Da li vam se nekad dogodilo da... ...ne razumijete ta vam druga osoba govori? ...druga osoba uradi neto sasvim drugaije od onoga to ste joj rekli? ...i pored viestrukog iitavanja, niste u stanju razumjeti o emu tekst govori? ...se osjeate obeshrabreni jer sagovornik ne razumije ta mu elite rei? Nerazumljivost kod osobe budi neke od slijededih reakcija: osjeaj oaja obeshrabrenost osjeaj neshvaenosti osjeaj nemoi poruujemo sebi: Ja to ne mogu. nezadovoljstvo loa postignua ta kau roditelji? Bio je to za mene kljuni doivljaj. Vlastita djeca su me esto molila za pomo kod kolskih zadaa iz geografije, fizike, historije ili stranih jezika. Ali ja nisam mogao razumjeti njihove kolske knjige. Na osnovi tekstova u njihovim udbenicima nisam im mogao objasniti, primjerice, o emu je zapravo rije kod zakona radijacije ili pomrine Mjeseca- premda sam univerzitetski profesor.
Razlozi nerazumljivosti tekstova RANIJE SADA vjerovali smo da razlozi naim potekodama u razumijevanju lee u nama samima zbog nedostatka darovitosti da shvatimo sloene sadraje uvjereni smo da ako je neki tekst teko razumljiv razlog tome je njegov sadraj koji uopde nije toliko komplikovan nain izraavanja stvara probleme u razumijevanju Zato se mnogi izraavaju nerazumljivo?
Zato se mnogi nerazumljivo izraavaju? 1. Mnogi nisu uopde svjesni problema. Jednostavno piu onako kako im rijei i reenice padnu na pamet 2. Neki namjerno tee nerazumljivosti: strahopotovanje 3. Autor: bezobziran ili nesposoban uivjeti se u situaciju svojih italaca i slualaca 4. Autori ele itaoce ostaviti u neznanju kako bi ih prevarili, nedostatna razumljivost moda slui tome da se prikriju nepravedne povlastice
SVI SE MOEMO RAZUMLJIVO IZRAAVATI, AKO SE ZAPITAMO... brinem li se doista o tome da drugima zbog nerazumljivosti ne natovarim dodatne muke? ako me moji itaoci i sluaoci ne razumiju, jesam li spreman razloge tome ponajprije potraiti kod samog sebe? imam li dovoljno hrabrosti i samopouzdanja da bih podnio ako me zbog razumljivosti mojih tekstova neke kolege budu smatrale manje kompetentnim?
RAZUMLJIVOST JEDNOSTAVNOST SAETOST/ JEZGROVITOST POSEBNI DODACI RALANJENOST/ RED JEDNOSTAVNOST ZNAI...
JEDNOSTAVNOST ZNAI... odnosi se na izbor rijei i gradnju reenica jednostavan prikaz kratke, jednostavne reenice uobiajene rijei struni izrazi objanjeni konkretno zorno
KOMPLIKOVANA VERZIJA Pljaka je onaj prijestup koji neko ini otuivanjem nekog njemu nepripadajueg predmeta uz upotrebu sile ili prijetnje prema drugoj osobi ako postoji namjera nezakonitog prisvajanja. JEDNOSTAVNA VERZIJA Neko oduzme neto nekom drugom. On to eli zadrati. Ali to mu ne pripada. Pri oduzimanju primjenjuje silu ili prijeti drugome da e mu uiniti neto naao. To se zlodjelo zove pljaka. RALANJENOST/RED ZNAI...
RALANJENOST/RED ZNAI... odnosi se na unutranji red i vanjsku ralanjenost Reenice su uzrono povezane Informacije se iznose sistemtaino Razlikovanje bitnog od nebitnog Vidljiva je crvena nit, koja povezuje sadraj Struktura teksta je vidljiva
NERALANJENA VERZIJA Netko primjenjuje silu protiv nekog drugog. To je pljaka, to mu, naime, ne pripada. On eli zadati za sebe ono to mu je oduzeo. Primjerice, pljaka banke koji namjeteniku prijeti pitoljem. Ako netko prijeti nekom drugom da e mu uiniti neto naao, to je takoer pljaka. RALANJENA VERZIJA Pljaka je zlodjelo: netko oduzima nekom drugom neto to mu ne pripada. On to eli zadrati. Pritom primjenjuje silu ili drugom prijeti da e mu uiniti neto naao. Tri stvari su vane: 1. oduzeti neto to nekom ne pripada 2. htjeti to zadrati 3. nasilje ili prijetnja KRATKOA/JEZGROVITOST
KRATKOA/JEZGROVITOST Da li je duina teksta u realnom odnosu prema koliini informacija? Kratko Ogranieno na bitno Usredsreeno na cilj Saeto Svaka rije ima svoju funkciju
POTICAJNI DODACI dodaci kojima pisac ili govornik eli izazvati zanimanje, suosjedanje, uitak u izanju/sluanju (uzvici, doslovni govor, retorika pitanja, primjeri iz ivota, duhovite informacije...) uzbudljivo zanimljivo raznoliko lino
KRATKA- JEZGROVITA VERZIJA Zloin. Tko drugom oduzme neto to mu ne pripada da bi to zadrao za sebe, ini pljaku. Tome se pridruuje injenica da pritom protiv drugog primjenjuje silu ili mu prijeti. RAZVUENA VERZIJA Da, pljaka, to se ne smije initi. Pljaka je zabranjeno zlodjelo. Ne smijemo je poistovjetiti s kraom. I kraa je, dodue, zloin, ali je pljaka ipak neto drugo. Pretpostavimo, netko neto pljaka. to to znai? To unai da on nekom drugom oduzima neto to mu ne pripada kako bi to zadrao za sebe. Naravno, to nije doputeno. Tome treba pridodati jo neto: dok oduzima stvar, zloinac primjenjuje nasilje prema drugome, primjerice jednostavno ga baca na tlo ili ga udarcima onesvijesti tako da se vie ne moe braniti. Moe, meutim, I samo prijetiti da e drugome nanijeti zlo. I tada je to pljaka, a poinitelj (ili poiniteljica) bit e kanjen zbog pljake. Kratkoa ili poticajnost? Rjeenje: poticajni dodaci su i sami kratki te posve usmjereni na cilj informacije Primjer NEPOTICAJNA VERZIJA Neko oduzima neto nekom. eli to zadrati premda mu ne pripada. Pri oduzimanju primjenjuje silu ili drugom prijeti da e mu nanijeti zlo. To ponaanje (oduzimanje s nasiljem ili prijetnjom) zove se pljaka. Pljaka se kanjava zatvorom ili popravilitem. POTICAJNA VERZIJA Pretpostavi da u depu nema ni centa. Ali ta onda? Preko ceste upravo prelazi stara gospoa s torbicom u ruci. Ne razmilja dugo: snaan udarac po ruci I ve si se s torbicom dao u bijeg. Dr'te lopova, vie gospoa jer ne zna to bi drugo uinila. Ispravnije bi bilo trebala vikati: Dr'te pljakaa! jer ako ovjek pri tom koristi silu ili izrie prijetnje, to je pljaka. I kako pria zavrava? Pa sad, uglavnom zavrava u zatvoru. SEE, HEAR, DO... RAD U MALIM GRUPAMA *ta je dobro u radu u malim grupama? RAD U MALIM GRUPAMA *ta je dobro u radu u malim grupama? Uzajamno popuniti praznine u razumijevanju Dvostruko se bolje pamti Izricanje vlastitih misli Povesti raspravu o vlastitim mislima Vea podudarnost izmeu miljenja, osjeaja i djelovanja Vie radosti u uenju zahvaljujui meuljudskim kontaktima Manje pouavati, vie uiti TRUE OR NOT? HVALA NA PANJI!