati da je notar poinio povredu slubene dunosti.
Disciplinski tuilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka
na predlog ministra i nadlenog suda.
Disciplinski tuilac mora u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka da opie
disciplinske povrede i predloi dokaze koje je potrebno provesti radi utvrivanja
injeninog stanja.
Nadlenost za voenje disciplinskog postupka
lan 116
Postupak utvrivanja disciplinske odgovornosti notara sprovodi Disciplinska
komisija.
Disciplinska komisija ima predsjednika i dva lana koje bira Skuptina Komore
iz reda svojih lanova, na period od dvije godine. Predsjednik i lanovi Disciplinske
komisije imaju zamjenike.
Odluivanje po prigovoru
lan 117
Protiv odluke Disciplinske komisije moe se izjaviti prigovor.
Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke Upravnom
odboru Komore. Prigovor moe podnijeti notar protiv koga se vodi postupak i
disciplinski tuilac. Odluka Upravnog odbora je konana.
41
Izuzee u disciplinskom postupku
lan 118
U organima koji sprovode disciplinski postupak ne moe uestvovati podnosilac
predloga i lanovi organa Komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju
u njihovu nepristrasnost.
O izuzeu lica iz stava 1. ovog lana odluuje Upravni odbor.
Postupak po zahtjevu disciplinskog tuioca
lan 119
Zahtjev disciplinskog tuioca za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja se
notaru protiv koga se pokree postupak.
Notar iz stava 1 ovog lana moe, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva
za pokretanje disciplinskog postupka, da se pisano izjasni na navode iz zahtjeva.
Zastara
lan 120
Disciplinski tuilac podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka
najkasnije u roku od 30 dana od dana saznanja, odnosno u roku od tri mjeseca od
dana kada je povreda uinjena.
Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska
komisija e odbaciti.
Postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti notara mora se okonati u
roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva.
Izvravanje disciplinskih odluka
lan 121
Pravosnana disciplinska mjera upisuje se u imenik Komore.
Notar kome je izreena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje
poslova notara brie se iz imenika Komore.
Disciplinska mjera pisane opomene e se brisati iz imenika po isteku jedne godine
od dana konanosti odluke kojom je izreena disciplinska mjera, novana kazna po
isteku tri godine, a druge disciplinske mjere po isteku pet godina.
Ako je konanom pravosnanom disciplinskom odlukom izreena mjera
privremenog oduzimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanja prava
obavljanja notarskih poslova, Komora izreene mjere objavljuje u Slubenom listu
Republike Crne Gore.
42
Shodna primjena
lan 122
Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na zamjenike
notara.
Ureivanje disciplinskog postupka
lan 123
Pravilnik o postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti notara donosi
Komora.
Glava XV
NADZOR NAD OBAVLJANJEM NOTARSKE SLUBE
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara od strane
ministarstva
lan 124
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara vri ministarstvo.
U okviru ovlaenja iz stava 1 ovog lana, ministarstvo moe da:
1) izvri pregled poslovanja notara;
2) predlae voenje disciplinskog postupka protiv notara;
3) obavlja pregled poslovanja organa Komore;
4) predloi i druge mjere nadzora u skladu sa ovim zakonom.
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara od strane suda
lan 125
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje
notaru povjeri sud ima predsjednik suda na ijem se podruju nalazi sjedite notara.
Predsjednik suda moe da:
1) odredi pregled poslovanja notara ili zamjenika notara u predmetima iz stava 1
ovog lana;
2) predloi ministarstvu da izvri pregled cjelokupnog poslovanja notara, odnosno
zamjenika notara;
3) predloi voenje disciplinskog postupka protiv notara, odnosno zamjenika
notara.
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara od strane Komore
lan 126
Neposredni nadzor nad poslovanjem notara vri Komora.
U okviru ovlaenja iz stava 1 ovog lana, Komora moe pregledati spise i
43
evidenciju notara, poslovanje sa ispravama preuzetim na uvanje kao i poslovanje
sa preuzetim novcem, hartijama od vrijednosti i dragocjenostima i da naredi notaru
da poslovanje uskladi sa propisima, odnosno da dokumentaciju dovede u red.
Glava XVI
NAKNADA ZA RAD I NAKNADA TROKOVA
Notarska tarifa
lan 127
Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu trokova u vezi sa obavljanjem
poslova.
Vrsta i visina naknade iz stava 1 ovog lana odreuje se notarskom tarifom.
Do donoenja notarske tarife naknada e se obraunavati u visini od 50% iznosa
utvrenog zakonom kojim se ureuju sudske, odnosno administrativne takse.
Dospjelost naknade trokova
lan 128
Plaanje naknade za rad i naknade trokova notaru vri se odmah po obavljenom
poslu, a notar moe traiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu
preuzimanja posla.
Notar je duan da stranci izda potvrdu o plaenoj naknadi i trokovima.
Notar je duan da na notarskoj ispravi upie iznos naplaene naknade i trokova.
Glava XVII
ORGANIZOVANJE NOTARSKOG ISPITA
Uslovi za polaganje notarskog ispita
lan 129
Notarski ispit moe da polae lice koje je diplomirani pravnik sa poloenim
pravosudnim ispitom, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao diplomirani
pravnik, od ega najmanje tri godine radnog iskustva nakon poloenog pravosudnog
ispita.
Ispitna komisija
lan 130
Notarski ispit se polae pred ispitnom komisijom (u daljem tekstu: Komisija)
koju rjeenjem obrazuje ministar.
Rjeenjem iz stava 1 ovog lana utvruje se sastav Komisije.
44
Strune poslove za Komisiju vri sekretar Komisije.
Predsjedniku, lanovima Komisije, njihovim zamjenicima i sekretaru pripada
naknada za rad u Komisiji u visini koju utvrdi ministar.
Podnoenje zahtjeva
lan 132
Zahtjev za polaganje notarskog ispita sa dokazima o ispunjavanju uslova podnosi
se ministarstvu.
Rjeenje o odobravanju polaganja notarskog ispita
lan 133
Ministarstvo donosi rjeenje kojim odobrava polaganje notarskog ispita licima
koja ispunjavaju zakonom predviene uslove.
Program i nain polaganja notarskog ispita
lan 134
Program i nain polaganja notarskog ispita ureuje ministarstvo, posebnim
aktom.
Uvjerenje
lan 135
O poloenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje koje potpisuje ministar.
Evidencija
lan 136
Ministarstvo vodi evidenciju o licima koja su poloila notarski ispit.
Glava XVIII
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 137
Broj mjesta i sjedita notara odredie ministarstvo, najkasnije u roku od tri
mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 138
Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se najkasnije u roku od devet
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 139
Polaganje notarskog ispita ministarstvo e organizovati najkasnije u roku od
45
devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 140
Ministarstvo e raspisati konkurs za imenovanje notara najkasnije u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 141
Komora e se konstituisati kada bude imenovano najmanje deset notara.
Osnivaku skuptinu Komore saziva i njom predsjedava najstariji notar.
Do konstituisanja Komore sve poslove iz njene nadlenosti obavlja ministarstvo.
Do konstituisanja Komore notare imenuje ministar.
lan 142
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Republike Crne Gore.

46
Na osnovu lana 10 stav 2 Zakona o notarima (Slubeni list RCG, broj 68/05)
Ministarstvo pravde donosi
Pravilnik o broju mjesta i slubenim sjeditima
notara
Pravilnik je objavljen u Slubenom listu RCG, br. 23/2006 od
14.4.2006. godine.
lan 1
Ovim pravilnikom odreuje se broj mjesta notara i slubena sjedita notara na
teritoriji Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika).
lan 2
Broj mjesta notara odreuje se prema broju stanovnika u Republici, tako da se za
teritoriju optine na svakih zapoetih 15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko
mjesto sa slubenim sjeditem notara u toj optini.
lan 3
Broj mjesta i slubena sjedita notara na teritoriji Republike odreuje se, i to:
- za podruje Osnovnog suda u Baru, tri notarska mjesta sa slubenim sjeditem
u Baru;
- za podruje Osnovnog suda u Beranama, etiri notarska mjesta sa slubenim
sjeditem za tri notarska mjesta u Beranama i jednim u Andrijevici;
- za podruje Osnovnog suda u Bijelom Polju, pet notarskih mjesta sa slubenim
sjeditem za etiri notarska mjesta u Bijelom Polju i jednim u Mojkovcu;
- za podruje Osnovnog suda u Danilovgradu, dva notarska mjesta sa slubenim
sjeditem u Danilovgradu;
- za podruje Osnovnog suda u abljaku, dva notarska mjesta sa slubenim
sjeditem za jedno notarsko mjesto u abljaku i jednim u avniku;
- za podruje Osnovnog suda u Kolainu, jedno notarsko mjesto sa slubenim
sjeditem u Kolainu;
- za podruje Osnovnog suda u Kotoru, pet notarskih mjesta sa slubenim
sjeditem za dva notarska mjesta u Kotoru, dva u Budvi i jednim u Tivtu;
- za podruje Osnovnog suda u Nikiu, sedam notarskih mjesta sa slubenim
sjeditem za est notarskih mjesta u Nikiu i jednim u Pluinama;
- za podruje Osnovnog suda u Plavu, jedno notarsko mjesto sa slubenim
sjeditem u Plavu;
- za podruje Osnovnog suda u Pljevljima, tri notarska mjesta sa slubenim
sjeditem u Pljevljima;
- za podruje Osnovnog suda u Podgorici, dvanaest notarskih mjesta sa slubenim
sjeditem u Podgorici;
- za podruje Osnovnog suda u Roajama, dva notarska mjesta sa slubenim
sjeditem u Roajama;
47
- za podruje Osnovnog suda u Ulcinju, dva notarska mjesta sa slubenim
sjeditem u Ulcinju;
- za podruje Osnovnog suda u Herceg Novom, tri notarska mjesta sa slubenim
sjeditem u Herceg Novom;
- za podruje Osnovnog suda u Cetinju, dva notarska mjesta sa slubenim
sjeditem u Cetinju.
lan 4
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
listu Republike Crne Gore.
Broj: 03-1825/06
Podgorica, 20. marta 2006. godine
Ministarstvo pravde
Ministar,
eljko turanovi, s.r.
OPTINA BROJ NOTARA PODRUJE OSNOVNOG SUDA
Andrijevica 1 Berane
Bar 3 Bar
Berane 3 Berane
Bijelo Polje 4 Bijelo Polje
Budva 2 Kotor
Cetinje 2 Cetinje
Danilovgrad 2 Danilovgrad
Herceg Novi 3 Herceg Novi
Kolain 1 Kolain
Kotor 2 Kotor
Mojkovac 1 Bijelo Polje
Niki 6 Niki
Plav 1 Plav
Pluine 1 Niki
Pljevlja 3 Pljevlja
Podgorica 12 Podgorica
Roaje 2 Roaje
avnik 1 abljak
Tivat 1 Kotor
Ulcinj 2 Ulcinj
abljak 1 abljak
48
Natpis Petra Vite u Stolivu (1305)
NATPIS PETRA VITE U STOLIVU (1305)
Morfoloka veza izmeu latinskih natpisa u Primorju na sakralnim objektima
i onih na drugim objektima je oigledna. Nosilac ovog uticaja je svakako latinska
crkva. Tako nalazimo na kui Petra Viete u Stolivu natpis koji po svemu odgovara
vremenu u kome je nastao.
Natpis glasi:
A(NNO) D(OMINI) MCCCV H(AN)C DOMUS FECIT
PETRUS VITI NOTARIUS IN POSESIONE SUA
1
.
Prevod:
Godine Gospodnje 1305. ovaj dom sagradi notar Petar Vidov na svom posjedu.
Natpisi na kuama su naroito znaajni sa stanovita antroponimije jer se u njima
pominju znaajne linosti, njihovi posjedi, godine izgradnje, a esto i status dotine
linosti i drutvu. Ovo je rijedak primjer srednjovjekovnog natpisa koji sadri sve ove
elemente, to ima veliki znaaj za istoriju ovoga kraja.
Petar Vidov je bio jedan od brojnih notara u kotorskom notarijatu
2
koji se kolovao
negdje van svoje zemlje.
Plou je otkrio don Gracija Brajkovi u jednoj mei u Donjem Stolivu i zatrai je
od vlasnika Nika Marinovia. On mu je poklonio, pa je don Gracija plou sa natpisom
smjestio u lapidariju Gospe od krpjela. Ovaj natpis je bio i do sada poznat u literaturi,
ali je rije posesione pogreno data kao posesionses.
3
1
J. Kovaevia, Tragovi jednog ranohrianskog obiaja (INHUMATIO AD PEDES) i drugi elementi prodora kulture
Primorja u unutranjosti, Istorijski glasnik, II, Beograd, 1955, 133.
2
N. Feji, Kotorska kancelarija u srednjem vijeku, Istorijski asopis, XXVII, Beograd, 1980
3
Podatke sam dobio od doktora Miloa Miloevia, na emu sam mu veoma zahvalan