SVE PSSE

U NOVINAMA
(... A PONETO I NE)
KREIMIR MIAK
TELEdisk, 2010.
SADRAJ
UVOD 7
L poglavlje - NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE............... 16
2. poglavlje - NEVIDLJ IVE REETKE, NAFTA U BOSNI I J O PONETO.............25
3. poglavlje - PROGRAM MOG KOMPJ UTORA...........................................................35
4. poglavlje - OKREOV ZAKON OBRATNOSTI..........................................................45
5. poglavlje - PROGRAMERI PROLOSTI...................................................................... 51
6. poglavlje - KAVA, CIGARETA I NOVI NE................................................................... 69
7. poglavlje - ARENI SVIJ ET OKO MENE.................................................................... 76
8. poglavlje - GODINA SVINJ SKE GRI PE...................................................................... 85
9. poglavlje - SADANJ I TRENUTAK - KAKO GA SE KRADE I KAKO GA
SAUVATI............................................................................................................................ 95
10. poglavlje - NO GUTAA VIJ ESTI......................................................................... 105
11. poglavlje - GLOBALNO ZATOPLJ ENJ E RAZOTKRIVENO
- ALI I DALJ E J AE...........................................................................................................115
12. poglavlje - VJ ERUJ EM-NE VJ ERUJ EM................................................................... 131
13. poglavlje - SUSRETI S GMAZOVIMA..................................................................... 138
14. poglavlje - TKO JE ZARAEN?..................................................................................150
15. poglavlje - TRAJ KOVI, PETICIJ E I BIJELE CRTE NA ULICAMA.................. 156
16. poglavlje - ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE...............................171
17. poglavlje - MISAO KAO STVAR................................................................................183
18. poglavlje - RAZGRADNJ A BRODOGRADNJ E.....................................................198
19. poglavlje - UROTA SE NE DOGAA?... CRTICE SA SASTANAKA
BILDERBERGERA.............................................................................................................208
20. poglavlje - POZADINA MOI ...................................................................................215
21. poglavlje - LANE PROMJ ENE.................................................................................227
22.poglavlje - ZAKONI EU ANTE PORTAS.................................................................. 238
23..poglavlje - KAKO J E IVEK POBIJ EDIO NATO, K-COM I RUSE.......................250
24. poglavlje - VEERAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJ I, MMF,
MANIPULACIJ A................................................................................................................ 256
25. poglavlje - CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA.........................................272
26. poglavlje - NOVINSKE PRIE: AJ , GADAFI, SREDINJ A BANICA,
EKONOMSKE KRIZE........................................................................................................293
27. poglavlje - MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA
I J O PONETO................................................................................................................. 312
28. poglavlje - NEMOJ TE SJESTI J ER UVIJ EK IMA J O VIJ ESTI...........................327
UVOD
Malo ljudi se nee sloiti s tvrdnjama da je ivot sve tei i neizvjesniji,
hrana sve nekvalitetnija, svijet sve nesigurniji, centralizacija globalne vlasti i
kontrole u porastu. Pitanje oko ijeg se odgovora nee svi sloiti jest je li takav
trend dogaaja posljedica neke namjere ili tek nekog unutranjeg, sustavu pri
roenog mehanizma.
Moja razmiljanja ve se nekoliko godina kreu u smjeru ove prve mogu
nosti. Gorivo za takva razmiljanja predstavlja barem desetak tisua stranica
knjiga koje se bave raznim temama, pa tekstova poput onih iz asopisa Nexus,
pa informativnih i zanimljivih razgovora i dijeljenja miljenja tijekom drue
nja s ljudima koji imaju slian pogled na stvari ili smo ga ak zajedno stvarali
tijekom viegodinjeg druenja.
Dakle, priam o nekom dugoronom totalitaristikom planu za stjecanje
apsolutne kontrole nad resursima i ljudima ovog planeta, nad njihovim ivoti
ma i financijama, kao i nad njihovim mislima i uvjerenjima. J er totalitarizam
upravo to i jest, sustav u kojem se (pomou programiranja i straha) potpuno
vlada ljudskim ivotima i, po mogunosti, ljudskim mislima. Svaki totalitari-
stiki sustav tijekom povijesti bio je takav. Ili se barem trudio biti.
Misao da se upravo neto takvo zbiva sada, i to na globalnoj razini, a da
mi to i ne primjeujemo, zvui fantastino, prefantastino tovie. Ali postoje
podaci daje upravo tako. Neete ih spaziti ako ste tek prosjeno informirani iz
novina ili s televizije, pa ak niti ako ste obrazovaniji od prosjeka ukoliko ono
naueno nikad niste propitkivali iz samog korijena koji se, kao i svaki, nalazi
pod zemljom i nevidljiv je, ali ipak hrani cijelo stablo.
Taj plan nadilazi dnevnu politiku, pa i mjesenu i godinju. Iz te je per
spektive poprilino nevidljiv, kako je i zamiljeno da bude. Njegove dvije glav
ne taktike odlino je saeo David Icke. Prva je problem-reakcija-rjeenje.
Stvori neki problem, kako bi uslijedila reakcija ljudi da se neto mora uiniti
po tom pitanju, i onda, na njihov zahtjev, uvedi rjeenje koje ve otprije eka u
ladici, a koje ti daje veu mo, zbog ega ga nitko ne bi prihvatio u normalnim
okolnostima. Druga taktika je metoda malih koraka. Ako eli stii od toke
7
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir
A do toke B, zadri to za sebe i neprekidno radi siune korake u tom smjeru.
Svaki od tih malih koraka podri nekim objanjenjem koje zvui logino i kao
da je usmjereno na dobrobit ljudi. I tako stvori povijest po svom ukusu.
Kombinacija tih dviju taktika vrlo je mona.
Kako bih mogao sam provjeriti te tvrdnje, neovisno o podacima koji su
mi dotad predoeni? Nisam tajni agent pa da se uljam do sefova s tajnim do
kumentima, prelijen sam i s previe svakodnevnih obaveza da bih se bacio na
viemjeseni terenski rad kako bih razotkrio neku pojedinu temu, a osim toga,
da bih potvrdio ove teze bilo bi potrebno razotkriti desetke tema i pronai
im meusobne veze. I jo, osim toga, razni su autori to ve napravili. Neki su
se bavili samo jednim podrujem, a neki su povezivali vie podruja u novu
sliku. Svima njima zbog toga sam vrlo zahvalan. Pa sam odluio okrenuti se
neemu to mi je esto pri ruci i to ne zahtijeva nikakav dodatni napor.
Novinama.
Nemojte misliti da sam postao redoviti itatelj koji opsesivno trai neto
to je zamislio da e nai. Uope ne. Novine zapravo uope ne itam, a jo ma
nje kupujem. No, svakih par dana, a ponekad bi proao i cijeli tjedan ili vie,
listao bih novine u kafiima uz kavu. Zapravo, isprva ih nisam uzimao u ruke
s nekom posebnom namjerom. Ali sam, i ne hotei, neke vijesti odjednom po
eo gledati drugim oima. Sad sam u njima uoavao pozadinu dogaaja i to
se njima eli, spin koji su mnoge vijesti sadravale ukazivao mi se kristalnom
bistrinom, a ono to je u njima bilo neizreeno, to bi bacilo potpuno drugo
svjetlo, zvonilo je glasnije od onoga to je bilo reeno. Potom bih izvadio svoj
vicarski no i kriomice od konobara u dva poteza izrezao tekst koji mi je pri
vukao panju. Koliko je samo izrezanih novina ostalo iza mene u kafiima!
Ovu knjigu moete shvatiti i kao mentalni eksperiment. Vie od svega bih
volio da zaista sve zakljueno predstavlja moju utvaru. Uostalom, mnogi koji
itaju ove retke ve e nakon prvih odlomaka uvoda zakljuiti da je to ba tako,
da je rije samo o jo jednoj paranoinoj teoriji urote.
Neka i jest.
Ali ipak postoji mogunost da su svi ti podaci i posljedini zakljuci toni.
Sve ovisi o tome koliko si dopustite duboko ui u materiju.
U tom sluaju, stvar postaje preozbiljna da bismo je odbacili bez razma
tranja, samo zato jer se nekome ini glupa.
Samo zato jer netko neinformiran tako misli, netko tko govori napamet ili
s pozicije autoriteta ili na temelju unaprijed stvorenih zakljuaka i predrasuda,
a ne na temelju upuenosti. Takve misli doista ne vrijede nita. Takoer, ako je
UVOD
pria tona, onda se ista grupacija potrudila zamaskirati svoje korake i napra
vili da plan ne bude vidljiv na prvi pogled.
Smatrani da bi svaki ovjek trebao biti upoznat sa svim tim informacijama
I sam razmotriti to sve to znai. Ili neka se o toj temi povede javna rasprava
(io je samo hipotetski prijedlog, u ovom svijetu dirigiranih medija i progra
miranih ili unovaenih ljudi) i tako doe do zakljuka.
Ako se sve te teorije o uroti pokau netonima, bit u prvi koji e ih zgu
vali i s veseljem utnuti u najblii kontejner.
Uostalom, malo drugaijeg razmiljanja o svijetu svakako ne moe nakoditi.
Slo se tie knjiga koje otkrivaju globalnu urotu, u svojoj glavi sam ih podi
jelio na dvije vrste. U prvu sam stavio one koje se obino nazivaju teorijama
urote, mada je to bez veze, to su jednostavno knjige koje iznose pozadinu ne-
kili dogaaja, ukazujui na skrivenu ruku svjetske elite koja je upravljala doga-
d.ijima. Spomenuo bih autora i istraivaa Williama Sngdahla koji je u tri knji
ge obradio tri poluge moi globalne elite - naftu, GMO i novac. To su knjige
Stoljee rata, Sjeme Unitenja i Bogovi novca. Daniel Estulin bavio se skupinom
0 kojoj je napisao knjigu pod naslovom Istinita pria o Drubi Bilderberg. Vrlo
kvalitetan autor je i J im Marrs koji je napisao kod nas neobjavljene knjige Rule
by Sccrecy i The Rise ofthe Fourth Reich. Meu ove knjige spada i po pitanju
mnogih detalja vrlo informativna knjiga Nevidljiva ruka Ralpha Eppersona.
( kl svih tih autora najdalje u istraivanju, a to znai najblie istini, po mojoj je
procjeni stigao David Icke, ijih je pet odlinih knjiga do sada objavljeno kod
mis. Njega je istraivanje; odvelo i dalje od granica koje neki od spomenutih
autora nisu mogli prijei pa tako niti suvislo odgovoriti na neka pitanja, sve do
pitanja to je prava priroda stvarnosti, u emu se, po svemu sudei, krije klju
1jesenja kako stati uroti na kraj.
Icke je predstavio gotovo zastraujuu gomilu podataka koji se pred i-
l .Iijempovezuju sami od sebe, a nije ga bilo strah uhvatiti se ukotac ak i i
onim naizgled fantastinim. Sjeam se kad je jedan ovjek, koji se smatra vrlo
racionalnim i inteligentnim, na preporuku poeo itali jednu Ickeovu knjigu
i odustao u trenutku kad je proitao da je ovaj, dokazujui neke svoje navode*
napisao da je George Bush direktni potomak krvolonog vladara Vlada Tepea
I >rakule. U tom trenutku taj je ovjek odustao od daljnjeg itanja* zgroen ne-
vjerojatnou tog podatka. Icke je za njega potpuna budala. No, nekom igrom
sudbine, samo tjedan dana nakon njegova odustajanja, neki su nai portali
prenijeli vijest-zanimljivost iz New York Timesa koja je govorila da je Bush...
potomak Vlada Tepea Drakule! Koliko god to nevjerojatno zvualo. Poda-
9
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I nr) Krellmlr MI5,ik
tak je pribavljen iz slubene institucije koja se bavi genealokim istraivanjima
amerikih predsjednika. Ne treba rei da to svejedno nije vratilo kredibilitet
Davida Ickea u oima onog nesuenog itatelja, no to zaista nije ni vano. Isti
na jest koja jest, bez obzira to bilo tko, ukljuujui i mene, vjerovao.
Ovu knjigu sam napisao najvie inspiriran upravo knjigama Davida Ickea,
kao i njegovim kolumnama u asopisu Nexus. U kojem sam, usput reeno, itao i
odline tekstove brojnih autora o raznim temama, od mikroipiranja, nadzornih
kamera i Codexa Alimentariusa do tekstova o manipulacijama farmaceutske ili
vojne industrije koje su bacale dodatno svjetlo na mehanizme urote.
U drugu vrstu knjiga stavio sam one koje su detaljno razotkrile neki odre
eni segment, ponekad bez razmiljanja o irem kontekstu ili bez traganja za
vrhom piramide. Te knjige u opem se poimanju ne svrstavaju u anr teorije
urote. O manipulacijama GMO-om nezaobilaznu je, vrlo detaljnu i informa
tivnu knjigu napisao JefF Smith pod naslovom Sjeme obmane, a isto su uinili
i dr. sc. Marijan J ot i Thomas S. Cox u knjizi Intelektualni izazov tehnologije
samounitenja. Pod naslovom Velika obmana - tajna povijest Europske unije
britanski su novinari Christopher Booker i Richard North napisali zapanjujue
detaljan prikaz svih koraka koji su doveli do stvaranja Europske unije i rasvi
jetlili uloge nekih ljude za koje jedva da ste i uli, a koji su otpoetka manipu
lirali tim procesom s namjerom da bez znanja i dozvole ljudi navedu drave
da se odreknu suvereniteta u korist neizabrane europske birokratske diktature.
U knjizi Lijekovi ili pria o obmani zagrebaka je lijenica Lidija Gajski dala
neoboriv prikaz lai i manipulacija farmaceutske industrije vezanih uz stati
stike, podmiivanje lijenika, instrumentaliziranje udruga pacijenata, rekla
miranje lijekova i stvaranje novih bolesti mijenjanjem kriterija i parametara
toga to je zdravlje. Richard S. Hoagland i Mike Barra pokazali su pravo lice
amerike svemirske agencije, njenu obrambenu (a ne civilnu, kako se obi
no smatra, mada njen statut tvrdi drugaije) prirodu, nain kako je nastala,
kako je ustrojena, koje grupacije njome vladaju i njenu ulogu u zatakavanju
mnogih otkria u knjizi Tajna misija - skrivena povijest NASA-e. Profesor
J effrey Grupp napisao je odlinu knjigu Korporatizam - tajna vlada Novog
svjetskog poretka u kojoj govori da e doi trenutak kad emo se svi morati
ispriati istraivaima urote to ih se toliko dugo ismijavalo, a istaknuo je i
istraivanje Davida Ickea.
Sve se ove knjige (kao i one iz brojnih drugih podruja, koje nisam ovdje
spomenuo) i istraivanja, napravljena neovisno jedna od drugih, preklapaju i
potvruju. U mojoj svijesti sve te knjige su tek jedna velika knjiga.
10
IJVOl)
Nakon to sam se za ovu knjigu Inspirirao novinama, mogu savjetovati
sljedee: nemojte ih itati, ako ne moete iz njih iitavati to se doista zbiva i
to od nas ele ti reklamni bilteni zvani dnevni tisak. Samo ete se dezinfor
mirati i ivcirati, a one e vam zarobiti misli i uvui vas tamo gdje uope ne
>.01116biti. Do tonijih zakljuaka moda ete doi intuicijom; jasnija slika neke
situacije ukazat e vam se ispred oiju pogledom izdaleka, a ne izbliza.
Zapravo je ironija sudbine to sam napisao knjigu na temelju novina (i
vijesti generalno). J o sam u srednjoj koli bio vlasnik slave sumnjive kvalitete,
glasovit po tome to nisam itao novine, nisam gledao Dnevnik, nisam sluao
vijesti na radiju (uglavnom sam sluao ploe) pa nisam imao pojma ni o emu
to se zbiva. Sjeam se neke grozne nesree u nekom rudniku, jo tamo krajem
osamdesetih, o kojoj su tog dana ba svi priali u autobusu do kole. Rije je
liila o tragediji i ba svi su suosjeali i bili upueni. Osim mene. Ja nisam ni
uo za to, a bio bih izvrgnut i puno veem ruglu da moji prijatelji nisu ve bili
naueni na stupanj moje medijske lobotomije. I kasnije sam, i za vrijeme faksa
i poslije, nebrojeno puta ispao vrlo neuk kad su se spominjala imena pozna
tih politiara, sportaa, manifestacija, politike, uope bilo kakvih dogaaja o
kojima je informiran ovjek koji slua radio u autu ili samo prelista novine ili
jednim uhom uje dnevnik iz druge sobe. Moj je ponor bio tako dubok da mi
je, tamo negdje sredinom devedesetih, urednica na radiju na kojem sam radio
zapovjedila da svaki dan izvolim proitati novine, a ne da sramotim struku.
Pa sam ih poeo itati, i bilo je zabavno. Kad novine ita svaki dan, po
staje napeto; kao da eka novi nastavak nekog krimia. Ue u priu, poisto
vjeuje se s likovima i uivljava u fabulu. Sad kad razmiljam, shvaam da se
dogaa i sljedee: pone ivjeti tue misli i situacije. To znam jer se sjeam
onog vremena kad nisam imao pojma to se zbiva po novinama, niti sam ika
da osjetio ikakve posljedice toga u svom svakodnevnom ivotu, imajui neke
svoje prioritete i interese.
A ovako, kad sam se svaki dan izlagao vijestima, one su na mene poele
imati emocionalni uinak. Novinski naslovi bi me razljutili, razveselili, rastu
ili... najee bi me ipak ispunili nekim strahom ili nemonom ljutnjom, a
bez ikakvog stvarnog razloga. A od svega toga nieg korisnog za mene. Ako se
i zbivalo ita vrijedno ikakvog pamenja, zbivalo bi se i bez mojeg ivciranja
zbog toga. O onom nebitnom da i ne priam.
Par godina kasnije vratio sam se u prvobitno stanje amebe i prestao pratiti
vijesti. I opet mi se nita nije dogodilo. Ponekad sam imao priliku uvidjeti oi
glednu besmislenost uvuenosti u vijesti, kad bih u prolazu uo umirovljenike
11
SVE PlSE U NOVINAMA poneito I ne) Kre'.lmli Mllsk
na ulici kako raspravljaju o tezama koje mi nikako nisu zvuale njihove, ve
je bilo lako prepoznati otisak glavne novinske teze toga dana. Naravno, sve
informacije koje su imali nisu nadilazile ono to je pisalo u vijestima, pa tako
niti zakljuci nisu bili drugaiji od onih koje su mediji plasirali.
A zakljuci bi trebali biti drugaiji. Ali, onda ste ve na opasnom terenu,
neusklaeni s okolinom. Primjerice, prije nekog vremena neki mi je prijatelj
proslijedio kritiku nekog ovjeka na to to sam u par emisija dao prostora Da
vidu Ickeu, bolesnom ovjeku koji vidi gmazolike izvanzemaljce. Ne znam
otkud mu to da je bolestan, jer Ickea sam sreo par puta i inio mi se potpuno
normalan i vrlo pristojan ovjek. Ne znam ni otkud mu to da Icke vidi gma
zolike izvanzemaljce, jer on nikada nije rekao da ih je vidio. No, vie desetaka
ljudi, neovisno jedni o drugima, opisivali su mu udnu pojavu da se neki ovjek
pred njihovim oima preobrazio u gmaza i natrag u ovjeka, a Icke je prenio
te prie i zakljuio da tu neeg mora biti, otkuda inae svim tim ljudima ba
to iskustvo (u ono vrijeme kad jo nitko nije ni uo ni spominjao gmazove).
Pa je njihove tragove pronaao i u prolosti, i u predajama afrikih amana itd.
No, korisno je dati prostora Ickeu i drugim istraivaima urote. U prote
klih par godina po novinama sam pratio to su o nekoj temi, recimo, global
nom zatopljenju, pisale novine, a to Icke i drugi. Razvoj dogaaja pokazao
je da je taj bolestan ovjek, a i drugi bolesni ljudi, sve tono rekao, a da su
novine i drugi mediji sustavno i strastveno prenosili njima servirane neistine.
Pa sam onda itao to je taj bolesni ovjek pisao o lanoj epidemiji gripe,
a itao sam i to se izjavljivalo po novinama. Pa se opet pokazalo da je on
govorio istinu, a one ne. I tako dalje, i tako dalje. Novinama je obino trebalo
par godina da se tu i tamo pojavi neka vijest koja je govorila istinu, ali obino
u vrijeme kad to vie i nije bilo vano. U isto vrijeme, esto sam u novinama
viao kako se netko, suoen s nezgodnim pitanjima o nekoj temi, izvlai da je
to teorija urote.
Razmiljao sam i o tom pojmu, zapravo besmislenoj etiketi, pa sam i sam
smislio jedna pojam, da bih stvari stavio na svoje mjesto. Taj pojam je: teorija
spontanog razvoja dogaaja.
J er pozicija s koje se odbacuje teorija urote (pritom mislim na tono odre
enu urotu jedne globalne elite koja za cilj ima uvoenje svjetske jednostra
nake drave, svjetske vlade, svjetske vojske, svjetske sredinje banke i elektro
nikog novca te mikroipiranje stanovnitva) isto je samo teorija, temeljena
na odreenim interpretacijama jednog dijela podataka. Ta teorija (spontanog
razvoja dogaaja) tvrdi da se stvari zbivaju kaotino i spontano, zbog neke svo
12
IJVOI
je unutarnje logike te da nisu manipulirane, a pogotovo ne s tako dramatinim
krajnjim ciljem. Ta druga teorija, teorija spontanog razvoja dogaaja, stalno se
pravi da predstavlja realan i razuman prikaz stvari, dok teoriju urote otpisuje
kao tek psiholoki fenomen. S obzirom daje veina nas neinformirana o veini
stvari, najee kao normalno ili istinito uzimamo ono to je dio opeg zna
nja, zapravo, ono to (naizgled) predstavlja koncenzus. U stvarnosti koncenzu
sa nikad nema, ali se stvari predstavljaju kao da on postoji oko puno pitanja. I
zato svi znaju isto, i zato svi misle isto i zato istina o mnogim stvarima dobiva
ig teorije urote. Opeprihvaeni pogled na povijest i dogaaje oko nas, kao
i prirodu svijeta u kojem ivimo, isto je samo teorija. On nije stvarnost, ve
samo neija stvarnost, moda i nametnuta stvarnost - koja ne predstavlja pra
vo stanje stvari, ve samo predstavljeno stanje stvari.
Za one koji nisu upoznati sa sadrajem teze o uroti, evo ukratko opisa
na temelju istraivanja Davida Ickea koja su trajala vie od dvadeset godina,
jer je on dao najcjelovitiju priu koja zapravo sadri sve ostale. Postoji mrea
obitelji, krvnih loza, koje tisuljeima manipuliraju svijetom kroz mreu tajnih
drutava, a cilj im je uvesti totalitarnu diktaturu. Ima ih vrlo malo pa to ine
tajno. Oni uvijek stoje iza svih strana u sukobima i politici, kojima manipuli
raju da bi stigli do svog cilja. Prije su njihovi predstavnici bili kraljevi raznih
monarhija, ali kad su se ljudi poeli buniti protiv tih vidljivih diktatura stvorili
su demokraciju kako ljudi vie ne bi bili oigledno svjesni diktature. Danas
ta mrea obitelji stoje iza demokratski izabranih vlasti, zahvaljujui raznim
drutvima i organizacijama kao to su Vijee za vanjske odnose, Druba Bil-
tlerberg, Trilateralna komisija, Malteki vitezovi, Rimski klub, ali i UN, WHO,
NATO... popis ide unedogled. Veliki dogaaji koji su bili prekretnice, kao i
mnoge velike ideje tijekom povijesti, bili su aranirani iz pozadine. No, ini se
da urota ima i svoj metafiziku stranu (ako gledamo iz perspektive dananjeg
redukcionistikog i mehanicistikog pogleda na svijet). Prema Ickeu, ini se
da su neki od svjetskih manipulatora krianci s odreenim gmazovima koji se
hrane ljudskim emocijama, poglavito strahom. Iza zemaljske piramide moi
stoje gmazovski entiteti iz neke druge dimenzije (potpuno freaky, zar ne? Bar
na temelju onog to smo o svijetu nauili kroz obrazovanje i na temelju toga
kako mainstream suvremene znanstvene misli interpretira svijet), a s naim
svijetom i ljudsko-gmazovskim hibridima povezuju se kroz razne sotonistike
rituale i rtvovanja. To je, dakle, ta urota na kojoj se radi ve vrlo dugo, vje
rojatno i tisuljeima, a posebno intenzivno u ovo dananje vrijeme, kad bi
njihov veliki projekt trebao stii do kraja.
13
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Mlnk
Radi slikovitosti, evo citata biveg CIA-inog operativca Victora Marchetti-
ja koji je i sam iskusio ono to Icke naziva svjetski sotonistiki kult, kojega su,
prema Ickeu, stvorili gmazovski krianci i njihovi gospodari s drugih dimen
zija, a koji djeluje kroz meusobno povezana tajna drutva i skupine koje su
aktivne u svakoj zemlji, a odgovorne su samo jednom zapovjednom sreditu.
Prema Ickeu, na taj nain koordiniraju djelovanja izmeu raznih drava, rasa,
religija, politikih stranaka i korporacija. Marchetti je i sam sve to iskusio i dio
toga iznio na vidjelo u svojoj knjizi objavljenoj 1973. godine pod naslovom
CIA i kult obavjetajne agencije te napisao ovo: ,,U naem dananjem svijetu
postoji jedan moan i opasan kult. Taj kult podupiru i tite najvii dravni
dunosnici u svijetu. Njegovo se lanstvo sastoji od osoba iz centara moi u
strukturama vlasti, industriji, trgovini, financijama i radnitvu. On manipulira
pojedincima u vanim sferama javnog utjecaja, ukljuujui intelektualni svijet
i masovne medije. Taj tajni kult svjetsko je bratstvo politike aristokracije ija
je svrha ostvarivanje politikih namjera nepoznatih osoba ili organizacija. Dje
luje nezakonito, u tajnosti.
Dosad ste ve shvatili, ovu sam knjigu pisao kao razgovor s onima koji su
ve upoznati s podacima, principima i tezama o postojanju spomenute global
ne urote. U njoj sam predstavio vlastito uoavanje programiranja stvarnosti
i koraka urote u novinama i generalno kroz vijesti, ali ne samo to, ve i svoja
razmiljanja, dogaaje i susrete koji su mi se za to vrijeme dogodili, na temelju
kojih sam zakljuio da je klju igre sustavno programiranje umova. Mislite da
je teko programirati umove ljudi? Ne ba toliko. Dapae, jednom kad se stroj
zahukta, stvari idu same od sebe. Mediji u tome igraju jednu od kljunih uloga.
Putovanje kroz vijesti okosnica je, kima knjige, od koje se ivci granaju
na razne strane. Moemo rei da knjiga predstavlja moje osobno putovanje
kroz temu urote. No, pretpostavljam da moe imati smisla i onima koji prvi
put uju za sve to, jer se u najveoj mjeri bavi stvarima koje svakodnevno vi
dimo oko sebe, tu u Hrvatskoj, a ne u Americi ili Velikoj Britaniji ili Aziji, i
koje se tiu naeg svakodnevnog ivota. Uostalom, i Europska unija nam je sve
blia, a i mnogi segmenti drutva ve direktno ili indirektno poinju osjeati
utjecaj uvoenja pravne steevine EU.
Prije sam rekao da sam poeo testirati tu fantastinu priu o uroti i pro
matrajui svijet oko sebe vidjeti zbiva li se doista. Sto sam ustanovio?
Odgovor nasluujete.
Da je bio negativan, to bih vam javio SMS-om sadraja ali clear. Ovako,
svoje sam dojmove nabacao u ovoj knjizi. Ona predstavlja tek djeli djelia sla-
14
UVOD
galice, veim dijelom ba onaj koji se tie nas u I Irvatskoj, ali sam se potrudio
Ipak biti to informativniji na ovo malo stranica. Jer, kao to pokazuje debljina
U keovih knjiga, slaganje cjelovite slike o uroti ba je poput slaganja puzzlea.
Na svakom djeliu slagalice nalazi se nacrtano neto to jasno vidite. Ali u isto
vrijeme svaki djeli puzzlea izrezan je tako da prua pipke u raznim smjerovi
ma, pipke za koje postoje tono odreeni djeli slagalice u koji savreno lijeu.
Moete rei da djelii slagalice i sami predstavljaju sliice, jer najednom djeli-
i u je oko, na drugom se jasno vidi noga, na treoj se bez svake sumnje nalazi
oblak, a etvrta prikazuje kameni na tlu. Ali iz svakog pojedinanog djelia
i u- moete saznati nita o cijeloj slici. Tek kad ih sve ili bar vei dio spojite, po-
ict ete nasluivati to ona prikazuje. A tih slagalica ima jaaako puno...
Ja sam neke od njih potraio u novinama. Novine su zapravo odlian izvor
Informacija Sve pie u njima, kad stavite prave naoale.
15
1, poglavlje
NE SLUAJ TO GOVORE,
SLUAJ TO ZAPRAVO ELE
Za razliku od onog to bi se na prvi pogled mislilo, novine su odlian izvor
pouzdanih izvjetaja koracima iluminatske urote. No, kao to znanstvenici fl
dobri znaju, podaci sami za.sebe ne znale nita. Smisao dobivaju tek kad ih.se
povee s drugim podacima i stavi u odreeni kontekst. Tada postaju dio slike, I
Zato je i bilo toliko sluajeva u povijesti znanosti kad su toni podaci odbaci- ]
vani jer se nisu uklapali u sliku.
Netko mi je rekao da je Noam Chomsky jednom rekao da ovjek ne tre- S
ba nigdje drugdje traiti, da sve pie u novinama, samo treba znati proitati, a
Moda je rije i o tome da ovjek opali; ono to trai!. Kako god bilt>#unfiviia-
ma jaadnjih godina doista vidim prikaz djelovanja svjetske I-lliteda centralizira
svjetsku vlast, vojsku i novac te mikroipira ljude. Podaci Su tamo, ali slika koju M
drugi vide i koja se promovira kroz medije je drukija. Zato Elita i ne mora 1
skrivati svoje korake, jer su f tl svima prodali puno veu, temeljnu la koja 1
je nametnula lanu iru sliku u ko|j se ne vidi pravi sEfi|' log mncitaa koraka I
prema svjetskoj diktaturi. toga sve te podatke ljudi (ukljuujui 1 i|ruiSt}jak8 1
na raznim podrujima^jednostavno vide u drugaijem svjetlu. No, kad sam 1
primijenio naoale kroz koje sam ih gledao, novine su i za mene postA i a- 9
formativne. Tko vam kau da novine lau - ne vjerujte mu. Pitanje je: o emu 1
zapravo govore? I kakvu propagandu ire? I koliko uspjeno?
Kad je 2008 iznenada buknula svjetska kriza katastrofinih uinaka za J
mnoge amerike graane, kod nas se o njoj pisalo, i pisalo, i pisalo: evo je za 1
koji tjedan ili mjesec i kod nas, svijet je danas globalno selo, sve je povezano, i
ako netko prdne u J apanu, smrdit I#i nama... Ali, kako je vrijeme prolazilo, 1
Svi su Se pogledavali i otkrivali da se kod nas, usprkos prijeteim najavama po 1
|
16
1. poglavlje NI slupaj STO GOVORE, StUSAJ STO ZAPRAVO 71U
medijima, zapravo nita posebno nije dogodilo. Bila je potrebna lokalna kata-
sl rofa da bi nas uzdrmala. I zbila se, kad je premijer dao ostavku u nerazjanje
nim okolnostima. Sad su se svi uasnuli i ukoili. Sad je nastala kriza i kod nas.
Ali nakon nekoliko mjeseci opet su se svi naviknuli (na ovim prostorima
krize su folklor; uvijek je bila kriza, sjeate se?) i prestali ak i to doivljavati
toliko dramatino. Tada su jedne od glavnih novina posvetile nekoliko udar
nih stranica zakljucima jedne od glavnih iluminatskih ekspozitura - Svjetske
banke. Propast ete!, glasio je naslov koji je citirao Svjetsku banku. Slijedilo je
nekoliko stranica uvjeravanja kako smo neuinkoviti, skupi, lijeni, kako treba
ukrotiti socijalnu dravu, smanjiti sva mogua davanja za socijalu, zdravstvo,
umirovljenike, socijalne sluajeve, jer oni se svi, eto, kupaju u lovi a nita ne rade.
Tim vijestima nekoliko dana ranije prethodile su analize o poreznoj pre-
optereenosti radne populacije Hrvatske. Neka je agencija, uzevi kao pola?
zinu toku sto tisua neega na godinu, izraunala da porezni obveznici 55
posto zarade daju u doprinose i poreze. Tome nasuprot stajao je izraun koji
je napravila vlada, izjavivi da vrlo malo ljudi toliko zarauje i uzela kao pola-
zl&ttu toku prosjenu plau. Oni su Izraunali daje porezno optereenje - 15
posto! Vjerujem da su obje ove brojke u isto vrijeme i pogrene i tone. Svaka
je tona za svoju polazinu toku, ali niti jedna ne daje istinitu sliku. Takva vam
je statistika, obino daje sliku koju naruitelj eli postii. Istina je, kao i obino,
/.natno slojevitija. Imam i ja kalkulator, a moje vlastito iskustvo govori da na
poreze i doprinose godinje dajem neto malo vie od 30 posto prihoda.
To spominjem zbog sljedeeg razloga. Usprkos tome to se pojavilo neko
liko izrauna, uz tekst o Svjetskoj banci nekoliko dana kasnije citiran je samo
ovaj koji je spominjao 55 posto nameta. S procjenama o skupoi rada i potrebi
tla se oslabe sindikati i olabave zakoni o zatiti radnika, naravno, sloili su se
Sefovi nekoliko korporacija (ije su izjave dopunjavale glavni tekst). to je i
/.a oekivati, ali nije za oekivati da e oni razmiljati u smjeru dobrobiti za
stanovnike drave ve u smjeru vlastitih pozicija i profita za koji odgovaraju
svojim vlasnicima. No, kad se ne bi pratilo tko je onaj koji neto pria i koji je
njegov interes, zbog mnotva sliica, izjava i imena, cjelokupna novinska re
portaa na prvi je pogled odavala dojam da se svi slau oko rjeenja problema.
U istom paketu bombardiranja krizom na Radiju 101 sluao sam prilog o
situaciji oko brodogradilita. Cilj je tu djelatnost - iz koje izlaze vrhunski svjet
ski proizvodi i koja funkcionira na temelju viedesetljetnog iskustva i struno
sti i koja ima narudbi za nekoliko godina unaprijed - privatiziratf na temelju
slike koja se stvara. No, jedan profesor s fakulteta u Splitu jedini je u tom vrlo
17
SVE PlSE U NOVINAMA (..1ponetto I n) KtcSImii MUk
korektno napravljenom prilogu rekao neto to je odstupalo od duha svega
drugog. Ujedno, on je bio i jedini intervjuirani strunjak pa mi se ini da jedna
njegova rije vrijedi vie nego sve ostalo to je reeno. Osim to je spomenuo
da brodogradnja predstavlja 12 posto ukupnog hrvatskog izvoza, rekao je i da
mu nije jasno to se dogaa te da su oito u pitanju neki drugi interesi koji ne
idu na dobrobit RH i domae proizvodnje jer narudbi ima za nekoliko godina
te daje dugorono rije o vrlo profitabilnoj grani. Koliko sam shvatio, on tu ne
bi nita privatizirao nego bi pustio ljude da rade svoj posao kojeg tako dobro
rade. Ali pretpostavljam da brodogradilitima u J unoj Koreji, iji vlasnici su
iz Europske unije, ne treba konkurencija. Pretpostavljam i to da e se nakon
privatizacije pokazati jedna druga slika brodogradnje.
Pratei novine potkraj 2008. i poetkom 2009., upala mije u oi sinkroni
zacija uvodnih koraka u privatizacije javnih poduzea (jo se rije ne izvikuje
preglasno, osim u nekim sluajevima). Poelo je udarniki, sa stravinom elje
znikom nesreom koja se dogodila u ljeto 2009. (Tko zna, na temelju mnogih
primjera iz drugih zemalja u proteklim desetljeima, kad su lani teroristiki
napadi, ruenja putnikih aviona i druge nesree bile uvod u politike akcije
irih razmjera iza kojih je stajala ilumnatska agenda, moda e se jednog dana
pokazati da i ovoj nesrei treba priiti navodnike). Kakogod bilo, odmah na
kon nesree poelo se uzdu i poprijeko secirati Hrvatske eljeznice. Prljavi ve
i tehnoloka zastarjelost u gomilama su se poeli izbacivati u novine. Paralelno
s time (a ve malo i prije toga) krenulo je i viemjeseno seciranje HEP-a (koje
je koju godinu kasnije zavrilo s hapenjem elnika zbog malverzacija). No, u
isto vrijeme s HZ-om i HEP-om, odjednom je na naslovnici novina osvanuo i
naslov Hrvatske ume idu u privatizaciju. Naizgled nita dramatino, ali ne
bojte se, ipak je to stara prokuana metoda malih koraka. Tko bi pristao na
privatizaciju uma da mu odmah kae kakav e biti ishod? Onda je uz spome
nute afere isplivala i nova, u dravnoj tvrtki Podravka. Brodogradilita su ve
prije bila na repertoaru, tu nije trebalo nita dodatno zakuhavati.
U svim tim previranjima oko HEP-a nijednom se nije spomenula priva
tizacija te dravne kompanije. Ali je zato ubrzo u novinama osvanuo naslov po
prilici ovakav: HEP se nee privatizirati. Otkud sad to, pa nitko dosad nije
ni spominjao da hoe, ne bi li bilo logino da netko prvo kae da e se HEP
privatizirati, pa da tek poslije netko to demantira?
Svako znanje moe posluiti, pa sam se sjetio filma u kojem amerika vla
da eli skrenuti panju s nekog svog prljavog vea tako to e stvoriti neki mali,
lani skandal. Ne sjeam se tono o emu se radilo, ali sam jo tada zapamtio
18
1. poglavlje Nt SLUAJ STOGOVORr, SLUSAJ STO ZAPRAVO 281 [
princip. Dakle, recimo da je za taj lani skandal izabran neki avion. Glasnogo
vornik Vlade koja eli neto prikriti doe na press-konferenciju i kao iz vedrog
neba kae: Vlada tvrdi da je s avionom PTF-45 sve u najboljem redu. Narav
nu, to je bila tona informacija, s tim avionom je zaista sve bilo u redu, ali na
kon to je on to rekao, tako iz istog mira, bura je pokrenuta, svi su posumnjali
ilii vlada krije neto ba o tom avionu i usmjerili su silan napor da otkriju to.
t l/.du i poprijeko su sumnjiili vladu da im lae po pitanju tog aviona. Tako
|e prava stvar ostala u sjeni, da bi se na kraju zakljuilo da je s tim avionom
iloIsta sve redu.
Iz nekog razloga, ovaj naslov, HEP se nee privatizirati, podsjetio me
tiii laj film. Uostalom, neka ideja se moe iznijeti na trite i u svojoj negaciji,
dobro je poznat uinak da je i negativan publicitet ipak publicitet. Osim toga,
toliko esto ujem ljude oko sebe kako, zbog takvih dogaaja, kau da smo mi
litlnostavno nesposobni sami upravljati tvrtkama pa daje bolje da ih prodamo
onima koji znaju. Kako bi i stvorili drukiji zakljuak kad podatke o poslov
nim uspjesima brodogradnje, Croatia osiguranja, Rade Konara ili Podravke
po novinama mora traiti povealom?
Pokazalo se, naravno, da dravnim tvrtkama ne upravljaju aneli ve ljudi
posve krvavi ispod koe, ali da li e se to rijeiti prodajom? I da li prodaja tome
Uope slui? J ednog se dogaaja dobro sjeam jer sam ga doivio na vlastitoj
koi i tu ne mogu kupiti niiju propagandu.
Prije nego to je T-Com kupio Hrvatske telekomunikacije moj mjeseni
telefonski raun iznosio je izmeu 70 i 80 kuna, a ako bih ga ba nabio, tada
hl sc popeo do tada bolnih 150 kuna. U roku od mjesec dana od kada su
I Ii vatske telekomunikacije postale vlasnitvo T-Coma, moj prosjeni raun
I uoko noi je skoio sa 70 na blizu 200 kuna. U isto vrijeme o tome nitko nije
pisao, ali sam zato bio zasut T-Comovim reklamama u kojima su se nudili
neki izrauni u kojima me ta tvrtka sloganima poput minuta samo kunu
I slinim uvjeravala kako sam odlino proao. U reklami je zvualo kao da
je lo malo, ali zapravo je moj raun u jednom mjesecu skoio za tristo (!)
posto. Nikad se nije spustio, ali se poveavao: uobiajenih 70 kuna ubrzo je
bilo uobiajenih 400 kuna.
Bilo je i pokuaja da se o tome pie, ali nisu slavno zavrili. Naime, T-Com
)c I ih dana, kad je tek stigao, zakupljivao po dvije stranice raznih dnevnih no
vina za svoje reklame. Uvijek sam se pitao emu one slue kad je u to vrijeme
Ionako bio monopolist. Ubrzo mi se razjasnilo, kad sam saznao da je u jednim
dnevnim novinama neki novinar napisao tekst protiv cijena T-Com-a. T-Com
19
SVE PIE U NOVINAMA foa poneto I ne) KrelfliJ? Miilk
je smjesta povukao svoje skupe reklame iz tih novina, direktor tvrtke je shvatio
da lij prihodi znaajno pali i da su opstanak novina i isplate plaa u pitanju,
nazvao je urednika i rekao da prestane pisati protiv T-Coma jer im je on jedan
od glavnih klijenata. I tako, nitko nije o tome pisao.
Uostalom, privatizacija dravnih poduzea nije od juer, Rothschili su
jos 1970-pokupovali hep-ove i druga javna poduzea u Velikoj Britaniji, na
kon to su ih prvo dobro izblatili (a i postavili svoje ljude u tijela vlasti), da bi
se vidjelo da je to jedini mogui put. I Britanci su tada Valjda zakljuili, ako je
Vlada nesposobna voditi vlastite tvrtke, bolje ih je prodati nekome tko zna. A j
ako neto Rothschili doista znaju, to je muljati ispod ita.
Toliko o ekonomskoj strani anschlussa Hrvatske. Iluminatska agenda krijejol
ugodnih iznenaenja. Recimo, UNESCO je, pisalo je tih dana u novinama, dadl
naputak da petogodinja djeca ue o masturbaciji*, spolnim bolestima i istospolfl
nim brakovima. Kad ne bih smatrao da im je cilj ljudsku svi|esi zatoffi u prvoj
akri, smatrao bih daje UNI'SCO samo jo jedna nastrana organizacija. Komentar
udruge Grozd rekao je sve: To nije briga za djecu, to je ista manipulacija.
U mojem Iscitavanju vijesti iluminatske agende zastao sam kod jednog.
amerikog kofigresnika koji je Obami zaurlao L aiei!| usied njegova govora|
Zapravo, veer ranije, tono u taj as kad je to prikazivano u Vijestima, proao
sam kraj nekog televizora. U sebi sam rekao tom tipu Dobro si mu reko, stari.
teta to to ee ne govore. Taj je nepristojni ovjek napravio presedan u ce-;
remonijama $ viknuo ono to je na srcu sve veem broju Amerikanaca, jer je I j
slijepcima jasno da Osama Barakovi jedno pria, a drugo radi, sustavno i od
samog poetka. Nita udno, on i nije u slubi amerikog naroda,1njegovi su
poslodavci oni koji gu mu i dali posao, recimo, bilderbergeri i ostala bratija.
Ne poznajem tog amerikog kongresmena koji je zaurlao, doista ne
znam kakav je, ali drugoga dana je u novinama krenulo blaenje. I |ijeli la
nak (prenesen valjda iz amerikih novina, bez preispitivanja) opisivao ga je
kao lijenog zastupnika prgave naravi i razbaruene kose. ak je pisalo da
dolazi iz amerike drave u kojoj je u vrijeme Graanskog rata (!) jedan za
stupnik ubio drugog. Nisam mogao vjerovati u ono to itam. Spomen nee
ga to se dogodilo na Divljem zapadu, prije nego to je on uope dobio ime,
prije 150 godina? i kakve -HS&ft- ima to to ovjek ima razbaruenu kosu? Bilo
mi jeliao to nitko nije upitao tog ovjeka kljuno i jedino logino pitanje:
ZATO }e viknuo Lae?*? to to, po njegovu miljenju, predsjednik lae?
Ali, ruku na srce, nisam to niti oekivao. Ne od dirigiranih amerikih medija
u vlasnitvu amerike iluminatske elite.
20
i. poglavlja Nf siuSAJSrociOvonr, SLUAJ STO zapravo 2( 11
Bilo jetfc zanimljivosti u novinama, koje su pokazivale da Iluminatima ne
idr uvijek sve bez problema (zato i ele centralnu diktaturu - pa da sve ide bez
|ttoblema)i Recimo, naa premijerka negdje krajem 2008. dola je Slovencima
kludin prijedlogom s kakvim je prethodni premijer doao osam mjeseci ranije,
i >vi ij.>aputa slovenska vlada ga je prihvatila. Dodue, mnogi su se Slovenci
I un i ii i, ali njihov premijer ionako ne radi za njih, ba kao to na ne radi za
Diin, i kao to engleski ne radi za Engleze, a ameriki za Amerikance. Za taj
povijesni dogovor u novinama je pisalo da su u Europskoj uniji oduevlje
ni (taj hrvatsko-slovenski spor za koji sam navijao da potraje to due bio je
pi rpivka anchlussu Hrvatske). U vijestima u drugim novinama reeno je da je
I State Department (koji uope nije na ovom kontinentu, ili se varam?) stisnuo
Slovence, Njihov glasnogovornik rekao je da su oni pridonijeli tihom diplo-
niiU Ijom (u orvelovskom novogovoru to je izraz kojega se na hrvatski moe
pi rvesti kao ucjena i pritisak).
()nda se opet u vijestima nastavilo s opisima kako je Hrvatska neefikasna
i lijena. Ovoga puta ispaljen je novi hitac. (Ako niste znali, neujna oruja
uliog rata, to se odnosi na psiholoki rat kojem smo svi - i izvan Hrvatske -
nrprekidna izloeni, neprekidno traje, a ne ispaljuje se tanad nego situacije),
i >pet su se pojavili katastrofini naslovi o nekonkurentnosti (koji impliciraju
ilu emo propasti, osim valjda ako nama netko drugi ne bude upravljao) po
kojima je Hrvatska tek na 103. mjestu po lakoi zapoljavanja.
No, u samom lanku navedeni su i drugi, puno pozitivniji podaci. Reci
mo, po tehnolokoj spremnosti, po zdravstvenom i primarnom obrazovanju
I po infrastrukturi nali smo se oko 40. mjesta, kao i po makroekonomskoj
Stabilnosti, prema kojoj smo na 43. mjestu, dok smo po plaanju poreza na 39.
mjestu. Meni to zvui kao daje rije o naprednoj zemlji u kojoj bih htio ivjeti.
Treba imati na umu i sljedee: kad Iluminati piu o lakoi zapoljavanja, u
novogovoru to zapravo znai lakoa otputanja. U korist iluminatske agende
svakako ne ide niti dobra infrastruktura, zdravstvena zatita i druge osobine
razvijenog i humanog drutva. Niti rekordni broj noenja prethodnog kolovo
za - to je isto pisalo u novinama.
Kad sam ve spomenuo neujna oruja tihog rata, vrlo je korisno za unu
larnju stabilnost ovjeka znati to se oko njega dogaa. Sebi sam ih pokuao
predoiti alegorino, zamislivi srnu u umi. Odjednom, na umu se pone
pucati iz topa, eksplozija ovdje, eksplozija ondje. to e srna napraviti? Naj
vjerojatnije, obeznaniti se od straha i poeti sumanuto trati naokolo, dok je
svaka sljedea eksplozija izluuje jo vie. Sve dok na kraju ne upadne u neku
21
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1 poneSto I ne) Krofllnili MUflk
provaliju, naleti na eksploziju, prepukne joj srce od straha ili pak istri ispred
auta koji je pogazi. Stavimo sad, u drugom koraku, umjesto srne ovjeka, po
mogunosti iskusnog vojnika. Za ovu priu pretpostavit emo da ima dovolj
no debele ivce i da e se prvo baciti u zaklon. Potom e vjerojatno razmisliti
otkuda se puca i u kojem smjeru hici padaju. Pa e malo priekati da vidi kuda
se salva kree i koji bi mu bio najbolji nain da se izvue i preivi. U treem
koraku zamijenimo topovske hice dnevnim situacijama koje se plasiraju kroz
vijesti. Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Ako se zna to se zbiva, mogue je
reagirati kao ovjek, a ne kao srna iz ovog primjera. Hici e pljutati, ali emo,
uz malo sree, preivjeti.
Kad smo kod stvarno loih vijesti, bilo je u novinama te jeseni 2008. i ta
kvih. Spremale su se ustavne promjene kojima je bio cilj omoguiti pripajanje
Europskoj uniji, a vladajue je uljao i lanak o obaveznom referendumu prije
ulaenja u druge dravne tvorevine. Preko pola biraa koji izau na biralita
moralo je tako neto dozvoliti. Taj je lanak relikt vremena kad smo se osamo-
staljivali od J ugoslavije (to je ono vrijeme kad su ljudi ginuli za ovu istu samo
stalnost koju sad vlada eli oduzeti potezom pera bez da ikoga pita). Upravo je
i zamiljen za ovakvu situaciju, da se ne moe manipulirati graanima, ali sad
je smetnja anschlussu Hrvatske. Kod ustavnih promjena spominju se jo neke
koje oduzimaju vlast nama, a daju ga neizabranoj europskoj vlasti - recimo
omoguavanje izruenja hrvatskih graana u EU i davanje prava glasa drav
ljanima EU koji imaju prijavljeno prebivalite u Hrvatskoj. to je sad to?
Zato je toka o referendumu uope problem ako je EU neto tako dobro
da svi graani Hrvatske ele postati njezinim dijelom, pitao sam se. Ili su isku
stva moda pokazala da bi na referendumima graani svih europskih drava
odbacili EU, u koju su ionako uvueni bez svoje elje? Onom kome nije pri
hvatljiva zamisao o postojanju urote koje je EU dio moe se podsjetiti injenice
da su sve vienacionalne drave u povijesti bile diktature. Bez iznimke. Zato
itko misli da je sad drugaije?
Novine su krajem 2008. bile pune i drugih vijesti o razvoju iluminatske
agende (izmijeane su s nebitnim vijestima, pa se nekad nisu vidjele na prvi
pogled). Njihov je sadraj bio da se ljudi uglavnom bune protiv centraliziranja
i diktature, ali Iluminati deru po svom.
Tako je u Berlinu deset tisua ljudi prosvjedovalo traei zatitu osobnih
podataka na internetu, nakon usvajanja zakona koji dozvoljava uvid u te po
datke pod odreenim istraga. Podsjetimo se da lanice Europske unije moraju
prihvatiti europski zakon ako se ovaj kosi s domaim.
22
i . poglavlje Nt: SLUPAJ $TO GOVORf, 51U5AJ <TO 7APRAVO ^111
Pa onda, pisalo je da otvaramo vana poglavlja u pregovorima, a to je,
Izmeu ostalih, dio vezan uz poticaje poljoprivredi. U novogovoru, vjerujem
ila se radi o tendenciji upropatavanja domae poljoprivrede u korist korpora
tivnog agrobiznisa.
Corriere della Sera je pisao da su Sanaderovim odlaskom pale lane de
mokratske fasade i da sad treba rijeiti unutarnje probleme. Da, nedemokrat
Snnader je otiao, a naslijedila ga je demokratica Kosor, koja je s njim i kuhana
l peena oduvijek. To je jo jedan primjer novogovora i umjetnog stvaranja
dviju strana iza kojih je ista ruka. Unutarnji problemi, prema mom rjeniku
novogovora, izraz je za prepreke za anschluss Hrvatske.
Idemo dalje: Opasno je misliti da je kriza gotova, upozorio je kroz novi
no izvrni direktor MMF-a Strauss-Kahn. Naravno daje opasno, trause - ali
/.uvas, Iluminate, koji ste i stvorili krizu da bi obeznanili ljude, uzeli im imo
vinu i natjerali ih da zavape za rjeenjem - u vidu Centralne svjetske banke,
vojske i svega drugog.
Potom, Francuska se pripremala za pandemiju svinjske gripe. Ma nemojte
rc? Prevara oko svinjske gripa (kao i ptije) pria je za sebe, danas ve i pre
dobro poznata, a i dotaknut emo je u nekom od narednih poglavlja. Smatraju
neki daje cilj izmiljenim opasnim bolestima uvesti obavezno cijepljenje za sve
ljude. to je bilo u cjepivu, ne elim razmiljati.
Onda je, u maniri druga Tita, Obama odrao govor koji je namijenio mla-
ilima, a taj je govor trebao ii u uionice, na to su uslijedile reakcije roditelja
i pojedinih politiara da politiku treba ostaviti izvan kola. Ali tako je radio
l ito, Mao Ce, Hitler, ljudi, tako se to jednostavno radi, ispiranje mora krenuti
od malih nogu.
Sve se to i nas tie. Ili e se ticati, prije ili kasnije. Sjeam se jedne prie od
prije nekoliko godina, kad su dva voditelja na radiju itali vijest da je George
Bush mlai opet izabran. J edan je gunao u eter nezadovoljan vijeu, pa mu
Jedrugi rekao Pa kaj nas briga ko je predsjednik Amerike. Te su se prie pri
sjetili kad su im smanjeni honorari - zbog krize - i moda shvatili da je to tek
najnoviji korak iste agende koja je postavila Busha, Baracka, falsificirala 9/11,
izazvala i manipulirala krizom i sve drugo. Sve te to stigne, prije ili kasnije.
Tako sam ja poeo gledati na stvari tih dana. U tome mi pomae jedna
misao, zapravo praktini savjet koji mi je prije tri godine dao moj ef, kad smo
ili na neki razgovor s nekim tko nam nije smjerao dobro, a on je ve imao
puno iskustva s tom osobom. Rekao mi je da uope ne sluam to e ta osoba
govoriti ve da samo imam na umu to eli.
23
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1poneito I ne) Krt>4lmlr MK.ik
Vrlo dobar savjet. Koristim ga svakodnevno za promatranje svih tekuih
dogaaja. Pogodio u nekoj procjeni ili pogrijeio (a pogrijeiti nije teko jer
su mnoge stvari vrlo zapletene), i dalje u vjebati tu vjetinu, imajui na umu
planove za stvaranje centralizirane svjetske drave sa zajednikom elektron
skom valutom, zajednikom vojskom, vladom i mikroipiranim i reduciranim
stanovnitvom.
Pokuajte i vi. Formula je stvarno jednostavna i glasi:
Ne sluaj to govore. Sluaj to ele.
24
2. poglavlje
NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA
U BOSNI I JO PONETO
Totalitaristiko uljanje. S pojmom sam se prvi put susreo prije tri godine
u Intervjuu s Davidom Ickeom. Od tada sam ga esto koristio i jo ee vidio
oko sebe. U raznim dogaajima, ne uvijek dramatinim u svjetskim razmjeri-
mii, No, to i jest bit totalitarizma, da zadire u svaku poru naeg ivota.
to bi bilo totalitaristiko uljanje? Uzmimo za ilustrativni primjer, ba-
i ni Inu svakodnevnu pojavu - parkiranje u Zagrebu. Ispoetka se u prvoj zoni
plnalo tek par kuna, kasnije je cijena sata parkiranja dostigla nevjerojatnih
ScNnaest kuna (pa se opet smanjila za par kuna). U toj je priici sadrana ideja
,.l <Ha li taristikog uljanja. Daje odmah na poetku reeno da e sat parkiranja
I Stati 16 kuna i da e cijeli grad (a ne samo uski centar, kako je bilo na samom
poetku) biti zona naplate parkiranja ljudi bi se bunili. Ali ako se od 4 do 16
klina penje postupno, svaki put uz izgovor koji zvui razumno (treba smanjiti
j.>,ii/.vuu centru) i malo trpljenja kritika, koje bi brzo zamrle jer bismo se
svi brzo naviknuli na novosteeno stanje, onda stvar ide glatko. A pamenje
)e kratko. Ta, i mnoge druge stvari, izgledale su puno drukije prije samo
nekoliko mjeseci ili tek koju godinicu. Ali pamenje je kratko. Vidite i sami
koliko kratko kad sam za samo dva reda zaboravio da sam ve napisao da je
pamenje kratko.
A kratko je. Zato ga ponekad treba osvjeiti. Pa ako i nije sve urota, ipak
Je udno kako se sve kree prema veoj kontroli i veem osiguranju. Navodno,
saino po sebi, voeno nekom unutarnjom inercijom.
Takvih beznaajnih primjera u crticama iz ivota sam oko sebe vidio
mnogo. Tih potvrda da se svijet kree u smjeru sve veeg nadzora i kontrole
- oprostite... sigurnosti - doista ne nedostaje. Kako nevidljive reetke kaveza
25
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mlrtk
oko nas pomalo debljaju vidio sam na primjeru razvoja portirnica, mehaniza
ma ulaska u zgrade i okoli televizije i nadzora okolice televizije gdje radim (ali
mogla je to biti i bilo koja druga tvrtka, jer uzorak je svuda isti).
Na Prisavlje 3 doselio sam se 1995. s Hrvatskoga radija. J ako volim tu
zgradu i njene stanovnike, tamo sam proveo puno ugodnih, drugarskih i kon
struktivnih trenutaka i sreo puno ljudi koji su mi pomogli na svakojake naine.
Tada su, kao i danas, postojale porte i portiri. Za ulazak je trebalo pokazati
iskaznicu, ali ako su vas ve poznavali ili ako ste bili dovoljno samouvjerenog
hoda, a portir u tom trenutku dovoljno zabavljen neim drugim, mogli ste jed
nostavno proi. Nije bilo nikakvih rampi i kamera. Ako mi se ba jako urilo
do auta na parkiralitu izvan ograde, a nije mi se dalo ii do porte u nekom od
kutova, prekoraio bih ogradu. Naravno, moda bi portir podviknuo za mnom
da me primijetio - ali uglavnom nije. A bilo je opasnije doba od ovoga, jo
donedavno je trajao rat. No, nitko to nije zloupotrebljavao, gosti raznih emisija
uredno su se javljali na porti. Ako bih zaboravio iskaznicu mogao sam to obja
sniti portiru i on bi me pustio unutra. Ako sam zaboravio napisati propusnicu
za gosta mogao sam takoer doi, objasniti i uvesti ovjeka. Uglavnom, u svim
tim godinama ne sjeam se niti jednog incidenta koji bi proizaao iz nedo
voljnog osiguranja. Sve je timalo, sve je ilo glatko i pristojno. I uglavnom po
propisu, ako hoete.
No, stvari su se, kao i posvuda, poele mijenjati. Odnedavno, iz godine
u godinu osiguranje se poelo poveavati, kao da su se stremljena ka kontroli
ubrzala. Prvo su dole kamere na sve strane. Postavljen je nevidljivi zid, koji se
vrlo brzo instalirao u mojoj glavi. Koliko god mi je prije bilo bezazleno pone
kad preskoiti ogradu (samo ponekad, ukupno sam to napravio valjda dva do
tri puta, kad mi se negdje ba urilo, a nije mi se dalo ii okolo jer je televizija
ooogromna kada ti se uri), nova se navika brzo instalirala pa se vie nisam niti
pribliavao ogradi. To mi je postalo normalno, a neto to je prije bilo normal
no jednostavno je nestalo, kao da toga nikad nije ni bilo.
Ceh brzom razvoju novotarija umalo je platio bubnjar mog sastava, koji
ivi na Trnju, preko puta zgrade Televizije. Prije otprilike dvije godine ili vie
trebali smo nastupiti u jednoj emisiji, a on je dolazio pjeke jer je televizija od
njegova doma udaljena tek deset minuta. Ali da bi doao do porte morao bi
hodati skroz okolo ograde na drugi kraj pa je odluio presjei put kao puno
puta prije, tako to je prekoraio ogradu na sjevernoj strani i doetao do nove
zgrade. Nije oekivao ono to se dogodilo. Kad sam ja doao do portira u zgra
di, ovaj je ve trljao glavu mom bubnjaru. Nije htio zlo i dobar je ovjek,
26
2. poglavlja Nf VIDI m/l REETKE, NAFTA U BOSNI I JOSPONESTO
znam ga dugo, ali se drao za glavu jer sad mora zvati policiju i pisati zapisnik, i
pitao se kako je bubnjaru uope palo na pamet da tek tako pree preko ograde
i sve tome slino. Mom se prijatelju nije dobro pisalo, ali sve se sretno zavrilo.
Niti je dola policija, niti osiguranje zgrade jer portir je javio da je rije tek o
zabuni. Ne tvrdim daje u redu tek tako preskoiti ogradu i ui u neiji posjed,
pogotovo ne slubene zgrade, nemojte me krivo shvatiti. Samo elim rei da su
stvari funkcionirale podjednako dobro ili ak jednostavnije, a svakako huma
nije, i prije opeg poveanja kontrole.
Nakon kamera dole su automatske rampe na vanjskim ulazima kroz
ogradu, koje su se podizale samo ako ste ispred senzora proli iskaznicom koja
je imala na sebi neki kod. Ako bih sluajno zaboravio karticu vie nije bilo tako
jednostavno namoliti portira, jer je i on bio uznik stroih propisa o ulasku. Isto
tako, ako bi se pojavio gost kojem sam zaboravio napisati propusnicu, nije vie
ilo tako to bih doao do porte i objasnio da ovjek ide k meni. Sve se moralo
zapisati i registrirati. Morao sam otii u zgradu i napisati propusnicu, to i ne
traje dugo i nema nikakvog zla u tome da se za ulazak u slubenu instituciju
trai propusnica da se zna kome i kuda gost dolazi, ali sjeam se da su i prije
stvari funkcionirale, i to fleksibilnije, bez rampi, senzora i kamera, a s malo
ljudskog objanjavanja. Zaista ne vidim nikakav napredak u tim novotarijama,
ni ! potrebu za njima.
Konano su dole rampe u samoj zgradi. Prije bih jednostavno uao u
zgradu i naao se u nekom od ulaznih hodnika ili predvorju. Sad su tu opet bile
rampe H senzorima za iskaznice. Vie se nije moglo uetati. Mada nitko to ni
prije nije radio. Ako ste bili zaposlenik ionako ste imali pravo ui, a ako niste,
ionako ste imali propusnicu i nekog posla, ili biste pak otili do porte kako
biste se informirali kuda ii. Ne mislim da svatko s ulice treba ui u televiziju
kad mu se prohtije, ali to nitko nije radio ni prije postavljanja rampi jer je prije
morao proi kroz krug vanjskih porti;
Zbog naviknutosti na stari izgled ulaza, rampe su mi isprva izgledale pot
puno neprirodno i nakaradno, kao da ih je netko na silu ugurao i nalijepio.
Nakon dva mjeseca inilo mi se da su oduvijek tu, skoro da se i nisam sjeao
kako su ulazni holovi izgledali prije. I potpuno sam zaboravio na vrijeme kad
sam s gostom nakon emisije jednostavno odetao iz zgrade. Ne, poput takora
u labirintu, sad svaki od nas ide u svoj tor, ja na svoju rampu koju otvaram
iskaznicom, on na svoju koju otvara portir kad mu se ovaj javi.
Ba sam se prije neki dan, izlazei iz zgrade, prtljajui oko iskaznice i
usmjeravajui gosta u drugi tor, svega toga prisjetio. I kako je prije samo dvije-
27
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK<ik
tri godine sve bilo jednostavnije. I kako te rampe uope izvorno ne pripadaju
ovdje, mada se; ini da su oduvijek tu. I kako se nikad nita nije dogodilo, niti
u puno opasnija vremena, dok nije bilo rampi i kamera. Znai, nisu donijele
nikakav boljitak nikome i niemu.
Ali se zato prije nisam osjeao motren, a sada da. Znam da me neka ka-'
mera vidi na svakoj toki okolia zgrade. Ne mogu se vie ni popisali u grmlju,
daleko od bilo ijih oi ju, jer su tu oi kamera. Primijetio sam psiholoki efekt.
Osiguranje senzorima i kamerama u mojoj glavi izgleda organiziranije nego
to ustvari jest. Izgleda strasnije, vjerojatno zato jer ne nam tko to tamo gleda
i tko to i gdje registrira sve te senzore. Netko nevidljiv^Netko neujan. Tu lei!
prava razlika. Netko nevidljiv te gleda i, ako leli, moe ti pratiti svaki korak.
On to ne eli. Zasad. Barem mislim, No, kad zaeli, u roku od nekoliko mjeseci
i to e postati posve normalno, kao i sve ostalo prije toga. Na sve se ovjek
navikne.
Ne mogu piati u grmlju dok me netko gleda
A nevidljive reetke postaju sve deblje. No, nisam ni prije (uglavnom) kr
io propise, niti sad. Sto me to onda mui? Vjerojatno to to je jedino mjesto
gdje se reetke zapravo nalaze - u mojoj glavi. Tamo otkuda prijeti jedina prava
opasnost za sustav. Moda ih se zato ba tamo i postavlja. Moda i fantaziram.
Ali fantazija je moda jedini nain da se te nevidljive reetke uope vide.
28
Siegfrid Tischler
Za uoiti neke druge stvari dovoljno je malo pamenja i koji sretni susret.
Negdje uoi ljeta 2008. u jednim dnevnim novinama za oko mi je zapela vijest
u pronalasku nafte u Bosni i Hercegovini. Potom se slina vijest ponovila i ne
ki iliko dana kasnije. Ovaj puta sam je izrezao, mislei: ^Nevjerojatno, izgleda
ila je onaj Tischler bio u pravu!
Koji sad Tischler?
Austrijanac Siegfried Tischler, gostujui je profesor Sveuilita u Grazu i
Sveuilita RIAU u Indoneziji gdje, koliko sam shvatio iz razgovora, ivi. Njegova
kratka biografija objavljena u jednom starom broju Nexusa, iza njegovog teksta
pod naslovom Pravo podrijetlo nafte, opskrbljuje nas podacima da je 1977.
utekao doktorat iz geologije na Sveuilitu Leopold-Francis u Innsbrucku, 2001.
| ii ilivatio poziv da bude gostujui profesor na Odsjeku za sociologiju Sveuilita
ii (irazu, a od svibnja 2003. i gostujui profesor na Sveuilitu u Riau u Indonezi
ji, gdje je osnovao Centar za etiku i znanost. S tim je, vrlo zanimljivim lankom,
I poeo moj interes za tu temu. Kako sam negdje 2005. za emisiju Na rubu zna-
nosli u Amsterdamu snimao konferenciju Nexus, na kojoj je i on bio jedan od
govornika, prouio sam njegov tekst i na temelju njega, i onoga to sam uo na
predavanju, s njim napravio kratki intervju u kojem se nalo i nekih podataka
kojih nije bilo u njegovom tekstu (koji je bio uglavnom geoloki usmjeren).
29
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) KreSImli MUnk
Konkretno, mislim na otkrie nafte u BIH.
Prof. Siegfrid Tischler protivnik je trenutno priznate teorije o fosilnom
podrijetlu nafte. Smatra da postoji niz problema u teoriji fosilnih goriva.
Glavni je problem taj to se teorija ne moe testirati. Po teoriji fosilnih gori
va, nafta je u prolosti nastala od ivih organizama, a to se ne moe napra
viti u laboratoriju i dokazati. Naftu se, meutim, moe napraviti na razliite
naine, od obinih stijena i vode te uz odreenu temperaturu. Tischler vje
ruje da je teorija fosilnih goriva, koja je stara 250 godina (prvi ju je predlo
io 1757. godine ruski geolog Lomonosov) dobila status religije. Naftne su
kompanije zbog toga sretne, jer prema toj teoriji postoji samo ograniena
koliina nafte, to znai da to nafte bude manje, to e ona biti sve vrjednija
i njezina e cijena rasti. Koliina, meutim, nije ograniena jer se nafta pod
zemljom stalno stvara, smatra Tischler, kao to to pokazuje injenica da je
se vadi u Sjevernom moru i kod Vijetnama gdje je, prema teoriji o fosilnim
gorivima, ne bi trebalo biti, ali bi prema teoriji o pravim uvjetima, potrebnim
za nastanak nafte.
Nafta se, rekao mi je Tischler, u ovom trenutku proizvodi duboko dolje
pod nama. Ako stlaite bilo koju mineralnu fazu koja sadri ugljik, dodate
vodu i visoku temperaturu, otopit e se i otpustiti ugljikove faze poput CH4.
Dodao je da ak i u amerikoj Akademiji znanosti postoje lanci o istraivanji
ma koja su proveli ameriki znanstvenici u amerikim znanstvenim instituci
jama koji dokazuju da je to mogue, ali da je problem to mediji to ljudima ne
govore. ,,A tko je vlasnik medija? Iste one korporacije koje su vlasnici naftnih
kompanija ili tvornica oruja, zakljuio je.
S obzirom da je znao da sam iz Zagreba, dodao je i jednu zanimljivu stvar
da sve ovo to je rekao znai da nije bilo ni razloga za silovanje J ugoslavije.
Jer, rekao je, moda je jedan od razloga za pokretanje rata bio taj to je Amco
1992. godine u Bosni i Hercegovini pronaao znatne koliine nafte, no to u
medijima nije objavljeno. Rekao je da ima podatke da je Amco izbuio rupe u
blizini Drenice u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Tuzle i da je naeno dvije
i pol milijarde barela nafte, to je nekoliko postotaka od ukupne koliine nafte
koju je ovjeanstvo ikada proizvelo te da bi ,,s tom naftom J ugoslavija dobila
autonomiju za sljedeih stotinu godina.
Usprkos tome to mi je teza o nafti koju je Tischler iznosio bila zanimljiva,
taj intervju nisam nikad nigdje objavio (osim u emisiji o konferenciji) jer mi
se pria o otkriu nafte u BIH i, naravno, logini zakljuak da to otkrie moe
imati i neke veze s pokretanjem rata u J ugoslaviji, inila jednostavno nevjero-
30
2,| $gliv| NFVIDUIVI REETKE, NAFTA U ROSNI IJO PONETO
(nlnom, recimo kao previe luda teorija urote, Ostavio sam intervju sa strane,
pasivno ekajui da se te nevjerojatne teze potvrde. Bilo je to negdje 2005.,
proli je godina, prole su i dvije, i uglavnom sam zakljuio kako je njegove
U'/.u o nafti moda i tona, ali pria o nafti u BIH oito ne.
Sve do sredine 2008. godine kad sam naletio na spomenutu vijest u novi-
iiiima. Mada sve bitno pie u prve dvije reenice, evo je u cjelini:
Nedavno objavljeni rezultati istraivanja British Petroleuma i Amcoa
govore da se na podruju Bosne i Hercegovine nalaze najvee zalihe nafte u
liuropi, oko 500 milijuna tona. Najvie nafte, prema njihovim istraivanjima,
koncentrirana je na podruju Hercegovine;: ali velika nalazita su i na pod!
|u bosanske i slavonske Posavine. Sarajevski Jinergoinvest namjerava obnoviti
pol ragu za naftonosnim poljima, dok Abdulah Bai, dekan tuzlanskog Tefa-
iioloko-rudarskog fakulteta, tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli izvui
u roku od 15 godina. Najave o velikim koliinama nafte u Posavini na prilino
mi klimavim nogama, Tvrdnje da se u sjerernoj B*osni 1 Slavoniji nalaze velika
naftna polja n djeluju mi realno, kae dr. Slobodan Miko, predstojnik Zavoda
/a mineralne sirovine Hrvatskog geolokog instituta u Zagrebu. Ve pedesetak
(joilina, tumai on, INA obavlja seizmaStat ispitivanja na podruju Hrvatske,
dA merikaMi su, vjer^atiio analogijom S naftonopfim poljima Slavonije oko
I Vletovaca i uvidom u ilaultaCg Seizmikih ispitivanja, zakljuili da na po
druju Posavine lee velika naftna nalazita. Sva istraivanja koja su se mogla
obaviti bez otvaranja buotina ve su nainjena, rezultati pokazuju povoljnu
seizmiku strukturu tla, ali pitanje je kolike u4ialihe i na kojim se dubinama
nalaze. Buotine su vrla skupe, svaka od njih tteji od 20 do 30 milijuna dolara,
avjerojatnost nalaska nafte je oko 1posto, pa, se za sada jo nitko nije od
luio na ovako riskantan potci - nastavlja dr. Miko. Uz mogua nalazita u
Posavini, postoji i teoriju o \ehkim nalailSma nafte na podruju Dinarida
u Dalmaciji. Ovaj planinski lanac starosno je, ali i geoloki vrlo slian Iranu
u kojem se nalaze neke od najveih iiha nafte na pi j etu. Tome u prilog
govori i injenica da su u Hercegovini jo za Austro-Ugarske kopane bitume-
uozne naslage koje predstavljaju degradiranu naftu. Ipak, to su nepotvrene
pekulacije, a na ponavljanje probnih buotina za sada se jo nitko nije od
luio, zakljuuje dr, Miko.
To je bio onaj trenutak kad sam shvatio da je Tischler govorio istinu. Tri
godine prfjpaw@ vijesti rekao mi je da je Amco otkrio naftu u Bosni, samo
oito puno ranije nego to je ti) reeno za novine. A British Petroleum ne
Ireba posebno predstavljati, pogotovo ne nakon tragedije u Meksikom za
31
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) Kreimir MI.ik
ljevu. U svojoj knjizi Stoljee rata William Engdahl davno ju je razotkrio kao
tednu @d sedam tvrtki, sedam iestai a, kako ih on naziva, koje su meusobno
podijelile svijet i koje stoje iza mnogih kriza i ratova u prolom stoljeu i iza
ijih djelovanja su ostali milijuni mrtvih ili pak osiromaenih i beskunika,;
kao u sla&tju Meksika koji je 1970-ih doivljavao procvat, izmeu ostaloga ii
zahvaljujui nafti u Meksikom zaljevu. Dok se nisu umueAk* Scutre i ame
rika obavjetajna zajednica. Ono to nije rekao jest da su sVe te iluminalski.
tvrtke ;negdje na nevidljivom, oblacima i cenzurom zastrtom vrhu, aprawj;
jedna divovska tvrtka.
Kat i Sve drugo.
Ni&kon Uh nekoliko vijsstt^o Ameovu pronalasku nafte u Bosni nije
bilo ni rijei, 8d mi je bfo upravo nevjerojatno. A msete mi vferovati da sam
pratio novine, jer me zanimao daljnji razvoj dogaaj. To zaista nije svakidanja
vijesl. Na kraju sam zakljuio da je vijest jednostavno procurila neijim previ
dom. Osim toga* moda iluminatskom planu i ne odgovara j tj edno* i to tako
veliko, nalazite nafte.
U isto fjemg#g dg^j f c i to da ara na kiosku kupio fenomenalni doku
mentarne Jedinica, koji nikako nemojte oklijevati potraiti ako ste ga propusti
li. U tom teodijelnom dokumentarcu koji su napravile beogradska kue B-92 i
Vreme, kroz prikaz postrojbe Crvenih beretki prikazan je i veliki dio pozadine
rata u J ugoslaviji koji nije vidljiv, primjerice, u BBC-jevoj dokumentarnoj se
riji Propast Jugoslavije, koji predstavlja slubenu povijest dogaaja (ni takva
se ba nije dopala nekim naim uglednicima i vodama, ali istina je ponekad
neugodna).
Onaj detalj koji mi je zapeo za oko u Jedinici jesi kratka reenica u treem
dijelu, kako je jedan od glavnih kuhara i vjerojatno profitera od svih dogaaja
u J ugoslaviji otputovao na sastanak u, ni manje ni vie nego * Cl A-u.
Rije je o J ovici taialUm, dugogodinjem sefu Slube dravne bezbed-
nostlj tipu zaslunom; sbl puno toga. On je bi taj koji je poslao sv^g agenta
i ubojicu Arkana da organizira nogometne navijae Crvene zvezde (Delije),
probudi nacionalnu euforiju i pripremi ih da se jednog dana prikljue Arka-
novoj jedinici, on je taj koji; j e stfjao iza ustrojenja J edinice! i kojfje stajaottea
svih poslova s naftom i svim drugim u ratovima u bivoj J ugoslaviji, itd., itd. A
za kojega veinu vremena nitko nije ni uo, a jo rjee ga vidio. Sve je to vidlji
vo u tom doku menlar nom ser i j al u.
Nakon to se J ovica vratit) u Beograd, vjerojatno s naputcima svojih efo
va u CtA-1, okrenuo je plou i odmah poeo davati Miloeviu savjete koji se
32
2 poglivlli NI VIDI IIVI Hl fil I Kl, NAt IA U IK >*NI I l<if. PONisT
iivume nisu sviali, pa ga je otpustio Sto i nije toliko tragino ako se ima u
vitlu da je J ovica pad svog biveg efa gledao sa svoje jahte i zapravo se maknuo
im- no kad je zagustilo. Uz taj podatak o CIA-i i Staniiu, ovjeku me moltete:
(irisi i na pamet kako su i hrvatski kuhari rata, poput (i oj ka uka, imali odline
vt/e s amerikim slubama. Kad smo ve kod njih, u dokumentarnom filmu o
beogradskoj grupi Ekatarina Velika, veliki broj snimljenih sugovornika, govo-
tm'l o vremenu kad je bannastao, opisuje Beograd.s poetka 1980-ih. Danas
mi svi lanovi te grupe mrtvi, kao i mnogi drugi napredni ljudi njihove gene
itd Ije, a u filmu nekoliko Sugovornika neovisno J edan o drttgoinesopisujukako
w u to vrijeme na beogradskim ulicama nalazila ogromna koliina besplatnog
lici oi na. J edan od njih ak opisuje kako je na tulumu sreo J ednog mlaffliaJ eep.
inu je rekao dg radi ziClA-u i kako su oni ti su zasluni a tu provalu
heroina. Taj ovjek je, ak zakljufito-a je ta tehnikajslabljenja i obezglavljivanja
lilipredne inteligencije' glavnog grada heroinom moda neka uobiajena tak-
liku ( IA-e. Moda je to bio jedan od poteza koji je trebao poistiti teren za
lake uvoenje nftta manje od deset godina kasnije. U tom sluaju imamo jo
|cdan pokazatelj kako se mnoge stvari dugo planiraju.
Kad seji do sad reeno, od Amc&a, o Jedinice, stavi na hrpu, ukazuje se
zanimljivi slika nae nedavne prolosti, pa u si dopustiti da se malo poigram
I eoretiara uroit#>, ako nemate nita protiv. Svatko je slobodan uiniti isto. Da
kle, s jedne strane imamo Gojka i fovicu, efove rata na zaraenim stranama
koji obojica primaju instrukcije od CIA-e ili drugih slubi. Britansko-amerika
vi huka poznato je, radi za naftaij oni su predstavnici Eigahlovih ^sedam
*.<siara* krojai brojnih, ratova 20. sfoljsa, a meu njima je jedna od glavnih
/Irilish Petroleum. I sad tu imamo jednog Tischlera koji je u intervjuu prije
Tetiri godine rekao kako je Amco otkrio naftu u Bosni. Spomenuo je 1992. go
dinu, ali tko mole znati kada se to zapravo zbilo. Pokuao sam zamisliti kako
bi to izgledalo da J ugoslavija^drava sedma po veliini u Europi, koja je imala
navodno treu europsku vojsku (znamo da nije tako svi mi koji smo je trapavo
i ulsluili, ali tako se reklamirala), setnlja koja je bil% barem izvana gledajui,
meubiokovs'ki orijentirana, iji je bivi ief, uostalom, bio jedan od osnivaa
Nesvrstanih - uglavnom, kad bi takva drava postala vlasnikom onakve koli
ine nafte kakvu Tischler spominje, gdje bi joj bio kraj?
To ne zvui kao da bi moglo biti u skladu sa eljama anglo-amerike oba-
vjetajno-naftako-vojne oligarhije iza koje se kriju iluminatske organizacije
koje stvaraju svjetsku vladu* UoJSlakffti, MI-6 u J ugoslaviji je ve sruio jenti
vladu, vladu Cvetkovi-Maek, organiziravi ono za to smo u koli uili da se
33
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mldk
narod digao protiv Trojnog pakta. Nisu nam rekli da je vlada koja ju je zamije
nila takoer potvrdila sporazum sa Trojnim paktom, jer kao niti ona prije nije
imala izbora. Ali bilo je kasno, elje Britanaca su se ispunile i Hitlerov vojni
stroj ve se pokrenuo prema J ugoslaviji. No, pustimo sad to. Stali smo kod naf
te u Bosni. Kako sprijeiti da se J ugoslavija ne doepa nafte za koju niti ne zna
da je ima? Pa, uinimo da nestane, dajmo naloge naem J ovici iz Dravne bez-
bednosti da pone organizirati rat, naimo tipove koje emo s istim zadatkom
postaviti i na drugoj strani, a ostalo e ii po inerciji. to je bilo, znamo. Kao
i kako danas BIH izgleda. I konano, u podijeljenu dravicu bez prave vlasti,
praktiki pod amerikim patronatom, eto British Petroleuma i Amcoa iz Vee-
njakove vijesti koji otkrivaju naftu. Ovoga puta, bez ikakvih prepreka kakve bi
im neka J ugoslavija bez sumnje pruala, a kakve ne mogu pruiti prezaduene
i nemone dravice u kojima se panja medija i marioneta na vlasti uglavnom
troi na drhtanje od silne erotske elje da nas ve jednom usie divovska kri
minalna korporacijska tvorevina zvana EU.
Tako izgleda moja tzv. teorija urote. Ne znam je 1 tona. Vjerojatno neu
nikada niti saznati. Ali jo uvijek nije zabranjeno razmiljati na glas, zar ne?
34
3. poglavlje
PROGRAM MOG KOMPJUTORA
Nekada davno znao sam da volim odreenu glazbu, recimo rockabilly, i
(U volim stripove i znanstvenu fantastiku i vonju biciklom. I danas jednako
uivam u svemu tome. J edino nisam vie siguran volim li ih.
Moja sklonost prema svim tim stvarima (to vrijedi za svakoga od nas)
nastala je zbog brojnih specifinih okolnosti mog ivota. (Zamislimo taj uas
tla su neke od okolnosti bile drugaije pa da sam se navukao na Modem Tal-
klng ili neku slinu ljigu. Teko bi s time bilo ivjeti. Zato sam se nekako nadao
ila e, prilikom dekodiranja nae DNK, netko konano slavodobitno obznaniti
tla je otkrio gen za rockabilly, ali to se naalost nije dogodilo. ak sve vie sum
njam da takav gen uope postoji, mada jo nisam u potpunosti odbacio nadu
tla ga ima. I daje uao desecima tisua godina, latentno i neostvareno selei
se kroz moje pretke sve dok nije dolo vrijeme da se moe obznaniti, nakon
io je Leo Fender konano doao na briljantnu ideju da stavi elektromagnet
na gitaru od punog drveta, a mladi napaljeni bijelci fascinirali se bluesom.)
(idje sam ono stao? Zakljuak se namee: ja bih svejedno bio ja, ali imao bih
utisnuta neka druga iskustva. Preciznije reeno, neke druge programe umjesto
programa za rockabilly.
Isprva je to bila pomalo razoaravajua spoznaja, da sam tek rob. Pa sam
poeo sluati svakojaku glazbu koja mi ba nije bliska, traei onaj isti osjeaj
koji daje moja omiljena glazba i podsjeajui sebe da je to samo program i da
sc moda mogu i preprogramirati.
Uzalud.
Toliko toga mi je bilo dosadno. Na kraju sam se pomirio sam sa sobom
i sa svojim programom, takvim kakav je. Odbacio sam stvari kojima sam se
silovao te se opet prepustio uzbuenju koje mi stvaraju boogei-woogie dioni
35
SVE PIE U NOVINAMA .....poneto I ne) Kreimir Ml.il<
ce slapping-basa i bubanj koji udara samo na dva. Nije problem u programu,
shvatio sam. Problem je u poistovjeivanju s programom. To je stvarno pro
blem. Usuujem se rei da nema niti jedne svae niti problema na svijetu koji
nije nastao iz sukoba meu raznoraznim programima, tim nametnicima koji
su okupirali nau svijest. Zapravo, ak nisu oni krivi, pa to su tek programi kao
ovaj zvan Word u kojem upravo piem. No, nemam iluziju da sam ja Word,
ja ga tek koristim na svoje zadovoljstvo i kao sjajni alat za pisanje. Kad se na
slian nain pristupi naim vlastitim programima, onda oni vie ne mogu gos
podariti nama, ve ponu raditi ono za to su i stvoreni - da nam slue za nau
dobrobit i zadovoljstvo.
No, zaborav je prokletstvo. Zaborav da nai programi nismo mi sami. Kad
se uzme ta premisa i kroz njenu prizmu pone promatrati zbivanja oko sebe,
postaje vrlo zabavno. Najvidljivije teme, poput sukoba izmeu raznih subkul-
tura, otkrivaju se odmah kao sukobi programa mode, zvuka i, posljedino
- raznih svjetonazora koji naglasak stavljaju na ovo ili ono. Sukobi izmeu
ideologija i religija pokazuju se slinima. Ljudi koji bi se sloili oko svih bitnih
stvari, shvativi da imaju potpuno jednaka stremljenja ka ljubavi, srei i blago
stanju, te da nitko od njih nikome ne eli zlo, ne podnose se iz dna due. Zami
slimo na trenutak da se nau u razgovoru u nekim fantastinim okolnostima,
u kojima nitko ne bi nikome vidio lice, odjeu ni boju koe niti bi se mogli
raspoznavati po jeziku ili naglasku. Vjerojatno bi ve u tim okolnostima tee
dolo do sukoba, jer ne bi bilo dovoljno vizualnih ili slunih informacija koje bi
mogle potaknuti reakciju raznih programa. J o je samo potrebno da se cenzor-
ski biip ukljui na tek nekoliko najveih i najdubljih programa, onih uz koje
su ljudi najvie vezani i za koje misle da ih oblikuju ili se s njima poistovjeuju,
recimo uz religijska ili politika pitanja. Nije iskljueno da se ne bi opet oglasio
neki tati programi eljan panje, ali vjerujem da bi velik broj moguih spor
nih pitanja ieznuo. Ostala bi ona velika, a mala pitanja svakodnevnog ivota,
a razliitosti bi postale ljepilo, a ne toka razdora.
Znam da sad zvuim kao neki stari hipi, ali nisu hipiji bili ni toliko loi.
Zapravo su moje analize programa vie bile vezane uz svakodnevni ivot nego
uz velika pitanja, ali princip je isti. Mmm, kako je fin ovaj sendvi s feferonima.
J edino to do prije desetak godina nisam volio ljuto. J ednom kad sam probao
neko ljuto istonjako jelo, skoro su mi usta izgorjela. No, prije nekih trinaest
godina etiri mjeseca smo svakoga petka svirali gau u jednom klubu-resto-
ranu i netko je ispred mene, kraj pizze, stavio neto za to nisam niti uo niti
ikada probao: prilog zvan tabaseo. Stavio sam par kapi i bilo je stvarno vraki
36
i.poglavlje PROGRAMM()<iKOMPJUTORA
neugodno ljuto. Ali neto me potaklo da ga Isprobam i slijedeeg tjedna. Ubrzo
minbio takav ljubitelj tabasca da samo to ga nisam pio direktno iz boice.
I tako, danas volim ljuto, a prije nisam.
U prijevodu, danas imam program za sklonost prema ljutom, kojega prije
Ilije bilo. To je dobra vijest, shvatio sam; znai da programe mogu stvarati ako
J rlim. Da mogu imati pravo glasa kod izbora programa. to je poteno, jer na
kraju krajeva, ja u se morati nositi s njihovim posljedicama.
Zakljuio sam jo neto, s ime su se valjda prije mene susreli mnogi infor-
inaliari koji se bore protiv kompjutorskih virusa: esto je lake instalirati neki
novi program o nekoj novoj temi nego deinstalirati ili promijeniti stari pro-
|)i am. No, to i efovi svijeta znaju. Zato se trude niti jedne sekunde ne pustiti
nas na miru ve nam plasiraju i utiskuju u nas nove i nove i nove programe,
zahvaljujui kojima sami od sebe reagiramo ba onako kako su i zamislili.
To je osnovna razlika izmeu mog programa za sklonost prema ljutoj hra
ni i mnogih drugih programa: njega sam sam izabrao na temelju nekog svog
Iskustva i elje, dok se program, recimo onaj obrazac o SAD-u kao dobrim
dekima i hraniteljima demokracije, kojega sam cijelo djetinjstvo nesvjesno
upijao kroz filmove, naselio bez moje volje. Nalik je onom programu koji mi je
bio utisnut kroz partizanske filmove, gdje su partizani uvijek neki simpatini i
aljivi deki, a pritom portvovni, jednostavni i poteni, s tek ponekom sitnom
i simpatinom ljudskom manom, dok se Nijemci u tim filmovima ponaaju
poput strojeva s grekom. ak i kao budale. Polako i neumorno hodaju prema
partizanskom mitraljeskom gnijezdu, bez ikakve namjere da se bace na zemlju,
dok ih partizanski rafal rui, kao da se ne radi o njihovu ivotu.
A u biti, na svim tim stranama nalazili su se samo preplaeni ljudi koji su
se nali u situaciji u kojoj se nitko od njih nije elio nai. Svi bi oni najradije bili
kod kue, pili pivo ili gledali nogomet. Moda ak i zajedno. Ali ako ne sluaj
ili prinuda, onda su bar neke od njih neki programi potakli da obuku unifor
mu, dok su neki drugi programi oblikovali javno mnijenje da bude rat. A neki
I rei programi uli su u velike skupina ljudi na razliitim krajevima svijeta da
misle jedni o drugima ovo ili ono. U biti je rije tek o nekoliko poluinformacija
ili pogrenih predodbi, ali i one su dovoljne jednom kad netko pritisne enter.
Kljuno jest da se ljudi uglavnom ljute radi svojih programa, ni zbog ega
drugog. Zapravo, i ne ljute se sami ljudi nego njihovi programi stvaraju kemij
ske reakcije u tijelu. Koliko smo puta samo nazoili raspravama u kojima su se
sudionici osjeali pogoenima ako je netko napao njihov stav, smatrajui da
je napao njih osobno? Ali nije, rije je samo o nekom programu, stavu koji je
37
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK.ik
poput odijela - neko ga vrijeme nosimo, a kad se ponuca bacimo ga i nabavi
mo novi. Mada, moram priznati, imam par kaputa koji su stvarno dugovjeni,
stari su nekoliko desetljea i jo toliko mogu izdrati bez problema. Da ne
zaboravim, imam i par takvih programa. Iznoeni su, ali topli, dobro prianjaju
uz mene i ugodno se u njima osjeam, a svia mi se i kako u njima izgledam.
Pitanje je i znam li uope koliko ih ima. Zato su izmislili psihijatriju i sva
kojake druge tehnike u kojima se ovjek oslobaa negativnih programa time
to se suoi s njima i shvati da oni nisu on.
Evo me kako ve neko vrijeme bacam drvlje i kamenje po njima, ali za
pravo bih im trebao biti zahvalan. Kakav bi to bio ivot bez programa? Bi li
uope bio mogu? Bi li uope bio zabavan? Pokuao sam zamisliti kako bi to
bilo kad mi se nijedna pjesma na svijetu ne bi dopadala, kad ni jedna glazba
ne bi bila uzbudljiva, ili kad ne bih mogao uivati vozei se svojim omiljenim
biciklistikim stazama. Doista trulo, u najmanju ruku. Tad bi se tek postavilo
pitanje kojeg onda ima smisla ivjeti. Ipak e biti da je rije tek o malo men
talne higijene i svijesti o tome da su sve to mislimo da jesmo - tek programi.
Ja moda ne volim rockabilly, to je tek jedan od mojih programa, ali svakako
sam njime zadovoljan. Donio mi je ista ona zadovoljstva koja je nekome od
vas donio neki va program. Ne bih ga mijenjao, niti je na prodaju. (Uostalom,
tko bi ga i htio?)
Kad se pone prepoznavati svaku svoju reakciju kao program, uvijek se
dolazi do pitanja postoji li u nama ikakvo j a koje je izvorno, koje nije program?
Koje je neizmjenljivo, to god da se vani dogaalo. Ah, pa znate ve da postoji.
Nema imena, jer i ime je tek program. Ali zato tako isto od svih programa, to
neto to smo zapravo mi moe voljeti apsolutno bilo kakvu glazbu jednakim
intenzitetom. Ako moe voljeti bilo kakvu glazbu, onda, analogijom, moe
voljeti bilo to uope. A to znai da je lieno straha, jer strah je - kau neki
mudraci - prava suprotnost ljubavi, a ne mrnja, koja je tek njegov proizvod.
Oni su poput svjetla i tame, gdje se nalazi jedno, ne moe na istom mjestu i u
isto vrijeme biti drugo.
Sve je to saeto u onoj prastaroj pounoj priici ili anegdoti: kad je neku
enu Bog upitao zna li ona za samu sebe tko je. Ona je rekla: Znam, ja sam
prodavaica. Nisam te pitao to radi, nego tko si, opet ree Bog. J a sam
majka troje djece. Nisam te pitao ija si majka, nego tko si?..., i tako to mo
ete i sami nastaviti unedogled.
Moda sad iz mene govori lijenina koja ne voli promjene (To je jedan od
mojih omiljenih programa; no, promjena zapravo niti nema ako je sve dio iste
38
3. poglavlje PROGRAM MOG KOMPJUTORA
\
i jeline. J esam li dobro shvatio? Ia onda Je opet sve u redu.), ali ja volim svoje
programe i u njima uivam. Veinu njih, ili bar one kojih sam svjestan. Bo-
111 u se da nitko od nas nije lien nekih programa koji mu stvaraju lo osjeaj,
nlrah, bol i tome slino. Nije nam ih nitko namjerno nalijepio, ili u looj na-
nijeri, to ne. Neke smo nesvjesno pokupili od dobronamjernih ljudi koji nisu
ni /.nali da ih imaju. Ali bilo pa prolo. Mada su ti programi najvjerojatnije
jofl uvijek ovdje.
Svakog se dana zateknem kako potpuno automatski osjetim antagonizam
prema neemu ili nekome. Uhvatim se na djelu, ali uvijek postfestum; program
je ve napravio svoje i potaknuo me na radnju ili misao koje moda sam uope
ne bih izabrao, da me nije preduhitrio. Ma neka ga, ako ga to veseli. Ako je ve
luko sloeno deinstalirati sve stare, loe programe, barem mogu izabrati nove
koje u si sam instalirati. Moda jednog dana oni jednostavno brojano nadja-
t' aju. Ako je to uope toliko vano, jer ne znam jesu li vam rekli, ali happyend
)e jedna rije, a ne dvije, i ne moe se razdvojiti. Ako su okolnosti bile sretne,
.i etno si proivio svoje dane. Ako su bile nesretne - sva srea da si ih se rijeio.
Imajui u vidu koliinu programiranja kojem smo neprekidno izloeni,
u u kojem vanu ulogu igraju deseci nepotrebnih zabranjenih ili obaveznih
si vari u kombinaciji s dranjem ljudi u stalnom osjeaju straha i nesigurnosti,
apsurdna vijest koju sam negdje u kolovozu 2009. prvo uo u vijestima Radija
101, a kasnije vidio i u novinama, zapravo ne predstavlja nita neoekivano niti
udno. Ticala se provoenja europskih (naravno) standarda o kakvoi voa
i povra. ,,U petoj, katkada i estoj brzini jurenja prema Europskoj uniji (u
pregovorima Hrvatske i EU koji me tako neodoljivo podsjeaju na pregovore
muhe i pauka; op. K. M.) naa je drava uvela jo dvije euro-odredbe, reeno
je na radiju. Naravno, kao i obino, bez ikakvog pitanja stanovnitva kojeg e
se ta odredba ticati. Ministarstvo poljoprivrede je donijelo/preuzelo Pravilnike
o kakvoi voa i povra.
Evo par odredbi o kojima je bilo rijei:
J abuka ne smije biti neprskana niti smije biti smeurane koe i s crnim
tokama; mrkva ne smije biti kvrgava, krastavci ne smiju biti zakrivljeni vie
od deset posto, graak mora imati najmanje pet zrna; mahuna se mora proda
vati sa stapkom, a pinat ne smije imati peteljku dulju od deset centimetara...
Standard za svako voe i povre je detaljno opisan, tek s neto vie tolerancije
prema paradajzu. U opisu je stajalo da je doputena kutinizacija njuke do
jedan centimetar etvorni. Mandarine su imale svoju optimalnu veliinu, e
njak minimalni promjer, a trenje i vinje ak optimalni ekvatorni promjer. Na
39
SVE PlSE U NOVINAMA (.a poneto I ne) Krllmlr Mi..ii-
Radiju 101 moglo se uti zgodno predvianje budunosti kumica na placu,
kojima e neizostavno pomono sredstvo postati ravnalo, estar i logaritam
ske tablice. Kada to vidite, znai da nema straha. Za dobro svih nas, da nas
vie ne varaju kumice, poeli su se primjenjivati europski standardi o kakvo
i voa i povra.
Zvui i kao kraj organske poljoprivrede, jer priroda je poznata po tome
to se sastoji od samih iznimaka. Nema puno sumnje da e veliki proizvoai
nehranjivih hibrida s lakoom stvarati skulpture i lijepe oblike voa i povra
po elji, ali hoe li bakica iz Zagorja znati kako uzgojiti pravilni falusni oblik?
I je li vam ikad palo na pamet da bi netko mogao staviti izvan zakona neprska-
nu jabuku? To je kao da je izvan zakona stavio prirodu samu. No, odluka nije
udna ako je se promatra iz perspektive ire akcije trovanja ljudi svakojakim
aditivima u hrani, fluorom, GMO-om, aspartamom, elektromagnetnim zrae
njima itd., sve u svrhu slabljenja mentalnih i duhovnih sposobnosti ljudi.
Nekim stjecajem okolnosti sve te odredbe o vou i povru nale su se u
medijima pa su se u Saboru na tren probudili iz dremea i automatike podi
zanja ruku bez itanja zakona za koje glasaju te zakon nije prihvaen. Bar ne
jo, to je samo odgoda jer ako vrijedi u Europskoj uniji, vrijedit e i za nas, im
uemo. S obzirom da svaki europski zakon ima prednost nad zakonom neke
drave-lanice s kojim se naao u koliziji.
Sjeam se razgovora koji sam s jednim Slovencem vodio u Lipici, koji mi
se poalio da se Sloveniji, kao lanici EU, odreuje i koliko e banana uvesti,
a ak su, rekao je, propisane veliine povra. To neete nai u novinama. Kad
smo ve kod Slovenije i banana (doi u opet na njih), prije par mjeseci moja
je draga ila nekim poslom u Maribor, ali je poela jaka tua pa su se svi auti s
ceste sklonili pod krovove benzinskih pumpi. Upravo dok ovo piem trebala je
pasti tua, ali su ispaljene protugradne rakete pa je nije bilo, vani samo pljuti.
No, taj dan oko Maribora padali su takvi komadi leda da je bilo opasno biti
vani i za aute i za ljude. ekajui da nevrijeme proe, razgovarala je s jednom
Slovenkom koja se poalila da je u Sloveniji zabranjeno koristiti protugradne
rakete, to je dolo kao propis Europske unije. Ne znam razloge, ali pretpo
stavljam da je rije o nekoj mjeri zatite okolia, to je slogan kojim Iluminati
rado mau, bez obzira to su vlasnici svih trovakih kompanija. I nema veze
to tua unitava usjeve, kome treba hrana, ionako nas ima previe. to se spo
menutih banana tie, ta je Slovenka ispriala kako je cijena banana narasla za
300 posto jer je Sloveniji propisano koliko ih smije uvesti. Ispriala je jo neke
dramatine postotke, kojih se sad ne mogu tono sjetiti, ali bili su vezani uz
40
3. poglavlje PROGRAM MOG KOMPJUTORA
ml nose plaa i trokova ivota, spominjali su se postoci od etrdeset posto na
Uletu ljudi i slino. To je pravo licc Europske unije, te ekspoziture Elite i stepe-
uii c prema stvaranju svjetske centralizirane drave.
Maloprije sam spomenuo apsurdne Pravilnike o kakvoi voa i povra,
koji u Hrvatskoj nisu proli, ali u Sloveniji, ije je zakonodavstvo ve odreeno
zakonima Unije, oni su oito na snazi. Sjetio sam se jo jednog, isprva kratko-
11njnog zakona kod nas - onoga o puenju. J ednoga su dana novine objavile da
netaj zakon povlai nakon, ako se ne varam, samo ezdeset dana, zbog pritiska
ugostiteljske struke. Pisalo je da je Hrvatska jedina europska zemlja u kojoj je
fuj zakon (koji je trebao zatiti nepuae u kafiima, ali ispostavilo se da su oni
Nadbili prazni; gdje su nestali svi ti nepuai koje se titilo?) povuen. Novi
nar se zapravo jadao kako smo mi jedina primitivna zemlja koja je odbacila
laj napredni zakon. Dolo mi je da ga utjeim jer sam, ve shvaajui metodu
malih koraka, znao daje to samo privremeno i da e iz drugog pokuaja proi,
jer e prvobitni balon bunta biti ispuhan i svi e pomalo biti spremni na to to
dolazi. Tako je i bilo. Da ne zaboravim, i da ne bi bilo zabune, sve je to bilo
/.uto jer je Hrvatska potpisnica neke Europske konvencije o nepuenju ili neeg
lino. Toga se sjetim svakoga dana kad vidim ljude kako bezrazlono drhture
na hladnoi ili kii puei ispred kafia, umjesto da uz cigaretu i kavu s kono
barom izmjenjuju novosti iz sporta ili susjedstva.
Na stranu sad s raspravama o tom zakonu (kojih nije manjkalo), pitanje
glasi: misli li itko da e biti samo tako mogue odbaciti zakon o kutinizaciji
njuke paradajza ili o zabrani puenja jednom kad uemo u EU i kad veina
svih zakona bude dolazila od drugdje te e biti nadreena zakonima izglasa
nim u Saboru?
Neke krupne stvari ve su aptom prole. Prije koju godinu u meni je ti
njala nada da e biti bar nekakav mali referendumi prije nego to na dvade
set godina pristanemo na reket svjetske vojske (NATO). Nada se nije ostvarila,
to sad, morat emo valjda pobacati svo nae eljezo (koje nam obavilo posao
kad je trebalo i dobro posluilo u naim regionalnim sukobima, gdje su i su
sjedi s kojima smo ratovali bili na istom tehnikom nivou) i kupiti od reketara
sve novo, mada nije izgledno da nam uope treba. I da, hrvatski e vojnici
ponosno sudjelovati u akcijama diljem svijeta s kojima nemamo nikakve veze
i iji politiki ciljevi takoer slue agendi.
Ali nijedna politika struja ne zagovara ikakav referendum oko ulaska u
I iU, To je tuno. Nemojte misliti da sam ljubitelj naih vladajuih struktura niti
da imam iluzija oko toga da se privatni interesi neprekidno skrivaju iza javnih.
41
SVE PIE U NOVINAMA (,..a poneSto I ne) KreUmli M i . 11-
Ali na temelju gore iznesenih zbivanja oko odbaenih zakona, ipak mi se puno
vie svia takva situacija gdje se problemi i nesporazumi odrauju u vlastitom
dvoritu, meu domaima. Gdje ima kome zakucati na vrata kad te neto svr
bi ili ti se ne svia. Ode na Markov trg, ode u novine, galami i vie, skree
panju na sebe i svoj problem i netko je prije ili kasnije prisiljen sasluati te, jer
ivi ovdje zajedno s tobom.
Kako e to izgledati za koju godinu? Vidim sliku u glavi gdje aka poljo
privrednika na traktorima vozi sve do Bruxellesa, plaajui skupe autopute.
Kad su tamo stigli, netko obavijesti nekog inovnika da pogleda kroz prozor
na tu ivopisnu skupinu ljudi. Sto hoe ovi dolje?, pita ovaj. Pojma nemam.
Nitko ne razumije to priaju.
Pa otkud su, tko su uope oni?
Ma vrag e ga znat, iz neke june pokrajine od tek par milijuna ljudi, ne
mogu joj se sad sjetit imena. Sto da radimo s njima? inovnik koji se bavi
propisima koji obuhvaaju esto milijuna ljudi se zamisli i ree: ,,A nita, pozo
vi policajce da im napiu kazne radi nepropisnog parkiranja. I nek idu doma.
I da, recite da emo razmotriti to ih mui. Kad na vrbi zasvrbi. Ovo zadnje im
nemojte rei. I, pijuckajui kavu iz automata, nastavi itati novine...
Odredbe o zakrivljenosti povrine povra zvue tako apsurdno da bi
se ovjek nasmijao kad stvar ne bi bila tako mrtvako-orvelovski ozbiljna.
Mnoga do prije par godina nezamisliva pravila postala su sastavni dio na
ih ivota; vrlo brzo smo uvjetovani da tim ili onim putem vie ne idemo,
da je ovaj ili onaj nain neto neprirodno. ak su i neki naivci u mom
neboderu stavili kamere (radi bolje sigurnosti), ne shvaajui to zapravo
rade i u iji rog puu. Ve ponekad sam sebe uhvatim kako pazim na svaki
korak na ulici, to je osjeaj koji sam, recimo, vrlo brzo razvio boravei
u SAD-u svega nekoliko dana. Tamo ionako svi priaju o tome je 1 neto
zakonito ili ne, to mi je zvualo doista neprirodno, a I Irvatska mi je iz te
perspektive izgledala kao zemlja puna prave oputene slobode. Par puta
me po okolici Medforda u Oregonu vozio neki simpatini brkati taksist
imenom Gary. J ednom je spomenuo kako tu postoji neka mlada ena koje
se tim krajem vozi biciklom, ali bez gornjeg dijela odjee. Ve ju je dvaput
vidio i oigledno mu se dopala mlada biciklistica u loplesu. I kae on na
kon toga: ,,Ok, she can do it. Its not illegal. (,,U redu je, smije to raditi. To
nije protuzakonito.) Shvaate to elim rei? Je I' bi vama palo na pamet
razmiljati o zakonu u tom kontekstu?
42
i. poglnvljo l'HOGHAM MOG KOMPJUTORA
Taksist Gary, zadovoljan zbog legalne biciklistice u toplesu
Drugom prilikom sam zapalio cigaretu na manje od dvadeset stopa od
kafia, a toliko je zakonom propisano da pua mora najmanje biti udaljen
od ugostiteljskog objekta. Prila mi je konobarica i to mi objasnila, dodavi:
Its against the law, please dont do it. (To je protivno zakonu, molim vas ne
mojte to raditi.) Ali nikog nema, pusta je ulica, velim ja konobarici. ,,I could
be lired (Mogli bi me otpustiti), kae mi konobarica, sve vrlo ljubazno, ali
vidjelo se da joj nije svejedno pa sam ugasio cigaretu. Treom prilikom sam u
pet do devet ujutro doao u neki kafi na periferiji Washingtona, uokolo nigdje
nikoga. Radno vrijeme je bilo od devet, unutra su ve bili i vlasnik i osoblje, svi
na svojim mjestima. Mislite da sam dobio kavu? Ne, ljubazno mi je reeno da
rade tek od devet. I tako smo svi skupa sjedili, gledali u prazno i ekali tono
devet da se, poput robota, pokrenemo. I tako posvuda. Bar desetak puta sam u
dva tjedna uo rijei ,,law-against the law, illegal-legal iz usta obinih ljudi i
u sasvim prozainim situacijama. To je dresura. I zato mi se uvijek ponavlja isti
osjeaj nekog unutranjeg olakanja kad nakon deset ili petnaest dana u anglo
saksonskim drava (please, step out, sir) kroim na Pleso, meu one nae
43
SVE PIE U NOVINAMA (..i poneto I ne) KroSImlf MUak
carinike ljudskih lica i isto takvog ponaanja. Umornog ili ljubaznog, sklonog
askanju ili nervoznog i neljubaznog, ali ljudskog.
Nekada sam se divio ideji pravne drave i vladavine zakona, ali ona se sve
vie pretvara u institucionaliziranu diktaturu. Ne moram ii daleko da bih pro
vjerio svoju tvrdnju, dovoljno je pogledati mnoge postupke zagrebakih vlasti,
dakle grada u kojem ivim, u kojem se donose pravila koja nitko ne eli. Ali
nita se tu ne moe - vlasti su izabrane na izborima (tko zna kakvim sve ma
nipulacijama) i one su, tehniki govorei, izraz nae volje. No, kad niz njihovih
postupaka to nije, tu se ne moe nita, oni e svoje progurati bez obzira na sve.
Svoje, ne nae. Negdje se izgubio smisao. Ili jo bolje: netko ga je namjerno za
gubio nastojei ustrojiti ljudske umove. Na sreu, kaskamo za nekim napred
nijim zemljama. Ne alim se, nego se hvalim. Kod nas nitko tako ne govori niti
tako razmilja. to, naravno, ne znai da smo svi kriminalci. Veina nas radi
sve normalno, i vjerojatno u skladu sa zakonom, samo to nitko ne razmilja
o tome u tako represivnom obliku. Ako je pred zatvaranje, ili ako nema ljudi,
ili ako je rije o nekoj zabaenoj birtiji, najvjerojatnije e ti konobar dopustiti
da zapali kad ionako nikoga nema pa nema kome smetati, a nema ni policije
na vidiku, a i da ima, teko da e te policajac legitimirati zbog puenja ili da e
konobar dobiti otkaz. Svaka ast zakonima, ali ivot je sloeniji od onoga to
oni mogu predvidjeti. Ostaje na nama, da svaku situaciju sami procijenimo, u
skladu s unutranjim kompasom. A i veina ljudi ima u sebi one jedine prave,
unutarnje zakone. Za onu manjinu koja e stvarati nered tu su zakoni. A nas
ostale moete za promjenu slobodno pustiti malo na miru.
To nas vraa na ono voe prema algoritamskim tablicama. Kako su ono
rekli... to su europski standardi. Standardi jesu, ali ne voa, nego ljudskih
umova. Briga trenju koliko centimetara ima u ekvatoru. Ali ljude napraviti
zatoenicima besmislenih pravila i okruiti ih opasnou koja prijeti sa svih
strana - kako od terorista s jedne strane, tako od ruke zakona s druge strane,
ikad je ima u blizini i kad je nema - to je europski, dapae, svjetski standard.
Pazi kuda hoda, prijatelju, nevidljiva opasnost vreba sa svih strana. Ako te
trenja ili pinat izda, ima! problem. I nemoj sluajno prodavati jabuku koju
prethodno nisi zasuo otrovom. Dobrodoli u novu Europu, diktaturu u ruka
vicama, ruku punih pravilnika i nasmijeenog lica. Nasmijeenog bar jo neko
krae vrijeme.
44
4. poglavlje
OKREOV ZAKON OBRATNOSTI
Nedavno me niz pria podsjetio na zakon koji sam iznenada otkrio
jednog davnog dana, dok sam jo studirao. Po uzoru na legendarne Murp-
liyjeve zakone skromno sam ga nazvao - okreovim zakonom obratnosti.
Inspiraciju je dala situacija u kojoj se netko alio kako je na ispitu dobio
trojku dok je njegov kolega, koji je jednako loe znao kao on, dobio peticu.
I onda je ta osoba razmiljala kako bi se trebala aliti profesoru zbog nane
sene nepravde. ekaj malo, kaem ja u trenutku iznenadnog prosvjetlje-
njtt, pa jesi li ti znao za pet?
Nisam, kae on, ali ako je njemu mogao dati pet, mogao je i meni.
Ali profesor je zapravo bio pravedan prema tebi, velim, kojem je dao
trojku, a njega je nepravedno ocijenio peticom. Ako priamo o pravici, to bi
znailo da bi se ovaj drugi, koji je dobio pet, trebao aliti na nepravdu, zar ne?
Tako je poelo. Svoju sam temeljnu ideju, kako je sve obrnuto od onog
kako se ini ili zvui na prvi pogled, poeo razraivati prvo uoavajui za
kon obratnosti u mnogim slubenim imenima. im se neto istie, uoio sam,
znai daje situacija upravo obrnuta. Imao sam za tu tezu cijeli niz primjera od
kojih se sada sjeam tek nekoliko njih. Recimo, danas nestala Demokratska
i epublika Njemaka. Skoro da nije bilo manje demokratske zemlje Istonog
bloka. U DDR-u, pola je nacije pijuniralo drugu polovicu za tajnu slubu. Ali
u imenu je ponosno nosila naziv - demokratska. Sjetimo se onda marionetske
Nezavisne Drave Hrvatske, koja je bila sve samo ne nezavisna. Pada mi na
pamet i bosanska valuta - konvertibilna marka. Konvertibilna? Pa rije je o
dravi koja je praktiki meunarodni protektorat. Nita nije dalje od toga da
joj je valuta konvertibilna. Ali ipak se ta rije, koje nema kod drugih nekon
vertibilnih valuta, pa ni onih konvertibilnih, ponosno epuri u njenom nazivu.
45
SVE PlSE U NOVINAMA (...rt poneito I ne) KreSImlr MU.ik
Nedavno me na taj davno otkriveni zakon podsjetilo jedno razmiljanje
koje sam uo na temu poznate izreke kako bi djeca trebala potovati svoje ro
ditelje. To je u biti pogreno, reeno je, jer zato bi roditelji bili iz istog mira
pretplaeni na djeje potovanje? Prava izreka bi trebala glasiti: roditelji tre
baju zasluiti potovanje svoje djece svojim ponaanjem i postupcima. To ve
zvui potenije, zar ne? Mada e se svatko od nas na prvu loptu automatski
sloiti s time da djeca trebaju potovati roditelje.
Pa onda: empres. Danas sinonim za groblja i smrt. A evo to o empresu
pie u Rjeniku simbola. U mnogih naroda to je sveto stablo te se zbog duga vi
jeka i trajnog zelenila naziva - stablom ivota. U Europi je, pie dalje, empres
alobno stablo, ali premda je tako starog podrijetla, moda je to loe tumaenje
openitog i prvobitnog simbolizma svih etinara koji nepokvarljivom smolom
i zimzelenim liem evociraju besmrtnost i uskrsnue. U drevnoj su se Kini,
da bi se dugo ivjelo, jele sjemenke empresa jer su bile bogate supstancom
jang. Plamenom koji bi se dobio paljenjem sjemenja otkrivali su se nefrit i
zlato, koju su bili simboli besmrtnosti. Kao simbol besmrtnosti, empres se
nalazi i u loama kineskih tajnih drutava.
Bijela golubica, koji koristimo kao simbol mira, drevni je znak za sumer-
sku boicu razaranja Semiramidu.
Mnogobrojne ideje i predaje o kraju svijeta, koje zapravo govore o kraju
jedne ere ili razdoblja, Hollywood je kroz brojne izokrenuo u svakojake vari
jante smaka svijeta.
Tada sam na radiju uo pjesmu Love Hurts. Uostalom, postoji tisue pje
sama u kojima se ljubav povezuje s boli. Ali kako to moe biti, pa jedino to
Ljubav nikad ne bi napravila jest - povrijedila nekog. To je protivno njenoj
naravi, koja je sretna, nesebina i izvor svega pozitivnog na ovom svijetu. Bit
e da se u pjesmama radi o kemiji, egu, strahu ili neem petom to pogreno
smatramo ljubavlju.
U zakon obratnosti savreno se uklopila i naa predodba i program koji
imamo uz urin. Bljak, pialina, fuj, bjemo to dalje od nje! A ne daj boe da
bismo je pili. A kad ono, o emu zorno svjedoi urinoterapija, nema napitka
bolje pripravljenog za nae tijelo. Za razliku od izmeta koji je isti otpad, izlu
ivanjem urina se, izmeu ostalog, izluuju neke tvari ili elementi kojih u tom
trenutku imamo previe te tako slui za regulaciju. To znai da je urin prepun
korisnih tvari i, to je najvanije, kao ni kod jednog drugog napitka, pripre
mljenih ba za nae tijelo jer iz njega stiu. U knjizi Tajne urinoterapije pie da
se, osim to lijei rak, artritis, bolesti srca, dijabetes, astmu i drugo, urin moe
46
A . poglavlje sOKREOV 7AKON OBRATNOSTI
koristiti i protiv AIDS-a. Naime, prepun Je antitijela, a to je upravo ono to
oboljelima protiv AIDS-a treba.
Nebrojeni kliniki i laboratorijski testovi provedeni u J apanu, Kini, SAD-
ii, vicarskoj i drugdje pokazali su da urin, osim uree, sadri enzime svih vrsta,
vitamine, antitijela, vrijedne soli i minerale, karbonate, bikarbonate, pigmente,
ligljikohidrate i hormone. Oni koji svakodnevno popiju au svog urina kau
lili da zapravo ima okus kao mlano pivo ili bolji. Problem je, naravno, to svi
imimamo ugraen neki sasvim drugaiji program. No, zato nam moe pomo-
i'l / iikon obratnosti, koji jasno kae da je sve drukije od onoga kako se ini na
prvi pogled.
Pa onda, postoji slavna izreka no pain - no gain. Bez muke nema nau
ke, rekli bismo mi. Do rezultat se moe doi iskljuivo mukotrpno ili nikako.
Kakva glupost. Najbolje stvari, stvari koje se ele dogoditi, koje su nam na
mijenjene i koje volimo, idu lako i same po sebi. Ili bi barem trebale tako ii
kml bismo maknuli iz sebe no pain no gain-program. Zbog njega, ako nam
nrftto ide lako, mislimo da smo u neemu pogrijeili, da to nije to, da nismo
/u,sluili rezultat. Ali sjetimo se Tesle i Edisona. Edison je do svakog otkria
dolazio mukotrpno, radei dvadesetak sati na dan metodom pokuaja i pro-
muaja, bikovskom upornou, i konano bi, nakon niza propalih pokuaja,
uupio postii rezultat. Nikola Tesla, s druge strane, nije pokuavao. On je jed
ni islavno napravio. Nije smatrao da je muka dio izumiteljskog procesa, ve
fcrtbava i nesputana igra. Ne treba ni spominjati da su njegovi rezultati daleko
iliulmaiM Edisonove, mada nikad nije dobio zaslueni status, za razliku od tog
rtinerikflK grubijana i sirovine.
Brojne primjere zanemarivanja zakona obratnosti vidimo i u politici. Re-
i lino, ideja da treba ii u rat da bi se stvorio mir. Pa amerike Federalne rezerve
koje nisu niti federalne niti rezerve. Hrvatska demokratska zajednica. Koliko
|r demokratska moglo se vidjeti ve u vie prilika. Pa onda m teorija urote,
teorija my assl Zato je ne bismo poteno nazvali - praksom urote? Ali tada
ni' bi vrijedio zakon obratnosti, jedan od temeljnih u naem drutvu.
Tako je to, za novo vrijeme potreban nam je novi rjenik.
Sjeate se Orwelove 1984.1
Genijalna knjiga, za one koji vole podanr SF-a koji istrauje utopije/di-
'ilupije i pokuaje da se konstruira savreni svijet. Ja osobno oboavam takve
lomane. Iz te obitelji padaju mi na pamet jo Vrli novi svijet od Huxleya, Mi
n Zamjatina, Fahrenheit 451 od Bradburya, a kod nas Tamara od ivka Pro-
diinovia.
47
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1poneito I ne) Kreilmlr MK.tk
U svim tim romanima do savrenstva se pokualo stii kroz totalitarizam.
Sto se, naravno, pokae potpuno izopaenim.
Stvar postane zabrinjavajua kad shvatite da u nekim aspektima svijet
oko nas poinje nalikovati svjetovima iz tih romana. J edan od tih aspekata su
manipulacije rijeima. One su vane jer oblikuju misli. Stoga se njima stalno
manipulira, nije to vie nita toliko novo. Bezazlen izraz konano rjeenje za
vrijeme Treeg Reicha dobio je zastraujue znaenje. Te dvije rije sadravale
su u sebi smrt est milijuna ljudi.
Orwellovi vlastodrci bili su u tom pogledu poteniji od nacistikih vla
stodraca i skovali su nove pojmove poput Zloina miljenja (ak i pomisliti
da bi drava mogla biti u krivu u bilo kojem smislu), Policije misli (engl. Thin-
kpol - policija misli ija je uloga eliminirati zloin miljenja pomou pijuni-
ranja, nadzornih kamera, itd.), Crnobijelo (prihvaanje svega to vlasti govore
bez preispitivanja i, kao to je to Orwell opisao: . .lojalna spremnost ustvrditi
da je crno bijelo kada partijska disciplina to zahtijeva. To takoer oznaava
sposobnost da ovjek vjeruje da crno jest bijelo, tovie, da zna kako crno je
bijelo, te zaboravi da je ikada mislio suprotno) Tu su zatim Paji govor (go
voriti bez razmiljanja, slino gakanju patke) Zloin lica (pokazati bilo koji
izraz lica koji bi nadzorna sluba Velikog brata mogla protumaiti kao da
neto skriva. Mogao bi to biti pogled zabrinutosti ili nedostatak reakcije na
slubena priopenja, odnosno izostanak ispravne reakcije na navodne po
bjede, ukljuujui to da se ne slavi pobjeda u ratu), Dvomilje (odbijanje ili
nesposobnost da se uvidi kontradiktornost, kao i imati dva kontradiktorna
uvjerenja istovremeno, te vjerovati da su oba istinita). Primjer ovoga zadnjeg
je, napisao je u jednoj od svojih kolumni David Icke citirajui sljedei ko
mentar momine Georgea Busha: Vidite, mi volimo... mi volimo slobodu.
A to je neto to oni nisu razumjeli. Oni sve mrze; mi sve volimo. Oni djeluju
iz mrnje; mi ne traimo osvetu, mi traimo pravdu iz ljubavi. Ta izjava od
nas zahtijeva, napisao je Icke, da vjerujemo kako je ljubav isto to i masovno
ubijanje civila. Ovo je posve oigledna, nemogua kontradikcija, odnosno
dvomilje.
Elementi orvelovskog drutva pomalo su ve oko nas. Najbolji dokaz za tu
tezu mali je rjenik koji je sloio David Icke. Manipulaciju jezikom, pojmove s
lijeve strane smislili su profesionalci za politiki marketing. Tumaenja s desne
strane predstavljaju nain kako da deifriramo to se doista poruuje.
Ameriki interes: interes onih koji kontroliraju Sjedinjene Drave, a svat
ko tko se opire tom nadzoru djeluje protiv amerikih interesa.
48
A. poglavlje SOKRFC )V MK()N OHUAINOSII
Nacionalna sigurnost: sigurnost vlasti u skrivanju njihovog Plana i kon
trola ljudi kroz poveanu sigurnost kako bi se spremno doekale fabricirane
opasnosti.
Protuvladine skupine: bilo koja organizacija koja nastoji prozvati i iza-
/ vid i dravnu diktaturu. Stoga su osumnjieni kao krajnje opasni anarhisti ili
potencijalni teroristi.
I .kstremist: svatko tko govori bilo to to odstupa od drave prihvaenog
obrasca (vidi takoer militant). Za one na vlasti redistribucija bogatstva s ul-
li a bogatih na one koji gladuju predstavlja ekstremizam.
Teorija urote: svaka tvrdnja da oni na vlasti lau i slijede Plan koji skrivaju
ml javnosti.
Desno i lijevo/Konzervativno i liberalno: izrazi smiljeni kako bi svako
pitanje prikazali kao crno-bijelu opreku, te prikrili injenicu da svaka rasprava
Ima vie od dvije strane.
I zgradnja nacije: poslije bombardiranja i invazije na ciljnu zemlju posta
vili1marionetsku vlast koja zastupa vae interese i istovremeno tvrdite da je to
vlast koju je izabralo domicilno stanovnitvo. Bit e to jamstvo da zemlja ide u
smjeru koji vi diktirate, ali bez otvorenog nadzora s vae strane.
Odravanje mira: okupacija zemlje pomou strane vojske.
Mirovni proces: ostavljati dojam da se zalaete za mir, dok je ustvari rije
lek o meurazdoblju koje prethodi pokretanju daljnjih osvajanja kroz rat.
Oslobaanje: masovno ubijanje i terorizam usmjereni protiv civilnog sta
novnitva u ime zaustavljanja terorizma, to nema ba nikakve veze s ljudima
koje ubijate ili ste ih doivotno osakatili.
Rat protiv terorizma: neprestano ponavljanje ovog procesa.
Napad: kada su Amerika i kompanija mete.
Odmazda: kada Amerika i kompanija napadaju.
Samoobrana: ubiti momka prije nego on stigne i pomisliti da bi ubio tebe.
Prilog za kampanju: mito
Obrazovanje: pranje mozga
Dobri graani: robovi koji ne protestiraju zbog toga to su robovi ili ak
nisu ni svjesni da su robovi.
Jednakost: svakog uiniti robom.
Demokracija: izabrana ili ak i neizabrana diktatura u kojoj veina esto
glasa za gubitnike. Pogledaj takoer tiranija neupuene veine.
Zloin: prekriti zakon koji je usvojen bez nae suglasnosti ma koliko ap
surdan bio.
49
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kraillmli Mllnh
Sloboda tiska: sloboda da se izvjetava slubena verzija dogaaja.
Nulta tolerancija: nasilje.
Slobodna trgovina: koritenje robovskog rada za izradu vaih proizvoda
u najsiromanijim zemljama svijeta to plaate par centi, a zatim ih izvozite bez
carinskih pristojbi u najbogatije zemlje gdje ih prodajete po najskupljim cije
nama. Znai i baciti svoje jeftine proizvode na trite bilo koje zemlje, i tako
unititi lokalno gospodarstvo i sredstva za ivot najsiromanijih naroda svijeta.
Konkurencija: natjecanje transnacionalnih korporacija kako bi se utvrdi-1
lo koja je najefikasnija u izrabljivanju globalne populacije.
Propaganda: sve ono to govore vai protivnici zato to vi jedini go
vorite istinu.
Sloboda: ropstvo.
Zabavno, zar ne?
Iskrivljena uporaba ovih i drugih rijei, tvrdi David Icke, smiljena je s
ciljem da u svijest, a posebice u podsvjesni um, usadi lanu sliku stvarnosti.
Takvom manipulacijom ljudi postie se to da oni sebe i svijet doivljavaju na
nain kako to odgovara ambicijama njihovih lidera.
Da nisam sve to sam vidio ne bih vjerovao. J er to je suvremeni orvelovski
novogovor iz novina.
Nema sumnje, zakon obratnosti radi jednako dobro ili ak bolje nego kad
je iznesen na svjetlo dana. Za ovo poglavlje, prii je kraj. Ili - prema zakonu
obratnosti - tek poetak.
50
5. poglavlje
PROGRAMERI PROLOSTI
Imajmo na umu da je povijest samo film u naem umu. Na um je plat
im, moda i projektor, ali taj film ni u kojem sluaju nije na film. Za filmove
m uobiajeno kae da pripadaju reiserima (pa onda kaemo: film Briana de
I'u I im* ili film Sergia Leonea), mada su oni proizvod tima ljudi, a pravno gle-
ilriiio autori su reiser, scenarist, autor glazbe itd. - mislim da ima ukupno pet
l'dlrgorija na koje se dijeli autorstvo filma. No, ostanimo i mi kod te filmske
lMilicije, pa se zapitajmo - iji je film povijest koju znamo? Tko je izreirao
l napisao tu priu, iji se glavni zaplet tako duboko urezao u nas da nam se
f><nekad ini da je vidimo u bojama, kao da svjetovi prolosti jo uvijek ive.
Niuavno, ne vidimo ih uistinu, niti smo ih ikad vidjeli, ali naa memorija se
tlu/ i slikama koje je vidjela u filmovima, knjigama i drugdje pa stvara varljive,
ali uvjerljive prikaze dogaaja i ljudi.
itajui detaljno potkrjepljenje knjige istraivaa kao to su William Eng-
iliilil, David Icke i drugi, osvjedoio sam se daje novija politika povijest kakvu
poznajemo (navodno - najbolje dokumentirano razdoblje u povijesti) samo
jalna interpretacija, nita vie. Uz to, netona interpretacija. Kako sad to, rei
i Vic vi, zar je mogue rei da se Drugi svjetski rat nije dogodio, ili da se neki
i Ii ugi vani dogaaji nisu zbili kada je reeno da su se zbili? Naravno, zbili su
c, .ili povijest jest i skupljanje informacija i neto puno vanije - interpretacija
Informacija.
Kad se prvi put sretnete s drugaijim interpretacijama dogaaja, nalikuju
kuriozitetima. Zato vas privlae, hoete jo, o njima ete razgovarati i prepri-
ta vati ih, mentalno gimnasticirati, praviti se pametni pred drugima ili se zbog
ni i Ii naljutiti, ali jedna, a niti par lasti, nikad nisu inile proljee, pa tako niti te
usamljene knjige nee napraviti pravo proljetno ienje nae glave optereene
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MKnk
konceptima i podvrgnute masovnoj hipnozi. No, ako se dovoljno dugo izla-|
emo svim tim manje poznatim podacima i dogaajima koji nisu dio opeg
znanja, pa jo ako se privremeno iskljuimo iz glavne struje informacija, s vre- J
menom e se moda dogoditi ono to je na nekoliko mjesta u svojim knjigama]
napisao David Icke, dok je iznosio dokumente i izvore za drugaiju interpreta
ciju povijesti. Ne moe se dovoljno jako naglasiti koliko je vano, rekao je on
po prilici, shvatiti da su se dogaaji doista ovako zbivali, da ovdje priamo o
stvarnosti, o pravoj povijesti.
ini mi se da je morao to tako dramatino naglasiti jer se naao sam pro
tiv puno jaeg i brojano nadmonijeg neprijatelja - skoro cjelokupnog obra
zovnog i znanstvenog sustava cijelog svijeta, a nije mu cilj bio tek ispriati za-l
nimljivu priicu.
U Orwellovoj 1984-toj reeno je da onaj tko nadzire sadanjost taj nadzire!
prolost, a onaj tko nadzire prolost taj nadzire budunost. To je svakako vrlo,
tono. Zamislimo ovu situaciju: otvorite udbenik iz povijesti za osmi razred1
osnovne kole, prolistate dio kratkog poglavlja (jer, mada djeci preduga, sva]
su poglavlja u kolskim knjigama kratka) o Drugom svjetskom ratu. Na svoje
iznenaenje ustanovite da tamo ne pie kako je Njemaka napala Poljsku, pa
su onda Britanija i Francuska objavile rat Njemakoj itd., kako ve ta priaj
uobiajeno glasi. Ne, ovo je drugaiji udbenik, u kojem pie prava povijest.
U njemu pie da je mala vrhuka ljudi koja je upravljala svim tim zemljama
(mada njihova odanost ne pripada niti jednoj od njih) pripremila teren za Hi
ti erov dolazak na vlast, financirala ga i naoruala, pa koordinirano pokrenula
dogaaje s ciljem da se stvori zaista veliki pokolj stanovnitva koje je manipu
lacijom uvueno u rat, kako bi se stvorio razlog da se osnuju Ujedinjeni narodi
kao pretea budue svjetske vlade koju e nadzirati te iste grupacije koje su
izmanipulirale Drugi svjetski rat, kako bi ljude navele da se dobrovoljno odre
knu vlastitog suvereniteta i prihvate diktaturu, niti ne znajui to im se kuha.
Zamislite da naa djeca u osmom razredu to ue u koli. Zamislite da smo
mi to uili, i mnogi drugi. Bi li svijet oko nas, kojeg ml stvaramo, bio isti da su
ove informacije javno dostupne i rairene?
Mnogo toga oko nas ne bi se dogodilo kao to se dogodilo, samo da su
povijesni udbenici drugaije napisani.
Isto to vrijedi i za daleku prolost.
Ma jo i vie.
Usprkos mojoj opsesiji drevnim vremenima, pretpotopnim civilizacijama,
paleokontaktima, kataklizmom, ta mi se slika ukazala tek nedavno, zahvalju-
>. poglavlj# PR() ( iNAMI NI PR( >f.l OSTI
(u* i nekim detaljima u dvjema knjiga koje sam itao. Prva je Suenje Darwinu
l'hllllpa (ohnsona, u kojoj je razoblien mit o nastanku ivota koji nudi darvi-
Ml>il k ka teorija evolucije (koja se bez ikakvog pravog temelja proglasila autori
tetom za to pitanje), kao i mehanizmi kojima to radi.
I )ruga knjiga jest Kataklizma - zadivljujui dokaz kozmike katastrofe
UVHJ l>r. Kr. D. S. Allana i J. B. Delaira, u kojoj je na jednak nain razoblien mit
n I /v. ledenim dobima kojih najvjerojatnije nikada nije bilo, mada su u naoj
IVl)rsti tako ive slike dlakavog mamuta koji se propinje u snijegu, sabljastog
li|itu kako izviruje iz kamene peine u snjenoj pustoi, i brojnih stripova koji
mi prikazivali to, za ivot navodno krajnje neugodno, razdoblje.
Neu se na ovom mjestu detaljno baviti niti jednom niti drugom priom,
HUlori knjiga ve su to napravili puno bolje.
Panji* su mi u njima privukli slini obrasci i detalji u onim poglavljima
Imi|I su pokazivali kako su teorije darvinizma i ledenih doba zauzele prostor. U
ni ni sluaja to je bilo relativno naglo, i usprkos mnogim argumentima pripad
nika lili struka.
Primjerice, Darwin se sa zagonetkom fosila nosio onoliko koliko su do
putale obeshrabrujue injenice, ali je na pojedina pitanja iskreno morao
nagovoriti kako Ne mogu dati zadovoljavajui odgovor, a povremeno se u
li|pgovim spisima javljao znak oajavanja, kao u sljedeoj reenici: Za pri-
indu se gotovo moe kazati da seje uvala od estog otkrivanja njezinih pri
jelaznih ili povezujuih oblika. Ali, Darwin nikad nije izgubio vjeru u svoju
teoriju; jedina je zbrka nastajala kada je valjalo razjasniti neposlune aspekte
lonllnog zapisa.
Treba rei da Darwinova teorija ne samo da je predvidjela da e fosilni
pt Ijelaznf oblici biti otkriveni ve je podrazumijevala da e potpuno ouvani
Insilni zapisi biti uglavnom prijelazni i da e ono to zamiljamo kao utvre
ni1losilne vrste biti razotkriveno tek kao proizvoljne postaje u procesu stalne
piomjene. Darvinizam je takoer ukljuivao vano predvianje o izumiranju,
I' .id nunoj posljedici borbe za opstanak. Darwin je shvaao da njegova teorija
zahtijeva obrazac izumiranja ak postupniji od obrasca evolucijskog nastanka.
Nn, u nekim sluajevima, iezavanje cijelih skupina bia, kao to su amoniti,
dogodilo se udesno naglo.
Zastanimo na trenutak i razmislimo to jedna nepristrana osoba moe
misliti o Darwinovoj teoriji evolucije u razdoblju neposredno nakon objavlji
vanja Postanka vrsta. Jer, nasuprot rairenoj predodbi, opozicija Darwinovoj
teoriji jedva da se moe pripisati vjerskoj predrasudi. Meu skepticima su bili
53
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mllak
vodei paleontolozi i geolozi toga vremena, upravo oni koji su bili najbolje
informirani o materiji.
Svakako, moglo se fosilnim dokazima provjeriti teoriju, da su je Darwin i nje
govi sljedbenici eljeli provjeriti. Darwin je bio kategorian da je broj prijelaznih
posrednika morao biti golem, ak nepojmljiv. Moda su dokazi o njihovu posto-l
janju nedostajali, jer je 1859. samo malen broj svjetskih fosilnih leita bio istraeni
a i zato to istraivai nisu znali to da trae. Kad su paleontolozi jednom prihvatili i
darvinizam kao radnu pretpostavku i istraili brojna nova fosilna leita u nastoja
nju da potvrde teoriju, ta se je situacija trebala promijeniti. S vremenom se moglo
oekivati da se fosilni zapisi uvelike razlikuju i da budu daleko vie darvinistiki. J
Meutim, test da se provjeri teorija ne bi bio poten kad ne bi bilo mogu-j
e da teorija padne. No, kako pie Phillip J ohnson, vjerovanje u Darwinovu;
teoriju razmahalo se znanstvenim svijetom takvom neodoljivom snagom da
je ubrzo postalo ortodoksija. Dodaje da je plima bila tako nesavladiva da su
ak i najprestiniji meu znanstvenicima trenutno postali prolost jer se nisu
pridruili pokretu.
Paleontolozi su postali toliko okrenuti novom nainu miljenja da su stu
dije o fosilima bile objavljivane samo ako su ile u prilog teoriji, a ako su po
kazivale izostanak evolucijske promjene, tada ih se odbacivalo kao neuspjene.
Darvinizam je proao fosilnu provjeruS;ali samo zato jer mu nije bilo dopu
teno propasti. Kroz vrhovne znanstvene institucije pruana mu je sva pomo
koju je trebao; ako se niste popeli na taj val, ubrzo biste se udavili u njemu.
emu takva iznenadna strast prema jednoj opskurnoj i netonoj priici?
Doi emo i na to.
Prije toga napomenimo daje slino bilo i s roenjem teorije o ledenim
dobima, koja je zapravo iz poimanja prolosti izgurala Ideje niza katastrofa
koje su oblikovale Zemlju i to ne samo u vrijeme dinosaura, nego i u geolo-j
ki nedavno vrijeme. I opet, nisu zagovornici tzv. 'kala!mli/ma' bili nekakvi
teolozi koji su time htjeli potvrditi vjerodostojnosi Biblije i kranstva, nego
najugledniji znanstvenici svoga doba koji su imali uvid u podatke te su ih znali
iitavati.
ini se da je katastrofa koja je pogodila Zemlju prije nekih jedanaest tisu
a godina imala kozmiki uzrok, a potpuno je promijenila 111e Zemlje. Tragova
tog dogaaja ima posvuda, kako onih koji su velikih, planetarnih razmjera,
tako i manjih. Negdje je uzrokovao potapanje, ue^d|e zaleivanje, negdje po
micanje kore ili njeno napuknue, negdje naglo t/dl/auje do tada niskih plani
na (Alpe, Himalaja) i slino.
54
poglavlje PROGRAMIRI PfHmOffl
U manjim razmjerima (o emu piu Allan i Delaire, a puno prije njih je
(MniuImmanuel Velikovsky kojeg se, Izgleda, jo uvijek ne usuuju spomenuti
ni oni koji se nadovezuju na njegov rad - njegova sudbina, kad je argu
mentirano osporio prihvaene koncepte, postala je dobra pouka za sve budue
(Milnu ijalne heretikef o nasilnosti dogaaja Svjedoe izmjetanje kosti razno
likih ivotinja (ponekad Iz raznih dijelova svijeta), kao i takozvane ^ratste sti-
|ih' (zalutale, koje nisu iste geoloke grade kao slojevi oko njega). Ti ogromno
hmn'uje nalazi se razbacano u krajolicima u kojima nema te vrste stijena.
Svi ti dokazi katastrofinog dogaaja ;s remenom su preinaeni u doka
zi /.i postojanje ledenih doba, a tzv. katastrofizam poeo se zamjenjivati tzv.
111111n rmizmom, konceptom koji je tvrdio i SU, i ge^ka obiljeja rezultat
porlh i dugotrajnih procesa, a iji je glavni proponeut bio geolog Lvell.
(ieolozi ranog devetnaestog stoljea poeli su preispitivati podrijetlo ugla-
iSuiih i izbrazdanih stijena te pojedinanu distribuciju eratskih stijena i uvje
ti pod kojima su se naslage nanosa akumulirale. Pozabavili su se i jednom
imI najudnijih injenica kasnog osamnaestog i ranog devetnaestog stoljea,
mr/nutim sibirskim ivotinjskim leinama, za koje se pretpostavljalo da su
bioloki bile prilagoene ledenim uvjetima (danas se zna da je pretpostavka
bila kriva). A ostaci istih tih ivotinja naeni su i tamo gdje nema leda. Sto je
tiulomatski, zbog spomenute pretpostavke, znailo da ga je moda prije bila,
Na polagano spuftanje ledenjaka prebaena je odgovornost za eratske stijene.
( Kl I ue no je, piu Allan i Delaire, da su u ne tako davnoj geolokoj prolosti
vri i ke povrsinesjeveme hemisfere morale biti ili pod ledom ili su iskusile tem-
I u'rat ure znatno nie od anafnjih?
Niz geologa iz prve polovice 19. stoljea poeo je nalaze interpretirati u
.mjeru glacijacije velikih, razmjera. Zakljuili su da je istin&ko ledeno dob%
karakterizirano bezbrojnim velikim ledenjacima koji su se sputali s brda i
planina posvuda u sredinjoj Europi, neko zaista postojalo. Tako se, zbog
njihova stalnog nemilosrdnog kretanja, za aktivne (danas nepostojee) gle
ere smatralo da su bili izvor stalne sile nune za pomicanje velikih kamenih
giomada te ^brazdanog i uglaanog sfijenja, kao i %%produbljivanje i proi
rivanje starijih dolina.
vicarski prirodoslovac I.ouis Agassiz, kojeg se danas smatra izumiteljem
ledenih doba, oko 1840. predloio je da se veliki pad temperature dogodio
prije uzignua Alpi i da je ogromni ledeni pokrov pokrio vei dio sjeverne i
zapadne Europe, vei dio zapadnog dijela Mediterana te juno J lii do planina
Atlas u sjevernoj Africi te da je glacijalni plat pokrio sjeverozapadnu Aziju i
55
SVE PIE U NOVINAMA (,.i ponoSio I ne) Kreimir Mlink
vei dio Sjeverne Amerike. Samo su najvei vrhovi izvirivali iz tog Agassizovog
navodnog glacijalnog mora, najvie zato jer je bilo oito da njihovi nazubljeni
i trokutasti profili nikada nisu bili zaobljeni ili uglaani ledom.
Opozicija Agassizu meu geolozima bila je jaka, ali je posustajala pred
lestinom navale te nove, vrlo pomodne ideje. No, njima je bilo jasno da Aga-
ssiz nije uspio objasniti zato se dogodio pad temperature* tek je neodreeno
aludirao na neki oblik klimatoloke promjene. To je, poput leda, bila tek poA
sljedica nekog drugog uzroka - kruni argument, ako se uope o argumentu
moe govoriti! piu Allan i Delaire. Izgleda da Agassizu, piu dalje Allan i
Delaire, kao ni njegovim sljedbenicima, nikada nije palo na um da su se takve
promjene mogle dogoditi samo zbog neeg ak radikalnijeg od ogromne aku-;
mulacije leda koju je on postulirao.
Unato silnim manjkavostima, Agassizova hipoteza brzo je prihvaena u
geolokim krugovima. Ubrzo je postalo gotovo krivovjerno misliti drugaije.
iroko se vjerovalo da su ledeni pokrov i veliki gleeri u sporom napredovanju
bili dovoljni za sve vidljive fenomene nanosa. Te ekstenzivne, enormno debele
ledene pokrivae koji su se nekad, tijekom pleistocena, prostirali bespuima
sjeverne hemisfere, poelo se smatrati injenicom. Teorija se jo jednom pre
obrazila u injenicu.
Ali, ali, ali... kada su znanstvenici ipak razmiljali o implikacijama Aga-]
ssizove teorije postalo je jasno da se ledeni pokrivai ne bi mogli kretati sami
od sebe i navodno pokopati me osim najviih vrhova. Da bi to bilo mogue
trebalo je postojati povieno tlo kako bi im dalo potisak prema ekvatoru.
Da bi se ova potekoa rijeila, predlagalo se da su se dogodila pomicanja
kore, koja su rezultirala uzdizanjem niza vrlo visokih planina na sjeveru ili
u blizini sadanjega Sjevernog pola. Silna strmina zbog velike visine tog pla
ninskog lanca navodno je osigurala uvjete koji su bili nuni da bi nagomilani
led gurnulo dolje i prema van, do dalekih granica ledenoga pokrivaa. Tvrdilo
se da su se kasnije ove planine slegle, pa se led, uslijed prestanka nadopune i
kretanja, otopio.
Taj scenarij temeljio se na nagaanju, i jo je bio potpuno pogrean. Zria-
nost nikada nije nala bilo kakav trag zamiljenog sjevernog planinskog lanca.
Zapravo, gledano unazad, udi da se ikada pojavilo takvo neznanstveno tuma
enje poput koncepta ledenih doba, a ipak u kratkom vremenu je s entuzijaz
mom prigrljeno (i poelo ga se praktiki smatrati injenicom) to objanjenje i
koncept neizmjerno debelih ledenih pokrivaa koji mi se sputali s hipotetskog
sjevernog planinskog sustava, da bi pokrili cijelu sjevernu i Istonu Sjevernu
56
5. poglavlje PROdftAM! Ml PROvOSTI
Ameriku te zapadnu i sjevernu Eurouzlju. Naposljetku, tvrdilo se, nije li pola-
nadmo ekstremno debela leda u pokretu idealno objasnila primijeenu
iituprostranjenost erastkog stijenja, brazdi i slojeva nanosa? Takvi su se sta
vovi odrali do danas, iako donekle modificirani.
Napustit emo ovdje priu o ledenim dobima koja postaje sve kompli-
i Ii linija, s uvoenjem mnogobrojnih ledenih doba i interglacijala kojima se
krpalo rupe u podacima. Duljina pleistocena rastegla bi se svaki put kada bi
Htllori umnaali broj epizoda glacijala i interglacijala. Tako je, od inae skro
mnu t rajanja, ovo razdoblje poelo rasti od jednog, dva ili vie milijuna godina.
Nii putu do ove situacije davale su sve vrste procjena o trajanjima navodnih
uhu 1jalnih i interglacijalnih ciklusa, esto se o njima raspravljalo i jednako e-
tlo ih se odbacivalo. Skoro nikad nije dolo do slaganja.
Tako se, kroz zbunjujuu mjeavinu terenskih otkria, zakljuaka i pret
postavki, rodio koncept Ledenog doba smjetenog u sve duem razdoblju
pleistocena. Allan i Delaire piu da cijela zgrada ortodoksije Ledenog doba
poiva na krhkom temelju.
Da ne biste pomislili da sam ispao iz okvira knjige sve pie u novinama,
/ii to se pobrinuo sinkronicitet. Nekom igrom sinkroniciteta (kojima se vie ne
udim nego ih doivljavam kao udesnu igru kojom nam se otikriva prava bit
ni varnosti - neokovana prividima uzroka, posljedice, prostora i strijele vremena
koje stvara na um), tono onog dana kad sam pisao ovaj tekst, u ruke su mi pale
11nevne novine u kojima su se nalazile dvije vijesti: jedna o evoluciji, a druga o le-
ilenim dobima. Prva je imala naslov Napredni krokodil koji je vakao nije uspio
i >pstati. Ve sam naslov otkriva u kojoj mjeri njegovi zakljuci proizlaze iz jedne
i ipeprihvaene teorije koju nikakvi podaci ne mogu uzdrmati, jer se svaki nalaz
interpretira kao dokaz da se evolucija odvijala upravo kako neodarvinisti kau.
U vijesti je pisalo da je taj stvor ivio prije 100 milijuna godina, u vrijeme
ilinosaura. Bio je to krokodil veliine make, gmaz koji kao da se silno trudio
da bude sisavac. Imao je due, snane noge kojima se gipko provlaio kroz
l ravu, a lea i rep bili su mu nazubljeni ploicama kojima je mogao neugodno
opaliti grabeljivca veeg od samog sebe i pobjei. No, taj krokodili, nazvan
lakasuchus kapilimai, iji je prikaz objavljen u asopisu Nature, pozornost je
privukao anatomijom eljusti. Naime, svim vrstama krokodila i danas su elju-
sti nazubljene samo jednom vrstom zubi s jednom ulogom: da uz njihov stisak
osigura da plijen ne moe pobjei. Moderni krokodili, kao i morski psi, upravo
se tako obraunavaju sa svojom rtvom - dovoljan im je jedan niz zuba da
rtvu uhvate i zadave, a potom je progutaju.
57
5VE PIE U NOVINAMA (..i ponoSlo I nr) Krctlinli Mltflk
No, Pakasuchus kapilimai imao je niz razliitih specijaliziranih zuba,
Prednjim onjacima je hvatao plijen, deraima iza njih gaje usitnjavao, a ,,kut*j
njacima koji jo podsjeaju na derae je vakao. Obratite panju na rjecd
jo koja implicira evolucijsku nikad dokazanu priicu o sporom i postupnom
razvoju ivota. Na kraju opisa je stajalo: Zubalo mu je slino zubima make!,!
a paleobiolozi tvrde da je maleni stvor vjerojatno skakao u zrak poput opruge 1
lovio divovska vretenca velika gotovo kao on sam. No, oito je odbio ponaati
se u skladu s pravilima koja propisuje darvinistika teorija evolucije jer iako
je ivio u vrijeme grabeljivih dinosaura, a bio je opremljen onime lito su imali
prvi sisavci, nije uspio opstati jer se na evolucijskom stablu pojavio prije vre-j
mena, a napredne mu osobine nisu bile prednost.
Kako su onda uope nastale te napredne osobine ako nisu bile prednost?]
A to ako to uope nije bio krokodil? A to ako je nestao zato jer katastrofe,
kojih je povijest Zemlje prepuna, dovode do okolnosti u kojima preivljava
ju najsretniji, a ne najprilagoeniji. A i prilagoenost o kojoj govori teorija]
evolucije tek je tautologija jer ona iskljuivo oznaava samo one jedinke koje
ostavljaju najvie potomaka.
Sto se tie evolucije, u novinama sam naletio na jo jednu vijest o otkri-
u stvora koji se takoer ne uklapa u pretpostavljenu priu. Ali logiki sklop
zvan teorija evolucije dosad se ve izvjetio u krpanju rupa raznim drugim
jednako izmatanim konceptima. Rije je bila o, kako je ve u naslovu reenu,
dinosauru koji to nije. Taj stvor koji se kretao na dvije noge, nazvan Effigia
okeeffea, nalikovao je dinosaurima koji su ivjeli tek 80 milijuna godina nakon
njega.,, Okamina je iskopana jo krajem 1940-ih u Novom Meksiku, ali nije od
mah klasificiran, a sad se smatra da taj gornjotrijaski gmaz nije bio dinosaur
nego roak predaka dananjih krokodila. U lanku se postavlja i pitanje kako
je mogue da je taj kljunati krokodilov roak, dugaak najmanje 2,5 metara!
toliko sliio pticolikim dinosaurima?
Sterlin Nesbitt, paleonotolog Amerikog prirodoslovnog muzeja koji je
okaminu otkrio 2006. u skladitu muzeja, rekao je da je posrijedi primjer evo i]
lucijske konvergencije: Paradoksalno, gmazovi razliitog podrijetla sliili su
jedni drugima jer su se razvijali u slinom okoliu. Okej. U dnevnim novi
nama, u jednom drugom tekstu posveenom otkriu neke od brojnih karika
koje nedostaju, proitao sam o otkriu ostataka stvorenja zvanog Indohyus,
koji je, zahvaljujui neobinoj kotanoj strukturi oko uha, proglaen pretkom
kitova, dupina i pliskavica. Oblik te kosti drugaiji je kod kitova nego kod ve
ine sisavaca, ali isti takav je naen kod Indohyusa. Enigmatina mi je bila
58
5. poglavlja lIH)(.KAMI III I'IU)fi| OMI
tu'cnica koja je slijedila. Pisalo je ilu znanstvenici znaju da su dananji kitovi
Miloinci drevnih sisavaca. Ipak, problem je to to dosad nisu mogli dokazati.
Hitnje je kako su znanstvenici znali ono za to nisu imali dokaza. Odgovor je
luko govori njihov model, u koji e uklopiti svako otkrie, mada bi ono mo-
}|n govoriti i neto drugo kad bi ga se primijenilo u nekom drugom modelu.
Mn/ila su ta dva stvora imala isti oblik te kosti jer im je trebao ba takav, a ne
Mio jer jedan potjee od drugog.
Kao to je u onoj prethodnoj vijesti reeno, ponekad se koristi teza da iste
pol robe rezultiraju nastankom istih oblika nekih dijelova tijela, a ponekad se,
nko se isti oblici nekih dijelova kostiju nau u vrsti iz pravog vremena, onda su
dokaz da je ta vrsta tzv. prijelazni oblik. Samo razmiljam naglas.
Ako se odlui izvui bilo kakva pouka iz prolosti, jo od vremena kad su
uvi najvei umovi znali da je Zemlja ravna i da je sredite Svemira - a ako ne
mm, onda barem nae Sunce - oduvijek je na svijetu po tim pitanjima prevla-
tlnviilo ozraje naravno da je to tako, to svi znaju, a i mnogi struni ljudi time
mc bave cijeli ivot, primijetili bi da tu neto ne tima.
Ali nisu primijetili.
Ne svojom krivnjom, u svim tim trenucima jednostavno su im nedosta-
)nle neke druge spoznaje, obini manjak informacija kumovao je svim tim za
bludama. A mnoge nove informacije, koliko god danas bile poznate svakom
djeteta u niim razredima osnovne kole, uvijek su isprva zvuale kao fanta-
Htlka, i zapravo su uvijek predstavljale kvantni skok u razmiljanju, prije nego
poslupni razvoj.
Uvijek e se rado istaknuti da znanost u sebi ima ugraen mehanizam
odbacivanja svega to ne odgovora dokazima, da je to vjeni dijalog, da se
otkria stvaraju, provjeravaju, objavljuju, interpretiraju, o njima se raspravlja,
nalaze se pogreke i na taj nain, pomou ugraenih mehanizama objektivno
sti, u potrazi za istinom moemo se osloniti na znanost. To je tono u mnogim
sluajevima, osim onima kod kojih se radi o temeljnim postavkama koje se
I otvaraju da su koncenzualno prihvaene te se veini populacije predstavljaju
kao injenice i istine do kojih su doli objektivni ljudi koji o toj nekoj odree
noj materiji znaju znatno vie od njih i stoga im se moe vjerovati.
Svi mi, laici, odgovore na velika pitanja dobivamo u malim kutijicama.
To nam je dovoljno za nae potrebe. Ionako nam je svaki odgovor dobar, jer
nas uglavnom, dok smo obuzeti svojim svakodnevnim zanimanjima, ionako
n| zanima pretjerano to se i kako zbivalo prije par milijuna ili milijardi godi
na. Vrhunski izvedene animacije u nekom dokumentarcu na History Chanellu
59
SVE PlSE U NOVINAMA (...cl poneito I n>) KreSImlr Ml'.<ik
zabavit e nas, intelektualno stimulirati i, kako vjerujemo, informirati koliko j
nam treba. No, prije nekoliko godina do mene su poele stizati neke knjige, 1
tekstovi, filmovi s podacima koji su bacali drugaije svjetlo na priu o darvini- 1
stikoj evoluciji koju sam kroz svakojake sliice i obrazovne filmove kolskog I
programa jo kao mali potpuno apsorbirao. Kako i ne bi kad se sve prikazivalo I
kao rijeena stvar. Ali po naelu da ovjek neto moe uoiti tek kad zna da to 1
postoji, vremenom sam i ja sam uoavao sve veu koliinu kritika darvinizma |
koje su bile logine i razumne, a dolazile su s raznih strana. Knjiga koje razot-1
krivaju teoriju evolucije kao sustav vjerovanja doista ne manjka. Potraite ih i ]
uvjerit ete se i sami.
Povremeno se tekstove slina sadraja moe nai i u novinama. Prije pet I
godina jedne su velike dnevne novine u svom subotnjem podlistku posvetile
dvije stranice toj temi, povodom vijesti da se vie od 400 znanstvenika s razli-.*
itih podruja iz cijelog svijeta odreklo Darwinove teorije. Taj svojevrsni refe-1
rendum, pisalo je, pokrenuo je ameriki Institut Discovery iz Seattlea, privatna 1
istraivaka organizacija koja sponzorira znanstvenike koji tragaju za naini-1
ma koji bi odredili jesu li neki oblici ivota mogli biti proizvod inteligencije ra-1
dije nego evolucije. Ta je institucija ve 2001. objavila dokument iz pera jednog I
od svojih vodeih ljudi, dr. Davida Berlinskog, matematiara i filozofa Centra i
za znanost i kulturu Instituta, kojeg je nazvao Dokument neslaganja s Darwi- 1
nom. Na to su ga potaknule tvrdnje da danas u svijetu ne postoji znanstvenik I
koji se ne slae s darvinistikom evolucijskom teorijom. No, on je ustvrdio da 1
je darvinistika teorija evolucije veliki bijeli slon suvremene misli, gotovo u I
potpunosti neupotrebljiv predmet praznovjerja.
to se tie tog dokumenta kojeg je prije pet godina potpisalo 400 znanstve- I
nika, on je bio naslovljen Znanstvene ograde od darvinizma. West je naglasio 1
kako se u posljednje vrijeme u medijima dosta govori o sukobu znanstvenika 1
i religije, to je za njega pogreno postavljena dvojba jer ,,i ovaj popis svjedoi 1
0 rastuoj grupi znanstvenika koji propituju darvinistiku teoriju na znanstve- 9
nom temelju. Potpisnici dokumenta Znanstvene ograde od darvinizma naj- I
veim dijelom su znanstvenici iz SAD-a, ali ima ih i iz drugih zemalja svijeta: ]
Rusije, Velike Britanije, Kine, Italije, Novog Zelanda, Finske, Australije, J une 1
Afrike, Norveke, Nizozemske, J une Koreje, Njemake... Meu potpisnicima |
bilo je vie od 70 biologa, od kojih su istaknuta dvojica ruskih biologa s Mo- 1
skovskog dravnog sveuilita: Lev V. Beloussov, profesor bioorganske kemije ]
1Vladimir I. Voeikov, profesor embriologije i lan Ruske akademije prirodnih i
znanosti. Objavljena je i Voeikovljeva izjava da ideologija i filozofija neodar- 1
60
5. poglavlj* l H()(iltAMI Ml l'llf )f.l <>.l I
vinizma koja je, prema rijeima dananjih zagovornika, znanstvena osno
va biologije, ozbiljno teti razvoju /nanosii i krije prava pitanja i probleme
u biologiji.
I sam sam stekao dojam da se svaka rasprava o darvinistikoj teoriji evo
lucije uvijek predstavlja kao rasprava znanosti i religije. No, to simplificira
no gledite ne uzima u obzir mogunost da postoje, u ovom trenutku moda
nezamislivi, mehanizmi koji bi mogli biti putokaz prema rjeenju misterija
i azvoja ivota. Na njih povremeno nailazim na neoekivanim mjestima. Reci
mo, ldgar Mitchell, fiziar i astronaut (esti ovjek koji je hodao po Mjesecu),
u intervjuu koji sam s njim radio spomenuo je njemakog znanstvenika dr.
Si hemppa koji je prije petnaest godina otkrio tzv. kvantni hologram, nelo-
kitlnu kvantnu strukturu za koju se ini da slui kao prijenosnik informacija,
amoe se nai posvuda, za koju je rekao da se temelji na fenomenu emisije i
apsorpcije na kvantnoj razini prirode, i ini se daje to mehanizam pomou ko
jeg priroda ui. Razmjena informacija izmeu materijalnog objekta i njegova
okolia dokazuje da je evolucija sustav koji ui, a ne da se nasumino razvija.
Taj pristup daje sasvim novi pogled na biologiju i evoluciju.
U gore spomenutom novinskom tekstu uslijedili su komentari nekih hr
vatskih znanstvenika, koji se uglavnom nisu slagali sa sadrajem tog doku
menta: rekli su kako je darvinizam teorija, ali teorija koju je prihvatila i Veli
kim dijelom dokazala znanstvena javnost; da u mitohondrijskoj DNK postoji
apsolutno nepobitan dokaz evolucije kako ju ps opisao Darwin (drugu stranu
medalje naao sam u jednom od poglavlja gore spomenute Phillipsove knjige,
objavljene i kod nas); da je se moe dokazati i kroz embriologiju (detaljniji
uvid, dan u jednom od poglavlja iste knjige opet je nudio drugaiju sliku); da
se sve mijenja, svemir se mijenja, sve je to evolucionizam, a Darwinovu teoriju
jo nitko nije uspio pobiti te daje dokaz za to molekularna biologija... O sve tri
lee sadrane u ovoj zadnjoj reenici takoer se ve raspravilo u toj i drugim
knjigama.
Obratimo panju na izjavu sve je evolucionizam, sve se mijenja, koja
bi Irebala pokazati kako je apsurdno sumnjati u teoriju evolucije. Izjava nije
sporna, svatko od nas cijeloga ivota evoluira; nae vjetine evoluiraju, tehno
logija evoluira.. ..no, sve to ima malo veze s pitanjem jesu li sluajna varijacija
i prirodna selekcija doista mehanizam razvoja ivota na Zemlji.
Na tu iroku gimnastiku primjenu pojma evolucija esto se nailazi kod
zagovornika tj. branitelja teorije evolucije. Darwinovu teoriju jo nitko nije us
pio pobiti? Kao to Phillips pokazuje, nain koritenja argumenata kod evolu-
61
5VF PIE UNOVINAMA poneito I ne) Krillmll Mlnl<
cionista takav je da se i dokazi koji bi mogli teoriji i i u prilog, kao i oni koji i
pokazuju suprotno, predstavljaju kao dokazi za teoriju evolucije te tvrdi da
ju je zbog koritenja takve gimnastike nemogue pobiti. Otkrie prijelaznih
oblika u fosilnom zapisu? Dokaz za evoluciju. Postojanje nepromjenljivosti,
u fosilnom zapisu? Dokaz evolucije. Trea teza izrijekom se poziva na dokaze
iz molekularne biologije, no Phillipsovo poglavlje koje se bavi molekular-1
nom biologijom u strukturi teorije evolucije opet baca potpuno drugaiju
sliku na tu temu.
Komentara znanstvenika u onom tekstu bilo je jo, a krenuli su u smje
ru koji sam ve spomenuo kao uobiajen u takvim raspravama. Iz fokusa se
odjednom uvijek mie pitanje dri li vodu teorija evolucije te se sve svodi na
sukob znanosti (napredna i razumna) i religije (nazadna i nerazumna), a ima i
elemenata taktike napad je najbolja obrana. Pa je tako pisalo da znanstvenici)
koji su se odrekli Darwina pokuavaju jednostavno obmanuti javnost; da
znanstveni kreacionisti svoja uvjerenja temelje na posve neutemeljenoj prii,
te da svojim djelovanjem zloupotrebljavaju religiju; da je ideja kreacionizma
besmislena ideja aice ljudi koji ne znaju o emu govore; kako je ideja krea-
cionista svijet prikazati nepromjenljivim, a to je nemogue jer kad bi to bilo
mogue bebe nakon roenja ne bi rasle, cijeli ivot bi bile u istoj formi i nikad
ne bi umirale jer starenja ne bi bilo (ovdje je opet mogue opravdano pitanje
kakve veze ima injenica da bebe rastu i zamisao da su nove vrste nastajale
kroz sluajne mutacije i prirodnu selekciju); da su protivnici darvinizma agre
sivni bez ikakve osnove; da je o potrebi meusobnog proimanja znanosti i
vjere progovorio i papa Ivan Pavao II svojoj enciklici Vjera i razum...
I eto nas, jednim skokom, skrenute duboko u bezveznu temu suivota
znanosti i religije. I u temu etiketiranja. Ovo sam primijetio: onaj tko kritizira
teoriju evolucije, najvjerojatnije nee dobiti zadovoljavajue odgovore na svoje
kritike. Ono to e najvjerojatnije dobiti jest etiketa kreacionista. Ta rije da
nas znai vie od obinog opisa osobe koja vjeruje da je svemir stvoren i da po
stoji neka unutranja inteligencija prirode. Naime, ivimo u svijetu prepunom
svakojakih religija od kojih svaka nosi neki djeli mudrosti ili istine o ivotu,
u emu se ljudi pronalaze, ali s tim djeliima dolaze i gomile kontradikcija,
dezinformacija, legendi, lai i izmiljotina. Religije su openito zamiljene da
zatoe umove ljudi i zavade ih. Osobno ne vjerujem da su ikada postojali likovi
Isus, Krina, Buda itd. No, kako god bilo, iz perspektive racionalnosti, religije
su laka meta, pa se kritika darvinizma najee predstavlja kao sukob napred
ne znanstvene misli i reakcionarnih kranskih ili nekih drugih fundamentali-
62
poglavlja PROfiRAMFRI PMOstOSTI
tu. I i ljudi su moda zaista zatoenici nekih svojih programa u vidu vjerskih
uvjerenja, ali i uvjereni zagovornici teorije evolucije svojim logikim obratima
kojima pod svaku cijenu brane svoju istinu (tvrdei da je ona objektivna, kao
iln objektivnost nema generalnih problema u svijetu nas, subjektivnih ljudi)
sebe esto otkrivaju kao jednako neslobodne u svojim mislima zarobljenim u
neke druge programe.
Colin Patterson, vii paleontolog u Britanskom prirodoslovnom muzeju
i autor glavnoga teksta tog muzeja o evoluciji, odrao je 1981. u Amerikom
muzeju prirodne povijesti predavanje koje je usporeivalo kreacionizam (ne
kreacionistiku znanost u uem smislu rijei) s evolucijom i oboje oznaio kao
znanstveno neinteligentne koncepte koji se ponajprije odravaju na naelu
vjerovanja. Patterson je svojoj strunoj publici postavio pitanje koje odraava
njegove osobne dvojbe o mnogoemu to se je nauavalo kao sigurno znanje
o evoluciji: Moete li mi rei ita to znate o evoluciji, bilo koju stvar... koja
je istinita? Postavio sam to pitanje geolokom osoblju muzeja prirodne povi
jesti, a jedini odgovor bila je utnja. Pokuao sam sa sudionicima seminara
evolucijske morfologije na Sveuilitu u Chicagu, koji su vrlo prestina sku
pina evolucionista, a sve to sam dobio bila je duga utnja sve dok, naposljet
ku, jedna osoba nije rekla: Znam samo jedno - o tome se ne bi trebalo uiti
u srednjoj koli.
Patterson ukazuje kako su oboje, evolucija i kreacionizam, oblici pseu-
iloznanja, shvaanja koja naizgled podrazumijevaju informaciju, ali uistinu
ne. Prema Pattersonu, Darwinova teorija prirodnog odabira pod paljbom je i
znanstvenici nisu vie sigurni u njezinu opu valjanost. Evolucionisti sve vie
govore poput kreacionista na nain da upuuju na injenicu, ali ne mogu nai
objanjenje naina. Patterson je namjerno bio izazovan, a nakon to je netko
ilegalno razaslao transkript predavanja, naao se pod tekom vatrom darvini
sta, a on naposljetku porekao cijelu stvar.
Irving Kristol, istaknuti teoretiar drutva, u jednom eseju za The New
York Times primijetio je da se zna da Darwinova teorija, koja objanjava sloe
ni ivot kao proizvod malih genetikih mutacija i preivljavanje najspremni
jih, vrijedi samo za varijacije unutar biolokih vrsta. Da Darwinova evolucija
moe postupno transformirati jednu vrst stvorenja u drugu vrstu stvorenja
uglavnom je biologijska hipoteza, ne i injenica.
U knjizi Suenje Darwinu amerikog profesora prava Phillipa J ohnsona,
koji inae predaje dokaze i argumente, s iznenaenjem sam ustanovio kakvi se
sve logiki i semantiki preokreti rade da se matovita ideja teorije evolucije
63
SVE PI$F U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kr<lmlr Mltnk
odri na ivotu bez jednog jedincatog dokaza u svoju korlst, uli zato s dokazi
ma koji pokazuju potpuno suprotnu sliku, poput one fosilnog zapisa u kojoj su
vrste od samog pojavljivanja u zapisu oblikovane i nigdje nema traga da jedna
prelazi u drugu. Osim ako neemo udnovatog kljunaa smatrati prelaznim
oblikom sisavca i ptice i tome slino.
Teorija evolucije vrlo je osjetljiva i emocijama nabijena tema, u to sam se
imao prilike sam uvjeriti u vie navrata. Mada se moe rei da se radi tek o
ideji, dakle neem potpuno apstraktnom, nije me prestalo iznenaivati u ko
joj mjeri mnogi ljudi emotivno i burno reagiraju na bilo kakav pokuaj njena
osporavanja. U sluajevima koje sam vidio posrijedi su bili profesori, znan
stvenici ali i neki studenti. Bez ustezanja mogu savjetovati - radi svojeg i tueg
zdravlja, treba paziti gdje se i to pria protiv teorije evolucije jer se neke moe
iziritirati ili ak naljutiti. Razmiljao sam zato je tomu tako, ali nisam smislio
nita pametno. Vjerojatno tim ljudima, koji su kroz svoje obrazovanje progra- j
mirani po tom pitanju, zvui potpuno nevjerojatno da netko moe osporavati
neto toliko dobro provjereno i tono, i to (po njima) toliko istroenim i davno
raspravljenim prigovorima (mada bi se moglo rei i da na prigovore nikad
nije bilo zadovoljavajueg odgovora) da ih obuzme neki vid frustracije zbog
nemogunosti da uvjere sugovornika u suprotno. Ili smatraju da su protivnici
teorije evolucije ve toliko dobro etiketirani i razotkriveni kao munjozi da je
tim ljudima, koji burno reagiraju, nevjerojatno da se netko jo moe hvatati na
tu udicu. Pojma nemam, to su samo neka moja razmiljanja izvedena iz isku
stava istovjetnih vlastitih preburnih reakcija ne neke druge teme do kojih mi je
bilo stalo. Sve to je ljudsko nije mi strano, ta se deviza nalazi na mojoj zastavi.
U mojoj zbirci izrezaka i asopisa nalazi se i National Geographic s velikim
pitanjem otisnutim na naslovnici: Je li Darwin pogrijeio?" Kad se otvori taj
tekst, nailazi se na drugaiji naslov (i neobian, jer sadri toke na kraju ree
nica, to za naslove nije uobiajeno): divovsko Ne. I neto manjim slovima:
Brojni su dokazi evolucije. Kao i svi tekstovi o evoluciji (bez obzira jesu li
za ili protiv), i ovaj je pisan tendenciozno, kao dio neke debate, zapoinjui
cjeline poznatim pitanjima kritiara s namjerom da na njih odgovori u prilog
teoriji evolucije. Ve se u naslovu odredio, pa je bilo oekivano proitati meni
sad ve uobiajenu kombinaciju odgovora i onoga to je ostalo neizreeno.
Za oko mi je zapeo poznati argument, napisan veim slovima i uokviren,
koji proizlazi iz raznih primjera umjetnog odabira. Ovog puta spomenut je
buldog, koji je uzgojem kroz mnoge narataje oblikovan za napadanje bikova,
a kasnije za toplinu doma. Pa ako uzgoj moe postii takve promjene, shvatio
64
|c I)arwin, prirodni odabir bi u razdoblju od mnogo milijuna godina mogao
napraviti mnogo vie. lako je bar pisalo, ali kad bih ja bio evolucionist koji de
batira sa zagovornicama tzv. inteligentnog dizajna (suvremeni eufemizam za
fp/u svijet je stvorio Bog) ne bih na stol bacao ovaj argument. Koliko mogu
dokuiti, on govori ba suprotno - buldog je nastao kao rezultat namjere, in-
tpllgencije i djelovanja; mogli bismo rei da je rezultat inteligentnog dizajna
kojeg u ovom sluaju utjelovljuju ljudi, uzgajivai pasa. Na stranu s time to se
tili u ovom sluaju nije prela granica izmeu vrsta, a teoriji evolucije ionako
hitko nikada nije osporio da je princip koji zagovara zasluan za stvaranje va-
i Ijncija unutar vrste. Sve ono ostalo predstavlja predmet prijepora.
Tekstova, a pogotovo knjiga, koje darvinizmu nastoje dati i sauvati legiti-
liillet jedine istinite prie o razvoju ivota doista ne nedostaje. Sjeam se kako
iii ni se iznenadio kad sam na polici knjiare u Washingtonu ugledao barem
111desetak knjiga koje su u naslovu imale Darwinovo ime, napisanih u zadnjih
nekoliko godina, a sve su govorile u prilog teoriji evolucije. emu toliko knjiga
i i Isloj temi, samo od sebe nametnulo mi se pitanje, ako je rije o neemu to je
opeprihvaeno i u to nitko ne sumnja, osim tako nekakvih religijskih funda
mentalista? Koji bi mogao biti razlog zato se teorija evolucije toliko grevito
bori za ivot, kao to je to vidljivo iz naslova teksta u National Geographicu
l 1/ koliine knjiga koje se piu o njoj? Kao to se moe naslutiti, nisam vie
ba uvjeren da teorija evolucije daje pravi prikaz nastanka i razvoja ivota na
/ciniji. To ne znai da imam ikakvog pojma kako se to moglo zbivati. Ali ne
dostatak pravog odgovora ne daje legitimitet krivom odgovoru. Ili grijeim?
Sto se pak tie ledenih doba, novinska vijest imala je podnaslov Znan
stveni konzorcij na Grenlandu prouava to nas eka u ljudski proizvedenom
globalnom zatopljenju.
Dakle, ve je u podnaslovu papagajski ponavljana teza koja se pokazala
la/nom, a to je da: a) ivimo u doba globalnog zatopljenja, dok je istina da
eZemlja ve deset godina hladi i b) da je ikakvo globalno zatopljenje ika
da bilo potaknuto ljudskom djelatnou. O tome detaljnije u jednom drugom
poglavlju ove knjige. Ova je vijest govorila o tome da je pet godina znanstveni
konzorcij iz 14 zemalja svrdlao i kopao u ploi najtvreg grenlandskog leda da
bi se dokopao tvrdoga tla. Iskopan je tunel od 2,5 kilometara da bi se dospjelo
do leda starog izmeu 115.000 i 130.000 godina. U godovima naslaga tog leda,
pretpostavljaju znanstvenici, kriju se zarobljeni mjehurii zraka koji e dati
podatke o sastavu atmosfere i druge biokemijske podatke iz tzv. eemijanskog
meduglacijskog razdoblja, kad su na Grenlandu temperature bile prosjeno
s. poglavlja PROGRAMIRI PROllOtTl
65
SVI PlfiF U NOVINAMA (...ii pohcSlO I n) Krullmli MU.il
vie od 3-5 stupnjeva, crnogorine ume su se prostirale sve do Nordkapa, a
hipopotami su se brkali u Rajni. Tako bar ti znanstvenici misle na temelju
prihvaenog modela o ledenim dobima. No, kako bi srpski nogometni komen
tatori rekli, promaili su ceo fudbal ako su tragovi kataklizme od prije 11.000
godina interpretirani kao tragovi ledenih doba, i ako je do zaleenja tih krajeva
dolo naglo, kao to sugeriraju doista prebrojni dokazi iz svih tih regija svijeta.
Znam da zvui nevjerojatno da svi ti ljudi mogu biti u krivu, ali rije je
o tome da su svi oni zapravo jedna struja, ona koju su isto nauili. Kad bismo
govorili kompjutorskim rjenikom, rije je o situaciji poznatoj otkad posto-1
je kompjuteri - ubaci sranje od podataka i dobit e sranje od zakljuaka. U
ovom sluaju, sranje od podataka bio bi niim potvreni, a zbog puno nalaza
nemogu koncept ledenih doba.
Masovna se- hipnoza kroz vijest nastavljala.
Vano nam je prouiti to razdoblje da bismo znali to nas eka u naem
ljudski proizvedenom globalnom zatopljenju rekla je jedna glaceologinja sa
Sveuilita u Kopenhagenu, komentirajui petogodinje napore uzimanja uzo
raka leda. Opet isto, ovoga puta po pitanju tzv. ^globalnog zatopljenja, kod
kojeg je vrijedio isti princip ubacivanja sranja od podataka i dobivanja sranja
od zakljuaka. Propaganda te ideje bila je toliko jaka, sustavna i dugotrajna
(pretvorena je svakodnevnu mantru) da niti razotkrivanje prijevare vie nije
sprijeilo taj mit da nastavi samostalan Svot u glavama ljudi.
Zato sve ovo piem?
Kao i obino, radi malo mentalne gimnastike.
Ako je tono da je vrhuka, zovimo je Elita, poodavno obrazovanje iskro- j
jila prema svojim potrebama, onda je jedan od novijih napora sigurno bio u
tom 19. stoljeu kad je suvremena znanost postajala to to je danas, a sve vie
ljudi kretalo u kolu.
Za sljedee pitanje uzmimo kao polaznu tezu da imamo dvije lane prie
0 davnoj povijesti, koje su pomele sve pred sobom, usprkos oitim manjkavo
stima, i ubrzo se ustoliile kako nedodirljive istine (taknite u njih i postajete
izopenik, mnogi su se u to uvjerili).
Zbog ega bi one bile postavljen# K oj at o istina njima feli prekriti?
1bi li ta istina i prolosti doista bila toliko pogubna za stvaranje sada-1
njosti i budunosti po elji Elite? Bi li posljedice drugaijeg gledanja na
prolost bile jednako dalekoseno utjecajne kao ftto bi mogle biti one iz I
mentalnog eksperimenta s poetka poglavlja, s drugaijom povijeu Dru
gog svjetskog rata?
66
Ne znam, ali vrijedi probati. Zamislimo na trenutak na mentalni svijet
bez koncepata darvinizma i ledenih doba.
Izbacivanje ledenih doba iz jednadbe nuno bi ponovno uvelo katastrofe
u povijest i otvorilo prostor za pitanja postojanja pretpotopnih civilizacija, koja
edanas ridikuliziraju jer - gdje su njihovi tragovi? Izbrisani katastrofom, dru-
pa osim brojnih indicija da ih je bilo, nikad ih neemo iskopati. Moda su
i nebile drugaije od nae? Moda bi razmiljanje o njima postalo razmiljanje
o tome je li drutveni sustav u kojem ivimo doista najbolji mogui (ili bar
najmanje lo), kako nas se uvjerava. Moda bi kopanjem po njima osvijetlili
trenutak kad je ljudski rod izgubio uzde vlastite sudbine iz svojih ruku, to
tvrdi David Icke. Nadalje, katastrofe impliciraju da preivljavaju najsretniji, a
ne najsposobniji (no, darvinizam sposobnost mjeri iskljuivo brojem poto
maka, pa je to ionako tek tautologija. Preivljava najvie najprilagoenijih, a to
MUoni kojih najvie preivljava. Ali masovna hipnoza je toliko jaka da se nitko
ne obazire na tu oiglednu injenicu.) Kako drevni mitovi, predaje i stari pisci
opisuju pretpotopni svijet, istraite sami, ta tema nadilazi opseg ove knjige. Ali
u loj se prolosti vjerojatno kriju odgovori na zagonetke sadanjosti.
Ako bi izbacivanje ledenih doba uvelo pitanja prethodnih krugova civili
zacija, izbacivanje darvinizma poinilo bi jo veu tetu za dananji materijali
stiki 3D-svjetonazor. Uvelo bi faktor multidimenzionalnosti naeg svijeta (to
je rije koju sam izabrao da za ovu priliku izbjegnem preesto zloupotrijeblje
ni' izraze kao to su Bog, duhovnost i slino).
J er ako svijet vie nije sluajni proizvod slijepe mehanike, ega jest?
Valja rei da danas postoje paualne tvrdnje u kojima se tvrdi da je mo
gue istovremeno prihvaati teoriju evolucije i religiju. No, profesor William
lrovine sa Sveuilita Cornell, darvinist i ugledni povjesniar znanosti, tvrdi
ila je sukob izmeu znanosti i religije neizbjean do te mjere da osobe koje
zadravaju religijska uvjerenja, a istodobno prihvaaju evolucijsku biologiju,
moraju provjeriti mozgove na crkvenim vratima.
Obrazloio je da moderna znanost izriito podrazumijeva da je svijet
organiziran strogo u skladu s mehanikim naelima, da u prirodi ne postoje
svrhovita naela niti bogovi i stvaralake sile koje se racionalno mogu otkriti.
Nadalje, kae on, moderna znanost izravno implicira da ne postoje uroeni
moralni ili etiki zakoni, nikakva apsolutna vodea naela za ljudsko dru
tvo. Tree, ljudska bia su velianstveno sloeni strojevi. Pojedinani ovjek
postaje etikom osobom dvama primarnim mehanizmima: nasljeivanjem i
utjecajima okolia. Sve je u tome. etvrto, moramo zakljuiti da kada umremo,
5. poglavlje* PROGRAMI Ml PROBOSTI
67
SVE PlSE U NOVINAMA (...11 pontito I ne) Krellmlr Mtldh
umremo, i to je na kraj. Konano, slobodna volja kako se tradicionalne shva
a - sloboda injenja neprisilnih i nepredvienih izbora meu alternativnim
moguim djelovanjima - jednostavno ne postoji. Nema naina da evolucijski
proces kako se trenutano shvaa moe stvoriti bie koje je potpuno slobodno
u pravljenju izbora.
Provine je izjavio i to da su evolucijski biolozi uglavnom ateisti, ,,a mnogi
su to postali svojim shvaanjem evolucijskog procesa i znanosti. Rijetki koji ne
vide konflikt izmeu svoje biologije i svoje religije su ili tupi ili segmentirani
u svojem miljenju, ili su praktiki ateisti a da to i ne znaju.
Profesor Provine je u pravu. Usput je vrlo precizno oslikao sav onaj svjeto
nazor bez kojeg bismo ostali kad bi darvinizam bio razotkriven kao izmiljena
priica. Ve mi naviru suze; kakva bi to bila teta kad nas se vie ne bi uvjera
valo da smo tek bioloki strojevi bez slobodne volje.
Ako naa polazna pretpostavka glasi da je odreena Elita od samog po
etka instrumentalizirala obrazovanje i znanost u svrhu masovne hipnoze i
dezinformiranja ovjeanstva da bi oblikovala svijet u skladu sa svojim ciljem,
onda se odjednom ukazuje rjeenje misterija blitzkrieg-prodora i posvema-
njeg prihvaanja i nametanja besmislenih priica o ledenim dobima i darviniz
mu. Koje bi se, nekome nehipnotiziranom, s lakoom otkrile u pravom svjetlu.
Samo, takvog treba nai, to je ve malo tee.
Znam, teko se emotivno angairati oko tih priica o dalekoj prolosti.
One na prvi pogled nemaju puno veze s naim svakodnevnim ivotom. No, to
je kao da kaemo da list drveta nema puno veze s korijenjem.
J er sjetimo se - onaj koji kontrolira prolost, nadzire i sadanjost i bu
dunost. To nije tek floskula ve u praksi potvrena injenica, sjetite se da je
Staljin sve istaknute ljude koje bi poslao u gulag brisao sa starih fotografija i
enciklopedija. Kao da ih nikada nije bilo.
U konanici, moda nije pretjerano rei da na doivljaj prolosti odreu
je nau sudbinu.
Mahatma Gandhi je to sroio ovako:
Vaa vjerovanja postaju vae misli.
Vae misli postaju vae rijei.
Vae rijei postaju vaa djela.
Vaa djela postaju vae navike.
Vae navike postaju vae vrijednosti.
Vae vrijednosti postaju vaa sudbina.
68
6. poglavlje
KAVA, CIGARETA I NOVINE
Ovisnost je bila prejaka, a zabava predobra. Usprkos najavi da sam se
/.isitio itanja novina - nisam. I dalje sam radio svoj mentalni eksperiment
I izrezivao iz novina sve u emu mi se inilo da vidim otisak velikog plana
I ,lite prema porobljavanju svijeta kroz svjetsku superdravu, svjetsku vojsku i
svjetsku banku. Novine su samo povrina mora, pa su ovo to se iz njih moe
Kalati tek mali valii, odraz puno jaih vjetrova i dubokih morskih struja. O
I im strujama i vjetrovima mnogi su autori iscrpno pisali, objasnili otkuda puu
v(elrovi i kuda nas tjeraju struje. No, i dalje me fascinirao zahvat Plana i nain
kako se njegovih milijun malih koraka potpuno otvoreno oglaava u novina
ma, ali s drukijim predznakom.
Tako sam, prepun nepovjerenja, tog listopada 2009. itao u novinama
n pregovorima oko poljoprivrede. Tekst je hvalio injenicu kako e hrvatska
kvota u EU biti 750 milijuna litara mlijeka. To je navodno jako dobro. Ali zato
bismo se uope dovodili u situaciju u kojoj e nam netko drugi propisivati ne
kakve kvote? No, ionako mi se to inilo manje vano. Ono najvanije nalazilo
se na kraju teksta.
Reeno je da to ne ulazi u podruje pregovora, ali ipak su poljoprivrednici
zainteresirani. Naravno da jesu. Rije je o mogunosti kupnje poljoprivrednih
zemljita. Ono, dakle, ne ulazi u podruje ovih pregovora, pisalo je, ali hrvatski
zahtjev od dvanaest godina odgode do doputanja kupnje zemljita mogao bi
biti smanjen. Krajnji ishod je valjda jasan, EU se uri i nee ekati dvanaest go
dina da moe konzumirati svoju koloniju. Koliko je poljoprivredno zemljite
vano pokazuje podatak da jedan hektar poljoprivrednog zemljita u Europi
kota 20.000 eura! Kako Hrvatska posjeduje milijun hektara iskoristivog po
ljoprivrednog zemljita, ispada da posjeduje kapital vrijedan 20 milijardi eura.
69
To je lova! Mislim da je to bogatstvo i jedan od glavnih ciljeva to nas Europska
unija toliko eli.
Potom, sljedei naslov je glasio: Klausu zbog Lisabona zaprijetili smje
nom - EU jo samo eka eki potpis.
Nakon to je poljski predsjednik konano potpisao. Nakon iznuenog
irskog da na referendumu za prihvaanje Lisabonskog sporazuma, ostalo je
jo samo tih par sitnica za poistiti. Par dana kasnije predsjednik eke je
kapitulirao i rekao da je Sporazum otiao predaleko da bi ga se moglo blo
kirati. Ipak e ga potpisati. Tako je, pisalo je u novinama, uklonio zadnju
smetnju da taj kljuni dokument stupi na snagu. (Naglasak je moj; op. K.M.)
Pa da, podsjetio sam se, novine su tek odjek iluminatskih stavova u kojoj
je navodno legitimno pravo odluke da se prihvati ili ne prihvati Lisabonski
sporazum - tek smetnja. J er to je ipak, kao to je poteno reeno, kljuni
dokument. Budue svjetske dikature. Mora da ti deki imaju puno posla, uz
toliko ljudi koji su samo smetnja.
David Icke je davno pisao o onome emu prisustvujemo svaki dan - stva-1
ranju velike europske centralizirane drave. Po njemu, plan irenja EU u ko- j
nanici ima za cilj da se udruene zemlje razbiju na regije i da se tako, na
tragu stare devize podijeli pa vladaj, uspostavi diktatura. Nevidljiva, jer nema
vou, nudi puno zabave, ali i puno nadzornih kamera i stotine besmislenih
i nepotrebnih pravila kojima ljude treba izdresirati da im ne pada na pamet
dignuti glavu od svojih problema i pogledati kako im se izmie tlo ispod nogu.
Ta se pravila i zakoni donose uglavnom automatski, bez javnih rasprava i, po
mogunosti, bez ikakvog informiranja javnosti. No, zato spominjem regio
nalizaciju? U to sam vrijeme pokuavao dokuiti koji je bio cilj konstruiranja
ondanjih napetosti vezanih uz Sloveniju i EU, u koje uope ne vjerujem da su
tek niz sluajnih dogaaja. Prvo sam razmiljao kako je rije o tome da EU ba
nije popularna kod Hrvata pa da je potrebno stvoriti neprijatelja koji se tome
protivi (Sloveniju) pa da pobjeda nad njim bude na sretni ulazak u EU - jer
smo mi tako traili. Osobno bih zahvalio svakom Slovencu koji je uinio na
por da se sprijei ulazak Hrvatske u EU, ali naalost znam da ni sam nije znao
zato to radi.
No, tada se pojavio i novi moment.
U jednom hrvatskom tjedniku predstavljen je takozvani plan B ulaska
Hrvatske u EU - Hrvatske sam stavio u navodnike jer u tom sluaju Hrvat
ske vie ne bi bilo. Predloeno rjeenje problema sa Slovenijom bilo je da
razne hrvatske regije uu odvojeno u EU. Naravno, kako je obino u velikom
SVI PIE U NOVINAMA (..i pon<*5to I ne) Kiv'.liuli Mn.ik
70
6. |ujliivljt1KAVA, ( KlAMI IA I NOVINI
planu sve usklaeno i sve sc zbiva sinkronizirano, neki istarski elnik je ve
koji tjedan ranije iznio tu ideju, a i u tekstu je objanjeno kako e se Meimurje
h|iojili s EU preko Maarske, Dalmacija preko Italije i slino. Ugrubo reeno. I
|m) prilici isto to je spomenuo Icke.
Koliko je metoda malih koraka bitna za uvoenje Plana, uvidio sam tek
u par situacija gdje se koraanje malo ubrzalo. Na tim se primjerima pokazalo
kako je vlast Elite nad svijetom krhka i zbog ega je toliko prikrivaju i sve rade
polako; (Dodue, u zadnje vrijeme oito im se uri, ini se kao da imaju neki
ilt'adline% Naime, u Turskoj su izbile prave demonstracije kad je uveden zakon
u ncpuenju, a i kod nas je propao isprva. Na stranu s debatom je li zabrana
puenja dobra ili loa odluka, ali ta dva primjera pokazuju kakav se debakl
dogodi kad se ne potuje metoda malih koraka. Slino je vidljivo i na primje
ni Nobelove nagrade za mir koju su Iluminati dali svom posluniku Obami,
Viiljda kako bi mu jo jae potcrtali imid mirotvorca i humanista. No, ak su i
mediji u SAD-u bili skeptini zbog tog Nobela, a odluku su doekali sumnjia
vo ak i one novine koje su Obamu podravale kao predsjednikog kandidata.
Teko je shvatiti, pisao je Los Angeles Times, za to je tako brzo zasluio
nagradu za mir? J o je pisalo da je time umanjio vrijednost nagrade. Drugo
glasilo Elite, Washingon Post je pisao: udna je to Nobelova nagrada za mir,
/bog koje vam je gotovo neugodno. Stoga, brao Iluminati, samo polako, str-
|>ljcn-spaen, vidite kuda vodi urba? Sve treba mic po mic, kao i dosad, inae
nita od ostvarenja Plana.
Bio sam u jednom trenutku ponosan i na naeg predsjednika. I mi imamo
llmninatskog poslunika za utrku, nismo mi toliko bez veze kao to se misli.
Predsjednik Mesi se u oprotajnom govoru u UN-u zaloio za kreiranje no
vog i ravnopravnijeg svjetskog poretka. I on e sam svoje sposobnosti staviti
u slubu ostvarivanja tog plemenitog cilja. Novog svjetskog poretka. Sorry,
Slipe, meni je drai ovaj stari. Ali znam, efovi su efovi, ne moe se tu nita,
kad bi ti i htio.
Huga Chaveza i dalje se predstavljalo kao pravog borca protiv amerike
dominacije. Umjesto dolara iskljuivo, u trgovinu naftom eli ubaciti i druge
valute. Naravno, amerika svjetska dominacija se zasniva na injenici da re
cikliraju petro-dolare, odnosno tko eli naftu, mora prvo kupiti dolare. Ali s
obzirom da je krajni cilj Elite unititi SAD kao svjetsku sili da bi mogli stvoriti
novu dravu, Ameriku uniju, Chavez svakako tome pomae, u svojoj ulozi
lane opozicije, koju smo ve toliko puta vidjeli. Nemam nikave sumnje da
ista ruka stoji iza obje strane. Pogotovo to je isti taj Chavez tijekom govora u
71
SVI Piu U NOVINAMA (... pomalo I ne) Krellmlr Ml,ik
UN-u rekao da se sad vie ne osjea miris sumpora (mislio je na Busha), ve
miris nade. Mislio je na lanjaka Obamu. Samo trenutak da odem do lavora
da povratim, odmah se vraam.
Kad smo ve kod Barracka, bilo je njega jo u novinama. Bio je ponosan i
sretan. Uspostavili smo globalnu ekonomsku suradnju kakva nikad prije nije
viena. Kroz G-20 gradimo novi financijski sistem koji e biti puno stabilniji
od onoga koji se uruio prije godinu dana, rekao je Obama Barrack nakon
zavretak summita G-20. Barae, nisi to trebao niti rei, zato je kriza i stvore
na. U novinama je pisalo da je skupina G-20 praktiki na tom mjestu postala
svjetska ekonomska vlada. Dodano je da je ono to je na samitu G-20 prije est
mjeseci u Londonu britanski premijer Gordon Brown nazvao novim svjet
skim poretkom, u Pittsburghu dobilo obrise. Nema povratka na loe stare
dane, rekao je Brown, mislei valjda na Iluminate. Da ne bi netko pomislio da
se narodi i narodnosti slau s odlukama ovih pijuna, spomenimo da su pro-
svjednici zaustavljeni suzavcem, a devetnaest ih je uhieno. Tako je to kad eli
stati na put progresu, u zatvor s tim vandalima.
J ako sam se zabrinuo i kad sam proitao da je EU otro zaprijetila Hr
vatskoj zbog diskriminacije inozemnih investitora, koji se ale da ih gledamo
kao strance koji dolaze neto oduzeti Hrvatskoj. Pa to ba nije fer! Oni samo
imaju na umu nau dobrobit i zajedniku korist, kao to su ve zorno pokazali
primjeri T-Coma i MOL-a. Naravno, u tekstu je bilo istinitih tvrdnji, poput
onih da je kod nas mogue korumpirati vlast (za razliku od drugih naprednih
i demokratskih zapadnih zemalja) i da se natjeaji namjetaj u korist domaih
velikih tvrtki bliskih vlasti. to je tono. I eto, sad su me ovi iz EU doveli do
toga da podravam korupciju.
Ima i dobrih vijesti u novinama, to jest kako za koga. U Americi, zbog kri
ze, sve vie ljudi eli postati vojnicima. Od 1973. kad je ukinuta vojna obaveza,
amerika je vojska prvi put uspjela ostvariti svoje regrutacijske ciljeve. Drago
mi je zbog njih, uvijek volim uti da nekome dobro ide.
Pisalo je u novinama i o tome kako je bila uzaludna pobjeda nad namet
nutim zakonom o zabrani puenja u kafiima jer e se za dvije godine oni opet
zatvoriti za puae. Novine su me informirale zato je to tako. Hrvatska je pot
pisnik Europske konvencije o kontroli duhana prema kojoj 2012. sve zemlje
potpisnice moraju zatvoriti prostore za puae. J o jedan primjer onoga to
nas u najirem moguem opsegu eka kad jednom uemo u EU - apsolutna
dominacija europskih zakona nad onima donesenim kod nas. U rjeniku sam
pokuao pronai znaenje svega toga. Naao sam ga pod D: Diktatura.
72
6. poglavlje KAVA, ( KiAIII IA I NOVINI
A svjetska diktatura imala je J o estitki za nas poetkom jeseni 2009.
Krajem studenog u Hrvatsku je trebalo stii prvo cjepivo protiv pandemij-
ukog virusa gripe A, HI NI . HZZO je kupio, pisalo je, 1,5 milijuna cjepiva i
rezervirao dodatni milijun. Najvie me iznenadila konstatacija da je Imu
noloki zavod zastupnik kompanije Novartis za Hrvatsku, jedne od glavnih
iluminatskih tvrtki. Moda neto ne razumijem ili grijeim, moda sam malo
ipor, ali ne bi li Imunoloki zavod trebao imati nekakve veze s nama, recimo
tla zastupa graana Hrvatske, a ne Novartis? Nema vie nieg udnog niti u
tome da lijek nije registriran nigdje na svijetu, ali je ipak odobren, no o tome
sr danas ve sve zna.
U iluminatskom plesu, za svoju je toku priliku dobio i stari neprijatelj
zapada, libijski predsjednik Gadafi. Nakon organizacija koje su pandan EU i
WTO-u, osnovana je i junoamerika alternativa MMF-u, a libijski predsjed
nik predloio je osnivanje junoatlantskog saveza kao protutee NATO-u.
Tako da ljudi ipak mogu birati - hoe li junoatlantski ili sjevernoatlantski sa
vez. Kladim se da bi detaljnija analiza njihova nastanka pokazala da su negdje
na izvoru ova saveza neki isti ljudi ili grupacije.
Kad smo ve kod rata, evo nekih dogaaja, da se polako ponemo navi
kavati kako e nam stalno biti. MORH trai izlaz iz Afganistana, pisalo je u
novinama, ali Hrvatska ne moe odrediti datum povlaenja iz Afganistana jer
Jeprincip NATO-a zajedno smo uli, zajedno emo izai. Vjerujem da svjet
skoj vojsci dobro moe posluiti malo jeftinog topovskog mesa. Sjetio sam se
one novinske vijesti o etvorici pripadnika Vojne policije koji su odbili otii
na zadatak zbog nedostataka opreme i neadekvatnog prijevoza. Pa to e im
oprema, to e im vozilo, oni su potomci partizana, a partizani znaju - u rat
n planine Afganistana najbolje se ide pjeke i sa svega par metaka za puku.
Primjer iluminatskog poimanja demokracije stigao je i iz Danske. Guver
ner Danske sredinje banke Nils Bernstein za novine je izjavio je da bi Danska
l>ilamanje pogoena financijskom krizom da je uvela euro. Nazvao je europ
sku monetu policom osiguranja za gospodarstvo.
Pravi deko, kladim se da je bio i na sastanku Bilderberke skupine.
No, pie dalje u novinama, vlada nee odrati obeanje i raspisati referen
dum do kraja mandata 2011., kako je bilo najavljeno, budui da posljednje an
kete pokazuju da potpora uvoenju eura pada. Ako bi Danska trei put odbila
euro, to bi se pitanje moralo odgoditi na petnaest godina. Ovaj put, znai, ne
smiju promaiti. Nije bitna volja ljudi, bitno je da se uvede euro. Ali to se moe
kad su ljudi toliko glupi pa ne shvaaju da je euro tu radi njihove dobrobiti. No,
73
<iVF Plt U NOVINAMA (...ii pontito I ne) Kretlmlr MH.il-
njihovi ljudi su na kljunim mjestima: novi ministar financija Bugarske Sime-
non Djankov, pisalo je u novinama, postao je ekonomski mag koji je petnaest
godina zauzimao visoku funkciju u Svjetskoj banci. U intervjuu za jedne nae
dnevne novine najavio je da u sljedeih nekoliko mjeseci Bugarska podnosi
zahtjev za ulazak u eurozonu. Valjda je zato i prerasporeen na to mjesto.
U naim je novinama jednoga od tih dana s kraja 2009. lijepo i otvoreno
pisalo emu se moemo nadati kad uemo u EU. Naravno, bilo je i plusa i mi
nusa, medalja ima dvije strane, vrag nikad nije tako crn kako se misli. Ali kad
se vidi to se nalazi na popisu onoga to e poskupjeti, a to na strani onoga
to e pojeftini....
Dakle, nije urota; pisalo je u dnevnim novina da e zbog ulaska u EU, to
jest zbog prilagodbe europskim propisima, poskupiti (to zbog ukidanja nulte
stope PDV-a, a to zbog uvoenja posebnih poreza na neke energente): stru
ja i plin; kruh i mlijeko; lijekovi i ortopedska pomagala; komunalne usluge;
obrazovanje... Dakle, nita jako bitno, tek neke marginalne stvari. Zauzvrat,
pojeftinit e meso, voe i povre, odjea i telekomunikacijske usluge. J edva
ekam ulazak u EU pa da si jeftinije mogu kupiti traperice i tenisice, a vi? Da
ne zaboravim, spomenuti - pisalo je i da plae nee rasti, jer pristupamo u
vrijeme krize. Ba smo loe sree, inae bi bilo super. Molim vas, moe li me
netko podsjetiti - koji je ono uope razlog da ulazimo u EU?
Zato je zabavno bilo itati (ne zadnji put, kao to e se ispostaviti) o iranskom
predsjedniku Ahmadinedadu, koji je kojih mjesec dana ranije potaknuo desetak
delegacija da izau iz dvorane UN-a zbog, kako je reeno, njegovog otrog govora
u UN-u. Francusko izaslanstvo je reklo da je govor iranskog predsjednika bio ne-
prihvatijiv, a glasnogovornik amerike misije u UN-u je rekao da je Ahmadined-
adova retorika ponovno bila puna mrnje, uvredljiva i antsemitska.
Pa, pogledajmo to je on tako stranoga rekao (stranoga samo koliko isti
na to moe biti laljivcima): Neprihvatljivo je da jedna izrazita manjina do
minira politikom, ekonomijom i kulturom u velikom dijelu svijeta zahvaljujui
svojim sofisticiranim mreama, da uvodi novi oblik zavisnosti i teti reputaciji
drugih drava, ukljuujui europske zemlje i SAD, kako bi ostvarila svoje rasi
stike ciljeve. Rekao je, aludirajui na Afganistan i Irak, da je neprihvatljivo
slanje snaga tisuama koilometara daleko kako bi vodile rat i prolivale krv,
irile teror i strah.
To su bile tako uvredljive rijei da su tijekom govora van izala izaslanstva
Francuske, SAD-a, Velike Britanije, Italije, Njemake, Danske, Maarske, Ar
gentine i drugi...
74
teta to su se poslije vratili.
A kod nas se vodila rasprava o promjeni Ustava kojom se ureuje proved
ba referenduma za ulazak u EU. HDZ i SDP, naravno, smatrali su isto - da tre
ba promijeniti dosadanju ustavnu odredbu koja je traila veinu glasova svih
biraa da bi referendum imao pozitivan ishod. Promjena je ila u tom smjeru
tla e o ulasku u EU odluivati veina biraa koji su glasovali u Hrvatskoj, uz
uvjc-t da mu je pristupila veina od ukupnog broja biraa. Da se malo pozaba
vim matematikom. Dosad je, ako sam dobro shvatio te reenice, bio potreban
51posto glasova ukupnog birakog tijela da se moe pristupiti u EU. Po novo-
mr, ako sam dobro shvatio, bit e dovoljno da na izbore izae 51 posto glasaa
! tla od njih veina glasa za ulazak u Europsku uniju. Dakle, u tom sluaju
tlt voljno je samo 25 posto glasova ukupnog birakog tijela pa da postanemo
rtisni dio EU. Dobar posao! Naravno, postoji tu niz toaka u vezi promjene
l Jslava oko kojih se raspravljalo, ali te nisu toliko bitne za nau budunost, oko
nve jedine bitne se opozicija i stranka na vlasti slau.
Bilo je zanimljivih naslova i vijesti u novinama jo, poput ogromnog na
slova na drugoj i treoj stranici koji je glasio Hrvatsko zdravstvo na dnu EU
i I i vijesti da engleske novine Sun vie ne podravaju laburiste. Rupert Murdoch
od sada zagovara Davida Camerona (efa konzervativaca). to se moe, stigle
su instrukcije s vrha, tu Rupert nita nije mogao. Poljubio je svoju iluminatsku
i lansku iskaznicu i prionuo na posao.
6. poglavlje KAVA, ( KiAIIIMA I NOVINI
75
7. poglavlje
ARENI SVIJET OKO MENE
Sjea li se itko nekog vremena kad je sve bilo u redu? Kad nije bilo pro
blema, nestaica, politiki eksplozivnih situacija, ekonomske krize, rata, opa
snosti od klimatskih promjena, straha od nuklearnog rata ili od svakojakih
bolesti i pandemija?
Ja ne.
Roen sam 1972.1 dobro se sjeam kako sam sa dvanaest godina osje
ao pravi dubinski strah zbog mogueg nuklearnog sukoba, to je tada bilo
u modi. Danas uviam da se on odvijao jedino kroz medije. Da oni nisu
pisali o njemu, za mene ga ne bi ni bilo. Uostalom, izraz hladni rat zvui
kao jo jedna orvelovska rije iz novogovora. Ili je rat ili nije. A ne da se
vrijeme kad ga nema nazove - hladni rat. Zaista, kad sam bio klinac, u
nekim danima sam osjeao istinski uas i od nuklearnog rata i od smrti.
Zamiljajui kako je to udno kad ovjek nestane pa onda nestane cijeli
svijet. Bar za njega, kao da je okrutno izbaen iz igre. Pa zar je to neto o
emu bi djeca trebala razmiljati?
O nuklearnom ratu se tih godina prialo posvuda, filmovi su se sni
mali na tu temu. Danas ih vie nema. Danas su druge teme na tapeti, ali
osjeaj je isti. Prevladavaju neizvjesnost i strah. U svijetu koji ja pamtim
kriza nikad ne prestaje. Pa kako to moe biti? Ne vidim oko sebe ljude koji
bi to htjeli niti koji to stvaraju.
U svojoj knjizi Korporatizam, ameriki profesor J effrey Grupp je napi
sao da su tri glavne razine udara na ljude: cijepljenje, Codex Alimentarius i
chemtrailovi. (O sve tri toke bit e vie rije u kasnijim poglavljima. Zani-j
mljivo je da se taj sveuilini profesor esto poziva na Davida Ickea, kojem
pripisuje velike zasluge za otkrivanje mnogih informacija). Grupp je opi-
76
7, | mii |l,i\/l|t' AHI NI SVIJET OKO MENF
mio kako je amerika vojska dobila slubeno odobrenje da moe zapraivati
uvoje stanovitvo u svrhu borbe protiv teorizma. Uostalom, kongresnik
I tenis Kuchinich je ak u kongresu postavljao pitanja o chemtrailovima i
mahao zakonom u kojem su se oni spominjali. O tome vie u poglavlju o
i licmtrailovima. Sigurno je da planovi o depopulaciji svijeta nisu novi.
Kissinger je jo kao Nixonov savjetnik stvorio prvu slubenu strategiju
populacije kao dio slubene amerike vanjske politike - Memorandum
o istraivanju nacionalne sigurnosti MSSN 200. U njemu se kae da je
ilu/.bena politika SAD-a kontrola populacije u zemljama u razvoju Treeg
vijeta. Rije je o smanjenju populacije (kako bezazlen naziv) u trinaest
najveih zemalja Treeg svijeta, a vanu ulogu u tome ima GMO, ali o
lome vie najednom drugom mjestu u knjizi.
Kad smo kod GMO-a, pounima sam naao slike engleskog znanstve
nika Harryja Odlfielda snimljene PIP-kamerom na snimci njegova preda
vanja. Ta kamera i pripadajui softver omoguuju da se vide tokovi do sada
novidjive energije znane kao ki. Po prvi se mogu vidjeti akupunkturni me
ridijani akre, itd. No, i bez nje, jo tehnologijom Kirlianove fotogafije,
snimljeno je ono to je Oldfield pokazivao na predavanjima. Konkretno,
efekt fantomskog lista. Kad Kirlianovom fotografijom uslikate list, oko
njega se vidi sjaj. Kad maknete list, kamera svejedno moe snimiti nje
gov sjaj. To je neka vrst njegovog energetskog otiska. Isto se dobiva kad se
snima organski uzgojena hrana. No, kad snimate plod koji nije organski
uzgojen pa ga maknete i opet slikate, pokazao je Oldfield - iza njega ne
ostaje fantomski otisak. Kao da u toj biljci nema nikakve ivotne energije.
Takva je hrana za nas predviena Codexom Alimentariusom, a takva je i
(IMO-hrana.
Evo u slikama i nekoliko slinih, zgodnih primjera iz prolosti.
77
SVE PlE U NOVINAMA (,..i pODfiStO I ne) Krpilmlf Mllflk
Smijeno, zar ne? Hoe li se jednog dana nai potomci ovaki smijati pasti
za zube koja sadri fluor?
78
7, poglavlje ^AHI NI SVI II I OKO mi NI
Izmeu 1890. i 1910. Bayerov heroin se prodavao kao nekodljiva zamjena
za morfij. Takoe se prepisivao djeci s jakim kaljem.
79
5VF PI<;f U NOVINAMA (...a pOfliltO 1110) Krr-'.lmlt Mllnk
COCAIME
TOOTHACHE DR0P8
LLOTO MANUFA0TURIN6 09
Tablete od kokaina za zubobolju bile su vrlo traen proizvod koji su ro
ditelji takoer davali i djeci. Kako kae tadanji reklamni slogan: nisu samo
oslobaale od bola, inile su djecu veselijom. Hoe li se jednog dana nai po
tomci ovako smijati dananjim napitcima na kojima pie light a sadre otrov
(zaslaiva) aspartam?
Pria ne zavrava kod hrane. Sjetimo se tehnologija koje su nudili Viktor
Schauberger i Wilhelm Reich, a koje su se temeljile upravo na pravim prirod
nim zakonitostima i takoer na razumijevanju onoga to u nazvati ki, a Rei
ch je nazvao orgonom. No, radovi i jednog drugog su zavrili kako su zavrili,
to na lomai, to neprihvaanjem. Na ivotu ih je drao tek entuzijazam neko- {
liko pojedinaca, pa to znanje ipak nije izgubljeno. J ednostavno reeno, izmeu
nas i ivotno podravajuih stvari i tehnologija sputena je eljezna zavjesa. O
tim ljudima neuki ljudi danas priaju s podsmijehom a da pri tom nisu niti pet
minuta potroili da razmisle i sami provjere ima li tu neega ili nema. Njema
ki znanstvenik Klaus Volkamer objavio je desetke istraivanja i pokusa koji su
pokazali da postoji ki, energetsko-informacijska struktura iz koje sve proizla
zi, koju se moe izmjeriti, koja je sposobna pohranjivati i vraati informacije.
Pa onda, po novinama su bili studentski prosvjedi zbog uvoenja naplate
obrazovanja. No, zato ono ne bi bilo besplatno? Nisam uo ni jedan razlog za
to. Zar ovjek od poetka radnog vijeka mora biti duan banci? Ali sam zato
primijetio da nitko nije izvjetavao o demonstracijama austrijskih studenata
7. poglavlje AIU NI SVIH I OKO Ml NI
Mii Ih temu, koje su se zbile u jeku trajanja hrvatskih demonstracija na istu
lemu. teta, jer bi te vijesti napravile sinergiju i pokazale da nezadovoljstvo
Mprnvo treba imati status pandemije, a ne svinjska gripa.
Nedavno sam kod svog starog gledao njegove filatelistike albume. U jed
nom od njih je bila kompletna kolekcija maraka iz NDH. Na nekima od njih je
pluitlo Rat udruene Evrope na istoku i tome slino. Na dvije marke su bile
like lirvatskih vojnika na Donu i Staljingradu, a na treoj prikaz hrvatskog
mornara na Azovskom moru. Drugi dan sam otvorio novine i naletio na vi-
|t'| o hrvatskim vojnicima u Afganistanu. ini li se to meni ili je sve isto kao
I u vrijeme tiskanja onih maraka? Rat udruene Europe na nekom drugom
luloku. Zato smo opet tamo i mi? Nije bilo dosta saznanje kako su zavrili
lu vatski vojnici koji su poslani da se bore u ime Udruene Europe i za ou
vanje europskih kulturnih vrijednosti protiv komunistikog neprijatelja u
I 'tugom svjetskom ratu? Ne zovu neki autori, poput J imaMarrsa, bez razloga
novi svjetski poredak - etvrtim Reichom.
l aj me izraz uvijek podsjeti na EU. Uvijek se, recimo, pitam zato po cije
lom Zagrebu vise zastave EU uz zastavu RH? Pa jo nas nisu okupirali, koliko
|a znam. Imam ja jo pitanja: zato se uope vode pristupni pregovori prije
nego to se napravio referendum da li uope elimo u EU? I zato se uvijek
govori kad uemo u EU, a ne ako uemo?
Dobar trenutak da se podsjetimo nekoliko fakata.
EU nije zastupnika demokracija.
Premijeri zemalja-lanica kojima su njihove stranke dale vlast ine Vijee
MU, a Vijee EU odabire predsjednika Europske komisije. Predsjednik Euroske
komisije sam odabire lanove Europske komisije, koja je zapravo Vlada Eu-
lopske unije.
J edino Europska komisija predlae i provodi zakone u Europskoj uniji,
/akone za Komisiju stvara 3000 radnih grupa birokrata za koje nitko ne glasa
I nitko ne zna tko su.
U Europskoj uniji moete glasati samo kako bi izabrali zastupnika pri
I ,uropskom parlamentu. Zakone odobrava vijee ministara, a Europski parla
ment nema pravo veta na zakone i nema pravo donositi ni predlagati zakone u
I u ropskoj uniji. Zastupnici mogu samo raspravljati o ve predloenim zakoni
ma i davati svoje miljenje o njima.
S Lisabonskim sporazumom Euroska unija je de facto postala federalna
drava i njeni zakoni su jedini zakoni. U Europskoj uniji vas npr. Velika Brita
nija moe optuiti za terorizam bez ikakvih dokaza i iz Hrvatske e vas morati
81
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1 poneito I ne) KruSImli MlUh
izruiti u britanski zatvor gdje moete ostati zatoeni i do etiri godine bez da
vam se proita optunica.
Europska unija e imati jednog vou - europskog predsjednika. No, on se
ne izabire, ve ga postavlja Europska komisija.
Pogledajmo sad neke dijelove iz tridesetak stranica dugog dokumenta koji
su u listopadu 2009. zastupnici u Hrvatskom saboru dali predsjedniku Hrvat
skog sabora, s naslovom: Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Re
publike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske: j
Pravna osnova lanstva i prijenos ustavnih ovlasti (lanak 141.a):
....lanstvo u EU zahtijeva da se na zajednike institucije prenesu odreene
ustavne ovlasti, kako je propisano lankom 139. i 140. Ustava. EU je organiza-,]
cija ogranienih ovlasti (ma, hajde ljudi, kako ogranienih, nitko ih ne nadzire
u donoenju zakona, a njihovi zakoni nadjaavaju sve lokalne zakone; op. K.
M.) i ima samo one ovlasti koje su na nju Osnivakim ugovorima i njihovim
izmjenama i dopunama prenijele drave lanice. Ovaj lanak relevantan je i
za budue izmjene i dopune ugovornog okvira EU. Kada Republika Hrvatska
bude drava lanica, za izmjene ugovornog okvira nee biti potrebno provodi
ti postupak propisan lankom 141. Ustava (referendum), ve samo postupak
propisan lankom 139. Ustava (potvrivanje u Hrvatskom saboru). [Uprije
vodu, samo se mora sloiti s onim to je nareeno; op. K.MJ
Evo jo malo: Sudjelovanje u institucijama Europske unije (lanak 141.b):
U lanku 141. b pojanjava se demokratska dimenzija EU. Dio ustavnih
ovlasti prenosi se na europske institucije, a navodi se da se demokratsko naelo
osigurava u Europskom parlamentu. (U onom parlamentu koji ne donosi zako
ne niti daje vladu; op. K. M.)
Pa onda, lanak 141.b: Graani Republike Hrvatske neposredno su za
stupljeni u Europskome parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika
odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. (Koliko ja razumijem, nadlenost
je davanje miljenja, jer europski parlament nema nikakvu zakonodavnu ni
izvrnu funkciju; op. K. M).
Ima jo bisera: Pravo graana Europske unije, lanak 141.d: ...pravo
podnoenja peticija Europskome parlamentu... (Onom istom koji ne donosi
zakoni niti moe na njih utjecati; op. K. M.)
Pa nadalje: Pravo Europske unije (lanak 141.c): Ovim lankom ure
uje se zatita subjektivnih prava graana pred hrvatskim sudovima. Rije je
o izravnom uinku prava EU, to je jedna od temeljnih karakteristika toga
prava, pa hrvatski sudovi imaju obvezu primjene prava EU. Pravo EU je dio
82
7. poglavlje Sahi ni svi ii i i >ko meni
nacionalnog pravnog poretka i sudovi su obvezni sudit i primjenjujui ga, s
I i ni da, ako je norma nacionalnog prava suprotna normi prava EU, nacionalni
lud mora izuzeti od primjene nacionalnu pravnu normu i izravno primijeniti
ormi prava EU. Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima takoer izravno primjenjuju
pravo EU. (U prijevodu na starohrvatski: ono to nas eka je vojska propisa i za
kona kojih emo se morati drati htjeli to ili ne htjeli, imali oni smisla za nas ili
iii\ bez mogunosti da se ikada ikome alimo ili da ih promijenimo; op. K. M.)
Puno hvala hrvatskim zastupnicima na njihovom radu.
Prije par dana u nekim je domaim novinama bilo zanimljivo istraivanje
koje je govorilo o odnosu onoga to su ljudi doivjeli i onoga to misle. Kon
kretno, rije je bila o korupciji. Nemojte me drati za svaku brojku, ali smisao
jebio ovaj. Recimo, 60 posto Kosovara je na svojoj koi doivjelo korupciju (u
smislu da su morali dati mito), ali samo 30 posto njih misle da ive u korum
piranoj dravi. S druge strane, samo je 8 posto Hrvata (ta je brojka tona, nju
sam zapamtio) moralo dati mito zbog neega, a ak preko 60 posto nas smatra
da ivi u korumpiranoj dravi.
ekaj malo? Znai, osim ovih osam posto, ostali imaju miljenje stvoreno
na temelju vijesti, a ne vlastitog iskustva? Mogue. Ja nikad u ivotu nisam
ni za to dao mito, ak ni policajcu, niti sam ga primio. A opet, znao sam se
uhvatiti kako govorim da ivim u korumpiranoj zemlji i time zapravo vrijeao
sve te ljude koji su mi pomogli u neem a da me nikad nisu traili mito. I zato
bih uope ivio tua iskustva? Hrvatska koju ja znam nije puna korumpiranih
ljudi nego ljubaznih ljudi koji ti ele pomoi, i to bez ikakvog mita. To su moja
Iskustva. Odluio sam da neu odustati od njih.
Svakako, kraj 2009. bio je zanimljivo vrijeme za itati novine. J edna je vi-
jest govorila o praznim ordinacija za cijepljenje protiv tzv. svinjske gripe, koje
su zorno pokazale kako to ispadne kad svi kau ne.
Nemojte misliti da je to nemogue. Daniel Estulin u knjizi o bilderberge-
i ima pria kako je to bilo kad su se 1996. okupili u Kanadi, u Torontu, s na
mjerom da rasture tu dravu tako to e Quebec proglasiti otcjepljenje i onda
ic se pripojiti Americi. I prvi put su doivjeli veliki poraz. Proitajte si i sami,
oko stranice broj 22 u knjizi. Uglavnom, informacije o njihovim planovima su
isplivale van prerano. Kad su glavni distributeri vijesti poeli provjeravati te
informacije putem vlastitih privatnih i dravnih izvora, postalo je jasno da su
I )ruba Bilderberg i novi svjetski poredak doista odluili nemilosrdno rasko
madati Kanadu, jednu od najbogatijih zemalja na svijetu.
83
SVE PII: U NOVINAMA (...n ponulto I im) Kiufillnli MK.ik
Trebali su ipak znati da, kada se na kocki nae njihova osobna slobodi)
nikakva koliina vlasnikog udjela u sredstvima priopavanja nee sprijei
ti tajnice, redaktore, pisce lanaka, istraivake novinare, pa ak i rukovodnu
osoblje kanadskih televizijskih, radijskih i tiskanih medija da razglase istinu
javnosti na znanje. Interes za izvjetavanje bio je tako velik da je jedan od po*
monih reportera uo Kissingera kako urla na kanadskog premijera Jeanu
Chretiena neka ga vrag nosi ako mu ovo netko zezne.
Kad se jednog dana milijardu ljudi probudi s osjeajem nevezanosti I
kae, Dosta je, samo emo, poput nekog diva stresti ramenima, a ovi sitni I
nezadovoljeni nametnici jednostavno e odletjeti u Nedoiju.
Ne znam kako e biti poslije, ali barem emo biti gospodari svoje stvarnosti.
Kakvi smo, tako e nam i biti. A ja sam po tom pitanju optimist.
84
8. poglavlje
GODINA SVINJSKE GRIPE
Studeni 2009. bio je u znaku tzv. svinjske gripe. Stvar je otpoetka smr-
ilii svakome malo upuenijem u pozadinu svjetskih zbivanja, ali medijska je
iimpanja bila nevjerojatno snana. Iluminatima se nekud urilo, pa su opet
reki'i! svoje pravilo metode malih koraka. Ili su moda mislili da je, nakon
illnaki izmiljene prije gripe, svijet dovoljno izdresiran. Kako god bilo, sve
u vijesti o tzv. svinjskoj gripi od samog poetka bile prepune neloginosti
piolurjeja, trebalo ih je samo malo paljivije posluati. Recimo, u to sam
ffljeine na nekom radiju uo otprilike ovako sroenu vijest, koju je voditelj
govorio vrlo dramatinim glasom, u skladu, je li, sa situacijom: J uer je na
ii uii i tom mjestu umrla prva rtva svinjske gripe kod nas, ovjek taj i taj. Sad
i u napraviti testovi da se vidi je li ta osoba zaista umrla od svinjske gripe ili
Hfi eg drugog.
(lasna rije, tako je glasila vijest.
I nije bila jedina s takvim oksimoronskim, ili samo moronskim sadra
jnu. Na jednom drugom radiju sluao sam dugu vijest o tome kako je poeo
pi vi val pandemije, blabla, kako je dosad oboljelo tridesetak graana, svi su se
/.u a/,ili u Hrvatskoj pa se ini da je stigao vei pandemijski val virusa HI NI i
koci nas bla, bla, krizni stoer Ministarstva zdravstva moe narediti zatvaranje
kula, bla bla, sve se oboljele mora odvojiti u posebnu prostoriju... sve je bilo
ii lom stilu najavljivanja katastrofe. A onda je na kraju vijesti doslovce reeno
nvin Bolest je u pravilu blaga, poput obine prehlade, tako da ju je mogue i
j'ii hodati. Komplikacije se javljaju tek u jedan posto oboljelih.
asna rije, tako je to bilo. Iz ove perspektive zvui nevjerojatno da se
unutar jedne vijesti mogu nalaziti informacije koje ponitavaju jedna drugu,
tili bilo je to vrijeme kad se kroz medije dizala histerija i sve je prolazilo.
85
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Krtllrmf MHik
Pria o svinjskoj gripi, ini se, najvie je imala veze ima s priom o cjepi
vu protiv nje. (Kao da pria o cjepivima nije dovoljno duga i runa sama po
sebi. J edne nae dnevne novine su u srpnju 2009. na naslovnoj strani istaknule
naslov: Troje djece dobilo meningitis zbog cjepiva MoPaRu.) No, za novine
je ministar zdravstva Milinovi rekao ovo: Ja se neu cijepiti protiv svinjske
gripe, jer je dvjestotinjak sluajeva svinjske gripe pokazalo da nema potrebe za
tretmanom Tamifluom. Mudar ovjek, pomislio sam isprva. No, tjedan dana
kasnije sam se predomislio kad se ministar javno cijepio s obitelji da navede
ljude da se i oni cijepe. (Tko se hoe kladiti da nije primio cjepivo nego, u
najgorem sluaju, neki vitaminski koktel?) Istih dana osvanuo je i tekst o tome
kako se djeca Baracka Obame isto nisu cijepila. Kad su predsjednika SAD-a
upitali zato to, kad je situacija takva da se zemlja nalazi pred vratima uvoe
nja obveznog cijepljenja, on je rekao da mu se djeca nisu cijepila jer nije bilo
dovoljno cjepiva, pa su ba oni izvisili.
Pa je I moete to vjerovati, da nema cjepiva za djecu Predsjednika? Kako
nakon ovakvih ijava vjerovati iemu? A moda pretjerujem. Moda je ovjek
stvarno stao u red i, taman kad je doao na red i zavrnuo djeici rukave - ne
stalo cjepiva. Koji peh.
Doista, u to je vrijeme bilo teko izbjei rasprave po novinama o tome da
se puanstvo Hrvatske namjerava cijepiti neregistriranim cjepivom. Ba kao
i kod cjepiva protiv HPV-a, nitko nije preuzimao odgovornost za eventualne
tetne nuspojave. Situacija je bila ista irom svijeta. U SAD-u su javni du
nosnici odmah odluili zatiti farmaceutske korporacije. Njihova ministrica
zdravstva Kathleen Sebelius jo je tijekom ljeta potpisala uredbu kojom se
proizvoaima cjepiva protiv takozvane svinjske gripe jamio potpuni pravni
imunitet u eventualnim tubama koje bi se mogle odnositi na upotrebu bu
dueg cjepiva. Osim toga, administracija novoga amerikog predsjednika Ba
racka Obame, koja je za potrebe otkrivanja i proizvodnje cjepiva protiv virusa
HI NI izdvojila 7 milijardi dolara, odluila je dopustiti izlazak na trite ta
kvim cjepivima uoi jesenje sezone gripe, ak prije detaljnih testiranja njihove
sigurnosti, tako da su studije o njihovim nuspojavama trebale biti objavljene
nakon to cjepiva ve budu u upotrebi.
Da se vratimo Hrvatskoj. Evo opet jedne kontradikcija iz novina. U Sa
boru su zastupnici raspravljali o moguim posljedicama bolesti zvane svinjska
gripa. Tvrdili su da emo mi u Hrvatskoj, zbog bolovanja uzrokovanog svinj
skom gripom, izgubiti 10 milijardi kuna. Istovremeno je glasnogovornik Mi
nistarstva gospodarstva Tomislav Mazal tvrdio neto posve suprotno i, rekao
86
H. poqlvl| * GODINA SVINJSKE GRIPE
hlli, islinitije: Nemamo nikakav plan za svinjsku gripu, niti ga mislimo raditi.
Utniivanja pokazuju da je obina gripa opasnija od svinjske.
Dakle, koliko ono, tristotinjak milijuna za cjepivo protiv bolesti koja je
manje opasna od obine sezonske gripe. No, nae su vlasti svejedno do prosin-
a2009. godine papagajski prognozirale 400.000 oboljelih Hrvata od svinjske
|MIpe i jednako papagajski preporuile cijepljenje barem svakog drugog graa
na I Irvatske, preteno djece.
Hvala na ponudi, jo uvijek nije bilo obvezno pa sam otklonio tu veliko-
dunu gestu.
Na trenutak sam u novinama ugledao svjetlo na kraju tunela, jer je onaj
maloprije spomenuti potez amerikih vlasti prozvan kontroverznim, a u ne
kim je krugovima izazvao sumnju u prikriveno pogodovanje farmaceutskoj
industriji jer bi proizvoai cjepiva na ovaj nain mogli zaraditi goleme svote
novca, a da nikada ne bi morali pravno i materijalno odgovarati za mogue
tetne uinke svojih proizvoda. Kao argument za takve sumnje pritom se spo
minjala 1976. godina kada se amerika administracija posljednji put susrela s
izbijanjem novog virusa svinjske gripe. I tada su, navodili su kritiari aktualne
odluke ministrice zdravstva, na trite putena netestirana cjepiva, a rezultat
su bile tisue sluajeva u kojima su se primatelji cjepiva alili na vrlo ozbiljne
nuspojave. U prilog sumnjama u urotu, pisalo je, u amerikom tisku su se po
javili i navodi da je farmaceutska kompanija Baxter jo godinu dana prije pr
vog zabiljeenog sluaja svinjske gripe zatraila odobravanje patenta za cjepivo
protiv HI NI virusa.
Onda se pojavilo neoekivano izvjee Svjetske zdravstvene organizacije
koja je na svojim internetskim stranicama objavila kako vie nee pratiti pojav
ljivanje novih sluajeva bolesti. U turom priopenju WHO-a navodilo se da
se od zemalja i dalje oekuje da prijave sluajeve svinjske gripe, dodue samo
prvih nekoliko. Napominjalo se i da bi drave same trebale pratiti pojavnost
eventualnih smrtnih sluajeva koji bi mogli upuivati na to da je virus HI NI
mutirao. Meutim, budui daje direktorica WHO Margaret Chan netom prije
toga upozorila da e svinjska gripa nesumnjivo postati najvea pandemija gri
pe do danas, bar je malo udno kako je institucija od globalne vanosti, kao to
je Svjetska zdravstvena organizacija,mogla odustati od praenja bolesti koju je
proglasila najveom pandemijom gripe u povijesti.
U burnoj kampanji za promociju svinjske gripe u naim novinama, mi
nistar je ovako objasnio problem neregistriranog cjepiva koji se uvezao preko
Imunolokog zavoda: Ono e biti registrirano, odnosno Agencija za lijekove
87
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir MK.ik
e dati doputenje za uvoz tog lijeka. Ono ovog trenutka fiziki jednostav* j
no ne moe biti registrirano, nigdje u Europi nije registrirano; ne kod nas,
nigdje u Europi!
Toliko. Nije nigdje registrirano, pa zato sad mi gnjavimo sa suvinim pi
tanjima. Ministar je jo objasnio da je ovo izvanredna situacija, te mu lanak
67. zakona o lijekovima doputa da ini to to ini kako bi nas zatitio od gripe.
Pria u kojoj se pojavio Imunoloki zavod (za kojeg sam mislio da mu je
posao biti u slubi graana) poela je kad je objavljeno da je Imunoloki zavod
iz Zagreba od vicarskog Novartisa za 330 milijuna kuna nabavio netestirano i
neregistrirano cjepivo protiv svinjske gripe. Prema pisanju portala Business.hr,
inilo se kako e jedini profit iz ovog posla izvui samo Novartisov zastupnik
u Hrvatskoj, tvrtka Pharmagent, iji je osniva istovremeno i dioniar I muno
lokog zavoda.
Tada je po internet-portalima poela kruiti vijest o austrijskoj novinarki
J ane Burgermeister, autoricom sljedeeg: Kaznena prijava protiv Baxtera AG,
Baxter Internationala i Avir Green Hill Biotechnologyja zbog razvijanja, proi
zvodnje, raspaavanja i oslobaanja biolokog oruja za masovno unitenje u
Austriji izmeu prosinca 2008. i veljae 2009., s namjerom izazivanja globalne
pandemije virusa ptije gripe, te namjerom profitiranja od te pandemije.
Tako je glasio poetak teksta tube koju je podnijela Dravnom tuitelj
stvu u Beu 8. travnja 2009. Potom je otila korak dalje, upozoravajui kako
je na pomolu najvei zloin u povijesti ovjeanstva, te uloila kaznenu pri
javu amerikom FBI-u protiv Svjetske zdravstvene organizacije, Ujedinjenih
naroda i nekoliko visokih vladinih i farmaceutskih dunosnika zaduenih za
cjepiva, uz optube za planiranje masovnog ubojstva. Na amerikim je sudo
vima traila sudsku zabranu protiv obaveznog cijepljenja protiv svinjske gripe.
Svakako, bilo je to neto novo - po srednjestrujakim medijima itati kako no
vinarka Burgermeister tvrdi da bioterorizam promie grupa amerikih banka
ra koji kontroliraju Federalne rezerve, kao i WHO, UN i NATO, te da se ta gru
pa urotnika takoer infiltrirala u vrh amerike drave. Pripadnici grupe koju
optuuje novinarka, kako bi ujedno prorijedili civilizaciju i naknadno zaradili
od prodaje cjepiva, preko Baxtera i drugih kompanija, oslobodili su umjetno
stvorene viruse - ptiju i svinjsku gripu te upotrijebili mogunost uvoenja
obaveznog cijepljenja u nekim zemljama u svrhu suzbijanja pandemije.
Njezina se tuba s kraja 2009. godine oslanjala na onu iz travnja, kad je
Burgermeister podastrla dokaze o tome da su laboratoriji Baxtera u Austriji
namjerno oslobodili 72 kilograma aktivnog virusa ptije gripe. Virus je navod-
8, pogluvlj* GODINA SVINJSKE GflIPE
lio za 16 laboratorija u etiri zemlje isporuila Svjetska zdravstvena organiza-
i ija, a iako se kod opasnih tvari, posebno onih klasificiranih kao bio-oruja,
primjenjuju primjerene metode osiguranja, ovaj put je taj postupak izostao.
(islobaanje tih virusa slui, tvrdila je nadalje Burgermeier, tome da Svjetska
zdravstvena organizacija uvede stanje pandemije te pone distribuirati cjepivo,
u koje bi bile ubrizgane i razne smrtonosne bolesti te bi nastupilo prorjeiva-
llje svjetske populacije.
Tvrdila je da jo od 2008. amerika vlada sustavno uvodi mjere namije
njene smanjivanju ustavnih sloboda graana kako bi, kad doe vrijeme, mo-
gfl provesti obavezno cijepljenje. Kroz medije su uvjeravali ljude u ozbiljnost
svinjske gripe, najavljujui cjepiva.
Tako je doista i bilo.
Margaret Chan, glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije j el i .
I i (inja 2009. izjavila: Virus je sada nezaustavljiv. Svijet ulazi u rani stadij prve
epidemije gripe u 21. Vijeku. Novine su prenijele i izjavu Marie-Paule Kieny,
direktorice Inicijative WHO-a za istraivanje cjepiva: Svaka zemlja e mo
rati cijepiti graane protiv svinjske gripe i morat e odabrati tko e sve, osim
medicinskih sestara i doktora, imati prioritet za cijepljenje. Vijee Svjetske
zdravstvene organizacije prepoznalo je da je pandemija virusa HI NI neza
ustavljiva te da se svim zemljama treba omoguiti pristup cjepivima. Vlada
Velike Britanije objavila je kako e, zbog rastueg broja zaraenih i umrlih od
svinjske gripe (za koje se kasnije ispostavilo da ih uope nije bilo), cijepiti sve
svoje graane.
Na portalima se mogla proitati sljedea izjava jane Burgermeister, neka
danje dopisnica Guardiana, Observera i British Health Magazina: Vjerujem
da je pandemijski virus samo izgovor Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za
objavu este razine pripravnosti od pandemijske gripe. Takva objava daje neiz
mjernu mo svim svjetskim vladama.
J ane Burgermeister je u kaznenoj prijavi FBI-u protiv Svjetske zdravstve
ne organizacije (WHO), Ujedinjenih naroda, Baracka Obame, Rockefellera,
Kothschilda i drugih, zbog urote da se stanovnitvo prorijedi smrtonosnim
cjepivom protiv svinjske gripe, izjavila da su ptija i svinjska gripa razvijene u
laboratorijima i putene meu stanovnitvo s ciljem masovnog ubojstva putem
cjepiva. Njen priloeni dokument zove se Dokazi o bioterorizmu (lUoterrorism
llvidence). U njemu, ona o SAD-u pie:
Postoje dokazi da meunarodna korporacijska zloinaka mrea, koja je
podvrgnula svojoj kontroli visoke vladine urede na saveznoj i dravnoj razini,
89
SVE PlSE U NOVINAMA (...a ponosio I ne) Kreimir Ml1
namjerava provesti masovni genocid protiv naroda Sjedinjenih Drava lcori-J
tenjem umjetnog (genetskog) pandemijskog virusa gripe i programa prisilnog
cijepljenja, kako bi uzrokovala masovne smrti i povrede, i kako bi smanjila broj
stanovnika Amerike u svrhu prebacivanja kontrole nad Sjedinjenim Drava
ma na Ujedinjene narode i njima pridruene snage sigurnosti (UN-ovu vojsku
iz drava kao to su Kina, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Meksiko).Posto-
je dokazi da su mnoge organizacije - Svjetska zdravstvena organizacija, UN,
kao i kompanije proizvoai cjepiva poput Baxtera i Novartisa - dio jednog
sustava pod kontrolom sredinje zloinake grupe koja upravlja na stratekoj
razini i koja je takoer financirala razvoj, izradu i irenje umjetnih virusa kako
bi opravdala masovna cijepljenja biolokim orujem, radi eliminacije naroda
SAD-a i postizanja kontrole nad imovinom, resursima itd., Sjeverne Amerike,
Motiv zloina je klasina pljaka praena ubojstvom, premda su razmjeri i me- j
tode novi u povijesti. Sredinja grupa odreuje svoje strateke ciljeve i opera
tivne prioritete u tajnosti koristei odbore kao to su Trilateralna komisija, te u
osobnim susretima na godinjim sastancima Bilderberke skupine.
Burgermeister je rekla, a razni portali prenijeli, kako postoje jasni doka
zi da su farmaceutske kompanije i internacionalne vladine agencije aktivno
ukljuene u stvaranje, razvoj, proizvodnju i distribuciju biolokih sredstava
koja spadaju meu najsmrtonosnija bioloka oruja na Zemlji. Kazala je da je
virus svinjske gripe stvoren i rairen uz pomo Svjetske zdravstvene organiza-
cije pod kontrolom Rothschilda/Rockefellera, istog tijela koje je zatim kazalo
kako se virus iri toliko brzo da je potrebno proglasiti pandemiju.
Simptomi svinjske gripe su manje-vie bili isti kao simptomi obine gri
pe, pa je bilo lako sve nazivati svinjskom gripom kako bi se poveale slu
bene brojke. Stoga je britanska vlada najavila da ljudi vie ne bi trebali ii kod
lijenika ako imaju simptome gripe, ve je umjesto toga uveden sistem dija
gnoze preko telefona, bez laboratorijske potvrde.
Dobar dan doktore, prehladio sam se.
Mislim da je to svinjska gripa, ubrojit u i vas.
Naletio sam i na ovu vijest, koja se pozivala na neurokirurga dr. Blaylocka,
koji je rekao: Nitko ne bi smio uzeti cjepivo za svinjsku gripu - to je jedno od
najopasnijih cjepiva ikada. Sadri imuni sastojak zvan (MF-59) koji se poka
zao kao sastojak koji izaziva autoimune bolesti poput MS (multipla skleroza),
reumatoidni artritis i lupus. To je cjepivo koje je tijesno povezano sa sindro
mom Zaljevskog rata, koji je ubio vie od 10.000 vojnika i uzrokovao porast od
200% tekih bolesti (smrtonosnih) poput ALS-a (amiotrofine lateralne skle
90
roze, znane i kao Gehrigove bolesti). To Je virus 111NI koji uzrokuje kineski
sindrom, to znai da uzrokuje pretjerane reakcije imunolokog sustava tijela.
I to je razlog zato ubija mlae ljude, a manje pogaa starije (koji imaju slabiji
imunitet).
Ipak, dr. Peter Holden iz Britanskog udruenja lijenika rekao je da, iako
Nvinjska gripa ne uzrokuje ozbiljnu bolest, oni jedva ekaju da zaponu s kam
panjom masovnog cijepljenja, poevi s prioritetnim skupinama. Cjepivo
nc ubrzano proguravalo kroz regulatorni sustav sa sigurnosnim ispitivanjima
koja su trajala manje od tjedan dana. Londonski Times je izvijestio: Regula
tori Europske agencije za lijekove rekli su da je ubrzana procedura ukljuivala
klinika ispitivanja na modelu cjepiva slinom onome koje e se koristiti za
najvei program masovnog cijepljenja u zadnjih nekoliko generacija. Poet e
se koristiti na itavom stanovnitvu, a regulatori e nastaviti simultano provo-
diti klinika ispitivanja.
emu? Farmaceutskim kompanijama ve je dan imunitet na tube zbog
smrti ili povreda od cjepiva dokumentom koji je potpisala Obamina ministri
ca zdravstva i socijalnih slubi Kathleen Sebelius.
Tvrdi se da su farmaceutske kompanije i Svjetska zdravstvena organizacija
grozniavo radili kako bi to prije razvili cjepivo za novi soj svinjske gripe po
znat kao HI NI - ali Baxter International podnio je zahtjev za patent za HI NI
cjepivo jo 28. kolovoza 2008.
Ovaj patent objavljen je u oujku 2009., mjesec dana prije nego to je virus
puten u Meksiku u travnju, ali je zahtjev podnesen sedam mjeseci prije nego
to se slubeno saznalo za ovaj novi soj.
Dokaze koje je predstavila J ane Burgermeister podupro je Wayne Madsen,
bivi asnik amerike Mornarike obavjetajne slube koji je sada istraivaki
novinar. Rekao je kako je jedan od vodeih znanstvenika Ujedinjenih naro
da zakljuio da HI NI virus svinjske gripe ima odreene vektore prijenosa
koji sugeriraju da je novi soj gripe genetiki proizveden kao oruje biolokog
ratovanja. UN-ov strunjak vjeruje da su i ebola, HIV/AIDS, i trenutni virus
svinjske gripe A-H1N1 bioloka oruja.
to je budunost trebala nositi?
U SAD- je to bilo pomalo oigledno: cijepljenje su namjeravali uiniti pri
silnim i prijetiti roditeljima da e im oduzeti djecu ako se odbiju pokoriti. No
i prije toga, pritisak na roditelje da se pokore diktatu drave znatno se trebao
poveati. Centri za kontrolu bolesti (CDC) u SAD-u rekli su da e djeca koja
nikada ranije nisu primila cjepivo protiv gripe moda morati biti cijepljena
8. poglavlje GODINA SVINJSKI GRIPI
91
SVI Plsf U NOVINAMA (.,.11 pottrMo I ne) Ki<imli MI8nl<
etiri puta ove jeseni - dvaput za sezonsku gripu i dvaput za svinjsku gripu.
Ostala djeca primit e tri cjepiva.
Barack Obama, zahtijevao je da njegov prijedlog zakona o reformi zdrav
stva bude usvojen do kolovoza, upravo prije masovnog cijepljenja. Zakon je
odobrio Senatski odbor za zdravlje, rad i mirovine, a cilja i na roditelje koji ne
daju cijepiti svoju djecu.
Postoji jedna varljiva rije: Preporuke.
Recimo, Svjetska zdravstvena organizacija daje neke preporuke. Zvui
blago, ali da se ne bismo zavaravali - odluke Svjetske zdravstvene organizacije
obvezujue su za njenih gotovo 200 zemalja lanica kad se proglasi izvanredno
stanje zbog pandemije prema Zakonu o meunarodnim zdravstvenim propisi
ma iz 2005. i WHO-ovim pandemijskim planom iz travnja ove godine.
Generalna direktorica WHO-a Margaret Chan proglasila je pandemiju
svinjske gripe kad je nije bilo kako bi se aktivirale ove izvanredne ovlasti, a ta
bi slukinja preporuila i provedbu prisilnog cijepljenja. Praktiki je to i uini
la. Nije udno, u WHO-ovom Savjetodavnom odboru za politiku cijepljenja
sjedili su direktori iz Baxtera, Novartisa, GSK-a i Sanofi Pasteura.
Guylaine Lanctot u svom bestseleru The Medical Mafia napisao je: Sigur
no da negdje i za nekoga postoje pogodnosti. Cijepljenje je skupo (milijardu
dolara godinje) i donosi profit farmaceutskoj industriji, tonije multinacio
nalnim korporacijama. J edne prodaju opasna cjepiva, a druge osiguravaju lije
kove za lijeenje oboljelih nakon cijepljenja. Vakcinacija oteuje imunoloki
sustav cijepljene osobe. Provjerimo je li to tako, ili je moda preblago reeno.
Robert McNamara (svojeveremeno: predsjednik Svjetske banke, dravni
tajnik SAD-a, davatelj naloga za bombardiranje Vijetnama, lan Proirenog
programa za imunizaciju) za francuski je tisak dao ovu izjavu: Netko mora
poduzeti drakonske mjere za demografsku redukciju protiv volje stanovni
tva. Smanjenje broja poroaja pokazalo se nemoguim ili nedovoljnjim. Stoga
netko mora uveati smrtnost. Kako? Prirodnim putem; glau i bolestima. Na
ispitivanju kod CLA-e, onkolog Gotlieb priznao je da je jo 1960. godine is
pustio veliku koliinu virusa u rijeku Kongo (Zair) kako bi zarazio ljude koji
koriste vodu rjeke Kongo za pie. Dr. Gotlieb je kasnije imenovan direktorom
Nacionalnog instituta za rak Nakon to su medicinske ekipe provele masov
no cijepljenje protiv VBH u Senegalu, ambasador Senegala 1988. godine je u
radio-intervjuu iznio da su sva sela u zemlji desetkovana AIDS-om. Lanctot
navodi daje novo cjepivo upotrijebljeno 1980. u San Francisku, Los Angelesu,
Denveru, Chicagu i St. Louisu, u programu cijepljenja homoseksualaca pro-
92
8. poglivlj* GODINA SVINISKf GWP(
liv VI5H, bilo uzronik mnogih oboljenju od AII)S a. Godina 1981. smatra
Nt*slubenim poetkom epidemije A11)S u. Ovaj program cjepljenja vodili su
VVI IO i Nacionalni institut za zadravlje. Godine 1986., nakon masovnog ci
jepljenja indijanske djece s Aljaske protiv VBH, mnoga su oboljela, a neka i
umrla. Vjeruje se daje cjepivo bilo zagaeno RSV-om (Rous Sarcoma Virus).
Onda, moe li se rei da je cijepljenje posluilo kao bioloko oruje?
Nemam li onda razloga za skepsu kad se sjetim da je nae Ministarstvo
zdravstva u vrijeme ministra Hebranga (2007.) donijelo odluku o obaveznom
i Ijcpljenju novoroenadi protiv hepatitisa B? Ovo se cijepljenje danas pro
vodi nakon poroda bez doputenja i znanja majke. U tekstu hrvatskog gene-
liiara Marijana J ota na jednom portalu pisalo je da je samo cjepivo opasnije
od hepatitisa B (od zdravstvenih tegoba do smrti novoroeneta). Medicinski
statistiki godinjaci navode, kako je pisalo, da je perinatalno umrlih prema
uzrocima smrti u 2006. godini (prije uvoenja obaveznog cijepljenja) bilo e
lu i puta manje nego po uvoenju obaveznog cijepljenja.
Na upite graana vezanim uz te podatke, voditelj slube za epidemiologiju
zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je 10. svibnja 2007. dao
pisani odgovor, dio kojeg je objavljen na tom portalu: ,,Engerix B, cjepivo pro-
I iv hepatitisa B registrirano je u Hrvatskoj, te se u Programu cijepljenja primje
njuje od 1999. godine. Osim u Hrvatskoj, ovo se cjepivo upotrebljava u svim
europskim zemljama, u SAD-u i diljem svijeta. Sva cjepiva protiv hepatitisa B*
koja se primjenjuju u milijunima doza diljem svijeta, izraena su tehnikom ge
netskog ininjeringa tj. jedan se dio virusa, odgovoran za imunoloki odgovor
kod cijepljene osobe, umnoava na kvascima. Ova se tehnika primjenjuje kako
se u organizam ne bi unosio itav virus, to moe biti opasno. Radi zatite ljudi
koji se cijepe, i druga se cjepiva proizvode tehnikom genetskog ininjeringa,
kao i mnogi lijekovi. Ukoliko se ova tehnika u proizvodnji lijekova i cjepiva
dovede u pitanje (to do sada nije bio sluaj) i eventualno zabrani, to bi znailo
da e milijuni djece oboljeti i umrijeti od zaraznih bolesti.
To je bilo onda. U meuvremenu, kampanja je propala, ljudi se nisu htjeli
cijepiti, a stotine milijuna raznih valuta je baeno u vjetar, zapravo u depove
farmaceutskoj mafiji. J edna od vijesti iz lipnja 2010. glasila je: 3,Lanom pani
kom oko svinjske gripe izmuzli milijune od drava,
U vijesti je pisalo da su lanovi koji su donosili odluke o pandemiji bili
i konzultanti farmaceutskih tvrtki. Malo me to podsjea na sukob interesa,
ali nisam sto posto siguran. Dalje je pisalo da su milijarde dolara za cjepivo i
antivirusne lijekove koji nikad nee biti potroeni nepotrebno izgubljene samo
93
SVI: Pii: U NOVINAMA poneSto I no) Krullmli Mlk
zato to je Svjetska zdravstvena organizacija neopravdana proglasila pandeml
ju svinjske gripe. Potom je pisalo: Donedavna sumnja o prologodinjoj nepo*j
trebnoj panici potvrena je ovih dana i rezolucijom Parlamentarne skuptine
Vijea Europe o upravljanju pandemijom svinjske gripe. U njoj se jasno kae
daje troak i irenje panike meu graanima posljedica loe odluke WHO-a,
Parlamentarna skuptina u svojoj rezoluciji ali to WHO nije objavio imena
lanova svojih tijela, koja su donosila odluke o pandemiji i smjernicama za lije*!
enje i cijepljenje, s obzirom na to da su neki od njih bili konzultanti farmaceJ
utskih tvrtki, to znai da su bili u sukobu interesa i nikako nisu smjeli donositi
tako vane odluke. Da, i meni je ao to ih nisu objavili. Ali to se moe, kad
im nisu rekli tko je to bio. I nije bogzna kakva istraga, zar ne?
Ali zato je skuptina hitno zatraila veu transparentnost i bolje upravlja
nje moguim zdravstvenim rizicima u javnom zdravstvu, kao i zatitne mjere
protiv onoga to naziva nedoputeni utjecaj osobnog interesa, pa supozvani
javni zdravstveni fondovi da podupru nezavisna istraivanja i strune savjete
te da eventualno prisile farmaceutsku industriju na njihovo financiranje obve-1
znim doprinosom. A mediji su pak pozvani da izbjegavaju senzacionalizam1
kad je rije o javnom zdravstvu.
Kad samo pomislim da su u studenom 2009. senzacionalizmom nazivali
upravo informacije o tome da je svinjska gripa podvala, a za ljude koji ih iznose
bile su spremne i tee rijei. Kakvi obrati! Na ovom svijetu nikad nije dosadno.
Neete vjerovati, dalje je pisalo kako jo ima ljudi koji vjeruju Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji: ,S obzirom na to da je WHO prije godinu dana dra
matino proglasio pandemiju gripe Hl NI i tako prisilio zemlje da kupe mili
june doza cjepiva i antivirusnih lijekova, mnogi su mu vjerovali kao najveem
zdravstvenom autoritetu u svijetu. I Hrvatska je naruila ak 1,5 milijuna doza
cjepiva i stotine tisua kutija antivirusnih lijekova Tamiflu i Relenza. Samo
za cjepivo trebalo je izdvojiti oko 70 milijuna kuna. U dravu je stiglo oko
340.000 doza (ostalo je navodno zamijenjeno za sezonsko cjepivo), a potro
eno je prema nekim podacima tek 20.000, dok drugi tvrde da nije cijepljeno
niti 10.000 osoba. Sezona gripe u Hrvatskoj, za koju se vjerovalo da e biti
apokaliptina, protekla je puno benignije nego obina sezonska gripa, a tako
je bilo i u ostatku svijeta.
94
9. poglavlje
SADANJI TRENUTAK - KAKO GA SE
KRADE I KAKO GA SAUVATI
Bilo je dana kad sam se, kao i svi, povremeno, akajui televizijske pro
grame, naao kako gledam najnovija politika zbivanja u Hrvatskoj. Red pred
sjednikih izbora, red borbe za vlast u strankama... Svata se tamo pria, tu
mai i zagovara. Ali nema pomoi, ja sam izgubljen sluaj, vie jednostavno ne
vjerujem serviranim interpretacijama dogaaja.
Ali za uitak gledanja to nije ni vano. Ne vjerujem ni da su se zbili doga-
ilaji iz Predatora 2, kojega sam nedavno gledao, pa nije bilo nezanimljivo. Ime
neke perverzije u opetovanom izlaganju samog sebe holivudskim propagan
dnim filmovima u kojima opaki, ali ispravni LA cop napravi ono to ne moe
I i m specijalaca s najboljom opremom, pa s par ganova razbuca viestruko nad
monog svemirskog lovca i ratnika. I spasi pritom cijeli grad od eksplozije.
Ima neke slinosti u gledanju Predatora (koji je, dodue, zanimljiviji) i
gledanju izvjetaja o previranjima u strankama. I jedno i drugo je fikcija i, dok
te ne uvue, prilino je bezbolno. Ja, recimo, gledajui Predatora 2, nisam pu
stio niti jednu suzu; nema tu ganua ili osjeaja, kao niti poistovjeivanja. To
se jednostavno mene ne tie. To je samo na filmu. Kao i, recimo, one vijesti o
puu u vladajuoj stranci, koje su tada bile aktualne. Taj mi se pu isto ini fik
cijom, zapravo neim nemoguim. Zar netko vjeruje da je moglo zavriti dru
gaijim ishodom? Eto vie se ni ne sjeate da je neki Sanader pokuao neto
to su novine nazvale pu, niti da su bili neki skupovi HDZ-a i tome slino.
Iz tog sam vremena zapamtio izjavu Sanadera, tog vrhunskog spin-doktora, u
kojoj je izjavio da je s premijerske funkcije pobjegao jer nije bio spreman pro
davati hrvatski teritorij zbog lanstva u EU. Ima se o tome to za rei, ali doi
e na red kasnije.
95
SVI PII; U NOVINAMA (..i poneto I ne) Kreimir Mlnk
!
Gotovo da je zabavno kako se svi ishodi lako mogu predvidjeti. Recimo,
kad je premijerka dobila posao, mnogi su se oko mene drali za glavu pitaju*
i se, kako sad to, pa rije je cmizdravoj eni i sve u tom stilu, ve u skladu s
imidem zainjenim patetikom koji je odprije postojao. Rekao sam, da se ne
bismo zavaravali, da e u roku od par mjeseci ta osoba imati imid eline
lady, ko Margaret Tatcher. To je zvualo potpuno nevjerojatno, ali samo ako si
dopusti da te obuzmu aktualna razmiljanja. U biti je stvar bila jednostavnu
za predvidjeti jer poznat je tip, model latentnog diktatora koji stvarno marljivo,
predano, odano i pouzdano radi i slua dok je dolje na ljestvici ali, kad dobije
neko svoje kraljevstvo, transformira se u odlunu osobu kakvu nitko nije oe* 1
kivao. Ali nemojmo se zavaravati, piramida moi tu ne zavrava, servilnost .se
samo prenosi prema jo viim instancama, protiv kojih se nikada nee okrenu
ti. Znate o emu priam, svijet oko nas prepun je malih diktatora.
Moram rei, tom konkretnom predvianju o transformaciji te ladyti
,,lady of steel pomoglo je i iskustvo iz JNA. Tamo su svi koje biste upitali zna*
li da je pravilo sto put dokazano - najvei guteri postaju najvei dombe,
(Odmah da kaem, samo onaj tko je bio u J NA, moe shvatiti kljune finese
ovog naravouenija i to to zapravo znai najvei guter i najvei domba),
Sjeam se da me iz fikcije tih vijesti o puu u stvarnost na trenutak prenulu
tek izjava da se ovako neto (pu) ne moe tolerirati jer sljedee godine zavr
avamo pregovore s Europskom unijom, a to bi bilo opasno ugroziti.
Pa, kako za koga.
Alije ta izjava sve pokvarila - dotad su vijesti skoro i nadmaile Predatom
2 po lanoj napetosti i odsustvu ikakve veze s mojim ivotom, a onda se sve po
kvarilo spominjanjem EU. J er tad sam se najeio. (Po tome su te vijesti bile bo
lje od Predatora 2, jer gledajui njega nisam niti jednom imao slian osjeaj), !
Taj jedini dodir stvarnosti bio je tako usputno izreen. Kako to ve ma
ioniari i ibicari s Hrelia dobro znaju, tos je u odvlaenju panje od onoga
to se zbiva dok te peljee. ini mi se da se profesija premijer europske dr
ave generalno nekako srozala, i u drugim zemljama se vidi odsustvo veze s
bazom i predanost naputcima iz Bruxellesa.
Rije je o majstorima dezinformacija. Kad se dogaaji predstavljaju kako se
predstavljaju, sve izgleda nevino, ali ba sam nedavno posudio knjigu odlinog
amerikog novinira i publicista J ima Marrsa The Rise of the Fourth Reich: The
Secret Societies That Threaten to Take Over America. Pa sam, potaknut njome
(koja se bavi samo SAD-om, ali iz drugih knjiga se zna da je princip univerzalan,
kao i glavni likovi) u svom mentalnom eksperimentu zamislio ovakve novinske
96
9, poglavlje SADANJI TRENUTAK KAKO t (A W KltAl >1 I KAKO GA SAUVATI
naslove: Hrvatska uskoro zatvara zadnja poglavlja n pregovorima s etvrtim
Uc i ehom. Gdje ode sva ona nevinost odjednom, ako ovako postavi stvari? Ali
(ilova i zvjezdana zastava tog ne-znam kojeg-po-redu rajha ionako se ponosno
vijori na svim vanim zgradama i trgovima. Svaki dan ih vidim te mi i dalje nije
Junuo zato u Hrvatskoj, bez ikakva povoda, vise zastave neke druge drave.
Zastave Europske unije...
.. .na tewtskomvSabora
...na zgradi hrvatske Vlade
97
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Ml<il<
I' pipd P - ,L >1.IV- I ir..l.'1'J
...ispred dvorang VSstrosjav Usinsfei
98
I>o(jlitvlji* SADANJI IUI NUIAK KAKO (iA SE KRADE I KAKO GA SAUVAH
...na zgradi sjedita SDP-a
1
m
Wj
SH

B M B B M B
III |l l | I
i
M i
I *
i
m m
M l j K
...na zgradi Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane
Postoji stari naziv za ono to se zbiva u svijetu u zadnjih par desetljea:
dravni udar. Puno njih. U SAD-u je dovren namjetaljkom Nixonu (zvanom
Watergate, koju je razotkrio Washington Post ija je glavna urednica stalni
gost na sastancima bilderbergera.) Mada su i i predsjednici do tada bili lanovi
utjecajnih grupa poput CFR-a (Vijea za vanjske odnose), ipak su tek nakon
Nixona ameriki predsjednici postali apsolutne lutke na koncu, bez ikakve sa-;
mostalnosti u odluivanju. Na starom kontinentu stvar je ila malo drugaijom
metodom, zbog tako puno tih, iz perspektive Elite, zastarjelih institucija zva- j
nih drave. Ali, ilo se prema istom cilju. Moda netko jo ne zna, ali umreeni
splet interesnih grupacija kojeg se nekad zove Elita smatra drave arhaizmom,
samo smetnjama prema uspostavi njihove Svjetske tvrtke. Ne moe normalno
poslovati ako postoje neke obaveze i zatite prema ljudima u vidu socijalne
skrbi, carina, da se zatiti neka vlastita proizvodnja i tome slino, kuite?
A oni dravnici koji ele sauvati svoje drave slono se u svijetu pred
stavljaju kao nacionalisti, jeste li i to primijetili? Openite interpretacije suvre
mene povijesti nacionalizam predstavljaju izvorom svega zla, a istinska elja
veine ljudi da se povee s drugima i ivi u skladu s njima izmanipulirana je i
usmjerena u stvaranje nadnacionlnih instutucija svjetske vlade, predstavljajui
takav nain povezivanja jedinim izlazom i skrivajui pritom stvarne namjere i
interese koje su obukli u velike i plemenite rijei i ideje kao to su mir, surad
nja, novi svjetski poredak.
100
'). poglavlje SADANJI I Hl NI 11AK KAKO GA SE KRADE I KAKO GA SAUVATI
Naravno, nitko od nas ne eli biti nacionalist (bar ne u smislu oviniz-
ina), niti se veina nas tako osjea. Svi elimo samo ivjeti u miru i srei, ali
Iz nekog razloga taj se plan stalno uzdrmava svakojakim okovima. Navodno
ivimo u demokraciji, vladavini naroda, ali u praksi - ivimo u globalnoj jed
nostranakoj dravi. Neke stvari su dirigirane i nametnute kao jedina opcija,
dok se sve druge ridikuliziraju ili etiketiraju na neki drugi nain. Kad sam
ve spominjao zastave - zato, recimo, nitko u Saboru nije postavio pitanje
zato zastave neke druge drave vise posvuda? Zato nitko nije skrenuo pa
nju na injenicu da EU nije predstavnika demokracija, jer tijelo koje se bira
na izborima, Europski parlament, ne donosi zakone niti daje vladu, moe tek
dati neko miljenje, ali bez ikakve obaveze da ga itko uzme u obzir? Ako nije
predstavnika demokracija, to jest? Tko onda vlada ako ne - bar indirektno,
putem predstavnika - narod. Zato nitko nije predloio da se ne smanjuje broj
ljudi potrebnih da se na referendumu odlui u ulasku u drugu dravnu tvore
vinu? Zato jer tako briju samo neki notorni desniari, s kojima nitko norma
lan ne eli imati posla. A moda i zato to je demokracija postala vic.
Znam, ne morate ponavljati onaj stari argument da je demokracija naj
manje lo sustav vladavine. Slaem se ja s time, ali u ovoj svjetskoj jednostra
nakoj dravi ije se mnijenje oblikuje medijima koji su doprli do svih pora,
demokracija je postala fasada za svoju suprotnost. Rezultat je to ideja koje nisu
od juer. Na puno mjesta u knjigama ideologa globalizacije nai ete misao da
su ljudi jednostavno preglupi da bi vladali, da to mora raditi struna elita.
Ali to je pak njihova fikcija.
I onda, kako nekome ukrasti njegov sadanji trenutak? Sto je on uope? I
zato je toliko vaan da su svi napali na nj?
Zato jer je on sve to imamo. Prolosti vie nema, prola je; a i sve to o
njoj znamo tek je neka zamagljena interpretacija, niti bolja niti gora od svih
drugih zamagljenih interpretacija prolosti ljudi oko nas. S budunosti stvare
stoje jo gore. Koliko god se trudili biti vladari svoje budunosti, jednostavno
je ukljueno previe faktora, a za veinu njih u sadanjem trenutku niti ne zna
mo da postoje. Ostaje nam - sada.
U tom sada se krije bogatstvo, s time moemo to hoemo. Sadanji tre
nutak moemo koristiti za stvari koje volimo, ili koje nas zabavljaju ili koje nas
oplemenjuju ili za one koje e postati pretpostavke za neka druga, jo vea po
stignua, jednom kad budunost postane sada. Moemo ne raditi nita, mo
emo ne razmiljati ni o emu, a ako u tome nismo vjeti (kao to ja nisam),
tada moemo sluati mjuzu ili itati stripove ili knjige. Ili priati, skijati, slagati
101
SVE PIE U NOVINAMA (....i pon*M<) I ne) KiHImlr Miak
zbirku maraka... ma, sve je zabavnije i korisnije od praenja nekih tamo izbo
ra. Takozvanih izbora. Adame, evo li pa bini),
Ali tada u mozak pustimo virus. Reallty show zvan izbori koji nas pot
puno obuzme i gdje svoj dragocjeni sadanji trenutak jednostavno predamo
ljudima koji nas se uope ne tiu, a niti se ml njih pretjerano tiemo to jest
tiemo ih se toliko koliko moemo svoju ruku odnijeti na mjesto na kojem se
ispunjavaju glasaki listi i tamo osnaiti privid demokracije.
I onda priamo o izborima, mislimo o njima, raspravljamo s drugima o
tome... u to smo pretvorili sadanji trenutak?
Moda ovako: Dopustili smo da iluzija izvana prekrije nau stvarnost koja je
unutra, da ta besciljna jalovost postane naa stvarnost. Svaki trenutak s mreom
misli iz tog filma zvanog, u ovom sluaju, izbori, jedan je trenutak manje za nas
same. Bira se vlast? Ma, vlast je iluzija, kad bi netko na mjesec dana politiare is
kljuio iz svih medija uvidjelo bi se da ona niti kome t reba, niti bi kome nedostaja
la. To je neki paralelni svijet koji postoji za sebe i neprekidno se i agresivno uplee
u na svakodnevni ivot sa svakom glupou koja mu padne na pamet. I odavde!
Kako je ono pisalo na nekom plakatu nekog predsjednikog kandidata.
Vano je.
Kajgod. Uope nije vano.
To treba ignororati i vratiti svoj sadanji trenutak pod svoju vlast. U sva
kodnevnom ivotu, ako iskljuimo ekstremne situacije, u na sadanji trenutak
moe ui samo onaj koga sami tamo pustimo.
Kad su me oni rijetki koji jo nisu uvidjeli da sam skroz pogrena osoba za
davanje politikih savjeta, i da od mene nema nikakve praktine svrhe, upitali
neto o izborima, nisam im puno pomogao govorei da im predlaem da ne
izlaze na izbore jer ne biraju nita, a sa svakim izlaskom daju legitimet global
noj jednostranakoj dravi koja im radi o glavi. Ali ti deki, koji nas vabe na
izbore izmiljenim prijetnjama, jednostavno nisu zasluili da im poklonimo
svoj sadanji trenutak. Pogotovo ako se uzme u obzir daje to sva naa imovina.
Dok su trajali predjedniki izbori, to sam rekao jednom frendu (koji je
sav bio obuzet dramatinou politikih dogaaja, zapravo uvijek je pomalo
anagairan, ali to su sve corci) i on mi je rekao da je okej sve to kaj ja priam
(da je sve to zapravo bezveze i apstraktno), al da ipak nije svejedno tko e biti
predsjednik.
Maje f nije?
Da malo analiziramo stvar, rekao sam ja. Hrvatski predsjednik je zapo
vjednik vojske, ali njeno zapovjednitvo je sad u Napulju. On pod sobom ima
102
9. pog}avije SADANJI TRENUTAK - KAKO GA SE KRADE I KAKO GA SAUVATI
vanjsku politiku, ali o njoj se odluuje u Bruxellesu. Ne zaboravimo, ima nad
zor nad tajnim slubama, ali one pak odgovaraju Washingtonu.
Ipak, rekao je moj frend, nije svejedno je F bu predsjednik bio mister 1. J.
ili mister M. B. jer treba imati na umu, nastavi on, a e se svaki od njih okru
iti nekim jatacima, koji e onda, posljedino, utj esi na fta ivot.
U tom trenutku sam shvatio da sam m t e d ^ vua. Na istom mjestu gdje
smo sad priali, stajali smo taj moj prijatelj i ja prije toSao deset godina, mir
si im 1999., u ono doba kad je Tuman umro, pa je vladala psihoza to e sad
biti, hoe li se demokracija ispotovati ili e neki predsjednikovi ljudi preuzeti
vlast. Tad jo nisam imao pojma o svjetskoj uroti, ali sam mu govorio da se ne
gri toliko oko tih politikih zbivanja jer e sve ii po prancf, nita se posebno
nee dogoditi. On mi je tad, katastrofiar kakav ve jest, poeo spominjati da
nisam u pravu, da je jak opasno jer da kaj ak sad Paali napravi neki udar ili
kaj ti ja znam, onda smo stvarno u govnima.. ha, ha, moram se nasmijati
kako je to bilo glupo i nevano, jednako kao i ovo sad.
Razmotrimo predsjednike izbore iz perspektive 2119. godine. Paaliu je
moj frend poklonio svoje misli, brige 1 svoj tadanji trenutak 1999., Bandiu
2009., tko zna koga e darivati 2119,? Oko ega e se tada moj prijatelj griti?
I sjeate se uope tog Paalia, koji je neko vrijeme bio simbol za mo iz sjene?
Fly in the sky, Jgp%hpei to i priam, tresla se brda rodio n mi a sada
nji trenutak proe uzalud, dok fantaziramo o iluzijama 'zvanim... pa*aznim
imenima, ti manekeni dou i odu. Problem je to proe i sadanji trenutak. Ali
doe sljedei. Pa opet napravimo istu pogreku. Ili moda ne.
Recimo, to je s Bin Laenom? Koliko smo na njega potroili svojih vla
stitih sadanjih trenutaka? Nitko ga vHP ni fife spominje. 'Vjerojatno ga Vie
nitko niti ne lovi. Nije vaan, a nije nikad ni bio. Gdje je slavna svinjska gripa?
Nekako je nestala iz medija, nitko je ne spominje. Toliko buke ni za to. A
moda zato jer su svi samo slegnuli ramenima i zaobili ordinacije s cjepivima.
Tako moe biti sa svime to nam se ne svia, samo ako ne predamo vlast
nad naim sadanjim trenutkom nekom drugom. Usudio bih se rei da se tu
ne radi samo o pjesnikom pogledu na stvari ve da za takve tvrdnje postoji i
znanstvena osnova. U intervjuu s dr. Klausom Volkamerom saznao sam da Hl
predmet na koji usmjerimo nau pozornost odailjemo fcraku kvantova. koja
se reflektira natrag do nas: Ta reflektirana zraka odbija se od predmeta natrag
do nas i ini statini val suptilne materije izmeu predmeta i promatraa koji
promatra taj predmet. Taj se statini val zove PSI-linija. Prije deset godina u
Norvekoj otkrili su ga ljudi koji su uspjeli detektirati tu PSI-liniju. Koristila
103
SVE PIE U NOVINAMA (,* ponalte I ni) Krfllmlr Miak
se da se vidi moe li se pronai ukradeni l>UIU1. Vlasnik bicikla usredotoio je
svoju pozornost na boju i strukturu ton bli Ikla i /.atlm se stvorila PSI-linija od
te osobe do bicikla koji se nalazio blizu crkve udaljene stotinjak metara i bio
prislonjen na zid. Nitko nije znao da je tamo, J ednu je osoba hodala u krug oko
ovjeka koji je stvarao PSI-liniju i otkrila u kojem smjeru ide ta PSI-linija. Za
tim je vlasnik otiao pedesetak metara dalje i opet usredotoio svoju pozornost
na izgubljeni bicikl. Druga je osoba Ila oko njega i otkrila drugu liniju prema
biciklu. Linije su otkrivene pomou ralji. Vjeti raljar moe pronai PSI-lini
ju. Njegov instrument daje signal kad pronae PSI liniju. Tako moete pronai
dvije ili tri linije pa ete, na mjestu gdje se kriaju, pronai bicikl.
Nije to nita novo, tek moda objanjenje kako je mogue da um djeluje
na materiju bez dodira, kao to je to pokazano eksperimentima s REG-ovi-
ma (random event generator - generator nasuminih dogaaja, vrsta strojeva
koji su se koristili za otkrivanje mikropsihokinetikih utjecaja u parapsiho-
lokim istraivanjima), kao i jo jedna potvrda da su misli, namjere i usmje
rena panja ustvari fiziki objekti koji imaju utjecaja na svijet, kao to se
moe vidjeti na fotografijama koje je snimao, recimo, dr. Konstantin Korot-
kov svojom GDV-kamerom.
Naravno, sa svojim sadanjim trenutkom moete initi to vas je volja, on
je samo va. Ali jedan od najglupljih naina za potroiti ga jest takva banalnost
kao to su predsjedniki izbori, u zemlji ija vladajua struktura, sa znanjem
to se radi ili bez njega, eli uskratiti svaki izbor, osim onog koji kao krajnji cilj
ima svjetsku diktaturu, a mi je osnaujemo naom usmjerenom panjom. Re
kao bih da ta stvar s dominacijom nad naim sadanjim trenutkom izmeu nas
i onog izvana uope nije bezazlena. I niti najmanje pjesnika ili metaforika.
To je zapravo glavna crta obrane i napada, ta jedna sekunda koja ini sada, sve
se bitke za nju vode. Moda treba malo mudrije raspolagati s njome.
10. poglavlje
NO GUTAA VIJESTI
asna rije, opet nisam imao namjeru itati novine. Poetkom 2010. ve
sam se pomalo zasitio svoj igre. Ali tu i tamo, u nekom kafiu ili na poslu ili
kod roditelja, jednostavno bi ih mehaniki prelistao i pogled bi mi se sam od
sebe zalijepi na neku od onih vijesti u kojima se vidi otisak djelovanja Elite
prema stvaranju svjetske centralizirane drave. Pa sam par tih vijesti izrezao ili
skinuo s portala.
Pa onda, kakve su male poteze ti deki poduzimali u ovoj velikoj ahov
skoj partiji tamo negdje Majem 2019. i poetkom 2010.? Podruja njihova in
teresa bila su, kao to e se vidjeti, uvijek ista.
Tako je jednog dana na nekom internet-portalu osvanuo naslov Europski
ministar zdravstva: Pandemija svinjske gripe je la!
to je sad to? Znate ve koliko vjerujem europskim institucijama - ne bili
Imdao da mi operu ajbu. i podnaslov: J esu li mediji takoer nasjeli na priu
I promovirali panijui i strah?
Ali uz malo mentalne gimnastike ukazala se slika. S obzirom da je projekt
cijepljenja puanstva tko-zna-ime (a na temelju izmiljene epidemije) neslav
no (zapravo slavno!) propao, ts obzirom na to da siigSSa poelo priati jer
Nunamjere mnogima postale oigledne, trebalo.|@ McumB-obraz i ponudit
objanjenje koje e umanjiti dramatine zakljuke o elji da se smanji broj ljudi
na svijetu, koji su poeli meu ljudima kruiti. Moda je zato dr. Wotfgang
VVodarg, ef Odjela za zdravstvo Vijea Europe, m britanski Daify Mail rekao
da je svinjska gripa bila je lana pandemija koju su pokrenule farmaceutske
kompanije to su na globalnom strahu zaradile milijarde funti.
Pisalo je i da se na neslubenoj razini o velikoj zavjeri farmaceuta i Svjet
ske zdravstvene organizacije ukalo i ranije, ali da je ovo prvi put da ovako po-
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
zicionirana slubena osoba govori o tome. Sad kad je ve sve prolo i bez neke
korisne svrhe, dr. Wodarg je svojom izjavom ponovno podignuo prainu oko
te teme u vrijeme kada su svi ve zaboravili na svinjsku gripu. Broj oboljelih je
u opadanju, broj umrlih znatno manji od crnih predvianja, no nakon svega
ostaje pitanje: to s cjepivom?
Wolfgang Wodarg je tvrdio da su farmaceutski lobiji utjecali na WHO da
proglasi pandemiju, to je vladama bilo zeleno svjetlo za nabavu milijunskih
doza cjepiva. Nevjerojatne mjere poduzete u Britaniji Wodarg je nazvao jed
nim od najveih medicinskih skandala u povijesti jer imali smo umjerenu
gripu i lanu epidemiju.
Wolfgane, ta zato nisi prije rekao?
U sluaju svinjske gripe, pisalo je, glavni okida za milijunske poslove bilo
je proglaavanje pandemije, to je u nadlenosti Svjetske zdravstvene organiza
cije. Kako bi se to postiglo,farmaceutski lobiji infiltrirali su svoje ljude u WHO
i ostale relevantne organizacije, tvrdi Wodarg.
Ah, laknulo mi je, znai nisu tamo otprije i ve od samog nastanka tih
organizacija?
Farmaceuti su izvrili utjecaj na znanstvenike, lijenike i zdravstvene
slube diljem svijeta da bi osigurali zaradu, rekao je Wodarg. Zbog toga su
vlade i dravne slube diljem svijeta izloile milijune zdravih ljudi riziku od
nepoznatih nuspojava nedovoljno testiranih cjepiva, zakljuio je i predloio
istragu uloge farmaceutskih kompanija u cijeloj prii, a prijedlog je, pie, pro
ao te e krajem mjeseca biti tema izvanredne rasprave. Znai, sve je u redu,
opet je posrijedi tek par gramzivih kompanija, nita vie od toga. Nije cilj i-
piranje ili razbolijevanje ljudi nego lova. Okladio sam se sam sa sobom u pet
kuna da ni o kakvoj izvanrednoj raspravi neemo vie nita uti, da je to bilo
samo onako, za raju, praina u oi i traenje deurnog krivca. Danas mogu
rei - dobio sam okladu. Onaj ja koji je tvrdio da ni o kakvoj istrazi niti sank
cijama nee vie biti ni glasa.
Poetkom 2010. postajalo je sve oiglednije i da je pria o globalnom za
topljenju bila tek jo jedna la. Ali, Elita se nije bila spremna odrei tog dobrog
povoda za manipulaciju bez borbe, koliko kod besmisleno bilo ono to treba
izrei. Mojib Latib, profesor s Leibnizova instituta Sveuilita u Kielu i jedan
od vodeih UN-ovih teoretiara globalnog zagrijavanja te jedan od autora
izvjea UN-ovog Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC),
UN-ova meunarodnog izvjetaja o globalnom zagrijavanju, rekao je vjeru
je da e sljedea tri desetljea ipak biti svojevrstan klimatski dep, razdoblje
10. poglavlje NO GUTAA VIJESTI
hladnoe - ali pazite sad - poslije kojeg se nastavlja globalno zagrijavanje! To
prenosi Fox News. Zovu ga i Fix News, ne znam zato.
Sve su to deki od povjerenja. I tako, dok su se u Europi smrzavali be-
Nluinici, a na Floridi milijuni tropskih riba i narane, i dok su mnogi klima-
lolozi (bez pristupa medijima, osim rijetkih sluajeva) ve godinama govorili
0 namjetaljci zvanoj globalno zagrijavanje, i kad su ve izali na vidjelo silni
e mailovi u kojima su se znanstvenici dogovarali oko iskrivljavanja podataka
(ufera danas zvana climategate), i nakon to je A1 Gore za svoje smee od knji
gu dobio Nobelovu nagradu (hoe li je sad vratiti?), profesor Latif sad eli rei
da je i ovo zahlaenje - tek dio zatopljenja. Da se ne bismo opustili. Koliko ja
Nhvaam njegovu misao, sve to se dogovorilo na temelju izmiljenog proble
ma globalnog zagrijavanja nek i dalje vrijedi. To je samo trideset godina, proi
eto za tren. Moram citirati Davida Ickea: Ljudi, oni nam se smiju!
U novinama je u veljai 2010. pisalo i da 52 posto Amerikanaca ne bi htje
lo da Obama dobije drugi mandat jer je nezaposlenost i dalje u porastu, a SAD
Je ostao ukljuen u dva rata, usprkos predizbornim obeanjima. Taj postotak,
umjesto da bude izvor trijumfa inteligencije, pomalo ispunjava tugom. J er ri
je je o 52 posto razoaranih ljudi kojima se sada, kad im se pokazuje pravo
lice odvanosti nade, osjeaj beznaa poveava do kozmikih razmjera. Sve
su stavili na tu kartu i sad, kad je i to propalo, vjerojatno im se ini da zaista
nema izlaza iz te mije stupice. To je vjerojatno i bio jedan od ciljeva stavljanja
mladog i naizgled progresivnog crnca na elo SAD - kanalizirati elju za pro
mjenom u odreenom smjeru i onda omoguiti da se taj val nade i optimizma
razbijte U tisuu komadia, kao val na stijeni. Energija koja ga je pokretala tako
je neutralizirana.
Na jednom blogu naletio sam na kratak uvid u kognitivnu disonancu
Amerikanaca po pitanju Obame, koja je bila dobro saeta u prenesenom raz
govoru. Dok je predsjednik Obama u govoru o stanju nacije obeavao da
e pomoi u otvaranju novih radnih mjesta, nezaposlena Chris Houser iz
Virdinije nezadovoljno je odmahivala glavom i komentirala: Zar to nije
obeao i prole godine? ena je dobro skuila stvar, a njezina prijateljica
()rpin odluno je dodala da je Obama mnogo govorio, a malo toga ispunio.
Ne moe ga, kae, vie sluati jer se uzrujava. Ali nekima treba malo vie da
bi se trgnuli: ,,I dalje vjerujem u ono to Obama govori i ini jer je vrijedan
1poten. Priznaje svoje pogreke, a to rijetko ujemo od politiara, kazao je
kapetan Dan Ryan, u potpunosti vjerujui u sve to mu se servira. Teka je to
klasika, unaprijed smo znali da e tako biti. )adni Obama bi htio, ali nije mo
107
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
gao. To su isto za Staljina priali itelji gulaga. Eh, kad bi samo drug Staljin
znao to rade njegovom n&odu...
TJ" meuvremenu, Wall Street nije kanjen kako je trebao biti pa je i da
lje dijelio milijunske bonuse, sve je vie siromanih Amerikanaca i sve je tee
kolovati djecu i zadrati vlastitu kuu. Ali, prenijela je autorica bloga, nada
lafu je Obama nudio nije umrla jer velika veina naroda i dalje vjeruje da ih
predsjednik vodi u bolju budunost, ali sada su realniji i svjesniji da se uda ne
dogaaju preko noi te da je jedan mandat u Bijeloj kufl moda nedovoljan da
se ispravi sve ono to je biva administracija upropastila.
Pa dokle, ljudi?
Obama je opet dobro odglumio, trebao je dobiti Nobela za glumu, a ne za
mir (kojeg, podsjeam, jo uvijek nije vratio, nakon to je poslao nove trupe
u Afganistan i Irak?). J er dalje je pisalo: Obamin govor bio je pun emotivne,
ali i odlune retorike i potvrdio njegove oratorske sposobnosti te za one koji
paljivije promatraju (prije bih rekao - za one s krmeljavim oima i konjukti-
vitisom; op. K. M.) otkrio ovjeka koji, poput milijuna nezaposlenih Amerika
naca, osjea strah i odgovornost, elei to prije sanirati probleme.
Uf, gde li sam zametnuo onu vreicu za povraanje?
Ima jojfc godi nu dana poslije, Obama izgleda znatno iskusnije i analiti
ari tvrde da njegov pravi posao tek poinje jer je prije trebao pohvatati sve
konce u vladanju zemljom i nauiti politike trikove kako bi mogao razaznati
tko govori istinu, a tko lobira za vlastite ili interese korporacija. On bi trebao
nauiti politike trikove* on koji moe spin predavati na fakultetu? Svata.
Spremamo se u EU, pisalo je u novinama, a dug nam je preao 45 mi
lijardi eura - po slubenim (dakle, optimistinim) procjenama. Stoga nije
zgorega da bacimo pogled na to to nas eka na kraju takvoga puta. I kolikoj
se pomoi neka lanica europske zajednice drava moe nadati kad je sta-
ni-pani. Grki javni dug je poetkom 2010. bio vei od 300 milijardi eura.
Hoete li prvo dobru ili lou vijest? Pa, dobra je da su predstavnici vlada dr
ava EU decidirano rekli kako Grka nee biti iskljuena iz eurozone te kako
njezin status u Uniji nije sporan.
To je utjeha.
Ta tko bi se odrekao dijela kolonije? Za nadnacionalne strukture koje sto
je iza Europske komisije cijela Europa je tek njihova kolonija. Ako je to dobra
vijest, kakva je bila loa? J ednako oekivana: europski povjerenik za ekonomi
ju J oaquin Almunia izjavio je u Davosu kako saniranje grkog duga za sada
nije u planu Europske unije. (Estulin je u knjizi o bilderbergerima napisao da
108
10. NO GUTAA VIJESTI
je jedan od njihovih.ciljeva nulta stopa iasti |a ne prosperitet drava). Ukratko*
grki ministar financija aktivirao je Plan B za kojega dugo tvrdilo da
no postoji, a donio gaje poslije Svjetskog gospodarskog foruma u 1)avosu gdje
!grki premijer Georgios Papandreu doznao kako Grka od EU dobiti
pomo, tek toplu rije i tapanje po ramenu. 1moda kakvu ideju.
Jer grki mediji pisali su kako e vlada u idua dva tjedna prel i i l i nove
prijedloge poreznih zakona (teret se prebacuje na ljude; zvui pomalo pozna
lo), reforme sustava osiguranja (opet na teret ljudi) te mjere kojima bi se treba
li jioveati prihodi u dravnom proraunu (da pogaamopet na teret udi?).
No, mada je tada rekla da ne eli pomoi (u meuvremenu su se izjave malo
ublaile), Europska komisija je ta koja treba odobriti grki plan Stabilnosti i
i a/vitka. Kako ide ona imenica sa cf, a nastala je od diktirati1?
Ostanimo jo malo u 1)avosu, gdje 8 ne kuha nita dobro.
Naslov vijesti u novinama govori sve: I bankari svjesfti nunosti reforme
financijskog sustava Na 40. s^etskom gospodarskom forumu ula&arskom
I )uvosu tema je bila - pogodite ako moete - traenje naina reforme svjetskog
lumkarstva (jedan od malih stupnjeva postupnog uvoenja budue svjetske
bsmlce koja bi nadzirala sav novae na svijetu) zbog izbjegavanja jo jedne ova
kve krize (koju su sami konstruirali^No, ipak, svi prisutni nisu u tom kolu pa,
je zato i dalje trebalo ii metodom malih koraka.
Nobelovac Obama je odmah na poetku krenuo u glavu. Izazvao je bujicu
bankarskih prosvjeda rekavi kako je nuna snanija i vra .^globalna regu
lativa te kako ni|u prihvatljive glomazne banke urufevanje moeugrozfti
globalni financijski sustav (Sva srea da jfc sluajno izbila kriza koju godinu
pi IJc pa je bilo mogue uofiti taj propust,) Ova tenja da se ograiiilt mo naj
vei h banaka podsjea me na politiku razmontiravanja najveih ili najmoni
jih nacija, takoer*$ ciljem uspostavljanja jedinstvene nadnacionalne vlasti. A
u ovom sluaju - nadbankarske. A moda je to, kao i sve s protestima banaka,
IHtno igrokaz? Tko zna.
1 lako su se bankari svaali i nadmudrivali, prihvaajui naelno potrebu
/,i globalnim regulatorom (jo jedan eufemizam za svjetsku banku), ali be
uvoenja stroe kontrole i ograniavanja veliine njihovih banaka jer e to, po
njihovom miljenju, izbaciti New York i London s mjesta svjetskih bankarskih
i ratara. I tako se prepucavanje nastavilo do zadnjeg dana, kad su efovi banaka
Ipak podlegli snanom pritisku politike (nagaam da su moda dobili tele
fonske pozive iz svojih centrala, od nadefova), jer su Obama, Sarlcozy, Brown
(*ve predstavnici Elite, bilderbergera i druge bratije) i drugi svjetski lideri bili
109
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
jedinstveni u stavu da je stroga regulacija nunost kako se ubudue ne bi po
navljale krize poput ove koja jo traje. Je li to formula problem -reakcija-rje-
enje jo jednom na djelu ili se samo tako ini?
U novinama je pisalo da je, prema analitiarima, kljuan bio subotnji sa
stanak na marginama (gdje drugdje - tamo se zapravo zbiva ono kljuno, a
ne pod svjetlima pozornice) foruma na kojem su se nali predstavnici vlada,
ministri financija i guverneri sredinjih banaka iz SAD-a i Europe te direktori
banaka i razgovarali o nunosti financijskih reformi. Nakon tog sastanka su do
tada odluni direktori banaka ublaili retoriku i izjavili kako je najbolniji dio
ekonomske i financijske krize iza nas te kako su predstavnici banaka, politike
i regulatornih tijela ostvarili najbolji dijalog dosad (hm, osim ako nije bio po
srijedi prikriveni monolog) i da se uskoro moe oekivati dogovor o reformi
financijskog sektora.
Evo i misli elnog ovjeka MMF-a Dominiquea Straussa-Kahna, koji je uvi
jek na strani svih nas i u kojeg se moemo potpuno pouzdati: Rije je o klju
nom pitanju na koje moramo vrlo brzo pronai odgovor jer je nunost globalne
regulacije najvanija lekcija koju smo nauili u ovoj krizi iz koje se tek poinjemo
izvlaiti. Apsolutno nevjerojatno! Lekcija koju smo nauili? Kakav tip.
Kad se samo sjetim da je ovaj pritisak Elite na financijae, koji provode
kroz pijuna Obamu, na jednom naem radiju u vijestima prokomentiran kao
da se (heroj) Obama uhvatio u kotac sa (zlim) bankarskim monicima. Nedo
stajalo je samo tri put hura za Obamu.
Sve je izokrenuto. Zato ti deki i mogu djelovati javno - mediji e prenijeti
njihovu interpretaciju dogaaja, koja skriva prave namjere.
Kad smo kod novca, fascinantna je bila i vijest da je Tony Blair dobio
220 tisua eura za predavanje direktorima jedne investicijske tvrtke. I to
ba tvrtke koja je zaradila 100 milijuna eura na padu vrijednosti dionica
britanskih banaka koje su bile blizu kolapsa u jesen 2008., emu je kumo
valo ba drutvo koje je i postavilo Blair a na mjesto premijera i ije je na
putke dosljedno izvravao, isto ono koje je kumovalo i krizi. Taj put, nije
Tony puno ni traio - za jedan 90-minutni govor Blairova tarifa je izmeu
250 i 450 tisua dolara.
to li je tu tako mudro da vrijedi te novce?
Inae je Blair zaradio 2 milijuna eura savjetujui banku J P Morgan
Chase (ini li vam se da toj banci, koja je drmala jo prije nego je roen
Obamin otac, trebaju njegovi savjeti?) i oko 600.000 eura savjetujui Zuri
ch Financial Services (stare profesionalce koji su svoj posao uspjeno radili
110
10. poglavlje NO GUTAA VIJESTI
jo dok j e Blair bio u pelenama). Ukupno J e na predavanjima iaradio J jf
milijuna cura. Zlobnici bi mogli zakljuiti da mu se tako oduuju za posao
koji je napravio. S i te da najie platimo neku skromnu naknadu naem
radniku, pitali su I lummati jedno lijeno nedjeljno popodbe, i zakljuSBi
da e im dobro doi neko malo pokrie, par predavanja ili neka funkcija
savjetnika. Nije Blair usamljen u tome - bilderbergovac J ose Maria Aznar,
bivi premijer panjolske, prole je godine postao lan Uprave direktora
News Corps koji pripada... Rupertu Murdochu.
Povodom katastrofalnog potresa na Haitiju, u jednim je novinama objav
ljen okvir 1 popisom deset najsnanijih potresa u posljednjih deset godina.
Pogledajmo koji su to bili:
- u rujnu 2009. na Sumatri, magnituda 7,6, poginulo 1100 ljudi
- u kolovozu 2007. u obalnom podruju Perua, podvodni potres magni
tude 7,9 520 mrtvih
- u srpnju 2006. podvodni potres magnitude 7,9 oko 200 km od J ave iza
zvao tsunami i ubio 650 ljudi
- u listopadu 2006. potres magnitude 7,6 pogodio Pakistan i ubio 73.000
ljudi
- u oujkjffi 2005. potres magnitude 8,7 jJSmiftio 1300 ljudi na indonezij
skom otoku N f e
- u prosincu 2004. potres magnitude 8,9 u vodama Indonezije* rezultat:
nekoliko stotina tisua mrtvih
- u prosincu 2003. potres magnitude 6,6 u Iranu unitio povijesni grad
Bam i ubio vie od 26.000 ljudi
- u sijenju 2001. potres magnitude 7,9 u indijskoj pokrajini Gujarat ubio
20.000 ljudi
- u kolovozu 1999. potres magnitude 7,6 pogodio turske gradove Izmir i
Istanbul i ubio 17.000 ljudi
Nisam jedini od ljudi koje sam sretao tih dana kojem je upalo u oko da je
deset narazornijih potresa pogodilo uglavnom siromane i mnogoljudne naci-
Je (bar pola ih je s Kissingerovog popisa zemalja kojima treba smanjiti popula
ciju, iz dokumenta MSSN 200, o kojem malo kasnije). Ili su to bar emlje koje
se nalaze tamo negdje daleko. 1naravno, nisam jedini koji je itao teorije
urota o tajnim orujima vezanim uz klimu. tovie, nedavno mi je jedan prija
ti*! j spomenuo da se u vrijeme onog razornog tsunamija negdje pojavio tekst i
o nekoj amerikoj podmornici koja je izvrila podzemnu eksploziju na mjestu
podvodnog rasjeda. Vrag e ga znat. Ba on.
I
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Ali to je sve, naravno, potpuno nemogue. To svi znaju. Pa i novinar koji
je Chavezovu izjavu slikovito prezentirao na jednom portalu: Najnovija teo
rija iz kuhinje ludila venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza tvrdi da je
SAD prouzroio potres u Haitiju orujem za potrese i time ubio 200.000 ljudi.
Izvjetaj Chavezovog biltena, nacionalne televizije ViVe TV citirao je navodni
izvjetaj ruske Sjeverne flote, po kojemu je potres od 7,0 stupnjeva po Rich
teru uzrokovalo ameriko testiranje eksperimentalnog sustava koji, osim to
izaziva potrese, moe izazvati i Vremenske anomalije koje dovode do poplava,
sua i uragana. Na webu televizije ViVe navedeno je i da je program HAARP na
Aljasci, inae esta meta teorija urote, takoer odgovoran za potres jaine 7,8
stupnjeva po Richteru u Kini 2008., u kojemu je poginulo 90.000 ljudi.
Kako su ono rekli na poetku vijesti - iz kuhinje ludila Huga Chaveza?
Nemam simpatija prema tom ovjeku, ali zar je pri pisanju vijesti na novinaru
da ve u prvom redu tendeciozno komentira i ismijava neiju izjavu? Zar je
on takav strunjak za tu materiju da ima to pravo? To je valjda ono to se zove
nepristrano novinarstvo. Meni se ini da glavne kuhare iz kuhinje ludila treba
traiti malo sjevernije, u Velikoj Britaniji, SAD-u i slino. U vijesti je jo pisalo,
navodei neke autore knjiga o HAARP-u, i to da mnogi tvrde kako su tik prije
potresa na Haitiju viena svjetla tipina za HAARP-ove zrake, to je bio do
voljan povod kritiarima ovog programa da jo jednom istaknu svoje sumnje.
Tamo negdje krajem 2009. i poetkom 2010., ovakav je naslov osvanuo
preko cijele naslovnice dnevnih novina: Znate li to nas eka ako se ne dogo
vorimo sa Slovenijom i zbog toga ne uemo u EU? I onda divovskim slovima
preko cijele strane: Ovo je cijena - izolacija, siromatvo, korupcija.
Ma dajte, molim vas, takve propagandne letke eventualno se moe lijepi
ti po stupovima ili izbacivati iz aviona, ali ne stavljati na naslovnice novina.
Na udarnim stranicama (drugoj i treoj) opet je bio naslov: Dogovor sa
Slovenijom... ili... siromatvo i korupcija u balkankoj izolaciji. Uf, sav sam
se najeio. Otkuda samo izvlae te bisere i na temelju kojih podataka dolaze
do takvih zakljuaka? Naravno, to to je 86 posto Slovenaca, u anketi prove
denoj povodom tv-emisije na tu temu, smatralo da Pahor ne smije potpisat i
arbitrani Sporazum s Hrvatskom o rjeavanju pitanja granice, nije imalo
znaaja. Dragi Slovenci, zabunili ste se, nije vam ovo demokracija, pa da se
alite. Utjeno tim Slovencima, ali ne i nama, jest to bi arbitraa trebala
poeti tek kad Hrvatska dovri pregovore s EU. Nama nije utjeno da uope
ulazimo u EU. Pitao sam se prije nekog vremena koliko e dugo doputati da
se blokira pripojenje Hrvatske nekim lokalnim nesporazumom. Ili je sve to
112
S> pi.gljvije NO GUTAA VIJESTI
moda slutilo tek navlaenju i stvaranju elje da se ue u EU, to sam se ve<
pitao Vrag e ga znat.
No, komentari uz tekst bili su birani. J edan je imao ntilov: Hrvaifca
i/.van EU: to e biti provincijalni Vujak. Pa otkuda to, kako komentatorica
tO zna? Moda ima neki ureaj za gledanje u budunost? Ali ne treba je kriviti
Jer nije usamljena - sa istoj je stranici jedan mlai, ali popularni povjesniar
lekao: Neulazak Hrvatske u EU bila bi katastrofa. Koja glupost. Ba se ti aka
demski deki vole praviti pametni.
Najvie me razveselio naslov: ,,Pusi jedina u oporbi uspjela staviti dravu
Ispred stranke. Nakon to se ve godinama stjee dojam da je toj eni neobino
jiiko stalo da uemo u EU. Ba sam je prije dva-tri mjeseca u direktnom prije
nosu iz Sabora uo kako je slavodobitno podsjetila zastupnike da su svi oni bili
protiv EU pri je koju godinu, dok je ona jo tad govorila da prema tome treba ii.
Dalje je pisalo u novinama: Vesna Pusi je ja$nO i iskreno (uf, bal Se
znaju razbacivati izrazima; op. K. M.) opisala situaciju u kojoj
na stranka: ako e HNS ruiti Sporazum i napadati Vladu, moda e u dijelu ,
javnosti dobiti simpatije i poneki politiki poen. Ali e iznevjeriti nacionalni
Interese. Upravo zbog toga* istaknula je Ptosi, HNS |e glasovati tz. Sporazum.
I'o cijenu da ju se optui kako oporbeni HNS podrava vladu HDZ-a. Tako je
11NS jedini javno dokazao da je spreman stranaki probitak podrediti nacio
nalnim interesima/'
Nadnacionalnim, rekao bih ja, kao i dosad. Ma gdje mi je ona vreica?
Pa eto, proli su i oni predsjedniki izbori. Pa je u dnevnim novinama
osvanuo zanimljiv tefest koji je navodio citate iz uvodnika glavnog urednika
tjednika Glas koncila. I zbor Ive J osipovia za novog predsjednika RH nije izne-
niuluju, napisao je urednik, jer je on bio favorit odredenih centara moi,
ISlo je rezultiralo posebnim medijskim tretmanom prema njemu, a ti centri
potrudili su se oslabiti dignu politiku scenu dajui potporu nerealno ambi-
cloznim kandidatima g nje i tako jaajui opoziciju lijevih kandidata?* llied-
ulk Glasa koncila dalje je objasnio daje J osipovi, osim potpore svoje stranke,
ondanjeg predsjednika Mesia (prema vlastitim rijeima - navijaa novog
svjetskog poretka; op. K. M.) te preutne potpore vladajueg HDZ a i dijela
umirovljenog vojnogestablimenta imao i potporu^,skrivenog establimenta,
odnosno odreenih centara moi koji djeluju daleko od oiju javnosti. One '
su J osipoviu osigurale pobjedu, izmeu ostalog oslabljujui desnu politiku
scenu potporom bezopasnim kandidatima, pri emu autor ne iskljuuje ni
moguu primjenu metode ucjenjivanja.
mm**
113
SVE PIE U NOVINAMA i a poneto i nt" m< Mia <
Sve je reeno. Ipak, ve drugoga dana, piu novine, isti je autor bio neto op
timistiniji u procjenama budue suradnje novog predsjednika i Crkve, ali t# je
ve druga prilja, ona o svakodnevnim politikim ruka*ruku-mije uvlaenjima.
Dok ekamo bolja vremena, zaboravljamo da su ona uvijek negdje iza nas,
jer tako barem uvijek kaemo kad prizivamo ona dobri stara vremena'. Ako
prihvatimo takav pesimistini stai| onda bismo mogli essfjesfitii to da su pre
ma takvom vienju ovo sad zapravo ta bolja vremena u odnosu na ona koja
e doi. Sv% recimo, u novinama sam poretkom 2010., u tekstu preko pune
dvije strane, proitao da statistiki pokazatelji govore da Hrvatska i nije u tako
velikoj krizi i da se ivi bolje nego to graani misle, Tomi je bilo teko povje
rovati, ali naslov u novinama je glasio: Plae su nam najvee u regiji, kupovna
mo raste i ivimo u 143 kvadrata. Podnaslov: U Europi je kupovna ma pala
za 801 euro, a kod nas je suprotno vea je za 3P eura* To M podaci Centra
za istraivanje trita GfK. Svaka je statistika, naravno, diskutabilna, Kao to
to pilite komentatorici, jer u prosjeku svi jedu sarmu, ali pitanja je J sAme na
tanjur ide meso, a kome zelje.(Osobno bih glasao za zelje). No, prosjek je ipak
neumoljiv t, kali#ona, pokazuje da nam nije ba toliko loe kako bi se moglo
pomisliti iz svakodnevnih razgovora.
I koliko bi, pretpostavljam^odgovaralo nadnacionalcima iz svjetske elite.
Njima u prilog ionako ide dosta toga - u svakodnevnom ivotu stari i
nehi&ISSi umirovljenici ive s 1200 kuna, rasprodaje se dravna imovina, ra
zliiti nameti pojavljuju se svaki tjedan i sve ostalo to SiJ dobro znamo. Ipak
je utjeno znati da je bar statistika na naoj strani, kad ve nisu ministri, vlada,
najvei mediji i ostali.
114
11. poglavlje
GLOBALNO ZATOPLJENJE
RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
Takozvano globalno zatopljenje pria je za sebe. O tome se ve dosta
pisalo, ali, koliko mogu primijetiti iz onoga to ljudi oko mene govore, nikad
dosta. Pojam se toliko duboko, silnim ponavljanjem, urezao u kolektivnu svi
leni da ga tih nekoliko demantirajuih novinskih vijesti, objavljenih na manje
udarnim stranicama novina, nisu uspjele izbrisati. Pogotovo zato jer veini
l|udi nedostaje poznavanje ireg konteksta i uloge koju globalno zatopljenje
luni u planu Elite. Kao i svaki njihov potez, i ovaj ima nekoliko razina. Na jed
no) se trguje ugljinim kreditima, na drugoj se onemoguava industrijski rast
mnogim dravama, na treoj pak ono predstavlja globalni problem koji, narav
no, zahtijeva globalno rjeenje. Za koje je pak potrebna cenralizacija moi, pod
Isprikom da treba spasiti svijet od ljudskog djelovanja. A zapravo, stakleniki
plinovi koje stvaraju ljudi imaju malo veze s bilo kakvim globalnim zatoplje
njem, a kamoli onim kojega niti nema.
Ali krenimo se kroz portale i novine probijati kronoloki, sve dok ne sti-
Htiemo do veljae i oujka 2010. godine. The New Party News od 3. listopada
2007. objavio je da je odluka vlade Ujedinjenog Kraljevstva da film Ala Gorea
Neugodna istina distribuira kolama postala predmet tube lana Nove stranke
Slrwarta Dimmocka. Sud je utvrdio da film navodi na zabludu u devet eleme-
iidlti I da prijedlog Smjernica, koji su pripremili savjetnici ministra obrazova
ni, slui samo pojaavanju politike propagande filma.
Stoga, da bi se film mogao prikazivati, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, re
kao je sud, najprije mora izmijeniti svoje Smjernice za uitelje kako bi bilo
jiiNiio sljedee: 1) Pilm je politiki materijal i promie argumente samo jedne
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
strane; 2) Ako uitelji prikazuju ovaj film a da to jasno ne istaknu, mogue je
da kre lanak 406 Zakona o obrazovanju iz 1996. i da su krivi za politiku
indoktrinaciju; 3) kolskoj djeci posebno treba skrenuti pozornost na devet
netonosti.
Netonosti su u tome:
1) to film tvrdi da je otapanje snijega na Kilimandaru dokaz globalnog
zatopljenja, no vladin strunjak bio je prisiljen priznati da to nije tono;
2) to sugerira da dokazi iz ledenjaka pokazuju da je porast C02uzroko
vao povienja temperature tijekom 650.000 godina. Sud je utvrdio da film
navodi na zabludu jer su u tom razdoblju porasti C02kasnili su 800 do
2000 godina za porastima temperature;
3) to koristi potresne slike uragana Katrina i sugerira da je tomu bilo
uzrok globalno zatopljenje. Vladin strunjak morao je priznati da pojedi
nane dogaaje nije mogue pripisati globalnom zatopljenju;
4) to prikazuje presuivanje jezera ad i tvrdi da je to izazvano globalnim
zatopljenjem. Vladin strunjak morao je priznati da to nije sluaj;
5) to tvrdi da je jedna studija pokazala da su se polarni medvjedi utopi
li zbog nestanka arktikog leda. Pokazalo se da je Gore krivo razumio
studiju jer su se etiri polarna medvjeda zapravo utopila zbog izrazito
estoke oluje;
6) to prijeti da bi globalno zatopljenje moglo zaustaviti Golfsku struju i
gurnuti Europu u ledeno doba. Tuiteljev dokaz pokazuje da je to znan
stveno nemogue;
7) to optuuje globalno zatopljenje za nestanak vrsta, ukljuujui bijelje
nje koraljnih grebena. Vlada nije mogla nai nijedan dokaz koji bi potkri
jepio tu tvrdnju;
8) to sugerira da bi razine mora mogle porasti sedam metara, uzrokujui
raseljavanje milijuna ljudi. Ustvari, dokazi pokazuju da se oekuje povi
enje razine mora od 40 centimetara tijekom sljedeih 100 godina i da ne
postoji takva opasnost od masovnih migracija;
9) to tvrdi da su rastue razine mora uzrokovale evakuaciju stanovnika
nekih pacifikih otoka na Novi Zeland. Vlada nije u stanju to potkrijepili
dokazima, a sud je primijetio da se ini kako je to lana tvrdnja.
Toliko o laljivcu A1 Goreu i njegovom filmu. Hoe li i on sad vratiti No
belovu nagradu, opet pitam?
Prije afere Climategate i otkria elektronske pote izmeu znanstvenika
koji su se dogovarali kako da lairaju podatke, bilo je ovakvih i slinih vije
11. poul.i'/1jt' GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
Ml, na kojeis#malo tkobazirao. Znajui sve ovo, bilo je poprilino iritantn
sluati dramaine glasove voditelja informativnih televizijskih emisija kad bi
spominjali globalno zatopljenje. A sre lijepo pie u novinama, I fcdufe, Iftl
dovoljno esto.
J edna je novinska vijest, napravljena na temelju Izvjetaja amerikog
Senatskog odbora za okoli i javne radove jo od 20. prosinca 2007., imala
sljedei naslov: Sve vie znanstvenika osporava teoriju 6 ljudskim uzrocima
globalnog zagrijavanja. Pisalo je da je preko 400 uglednih znanstvenika iz vie
ml 24 zemlje podnijelo znaajne prigovore na glavne aspekte takozvanog kon-
eiizusa o ljudskim Uffif cima gtobals$ig zagrijavanja. Ti znanstvenici, od k$jih
u mnogi trenutani i bivi sudionici u UN-ovom IPCC-u (Meuvlainom
mlboru za klimatske promjene), kritizirali su tvrdnje o klimatskim promjena
ma koje su iznijeli UN-ov 1PCC i bivi ameriki potpredsjednik Al Gore.
ini se, pisalo je, da ak i u medijima establimenta neki poinju primje
ivati rastui broj skeptinih znanstvenika. U listopadu 20Q7.*stataa suradnica
Wnshinglon Posta napisala je da broj klimatskih skeptika ini se, raste umjesto
(ln se smanjuje. Taj je lanak navodio znanstvenike po imena, zemlji u kojoj?
live i akademskoj/institucijskoj pripadnosti. Tdber jg navodio njihove vla
stite rijei, biografije, internelske adrese njihovih struno recenziranih studija
t Izvorne materijale prikupljene 2007. iz javnih izjava, raznih medija i $ web
lokacija. Mnogi od znanstvenika obuhvaenih ovim izvjetajem dosljedno su
tvrdili da brojni kolege dijele upifi?mjpenje, ali nele jpra govoriti zbog
st ralia od osvete.
Strunjak za atmosferu, dr. Nathan Paldor, profesor dinamike meteoro
logije i fizikalne oceanografije na Hebrejskom sveuilitu u J eruzalemu, autor
70 ak struno recenziranih studij, objasnio je da su mnogi od njegovih kolega
znanstvenika bili zastraeni: Mnogi od kolega s kojima sam razgovarao dijele
Ova gledita i kau da nisu bili u stanju objaviti svoj skepticizam u znanstve
nim ili javnim medijima, napisao je Palor, tJ gleni znanstvenici o kojima je
govorio izvjetaj Washington P&Ski strunjaci su s Baznih podruJ laj ukljuujui
klimatologiju, geologiju, biologiju, fiijkl* kemiju, matematiku, glaciologiju,
blogeografiju, meteorologiju, oceanografiju, ekonomiju, strojarsko, znanost o
okoliu i paleoklimatologiju.
Misli li jo netko da je rije tek o nenamjernoj pogreHi ili zabludi to to su
nam godinama govorili da iz dana u dan prosjena temperatura naeg planeta
niste i da emo se vrlo skoro suoiti s nizom globalnih katastrofa proisteklih iz
tog zagrijavanja; daje rije o ozbiljnom problemu koji ukljuuje itavo ovje
117
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
anstvo; da tijekom ljeta vladaju iznimno visoke temperature, a tijekom zima
stiu prie o definitivno najtoplijim zimama u teko je rei koliko desetljea;
da znanstvenici dodatno upozoravaju kako su njihove spoznaje o globalnom
zatopljenju utemeljene na neopozivim injenicama i ukoliko se odmah neto
ne poduzme poviene temperature unitit e veinu nenaseljene zemljine po
vrine; da postoje prognoze o drastinom podizanju povrine mora ve za
nekoliko godina...
Ali eto, jo pri samom kraju 2007. godine znanstvenici Amerike admini
stracije za oceanologiju i atmosferske prilike ustvrdili su kako su tijekom 2007.
godine pokazatelji globalne temperature bili isti kao i prethodne. Pridodali su
i to kako je taj trend prisutan jo od 2001. godine, to je neumitno trebalo do
vesti do tvrdnje daje globalno zatopljenje privremeno ili stalno prestalo. Tem
perature su se irom svijeta prestale poveavati, to je u potpunoj suprotnost i
s postojeom teorijom efekta staklenika. Sjetimo se, globalno zatopljenje je
postalo hit poetkom osamdesetih godina; od 1980. do 1998. godine prosjeni'
temperature su rasle, no u sljedee je tri godine dolo do postupnog stabilizi
ranja, tako da od 2001. godine nije bilo nikakvog daljnjeg zamjetnijeg rasta.
J ednostavno, svijet se u posljednjem desetljeu nije zagrijao. Najvjerojatnije su
oscilacije prosjenih godinjih temperatura tijekom zadnjih par desetljea bile
uzrokovane oscilacijama Suneve aktivnosti. Dok su se za prie o globalnom
zatopljenju dijelile Nobelove nagrade, za vijesti o mjerenjima koja su negirala
teoriju o globalnom zatopljenju nije bilo mjesta ak niti u dnevnim novinama.
No, vremenom, i kroz velike su se medije probili valovi spoznaje o lome
da je rije o namjetaljci svjetskih razmjera.
U Sunday Timesu 24. sijenja 2010. naslov je bio: ,,UN-ov ef klime Ra
jendra Pachauri dobio dotacije na temelju lanih tvrdnji i tvrdilo se da je
predsjednik UN-ovog Meunarodnog panela za klimatske promjene (IPC( ',)
koristio lane tvrdnje da se himalajski ledenjaci tope da bi dobio dotacije vri
jedne stotine tisua funti. Eh, kad bi samo to bilo posrijedi, oprostili bismo
mu, jer sve to je ljudski nije nam strano. Ali to je vjerojatno bio tek usputni
dobitak i mala nagrada za njegov trud. Potom su se nabrajale institucije koje su
mu dale novac; izmeu ostalog je dobio 2,5 milijuna eura od Europske unije, iz
depa europskih poreznih obveznika, pisalo je.
To znai, ilo je dalje, da europski porezni obveznici plaaju istraiva
nje znanstvene tvrdnje o ledenjacima koje bi bilo koji istraiva leda odmah
prepoznao kao la. Ovo otkrie dolo je samo tjedan dana nakon to je The
Sunday Times objavio ozbiljne znanstvene propuste u IPCC-ovom presudnom
11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
I/vjetaju o globalnom zatopljenju. IPCC je upozorio da e se zbog globalnog
Kit topljenja veina himalajskih ledenjaka otopiti do 2035., to je bila ideja koju
|r veina glacerologa smatrala apsurdnom. Proli tjedan, pisalo je dalje, IPCC
|r povukao tu tezu i ispravio svoj izvjetaj.
Daily Mail Reporter je 11. sijenja imao sljedei naslov: J esmo li na po-
f etlcu 30 godina globalnog HLAENJ A? Pisalo je da su eminentni znanstve
nu 1 reldi da je velika hladnoa u Britaniji poetak trenda prema hladnijem
vicinenu i da ta tvrdnja ozbiljno proturjei teorijama o globalnom zatopljenju,
/cmlja ulazi u hladni mod koji e trajati 20 do 30 godina; ljeta i zime bit e
h l a d n i j i . Predvianja su temeljena na analizama prirodnih kruenja tempera
tura vode u Tihom i Atlantskom oceanu. Pisalo je daje rije o radu uglednih
klimatskih znanstvenika, a ne ljudi koje zatitari okolia rutinski odbacuju kao
one koji nijeu globalno zatopljenje (global vvarming deniers) Ti eksperti
Vjeruju, pisalo je, da ti ciklusi - a ne ljudsko zagaenje - mogu objasniti sve
VK/ne promjene svjetske temperature u 20. stoljeu. Ako je to tono, pisalo je
i l l l j e , tada ti istraivai izazivaju znanost koja stoji iza klimatskih promjena
I dovode u pitanje politike mjere da se zaustavi globalno zatopljenje. To se
dogo dilo neovisno o proizvodnji ugljinog dioksida. Sad su se ciklusi oceana
ptchacili na hladni mod, i podaci pokazuju da se koliina arktikog ljetnog
tilda poveala za vie od etvrtine od 2007. godine. Itd, itd.
itajui sve to, zapitao sam se zato se nigdje ne kae jednostavna inje
nu a da temperatura Zemlje nije konstantna niti e ikada biti. Ona uvijek ide
milio gore, pa malo dolje, pa malo gore, pa malo dolje, i tako desetljeima, sto
liima, tisuljeima. Nisu li Clash u pjesmi London Calling, u skladu s pred
vianjima i podacima iz sedamdesetih da ulazimo u ledeno doba, pjevali Ice
Igo Is coming...
Science Daily je 31. prosinca 2009. objavio tekst pod naslovom: Nema ra-
ktn udjela atmosferskog ugljinog dioksida u zadnjih 160 godina, pokazuju nova
Mi uivanja. Pisalo je da veina ugljinog dioksida koji stvara ljudska aktivnost
ne ostaje u atmosferi, nego da ga asporbiraju oceani i zemaljski ekosustavi. Ustva-
i i, samo 45 posto emitiranog ugljinog dioksida ostaje u atmosferi. Da bi ustano
vio raste li zaista udio ugljinog dioksida u zraku, Wolfgang Knorr s Department
ol luirth Sciences na Sveuilitu Bristol ponovno je analizirao dostupne podatke
i i atmosferskom ugljinom dioksidu i njegovim emisijama od 1850. godine. U
suprotnosti s nekim studijama, pisalo je, otkrio je da udio ugljinog dioksida u
ruku nije rastao niti tijekom zadnjih 150 godina, niti u zadnjih pola desetljea.
Njegovo istraivanje objavljeno je u asopisu Geophysical Research Letters.
\
SVE PIE U NOVINAMA |iiiiie5l<>I ne) Kreimir Miak
ini se da u raspravama o hlaenju i grijanju Zemlje esto izmie jedan
dosta oigledan podatak - odnos ciklusa Sunevih pjega i temperature na Ze
mlji. U meuvremenu neki uzroke u bluenju planeta nalaze u hlaenju oce
ana, drugi u rastezanju Zemljinc orbite, MUankovievim ciklusima i slino.
Meni ta pria s orbitom, koliko god rastezanje i skupljanje orbite sigurno utje
e na klimu, nije dovoljna. Naime, rije je u dugim vremenskim razdobljima,
spominje se 20 i 40 tisua godina. To mi se ne ini dobrom adresom za obja
njavanje oscilacija tijekom tako malenih odsjeka kao to je par desetljea ili
par stoljea. Mislim da oi trebamo usmjeriti prema Suncu.
Neto se zbiva sa Suncem, a u vezi je s pjegama. Nakon iznimno jake ak
tivnosti u dvadesetom stoljeu, sunce je odjednom utihnulo, napisao je 2007.
godine David Whitehouse, astronom i autor knjige Biografija Sunca. Proli su
mjeseci a da se nijedna pjega nije vidjela na Sunevom disku. Kako je bio kraj
jednog kruga aktivnosti, astronomi su ekali da se pjege vrate i oznae poe
tak sljedeeg jer se Suneve pjege pojavljuju i nestaju u ciklusu od, ugrubo, 11
godina, to je prvi put primjeeno 1843. No, ve neko vrijeme Sunce ne daje
znaka da e zapoeti novi ciklus pjega.
Ciklus pjega povezan je s kretanjem supervrueg elektrino nabijenog pli
na unutar Sunca, nekom vrstom podzemnih rijeka plina kojima treba etrde
set godina da naprave krug od ekvatora do polova i natrag. Nekako, a ne zna
se jo tono kako, ova cirkulacija stvara Suneve pjege koje svakih jedanaest
godina imaju maksikum, nakon ega slijedi minimum. Ali u svibnju 2006.,
kruenje se usporilo do rekordnih, nikad zabiljeenih vrijednosti. I to nije bio
jedini indikator da se na Suncu neto zbiva.
Postoji li veza izmeu Sunevih pjega i temperature na Zemlji?
ini se da - da. Najslikovitije o tome govori podatak da su u 17. stoljeu
pjege nestale. Izmeu 1645. i 1715. bile su rijetke, uoeno ih je tek 50, a trebalo
ih je biti 50.000. Ba u 17. stoljeu sjeverna se Zemljina polutka ohladila do te
mjere da je to imalo tragine posljedice. To se razdoblje naziva malo ledeno
doba, a pojavilo se u ba nezgodno vrijeme, nakon toplog srednjovjekovnog
razdoblja, kad se ovjeanstvo udvostruilo. Sad se poelo smanjivati jer su
usjevi podbacivali zbog klimatskih promjena, pa su se cijene kruha udvostru
ile i upetostruile.
Suneva aktivnost utjee na temperaturu na Zemlji, to je sigurno. A tijekom
20. stoljea solarni ciklusi su se pojaali. Studije pokazuju daje krajem 20. stolje
a Suneva aktivnost bila moda najvia u zadnjih 8000 godina, a mijenjali su se
i drugi parametri, kao magnetsko polje Sunca, koje se u prolom stoljeu gotovo
120
11 pogliMji? GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
udvostruilo. Ali Onda je dolo do promjene. Tijekom zadnjih deset do dvanaest
godina Suneva je aktivnost poela opadati. Zadnje je desetljee bilo toplije od
prethodnih, to je rezultat velikog dizanja globalne temperature izmeu 1978. i
1998. Od tada, prosjena temperatura je visoka, ali stabilna. No, na poetku smo
perioda slabe Suneve aktivnosti koji bi konano mogao staviti toku na slakle-
niku teoriju globalnog zatopljenja i utjecaja ovjeka.
Neki lanovi Ruske akademije znanosti kau da smo moda na poetku
razdoblja nalik onom izmeu 1790. i 1820., malog opadanja solarne aktivno
sti zvanog Daltonov minutnum. Procjenjuju da pad Suneve aktivnosti rpj fp
smanjiti globalnu temperaturu za 1,5 stupnjeca Celzijusovih do 2020. godine.
Postoje tabele koje uvjerljivo pofcatsiju kako rfliusi pjega poHapajua kri
vuljom temperature na Zemlji. Stvar pogotovo postaje zanimljiva kad se stavi
I krivulja proizvodnje C 02, pa se vidi kako onima neku svoju krivulju - effO
zatopljenja dok nema emitiranja CO , onda se CO, emitira sve vise, ali ba
tada se Zemlja malo hladi, pa se opet malo: grije i onda joj se jedan dio krivulje
poklapa s krivuljom CO .
(x) Plava crta predstavlja temperaturu zraka na sjevernoj polau razdoblju T8SG^SKS,| (affiH^
a () crvena crta duinu solarnog ciklusa. Poklapanje je oigledno.
121
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Siajfci irf^stavlja odnos suneve aktivnosti i godinjih temperaturnih promjena na povrini Arktika.
Temperatura Arktika takoer blisko prati aktivnost sunevih pjega
Evo iopaf podataka koji svjedoe o vezi Sunea i temperature na Zemlji
(zapravo, to je tako logino s ime prvo povezujete temperaturu? Pa sa Sun
cem, naravno.)
Solarni minimum (2000...?)
Moderni klimatski optimum (1890-2000) - svijet postaje topliji. Koncen
tracije staklenikih plinova rastu. Solarna aktivnost raste.
Dallonov solarni minimum (1790-1820).s- globalne temperature su nie
od prosjeka.
Maunderov solarni minimum (1645-1715) poklapa se s malim ledenim
dobom.
Sprerov solarni minimum (1420-1530), otkriven analizom radioaktivnog
ugljika u godovima drvea, poklapa se s razdobljem hladnijeg vremena. Nase
lja na Grenlandu su naputena.
Wolfov solarni mi ni mum (1280-1340), poinje kvarenje klime. ivot na
Grenlandu postaje tei.
Srednjovjekovni solarni maksimum (1075-1240) poklapa se sa srednjo
vjekovnim toplim razdobljem. Vikinzi iz Norveke i Islanda stvaraju naseobi
ne na Grenlandu i u Sjevernoj Americi.
A sun-climate concience?
"SHBSolar total
irradiance (w/m2)
' 1374.....................................
oso YearlyArctic-wide surface
temperature anomalies {deg C)
S1. pogtevjie GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
Oortov solarni minimum (1010-1050), temperatura na Zemlji je hladnija
od prosjene.
Uz se. ove poznate i dostupne podatke, silna propaganda p globalnom
zatopljenju postaje sve sumnjivija. Ako je neto dio globalnog plana onda glav
ne institucije nee prihvatili Ne kao odgovor, pife David Icke i kae da je to
obino nepogreiv nain da.se prepoznaju obrasci manipulacije. Ako ip n<?to
gura naprijed usprkos miljenju javnosti i protiv svih dokaza, prirodne prav
ile i zdravog razuma, u tom #sluaju, bejfe |^gtka, radi o globalnom planu.
I )anas imamo savren primjer, napisao je Icke, tog procesa u neemu to zovu
'(limategate^, razotkrivanju vodeih znanstvenika koji su namjetali podatke o
t e inp eraturaroa.
Globalno zagrijavanje, ili ssklihaatske promjene kako te sada /.y\ u nakon
to su temperature pole konstantno padati, prema tome bi bio najbezonije
Izreiran problem, ili ne-problem,J |ednoBffto - divovska la. Ali, fea,g to
kau, ponovite la dovoljno puta i postat e prihvaena istina, a to je la vea,
vie e ljudi u nju povjerovati.
Propaganda o klimatskim promjenarnazasniva se na mitu da tempera
ture znaajno rastu i da bi mogle dosegnuti katastrofalne razine, i to zbog ljud
skih emisija ugljinog dioksida dok su, ustvari, promjene temperature uzro
kovane naj^grojatnije porastima ili padovima Sunevih aktivnosti poznatih
kao Suneve pjege te drugim prirodnim pojavama. Bili |go u igstufm trendu
Suneve aktivnosti koji je podignuo prosjene temperature, ali n sada opada
godinu za godinom, a tako i temperature. Kada aktivnost Sunevih pjega po
novno poraste u sljedeem ciklusu, temperature e opet porasti, da bi na kraju
ciklusa opet pale. Na ugljini dioksid otpada samo dio staklenikih plinova, a
ugljini dioksid koji stvara ovjek tek Je djeli, lak i od toga. Efektu staklenika
daleko najvie doprinose vodena para i oblaci koji su odgovorni za oko 96,5%
fenomena prirodnog zadravanja topline. Moemo jedino zabraniti ^goJfenu
paru i oblake. A prije nego to jo vile demoniziramo ugljfci dioksid, treba
spomenuti da je on zasluan za rast biljaka. Bez njega, fao i bez efekta stakle
nika za zadravanje topline, ovaj planet bio bi nepogodan
Iluminatske obitelji, pisao je Icke, odluile su stvoriti privid potencijal
ni klimatske katastrofe kako bi izmijenile lice i prirodu globalnog drutva i
nametnule enormne nove poreze zajedno s dravom policije i kontrole radi
provoenja novih zakona o klimi. A jedna od najvanijih organizacija (iilumi-
mitskom ekolokom planu je Rimski klub osnovan 1968. Povezan je s mreom
1)rube Bilderberg, Vijeem za vanjske odnose i Trilateralnom komisijom. Sve
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
su to organizacije Rothschilda koje koordinira tajno drutvo Okrugli stol iz
Britanije. Osniva Rimskog kluba Aurelio Peccei izjavio je 1991. za publikaciju
te organizacije naslova Prva globalna revolucija: U potrazi za novim neprija
teljem koji e nas ujediniti, doli smo na ideju da bi zagaenje, prijetnja global
nog zagrijavanja, nestaice vode, glad i tome slino mogli biti pogodni... Sve to
rezultat je ljudske intervencije... Pravi je neprijatelj, dakle, samo ovjeanstvo.
Glavna je motivacija plana klimatskih promjena kriom uspostaviti svjet
sku diktatorsku vladu. Nedavno otkriveni dokumenti Ujedinjenih naroda sa
dre detalje plana za globalnu vladu uvedenu kroz ekoloke zakone i propise.
Sredstvo zato j e Program za okoli Ujedinjenih naroda (UNEP), koji je osnovao
iluminatski Meuvladin odbor za klimatske promjene (IPCC) radi prodavanja
scenarija o kraju svijeta. No, predani promicatelji globalnog zagrijavanja na
BBC-u doivjeli su veliku neugodnost kada je jedan od njihovih dopisnika
za klimu, Paul Hudson, napisao lanak u kojem je priznao da temperature ne
rastu ve jedanaest godina.
Naslov na web lokaciji BBC-a ovako je to saeo: to se to dogodilo s
globalnim zatopljenjem? Hudson je citirao profesora Dona Easterbrooka sa
Sveuilita Western Washington koji je rekao da nam padajue temperature
oceana praktino jame da e Zemlja biti u fazi hlaenja sljedeih tridesetak
godina. No, oajniko nastojanje da se prikrije injenica da temperature pa
daju dovelo je do toga da znanstvenici diljem svijeta falsificiraju brojke, uklju
ujui neke s NASA-inog Instituta za svemirske studije Goddard. Na elu toga
je bliski suradnik Ala Gorea, dr. J ames Hansen kojega zovu ocem klimatskih
promjena. Njemu imamo zahvaliti za puno napuhanih podataka koji su raspi
rivali mit o klimatskim promjenama.
NASA-in institut na elu s Hansenom objavio je da je listopad 2008.
bio najtopliji dosad zabiljeeni, pa ipak su ljudi irom svijeta doivjeli vrlo
hladno vrijeme i teke meave. Kad je oigledna netonost NASA-inih brojki
dovedena u pitanje, pokazalo se da su koristili brojke iz toplijeg mjeseca ruj
na, a priopili su one iz listopada. Brojke koje objavljuje Hansenov NASA-in
institut pruaju neke od glavnih podataka koje UN-ov Meuvladin odbor
za klimatske promjene koristi kako bi potkrijepio svoju priu o globalnom
zagrijavanju, a NASA je konstantno predstavljala temperature vie od dru
gih izvora. To nije prvi put da je Hansen uhvaen u lai. Godine 2007. bio
je prisiljen priznati da njegova tvrdnja da su 1990-e bile najtoplije desetljee
20. stoljea nije istinita. To su bile 1930-e kad se proizvodilo drastino manje
ugljinog dioksida.
124
I s5 pogtevije GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
Meunarodni izvrni direktor Greenpeacea Gerd Leipold morao je prizna
li da priopasji tisak u kojem se tvrdilo da ee arktiki led nestati do 2030.
ne moe potkrijepili dokazima, ali je rekao da se ne ispriava to je emoci-
onalizirao problem kal bi pridobio javnost da vidi svijet na njegov nain.
Mislim da hoe rei, napisao je David Icke, da je laganje u redu, sve dok
vam ljudi vjeruju. Ne samo to ledene kape ne nestaju, nego se i poveavaju
kako temperature padaju. Izvjetaj objavljen u listopadu kae da je antarkti-
ko ljetno 'otapanje u 2008./2009. bilo najslabije ikad zabiljeeno od uvoenja
satelitske tehnologije. Taj l i f j i l l l j , objavljen u asopisu Geophystcal Research
ietters, ignorirali su mediji glaVtls struje! 1 skupine za 'ailtitu okolia.
A ako elite vidjeti izvorne zapis* o globalnim temperaturama kafe
najvie citira kako biste provjerili podatke koje k$f|p|i klimatski kult - oni su
ie, eto, izgubili. To se pukom sluajnou dogodilo kad se Odjel za klimatska
Istraivanja sa Sveuilita East Anglia u Ujedinjenom Kraljevstvu, jedan od
svjetskih centara klimatskog kulta, suoio sa zahtjevima da ih objavi prema
Zakonu o slobodi informacija. Prije toga su odbijali objaviti neobraene po
datke s klimatskih postaja i pojedinosti o svojim metodama obraivanja. Zato
l>l unitili podatke koji bi, ako govore istinu, podrali njihove tvrdnje da kli
matske promjene uzrokuje ovjek?
Podaci su bili sustavno namjetani, ali pria jc krajem prve treine 2010.
dobila novi zamah kad je jedan haker pristupio tisuama wmtom i dokume
nata iz raunala Odjela za klimatska istraivanja i razotkrio da su klimatske
promjene znanstvenici krivotvorili. Bili su to e-mailovi koje su izmjenjivali
Isl aknuti klimatski znanstvenici, a jasno su ukazivali na to da je postojala uro
ta tla se blokira zahtjev na temelju slobode informacija i da se skeptine znan
stvenike zadri izvan procesa strunog recenziranja (peer-review) i znanstve
nih publikacija. Profesor Phil J ones, direktor Istraivakog odjela, povukao Se
s poloaja dok se ne provede istraga. U jednom od njegovih c-mailova pisalo je:
,.l Ipravo sam zavrio Mikeov trik s prirodom i dodao prave temperature svakoj
seriji za posljednjih 20 godina kako bih sakrio pad
Dr. Tim Bali, koji je provio 30 godina u klimatskoj znanosti i opovrgava,
slubenu bajku, rekao je da su razotkriveni dokumenti ubojit dokaz. Rekao
je tla je to na svjetskoj razini zastraujue, jer ta skupina znanstvenika ne
siimo to kontrolira I Iadlevev centar Meteorolokog ureda UK, koji kontro
lira podatke o temperaturi, nego takoer kontroliraju i IPCC. I PCCje pak
tijelo koje upravlja vladinom klimatskom politikom u cijelom Svijetu. Krug
je zatvoren time to Hadleyev centar sufinanciraju Ministarstvo okolia, hra
125
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir SHSijs:.
ne I ruralnih poslova, Ministarstvo obrane i Ministarstvo energije vlade Uje
dinjenog Kraljevstva.
M-mailovt $u pokazali da se tim, kako su se naivali, uplitao u kompleksne,
birokratske procese UN-ovog odbora za klimu (I PCC-a) kako bi se iskljuili
nezgodni znanstveni rezultati iz njegova etiri Izvjetaja S procjeni stajftji te
kakovi utjecali na zakljuke odbora iz politikih, a ne znanstvenih razloga. Ta
koer, odreivao je to jest, a to nije struno recenzirana znanost i iskljuivao
rezultate koji se nisu podudarali s onim to su oni, i politiari s kojima su bili
blisko povezani, htjeli da UN-ov odbor za klimu objavi. Potom su ii amj ^ali
vlastite podatka kako bi pllkriM nedosljednosti i grifa. Izraavali su oaj zbog
injenice da, suprotno svim njihovim predvianjima, globalne temperature
nisu porasle u bilo kojem statistiki znaajnom smislu u posljednjih petnaest
godina, i u padu su devet godina. Ta je unutarnja sumnja bila u opreci s nji
hovim javnim izjavama da je trenutno desetljee najtoplije od kada se provodi
mjecenje i da je znanost globalnog zagrijavanja rijeena.
Nadalje, ometali su sam prases strunog recenziranja, psbnjajal se na
asopise koji su H recenzije njihovih radova birali njihove prijatelje, umjesto
nezavisnih znanstvenika. Uspjeno su se oslanjali na prijateljske urednike a-
ssj sa tariUm odbacivali' radove liji rezultati nisu bih u skladu s njihovim poli
tikim gleditem. Zalagali su se za smjenu strunog urednika jednog asopisa,
iskljuivo zato to nije dijelio njihovu spremnost za krivotvorenje i korumpi
ranje znanosti u politike svrhe. Pokrenuli su zlobnu javnu kampanju dezin
formiranja i ocrnjivanja njih^Cbi znamtvenih protivnika preko web lokacije
koju su pokrenuli uz Velika srdtea. U suprotnosti sa sviJH pravilima otvore
ne, provjerljive znanosti, Tim je poinio kazneno djelo zavjere radi skrivanja
i unitavanjaraunalnih kodova i podataka koje su legitimno zatraili vanjski
istraivai koji su imali vrlo dobar riiog sumnjati da su njihova istraivanja1
potena i kompetentna. U porukama Se takoer spominju njihovi napori da
obuzdaju srednjovjekovno toplo razdoblje kad su temperature bile vie nego
fto su danas, bez ugljinog dioksida industrijskog doba u atmosferi.
To su katastrofalne informacije za lobi klimatskih promjenai oni su ih po
kuali izbrisatiJ te iapfava o klimi i slubenih apisa. Lord Chriatopher Mon
ckton rekao je da njegovi osobni izvori to takoer potvruju. U londonskom
Sunday Telegraphu napisao je: .UN }e ukinuo srednjovjekovno toplo razdo
blje... 1995. godine. David Deming, geoznanstvenik sa Sveuilita Oklahoma,
napisao je lanak u kojem je rekonstruirao 150 godina sjevernoamerikih tem
peratura na temelju podataka iz buotina. J o je napisao: ,,S objavljivanjem
126
11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
ilanka u Scienceu stekao sam znaajan kredibilitet u zajednici znanstvenika
koji rade na klimatskim promjenama. Mislili su da sam jedan od njih, net
ko tko e izopaiti znanost u slubi drutvenih i politikih ciljeva. J edan od
njih mi se povjerio. Vana osoba koja radi na podruju klimatskih promje
na i globalnog zagrijavanja poslala mi je zapanjujui e-mail u kojem je pisalo:
Moramo se rijeiti srednjovjekovnog toplog razdoblja. To su i uinili. Drugi
UN-ov izvjetaj o procjeni stanja iz 1996. sadravao je dijagram razdoblja od
1000 godina koji je pokazivao da su temperature u srednjem vijeku bile vie
nego danas. Ali izvjetaj iz 2001. sadravao je nov dijagram na kojem nije bilo
nrcdnjovjekovnog toplog razdoblja. U njemu se pogreno zakljuilo da je 20.
Nloljee bilo najtoplije u posljednjih 1000 godina. Dijagram je izgledao poput
palice za hokej na ledu. Pogreno ravna linija temperatura od 1000.-1900. bila
)c drka, a porast od 1900. do 2000. bio je glava palice."
Ujedinjeni narodi su dijagram hokejsku palicu, koji lano tvrdi da prika
zuje iznenadan eksplozivan porast temperatura, obilno koristili za zastraivanje
naroda, a kanadska ga je vlada poslala u svako kuanstvo, kae Monckton. Od
bili su ga povui, ili se ispriati, kad je razotkriven kao apsurdan. ak i nakon
loga UN je nastavio promicati svoju politiku koristei podatke hokejske palice
koju je britanski pisac Christopher Booker, autor knjige The Real Global War-
niing Disaster (Prava katastrofa oko globalnog zatopljenja), opisao kao jedan od
najtemeljitije diskreditiranih artefakata u povijesti znanosti. Monckton je napi-
Huo: Brojni znanstveni radovi pokazuju da je srednjovjekovno toplo razdoblje
bilo stvarno, globalno i do 3 C toplije od dananjeg. Tada nije bilo ledenjaka u
I ropskim Andama: danas su tamo. Bilo je vikinkih farmi na Grenlandu: sada su
na trajno zaleenom tlu. Bilo je malo leda na Sjevernom polu: kineska brodska
trs kadra oplovila je ravno oko Arktika 1421. i nije ga uope nala.
Ako je u pitanju plan, Elita nee prihvatiti Ne kao odgovor, tvrdi David
Icke. Samo e tjerati dalje, bez obzira to bilo tko rekao ili uinio. Tako su u
ItttO vrijeme dok su Internet i novine punile vijesti o otkrivenim e-mailovima
koji su svjedoili o lairanu podataka, Barrack Obama i, prema procjenama,
16.500 politiara, izaslanika, aktivista i reportera, bili u Kopenhagenu na UN-
ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama. Raspravljali su o zahtjevima da
ni* drastino smanje svjetske emisije ugljika i za to vrijeme proizveli 40.584
Ione ugljinog dioksida, to je otprilike bila koliina ugljikovih emisija Maroka
u 2006. godini. To ukljuuje koritenje oko 140 aviona za prijevoz svjetskih
elnika, predsjednika i takozvanih VlP-ovaca. Sve se to odvijalo usred razot
krivenog namjetanja i manipuliranja znanosti.
127
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Evo jednog Obaminog govora koji je prethodio konferenciji, ono to je
rekao u Ujedinjenim narodima u rujnu: Nijedna nacija, koliko god bila velika
ili mala, bogata ili siromana, ne moe izbjei utjecaj klimatskih promjena.
Podizanje razina mora prijeti svim obalama. Snanije oluje i poplave prijete
svim kontinentima. ee sue i propadanje usjeva stvaraju sukobe i glad na
mjestima gdje ve ima mnogo sukoba i gladi. Na otocima koji se smanjuju,
obitelji su ve prisiljene naputati svoje domove kao klimatske izbjeglice. Si
gurnost i stabilnost svake nacije i svih naroda - na prosperitet, nae zdravlje,
naa sigurnost - ugroeni su. A vrijeme koje imamo da to sprijeimo istjee.
Same gluposti. No, velik dio medija glavne struje gleda na drugu stranu
otkad je izbio skandal Climategate. Kako pie Icke u kolumni na svojoj web
stranici, rairenu klimatsku cenzuru razotkrio je ugledni britanski voditelj TV
vijesti Peter Sissons koji je napustio BBC zbog naina na koji je voen njihov
informativni program. Sissons je rekao da je bio jedan od samb nekolicine
BBC-ovih voditelja intervjua koji su uope spomenuli mogunost postojanja
druge strane rasprave o klimatskim promjenama. Rekao je da BBC-ovi naj
poznatiji ispitivai bez izuzetka polaze od toga da je ta znanost utvrena
dok, kako on istie, postoje bezbrojni ugledni znanstvenici koji kau da nije. U
londonskom listu Mail on Sunday napisao je: ,,...BBC-eva politika, koju entu-
zijastino provode BBC-ovi dopisnici za okoli, praktino je ta da se takva gle
dita ne smiju uti - pogledajte BBC-evu prologodinju izjavu da BBC News
trenutno smatra da njihovo izvjetavanje treba kalibrirati tako da se u obzir
uzme znanstveni konsenzus da globalno zagrijavanje uzrokuje ovjek?
No, istina je da tog znanstvenog konsenzusa nema, samo reiran privid nje
govog postojanja zahvaljujui nekim novinarima s BBC-a irom globalnih medi
ja koji odbijaju dati rije desecima tisua znanstvenika koji govore da je slubena
pria znanstveni apsurd. Sissons se sjea izvanrednog intervjua koji je napravio s
lidericom Zelene stranke UK-a Caroline Lucas. Sissons je rekao daje njoj ukazao
na injenicu da se ini kako klima ne surauje s njenim tvrdnjama o rastuim
temperaturama uzrokovanim ugljinim dioksidom i objasnio joj da deset godi
na nije bilo zagrijavanja, to je bilo u kontradikciji sa svim alarmantnim raunal
nim predvianjima. Lucas se razbjesnila, kae Sissons, i rekla mu da je sramotno
to BBC daje bilo kakav publicitet gleditima takve vrste.
Evo i primjera koliko duboko, ili bolje rei koliko visoko (ovoga puta u
doslovnom smislu) ide lairanje prie o globalnom zatopljenju. Nexus je pre
nio vijest s CanadaFreePress.coma o aferi koja je nazvana satellitgate. Naime,
prema priznanjima znanstvenika SAD-a, senzori na barem pet satelita koriste -
128
11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
nih za prikupljanje podataka o klimi bili su degradirani do te mjere da su po
daci o temperaturi mogli odstupati od stvarnih za 10 do 15 stupnjeva. Pisalo je
da u eskalirajuem nizu nazvanom ,satellitgate, daljni dokazi pokazuju da je
Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) godina znala za te neisprav
nosti. Uope ne sumnjam u to. Ali itekako sumnjamu u slubeno objanjenje
da je do toga dolo zbog manjka sredstava i loe raspodjele.
Usprkos upozorenjima, Amerika agencija prodavala je svoje netone
podatke brojnim meunarodnim institucijama bez da je javno objavila da su
satelitski senzori neispravni i nepouzdani za utvrivanje klimatskih promjena.
Automatska mjerenja bila su zagaena stotinama, ako ne i tisuama lanih i
apsurdno visokih oitanja temperature od kojih su neka bila ak 322 stupnja
celzijusa. NOAA je, prenosi vijest, bila svjesna tih zapanjujuih anomalija jo
2006. ili ranije, ali ih nije rijeila. Njihova mjerenja temperature kopna i mora
klimatolozi su koristili u svojim modelima od samog poetka rada lansiranih
Natelita. Kao posljedica toga, pisalo je, strahuje se da su nebrojene znanstvene
studije o porastu globalnih temperature sada potpuno bezvrijedne.
Iz analiza lanih temperaturnih podataka koji su bili na internetu prije
nego to ih je NOAA uklonila vidljivo je da su skoro sva lana oitanja bila da
leko via od oekivanog prosjeka, mnoga za etiri ili pet puta, i skoro nijedna
lana temperature nije bila nia od prosjeka.
Ih, ta nemojte kazti!
Ovu uzbunu, pisalo je dalje, nije podigla samo aica skeptinih klima-
lologa. Nacionalna akademija znanosti u svom je izvjetaju na 455 stranica iz
2007. godine zakljuila da je zbog neispravnosti u amerikoj satelitskoj mre
i nacionalna sposobnost praenja klime u vremenskih nepogoda u velikoj
opasnsti. Zakljuak lanka je bio da satellitgate ukazuje na jo jedno vladino
zatakavanje friziranih brojki o globalnom zatopljenju i da su, usprkos vie
godinjim zahtjevima znanstvenika za veom transparentnou, revni uvari
podataka unutar NASA-e i britanskog Odjela za klimatska istraivanje odbijali
takve zahtjeve i nezakonito prkosili Zakonu o slobodi informacija.
Na portalu http://news.oneindia.in 12. listopada 2010. osvanula je vijest
pod naslovom Globalno zatopljenje - najuspjenija pseudoznanstvena preva-
ra svih vremena.
Ameriki fiziar i profesor Harold Lewis upravo je tako opisao global
no zatopljenje - kao najveu i najuspjeniju pseudoznanstvenu prevaru koju
je ikada vidio. Rekao je da ideja da su klimatskim promjenama uzrokovane
djelovanjem ovjeka postala muljaa poticana trilijunima dolara kojima
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
se podmitilo znanstvenike. Lewis je dao te procjene nakon to je slubeno
istupio iz Amerikog fizikalnog drutva (American Physical Society - APS).
Usporedio je sadanje Ameriko fizikalno drutvo s organizacijom kojoj se
pridruio prije 67 godina, a koja je bila puno manja, puno plemenitija i ne
podmiena poplavom novca. Daily Express je jo citirao Lewisa: Kako je to
sve danas razliito. Divovi vie ne hodaju Zemljom, a novac je postao raison
detre veine istraivanja u fizici... Takva je i prevara o globalno zatopljenju,
s (doslovce) trilijunima dolara koji je pokreu, i koji su pokvarili toliko znan
stvenika i nose ispred sebe Fizikalno drutvo kao divlji val. To je najvea i
najuspjenija pseudoznanstvena prevara koju sam vidio u mom dugom ivotu
kao fiziar. No, predsjednik Fizikalnog drutva, profesor Curt Callan odbacio
je optube o pseudoznanosti rekavi: Upotreba rijei muljaa je smijena.
Odbaciti rad velikog broja potenih i marljivih znanstvenika kao prevaru, na
prosto je besmisleno.
A to ste oekivali?
12, poglavlje
VJERUJEM-NE VJERUJEM
Neki ne vjeruju svjedocima.
Ja sam odluio vjerovati. Jer, zato bi ljudi lagali? Razmiljao sam o tome i
f ukljuak se nametnuo sam od sebe - ovaj svijet zapravo se temelji upravo na
nnScmmeusobnom povjerenju.
Kad kupujemo kruh, vjerujemo da nitko nije stavio u njega psei drek.
Konobaru vjerujemo da nam nije pljunuo u kavu.
Kad se vozimo, vjerujemo vozaima koji nam dolaze u susret da nee
ukienuti u nau traku.
Zato je paradoksalno to si ne vjerujemo meusobno, mada veina nas
nema nikakvog interesa u laganju. No, zato vjerujemo onima koji itekako ima
ju Interesa lagati, npr. CNN-u, koji oblikuje politiku i javno mnijenje, ili pak
Svjetskoj zubarskoj organizaciji koja preporua neke tamo kaugume dobre
U zube, usprkos tome to sadre umjetni zaslaiva, vrlo otrovnu supstancu
RVunu aspartam za koju je dokumentirano da izaziva glavobolje, migrene, vr
toglavice, epileptike napadaje, muninu, utrnulost, grenje miia, debljanje,
liflp, depresiju, umor, razdraljivost, tahikardiju, nesanicu, probleme s vidom,
gubitak sluha, lupanje srca, potekoe s disanjem, napade tjeskobe, gubitak
pamenja, bolove u zglobovima... ukupno 90 raznih simptoma. (Ameriko je
vojno zrakoplovstvo u svom slubenom biltenu o sigurnosti letenja u svibnju
i kolovozu 1992. slubeno upozorilo svoje pilote da ne konzumiraju dijetalne
napitke zbog djelovanja aspartama na sposobnost upravljanja avionom.)
Kome jo vjerujemo? Organizacijama koje nas uvjeravaju da moramo cije-
pili djecu otrovima. Uglednim znanstvenicima koji nas uvjeravaju da su GMO-
iminirnice toliko sigurna hrana da bi ih davali svojoj djeci. (Citiram izjavu ugled
nog znanstvenika Radmana koju sam prije par godina proitao u novinama).
131
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kseimir Miak
I zaista, zato ne bismo vjerovali ovjeku koji nas gleda u oi, izgleda po
teno i pria neku udnu priSu? Ljudi ionako u Sfata vjeruju, s jo manje
dokaza u neije postojanje - u Isusa, Budu, Krinu, teoriju prirodnog odabira,
ledena doba... to se mene tie, neka svatko vjeruje to god hoe. Veliki filozol
zapada J ames Bond rekao je, ivi i pusti umrijeti, to meni zvui dovoljno
mudro. A u meuvremenu, dok se pojave pouzdaniji mehanizmi procjene isti
nitosti od ovih koje sad imamo, ja u vjerovati ljudima.
Dosad se ta praksa pokazala uspjenom. Kad je rije o bitnim stvarima,
nitko me jo nije zeznuo. Uostalom, ako jednom saznam da neke stvari nisu
bile ba takve kako su opisane - pa, saznat u na vrijeme, zato se troiti una
prijed? Sjetio sam se ovjeka o kojem mi je davno priao stari. Sreo ga kad Je
tek poeo raditi, a ovjek mu je, kao stariji i iskusni kolega, iznio svoju ivotnu
filozofiju koja je po prilici zvuala ovako: Za mene su svi lopovi dok se ne
dokae suprotno. ,,I vi ste za mene lopov, dodao je, iako moda uope niste,
dok ne ustanovim suprotno. Ba se dobro osigurao. J adan ovjek. Ima li netko
meu vama tko bi htio, poput njega, ivjeti u svijetu punom lopova, prevara
nata i laljivaca?
Sve ovo piem zbog toga jer mi vrlo esto netko prie sa eljom da mi
ispria neko svoje neobino iskustvo, od susreta s NLO-ima, duhovima, ud
nim vizija svijeta; svaega tu ima. Ti ljudi nemaju nikakav motiv za laganje, nit i
su ikakvi Trikovi. Obini ljudi poput svih nas, s nekim neobinim iskustvom,
koji jednostavno imaju elju ispriati ga nekome za koga misle da bi ga to zani
malo ili da ga nee ddbaciti. Moda bi ga ispriali i vama; moda i jesu.
Dosad sam uo toliko takvih pria da mi se sve vie ini da su one pravilo,
a ne iznimka. Naravno, jedna je stvar kad gledate osobu koja vam to pria, a
druga kad vam ja prepriavam iz druge ruke, a u meuvremenu sam pola de
talja zaboravio, a i nedostaju sve one informacije govora tijela koje nesvjesno
prikupljamo dok s nekim razgovaramo. Ali to je, tu je. Bar mogu garantirati
da je istina da su mi te prie ispriane.
Recimo, prije nekog vremena mi je maserka iz susjedne zgrade, Vukovar
ka koja je u ratu bila u uniformi, ispriala ak dvije neobine prie. Priala ih
je tako svakodnevnim tonom - uz kavu i cigaretu, vie kao neku zanimljivosl
koja joj se dogodila, nego neto na to se zakvaila - da mi je trebalo vreme
na dok nisam shvatio o emu zapravo pria. Prvo o svom prijatelju, njenom
vrnjaku koji je s osamnaest godina poginuo u Vukovaru, a potom joj se par
godina kasnije javio u snu. Kad ga je pitala gdje je i zato se ee ne javi, rekao
joj je: Pa tu sam stalno, i pokazao fotografiju njene mame i te cure dok je bi l a
132
12.pogiavtie VJERUJEM - NE VJERUJEM
mala, na kojoj se i odjednom ukazao, ali kao odrastao ovjek. Kad se pro
budila, otila je do te fotografije (to je bila jedina fotografija njene mame koja
je preivjela vukovarski egzodus) i na svoje iznenaenje otkrila i njega, u dobi
od osamnaest godina, na fotografiji koja je sniml jena dok je bila mala.
Druga pria se odvijala 1995., nakon Oluje, kad ju je jedna prijateljica
/umolila da je, budui da je bila u uniformi i da ima prijatelje u vojsci, odvede
u rodno mjesto kraj Kn-in^da vidi to je ostalo od njene kue (u to vrijeme
i ivili jo nisu mogli na to podruje). Ona je to i uinila i njih dvije su ddfte uto
kuu i u njoj prespavale. Ona se usred noi probudila jer joj je neto ili netko
nevidljiv sjedio na grudima i davio je oko vrata, l i j e se mogla pomaknuti, niti
p je mogla bacM, pa se poela moliti. Nafcon nekog vremena, stisak je popu
nilo i entitet je otiao, a ona je nekako u strahu probdjela do jutra. S jutarnjim
suncem uinilo joj se da j i p t sanjala. dok je prijateljica nije pitala kako to
i/,gleda i kakve su joj to masnice oko vrata.
Te sam se prie sjetio kad sam par mjeseci kasnije i jednim doktorom
etnologije radio emisiju o fantastinim biima iz mitologije raznih hrvatskih
k rujeva. Priao mi je o nekim ^SStama ili duhova, zapravo vie neto
I/, meu, koje su se u narodu nazivale: more ili morice. Opisivao mije navodna
djelovanja tih mora, a jedan od opisa iz narodne predaje u potpunosti je od
govarao iskustvu koje mi je opisala maserka. Tad sam se sjetio i izjave pokoj
nog dr. J ohn E. Maka, slavnog psihijatra s Harvarda i dobitnika Pulitzerove
tnigrade, koju je dao govorei o piktogramima u usjevima. Oni nas, kazao je,
prisiljavaju da prihvatimo da iza trodimenzionalnog univerzuma postoje
kozmike realnosti ili djelovanja prirode za koja se ini da ne potuju* epi
demioloke i OTtol<sSebarijere koje smo podigli asmeu nevidljivih svjetova,
kozmosa i nas samih.
Oni, i toliko toga drugoga.
jer ista se misao moe primijeniti za puno fenomena, kako onih vidljivih
svima tako i onih koji spadaju u kategoriju subjektivnih iskustava, ali koje
R<t ponekad moe objektiftgitati drugim iflenim i neovisnim Iskustvima* ili
nekim fizikim tragovima i slino. U-svojojknpfei Svjetla na nebu - kronolo
gija istraivanja NLO-a zapisao sam puno slinih prin^era i domaih svje
doanstava vezanih uz NLO-e. NLO-i su dobar primjer jer me esto pitaju
vjerujem li u njih.
Malo je glupljih pitanja od toga. I, kad bolje razmislim, to koga briga u
lio netko vjeruje? Oduvijek mi se inilo neprilinim ak i pitati nekoga vjeruje
ll u Boga. To je tako teko (i lako) pitanje, jer zna odgovor sve do trenutka dok
133
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
ga ne treba uobliiti u rijei. U trenutku kada ga krene izgovoriti, on postane
nekako isprazan i pogrean. Vjerujem da je to zato jer se radi o onim misti
nim i dubokim stvarima, koje je nemogue zarobiti rijeima, a rijei nisu nita
drugo nego tek zaleene misli. A misli, to jest tzv. racionalni pogled na stvari,
ne mogu dati takve odgovore. Oni izmiu razmiljanju, jer se nalaze u domeni
osjeaja ili intuitivnog percipiranja svijeta.
No, kod tog pitanja s poetka koje mi se esto upuuje (vjerujem li u ovo
ili ono...) stvari nisu uvijek toliko komplicirane. Recimo, netko vas upita: vje
ruje li u NLO-e? U duhove? U izvantjelesna iskustva? U ivot poslije smrti? U
povezanost umova? Na ta je pitanja lako odgovoriti, jer u potrazi za odgovo
rom ne treba zagrabiti u duboki bunar misterija ivota, ve u knjige, tekstove,
internet. Tamo sve pie. NLO? Pa naravno, obilje podataka ne doputa drugu
mogunost nego da se tu pojavu prihvati kao legitimnu. O njenoj prirodi se
moe raspravljati, ali sigurno jest da je to neto to izlazi iz dananjeg prihvae
nog okvira mogueg. Uvijek se iznenadim u kako shizofrenom svijetu ivimo,
kad naletim na astronomske tekstove o programu SETI, koji je smiljen da bi
tragao za signalima izvanzemaljskih civilizacija. I tada taj neki astronom kae
da jo nita nisu uhvatili, ali da svemir ne moe biti prazan kad je tako velik. 1
to je sve. Ba mudro i struno. Potpuno ignoriranje svih kvalitetnih izvjetaja
o NLO-ima koji govore da moda nije potrebno usmjeravati antene SETI-a u
duboki svemir u potrazi za izvanzemljanima.
Isto vrijedi i za duhove, gdje kvaliteta i koliina podataka ukazuje da je
pojava autentina. Isto vrijedi za izvanosjetilnu perpcepciju, koja je dokumen
tirana u beskonanom broju parapsiholokih eksperimenata.
Kod izvantjelesnih iskustava, iskustava otmica, magije ili kontinuiteta svi
jesti nakon ivota podaci imaju drugaiju kvalitetu, subjektivni su, no moe ih
se objektivizirati usporeivanjem velikog broja subjektivnih iskustava koja su
se zbila neovisno jedna o drugima i neka e slika zacijelo isplivati van.
Dakle, ti ljudi koji me pitaju vjerujem li u ovo ili ono su samo lijeni. Ako
se malo pomue i informiraju, i oni e znati odgovor.
A to je s pojavama ili priama koje se mogu uti, a nema naina da ih se
objektivizira? Moda ih prihvati u trenutku dok ti ih netko pria ili si na neki
drugi nain udubljen u njih, ali ve sljedeeg dana, dok ti je um "obuzet svako
nevnim poslovima, takve se prie ponu initi poput sna. Zato sam tako dobro
razumio Arthura Clarkea koji je jednom, na pitanje vjeruje li u neku tajan
stvenu pojavu (ne sjeam se koju), odgovorio britanski suzdrano i duhovito:
Ponedjeljkom, srijedom i petkom da, a utorkom, etvrtkom i subotom ne.
134
1?.ivglav| je VJERUJEM - NE VJERUJEM
No, pas ne laje zbog sela, nego zbog sebe. Zapravo, nije problem u tome
Sto me netko upita vjerujem li, primjerice, u postojanje gmazova (onih koje
upisuje David Icke) ili Atlantidu. Problem je ovaj: da bih dao odgovor, prvo
moram sam sebe zapitati vjerujem li u to. Ponekad se dogodi slian efekt kao
kod pitanja o vjerovanju u Boga,,* poetka ovog teksta. Dok odgovor neometa
no pliva negdje u meni, nema problema, ali kad ga treba izgovoriti, suoi se sa
ivlm filterima opreza koje imamo. Neto od toga je razuman oprez, i neto tek
banalna autocenzura da se izbjegne disonanca s okolnim irfjetom. Ali doao
smn i do rjeenja ove jednadbe.
Ono glasi: Uope nije bitno vjerujem li ja Uneto ili ne.
Mogu vjerovati koliko god elim u to da mi ormar lebdi iznad glave, ali
svejedno i dalje stoji u kutu sobe. Mogu do milje volje vjerovati da nema NLO*
ii, ali ipak e ih se vidjeti na radaru, ipak e se slati avioni da ih presretnu, ipak
e ih ljudi viati. Isti vrijedi i za sve vas.
Tu se nametnulo jo jedno bitno pitanje. Kad sebe upitam vjerujem li,
/vui kao da smo dvojica. Hm, tko je taj prvi, kojeg se pita; tko je taj drugi, koji
pita? J esam li moda podvojena linost,? I koja od te dvije linosti zapravo ima
ove zulufe? Sjetio sam se kad mije jedan prijatelj priao o Sckhartu Tolle&(ko~
(cg ja nisam itao). Ako se ne varam, Eckhart ie tada sav sjeban sjedio u parku i
razmiljao o tome kako ne moe vie ivjeti sam sa sobom. I tad se zapitao ovo
isto pitanje: zar ih je dvojica? J edan koji ne moe ivjeti s drugim.
Oito, u oba sluaja, odgovor je: da.
Bacio sam se na posao da identificiram taj tajanstveni dvojac. Odmah je
bilo sigurno da am jedan od njih ja. Ali koji, ne mogu biti dvojica ja u meni,
Inae je vrijeme da potraim strunu pomoe. Bilo je laki kad sam identifi
cirao drugoga. Zakljuio sam (kao i mnogi prije mene) da je to moj kompa
mozak, ili preciznije reeno: um. Dakle, u takvim sluajevima ja razgovara sa
svojim umom. Ili um sili ja da razgovara f'njime*pr nisam primijetio
da u ja ima ba velike elje da komunicira snekim tako ogranienim kat e
je um. Tko zna, moda je taj ja onaj dio nas koji je uvijek svjestan da je dio
beskrajnosti cjeline o k|bj pri&ju mistici i ljudi koji SUdofivljeli prolfjetlju-
lua, mistina iskustva na razne naine, ea ja koji zna da je sve oko nas tek
etvorodimenzionalna iluzija koju stvara na mozak?
Pada mi na pamet hipnoza, odavno poznata tehnika koju psihijatri fi
dugo rutinski koriste u razne terapeutske svrhe. Prizori iz nekih televizijskih
emisija i hipnotizerskih predstava pokazuju s kojom se lakoom ljude moe
hipnotizirati da jedu bananu mislei i osjeajui okus jabuke, da po studiju
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
voze mali djeji automobil na pedale mislei da voze Porsche i slino, to je,
kad se bolje razmisli, zastraujue. Zastraujua je spoznaja s kojom se lako
om moe isprogramirati ili preprogramirati ljudski um, u kojega se toliko
pouzdajemo. Oito je rije o krajnje nepouzdanom alatu, koji je stalno pod
utjecajem hormona i kemikalija koje lui tijelo, pa elektrinih impulsa kojima
je mozak premreen, pa onda i duboko ugraenih programa kojih osoba nije
niti svjesna, a jedan od njih sigurno je i uvijek gladan ego. Ono nae pravo ja
toga je cijelo vrijeme svjesno, ak i onda kad ne moe doi do izraaja od silne
buke koju cijelo vrijeme stvara um.
Ako preformuliramo situaciju razgovora izmeu uma i ja, ona bi mogla
izgledati ovako:
Ja bezbrino sjedi i uiva, bez ikakvih briga, i tada dolazi neko nesigurno
zanovijetalo, koje se inae stalno mui jer ne moe nita sluati a da pritom ne
mantra mantru, ,,s ovime se slaem* ovime se ne slaem, i tako besmisleno
u krug. I tada zanovijetalo pone gnjaviti tog ja: Hej, ja, vjeruje li u ovo?
Vjeruje li u ono? Daj pomogni, ne znam to da kaem, sam ne mogu nita
zakljuiti o tim stvarima, o nekima mogu, ali o ovome ne mogu, i nikad, ba
nikad nemam dosta informacija, preludo mi zvui, a upravo sam ukljuen u
komunikaciju s drugim umom, a moram mu neto odgovoriti, inae u ispaliti
na ivce... zato, budi drug, i reci, to ti misli, vjerujemo li ti i ja u to?.
Ja ga pogleda i kae:
Pojma nemam, stari... zapravo znam, ali to je potpuno nevano, kui?
Stvari su kakve jesu, to god mislili o njima. Ne shvaam zato se toliko uzbu
uje, eli neto nekome dokazati, ili to? Ima neke komplekse? Misli da e
propasti ako neto ne zna? Nee, bez brige, ionako nisi stvoren da sve shvati,
dr se tablice mnoenja i dijeljenja, to ti dobro ide. Zar ti nije dovoljno to se
zabavlja sa svim tim stvarima, to se moe igrati s njima do mile volje; zato
ih mora zatvoriti u kutijicu i spremiti na policu? Pusti me na miru, vidi da se
odmaram. To bih i tebi savjetovao.
Ja zatvori oi i nastavi se izleavati u svojoj viseoj lealjci, u hladu pro
ljetnog dana, uivajui u iskustvu sluanja pjeva ptica, svjee ubranih treanja,
plavog neba i povjetarca koji ga povremeno oplahile.
Zato i ja bezbrino uivam u sluanju i doivljavanju svih udesnih pri
a i dogaaja koja mi ivot i ljudi nanesu, kao i u ovom zagonetnom svijetu
iji je nastanak potpuno nepoznat. eem ulicom liui sladoled a da pojma
nemam kako su ga napravili; vozim se biciklom a da pojma nemam o prirodi
tajanstvenih sila kao to su gravitacija ili inercija, koje mi omoguuju taj ui
136
i 2. poglavlje VJERUJEM - NE VJERUJEM
luk; sviram Fendera Stratocastera a da pojma nemam na koji nain se moje
trzanje ica pretvara u zvuk koji izlaizi iz mog pojaala; piem ovaj tekst o
lome vjerujem li u neke pojave ili ne na svom laptopu a da nikad nisam shva
tio kako se one jedinice i nule, ,kojima smo uili na in&rmatM tasrednjoj
kolU pretvaraju u slova.
I znate to?
Ba me briga je f vjerujem ili ne.
1
37
13. poglavlje
SUSRETI S GMAZOVIMA
I dobronamjerni i zlonamjerni kvae se za dio Ickeove prie o gmazovi
ma koji vladaju svijetom, mada je to, u cjelini gledano, manje bitan dio. Kad
se ue dublje u materiju, otkriva se da je puno vanije pitanje: koja je prava
priroda stvarnosti, jer to pitanje krije klju odgovora kako se prema svemu
postaviti i na ovoj razini stvarnosti izai kao pobjednik iz svih okolnosti koje
su nam nametnute. No, gmazovi su atraktivniji, to je potpuno jasno. Mada,
prema Ickeu, vrh piramide predstavljaju nematerijalni gmazovski entiteti iz
drugih dimenzija ili prostora izmeu dimenzija, u kojima nema energije pa
ruaju emocije straha pripravljene na Zemlji. Na ovozemaljskoj razini, rije je
o gmazovima sa sposobnou mijenjanja oblika (shapeshifterima) koji, utje
lovljeni u nekim ljudima, marljivo rade na uspostavi svijeta potpune kontrole,
ili hibridima ljudi i gmazova. To jest, neki od njih rade na tome, ne svi; zapravo
ih ima vrlo malo koji se time bave. Otuda i potreba za manipulacijom iz sjene.
Za one koji nisu itali Ickeove knjige, evo i kratkog objanjenja. Ono to izgle
da kao mijenjanje oblika, i zbog toga nam zvui potpuno nevjerojatno, prema
Ickeu je zapravo tek situacija u kojoj na mozak povremeno dekodira i neke
druge frekvencije koje inae ne dekodira.
S obzirom da je slika vanjskog svijeta doslovce samo tvorevina naih umo
va, uvjetovanih da ga vide ba onako kako ga vidimo, kad bi na um dekodirao i
neke druge frekvencije moda bi nam i svijet izgledao neto drugaije. Uvijek mi
padaju na pamet make koje se ponekad ponaaju kao da na nekom mjestu vide
neto to mi ne vidimo. Drugim rijeima, nije rije o pravom mijenjanju oblika,
ve o mijenjanju slike u naem umu. Poznato je da percipiramo samo neizmjerno
malen djeli frekvencija oko nas: dobar primjer su i zvukovi koje psi uju, a ljudi
ne; ili nama nevidljivi dijelovi svjetlosnog spektra, poput njegovog ultraljubiastog
dijela. Mada ih mi ne moemo percipirati, te frekvenc ije svejedno postoje. Kao
138
13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA
io radio moemo podesiti na neku odreenu stanicu koju elimo sluati, mada
do njega cijelo vrijeme stiu i signali desetak drugih radiostanica, ali na njihovu
Irekvenciju u tom trenutku na radio nije ugoen pa ih niti ne ujemo.
Ja sam, naravno, o gmazovima isprva bio informiran samo iz Ickeovih
k njiga (kasnije i iz drugih knjiga koje u spomenuti) i sve to mogu rei o indi-
i ljama koje ukazuju da je sve zaista tako svodi se na te knjige.
Sve? Pa, ne ba sve. J er ima jedno malo galsko selo... znate ve kako u Aste-
rlksu odgovore Cezaru kad upita je li cijela Galija osvojena. Ispriat u svoje zgo
de vezane uz gmazove koje nisu dole s Ickeove strane. Rije je o par susreta, jed
nom online pokeru i pokojoj sluajnoj informaciji, kao i par pria iz nekih knjiga.
Prije nekih tri godine, nakon emitiranja prve emisije s Ickeom, na pumpi
mi je ustreptalo prila osoba X, vrlo simpatina i po svemu sudei normalna
gospoa (naoale, pet-est banki, vitalna, moe biti svaiji susjed). Bila je uz
buena to me srela jer me, kako je rekla, ba htjela nekako zvati na televiziju.
No, na sinkronicitete smo se ve navikli. Imam li minutu? Imam. Je li zaista
netko, kao to su joj rekli, prije neki dan u emisiji priao o gmazovima. Je,
velim, trebate snimku? - jer obino me to pitaju. Ne, ne, kae osoba X, nego je
nevjerojatno to ta pria potpuno odgovara njenom susretu od prije nekoliko
godina. I sad mi osoba X, vjerodostojna i iskrena po svim pokazateljima koje
moje iskustvo s ljudima i intuicija mogu dati, ispria neobian dogaaj: prizor
ovjeka kako se pred njom pretvara u gmaza.
Osoba dugo nije srela tog ovjeka, pa ga je ak kasnije (nakon to je ula
M emisiju) ila Zvati i preko nekog prijatelja nabavila broj, ali on joj je preko
log istog prijatelja preporuio da ga ni u kom sluaju ne zove (mada nikad nisu
!>lli u neprijateljskim odnosima). Zapamtio sam i to daje taj shapeshifter po
zanimanju psihijatar za teke sluajeve shizofrenije, a takoer i uitelj reikija,
Sto je zaista zanimljiva kombinacija. Naravno, iskoristio sam priliku i postavio
niz pitanja vezanih uz detalje mijenjanja oblika i konano zamolio osobu X
du mi susret napie, za moju arhivu i bolje pamenje. Ostali smo u kontaktu.
Slijedi citat iz pisma o tom susretu s gmazom:
itam Beskrajna ljubav jedina je istina od Davida Icka i na 31. strani vi
dim crte potpuno identian onome koje sam ja vidjela - prelijevanje slike
gmaza u ovjeka... Ali vie nisam sigurna na koji to nain rei i da li uop-
ife rei. J er sada vidim da je njegova panika kad sam ga nazvala poslije tvoje
emisije bila stvarna, a ne moj osjeaj i da nije imala nikakve veze s mojim
eventualno povrijeenim egom (pa zar me se ne sjea...). Mogu li te zamoliti
da mi na par dana posudi I)avidove prethodne knjige, da ih bar prelistam, jer
I
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
ova je tema za mene doista bila na razini moja mata pria svata i poputanja
okolini zbog prevladavajue dogovorne stvarnosti...
(Prilikom upoznavanja s tim ovjekom odjednom je ispred sebe vi
djela kako je izrastao i pretvorio se u gmaza, pa je zapanjeno pitala ljude oko
sebe o tome, ali nitko to nije vidio; op. K. M.) ...On je izgledao kao stari gmaz
krupnih krljuti, ogromnog debelog repa kojim je mlatio lijevo-desno, nez
grapnog hoda, duge njuke s koje se cijedila gusta sluz. Ta sluz je ostajala i na
nogamazadnjim, koje su ogromne i iji su prsti povezani grubom plivaom
koom; ne bih je nikad opisala kao koicu. Teko se kretao. Moje prvo pitanje
je bilo: Kako si stao u tramvaj? Ne znam zato je trebalo tako mnogo vremena
(etrnaest godina) da dobijem potvrdu da nisam luda.
.... Iako on nije prvi nego drugi kojeg sam vidjela (prvi je djelovao ne-
strano, puno mlae i dobroduno, vie kao zmaj dobrog srca, bio mi je susjed
i svaki put kad smo odlazili na bazen cijelo drutvo je bilo u gru od smijeha
jer nisam mogla da ga ne pitam uvijek iznova i iznova, tako da sam ostaloj
djeci izgledala i zaboravna, i to ti ga znam kakva: Pa zato pliva po povrini,
kad bi mogao biti pod vodom tri dana? (Zbog plivaih koica koje je imao
izmeu prstiju; op. K. M.)... I sa njega je uvijek kapalo, ali to je bilo vie kao s
neke obine abe. Sada mogu rei da taj najvjerovatnije nije bio svjestan kamo
spada, a moda spada u gmazove spavae, kao oni ruski pijuni....
Slova ne mogu prenijeti sve dojmove, ali naao sam se u pravoj kognitiv
noj disonanci. Osoba je izgledala potpuno vjerodostojno i vjerovao sam joj,
a s druge strane: svi znamo da je to nemogue, zar ne? U takvim sluajevima
ovjek mora napraviti izbor, ili je krivo ono to zna otprije ili ono to govori
osoba ispred tebe. Ja sam, vremenom, svoj izbor napravio.
Skoro godinu dana ili vie od tog susreta na benzinskoj pumpi, dobio sam
uzbueni poziv od jednog poznanika. Taj je itao Ickeove knjige, ali nisu mu
ba sjele, makar na udan nain, jer smatra da on samo grebe po povrini. Ideje
o gmazovima mu pogotovo nisu sjele. No, bilo mu je zabavno i htio se informi
rati, a neke teze o stvaranju centralizirane kontrole bile su mu vjerojatno pri
hvatljive i na temelju vlastitih razmiljanja o svijetu oko nas. Kad me nazvao,
prvo to mi je uzbueno rekao bilo je: Zna kaj, Icke je u pravu! Rekao sam
da mi se ve otprije ini da bi mogao biti, ali zato on to sad kae i to tako uzbu
eno? Ispostavilo se da je upravo tog dana doivio krajnje neobino iskustvo.
Imao je poslovni sastanak s ovjekom kojeg nije poznavao od ranije. Kako
su se pregovori zahuktavali i nisu ba dobro napredovali, u jednom je trenutku
nastala neugodna tiina. Gledajui ovjeka preko stola, u J ednom je trenutku
140
BupdpS#* SUSRETI S GMAZOVIMA
primijetio da mu se desna strana lica poprilino izobliila i zamutilC Pozor
no je promatrao promjenu koja je bila vrlo oita. Desna strana njegove glave,
,,a pogotovo dio iznad usta, oi, jagodine kosti, nije bila ljudska
Evo kako je opisao situaciju: Teko je opisati to sam tono vidio, ali rep-
I liska struktura oiju i tekstura koe definitivno nisu bili ljudski, Zamisli kao
da skineanekome kolu, a ispod nelto drugo; i po obliku, teksturi, bo|i,Speinu.
Nastojao sam ostaviti dojam daje sve u redu i nisam ni na kakav nain reagirao
jer nisam bio siguran kakva bi bila njegova reakcija. Nakon nekoliko trenutaka
njegovo se lice vratilo u svoj izvorni oblik, a on se ispriao da uri i da naalost
mora prekinuti sastanak. Mislim da je skuio, jer koliko god se ja trudio ostati
hladnokrvan, moralo i i vidjeti da sam zautio i zabuljio se. Mislim da je zato
tako naprasno i prekinuo sastanak. Vie ga nikad nisam vidio niti me kontak
tirao. Iskreno gorei, nfti nemam takvu elju.
Spomenuo mi je da je njegovo drugo i puno nezgonije iskustvo bilo kad
je pogledao u ftH, jednom arapskom princu (koji je prije par godina bio sa svo
jom pratnjom u njegovu laboratoriju): Po prvi put kao da saro gledao nekoga
tko nije ovjek, Nikakva vibra, nikakva emocija, Samo oi be dna. Uas
- i sad se stresem.
Pria ima i nastavak. Nekoliko dana kasnije moj je prijatelj jo bio pod
dojmom vienog. Ispriao je prijateljici koja je vrlo senzitivna, kako je vidio
da se ovjeku promijenilo lice u neto vrlo neugodno. Nije spominjao na to
ga je oblik lica podsjeao pa ga je iznenadio njezin komentar da je lice sigurno
bilo zmijoliko. Na njegovo inzistiranje da mu objasni to eli rei; rekla mu
je da ponekad zna sjediti na Trgu bana J elaia i gledati prolaznike. esto bi
kod prolaznika znala zamijetiti zamuenja na desnoj strani glave, a ponekad i
reptilsku formu. Njezano objanjenjeije bilo da senzitivci takva stvari viaju ve:
dugo vremena i da to nije nita novo. Osim toga, po njezinim rijeima, pravih
je gmazova vrlo malo i ee M sreu gmazovske forme koje ive u simbiozi s
ljudima a*da toga ljudi nisu niti svjesni.
Taj dio prie ne mogu potvrditi, napisao mi je, J er nemam takvih isku
stava, ali to me svakako podsjea na tradicionalne mitove i legende u kojima
bestjelesna bia mogu ivjeti u zajednici s ovjekom a da ovaj toga nije niti
svjestan. U svakom sluaju, moje me iskustvo pouilo da zaista postejljena
realnost puno ira od ove svakodnevne.
Priu o gospoi s pumpe ispriao sam i Ickeu, kad je doao u Zagreb. Nije
bio iznenaen, pa sam ga pitao koliko je takvih pria on uo: par komada, ne
koliko desetaka...? Odgovorio mi je: bukvalno stotine.
141
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Ali nisam gotov s priama o gmazovima.
Prije dosta vremena, nakon itanja njegovih knjiga, moja je draga odluila
malo testirati teze o subliminalnim porukama i gmazovima. Cesto je igrala online
poker (za play-money), pa se jednog dana, netom nakon itanja neke Ickeove knji
ge, zapitala ne bi li odlino mjesto za subliminalne poruke moglo biti upravo na
sajtovima za poker, s obzirom da kocka takoer, provjereno, ovjeka moe povui
ravno prema dnu na razne naine i svakako ga zatoiti u nekim niskim frekvenci
jama njegove svijesti. Poela je s pregledom sajta na kojem je upravo igrala, time
to se duboko zagledala u raster-pozadinu, ni sama ne znajui to trai.
Traenje se isplatilo. J o kako! Na jednoj je stranici otkrila puno sofistici
ranih i preciznih prikaza svakojakih gmazova vjeto upletenih u pozadinu tako
da su na prvi pogled nevidljivi. Zmija s isplaenim jezikom sprijeda, guterska
glava iz profila, dinosauroliki gmazovi i si. Nita nalik Rorschachovom testu,
vidjet ete i sami. No, jednom kad ih spazite, vie ih ne moete ne vidjeti, kako
to ve i ide kod subliminalnih poruka. Pozadina je bila prepuna vrlo plastinih
slika svakojakih gmazova.
Sa svakim gledanjem otkrivali smo ih sve vie. Ponekad su se na istom mje
stu preplitala dva ili vie gmazolika stvora; bilo je, na neki nain, potrebno de-
fokusirati pogled s jedne slike i fokusirati na drugu. Testirao sam da nije moda
stvarno rije o nekoj vrsti Rorschachovog testa kod kojeg svatko u mrljama vidi
neto drugo, pa se time otkriva to mu je u psihi, te sam pokuavao vidjeti neto
drugo: oblake, kue, gitaru Fender... - ali ne! Gmazovi su bili tamo, plastini i
raznih tipova: guterske glave sa strane, zmijske glave sprijeda i iz poluprofila,
neke uspravne humanoidno-dinosaurosolike prikaze. Nevjerojatno su sofistici
rano izraeni; to nisu tek stilizirani prikazi ve prave vjerne, ak 3D, sliice.
Neke sam sliice s tih mjesta izrezao da bih vam ih bolje prikazao, ali su
sitne pa ne znam jesu li dosta vidljive na crno-bijelom tisku. No, uvijek moete
sami otii na taj sajt i pogledati u boljoj rezoluciji, preko cijelog ekrana. Samo se
dovoljno dugo zagledajte, da upijete sliku, i sve to vam se ini mutno prikazano
odjednom e dobiti bistrinu. Moda ih naete i vie nego to sam ja obiljeio.
Dakle, ako vam ove crnobijele slike nisu dovoljno jasne, potraite stranicu napi-
savi u trailicu Poker Stars. Na slici sam zaokruio samo najvidljivije gmazove,
da moete poeti potragu. Tko god se zagledavao, nakon nekog vremena bi ot
krio jo slika gmazova koje mi prije njega nismo. Neki se preklapaju, pa morate
defokusirati. Na jednom sloju je jedna slika, a ako uspijete zanemariti taj sloj,
pojavit e se druga. Zagledajte se u podruja koja sam oznaio i spazit ete ih
i sami. Tu sliku nosim na memory-sticku te rado i esto njome zabavljam ljude.
142
13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA
Sireen shot' Poker Starsa s obiljeenim mjestima gdje se nalaze prikazi gmazova ili gmazolikih human-
oida. Prvo to je svim gledaima upalo u ooko su velike oi na donjem desnom kraju slike
i
U lijevo donjem
kutu trei s lijeva
Gmazoliko lice
proviruje iza
etona gore u
sredini
iM k
Detalj koji je zaokruen
u gornjem desnom
kutu glavne slike
U lijevom donjem
kutu drugi s lijeva
3r8|w 1
;
'ii
j y K i
Gmaz livlruj* pokraj
B
g tjtdala
Dinosaurolika
gmazovka
glava u gornjem
lijevom kutu
Prikaza gmaza pokraj
drugog sjedala desno od
etona. Iste crte prika
zuju dva gmaza, jednog
rogatog iz prfila i jednig
humanodinog sprijeda,
ali je potrebno deku-
sirati pogled s jednom
i fokusirat na drugi, to
preko knjige to ne mogu
pokazati
143
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
No, kad se radi od divovskoj slagalici koju zovemo svijet, iznenaenji
ma nikad kraja. Ponedjeljkom popodne na Hrvatskom radiju suvodim djeju
emisiju Zbrda Zdola koju Branka J ovii pie. Sljedeu informaciju izvukla je
odnekud kao zanimljivost za emisiju koja je padala na Valentinovo.
Otkuda stie prikaz srca kakav koristimo, jer ljudsko srce tako ne izgleda,
ve je okruglo?
Odgovor je glasio: iz starog Egipta; tako su Egipani prikazivali srce. A pa
zite sad ovo: oni su prikazivali - krokodilsko srce! Bio sam zapanjen, no slike
s interneta to su potvrdile. Iz perspektive Velikog plana punog subliminalnih
poruka i simbola (jer cilja se na podsvijest), to je tako domiljato - najvei
blagdan ljubavi prepun izokrenutih simbola, svi jedni drugima poklanjamo
gmazovska srca, a ona nas sa svih strana okruuju. Uostalom, izokretanje sim
bola njihova je strast, pa je tako bijela golubica, simbol Semiramide, boice
razaranja, postao simbol mira. Ali o obratnostima je ve bilo rijei.
Pitao sam onom prilikom Ickea zna li za genezu simbola za srce, smatra
jui da zna, kad je tisue stranica napisao o toj temi. No, prvi put je to uo. 1
gromko se nasmijao tom apsolutnom, vrhunskom spinu, u kojem su gmazovi
prisvojili sam simbol onog protiv ega djeluju.
right aorta
pufmonary
artery
c r r :
-
left aorta
right atrium
, , left atrium
I
right ventricle'
c r oc od il e
sna ke
left atrium
'left ventricle right vi
turtle
left ventricle
right atrium
m
ft aorta
amen of Panfzza
right ventricle'^ left ventricle
2006Encyclop#dia Britannica, Inc.
right aorti
pulmonary
artery
right ventricle'
left atrium
left ventricle
Oblik srca gmazova: Gore lijevo - srce gutera, gore desno - srce zmije, dolje lijevo - srce krokodila,
dolje desno - srce kornjae
144
13. po gib e SUSRETI S GMAZOVIMA
pj Kasnije sam na pri& o gmazovima
iz nae prolosti, a i sadanjosti, nale-
tavao na raznim egzotinim mjestima*
koja mogu, a i ne moraju biti neprihvat
ljiva, ali ipak il ih, za one znatieljnije,
spomenuti.
| Knjiga Alcheringa Valerie J. Barrow
panju mi je privukla jer poinje: ovako:
K,OvO je prida o pedeset tisua ljudi
koji su stigli s Plejada u divovskom sve
mirskom brodu da bi pronali ljudsku
vrstu na Zemlji, i kako bi oslobodili po
stojeu vrstu Dlakavih od Gmazovske
kontrole nad njihovim umovima.
Australka Valerie Barrow pie o
tome kako je dobili, mali kamen zamo
tan u omot. Australski narod Aboridina
naziva ga kamen Alcheringa, on p
omoguio Vllfrte da komunicira s ne
vidljivim biem koje sebe naziva istim
Imenom kao i kamen: Alcheringa. Kroz
sluajne susrete s pedesetak ljudi koji se
meusobni nisu poznavali, Barrow je sa
znavala istu drevnu puu iz pedeset ku-
lova. Ti ljudi bi, kako je napisala, uzevil
kamen u ruku dofjvijavali iskustvo iz
davnog prolog ivota kad su bili jedan
od aktera iste drevne prie koju narod
Aboridina navodno zna od davnina.
Glavni negativci prie su DrfOjJ
stvorenja koja Se hrane svijgii I sti h
bia. Pria poinje davno, dok su be-H
, . i -* <*>*-* ' * M w '' Sllfea ogrfiss s irttet)5eta, fcoia se zovSiktoKo-
krajni ratovi bjesnjeti sirom galaksije.
Vremenom, Dracoi su genetskim ine
njeringom poeli stvarati Reptoide, Dinoide i druge vrste. Ta su bia bila
/urubljena i sluila su kao izvor hrane Dracoima. Slijedi ne ba jednostavna
pria o bitkama i previranjima, s puno genetskog inenjeringa te o elji Dra-
fifiiSStffe! jMKMIsKMiikodiia
SVE PIE U NOVINAMA {...a poneto i ne) Kreimir Miak
Prikazi gmazova na ulazu u Crkvu Svetog Marka, koja se naiazi u centru zagrebakog Gornjeg grada,
izmeu zgrda Sabora i Vade RH
coa da kontroliraju Zemlju. Vremenom, to su radili kroz Reptoide koji su
nad ljudima imali neki oblik kontrole uma. Dracoi su se nakon nekih doga
aja preselili ,,u drugu dimenziju, Reptoidi su se povukli pod Zemlju i tako
dalje i, to je situacija u kojoj smo danas. Ali stiu i nekakve vibracije koje e
to narednih godina promijeniti. Za ostatak ove zanimljive prie ipak ete
morati potraiti tu knjigu.
Potom mi je u ruke pala knjiga Barbare Marciniak Donositelji novog svi
tanja, koju skoro da mi se nije dalo ni otvoriti jer ne volim taj new age duh.
A posebno me ivciraju razni donositelji ovog ili onog svjetla, pa onda drugi,
peti ili sedmi dolazak Isusa Krista ili silazak velikih Uitelja, kontakti s biima
sa svemirskih brodova prepunih ljubavi i druga newagerska sranja, koja nisu
nita drugo nego samo jo jedan nain ispiranja mozga i kontrole uma (za one
kojima to nije uspjela napraviti drutvena hijerarhija niti religija).
Da se razumijemo, ne mislim da su te stvari nemogue, ali kako mogu
znati da osoba kroz koju se chanelling zbiva ne vara? Ali ako i prihvatim da ne
vara, kako mogu znati tko ili to je izvor chanellinga i jesu li namjere tog enti
teta dobre ili loe, daje li pravu informaciju ili dezinformira? Pa i papa stalno
pria o ljubavi i dijeljenju onoga to imamo s drugima, dok mu se organizacija
bavi pedofilijom i bezonim bogaenjem.
Stoga sam slian stav imao i prema ovoj knjizi koja se predstavlja kao cha
nelling Plejaana. Ali ipak sam je otvorio - i u njoj takoer naao priu o tome
kako su se za Zemlju nekad davno vodile bitke, za njeno posjedovanje. Prije
oko 300.000 godina, kae ta knjiga, na Zemlju je izvrena invazija, a to je ujed
no i poetak prvih pradavnih civilizacija. Izvjesna grupa bia je pobijedila i
146
13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA
dobila vlasnitvo nad teritorijem Zemlje. Bili su to gmazovi, novi vlasnici, koji
nisu eljeli da ljudi, iskonska Zemljina vrsta, budu informirani o tome to se
dogodilo. Ako su neinformirani, bit e ih lake kontrolirati. Zapravo, reeno je,
bilo su to dijelom ljudi, dijelom gmazovi.
Ovi novi vlasnici Zemlje, kae pria, takoer su bili eksperti u genetici, a
znali su i to da se svjesnost nalazi u svim stvarima i biima, da stalno komunicira
I vibrira ili moe biti dovedena u stanje da vibrira na izvjesnim elektromagnet
skim frekvencijama. Elektromagnetske energije svjesnosti mogu biti pobuene
da vibriraju na odeeni nain i tako postanu izvor hrane. Novi vlasnici Zemlje
Imali su drugaiji ukus nego prijanji vlasnici. Hranili su se kaosom i strahom.
Ti vlasnici, koji su doli ovamo prije 300.000 tisua godina, jesu ona mo
na bia o kojima se govori u svim starim religijskim tekstovima. Oni su reor
ganizirali ljudsku DNK, tako da je ljudska svjesnost poela vibrirati i emitirati
elektromagnetsko zraenje samo u jednom odreenom ogranienom frekven
cijskom spektru, koji slui njima za hranu i koji ih odrava na moi. Prvotni
ljudi su bili, kae knjiga, velianstvena bia s 12 lanaca DNK, a novi su vlasnici
u svojim laboratorijima stvorili verziju ovjeka koji je imao samo dva lanca
1)NK. Izvorni DNK obrazac ostavljen je u ljudskoj stanici, ali nefunkcionalan,
rastavljen, nepovezan i iskljuen. U ljudskim stanicama se i dalje, kae knjiga,
nalaze svjetlosno kodirane tanke niti, tanka pauinasta energetska vlakna koja
dre informacije. Ali sve to nije bilo nuno potrebno za preivljavanje i to
1)1ljude informiralo bilo je iskljueno, ostavivi ljude samo s duplom DNK za
vojnicom, koja ih je drala u stanju kontrolirane frekvencije koju su oni mogli
kontrolirati i nadzirati. Zanimljivo je da sam na podatak da su ljudi nekad ima
li 12 lanaca DNK-a naiao i na jednom mjestu u knjizi Rekonekcija iscjelitelja
Urica Pearla, za koju je napisao da su mu je rekli neki glasovi.
Svijet je, kae knjiga Donositelji novog svitanja, pun znakova, tragova i
nrtefakata o tome tko su zapravo ti bogovi bili, ali su radi manipuliranja lju
dima izmislili prie da kreiraju obrasce koji e kontrolirati ljude. Ti bogovi
koji vladaju ovim svijetom imaju sposobnost da postanu fiziki u ovoj dimen
ziji, ali veinu vremena oni postoje u drugim dimenzijama i dre Zemlju na
J adnoj odreenoj vibracijskoj frekvenciji kako bi kreirali emocionalne traume
)r se prehranjuju emocijama straha. Kontroliranjem i usmjeravanjem ljudi
tlu manifestiraju ludilo i unitavanje, stvara se vibracijska frekvencija koja ih
odrava na ivotu, a ljudska je prijemna frekvencija jednostavno iskljuena
preslagivanjem DNK, tako da ljudi vie nisu mogli birati stanice na skali vlasti
tog 'radio-prijemnika koje bi ih povezale s drugim kozmikim frekvencijama.
147
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
No, upravo se sada na Zemlji, zbog kozmikih utjecaja, zbiva reorganiziranje i
prekrojavanje DNK.
Bogovi stvaratelji postoje, kae knjiga dalje, u mnogim formama i nisu
svi guteri. Postoje bogovi stvaratelji koji su slini insektima, dok su navodni
izvor chanellinga te knjige, Plejaani, povezani s bogovima stvarateljima koji
su reptilskog i ptijeg izgleda.
Ti drevni bogovi stvaratelji se, dakle, hrane ljudskim emocijama, a jedna
od najveih tajni koje su se skrivale od ljudske vrste bila je spoznaja kakvo je
bogatstvo i izobilje skriveno u emocijama. Zato se ljude dri podalje od toga da
istrauju emocije, jer bi kroz emocije mogli razotkriti stvari. Emocije povezuju
ljude s duhovnim tijelom, koje nije fiziko i koje egzistira u multidimenzio-
nalnoj sferi. No, modulacija frekvencije sada je uspostavljena i energije izvana
rade na promjeni planeta, kae knjiga. Ali planet se ne moe promijeniti izva
na, ve mora biti promijenjen iznutra. Te energije donose kreativne kozmike
zrake koje ulaze u tijela i stvaraju evolucijski skok. J ednom kad shvate kako
ispravno koristiti emocije i kad ponu kontrolirati vlastitu frekvenciju, ljudi
vie nee hraniti frekvenciju straha na ovoj razini postojanja. No, im se fre
kvencija straha smanji, gmazovi e poduzeti mnoge mjere da poveaju strah,
koji im je hrana. Zato se bogovi-stvaratelji opet nastoje ubaciti unutra, a to
rade kroz razne portale.
J edan od najveih portala oko kojeg se trenutno vode bitke, kae knjiga, Je
portal na Bliskom istoku. Tijekom povijesti puno je religija i civilizacija stvore
no upravo tamo. To je ogroman portal promjera oko 1500 kilometara i razlog
silnim dogaajima na Bliskom istoku. Tako gmazovska stvarnost opet prodire
i spaja se s ljudskom. Bogovi stvaratelji se vraaju kako bi opet pokorili lju
de, jer ne ele umrijeti od gladi. Oni shvaaju da je bombardiranje sustava u
tijeku, i to kroz ljude. Kako im je ovaj izvor hrane vaan, a gube kontrolu nad
planetom, vraaju se svom glavnom portalu na Bliskom istoku gdje je njihovo
gnijezdo ispod zemlje, da kreiraju jo vie straha, kaosa i nemira. Kradu ljud
sku psihiku energiju i daju krivu sliku o stvarnosti na svaki mogui nain na
koji si to uope moete zamisliti, pisalo je u knjizi. Po volji se prikljuuju na
ljudske sustave vjerovanja i ispumpavaju velike koliine ive energije, jer sve
ljudske misli stvaraju svijet, a na ovaj nain sve one idu na isto mjesto. esl
milijardi ljudi koji misle predstavljaju ogromnu koliinu ive energije, a pre
vladavajui osjeaj u toj energiji je strah, koji se gaji kroz uvjerenja.
Trei tekst koji sam imao u rukama a spominjao je gmazove jest skripta
Terra Papers u kojoj je autor (koji se potpisao kao Robert Morning Sky, poto
148
13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA
mak amerikih Indijanaca) zapisao priu koju mu je ispriao njegov djed. Ta
pria, nalik scenariju sf-blockbustera, na ezdesetak stranica, takoer govori o
velikim svemirskim dogaajima i bitkama iz prolosti, ije su posljedice i dalje
prisutne. Preopirno bi bilo da sad sve prepriavam, jer je pria dosta sloena.
Zanimljivo je da se u mnogim detaljima preklapa s prethodne dvije spomenute
knjige, kao to se i one dvije meusobno preklapaju, i openito i raznim deta
ljima. Robert Morning Sky kae (ba kao i Barbara Marciniak u Donositeljima
novog svitanja) da u svemiru postoje razne vrste humanoida - riblji huma-
noidi, ptiji humanoidi, sisavaki humanoidi, humanoidi insekti i naravno,
Umazovski humanoidi. Panju mi je privuklo to to je pria puna starih imena
na koja se nailazi u sumerskim mitovima, poput An-u, En-lIL, Tiamat, Aridu,
utakoer govori o osvajanju Zemlje od strane gmazova.
Tako je to s gmazovima - nikad dosadno!
14. poglavlje
TKO JE ZARAEN?
Prije nekoliko mjeseci gledao sam film naslova Zaraeni. Odsustvo glu
makih zvijezda i poetak filma s nekom zarazom u Bostonu isprva me naveo
na pogreni zakljuak da je rije o nekom treerazrednom filmu u kojima ra
zne katastrofe napadaju ljude i Zemlju, pa neki ameriki heroj/obian ovjek
na kraju sve jednim potezom spasi u zadnji as.
Ipak, nije bilo tako; film je ispao odlian, s nimalo jeftinog scenarija te s
nekliejiziranim obratima i inteligentnim krajem.
Zapravo, scenarij kao da je vukao inspiraciju ravno iz nekih dijelova knji
ga Davida Ickea. Neki runi svemirski stvorovi uzimaju oblik ljudi. Ima ih jako
malo, ali su na vodeim poloajima u gradu - gradonaelnik (vlast), vlasnica
najveih novina (mediji), i konano neki magnat (industrija hrane) koji proi
zvodi vodu reklamiranu sve-u-esnaest, kao da je rije o neemu nikad vie
nom. U Bostonu vlada tajanstvena zaraza, za koju se ispostavi da stie kroz tu
vodu (mada to nitko ni ne sumnja). Zaraeni ljudi dolaze u razne interventne
krizne kampove (poput onih zamiljenih za tzv. epidemiju svinjske gripe),
gdje im se u tijela umetnu nekakve liinke, od kojih jedna (najjaa, koja nad
vlada sve druge) naraste u jo jednog od onih stvorova. Izvanzemljani su svje
sni da nije gotovo dok nije gotovo, to jest njihov glavni tip zna da, makar im
u tom trenutku ide, nisu pobijedili dok se omjer brojanih snaga znantnije ne
izmijeni u njihovu korist, jer njih je vrlo malo.
Na vodu u bocama oslanjaju se u ogranienom opsegu jer im je ona do
voljna za taj grad, za poetak, ali za primjenjivanje istog recepta za svijet osloni I
e se na odline svjetske trgovake mree hranom, jer danas u svakom duanu
imate namirnice iz cijelog svijeta. Zato im je sljedei korak da svoju otrovnu
supstancu stave u razne prehrambene proizvode jer ovi putuju po svijetu do
150
14. poglavlje TKO JE ZARAEN?
ljudi kao nijedna druga roba. Zvui poznato? Tko zna, moda bi uveli i Codex
Alimentarius, daje film dovoljno potrajao.
Neu vam sad priati to se sve tu dogaa, i kakve neoekivane peri
petije prolaze glavni junaci, od kojih jedan ima vrlo neobian gen. Ono to
elim rei jest da odlina igra rijei sa znaenjem naslova filma - zaraeni,
krije dva smisla.
Prvi je, naravno, to to su mnogi ljudi zaraeni tajanstvenom zarazom.
I )rugi je zanimljiviji, a izloio ga je ljutiti ef izvanzemljana svojim podree
nima, u trenutku dok je neka gerilka prodrla u njihove staklenike da otkrije
ito se tamo zbiva, ali je i sprijeena (ubijena). Ako vam se prui prilika da
pogledate film, vidjet ete sami: tip nije ugodan kad je ljut. Nisu mu bila
dovoljna uvjeravanja podreenih da je sad sve u redu, i da e sve biti u redu
jer, eto, ve su na pragu pobjede, i jer su neki od razotrkivaa ve ubijeni, a
neke jo love... ne, ne.
Jer, bio je svjestan neeg drugog *rizika prave infekcije.
Infekcije znanjem, to jest informacijom. To je ono ega se smrtno plaio
I to mu oito nije dalo spavati. J er kakav god da je mali prostor kroz koji in-
lormacija o njihovom djelovanju moe isplivati, dovoljan je za infekciju, ak i
ti okolnostima gdje to naizgled ionako nitko normalan ne bi povjerovao. Biste
II vi povjerovali u gadne izvanzemljane preruene u ljude na vodeim poloa
jima koji ele osvojiti svijet pomou hrane i vode? Ma daaaajte.......To ne bi
pojeo ni pas s maslom, zar ne?
Na kraju se ispostavi da se naslov filma odnosi upravo na infekciju zna
njem, da je ona malobrojna jezgra na poetku poela inficirati druge ljude.
Ne vidi se potpuni rasplet, tek je u zadnjim minutama dato do znanja da
glavni junaci, dok po Americi diu u zrak staklenike s lanom, zaraenom hra
nom one tvrtke, idu do neke svjetski poznate tvornice kolaia koji se distribu
iraju po svijetu. Naime, sad oni imaju neki serumi koji sadri tvar otrovnu za
l/vanzemljane i cilj im je iskoristiti isti kanal za obranu svijeta koji su izvanze-
mljani htjeli koristiti za zarazu putem svoje glavne izvanzemaljske tvrtke. (to
je jo jedna dobra pouka - otrica ima dva kraja, to jest da se isto znanje, samo
po sebi neutralno, moe upotrijebiti i za dobro i za zlo). Mada se svretak prie
na kraju filma tek nasluuje u budunosti, i oigledno je da do njega nee doi
Inko, u zadnjim kadrovima moe se vidjeti ve puno puta vieni uzorak i u
ovom naem nefilmskom svijetu.
Naime, nekoliko desetaka ljudi, pomou seruma spaenih iz interventnog
kampa gdje su drogirani leali na stolovima dok su im ispod koe gmizale
SVfc P I E U N O V I N A M A fet,a p o n e t o i n e ) l i l l & g t i M i a k
izvazemaljske liinke, kad su se probudili na medicinskim stolovima imali su
ito za bdjeti: sve te mrtve liinke, pa onda vjerojatno i kojL ostatak svemirca
nastradalog u malom okraju koji m tamo zbio, a sjeali su se takoer to im
se dogaalo...
Naravno, sve to oni, uasnuti i zaueni, masovno priaju za novine i pre
vie ih je da bi ih m ignoriralo j ar ionako priaju svojim obiteljima. Naravno,
novine pod izvanzemaljskim vlasnitvom (sve glavne novine) sve te prie od
bacuju kao potpuno lude, umanjuju im znaaj, proglaavaju te ljude ludima ili
irtvamahatucinaci^. Posao im nije teak jer ionako nitko ne moe povjerovati
u tu prefantastinu priu. Naravno, uzalud im trud - jer infekcija je krenula. U
ovom trenutku, prieu e njihovi savakati, ridikulizirati, i za koji dan lo e biti
stara vijest. Ali informacija je medu ljudima, makar i latentno, i mada nitko u
to ne moe povjerovati. Mada i pod okriljem teorija urote. Ali dovoljno da im
poini malivna tetu akf J | Se uhvati neki napaljenfco i pone piliti po njoj. A
znate i sami da je takvih pun svijet.
Ako ste ikada uli za izraz mem, o kojem je pisala Suan Blackmore, onda
vam je jasno o emu govorim. Samorep 1icirajua informacija, recimo to tako
u dvije rijei, koja se iri meu ljudima kao da vodi svoj ivot (otuda namjerna
slinost s rjeju gen}:
Naslovi po novinama i njihov duh &kraja filma Zaraeni podsjeaju na
povijesni ili dokumentarni film, ili bar na TV-kalendar. Sjetimo se samo na
koji su nain glavni mediji reagirali na kritike svinjske gripe, globalnog za
topljenja, 11. rujna... Upravo na isti taj nain. Prosvjetljujue je imati priliku
vidjeti to sa strane. U svim tim sluajevima glavni svjetski mediji ponaali su
se ba kao oni u filmu - i jo uvijek ponaaju. Ali kao i u filmu, infekcija je
ipak krenula, mem je ve u stanovnitvu i nema natrag. Pogotovo kad se Uzme
u obzir kojom brzinom danas pozadine raznih pria izranjaju na povrinu.
Za neke prie iz pedesetih, ezdesetih, sedamdesetih (MK Ultra, Roswell,
K ennef, AI DS...) trebala su desetljea da se mem proiri (mada )p bio pri
sulan, ali je mirovao). Za 11. rujna i globalno zatopljenje trebalo je nekoliko
godina. Greogory Nikolettos i Timothv Wiseman, u odlinom lanku J aanje
propagande za mikroipiranje ljudi u asopisu Nexus piu da se na temelji
ma nedavne konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Kopenhagenu
planirala uspostaviti svjetska vlada, to bi se pak opravdalo histerinim i kata
strofinim prognozama koje okruuju diskreditiranu teoriju.
No, nedavni skandal zvan Climategate, u kojem su na vidjelo izali podaci
o tome kako se lairalo podatke, uinili su plan neupotrebljivim. Ako se sumi
152
*14 psgtw| | r TKO JE ZARAEN?
ra, moe se rei daje EL rujna upalio jer i danas traje slavni rat protiv tero
rizma, a u SAD-u je na snazi faistiki Zakon o domovinskoj sigurnosti* koji
ima znaajke dikature. Globalno zatopljenje je djelomino upalilo jer silni
novce drave moraju plaati u sklopu sustava ugljinih kredita te se industrije
ne mogu razvijati nesmetano kako bi inae mogle. Ali ipak nije instalirano
svjetsko vladajue tijelo.
Projektu plasiranja propagande o izmiljenoj .svinjskoj gripi, koja je tre
bala navesti ljude da se dobovoljno cijepe tko-zna-ime, trebalo je tek dva mje
seca da se srui. Sjetimo samo Sto si sve pisalo i govorilo, kako su i domai
autoriteti agitirali (pa ili bez znanja o pozadini prie) da m ljudi ne glupiraju
nego da se cijepe. I to sad? Nita. (Da, bila je ona jedna vijest kako e se istra
iti korupcija u WHO-u i povezanosti tog tijela s farmaceutskom industrijom.
Kao to sam nagovijestio par poglavlja ranije, citirajui tu vijest - a oklada i
dalje stoji kladim se da o tome neemo uti nita. Bio je to samo marketinki
potez taktike prirode, s; ciljem da stvori mem, dojam koji e na povrnog 3*
latelja novina ostaviti dojam da tamo postoje i dobri deki koji e rijeiti stvar
s loima, pa da se mi ne moramo nita brinuti. Imam novost - nema tih dobrih
ileki, bar ne na vllim stupnjevima te hijerarhije.^
J edan moj prijatelj, koji apsolutno nije bio informiran ni o kakvim urota
ma ili iem slinom, rekao Ail je u i i i i svinjske gripe -,>daim to nijezaboravio.
N ije precizirao na koga je mislio pod njima* ak mislim da; niti ne zna tono*
uli zakljuio je da tamo vani postoje neki oni koji mu ne ele dobro. Iako da je
svinjska gripa sama po sebi proizvela i drugu vrst infekcije, infekcije znanjem,
11 kojoj ak i ona osoba koja i ne prati nita o tome, postaje vlasnik mema da
su mu svjetske vlasti htjele neto jako podvaliti, nsoda ga i zarasdti cjepivom.
Za razotrkivanje svinjske gripe trebalo je, dakle, nekih dva mjeseca. Za
mogui noviji pote Elit% onaj poljski* trebalo je pak Samo nekoliko dana da
ponu kruiti drugacijeinte^ptetacije slubene prie. Ispoetka ml nije ni palo
na pamet da bi pad aviona s poljskom vladom mogao biti ita vie od nesree,
jedino to mi je proletjelo kroz glavu jest da je jedino poljska ministrica zdrav
stva odbila .uvesti cjepivo protiv ^svinjske gripf* pa mi se u glasina trenutak
upalio upitnik. Ali samo na trenutak, jer mi se ipak ta zamisao, kao isprva
mnogi drugi slini pothvati Elite, inio prefantastinim. Ali jo je Goebels go
vorio: to je la vea, lake e |e prodati.
U privitku cirkularnog mejla, nekoliko dana nakon nesree, dobio
sam tekst ijem se autoru ispriavam to ga ne navodim, jer u e-mailu nije
pisalo njegovo ime, ali ini mi se da je rije o nekom novinskom tekstu (vjero
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
jatno s interneta). Ne tvrdim da je ita apsolutno, ali zato ne baciti oko na ovaj
kut gledanja, koji je iz perspektive urote vie nego smislen, i koji nije usamljen.
Dobio sam i link na kratki video J ane Burgermeister u kojem su mi najvie
zastraujui momenti oni pucnji koji se uju u dokumentarnom materijalu
snimljenom u blizini nesree, na samom poetku video-klipa.
Naslov malo prije spomenutog teksta bio je: Zrakoplovna nesrea kod
Smolenska - vie od nesree?
Pa kae ovako, proitajte ga i sami u cjelosti:
Je li smrt poljskoga predsjednika i cijele delegacije u Rusiji bila sluaj
na nesrea? Predsjednik Lech Kaczynski bio je glasnogovornik veih sloboda
drava unutar Europske unije. Dok mnoge druge europske drave imaju ma
rionetsku vlast koja se klanja diktatu Europske unije, poljski je narod izgla
sao vlast koja je glasno oponirala suzbijanju dravne, ekonomske i nacional
ne slobode. Bio je euroskeptik i dugo odbijao potpisati Lisabonski sporazum,
sve dok ga (pod prisilom, u drugom pokuaju) nije potpisala i Irska. Nije htio
zamijeniti nacionalnu valutu eurom i smatrao je da je najoptimistiniji rok za
uvoenje eura u Poljsku 2015. godina.
Novinar Damian Thompson u engleskom Daily Telegraphu pie da se iza
ubojstva predsjednika Lecha Kaczynskog i cijele delegacije nalaze bankari.
Tako navode daje Poljska jedina zemlja u EU koja nije osjetila krizu. Naprotiv,
biljei rast proizvodnje i tako rui mit novog svjetskog poretka da sve nacio
nalne ekonomije moraju pasti na koljena, kako bi se uspostavio novi poredak.
Dana 29. oujka 2010. Poljska je odbila uzeti zajam koji joj je ponudio MMF u
iznosu od 21,8 milijarde dolara. ...Ne samo da ta drava nije postala rtvom
meunarodnog bankarskog gangsteraja koji se odvija kroz gusarske posudbe,
nego je Poljska Meunarodnom monetarnom fondu ponudila posudbu kako
bi taj fond mogao pomoi drugim dravama da prevladaju nadolu globalnu
krizu..., izvjetavao je AFP 29. oujka 2010.
Poljska je bila jedina od 27 lanova Unije koja je postigla gospodarski
rast u 2009. godini, a Meunarodni monetarni fond (MMF) je predviao
da e taj rast dosei (2,75 posto pa do 3,25 posto) u 2011. godini... javlja
14. travnja irska web stranica Infowars Ireland. Poljska Nacionalna banka
i Vlada 09. travnja 2010. suglasno odluuju o devalvaciji zlota, to e po
godovati poljskim izvoznicima, ali na tetu njihovih trgovinskih partnera,
najvie onih u EU. Sljedeeg dana nakon ove odluke o devalvaciji zlota, po
giba predsjednik, cijeli vojni vrh, guverner nacionalne banke te jo deseci
vojnih i politikih dunosnika!!??
154
14 pajfaijil TKO JE ZARAEN?
tovie, u nastavku teksta u Daily Telegraphu spominje se kako je pred
ni uvnik Sredinje eke banke Moj mir Hampl poetkom travnja izjavio da je
Meunarodni monetarni fond namjerno razbuktao ekonomsku krizu u Eu
ropi tako da su manje regionalne drave bile prisiljene traiti posudbu od li
hvarskog MMP-a, S |^|l i to da je Poljska, kao primjer |a druge drave, poela
ometati lihvarske planove velikih meunarodnih bankara?
Svemu ovom treba dodati il ln|eni cu da rsada Poljsku preuzeti britan
ski osoba kolovana u Britaniji, koja ak ima englesko ime i prezime.
Saila se vodstvo U Poljsk&j mijenja i izgleda kao da e proeuropski lider zami
jeniti Kaczynskog. Proeuropska Stranka graanske platforme Donalda Tuska
najvjerojatnije e, nakon predsjednikih izbora u lipnju, prigrabiti vl ast.T o
|e ovjek kojemu je Kaczynski oponirao kada je zlot trebalo zamijeniti eurom
I koji je, s ekim predsjednikom Vaclavom Klausom, bio meu najustrajnijim
borci ma protiv gubitka dravne neovisnosti to ju donosi potpisivanje Lisa-
bo uskog sporazuma.
Kao uspj ifi is dri te Poljska Jfe I l i : Slanje ovisila o EU, a .odlazak Ka-
i/.ynskog u Rusiju nije znaio samo odlazak u Katynsku umu, gdje bi se
lUtln ij Med^edjev ispriali Poljio| za pokolj njezinih asnika i doasnika,
ve je taj odlazak trebao biti poetak mijenjanja strane u interesnim sferama;
Rusija vie nije komunistika i, kao ravnopravan partner, davala je Poljskoj
vee mogunosti m razvof ekonomske i nacionalne slobode. Poljska je, u su
kobu velikih interesnih sfera, nastojala promijeniti stranu. Britanija i Ameri
ka su shvatile jp&blem i stoga je Kaczynski morao umrijeti zajedno cijelom
delegacijom. Nastojao je sauvati Poljsku slobodnom i u tu fe svrhu odluio
potraiti potporu PutiltifP
lito, tako glasi taj tekst. Osobno mislim da ako netko stoji iza ruenja avi
ona, mislim da to nisu (samo) bankari, ve oni koji stoje iza svih tih bankara.
Takoer, moda okretanje Rusiji ima neke veze s time, ali bi se uzroci ipak
I rebali potraiti u prvom dijelu teksta, u oponiranju cijeli vlade diktatu Elite, u
ovoj situaciji oivotvorene kao Europska unija.
No, ako se ubrzavanje ovako nastavi, sljedei trik bit e prokuen za par
ali, Pa onda, kad se? I afekci|a |ttl pro|ri| iza par minuta, f t i i par sekundi. |
onda.. .ne znam to e onda biti.
Kao to sportski komentatori nezgrapno- kau: Ostaje a swidi .
15. poglavlje
TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE
NA ULICAMA
Evo kako je izgledala Europa krajem lipnja 2010.
Radniko nezadovoljstvo dravnim mjerama tednje proirilo se Euro
pom, sa trajkovima koji su paralizirali promet u Italiji | Francuskoj, a premi o
je u terorizam u Gikoj gdje je u eksploziji borni# podmetnutoj u zgradi Mini*
starstva policije poginuo savjetnik ministra.Stotine tisua graana nalo se na
ulicama u Francuskoj, prosvjedujui protiv mirovinske reforme. I stodobno, u
panjolskoj su najavljeni trajkovi. I znimno otre mjere tednje usvojene su i u
britanskom parlamentu, a rigoroznoj tednji okrenula se i Njemaka. U Italiji
nisu vozili autobusi, vlakovi, ni avioni. lanovi najvee talijanske sindikalne
sredinjice OGIL prosvjedovali Su u Rimu, Napulju i Milanu protiv najavljenih
mjera vlade Silvijia Beiise^nijaiza^iMcprie proraunskog deficita koji je tre-
nutano na stopi o 5,3 BDP-a. U Rimu su radnici izali na ulice, a u Napulju i
Milanu sindikat je svoje neslaganje s mjerama iskazao s etverosatnom obusta
vom javnog prometa i osmosatnim trajkom radnika iz javnog i privatnog sek
tora. Piloti, posade zrakoplova i kontrolori leta bili su u trajku od 8 sati ujutro
do podneva, a eljezniki promet j i giiianjin u razdoblju od 12 do 16 sati.
Francuski premijer Erancois Fillon, pisalo je u novinama, izjavio je kako
Vlada nee odustati od reformi mirovinskog sustava unato velikim juera
njim prosvjedima u kojima su ljudi prosvjedovali protiv plana vlade predsjed
nika Nicolasa Sarkozyja da pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu
sa 60 na 62 godine ivota. Vie stotina tisua Francuza izilo je na ulice vie
od 200 francuskih gradova, prosvjedujui protiv reformi mirovinskog susta
f | koje? namee predsjednik Nicolas Sarkozy, pisali SU strani mediji. Prema
informacijama koje su s medijima podijelili sindikalni voe, u Francuskoj je
156
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
prosvjedovalo ak oko dva milijuna ljudi, dok ondanja policija tvrdi kako je
na prosvjedima bilo tek neto manje od 800 tisua ljudi. Prosvjedovali su ljudi
zaposleni u javnom i privatnom sektoru pa je tako bio otean javni i eljezniki
promet, a gotovo treina uitelja u osnovnim kolama nije radila. Protestirali
nu protiv sporne odluke predsjednika Sarkozyja da dobnu granicu za odlazak
li mirovinu do 2018. godine podigne za dvije godine, odnosno s trenutnih 60
na 62 godine starosti. Sam Sarkozy je bio odluan da provede reformu te je
rekao kako ne eli popustiti prosvjednicima, a podrku je dobio od francuskog
ministra rada Erica Woertha, pisalo je u novinama.
etiri mjeseca kasnije, u listpadu 2010., naslov vijesti iz Francuske i dalje
je bio Prosvjednici jo uvijek neumorni. Pisalo je da veina Francuza podr
ava sindikate, to je bilo potkrijepljeno i brojkama. No, dan ranije u Senatu je
Izglasan zakon o mirovinskoj reformi kojim se starosna granica za odlazak u
mirovinu podigla sa 60 na 62 godine, to je, uz ostale mjere tednje u javnom
sektoru, izazvalo burne rekacije sindikata i nasilne prosvjede, pisalo je. Rad
nicima su se vrlo brzo pridruili studenti i uenici, koji su lani prosvjedovali
protiv izmjena u sustavu obrazovanja. A evo to je ovaj isti Eroc Woerth izjavio
za televiziju France 2: Zakon je zakon; dakle prosvjedi, nezadovoljstvo, zabri-
nutost - sve to treba prestati onog trenutka kad zakon bude izglasan.
Priajte mi o demokraciji. Ja vas vie ne mogu uti. Ona se odista sve
vie otkriva kao prikriveno sredstvo diktature. U Treem Reichu izglasani
nu rasni zakoni, zbog kojih je drava sustavno maltertirala i pobila stotine
tisua svojih graana i slala ih u logore. Znai, to bi, prema Woerthu, bilo u
redu. Zakon je zakon...
Tog lipnja 2010. i u panjolskoj su ljudi izali na ulice jer nisu htjeli iz
mjenu zakona kojeg je prethodnog mjeseca donijela socijalistika vlada J osea
Kodrigueza Zapatera, kojim, pisalo je u novinama, oajniki pokuava izbjei
Nudbinu Grke. Na redu se nalo trite rada, a parlament je usvojio reforme
koje poslodavcima omoguuju da lake otputaju radnike. Najavljen je gene
ralni trajk. Otkud mi je to poznato?
A u Velikoj Britaniji je pisalo, javnost je zasad uz Davida Camerona pa
unato rezovima, konzervativna vlada Davida Camerona zasad nije suoena s
potencijalnim prosvjedima ili neredima. Nova eskalacija krize u EU, pisalo je
na portalu, pokazuje da su zakljuci o izlasku iz recesije ipak bili preuranjeni.
Svi ovi neredi nastali su usprkos tome to je Elita prvo stvorila problem, za
koji sad nudi navodno rjeenje. I ovako im ide teko, a sad zamislite koliko bi
bilo nemogue ita od navedenih mjera provoditi i jaati centralizaciju da nije
SVE PIE U NOVINAMA ta poneto i ne! {OSl?!i
stvoren problem. & bi jednostavno bilo nemogue. Na ovaj nain, te mario
netske vlade imaju alibi zato rade to to rade, i u konanici se,, prije ili kasnije,
na velika ili mala vrata, smanjuje kvaliteta ivota ljudi, oduzima im se sve vie
standarda i slobode, a tendencije prema suvremenom tehnokratsko-robotskom
drutvu iz dana u dan jaaju, sa svakom novom donesenom mjerom. Prosvjedi
pokazuju da stvari niti ovako ba ne idu glatko i da se lako ne prihvaaju navod
no tfiCioij&lna. j dobronamjerna Kjeffenjf,, za koja J I oigledno da su usmjerena
protiv ljudi. Zato je koju rifei odlallo rei i predsjednik Europske komisije J ose
Manuel Barroso te je okirao efove europskih sindikata na sastanku, rekavi
da u Grkoj, panjolskoj i Portugalu demokracija moe skrahirati ako brza akcija
p# rijei duniku krizu, zemlje june Europe mogu postati rtve vojnih udara
ili pobuna ako kamatne stope uzlete i raspadne im se javni sektor.
Drugim rijeima: deki, obuzdajte va|e ljude. Barroso je jako, jako ibrinul,
rekli su sindikalci, a ja se s njima slaem. Samo, nije bio zabrinut zbog onoga ime
ih je plaio (a tu je temu izabrao jer su se i Grkai panjolska i Portugal u sedam
desetim izvukle iz diktature i svaka od njih ima povijest vojnih udara), ve ie uzrok
njegove zabrinutosti to se plan pokoravanja Europljana nadnacionalnoj Eliti koju
predstavlja Europska komisija, ne odvija potpuno glatko i prema rasporedu.
Ekonomska se kriza ovom Barrosovom iadavom, protumaeno J &u medi
jima, prvi puta dotaknula samih politikih temelja Europske unije. Eh, da bar.
No, ri j i l |g' samo o zastraivanju neposlunih, a ne o tome, kako je pisalo, da
europski elnici oito strahuju da e financijski problemi razruiti demokrat
ske dosege starog kontinenta. Ti su demokratski dosezi ve razrueni do
noenjem Lisabonskog sporazuma, zapravo Ustava EU pod drugim imenom,
Sspfkoi nizu demokratskih referenduma kojima je odbifgn,
No, zbog tog straha efovi lurofje poeli su pripremati hitni paket spasu
za panjolsku, ija se visina jo ne zna, ali svakako e biti stotine milijardi.
Naravno, kredita da se ne bismo zavaravali novoorveiovskim govorom po
put hitni paket spasal 1$ biti, pruit e panjolskoj jo jednu omu da si stavi
oko vrata. B arrova|fi zj ps| pisalo je dalje, i izravno upoosfenje sindikatima
koji u financijski uzdrmanim zemljama organiziraju trajkove i prosvjede zboj;
mjera tednje: sruite li demokraciju -nee biti niti vas.
I'ono da ih pokuava zastraiti, to smo ve zakljuili.
U isto vrijeme, da je |tanje u zaduenim europskim ekonomijama sve
gore, potvrdila je i odluka M oo f sa da Grkoj smanji kreditni rejting sa A3 na
Bal, ime su njene obveznice postale junk iliti smee. U travnju je isti status
grkim obveznicama dala agencija Standard & Poors. ,,A onda je, pisalo je,
158
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
auro pao zbog ruenja grkog rejtinga, to samo pokazuje da europska bor
ims krizom tek poinje. Sto je tu zapravo uzrok, a to posljedica?
Zbog napredovanja krize, njemaka kancelarka Angela Merkel i francuski
predsjedaliNicolas Sarkozy su na Francusko-njemakom samitu, jednom ve
oiltfoenom zbog njihovih svaa, poeli opet iskazivati jedinstvo, svjesni da
)p njihova suradnja kljuna za politiko jedinstvo kontinenta, pa svau kako
upasiti euro moraju prevladati, pisalo je u novinama. Tako je, vrijeme je za
ubijanje glava jer agenda je u pitanju. J edan od najbogatijih ljudi na svijetu,
<ieorge Soros, ionako prognozira da poinje drugi in i da je kolaps financij-
ikog sustava realan. Isto kau i novine. A Soros stie iz unutranjeg kruga i zna
tlu pria. Osim toga, vjerujem da on ne daje te izjave zbog napada iskrenosti
vrt zbog stvaranja onog to se ponekad naziva samoostvarujue proroanstvo,
lb je situacija u kojoj je neko dogaanje stvoreno ili bar potpomognuto pre-
Vltltinjemtog dogaanja. Osim toga, nisam tu najavu uo prvi puta. J o prije
Ivijc godine u intervjuu koji sam radio s Davidom Ickeom o kreditnoj krizi i
njezinoj pozadini, on je izjavio sljedee:
Ve sam vam govorio o strukturi koju ta mrea obitelji eli stvoriti kako
l<l postavili centralnu globalnu diktaturu, odnosno, svjetsku dravu koja e
upravljati svakom zemljom, kontrolirati svjetsku centralnu banku koja e kon
trolirati financije svih zemalja, svjetsku vojsku koja e nametati volju svjetske
vlado, svjetsku valutu koja e zamijeniti gotovinske valute raunalnom valu
tom (nee biti gotovine) i mikroipirano stanovnitvo koje e biti povezano s
globalnim raunalnim sustavom i GPS sustavom. U sklopu te svjetske drave
bll c Kuropska unija i ostale unije o kojima sam ve govorio.
Klju te strukture... jest sredinja svjetska banka. Ako nemate svjetsku gos
pi iarsku krizu za koju morate pronai rjeenje, neete nikako moi nagovoriti
l|llde a sasvim restrukturiraju financije u sklopu svjetske centralne banka koja
|i| bila financijski diktator svakog stanovnika svijeta. Da pitate ljude, rekli bi da
iH't c sredinju svjetsku banku koja e odreivati financije.
Sto su uinili? Ono to uvijek ine: stvorili su golemi problem koji uni-
Itnva financijski status quo, a zatim e ponuditi rjeenje. Rei e: Stanje je
Mnirnno loe. Nikako ne moemo ovo popraviti. Imamo globalnu krizu.
Rbog globalizacije financija, nitko to ne moe sam srediti. Zato moramo
pronai globalno rjeenje. Ve se danas govori o tome. Britanski premijer
(iordon Brown, koji je bio ministar financija dok je Tony Blair bio premijer i
i'lnlo islo ono to je Miller inio u Sjedinjenim Dravama (unitavao sustav
kontrole kako bi dolo do kaosa), on je danas premijer, spominje novi svjet
159
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
ski poredak financijskih vlada. Ve se u novinama i asopisima pie da nam
moda treba sredinja svjetska banka.
Htjeli su stvoriti krizu i uiniti je toliko tekom kako bi ljudi prihvatili
globalizirano rjeenje. Na taj bi nain dolo do promjene globalnih financija
koje bez krize ne bi bile mogue. Suoeni smo s procesom od tri faze: prva faza
je zavrena, druga faza je u tijeku, a trea tek treba poeti. Cilj prve faze organi
zirane krize bio je slomiti gospodarstvo, to je i uinjeno pred kraj Busheve vla
davine. U drugoj su fazi okupljeni ljudi koji su stvorili krizu kako bi ponudili
rjeenje. Njihovo je rjeenje bilo baciti nevjerojatne koliine posuenog novca
na problem, odnosno u banke koje su problem i stvorile. Cilj druge faze bio je
isprazniti oruje vlada, odnosno, oduzeti im mogunost rjeavanja problema.
Natjerali su ih da bace tolike koliine posuenog novca da su doli do toke
kada to vie ne mogu initi. Takoer su se pobrinuli, a to danas vidimo u SAD-
u, da sav taj novac nema nikakav uinak. Na sasluanjima koja se odravaju u
Senatu, na Capitol Hillu, financijske strunjake iz Federalnih rezervi i drugih
vladinih financijskih agencija pitaju kamo je nestao sav taj novac koji je otiao
bankama, to se s njime dogodilo. Odgovor: Nismo jo napravili reviziju. -
Nemate pojma gdje je novac! - Trenutano vam to ne mogu rei. Novac je
nestao u crnu rupu zato to je sve organizirano tako da taj novac nema nikakav
utjecaj. Brojni financijski strunjaci u SAD-u su otkrili da ti ljudi prepravljaju
brojke u bankama kako bi se inilo da stanje ide na bolje i da poinju bolje
poslovati. To je sve financijska manipulacija: ele uvjeriti javnost da stvari idu
na bolje, iako nije tako.
Sada dolazimo do tree faze. Ne mogu vam rei kad e tono poeti trea
faza, ali mogu vam rei da e se to dogoditi kad vide da su vlade ostale bez
oruja i da vie nemaju novca. Tad e sruiti svjetsko gospodarstvo. Koliko e
stanje biti teko? Koliko god bude potrebno da svijet prihvati sasvim restruktu
riran globalni financijski sustav ustrojen u sklopu sredinje svjetske banke koja
e svim stanovnicima svijeta diktirati financijski ivot.
Ti ljudi na razini svjetske drave, odnosno svjetske banke, ele upravo ono
to se zbiva u Europskoj uniji. U sreditu Europske unije nalazi se birokracijska
diktatura, isti model kakav ele i za svjetsku dravu. No, postoji i Europska
sredinja banka koja diktira financijski ivot u Europskoj uniji. Na svjetskoj e
razini postojati svjetska sredinja banka, kao glavni diktator, koja e djelovati
kroz Europsku sredinju banku i sredinje banke drugih unija u nastajanju,
poput Amerike unije ili Afrike unije. Bit e to financijska piramida sredi
njih banaka na ijem e se vrhu nalaziti sredinja svjetska banka i kontrolirati
160
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
sve svjetske financije. Mnogo je razloga zato su organizirali ovaj gospodarski
slom, no ovaj je razlog kljuan. Samo promatrajte zbivanja i vidjet ete kad
e poeti spominjati potrebu za sredinjom svjetskom bankom. Taj dan nije
daleko. Samo je pitanje koliko e stanje biti loe prije nego to dobiju ono to
ele. Ako situacija bude loija nego u vrijeme Velike krize iz 1930-ih, tako e i
uiniti. Oni su nemilosrdni.
Tako je glasila Ickeova prognoza. Ostvaruje li se to ili ovjek samo fantazira?
Provjerimo.
Evo za kraj reenice s kraja jednog od gore navedenih novinskih tekstova
o krizi. U lanku je pisalo:
.. .Istodobno se na razini EU dogovaraju nova pravila kontrole nacional
nih budeta i kazne za zemlje koje prekre europska fiskalna pravila.
Cisto i jednostavno. Eto kljua zagonetke i odgovora na pitanje zbog ega
Je kriza stvorena i koji je njen cilj. J aanje kontrole nad nacijama. U prijevodu
- oduzimanje slobode svakome od nas. Doista, nita jako pametno.
**********
Tih dana zaista nikoga koga poznajem nije mogla zaobii ni peticija za
referendum. Potpisali su je svi koji imaju imalo sluha za graanski neposluh.
Premijerkini diranje u Zakon o radu (to je opet posljedica uvoenja europske
pravne steevine, a ne njen izum; ona je tek nii operativac) taklo je ljude. To
me opet podsjetilo na ono to je Daniel Estulin rekao za drubu Bilderberg, da
ele unititi koncept drutvene skrbi koji je bio u slubi dobrobiti ovjeanstva.
)er Zakon o radu je ba to: u temelju je rije o drutvenoj skrbi.
Neto vie od 720.000 prikupljenih imena i prezimena malo je tko oeki
vao. Broj prikupljenih potpisa, pisali su novinski komentatori, upuuje da su
ovu referendumsku inicijativu njezini potpisnici doivjeli kao neto vie od
pukog ouvanja prava zajamenih Zakonom o radu. U prvim reakcijama Ko-
Kor je preuzela Barossovu taktiku zastraivanja i poruila da je referendumska
Inicijativa ozbiljno kockanje s financijskom stabilnou prorauna i unaprijed
Ih okrivila za mogue usporavanje mjera gospodarskog oporavka. No, odmah
)e sazvala hitnu sjednicu vladajue koalicije.
Izmeu ostaloga, polemika se vodila oko toga treba li se referendum odrati
| >(staroj ustavnoj normi koja je nalagala da se referendumu, da bi se smatrao valja-
11Im, mora odazvati vie od 50 posto upisanih u birake popise ili, po novoj normi,
prema kojoj je referendum valjan bez obzira na broj graana koji na njega izau.
161
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Ba sam se nasmijao tom autogolu. Koji mjesec ranije promijenili su
odredbe o referendumu da bi se sa to manje glasova (dvostruko manje) mo
glo ui u Europsku uniju, a onda su se nali pred mogunou referenduma
za koji bi im puno vie odgovarala ona opcija koju su sami ukinuli. Zato su
izjave predsjednika Sabora Luke Bebia ile u smjeru kako e se nastojati da se
prvi referendum od proglaenja hrvatske neovisnosti odri po staroj ustavnoj
odredbi koja e bitno oteati njegov uspjeh. J edno od objanjenja je bilo da su
se potpisi za referendum poeli skupljati u vrijeme kad je jo stari referendum
bi na snazi, pa se zato referendum mora odrati po starim pravilima. Ali ekaj
te malo, mi smo pregovore s EU poeli voditi u vrijeme dok je stari referendum
bio na snazi. Nekom analogijom, iz istog bi razloga onda i referendum za pri
pajanje Europskoj uniji trebalo odrati po starim pravilima, zar ne?
U novinama je poteno pisalo i to da su izmjene Zakona o radu ,,u najve
oj mjeri tehniko usklaivanje s pravnom steevinom EU. Za koju godinu,
ako uemo u EU, ta e europska steevina za nas vrijediti automatski, bez
mogunosti nekakvih tamo referenduma.
Efekte nekih promjena Zakona o radu ipak sam osjetio, kao i svi. Odjed
nom smo na Televiziji svi morali poeti pisati neke dnevne izvjetaje o radu,
a to mora raditi i svaki radnik ove drave. Sve - gdje je bio, kad je bio, to je
radio. Pitao sam tajnicu o kakvoj se to nebulozi radi, a ona mi rekla da se po za
konu ti izvjetaji moraju uvati est godina i da je Televizija to uvela po sili za
kona te da je i televizijska administracija bila na sto muka s obzirom da je bilo
teko na prirodu televizijskog posla primijeniti ono to je zakonom propisano
da formular mora sadravati. Stoga su ak promijenili formular i prilagodili ga
prirodi televizijske djelatnosti. Osim toga, televizija otprije ima uhodan sustav
evidencija rada i plaa, a ove tabele ne skuplja za svoje potrebe nego ih se uva
na raznim raunalima u raznim odjelima.
Imam neko svoje objanjenje tog, jo jednog u nizu besmislenih propisa
nametnutih kao dio uvoenja europske pravne steevine. Rije je o psiholo
koj igri i stvaranju efekta nalik onom koji svaraju nadzorne kamere na ulicama.
Osjetio sam ga u svojoj zgradi, u kojoj su biseri iz uprave zgrade takoer posta
vili nadzorne kamere posvuda. Mada znam da nitko ne gleda kroz te kamere
ve one snimaju prostor i nakon odreenog vremena se briu a gleda ih se tek
u sluaju nekog incidenta, ipak se vie ne osjeam isto. Dok hodam hodnikom,
ekam lift, ulazim u podrum, bacam smee ili se vozim u liftu, one stvaraju
osjeaj da me Veliki brat stalno gleda, da me netko nevidljiv gleda, pa sam
primijetio na sebi da skrivam misli i reakcije, da gubim osjeaj sigurnosti i
162
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
oputenosti, da se nesvjesno trudim ponaati neutralno i indiferentno, poput
robota. Kao to sam pisao u drugom poglavlju, kamere ugrauju nevidljive
reetku u nas, a istu svrhu imaju i ovi besmisleni zakonski propisi koji svakoga
obavezuju na jednako nelagodni zadatak da nekoj nedefiniranoj dravnoj in
stituciji podnosi izvjetaj o svakom danu i svakom satu. Cilj svakog totalitariz
ma i jest oduvijek bio da gospodari svakom milju, osjeajem ili sekundom, da
luide sveprisutan. Niti ovaj nije drugaiji, tek je sofisticiraniji.
Kad sam prvi put itao u novinama o najavljenim promjenama Zakona o
rudu, prva misao mi je bila da su i kod nas krenuli punim gasom. Druga asoci-
jucila, kad sam vidio da poinju razgovori sa sindikatima, bila je da je opet rije
o metodi malih koraka. Prvo se najavi neto veliko, potom se ue u razgovor sa
sindikatima, pa se ispregovara tek djeli najavljenog. Svi pomisle: Uf, uzvukli
Nino se, i smire se. A onda, malo po malo, kako se ljudi navikavaju na nova
pravila, grabi se sve vie i sve dublje, dok se ne ostvari onaj cilj s poetka. U
meuvremenu se balon otpora ispue, a im stvar traje due, sve je ispuhaniji.
Nije to nita novo; taj se sistem moe pratiti na razliitim razinama - ho
ete EU, hoete irenje parkiraline rak-drave u Zagrebu, hoete uvoenje
faistike odluke o zabrani puenja u kafiima, koja nikome nije donijela nita
dobra, a mnogima je donijela nepotrebne probleme. Prije tri godine je David
Icke, gostujui u emisiji, rekao da se na granicama Hrvatske, umjesto vojske,
gomilaju hrpe besmislenih zakona koje e se, kad nas pripoje, samo preliti
unutra. Meu njima, gomile dos and donts, kako je rekao. U prijevodu: onog
Sto mora i onog to ne smije. Dos i Donts ne ekaju da uemo, sjetite se
mimo onih zakona o kojima se prialo, ali su zasad odbaeni, a koji su odrei
vali veliinu povra i kut zakrivljenja kore paradajza i sline budalatine.
Sjetimo se i kako se nekad govorilo: tko ue u EU nee imati nikakve frke
jer postoji pravo veta koje svaka drava moe iskoristiti. Kako se EU irila, koju
godinu kasnije pravo veta je ukinuto.
Ili, za stanovnike Zagreba aktualno na dnevnoj razini: parkiralina mjesta
bit e samo u centru da se smanji guva i kotat e etiri kune po satu.
Sasvim dobar primjer, metafora ili, ako hoete, alegorija. Danas je cijeli grad
/.Ona naplate parkiranja, a pola Zagreba je prva zona. Cijena je u jednom trenut
ku dosegla nevjerojatnih 16 kuna po satu pa je kao smanjena na i dalje nevjero
jatnu cijenu. Po svome iznosu od 200 kuna kazne su se pokazale neustavnima, ali
|c tvrtka koja ih naplauje dobila moratorij od godine dana, tijekom kojih je dalje
(tmjela naplaivati 200 kuna. Dosjetili su se da onda nee naplaivati kazne nego
Cijenu cjelodnevog parkiranja svakome tko prekorai odreeno vrijeme. Tako je
163
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
i ta rupa u zakonu zakrpana, a zapravo se promijenilo nije nita. To je normalno
jer gradska uprava ne radi prema interesu ili eljama graana, ve se privatni
interes cijelo vrijeme skriva iza navodnog javnog interesa.
Ali da je samo rije o kaznama - ne dao bog veeg zla. Ali sad je druga
zona ve dosegnula ak i Novi Zagreb. Prvo su popuili stanovnici Sigeta gdje
su gradske vlasti oznaili svojom arobnom bijelom bojom mjesta gdje se lju
di desetljeima parkiraju, a sve pod isprikom da je Velesajam u blizini. No,
masovno su posjeene samo dvije velesajamske priredbe (J esenski i Proljetni
velesajam, ostale se tematske), ali bi posjetitelji stanovnika i jednog dijela Si
geta trebali plaati parkiranje do ponoi ak i na Boi i Novu godinu. Pa su
poeli crtati parkiralina mjesta oko trnice u Utrinama. I to totalitaritikim
uljanjem; malo po malo su popunjavali sve rupe.
Prvo su ocrtali regularna mjesta. Onda su ocrtali ona na cesti koja izvorno
nisu bila parkiralina mjesta, ali su vremenom postala jer su se ljudi tu parki
rali. Pa je onda u nekim kutevima ostalo neobiljeenih tri do etiri, takoer
neslubena mjesta. Pa su i njih obiljeili, ti tipovi koji parazitski gule kou s
lea. Pa su onda ostala dva nespretna besplatna mjesta u nekom kutu, gdje si
morao paziti da te neko ne zatvori ili da ti nekog ne zatvori. Pa su nakon par
mjeseci i njih pofarbali.
Pa se izgradio Avenue Mali u Sigetu. Pa su odjednom sva mjesta ispred
jedne peterokatnice u Sopotu osvanula obojana. To su bila mjesta gdje su se
parkirali stanari te zgrade. Pa su onda obojali sva mjesta sjeverno od osme-
rokatanice s pet ulaza koju ste moda zapazili ako ste ikada dolazili u Novi
Zagreb, jer joj na vrhu stoji reklama J ana; to je u biti bilo parkiralite te zgrade,
jer ini se da su se nekad davno zgrade gradile tako da se imalo na umu gdje
e se ljudi parkirati, a tih je mjesta bilo toliko dovoljno da su bila dostatna ak
skoro i do najnovijeg doba.
Kad su to obojali, ostala su besplatna mjesta desno uz cestu, izmeu ta dva
nova parkiralita. To zapravo nisu parkiralina mjesta ve ulica, ali desetljeima tu
stoje auti; a ulica, koja nije prometna, i dalje je dvosmjerna, i ima mjesta da se dv;i
auta bez problema mimoiu. I eto, jednog dana sam ugledao deke kao farbaju i l;i
mjesta. Iziao sam i pitao ih pa kako to. Naravno, rekli su mi da oni nemaju nita
s time, da oni samo rade. Naravno, znao sam to odmah, nisu ti ljudi nita krivi, to
je ista ona radnika klasa koje smo na ovaj ili onaj nain svi dio, ista meta.
Nemam puno sumnje da e se nai jo isprika i da je namjera zaviti cijeli grad
u crno, to jest u bijele pruge, pa i najudaljenije kvartove. To je ta predatorska be
utna energija koja je kod nas, a i drugdje, na vlasti, koja se pretvara da radi za nas.
164
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
J o nevjerojatnije mi je bilo uti na Radiju 101 reportau sa sjednice
(iradske skuptine. Nakon est mjeseci Skuptina je od uprave Grada dobila
detaljnu komparativnu analizu parkinga u Zagrebu u odnosu na europske
gradove (zato se moramo s njima mjeriti, zar ne moemo po svom?). U
vijestima je reeno: Unato krizama, recesijama i besparicama, zastupnici
I rae irenje podruja naplate, jer je SDP-ov Igor Raenovi svojim primitiv
nim raunom tvrdio da se graanima premalo uzima. ... Godinji prihod od
otvorenih parkiralita je 29 milijuna kuna, ali smeta ga mala brojka dnevne
zarade, jer po toj raunici na dan po parkirnom mjestu Grad zarauje samo
15 kuna i 46 lipa... Drugi zastupnici izraavali su zadovoljstvo odlinim zara
dama pauka, od kojih svaki dnevno zaradi 2500 kuna po vozilu, jer pet puta
uhvati neki auto u mreu.
Bilo mi je grozno za uti kako su se u toj skuptini svi slagali oko svega
n ime se niti jedan graanin Zagreba ne bi sloio, pa je na kraju jedan od
zakljuaka bio da e se proiriti podruje naplate i revidirati postojea zonska
raspodjela naplate parkiranja.
Pih, to je ta demokracija? U kojoj par stotina ljudi u Gradu ili u parlamen
tu moe donijeti kakvu god odluku ele, ako se politike elite dogovore. Bez
Imalo obaziranja na elje graana. Zato se porobljavanje i moe tako glatko
odvijati: potrebno je tek neto manipulacije iza zavjese; tako je i nastala Za-
jodnica za ugljen i elik koja je postala EEZ koja je postala EU, zahvaljujui
zakulisnim radnjama ovjeka imenom J ean Monnet, kojeg neete nai spome
nutog niti u jednoj slubenoj povijesti EU. No, novinari Christopher Booker i
Rlchard North u knjizi Velika obmana: tajna povijest EU detaljno su opisali sve
njegove radnje iza svih tih poznatih deklaracija koje se zovu po ljudima kojima
)o Monnet sloio tekstove.
Moda sam se malo preraspisao o parkiralinim mjestima, ali taj se model
vrlo slikovito moe prenijeti na sve druge segmente. To je to totalitaristiko u
ljanje. Parkiralino mjesto koje kota 4 kune u centre grada? Pa - u redu. Ali da
Jo cijeli grad prva zona po 12,14 ili 16 kuna, a da je druga zona u Novom Za
grebu!?? Na to nitko ne bi pristao. Nije niti trebao, jer nikoga se nije niti pitalo.
Zato mi vie nemojte spominjati demokraciju. Uostalom, uli ste za fraktalnu
geometriju? Ovo s parkiranjem moe se prenijeti na dravu, na kontinente, na
I I l'A-u... ma na to god hoete. Je 1 ikome jasno zato - nakon svih ovih zbi
vanja u Grkoj, pa onda najavljenih u panjolskoj, Portugalu i Italiji, pa nakon
nevjerojatne zaduenosti zapadnih zemalja Europske unije - netko ne stane na
loptu i kae: ekaj malo, ne idimo tamo, udne se stvari dogaaju, daj da ra
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
dije priekamo koju godinu pa onda, kad bolje skeniramo, moda pristanemo
ui. Jer, emu urba? J er ovo postaje glupo. Sad je ve oigledno to nas eka,
ali svi mehanizmi vlasti ponaaju se kao da toga nema i autistino nastavljaju
pregovore o pripojenju Europskoj uniji. Vie se niti ne pitam za koga ti ljudi
rade. Za mene ne.
Zato je i ova peticija za referendum imala takav odaziv. Svima je ve ja
sno kako je cilj da ih se prevari. Moda svi ba ne znaju tko to eli i kako, ali
znaju da to ide malo po malo, ako ne moe drugaije. Vjerojatno e isto biti
s porezom na imovinu. Prvo ga se, nekako u isto vrijeme, polovicom 2010.
godine, poelo spominjati u smislu da ga se nee uvesti. Zato ga onda uope
spominjati? Naravno, nikome nije bila namjera ne uvesti ga. Na iznenaenje
novinskih komentatora, vlada je iznenada ipak odluila da e ubrzo uvesti
porez koji izvorno nisu htjeli. Ali naravno, nema opasnosti - to je samo za
jaaako bogate i za njihove jahte. A vile jako bogatih isto e doi na red, za dvije
godine kad se sredi katastar. Dakle, za prosjene ljude nema opasnosti. Recite
mi, vjerujete li u to?
Dat u malu prognozu kod koje ne mogu pogrijeiti, jer ta metoda jo nije
iznevjerila. S porezom na imovinu zbivat e sve sve to se zbivalo sa irenjem
mree parkiralinih mjesta po ulicama grada kojeg ta tvrtka nije izgradila, ve
je samo prisvojila ono to su drugi izgradili, a graani platili u prethodnim de
setljeima. Tako e sljedei korak nakon poreza na imovinu najbogatijima biti
malo proirenje te prve zone, pa uvoenje sve vie ljudi u neku drugu i tre
u zonu, pa onda pretvaranje sve vie ljude iz tree zone poreza na imovinu u
drugu pa u prvu, sve dok se jednog dana ne probudite i shvatite da na vlastiti
stan u kojem ivite s obitelji morate godinje platiti deset tisua kuna poreza i I i
slijede ovrhe ili osobni bankrot ili tko zna to sve ne. Bit e to porez na imovinu
koja vam pripada i na koju ste ga ve jednom platili dok ste je kupovali.
Nemam nikakvih iluzija da sam, moda malo preslikovito, prikazao ono
to e se zbivati s tim porezom koji se uvodi, kao i sve drugo, pod krinkom
pravednosti - da vlasnici jahti i vila plaaju porez. Koliko uope ima takvih, i
kakav e uope biti udio prihoda od tog poreza u ukupnoj slici? Bojim se, vrlo
mali. Ali zato jer nije krajnji cilj. Krajnji cilj proitajte kod Bilderberga.
Isto tako, barem dok nije bilo ove peticije koja je pokazala da ovaj lav
vie ne spava (iz naslova nove Ickeove knjige), nisam imao nikakve sumnje
da e mijenjanje zakona o radu imati isti model. Ono to se ne bi moglo
nasilno uvesti odmah (pod krinkom demokratskih mehanizama) uvelo bi
se malim koracima. Prvo mala promjena, na koju bi sindikati pristali jer e
166
11. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
se initi kao razuman ustupak. Pa e onda slijediti jo jedan, pa jo jedan, l
dajem rok od godinu dvije da bi sve dolo do stupnja koji je bio predloen
prvim prijedlogom promjena akona fve }elo potpuno ftj model: i Slijepac
b| mogao biti prorok.
i; Tako se i Ustav promijenio. O prvih nekoliko, oito manje bitnih toaka,
nmogo1iasprav]jalsya t0te 5 fenovtaaI la |e bez problema koja ka/e
da e odsad za referendumsku odluku biti potreban samo glas f | od polovice
biraa koji izau na referendum, Dosad j e bilo potrebna imati vie od polovico
upisanih biraa, znai preko dva milijuna upisanih graana.
$ U oi me ubola i toka premaJ to^oj | pfpi jani iz zemalja EU imati bi
rako pravo na lokalnim izborima. Sto je sad to?
VU tim je novinama posebno zanimljiva bila formulacija u kojoj je pisalo da
e sudovi dobiti ovlasti da izravno primjenjuju pravo EU.
Evo spina na djelu: Sudovi e dobiti vlastiS
U biti, rije J i o tome da sfigHrvatska izguffeS ovlasti da primjenjuje bilo;
koji zakon koji se kosi sa zakonom EU, l amo gdje pie 'dobiti, zapravo je zna
enje To je taj slavni orvelovski novogovor.
J edna je novinska komentatorica tono napisala rekavi daj e tekst novog
Ustava dogovoren u krugu politikih elita, uz malu pomo eksperata, te da je
javna rasprava bila nikakva.
Takvo je stanje jo od vremena Freudovog neaka Echvarda Bernavsa (izu
mitelja veine marketinkih manipulacija koje dams^korisfe jednako robne mar
ke i politika), jo od njegove misli fe djela Prepaganaiz 1S28. da se u demokra
ciji ne moe pouzdati u ljude da e izabrati pravog ovjeka ili glasati za pravu
odluku te je stoga neophodno da drutvene elite njima manipuliraju i usmjera
vaju ih, kako bi demokracija bila iispjefca, Tefcneznates&pfim rijeima, zapra
vo je napisao da su mase glup! nepouzdane. J SiravnO* u toj je cininoj misli i/
aviona vidljivo da onda vie nema rijei o demokraciji ve samo o manipulaciji.
( )sobno bih rado stisnuo cvcger Bernaysu jer uope ne mislim da su ljudi ge
neralno glupi. Kao pojedincima, njihov se IQ nioe razlikovati, ali generalno
mislim da je u ljude ppf ^em (ako ne i prije njega) ugraena neka temeljna
mudrost ili zdrav razum. To mi je, recimo, potvrdila novinska vijest da, prema
ist raivanju instituta Ivo Pilar i Katolikog bogoslovnog fakulteta, Hrvati najviie
povjerenja imaju u instituciju obitelji* a najmanje u Sabor; najvanije ope do
bro im je ouvanje hrvatskih prirodnih bogatstava i potivanje rada; povi&njfis
potpore homoseksualcima ne smatraju vanim za Hrvatsku; a potpora za EU
Je - kako je pisalo - ,,u krizi.
167
SVE I U NOVINAMA (...a poneto i ne) feiStafr M l #
Pa*.meni sve inleligentno, mada se Bernays ne bi sloHo mnom.
No, u rijSma se krije i programiranje.
Pisalo je da je potpora EU - ,,u krizi. Zato nisu jednostavno napisali da
Hrvati nisu za EU, kao to su nedvosmisleno napisali da Hrvati nemaju povje
renja u Sabor.
Pa to je, naravno, zato, J er je EU neto to se cijelo vrijeme predstavlja kao
neupitno dobra stvar, fflai samo je pitanje vremena kad fit ljudi progledati, a
do tada, ajte da nema potpore, ona j | samo - u.kii sl
Osim implicitnog znaenja da slaba potpora EU predstavlja krizu, impli
citno znaenje upisano u tu reenicu jest i da je kriza privremena, jer je potpo
ra sad u krizi a iz krize se obino i izae. Po meni, potpora je bila u krlfi pi j e
desetak godina, kad je iznosila puno postotaka u korist EU U meuvremenu
su mase? upotrijebile svoj uroeni zdrav razum i, usprkos trajnoj reklamnoj
kampanji za EU, vidjele iz kojeg grma smrdi, a u kojem grmu lei zec.
U knjizi Mudrost masa, J ames Surovviecki utvruje ba suprotno od Ber-
naysa. Sukus primjera iz njegove knjige jest da vie ljudi vie zna i da kolektiv
na mudrost utjehe na poslovanje, privredu, drutva i narode. U svojoj knjizi,
on istrauje ideju da su ve. e skupine ljudi pametnije od pojedinaca, bez obzira
je li rije o rjeavanju obinih problema, donoenju bitnih odluka, plasiranju
novih izuma i h procjenjivanju budunosti.
Ta)j! sami do trenutka dok ne krene impuls iz sjenu programiranje
umova i mnijenja i slino.
Pomalo sam se najeio kad mi j e starija ker u proljee 2010, (tada se dm i
razred osnovne kole) rekla da su u koli imali predavanje o dobrobitima ula
ska u EU. Uas. Ali tako to ide, Hitler je imao hitlerjugen, Tito je imao pioni
re, sve diktature znaju da mozak treba poeti ispirati dok je jo mlad. Postoji
i sretna okolnost: pitao sam ker o emu su im priali, ali mi je rekla da nije
nita sluala jer se zafrkavala s prijateljicama, a uz to je i zakasnila, Ve sam
vam rekao dajte ve naopake; tko kae da je loe ne paziti na satu?
Kad smove kod naopako napisanih stvari, iz nekih novina sam izrezao
zanimljivu vijest: kojtijMrt je manjkalo logike, l ' nadnaslovu je pisalo da se kroz
kampanju Djeluj sada upozorava rta tetnost sunca,
U tekstu je pisalo da melanom, sriafai unij a boksi ko/e, sve ue uziiia
maha pa je od 1990. godine broj oboljelih porastao oko 300 posto.
Malo dalje je pisalo da su ljudi, unato crnim brojkama i porastu oboljelih
od raka, prema podacima Ustanove za hitnu medicinsku pomo, ipak svjesni
tetnosti sunevih zraka, te da iz godine u godinu sve manje ljudi treba hitnu
168
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
pomo zbog toplinskih udara, te da su upozorenja da se ne izlazi na sunce iz-
meu 11 i 17 sati urodila plodom.
Pa koliko ja razumijem, tu pie da se ljudi sve bolje uvaju od Sunca, a da
Nepoveava broj oboljelih od melanoma. Kako se vama ini?
Na ovom u mjestu skoiti do jedinstvene knjige Svjetlost - lijek budu
nosti oftalmologa J acoba Libermana. Dobro se je toga podsjetiti u svijetu u
kojem se rak koe iri, a mi nosimo sunane naoale s leama UV 400 koje
blokiraju cjelokupno UV-zraenje, dok se u losionima i kremama za sunanje
luktor zatite od sunca danas poveao s 5, 6 ili 10 do 20, 30 ili 50 te prua pot
punu zatitu od tog nekadanjeg prijatelja, a sadanjeg neprijatelja zdravlja.
Liberman pie da blokiranje UV-zraka moe bitno naruiti obranu na-
Si'H t ijela.
Tako tvrdi i fotobiolog kojega je citirao, dr. J ohn Ott, na temelju jakih
Indikacija da UV-zraenje koje ulazi kroz oi stimulira imunoloki sustav.
()n ne dovodi pod sumnju podatak da je UV-zraenje u velikim koliinama
tetnoj No, u onim koliinima u kojima se pojavljuje u prirodnoj svjetlo-
ntl, ono je vrlo korisno. Ovisno o frekvencijama, ultraljubiasto zraenje
/.usluno je za mnogo toga u ljudskom tijelu, od stupnja tamnjenja koe,
preko sinteze vitamina D i apsorpcije kalcija i drugih minerala, a dio ultra-
Ijubiastog zraenja od 100-290 nm (to je onaj dio koji Zemljin sloj ozona
velnoirf filtrira) ubija bakterija i viruse. No, danas se cjelokupuno ultralju-
blasto zraenje smatra tetnim, a u svijesti mnogih ljudi postoji znak jed
nakosti izmeu ultraljubiastog zraenja i raka koe. Posljedino, sunce se
vile ne smatra ivotodajnim ve opasnou. to e tie raka koe i UV-zra-
f cilj a, dr. J acob Liberman nabraja injenice koje se esto iznose: rak koe
e ee pojavljuje na dijelovima koe koji su izloeni suncu, glava, vrat,
i uke i udovi; ee se pojavljuje kod ljudi bijele koe, pogotovo kod onih
koji rade na otvorenom; eksperimenti na ivotinjama su pokazali da doze
tIV zraenja vee od normalnih, tijekom kraih razdoblja vremena pred
Savijaju faktor u razvoju raka koe; da su bolesti koe ee na tropskim i
suptropskim irinama; vjeruje se daj e kronino izlaganje UV-zrakama, uz
opekotine od sunca, faktor koji u 90 posto sluajeva pridonosi razvoju raka
koe jer se, kad doe do opekotina, na koi stvaraju slobodni radikali, koji
niogu otetiti DNA.
No, postoje i rezultati koji kazuju drugaije.
Britanski medicinski asopis Lancet je 7. kolovoza objavio studiju koja je u
potpunosti govorila protiv opeprihvaene teze o vezi raka koe i UV-zraenja.
SVI: PlSt U NOVINAMA J ,,a poneto i ne) reitnif Miak
Istraivanje je provedenom londonskoj koli higijene i tropske medicine te na
ridnijs&om Sieuiltu klinike za melanome u Australiji* I straivali su ustanovili
da je ipogunof pojave malignih ijielanoma znaajno vila kod onih koji rade u
uredima nego kod onih koji se redovito izlau suncu zbog stila ivota ili posla.
e Helen Shaw, jedan od glavnih istraivaa, otkrila je da najmanji rizik
dobivanja raka koe imaju oni kojima je glavna aktivnost na otvorenom suna-
nje. Dvostruko vei rizik imaju oni kftji moraju raditi unutra, pod fluorescen
tnim svjetlima. Dr. Shaw je zakljuila kako su i u Velikoj Britaniji! i u Australiji
stope melanoma vee kod onih koji rade u uredima, a manje kod ljudi koji
rade na otvorenom. Njihove rezultate potvrdile su dvije paljivo kontrolirane
Studije koje su provedene na38fe:wTli>rfe Uniyersity School of Medicine.
Moda se rak koe ne iri zbog Sunca, kad se ljudi vafi e uspjenije kriju
od njega, nego od tih otrova koji se unose u kou kao -zatita od sunca? To mi
se ini loginim zakljukom. Uostalom, staro J e pravilo: Nemojte stavljati na
kou ono to ne biste stavili u usta. Tko je za aicu mlijeka za sunan je?
Vidio sam tih dana jo neto zanimljivo. fa kanal National (S$ogfaphic
emitiran je dokumentarne o LSD-u: kako ga se nekad istraivalo, kako ga se
zabranilo, kako ga se danas opet na nekim mjestima istrauje i slino. Opisan
je zanimljiv i pouan pokus. Znate onu grku kazalinu masku? Sprijeda je
konkavna, odostraga konveksna. No,- obje strane izgledaju vrlo slino kad se
gledaju frontalna U kompjutoru je takva maska sprijeda i straga prikazivana
trima grupama ljudi - jednoj istoj5, jednoj pod ut jecajem I.SD-a i jednoj sku
pini; shizofrenika.
Ova ista grupa je svaki puta masku vidjela kao da je sprijeda, dok su ove
druge dvije grupe davale tone izvjetaje kad je maska okrenuta sprijeda, a
kad straga. Objanjenje pokusa? Kvo: LSI) je maknuo uvjetovanost kod ljudi, a
zbog uvjetsofSnjlStiAljudi iz prve skupine vidjeli mi i te stalno sprijeda. Mno
gi su ljudi u tom dokumentarcu opisivali djelovanje raznih |$pi a: i haluciono-
genih biljaka rijeima: kao da skine naoale.
Stvarno se ponekad treba zapitati znamo li uople da nosimo ikakve na-
oialgl a kamoli koje su to, znamo li u kojoj smo mjeri uvjetovani i koliko
mali djeli mojih postupaka i djela pripadaju bali nama, a ne nekim tamo
programima.
170
16. poglavlje
ONE SU OKO NAS:
SUBLIMINALNE PORUKE
Subliminalne su poruke one koje percipiramo ispod pragasvjesnosti. Da
kle, naa svevidea percepcija ih uoi, ali mi toga nismo svjesni. Tu se krije
opasnost, jer tako upijamo namjetene ideje ili osjeaje a da toga nismo ni
svjesni. Te ideje i osjeaje dolivljavamo kao da su nai, mada OnSto nisu.
jr o vrlo soi^Ciranoj metodi manipulacija, jer ima li uspjenye manipulacije
nego kad manipulirani misli da radi po svojoj volji?
Ta metoda J e .spravo sveprisutna. Koliko su se samo puta razni veliki svjet
ski mediji trudili oblikovati svoje Vijesti o raznim temama, tako da na kraju
veina ljudi usvoji sve te stavove i na kraju ponu sami od sebe ragirati upravo
onako kako je i bilo zamiljeno u nekim dalekim uredima? To se programiranje
ludih umomposlijelasfcam0 :na2a wjte#ra*0 wfjenjernl I onda kad javno mni
jenje o neemu kae ipoj stav; na temelju toga pone zahtijevati neku akciju,
uglavnom na svoju tetu, a prema zamislima oblikovatelja poruka u medijima.
No, interpretacija koju sam dao moe se osporavati jer se uvijek moli
nai netko tko e takvo vienje proglasiti fantazijom ili paranojom. Osim togai
lo nisu prave subliminalne poruke jer one ne dolaze do nas ispod praga svje
mosti ve kroz nau svjesnu percepciju, a njihova je glavna snaga neprestano
ponavljanje.
Prave subliminalne poruke mogu se nalaziti u zvukovima kao neke po-
i uke snimljene ispod praga iujnosti. Ili, to je jo zanimljivije - u slikama i
dizajnima, gdje ih je ponekad vrla; teko osporiti.
C) tome e biti rijei. O tome e biti slika.
Dobra je okolnost to se efekt subliminalnih poruka najveim dijelom
llmlnira kada se osobi ukae na takvu skrivenu poruku, te kad je ona uoi
171
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
svojim svjesnim aparatom. Mada sam uoio, ili mi je skrenuta panja, na tek
nekoliko vizualnih subliminalnih poruka, vjerujem da ih oko nas ima puno
vie. Te subliminalne poruke uglavnom su vezane uz seks.
uo sam pretpostavke da se rije seks u njima koristi kako bi se povea
la prodaja proizvoda jer kad nesvjesno percipiramo tu slatku rije bivamo, iz
nama nepoznatih razloga, privueni ba odreenom proizvodu, izmeu dese
taka drugih. Moe biti da je tome tako. Osobno sam skloniji drugaijoj verziji.
Mislim da se seks u rijei i prikazu ne koristi za reklame, ve da se reklame
koriste kao poligon za plasiranje seksualnih poruka. Gdje bi to bilo efikasnije
nego kroz sveprisutne reklame? Zapravo, vjerojatno je oboje posrijedi, ali ovo
drugo mi se ini vanijim.
Naravno, namee se pitanje: zato bi nekome bilo toliko vano oba
suti nas sa svih strana subliminalnim porukama o seksu? Kau neki da to
ima veze s akrama i s velikom kreativnom snagom seksualne/stvaralake
energije. Ako ona nesmetano struji od najnie, prve akre, prema gornjima,
moe nas napajati kreativnou, idejama i svim drugim stvarima koje nas
mogu nadahnjivati, oslobaati ili initi boljima. Osim to je ta energija ima
stvaralake osobine, ona je i energija klasinog seksa, u onom instinktivno/
hormonalnom obliku pa ako je se usmjeri i zatoi u prvoj akri, ona ostaje
samo to - nagon u nekom vrlo niskom obliku, i u isto vrijeme neostvareni
potencijal one njene kreativne strane. Kad ne struji prema gore, ona dri
ljude na nekoj, recimo to tako, niskoj frekvenciji, kako se ne bi otvarale fre
kvencije koje sadre vie akre. To bi bio razlog zato se toliko inzistira na
stimuliranju temeljnog seksualnog nagona, to bi bio uzrok svakojakih seksu
alnih devijacija kojih ima sve vie.
No, ini se da prva akra krije i druge osobine, moda i vanije, koje na
dilaze seksualnu energiju.
Evo to u knjizi Sedam akri, sedam stanja svijesti o tome pie Adrian Kezele:
Negativno djelovanje prve akre, dakle, neravnotea prve akre, takoer
se moe povezivati s negativnim znaajkama spavanja kao stanja svijesti. Kad
spavamo, nalazimo se u stanju nepokretnosti i tuposti. Bezvoljnost i nedosta
tak inicijative stoga su znakovi poremeene prve akre.
Osobe s neuravnoteenom energijom prve akre stalno su u strahu za svo
ju sigurnost i preivljavanje te trae izlaz u poistovjeivanju s raznim vanjskim
initeljima. Primjerice, gubitak identiteta u masi poput pripadnosti ulinim
skupinama ili skupinama fanatinih sportskih navijaa najei je oblik oito
vanja poremeenog djelovanja prve akre kod mlaih ljudi.
172
05. poglavlje ONE SU OK NAS: SUBLIMINALNE PORUKE
Kod starijih osoba to se mol; pretvoriti u mnogo opasnije oblike sljed-
benitva. Ono je najee religioznog ili duhovnog oblika, ali Se u posljednje
vrijeme javljaju si tne pojave marketinkog tipa poput mrenog trgovanja u
kojem se razvija'snaan duh zajednitva i pripadnosti. (...) Meutim, neravno
tea prve akre mnogo je rairenija od religioznog sljedbenfltva ili utapljanja
u kolektivnom duhu ulinih skupina. Budui da su njene energije podlone
manipulaciji, prva akra se obilato rabi da bi se ljudi natjerali na promjenu
miljenja ili da se u njima izazovu odreene elje odnosno oblik ponaanja.
Tome nemam to dodati, jedino bih se j al jednom vratio na seksualne
8 ubliminalne poruke.
U prilog tome da bi taj drugi odgovor - da subliminalne poruke slue
usmjeravanju seksualne energije u prvu akru, a ne da tek slue boljem proda
vanju proizvoda - mogao biti toan, govore mnoge slike ugraene u crtice koje
proizvodi jedna od glavnim iluminatskih kompanija, Disney. Ti su crtii nami
jenjeni klincima i osim toga, slike su ugraene u same crtie, a ne u reklame za
njih (da su u reklamama, to bi se moglo opravdati eljom za boljom prodajom
filma). Evo nekih primjera koje sam davno skinuo s bloga koji se zvao, ili se jo
zove, Moj sofisticirani ki, a naslov posta je bio Hipnoza seksom.
Rairene noge ove dome koja ne nosi gaice, iz filma Tko je smjestio zecu Rogeru
173
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
U dva framea, ispred i iznad mieva iz crtica Spasitelji nalazi se fotografija obnaenih grudi.
Sto ta slika radi u djejem crtlu?
174
16. poglavlje ONE SU OKO NAS; SUHI IMINALNE PORUKE
Mala sirena - vjerni prikaz penisa meu tornjevima dvorca
js y . w ; ,*?.vsr fejj|
W$bM bm HH Bi 98111
U Kralju lavova seks pie na nonom nebu
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Evo sada nekih ve klasinih primjera seksualnih subliminalnih poruka
koje se mogu nai u nekim knjigama.
Sami odaberite kako ete okrenuti siiku
^ - e = 5 \
M iSie,Sit O i gM
Zanimljiv oblik namirnice
RII0 (Mripstabljike
176
16. poglavlje ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE
i reklama za sunane naoale je odlino mjesto za subliminainu poruku
sin to mladi dri u lijevoj ruci?
177
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
B A mffl. ^ >' ; ' '' ,r I t T ^
gt vy?*
i *

*
9 1
Masko!
fc. liStIk
i
* . i J f i >
T&jjm sg jg, fp
_______________ i i 5 * # *-. L
s- - | mMmrnmjmmmm^ , jgK JE \mm:
mm mm
n
Zanimljiva igra planova
Raketa je na pravom kursu
16. po glavlje ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE
Igra crnih i bijelih povrina
S V E PJ$ U N O V I N A M A { . . . a poneto ! ne) Kr .<* O T ' r M iS ak
Konano* evo i jednog Stoga koji je kruio netom. Moram r<ti da llprva
nikako nisam uspijevao proitati to tu pie jer mi se sve panja usmjerila na
bijele povrine. No, kad sam jednom uoio tekst u crnim povrinama, bio je
toliko vidljiv da mi je bilo nevjerojatno da ga nisam uspio uoiti. Poslijf sam
lako saltao panju i jednog na drugo te samome sebi inio tekst vidljivim ili
nevidljivim.
Evo sada i J ed
ne slike na koju mi
J e prije nekih gpdinu
dvije jedan prijatelj
skrenuo panju pa
sam je otiao fotogra
firati. Bila je to slika
plakatu u zagre
bakom trgovakom
centru Amnue Mali,
na duanu za djecu.
Na prvi pogled, nita
strano, tek djevoji
ca' &kistom, zamrlja
na bojim.
No, je li to samo
mata (moja i onih
koji su uoili te de
talje), ali zastor u
desnom donjem
kutu slike doista na
likuje mukoj Cipeli.
Stiliziranoj, ali ipak
cipeli. Kako god to
bilo, nabor je doista
neobina oblika za
zastor. Samo po sebi
tO ne bi puno znailo kad ne bi bilo one vezice koja dri zavjesu vezanom i tako
sve skupa moe predstavljati muke hlae i remen na njima. Sto bi predstavljao
kist, njegov poloaj i sve one mrlje, preputam vaoj mati. Nevina slika odjed
nom postaje vrlo degutantna.
Ako jdcnji tej astara predstavlja rrmskti c-tpelu, vesicaraspri pojas,
to fleke?
180
16. poglavlje ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE
Ii. esto isamse pitao stoji li iza ove slike namjera ili tek sluaj. Sto sam je
due gledao, odgovor mi m Snio sve oigledniji.
I?' ini fp da subliminalne poruke vezane uz seks mogu biti ugraena na
najrazliitije naine (kao slova, slike, asocijacije) u same slike, ti sama slova, ili
pak u raster pozadine koje rijetko kada uope gledamo.
J edno o velikih iznenaenja doivio sam na vlastitom blogu kojega sam
u to vrijeme pisao, a do tog otkria dola je ista ona vjeta pijunia sablimi-
nalnih poruka koja je spazila gmazove na pozadini pokera onlin>ime je kod
mene stekla titulu J felikog lovca na subliminalne poruke S desne strane tik*
s t a bloga, u zelenim okviriima s linkovima i rubrikama koji se nalaze sa strane
(opis bloga, Mjjtovijl komentari, najnoviji postovi i tome slino) pisalo je SEX.
jodnom kad bi ih se uoilo, slova bi J e jasno isticala iz rastera pozadine (inae,
jodne od pozadina koje po efaultu nude taj servis i program za blog). Kad
sam nazvaurednicu i aminitratoricu bloga, da joj na to skrenem panju pa
da stavi neku drugu pozadinu, i sama je to uoila i iznenaeno prokomentirala
da se slova vide jasno poput onih zatitnih testova, kod kojih su slova i brojke
nepravilno napisane, tako da ih ovjek moe proitati, ali ne i neki kompju
torski prOgram napravljen za neovlaten upad-, a esto ih se mora prepisali i
upisati ako elite komentirati neiji post na nekom blogu.
nalazi se u rasteru desno od rijef bloga'
i
Radi usporedbe, tekst kojim se provjerava da odgovor ili komentar ne alje raunalo, tzv. 'captcha'
181
SVE PIE U NOVINAMA !j..a poneto i ne) K&SSMNMBSHS
Dakle, toliko se jasno vide, a ipak ih nitko mjesecima i godinama nije
uoio.
J ednom kad uoite subliminalnu poruku i postanete je svjesni, tada ste na
sigurnom i nema opasnosti, jer subliminalne poruke djeluju samo kad za obi
lae prag svjesnosti.
Ako vam je previla sve ovo uzeti za ozbiljno, onda to uzmite kao igru. Igru
percepcije i usmjeravanja panje, pa i mate.
Ako pak sve ovo uzmete za ozbiljno, opet nema neke frke, J er sve je opet
samo igra: ona velika koje smo svi dio. teta to nas nitko nije obavijestio da
smo na terenu.
17. poglavlje
MISAO KAO STVAR
Dosad je bilo ve rijei o konceptima koji se nalaze izvan granica opepri
hvaenog znanja: energija emocija, utjecaj subliminalnih poruka, interaktivni
odnos naeg uma i materijalnog svijeta oko nas koji se odvija kroz perpcep-
Clju i slino. Nije lako sve to prihvatiti iz perspektive slike racionalnog svijeta
proiene od starih znanja, kakvu nam servira doba znanosti u posljednih
dva stoljea. No, postoje istraivai ija istraivanja pokazuju da postoje znan
stveni temelji i za drugaiji pogled. Koji su moda, ni sami na znajui, pokazali
/.usto je toliko vano vladati ljudskim mislima i emocijama. J er misli su stvari.
Moda je to reeno malo preslobodno. Moda je ispravnije rei da su misli
opipljiva izmjerljiva energija.
Ali, to vrijedi i za stolac na kojem u ovom tenutku sjedim: i on je samo
energija, u njemu, u dubini sitnosti, zapravo nema nieg, samo more energije
Iz kojeg se neprekidno stvaraju i u kojem nestaju subatomske estice. Atomi
nii praktiki prazni, u smislu materije kako je zamiljamo u svakodnevnom
vljetu. Pa u ipak rezimirirati: ako stolac zovemo stvar, onda moemo i misao
/.vati stvar.
To je jedna od najvanijih injenica uope, ali mi je nitko nikad nije re
kao. U kolskim udbenicima to se nigdje nije spominjalo. Niti u znanstvenim
ttNopisima toga nema. Ne ui se ni na faksu. Veina ljudi koje poznajem to ne
zna, A rije je o injenici iju se vanost ne moe precijeniti, jer su njene im
plikacije na nae djelovanje i na sliku svijeta kakvu nosimo u glavi neizmjerne.
Spoznaja da su misli stvari zapravo je nevjerojatno optimistina, ali sadri
I |fclnako velike rizike i mogunosti zloupotrebe (crna magija, zabijanje igala u
v i u I ii -1utkice, bacanje uroka... neke su od njih).
Kakvih sad uroka? Pa to ne postoji, to su bapske prie.
1
183
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Ipak, kritini znanstvenik i pisac Artur Clarke u knjizi Svijet zagonetnih sila
uroke je stavio na drugo mjesto svoje top-liste od deset toaka, u kojoj je posloio
fenomene prouavane u knjizi po njihovoj vjerojatnosti da zaista postoje. Ocjeno
imaju ima raspon od +5 do -5. Clarke nije bio iskljuiv i pozvao je itatelje da
i sami naprave svoj popis. Sto se njega tie, negdje na samo dno sigurnosti, na
-4 popisa da se neki fenomen zaista zbiva, Clarke je, primjerice, stavio reinkar
naciju. Na prvom mjestu, s +5 ocijenio je hodanje po eravici bez posljedica za
tabane, jer se fenomen jednostavno ne moe osporiti, svatko ga moe vidjeti i uz
par sati pripreme iskusitii. Sa +4 ocijenio je uroke i magiju. Napisao je da ne zna
na koji nain to radi, ali iz svih primjera koje je prouio njemu je bilo oigledno
da je bacanje uroka autentina pojava s izraenim efektom. to i ne treba udili,
jer je rije o manipulacijama i fokusiranju misli i namjera, a misli su stvari. A
stvar se moe baciti na nekog s ciljem da ga se ozljedi.
Ili da utjee ili ak stvori neku drugu stvar.
Ispriat u vam jedno malo, vlastito iskustvo.
Prije koju godinu bio sam kod jednog prijatelja. Priali smo ba o tim
temama, a on je odluio napraviti jednostavnu demonstraciju. U ruku je uzeo
predmet koji bih nazvao raljama. Nisu to bile klasine dvokrake ralje. Zami
slite malo deblju bakrenu icu savijenu u obliku slova II Krai krak tog slov;i
L smjeten je u cjevici, koja predstavlja drku ralji. Kad se cjevica dri oko
mito, bakrena se ica s lakoom moe okretati u raznim smjerovima. No, ako
se nita ne zbiva, ona jednostavno stoji usmjerena u nekom smjeru, kako je ve
uhvatila ravnoteu.
Prvo je s tim raljama, s tom icom usmjerenom ispred sebe, sa sredim*
sobe ustrim korakom krenuo ravno prema zidu. ica je cijelo vrijeme njegova
hoda bila usmjerena prema naprijed, sve dok nije dola skoro do samog zida,
Umjesto da vrh ralji udari u zid, na nekih 3-4 centrimetra od zida, ica se na
glo okrenula, kao da je naletjela na neki nevidljivi zid ispred samog zida. Kako
se drak pribliavao zidu, tako se i kut okreta ice poveavao, kao da je klizila
uz taj nevidljivi zid. Sad slijedi ono to mi je pokazalo da su nae misli zaislii
stvari ili da mogu postati stvari.
Prijatelj mi je rekao da e on sad otii u drugu prostoriju, a da ja negdje u
sobi zamislim zid. Ja sam ga zamislio nasred sobe, a potom sam se predomislio
jer mi je palo na pamet da bi bilo moda bolje da ga zamislim nekako geomo
trijski nepravilnije, pa sam novi zid zamislio blie sebi. Viknuo sam mu da
sam spreman i on se pojavio s raljama uperenim ispred sebe, ustro hodajui
prema naprijed s pogledom usmjerenim negdje ispred ralji. U trenutku kad
184
nii ralje stigle do mog PRVOG zida, ica se naglo okrenula i odbila, kao da je
udarila u nevidljivu prepreku. Nevjerojatno je bilo to su ralje reagirale kao da
M' tamo zaista nalazi zid ili neka prepreka.
Jo je zanimljiviji bio drugi zakljuak: gradei drugi zid, blie meni, ja onaj
/ld koji sam prethodno zamislio nisam izbrisao. Usprkos tome to sam panju
usmjerio na gradnju drugog zida, onaj prvi je i dalje postojao, on je i dalje bio
materijalna ili energetska injenica s kojom se vrh ralji tako dramatino sudario.
Moe se rei: moja misao o zidu je postala zid. Moja misao je bila zid. Bar
/ti te ralje. A ja sam potpuno neuvjeban laik u duhovnim disciplinama, nika
du se nisam bavio niti jednom, ak nisam niti meditirao. to bi tek bilo mogue
da sam izueni jogi; moda bih doista mogao energiju vlastitom namjerom i
milju oblikovati tako da u naoj percepciji ona izgleda kao zid? Moda bih
mogao levitirati, kao to se dogaalo nekim svetim ljudima u prolosti? Uosta
lom, efekt jogijskog letenja, koje se poduava u sklopu transcendenatlne me
ditacije, pokazao je da je mogue svladati gravitaciju, vjerojatno putem medi
tativnog ulaenja u polje za koje je dr. Klaus Volkamer, radei na znanstvenoj
potvrdi postojanja eterine materije, rekao da se danas vidi kao tamna materija
knegativnim gravitacijskim predznakom. A to bi tek bilo kad bismo svi znali
kakav kreativni potencijal za stvaranje svijeta oko nas posjedujemo?
Dr. Volkamer je priskrbio jo jednu od brojnih potvrdi da je tome tako.
tovie, da mi u svakodnevnom ivotu na brojne naine neprestano kori
stimo tu materiju i da je ve i nae obraanje pozornosti - stvar. U jednom
J e eksperimentu pokazao da ako neka osoba usredotoi svoju pozornost na
detektor na vagi s posebnom namjerom da smanji masu detektora na vagi,
lo smanjenje mase moi e se oitati u sljedeih pet minuta na samoj vagi.
Zakljuio je kako to pokazuje da u procesu miljenja i usmjeravanja ljudske
pozornosti mozak odailje zraku kvantova koja se usmjeruje na ono o emu
je ta osoba razmiljala.
Dr. Volkamer je pozvao iscjelitelja koji moe snano odailjati takvu vrstu
materije: Bilo je dovoljno da samo gleda uzorak koji je bio zatien staklom.
Nalazio se u staklenom ormariu tako da nije mogao disati na njega, bio je
sasvim zatien. Mogao je samo kroz staklo gledati detektor na vagi. Prije nego
Sto je pogledao detektor na vagi, imao sam savrenu temeljnu vrijednost, to
znai da nije bilo razlike u masi izmeu referentnog uzorka i detektora. im je
pogledao detektor, teina detektora se poela mijenjati.
Moda je trenutak da se misao proiri. Misao je stvar, ali je i namjera stvar,
aak i puko obraanje panje je stvar.
17. poglavlje MISAO KAO STVAR
185
$VE PIE U NOVINAMA (,..a poneto i ne) &eiM r Mreak
Sjetimo se samo uvijek nevjerojatnog placebo-efekta, u kojem uvjerenje
ovjeka mijenja materijalnu stvarnost njegova tijela. Nikad mi nee biti jasno
zato se, nakon otkria placeba (i njegove stalne upotrebe kod kontrolnih sku
pina za testiranje lijekova), ne stavi klju u bravu nekim tvornicama lijekova
i energija usmjeri u istraivanje uzroka i mehanizama placebo-efekta, kao i
efekata kad um nadvladava tvar. Kad smo kod obraanja panje, sjetimo se i
mnogobrojnih eksperimenata s tri biljke, od kojih je jedna bila izlagana pozi
tivnim emocijama (divljenje, ljubav i si.), druga negativnim (mrnja, ljutnja),
a trea nije bila izlagana nikakvim emocijama. Naravno, najbolje je rasla biljka
izlagana pozitivnim emocijama, neto gore od nje ona izlagana negativnim
emocijama, ali najgore je prola ona kojoj nitko nije davao nikakvu.
Osim toga, misli su stvari koje ne poznaju ogranienja prostora i vremena.
Clive Backster je, istraujui osjetilnost biljaka na ljudske misli i namjere,
zakljuio da je rije o, kvantnofizikalnim rjenikom reeno, fenomenu nelo
kalnosti. Kada je jednom postojao razlog za komunikaciju, ona se tada odvi
jala i preko velikih udaljenosti, jer nelokalnost znai da ne ovisite o vremenu i
ogranienjima udaljenosti. Ako sretnemo nekoga, ne moramo ga niti gledati,
ne moramo mu se obratiti, nit ijednom gestom pokazati da smo ga svjesni, ali
komunikacija irokog opsega e se neminovno dogoditi, ako usmjerimo bilo
kakvu panju ili misli prema njemu.
Da su misli stvari, dokazuje i injenica da ih moemo zatvoriti u kutiju i
poslati potom.
Dr. William Tiller je tijekom dugogodinjih istraivanja definirao podru
je psihoenergetike, discipline koja mjeri utjecaj svijesti na fiziku stvarnost,
te je osmislio niz pokusa za ije potrebe je konstruirao i prikladne ureaje. U
sluaju kojeg emo ovdje spomenuti, dr. Tiller je pokuao utvrditi je li mogu
e spremiti ljudske misli ili namjeru u elektronsku kutijicu, ba poput nekih
stvari. I poslati ih potom u drugi, udaljeni laboratorij gdje bi se mjerio utjecaj
zadane namjere koju je donio potar.
Kutiju za snimanje otisaka nazvali su IIED, to znai Intention Imprin
ted Electrical Device - elektrini ureaj za otisak namjere. Rije je o prili
no jednostavnom ureaju sa spremnikom za memoriju. Sastavljen je od tri
oscilatora, nekoliko skala, kondenzatora i otpornika. Ima snagu manju od
jednog mikrovata. Kad se u njega spremi otisak, ukljui ga se i stavi blizu
mjesta gdje se izvodi pokus, i prostorija je za tri mjeseca pripremljena i
podignuta na viu razinu elektromagnetne simetrije, kako to opisuje dr,
William Tiller.
186
17. poglavlje MISA()l<A() SIVAH
Dr.VVilliamTiiler na predavanju pokazuje sliku svog elektrinog ureaja za utiskivanje namjere
J edan od pokusa je postavljen u laboratorijima meusobno udaljenima
oko 2500 km. Otisak je uzet u Kaliforniji, a pokus izveden u laboratoriju u
Minnesoti. Tiiler je pozvao kvalificirane ljude koji esto meditiraju i zamolio
111da uu u stanje meditacije, poveu se i mentalno oiste okolinu. Kad su bili
u stanju duboke meditacije, netko od njih, obino Tiiler sam, izgovorio bi ure
duju namjeru koja se odnosila na pokus na koji se eljelo utjecati. Izabrali su
etiri pokusa vezana uz etiri sustava.
Cilj je bio prenijeti namjeru u predmet poslan potom u 2500 km udaljen
laboratorij. IIED su spremili u elektrini kavez i zamotali u aluminijsku foliju
kako bi ga zatitili od elektromagnetskih zraenja i drugih utjecaja. Tada je
pota napravila svoj posao i otpremila ureaj u drugi laboratorij. Zaroblje
ne misli unutar kutije uspjeno su utjecale na razne procese u laboratoriju u
IVI innesoti (u koji je kutija bila poslana), poput ubrzavanja rasta vinskih mui
ca i promjena pH vrijednosti u vodi.
Tiiler smatra da je ta svijest, koja je nekako otisnuta u ureaj, u njemu
stvorila odreenu inteligenciju koja djeluje na prostoriju. On smatra da nije
nuno da ureaj za spremanje misli ima elektronsku konstrukciju. Istu ulogu
moe preuzeti ak i boca vode. Ustalom, mislim da su razne amajlije u prolo
sti esto sluile kao medij za utiskivanje misli ili namjera, kao i razni simboli,
asjetimo se da se kod bacanja uroka na neku osobu kao medij koristi neki
predmet koji je pripadao osobi i sadri neku vrst njenog otiska.
Ruski profesor fizike Konstantin Korotkov s Tehnikog sveuilita u St,
letersburgu vie od dvadeset i pet godina obavlja istraivanja u podruju bio
clektrografije, discipline koja mjeri zraenja objekata i ivih organizama. Takvo
energije su kombinacija fizikalnih, emotivnih, mentalnih i duhovnih tnanife
IH/
SVf PIF U NOVINAMA ponHio I ne) Krnllrfllr Mlluk
starija, a Korotkov nastoji utvrditi u kojoj mjeri prostor i dogaaji utjeu na
ravnoteu ivih bia. Usavrio je stari postupak dobivanja Kirlijanove foto
grafije koja biljei bioenergetsko polje na filmu, zapis koji bi mogao pomoi u
ranom dijagnosticiranju bolesti.
Pomou raunalnog programa i posebne GDV-kamere, on snima svjc
tlost oko cijelog tijela (najee oko prstiju jer se to pokazalo najpraktinijim)
i prikazuje je u realnom vremenu na zaslonu. Kratica GDV ili Gas Discharge
Visualisation u prijevodu znai Vizualizacija pranjenja plina. U neke je po
kuse ukljuio iscjelitelja iz Grke, Kristosa Drosinakisa. J edan od pokusa na
pravili su dok je Kristos bio u J apanu. Bio je to slijepi eksperiment na daljinu.
Svako je jutro u laboratorij Korotkov stavljao pet boca kupljenih u trgovini.
Bile su oznaene raznobojnim etiketama. Kristos je trebao, u dane koje je sam
odabrao, iz J apana utjecati na jednu bocu i zapisao je na koju. Svaki dan nakon
podneva, Korotkov i kolege podvrgavali su boce mjerenju. Mjerenja pomou
GDV-kamere pokazala su da je Kristos Drosinakis uspjeno utjecao na ono
boce na koje se namjerno koncentrirao.
Najzanimljivija demonstracija koja sam imao prilike vidjeti bila je veza
na uz slanje misli ljubavi i panje. U naoj kolektivnoj podsvijesti prevladava
dojam da je osjeaj ljubavi povezan s organom srca, a snimanja GDV-kame-
rom pokazala su da i tu postoje fizikalna uporita. Dvoje zaljubljenih trebali su
jedno drugom odaslati ljubav. Svatko je bio u svojoj sobi. Kamera je zabiljeila
kako od jedne osobe do druge leti raznobojna struktura, nalik bojama koje
okruuju tijelo na tim snimkama.
U drugom sluaju, na Korot-
kovljevom predavanju, jedna je oso
ba poloila deset prstiju na kameru
i zraenja s njenih prstiju u realnom
su vremenu bila vidljiva na zaslonu,
jer se fotografija odmah prenosila
na zaslon. Bliska osoba koja je bila s
njom na predavanju imala je zadatak
slati joj ljubav i panju, na udaljenosti
od par metara. Snimke zraenja oko
[snimkaslanjaljubav GDV- kamerom Prsti!u pokazale su da se zraenje in-
KonstantinaKorotkqa tenziviralo i ak su oko prstiju nastali
procijepi bez boja i vidljivog zrae-
188
17, poglavlje MISAO KAO IVAM
lija. Kasnije sam upitao Korotkova kako to daj e mjestimino nestalo tih boja,
)rr sam oekivao da e se one na neki nain intenzivirati svuda oko prstiju,
l Klgovorio mi je da je zraenje uslijed slanja panje i ljubavi poprimilo viu
f rekvenciju od one koju GDV-kamera moe zabiljeiti.
( il)V-kamera je svakako pribavila dokaze da nae misli nisu tek neka zbr
ka elektrinih impulsa u naoj glavi ve stvari koje izravno i trenutno utjeu na
materijalni svijet i druge ljude.
Slian ureaj za snimanje suptilnih energija konstruirao je i britanski bio
log I tarry Oldfield. Ponukan istom idejom, da usavri efekt Kirlianove fotogra
fije, krajem 1980-ih izumio je tzv. PIP- kameru koja registrira uzorke inter-
lerencije fotona. Kao i Korotkov, u svojim je snimanjima zabiljeio i energiju
ljubavi, vidljivu na fotografijama na kojima majka zrai prema svom djetetu.
P I P - k a m e r o m H a r r y a O l d f i e l d a s n i m l j e n a su z r a e n j a e n e r g e t s k o g p o lj a o d m a j k e p r e m a d j e t e u
U knjizi o njemu naveden je i jedan drugi primjer stvaralake moi misli.
I )r. Richard Gerber, ameriki lijenik, prepriao je dogaaj u kojem ga je Oldfield
snimao PIP-kamerom i uoio na kameri da ima neki problem s leima, koji je on
/.aista i imao. Tada je dr. Gerber odluio napraviti mali eksperiment i, ne rekavi ni
ta Oldfieldu, zamislio struju bijelog svijetla koja se kroz vrh njegove glave sputala
u krljenicu. Gledajui slike koje je kamera davala na zaslonu kompjutora Harry
Oldfield je rekao: Zanimljivo, iza tvoje kraljenice se stvara stup bijelog svijetla.
PIP-kamera je prikazivala tono ono to je Gerber zamislio. Fascinanto je da ske-
ner moe uhvatiti oblik misli, rekao je Gerber autorima knjige o Harryu Oldfieldu.
189
SVI PlSf U NOVINAMA Ua pontlto I n) Kr*llmlr MUnk
No, ako je misao zaista stvar, zato je ne bi bilo mogue fotografirati, kao
i svaku drugu stvar?
U etrdesetak sociolokih eskperimenata kojima se prouavao utjecaj
transcendentalne meditacije na kolektivnu svijest, utvreno je kako je dovoljno
da u drutvenim zajednicama tehniku transcendentalne meditacije prakticira
1% puanstva da bi se postigao efekt na smanjenje stresa i napetosti u kolektiv
noj svijesti i, posljedino, nasilja uope. No, dovoljan je tek kvadratni korijen
od 1% populacije nekog podruja ili Zemlje ako se skupno prakticira napredna
TM-sidhi tehnika tj. jogijsko letenje. Bez obzira o kojoj je od dvije spomenuli'
tehnike rije, taj je efekt nazvan Maharishijevim uinkom, po osnivau tran
scendentalne meditacije. Potvren je vrlo visokom statistikom znaajnou u
nizu eksperimenata. Sve su to bili tzv. dvostruko slijepi pokusi, to znai da su
podatke prikupljale i sreivale nezavisne ustanove, a osoblje koje je prouava
lo i izraunavalo ukupne indekse parametara nije bilo upoznato s osnovnom
hipotezom pokusa niti s datumima eksperimentalnih razdoblja. Ukupno je na
vie od 200 sveuilita i istraivakih institucija, u 30 zemalja, provedeno preko
500 znanstvenih studija koje su se bavile TM-om i TM-sidhi tehnikom, a stu
dije o Maharishijevim tehnikama tiskane su u vie od 100 vodeih znanstvenih
asopisa i sabrane u pet debelih tomova.
Istraiva Elmar Gruber je u knjizi Parapsiholoki ratovi predstavio niz
eksperimenata koji pokazuju utjecaj misli na materijalni svijet.
U 1970-ima KGB je od instituta Popov zahtijevao da osnuje bioelektro-
nike, to jest parapsiholoke istraivake laboratorije irom zemlje, u Lenjin-
gradu, Kijevu, Alma Ati, Kiinjevu, Taganrogu, Minsku i Talinu. Bilo ih je ba
rem 29. J edno od strahovanja o kojem se ozbiljno raspravljalo u Sjedinjenim
Dravama podsjea na drevne zamisli o magiji. Vjerovalo se da su Sovjeti po
klone za zapadne diplomate i politiare natapali negativnom psi-energijom,
Takve energije vremenom bi se oslobaale iz poklona i, navodilo se, dovodile
do neurolokih oteenja.
U Udruzi A. S. Popova za radio-elektroniku i komunikacije u Moskvi,
Anatolij Arlain je proveo eksperiment u kojem su se uvjebane osobe pa-
ranormalnih sposobnosti nastojale izdaleka umijeati u mentalne procese
druge osobe. Dragovoljnim polaznicima koji su sudjelovali u eksperimentu
nije objanjeno o emu je rije. Njihova je zadaa bila samo da rijee mate
matike probleme zatvorenih oiju i bez pomoi papira i pisaljke. Mental
nu interferenciju trebala je osigurati skupina psihika koji su bili uvjebani
u specijalnim metodama postizanja slike. Polaznici su isprva odvedeni u
190
17 poglavlje MISAO KAO STVAR
prostoriju gdje su se okupile paranormalne osobe, navodno da odgovaraju
na neka pitanja ali, zapravo, s jedinom svrhom da psihici osobno susretnu
svoju ciljanu skupinu kako bi uspostavili kontakt. U eksperimentu, psihici su
nastojali mentalno bombardirati subjekte bujicom brojki. Istodobno su na
stojali uputiti osjeaje panike, nesigurnosti i pomanjkanja samopouzdanja.
Tijekom eksperimenta polaznici i psihici bili su u odvojenim prostorijama.
Polaznici su nasumce razvrstani u razliite skupine. U jednoj od skupina,
tlo mentalne interferencije je dolo tijekom rjeavanja prva tri problema, u
drugoj tijekom posljednja tri, a u treoj tijekom rjeavanja drugog, etvrtog
i estog problema. etvrta skupina posluila je kao kontrolna i kod nje je
izostala mentalna interferencija.
Prvoj skupini koja je imala rijeiti prva tri problema pod utjecajem men
talne interferencije, trebalo je 42 posto vie vremena nego onima koji nisu bili
mentalno odvraani, da rijee probleme mentalnom aritmetikom. Zamijeeno
je da su dvoje psihika, Ljudmila Karabelnikova i Karl Nikolajev, bili kadri stvo
riti osobito jake uinke. Pod njihovim mentalnim utjecajem vrijeme potrebno
za rjeavanje problema poraslo je na 71,6 posto.
J urij Dolin, jedan od najsavjesnijih istraivaa u suvremenoj ruskoj pa-
rapsihologiji, takoer je prouavao mentalni utjecaj. U jednom od njegovih
eksperimenata subjekti su osobu u drugoj prostoriji telepatski stavili u uvjete
naizmjenine aktivnosti i oputanja. Subjekt se nalazio u zamraenoj prostoriji
koja je bila akustiki i elektriki tiena, a njegov je EEG neprekidno sniman.
On nije znao je li odreena faza eksperimenta kontrolne ili eksperimentalne
naravi. Dolin je elio otkriti hoe li mentalna zapovijed da postane aktivan za
posljedicu imati potiskivanje alfa-valova i hoe li mentalna namjera za opu-
tanjem prouzroiti porast alfa-valova. Tijekom faze aktivacije, alfa-valovi i
u lijevoj i u desnoj hemisferi znaajno su se smanjili. U fazi relaksacije porast
alfa-frekvencije mogao se primijetiti u obje hemisfere.
Georgi Gurtovoj, elnik Laboratorija za primjenu izotopa u oftalmologiji
u Moskvi i fiziar Aleksandar Parkhomov ustanovili su da su psihiki nadareni
pojedinci bili kadri usporiti broj otkucaja kod riba Gnathonemus petersii, koje
se kreu u skladu s elektrinim signalima koje alju.
Biolozi Tatjana Krendeleva i Sergej Pogosjan, s Odjela za biofiziku Mo
skovskog dravnog sveuilita, napravili su eksperiment kod kojeg je Igor Ver-
bitski (osoba paranormalnih sposobnosti i iscjelitelj) uspio poveati sposob
nosti stanovitih stanica u reagiranju na kemijski spoj (lateks) koji stimulira
staninu aktivnost.
191
5VF PlSF U NOVINAMA pontito I ne) KrpSImlr Miak
Na odjelu za ivotinjsku i humanu fiziologiju na dravnom sveuilitu u
Simferopolju, Natalija J anova provela je nizove eksperimenata sa ivotinjama
kao metama da ustanovi moe li se na socijalnu interakciju takora utjecali
mislima. U skupini est takora jedna ivotinja obino prevladava, dvije ili tri
su subdominantne, a preostale su pasivne. Kad se pojedine ivotinje izdvoji'
iz skupine, nakon to je uspostavljen socijalni uzorak i neko se vrijeme dre
u socijalnoj izolaciji, poet e se boriti da obnove svoje prostore. To dovodi
do efekta koji je biolozima poznat, to jest, dominantne ivotinje ostaju donu
nantne, subdominantne ostaju subdominantne, ali je njihova specifina ulogu
ponaanja postala izraenija jer su bile u izolaciji.
Pod takvim kontroliranim uvjetima J anova je provela tri razliita pokusa da
prepozna djelovanje magnetskih polja, djelovanje namjera motritelja i djelovanje
magnetskog polja zajedno s motriteljem. Motritelj je trebao proizvesti stimuli
rajui efekt s pozitivnim emocijama s udaljenosti otprilike 4 metra. Pod djelo
vanjem magnetskog polja, subdominantne ivotinje postale su dominantne, a
stupanj agresivnosti svih ivotinja znaajno je porastao. Pod mentalnim djelo
vanjem, hijerarhijska struktura u socijalnom uzorku je nestala. Dominantne i
subdominantne ivotinje nisu se vie mogle razlikovati. Proizlazi da je mogue
mislima utjecati i kontrolirati ponaanje ivotinja. Zato onda ne i ljudi?
Na meunarodnom simpoziju koji je 1993. u Torontu priredila Parapsi-
holoka udruga, istraivaki tim J urija Dolina izvijestio je o rezultatima svojih
eksperimenata kod kojih se mislima inhibiralo ili stimuliralo biljke krastavaca,
a utjecaj je ustanovljen pomou elektrofiziolokih snimki biljaka.
Eksperiment s J evgenijem Bondarenkom, iskusnim raljarom, potvrdio
je selektivnu preciznost bio-psihokinetikih efekata. Za boravka u mornarici
u St. Petersburgu, Bondarenko je stavljen na raspolaganje biologu J uriju Tja-
gotinu koji je provodio svoje eksperimente. Pokazalo se da je Bondarenko bio
kadar namjerom ili mislima utjecati na jednu nasumce odabranu staninu
kulturu izmeu 24 i 96 staninih kultura. Susjedne kulture, udaljene svega 2
centimetra od ciljane kulture, nisu bile zahvaene utjecajem.
Dr. William Braud iskovao je skraenicu DMILS - za izravno mentalno dje
lovanje ivih sustava. Nakon to je postao oit uspjeh mentalnog utjecaja na mo
torne aktivnosti sisavaca ili orijentaciju riba, arite interesa se premjestilo k dje
lovanju na fizioloke reakcije ljudi. Daleko najvei broj takvih studija proveo je
William Braud u Mind Science Foundation u San Antoniju u Teksasu. Nizovima
uzbudljivih i odlinih eksperimenata pokazao je kako biofeedback trening nije
nuno ogranien na procese unutar neijeg tijela. Osoba na koju je trebalo utje
192
17. poglavtj* MISAO KAO STVAR
cati bila je spojena na blofeedback instrument koji je biljeio elektrodermalnu
aktivnost - mjerenje kakvo se upotrebljava na detektorima lai, koje nam kazuje
poneto o stupnju fizike oputenosti ili uzbuenja. Tijekom nasumce izabranih
eksperimentalnih faza, djelovatelj je motrio tragove na poligrafu s namjerom da
izazove to manje i to je mogue manjih skretanja, to bi se izjednailo sa sta
njem relaksacije. Eksperiment je uspio - dolo je do biofeedbacka koji se odnosi
na fiziologiju nekoga drugoga - i pokazao se ponovljivim.
Etnoloka promatranja pokazuju da amani i vraevi koriste svoje psi-
sposobnosti jednako za zlo i za dobro. Stanislav Grof, slavni eko-ameriki
transpersonalni psiholog, pisao je o mnogim neobinim pojavama kojima je
bio nazoan u svim istraivanja psihe ovjeka izvan ogranienja same osobe.
U nekim je sluajevim bio nazoan kad su vraevi doista, na odreenom vrlo
uskom podruju, pomou ritualnog plesa i usred sunanog dana, stvorili kiu.
Iko zna gdje je zapravo granica snage naih misli?
Gruber je u svojoj knjizi opisao i eksperimente kojima se htjelo ustanoviti
osjeaju li ljudi zaista da ih netko gleda. Istraiva Braud je smatrao daje tako
er rije o jedva uoljivom psi-efektu. Tu je hipotezu provjerio odlino zami
ljenim eksperimentom. Da bi iskljuio svaku mogunost prijenosa osjetilne
informacije, gledau nije dao da svoju rtvu promatra izravno. Smjetena je
u drugu prostoriju i gleda ju je mogao promatrati samo na video ekranu. Ta
osoba je trebala izvijestiti kad je osjetila da se u nju gleda odostraga. Zadaa je
povjerena instrumentu za fizioloko mjerenje koji je biljeio elektrodermalnu
aktivnost. Braud i njegov tim mogli su na temelju fiziolokog biljeenja zamije
titi da se osjeaj da netko zuri iskazuje kao emocionalna informacija, neka vrst
reakcije jedva primjetnog straha u organizmu.Otada su Braudovi eksperimenti
o mentalnom utjecaju autonomnih fiziolokih reakcija ponavljani u nekoliko
drugih laboratorija sa slinom razinom uspjenosti.
Dakle, kao to bismo osjetili neiju ruku na ramenu, tako izgleda moemo
osjetiti i neiju panju na sebi.
Dojenad u Laboratoriju za psihosomatiku u japanskom Kobeu ponaala
su se onako kako bebe u dobi od 3 do 21 mjeseca ivota znaju najbolje: spavale
su. To je bilo sve to se od njih trailo, s malom razlikom da su morale nositi
nekoliko elektroda na svojim tankim udovima. Nisu trebale biti svjesne da se,
u razliita vremena tijekom noi, jedna ruka natkrivala nad njima, s namjerom
da pozitivno utjee na njihov organizam. Sve vrijeme instrumenti su biljeili
fizioloke podatke o bebama: periferni krvotok, mikrovibracije, elektrokardi
ogram i uestalost disanja. U svim eksperimentima ove vrste promatrane su
193
svr pi^c u n o v i n a ma (..1poneito i n) Krallmlr Mliak
osobite reakcije koje se iskazuju pokretima tijelu, dubokim disanjem ili pro
mjenom faze sna. Znanstvenici su zakljuili da je ovaj lip sposobnosti prije
nosa podsvjesne informacije zajedniki ljudskoj vrsti."
S ovim studijama ulo se u podruje s dalekosenim posljedicama. inje
nica da ak i ljudi koji se ne osjeaju paranormalnim niti iscjeliteljima a do
stiu mjerljive efekte, navodi na to da su njihove sposobnosti rasprostranjene.
ini se da svi mi moemo mislima jedni drugima pomagati zdravstveno. Ali to
nikad ne radimo - jer uope ne znamo da misli imaju tu sposobnost.
Iscjeljivanje mislima moe imati i dramatine efekte.
Ruski istraiva Dmitri Mirza i njegov kolega V. I. Karcer objavili su na
vjetaj o intenzitetu interakcije svijesti s udaljenim biolokim sustavima. Mirza
je na elu istraivakog odjela u moskovskom Nacionalnom sreditu za tradi
cionalnu narodnu medicinu pokazao da su iscjeljitelji bez dodira smanjiva
li stopu smrtnosti mieva koji su u tri navrata bili izloeni smrtnim dozama
gama zraka. Efekt je bio dramatian: stopa smrtnosti u kontrolnim grupama
bila je 100 posto; svih 40 ivotinja umrlo je unutar 19 dana izloenosti zrae
nju. U eksperimentalnim grupama, meutim, nakon 19 dana stopa smrtnosti
iznosila je u prvoj 90 posto, pa 50 posto, 44 posto i, najzad, 22 posto. Iznena
ujua kod tih rezultata nije samo injenica da je u svim skupinama u kojima
su iscjelitelji bioenergijom pokuali lijeiti bilo jo ivih ivotinja, za razliku od
kontrolnih grupa - nego je najuspjeniji iscjelitelj radio na daljinu. Iscjelitelji
prvih triju skupina obraivali su ivotinje jednostavno drei nad njima ruke,
M. B. Fatkin, iscjelitelj odgovoran za etvrtu grupu, koji je i zabiljeio najbolje
rezultate, vrio je svoj utjecaj iz grada J alte na Krimu, dok su se ozraeni mievi
nalazili u Moskvi, udaljenoj 1300 kilometara.
Ovaj zadivljujui eksperiment zapoeo je sredinom kolovoza 1991. U si
jenju 1993., 15 mieva (38 posto) iz eksperimentalnih skupina jo uvijek je
bilo ivo. U treoj seriji testova, kad su mievi bili obraivani prije i nakon
izloenosti zraenju, devet od deset mieva preivjelo je u jednoj testiranoj
grupi, a u drugoj je preivjelo svih deset ivotinja.
Pa jo ukratko:
Iscjelitelj Oskar Estebany je s fiziarom Bernardom Gradom, sa Sveuili
ta McGill, pokazao da je mislima mogue utjecati na molekularne strukture
otopine i ponititi njezine tetne uinke...
Recentni eksperimenti ruskih znanstvenika L. N. Pjatnitskija i V. A. Fon-
kina, koji ukljuuju metodu rasprivanja svjetla, potvrdili su da se molekular
na struktura vode moe mijenjati psihokinetikim djelovanjem...
194
1/ pni| l,ivl| c MISAO KAO STVAR
Prije kojih 30 godina znanstvenici Sveuilita u Santiagu u ileu prikazali
su tla su subjekti kadri usporiti rast umjetno izazvanog raka u mieva ciljanim
namjerama...
Klmar Gruber je napisao: Svako ljudsko bie ima svoje ciljeve i namjere,
neke kojima tei velikom energijom i dosljednou, druge koje su tek prola
zne i povezane s nekom posebnom situacijom. Ako je sve to je potrebno za
efekt izravnog mentalnog utjecaja na ive sustave zapravo namjera, postavlja
se pitanje ne vgi li na um neprekidan utjecaj na na materijalni okoli putem
naih svjesnih ili nesvjesnih namjera a da toga nije svjestan. Promatrana iz
takve perspektive, psi mo ne bi bila samo poseban dar koji posjeduju rijetki
I primjer samo u ponekim sluajevima, nego funkcija nerazdvojiva od biolo-
kog sustava organizma. J e li mogue da postoji neprekidna promjena istana
nih psi-interakcjjj&fcojs se uobiajen dogaaju I spod razine spoznaje i koje su
lako siune u izravnim uincima da ne privlae nau pozornost? PSJ bi doista
mogao biti fundamentalna bioloka funkcija.
Hum inati to znaju, i otuda sav trud da se oblikuju nae misli, namjere i
osjeaji. U Istes vrijeme* e lete da mi znamo kakvu mo imamo. Kad bismo
/nali, oni bi morali otkazati svoju narudbu za ruak.
/atumljiv mentalni eksperiment moe predstavljati zamiljanje svijeta u
kojem i i od malih nogu u koli uHo utjesiju i Snai misli, u kojem se osvje-
uje i priznaje stvarnost magije, uroka i sline psihike tehnologije, u kojem
je parapsihologija sredinja znanost iz koje se pip^ppfef u sve ostale.....
Kad priamo o mislima kao o stvarima, imam osnove vjerovati da je rije
0 pravcf tehnologiji, staroj tisuama godina. Zbog njenih nevjerojatnih dose
ga, njene tajne su uvale odreene skupine pro$fijteenih. Niske su to znanje
vjerojatno uvale svjesne posljedica do kojih bi dolo kad bi tu tehnologiju
svatko poznavao. Drugi saznanj e uvali da bi mogli koristiti za Osobne potre
be. Ono je putovalo podzemnim putovima, barem od Egipta, pa preko Kopt-
ske crkve 1J tttpa o Muslimana. Nedavno sam na History Channelu gledao
odlian dokumentarne o egipatskoj magiji i nisam mogao ne uoili sljuosl
izmeu mnogih prikazanih postupaka s magijskim postupcima koje sam imao
prilike vidjeti da i^e def vii u Bosni, da bi pomogli ljudima izloenim psihi
kim napadima.
J edan gledatelj mi je poslao odlinu knjigu Psihika samoobrana autorice
1)ion Fortune, koja se bavi upravo temom kako se obraniti od psihikih na
pada i to oni jesu. Autorica je napisala u predgovoru da je pisanje knjige bio
kakljiv posao jer je nemogu#priati o afbrani a da se istovremeno ne govori o
195
SVF Prtr u NOVINAMA (..,n poneito i ne) Krllmlr Mllek
1
metodama napada. Autorica se trudila ne koristili se podacima iz druge ruke
jer svi mi imamo prijatelja koji je svojim olima vidio duha. Takoer se, za
ilustraciju svojih tvrdnji, odluila ne pozivati na obimnu literaturu o ovom
predmetu, ve se radije oslonila na sluajeve iz njenog osobnog ikustva koje
je bila u mogunosti ispitati. Na tom se putu nala zbog vlastitih neugodnih
iskustava, koja je detaljno opisala.
Uostalom, evo to pie u uvodu te knjige:
Mislim da mogu otvoreno ustvrditi kako sam teorijski i praktino u pot
punosti kvalificirana za ovaj zadatak. Moja je panja u poetku bila usredo
toena na psihologiju, ali sam se nakon osobnog iskustva psihikog napada,
koji me odveo u dugotrajnu bolest, okrenula okultizmu, stvarnom kljuu zu
razumijevanje psihologije. Na samoj sebi sam doivjela uas svojstven ova
kvom iskustvu, njegovu podmuklost, snagu i razorne utjecaje na duh i tijelo,
Nije lako pronai ljude koji e spremno istupiti i svjedoiti o psihikim na
padima. Prvo, jer znaju da je teko oekivati da e im ljudi povjerovati i da e
gotovo igurno, prije nego ita dokau, doi na glas kao neuravnoteene oso
be. Drugo, jer svako uplitanje u temelje ljudske osobnosti nosi iskustvo tako
neobinog i jakog straha da se duh sustee razmiljati i ovjek nije u stanju o
njemu govoriti.
Smatram da su psihiki napadi daleko uestaliji nego to se obino misli,
pa ak i meu samim okultistima. Naravno, javnost uope nema predbu o
tome to su sve kadri uiniti ljudi upueni u moi ljudskog duha, a u svrhu
iskoritavanja svojih blinjih...
Misli, dakako, mogu biti i opasne stvari, kad se s njima zna raditi, ali I
korisne i ivotno podravajue.
U Parapsiholokim ratovima Gruber pie: Ne bismo smjeli podcijeniti kul
turalno nasljee otkria interakcije izmeu uma i materije ili efekte svjesnosti nn
terenu. Tisuama godina religije su objavljivale tijesnu vezu svih oblika postojanja,
a za mistike je to jedina istinska slika svemira. Moderni ovjek, koji je ukinuo bo
gove i koji religiju smatra razonodom za nesigurne i intelektualno slabe ljude, a
misticizam dobroudnim oblikom ludosti, ne zna kako se nositi s duhovnim isti
nama. Novi bogovi su tehnologijski, ekonomski i pragmatini, strojevi koji generi
raju novac i sve i sva to omoguuje ovjeanstvu da stvara jo udovitije strojeve
pa ak i jo vie novca. Tehnologijski dokaz interakcije izmeu uma i materije, koji
su otkrili znanstvenici PEAR-a, stoji poput monolita u monotonom krajoliku no
tornih znanstvenih modela i miljenja. Sada su tu opipljivi rezultati koji dokazuju
postojanje istananih povezanosti onkraj prostora i vremena.
196
17, poglavlje MISAO KAO STVAR
Svoje stvari inae ne bacamo besciljno po kui, niti doputamo drugima
(Li to rade. Ako su i misli stvari, moda bismo na njih mogli primijeniti bar
kriterij koji koristimo za stvari po kui.
197
18. poglavlje
RAZGRADNJA BRODOGRADNJE
Negdje polovicom 2010., gotovo je nezamijeena kroz medije prola vijoNl
s naslovne strane novina. Ipak se takav dogaaj ne zbiva svakoga dana, pogoto
vo kad je rije o neem to bi moglo izazvati osjeaj optimizma ili - nedajboC
- ponosa.
Moda bi se pria i nala na zasluenom mjestu kad naslovnice ne bi bile
rezervirane za prioenja bilderbergera i druge bratije o atro nadolazeoj krizi
u Italiji, panjolskoj itd. i jadnom euru koji je pred (umjetno stvorenim, ma
hom tek kroz vijesti) izazovima, pa eto, moramo svi zbiti redove jer to bismo
mi bez eura i EU openito? ivjeli sretno, ali to nije bilo u modi te jeseni, kao
niti mnogih jeseni ranije. Uostalom, neto sam krivo napisao, jer nadolazeoj
krizi nije trebalo due od desetak dana da se u priopenjima koji se predstav
ljaju kao vijesti mjestimino pone spominjati kao gotova stvar, kao neto to
se ve praktiki dogodilo ili je neizbjeno. To su valjda najbre ostvarujua
proroanstva u povijesti. ak i ako se nisu dogodila, u vijestima glavnih svjet
skih medija ve jesu, a poznato je da je stvarnost ono to se izvjetava, a ne
kako stvari zaista stoje.
No, da ne duljim, ona kratka vijest s poetka prie, koja mi je zapela za
uho, je sljedea:
Gotovo 40 milijuna vrijedan brod za prijevoz putnika, automobila i kon
tejnera porinut je u more u brodogradilitu Kraljevica. Ljepotan dug 95, irok
19 metara, nosivosti 1071 tonu ide za Kanadu, a direktor Kraljevice pohvalio se
da je rije o trenutno teholokom najsavrenijem brodu u svojoj klasi, u kojoj
se oekuje biti proglaen brodom godine.
Zvualo bi mi to skoro nevjerojatno (to da hrvatski brod bude kandidat za
brod godine), da ba nekako u vrijeme kad je osvanula ta vijest, u asopisu Nexus
198
18. p o g l a v l j e RAZGRADN )A B R O I ) ( ) ( iltAl )N II
ulje objavljen intervju iz kojega sam doznao da su hrvatski brodovi u 50-ak godi
na koliko se dodjeljuje ta nagrada, 27 PUTA dobili nagradu za NAJ BOLJ I BROD
NA SVIJ ETU, to je vie od 50%, od ega zadnju 2009. godine kad je Stena
progress Brodosplita proglaen najboljim brodom te godine.
Je 1 to bilo u novinama? Ne znam, meni je promaklo, a moda je problem
I to to, dok itam novine, nemam kod sebe povealo ni mikroskop.
U tom se intervjuu nalazi gomila strunih informacija koje bi bilo do
bro znati prije nego to se pone pijuckati po naoj brodogradnji na temelju
ili-/informacija iz novina. Ba sam juer sjedio na kavi s jednim prijateljem
1spomenuo brodogradnju i njenu vrijednost, a on me je upitao kako onda
objanjavam injenicu da je propala i da je gubita. Upitao sam ga otkud mu
te informacije, pa je ostao malo zateen. Kao, to svi znaju. Otkuda znaju? Iz
propagandne kampanje koja je na snazi? I mam novost: pria je doista sloe
nija od toga.
J o koja kap optimizma nee koditi. Na Radiju 101 ula se vijest da je
nesalomljivo rijeko brodogradilite Viktor Lenac, kao u nekoj drugoj dravi,
u prvom polugoditu viestruko povealo dobit u odnosu na isto razdoblje
2009. godine kada je dobit iznosila 172 tisue kuna. Konsolidirana dobit rije
kog brodogradilita u prvom polugoditu ove godine iznosila je 3,8 milijuna
kuna, pokazalo je izvjee tvrtke objavljeno na Zagrebakoj burzi. Spomenuto
Je i da je brodogradilite Viktor Lenac jedno od najveih brodogradilita ,,u
djelatnosti remonta, preinaka i offshorea na Sredozemlju te da je krajem lip
nja imalo 610 zaposlenika.
I stina je, naalost, da smo svi mi neinformirani ili poluinformirani. Stru
njaci smo za svaku moguu temu, koju uno branimo, mada - da nas netko
upita - ne bismo znali o toj temi rei tri suvisla podatka. Ali mi imamo svoje
miljenje. J edini je problem to mislimo da je to nae miljenje, a u biti je rije o
klasinoj praonici mozga, kojoj je cilj da subjekt za tue ideje, koje su mu sup-
tilno ili manje suptilno ulivene u glavu, misli da su njegove vlastite. To je onda
manipulacija punog spektra, ono to se trai. Koliko ste se puta i sami nali u
raspravi ili razgovoru s nekim, a da su sve informacije kojima ste raspolagali o
toj temi bile iz teksta duina tisuu znakova iz novina toga dana, koje ste tek
preletjeli pogledom?
Znam koliko puta. Barem jednako toliko puta koliko i ja.
Za poetak, sjeate li se kada ste zadnji put u domaim medijima proitali
neto dobro o brodogradilitima? Internetske arhive ne seu toliko duboko u
prolost. Tijekom posljednjih desetak godina o hrvatskim se brodogradilitima
199
SVI 1lSr U NOVINAMA poneito I ne) Ki'O'SImli Ml'ik
izvjetavalo i pisalo u najmanju ruku neobjektivno, ak i zlonamjerno. Kako su
mediji kljuni faktor u kreiranju miljenja javnosti, pitanje o brodogradilill*
ma kod ljudi na ulici izaziva reakcije poput: ba me briga, tu neto smrdi, to n u
gubitai, nek to preuzme neko s novcima, korumpirani su, nesposobni... Takva
percepcija javnosti, rezultat beskonanog medijskog bombardiranja, poela je
prije desetak godina s priom kako je brodogradnja neisplativa i nekonkurcn
tna. Ubrzo se ulo da donosi gubitke, kako to drava vie ne moe trpjeti i kako
ne treba pomagati gubitae.
Nakon toga, sa svih se strana poelo pisati da su hrvatska brodogradilita
pred bankrotom (zamislite radnu motivaciju i elan ljudi koji su deset godinu
uzastopce izloeni neprekidnim glasinama o steaju, koji evo samo to se nije
desio). Stalno se pie o skorom zatvaranju brodogradilita, o ukidanju studija
brodogradnje, a statistiki podaci se proizvoljno tumae ili se samo prepisuje
zakljuak nekog tko j i unajmljen da napravi studiju.; Vlada je u meuvremenu
odluila prodati brodogradilita.
Evo jednog primjera, tamo negdje iz oujka ili travnja 2010., kako nastaju
vijesti. Novinar jednog dnevnog lista telefonom je postavio pitanja profesoru
dr. sc. Ivici Vei s FESB-a iz Splita, koji je i lan Nadzornog odbora Brodosplita,
te zatraio nekoliko podataka o broju studenata, broju diplomiranih u zadnjih
par godina i si. Profesor je u razgovoru naveo kako je potrebno potaknuti mla
de ljude da studiraju brodogradnju te da je sve manji interes za upis na taj
studij zato to se stalno govori o zatvaranju i bankrotu brodogradilita.
Tih nekoliko primjedbi pretvorile su se u novinski naslov Gasi se studij
brodogradnje u Splitu. Da je pisalo Zatvara li se Fakultet?... ili moda Sve
manji Interes studenata za brodogradnju ili bilo koja druga od mnotva mo
guih kombinacija, mogli bismo moda upotrijebiti rije:novinarstvo. Ovako,
teko je ne zauti tendenciozni zvuk koji neugodno nalikuje onome koji stvara
zabijanje zadnjeg avla u lijes. Kao: stvar je ve gotova, Fakultet se zatvara,
hvala, molim, bilo je lijepo dok je trajalo.
Zato se objavljuju takvi naslovi i tekstovi? Iz neznanja, senzacionalizma
ili loe namjere? Ja ne znam, sami zaokruite odgovor koji smatrate tonim.
U ovom sluaju istina je bila potpuno suprotna: na Fakultet brodogradnje u
Splitu se svake godine upie zakonom predviena kvota studenata, na pred-
diplomskom 40 studenata i na Strunom studiju 20 studenata, usprkos svima
onima koji se uporno trude unititi brodogradnju.
Evo jo jednog zanimljivog dogaaja. Kad su, poetkom 2010., radnici
rijekog Brodogradilita 3. maj najavili trajk i predloili Vladi mogue rje-
200
18, poglavlje RA/GRADNJA BRODOCiRADNIl
icnje za svoje brodogradilite, u Vladi ga slubeno nisu komentirali, ali su zato
zamolili radnike da ne trajkaju jer e prestraiti potencijalne kupce! Radnici
uVladi predloili tzv. Plan B , po kojem bi zaposlenici 3. maja preuzeli bro
dogradilite i obvezu da e u razdoblju od pet godina dovesti tvrtku na razinu
uspjenog poslovanja, jednaku razini uspjenosti europskih brodogradilita
lltog tipa, uz iste dravne potpore koje Europa daje svojim brodogradilitima.
No, nadleni ministar uro Popija u intervjuu Veernjaku ponovio je da je
privatizacija hrvatskih brodogradilita odavno dogovorena s Europskom ko
misijom i taj dogovor prenesen je upravama, sindikatima, ali i ambasadorima
I uodograevnih velesila. Pa da, kakvi sad tu planovi B, C ili D. Kad je ve odav
no za brodogradilita namijenjen plan K...
Dakle, ve odavno je postignut dogovor (volio bih da sam mogao biti
muha na zidu dok su se nai, jelte, dogovarali s Europskom komisijom) po
kojem se naa Vlada odrie kapitala od 2,5 milijarde dolara (toliki je stalan
iznos knjiga narudbi hrvatskih brodogradilita) i 13-15 %(oko 780 milijuna
dolara) ukupnog godinjeg izvoza drave, pa prodaje granu hrvatske industri
jekoja jo i danas izaziva veliko potovanje u brodograevnoj struci irom svi
jeta. Brodogradilita 3. maj, Brodosplit, BSO, Kraljevica, Brodotrogir, Uljanik
i Viktor Lenac su od 1991. do danas ukupno proizveli 283 broda u vrijednosti
od 8 milijardi dolara.
U asopius Nexus je Sanja Plea intervjuirala prof. dr. sc. Roka Marko
vi nu, efa Katedre za brodogradnju pri Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje u Splitu i redovitog profesora. Nekako mi se ini da bi taj ovjek
mogao poneto znati o situaciji u naoj brodgradnji. A vama? Pa, evo nekih
podataka koje je ispriao.
U Hrvatskoj postoji pet velikih brodogradilita i dvadesetak manjih, od
kojih i s kojima ivi preko 200.000 ljudi. Postoje ugledne visokokolske usta
nove: brodograevni fakulteti, sustav srednjih strunih kola za brojne vrste
i sve razine brodograevnih zanimanja. Za istraivanje i inovacije postoji
Brodarski institut s iznimno skupim i vrijednim laboratorijsko-istraivakim
pogonima i strunjacima koji znaju svoj posao. Hrvatska raspolae velikim
pomorskim i brodarskim tvrtkama u ijim flotama plovi, unato situaciji, sve
vei broj izvrsnih brodova razliitih namjena, dobrim dijelom graenih u na
im brodogradilitima.
Hrvati grade brodove stoljeima, njegujui tradiciju vrijednu divljenja ci
jelog svijeta, to je bilo vidljivo i na mnogim svjetskim priredbama poput Expa
98. u Lisabonu i ove zadnje, u Francuskoj, u Brestu. Gradilo se sve, od prekoo
201
iVI PlSl U NOVINAMA (...ii poneito I ne) KroCImli Mliak
ceanskih jedrenjaka i uvenih falkua, do brodova i brodica najsuvremenijih
formi, sportskih, luksuznih i drugih plovila, a moemo se pohvaliti i svojim
brodograevnim proizvodnim kadrom: od zavarivaa i brodomontera, pit
ko poslovoa na navozima, do projektanata najsloenijih tipova trgovakih,
putnikih, specijalnih i borbenih brodova, koji su dobili velik broj svjetskih
nagrada i priznanja, a svi su ponikli na ovim prostorima,
Republika Hrvatska je, sa svojom brodogradnjom, izborila asnu i z h
mjetnu poziciju na globalnoj, svjetskoj pomorsko-brodarsko-brodograev
noj sceni i dri je dandanas.
Profesor Markovina je jo rekao da hrvatska brodogradnja ima odlinu
inenjerski i drugi struni kadar, dobre institucije kao podrku u znanstve
nom i obrazovnom smislu, svo potrebno znanje za gradnju kvalitetnih i sofi
sticiranih proizvoda te kvalitetan i prepoznatljiv proizvod. Brodovi izgraen!
u Hrvatskoj plove i do 20-ak godina due od konkurentskih brodova iste
klase. Nai brodovi su, rekao je Markovina, ,,Mercedesi koji se, naalost,
prodaju po cijeni Golfa, ali to nije dobro jer bi svaka kvaliteta trebala imati
pripadajuu cijenu. No, poanta je u tome da mi uvijek moemo proizvesti
Mercedes, a za to imamo i znanje i umijee.
Sveukupno gledano, imamo dobru infrastrukturu i dobru zemljovidmi
poziciju svojih brodogradilita, dobru i kvalificiranu radnu snagu, veliku fcr*
diciju i ugled na svjetskom tritu, dobru prateu industriju poput malog i
srednjeg poduzetnitva, koje se treba jo vie razviti i proiriti na vei broj
podruja potrebnih brodogradnji, ime bi udjel domaeg proizvoda u pro
izvodnji broda bio jo vei. Nismo ni svjesni, rekao je Markovina, koliko
smo, kao suvremeni narataj, naslijedili bogatstvo, zapravo dobili na dar, oil
svojih predaka i zajednica kojima su pripadali, a niti to emo ostaviti u ba
tinu naim nasljednicima. Tko e se pametan, zapitao se profesor, odrei
koke koja nosi zlatna jaja? Ako malo vie jede, treba uiniti sve da doe
na normalu, a ne prodavati je. Nakon niza pogrenih poteza, od 1992. do
danas, i pored stalnih upozorenja struke, nakon nekorisnog troenja sredsta
va subvencija za kupovanje socijalnog mira, nakon postavljanja podobnika,
umjesto strunih odlinika na ela uprava (izuzev u Uljanika) i nadzornih
odbora, kae profesor Markovina, danas, kao jedino rjeenje za probleme
hrvatske brodogradnje, Vlada nudi iskljuivo privatizaciju: Po stavu Vlade
i EU, jedino privatnici znaju, mogu i zainteresirani su za zdravu, profitabilnu
proizvodnju koju od nae brodogradnje, putem privatizacije, eto, imperativ
no trai i Europska unija, to je, usput reeno, ista podvala koja se upornim
202
18. poglavlja RAZGRADNIA III >1><)<JlAl >NII
I estim ponavljanjem eli pretvoriti n istinu. Inae, subvencije brodogradnji,
1/ razloga zahtjevnog i nestabilnog trita, ali i njezine pozicije strategijske
Industrije, uobiajena su pojava u EU i na Dalekom istoku.
Na pitanje jesu li brodogradilita mogla poslovati uspjenije, Markovina
jc odgovorio: Naravno da su brodogradilita mogla poslovati uspjenije. To
pokazuje primjer Uljanika. Samo, oito da se nije htjelo a, u nekim sluaje
vima, niti znalo. Iz brodogradilita su uzimali ,,i Kurta i Murta, kako su ve
navikli* sve pod nadzorom drave jer je ona, osim u Uljaniku, postavljala i
predsjednike Uprava i predsjednike Nadzornih odbora. Struka je jo 2004.
godine u Splitu (sudjelovao sam u tom projektu uz eksperte poput prof. Ivice
Vee, prof. Branka Gria, prof. elimira Dulia i Nikole Letilovia, zajed
no sa strunjacima Brodosplita) nainila Elaborat preustroja za Brodosplit
I Brodotrogir, kao sprancu za sve ostale, i o tome upoznala Vladu, a per-
/cntaciju sam osobno poslao premijeru Sanaderu. Taj sam program trebao
Iznijeti na koordinaciji Vlade koja je bila zakazana za 15. prosinca 2004.
I do danas nita. Tadanji ministar gospodarstva Branko Vukeli, i kojim
dam takoer kontaktirao i pod ijim se predsjednikovanjem u Nadzornom
odboru Brodosplita ovo brodogradilite upropastilo, na narednim je izbori
ma, i pored nestalih i niti do danas pronaenih 6 milijardi amerikih dolara,
za nagradu dobio Ministarstvo obrane. Nakon dva mjeseca mi je odgovorio
da se o provoenju preustroja, koji je u Brodosplitu ve bio poeo, moram
dogovoriti s novim poslovodstvom.
Profesor Markovina smatra da oblik vlasnitva jednostavno ne spada
meu vana, a pogotovo, ne najvanija pitanja za vrstu i karakter industrije
kakva je brodogradnja: Brodogradilita mogu, da se pitanje sasvim pojed
nostavi, biti uspjena ili neuspjena, procvala ili bankrotirala, neovisno o
modelu vlasnitva. Jer, meu najuspjenijim poduzeima bilo je, a ima i da
nas, brodograevnih tvrtki u potpunom dravnom vlasnitvu, ili u vlasni-
Ivu krupnog kapitala ili velikih fondova, ili multinacionalnih kolosa i ban
karskih sustava, ali ima ih i u vlasnitvu malih dioniara, koji vrlo uspjeno
posluju i opstaju na ovom zahtjevnom tritu. On smatra da bi, u svakom
sluaju pristojan, postotak vlasnitva brodogradilita trebalo dati pravim
vlasnicima -brodograditeljima, koje im je oteto buroaskom kapitalizaci-
jom drave 1991. godine, a koju neki nazivaju i privatizacijom.
Kakvim vlasnikom se pokazala sadanja drava? U Jugoslaviji je brodo
gradnja od drave dobivala subvenciju od 25 centi na 1dolar izvoza u brodo
gradnji. Markovina smatra da je drava, iako loiji vlasnik, bolji vlasnik od
203
SVI PlSE U NOVINAMA (...rt poneUo I ne) Krr'.lmli MK.ik
etiri napuhana tajkuna, koji e za malo novaca dobiti ogromno bogatstvo u
vlasnitvo (i dugove), a potom s njim uraditi to ili je volja, te da bi se stvari
sasvim drukije odvijale daje brodogradnju ova drava proglasila svojom stra-
tekom industrijom, kako su to uinile sve znaajnije brodograevne zemlje,
i tek onda krenula u njezin preustroj, jer za brodogradnju ove zemlje zamjene
jednostavno nema.
Rekao je i sljedee: Sve su vlade do sada, kao posluni izvritelji ano
nimnih, ali oito monih nalogodavaca, tijekom nekoliko mandata polagano
sapunali dasku hrvatskim brodogradilitima, pripremajui im, manje ili vie
prikriveno, pogrebne sveanosti. I to bi se dogodilo, da nije bilo sindikata I
struke, koja se zaista upire da onima koji ne znaju dokae suprotno. Uljanik
je uspio zato to je njime oduvijek upravljala naa struka, a nikada politika. U
ostalima se uprave i nadzorni odbori mijenjaju sa svakim novim izborima. Tu
nema rada i nema kontinuiteta. Mudre drave uvijek stimuliraju svoje izvo
znike, pa je brodogradnja, u bivoj dravi imala tzv. sticung od 25%, na raun
svojeg udjela u priljevu deviza, i to pored redovitog subvencioniranja, vezanog
za stanje na tritu, a koji se kree od 9-12%.
Jer treba imati u vidu da postoje i drugi faktori koji utjeu na poslovanje
a na koje se ne moe utjecati: Situacija se na svjetskom tritu stalno mijenja.
Na primjer, otkako Kina, koja nema svoje eliane, kupuje ogromne koliine
elika po svijetu, ne pitajui koliko kota, cijena mu je znaajno porasla (u
zadnjih 5 godina gotovo 500%), a samim time i cijena gotovog proizvoda. Na
poslovanje utjee i injenica da je dolar slab, a kuna, po mom miljenju, debelo
precijenjena, najmanje dvostruko, to poraavajue djeluje na sve izvoznike.
Velik problem su i lihvarske kamate banaka. Rjeenje bi bila banka koja bi is
kljuivo bila zaduena za brodarstvo i brodogradnju; s realistinim kamatama,
naravno. Takvu banku bi trebala rijeiti Vlada.
Godine 2000., hrvatska brodograevna struka, okupljena oko projekta
Hrvatska brodogradnja 21. stoljea, na elu s prof. Sladoljevim, napravila je
projekt restrukturiranja brodogradnje za Vladu, koji je dobio sve pohvale - i
nita se nije pomaklo. Oito da su neki drugi interesi, moda tereni koje zauzi
maju brodogradilita, rekao je Markovina, zapeli za oko nekima.
Ali samo proizvodnja stvara novu vrijednost, a ta nova vrijednost stvara
viak vrijednosti i puni dravni proraun. Toj proizvodnji, smatra on, treba
pomoi da stane na zdrave noge: Struka to odavna predlae, daje konkretna
rjeenja, ali, na koncu, onaj tko bi to trebao sprovesti baca to negdje u zapeak,
kao nevano. I tako godinama; s novim vladama, novim ministrima...
204
Profesor Markovina je rekao i ovo: Brodogradnja je tradicija, ponos,
nanje, bogatstvo, izvozni 'brand', kruh i sol ove zemlje, pogotovu gradova i
f.upanija gdje su velika brodogradilita. Nije bez osnove, u najeem vreme
nu hajke na gaenje brodogradilita u Splitu, osvanuo grafit po ulicama: ^Ode
h nam kver - doi e vam Grka. Jer, bez skvera jednostavno nema Splita,
nema Trogira, nema Kraljevice, nema Rijeke. Ili emo biti industrija* jo uvijek
i ijenjena u svijetu, koja radi itavu godinu i hrani preko 200.000 ljudi, ili emo
luli sobari, konobari i kuhari, koji e raditi 3-4 mjeseca u godini (ako se posre-
i i), a ostalo vrijeme krepavati. Ovo su preozbiljne stvari da bi ih mogli voditi
nestruni i neodgovorni diletanti.
to se medija tie: Odavno uspjesi hrvatske brodogradnje - poput spek
takularnih porinua, primopredaja plovnih objekata ija je pojedinana vri-
jednost nerijetko preko pedeset milijuna dolara, ugovaranja novih brodova i
vrhunskim rjeenjima, nagrade svjetskih brodograevnih organizacija za bro
dove godine - nisu, u ovoj zemlji, udarne vijesti. Piu se uglavnom loe vijesti,
esto neprovjerene, upravljene ka stvaranju negativnog javnog mnijenja, isto
koliko i sramna floskula da je brodograevna industrija na grbai radnog na
roda. To jednostavno nije istina. Mi smo raunom dokazali da u sluaju najve
ih subvencija davanih od strane drave, brodograevna industrija jo uvijek
ostavlja u proraunu ove zemlje oko 300 milijuna kuna.
Ali dovoljno je pogledati samo Slobodnu Dalmaciju i Jutarnji list i vidjeti
to u njima piu o brodogradnji njihovi novinari zadnjih godina, pa e vam
sve biti jasno. I javna izjava brodograevne struke, sa simpozija SORTA 2008.
godine iz Pule, iako poslana svim medijima, nije uope objavljena, a s obzirom
da se radi o kritici Vladi, ini se da j#bila cenzurirana... Brodogradnja je je
dina prava industrija ove zemlje i ona se treba promatrati i rjeavati u cjelini.
Brodogradilita su, osim Uljanika, za politiare bila i ostala Vrea bez dna. U
njima se ugovaraju poslovi vrijedni stotinama milijuna dolara, knjiga narud
bi hrvatskih brodogradilita permanentno je teka negdje preko 2,5 milijarde
USD, a bila bi i mnogo tea da nema nekih opstrukcijskih aktivnosti drave i
njezinih inovnika. ... Po stoti put naglavam da konano treba dati povjere
nje i priliku struci da uradi ono to zna i moe! Ne trebamo mi u Europu po
svaku cijenu, crnog obraza i sputenih gaa. Vlada mora stisnuti petlju i rei
t<| Europi: Stani malo... mi imamo i elimo i dalje imati svojti brodogradnju,
po bilo koju cijenu... ak i po cijenu odgode ulaska u EU! Jer, kakvi uemo
- takvima e nas uvijek cijeniti. Alternativa ovome je samo jedna: postati EtJ
sluganima, kako bi nam, na kraju balade, dali koju mrvicu kruha...
18. poglavlj* RA/ nnADNIA ttRODOfiRADN)!
205
SVI IM'j II U NOVINAMA poneSto I ne) Krttlmlr Mllak
Zemlje Europske unije imaju znaajan kapital uloen u azijsku brodo
gradnju, poput korejske, a neke od njih imaju svoju brodogradnju koju itekako
tite. Mi, danas, jo uvijek u ovoj zemlji imamo pravu industriju, koja gradi
prepoznatljiv i visokokvalitetan proizvod brod - i imamo, jo uvijek, itav i
kruh, makar on bio i crni! Svojoj djeci moramo ostaviti u zadubinu barem
ono to smo u zadubinu i dobili od naih starih. Ako sve prodamo, od ega
emo ivjeti?
Da, zaista, od ega?
Ali bez obzira na to, i na bilo to uope, zasad je Vlada prepustila naa
brodogradilita volji Europske komisije. U vijestima najednom portalu pisalo
je ovakoUpitno je hoe li Europska komisija odobriti Vladi nova jamstva. U
meuvremenu, sva brodogradilita rade svoje planove restrukturiranja, koje
takoer mora odobriti Bruxelles. iji program ne odobri, ii e u programi
rani steaj, to znai da e praktiki Europa odluivati koji kver opstaje, a
koji nestaje. Programi moraju pokazati da brodogradilite moe poslovati bez
dosadanjih oblika potpora.
Ipak, nemojte misliti da u Europskoj komisiji sjede ljudi bez srca. O, ne ,
nikako. A i ne uri im se. Jer, pisalo je dalje: ,,Bruxelles se smekao utoliko to
je dopustio da planovi restrukturiranja budu uvjet za zatvaranje, a ne za otva
ranje poglavlja trinog nadmetanja, ime smo ustvari dobili drugu priliku za
pokuaj spaavanja nacionalnih navoza. I, za kraj, evo i poneto o tome koliko
hrvatska vlada zapravo vlada Hrvatskom: Ministar gospodarstva uro Po-
pija sastao se u Zagrebu s upravama i sindikalnim predstavnicima hrvatskih
brodogradilita. Nije im znao odgovoriti smiju li ugovarati poslove dok ne uje
to o tome kae Bruxelles
Ipak, bitka jo traje. Krajem listopada na telekstu je osvanula ova vi
jest: Predstavnici lanova Hrvatske udruge sindikata brodogradilita 3. maj,
Brodosplit i Kraljevica potpisali su Sindikalni sporazum o ouvanje hrvatske
brodogradnje. Dravi, kao veinskom vlasniku, predlau model restrukturi
ranja prema kojem bi dionice kverova prepustila radnicima, i oni bi u roku
od 10 godina morali dokazati da uspjeno upravljaju brodogradilitima. Spo
razum je nastao zbog niza neuspjenih pokuaja privatizacije hrvatskih bro
dogradilita i bojazni od steaja.
Sto e drava rei na ovaj prijedlog? U ovom trenutku ne znam. Ili bih bar
bih volio da ne znam. J er drava e rei ono to joj narede, kao i dosad, bez
obzira na interese onih koji tu dravu ine.
Ali, o tom-potom.
206
!ii. poglavlje RAZGRADNJA BRODOGRADNJI
Zasad, brodogradilitima moemo samo i/, dubine srca rei:
Samo naprijed, deki!
19. poglavlje
UROTA SE NE DOGAA?
... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGA
Nedavno sam slagao na hrpu neke srodne intervjue koje sam napravio
u proteklih nekoliko godina. Tu se se nali JefF Smith (O GMO-u), dr. Arpail
Pusztai (takoer, uz to to je on i nadrapo), prof. Sigried Tischler (o podrijetlu
nafte), David Whitehouse (o utjecaju sunca na Zemljinu klimu), William Eng
dahl (o uzrocima Prvog i Drugog svjetskog rata, te o GMO-u kao stratekom
oruju za kontrolu nad ljudima i za smanjenje broja stanovnika) i jo neki. S
obzirom da je svaki pojedini intervju duine 20 do 40 kartica - dovoljno ma
terijala da se ovjek zamisli (i bez Davida Ickea, iji su se intervjui, naravno,
takoer nali na toj hrpi, ali on, je li, nije ozbiljan; on je, je li,freak).
Postoji onaj slavni izraz: teorija zavjere. Za kojeg stvarno vie ne dajem
ni pet para. Zapravo, samo za prvi dio ne dajem, za onu rije teorija. ini mi
se da je pravi izraz: praksa zavjere. J er to je ono to se dogaa neprekidno, to
odreuje glavni tok veine dogaaja oko nas, kao i veine dogaaja u prolosti.
To je ono to stoji iza raznih dezinformacija koje ire ugledna tijela, dezinfor
macija kao to su... pa, sve one o kojima je rije u tih 150-200 kartica koje su,
uostalom, sve prole kroz emisiju Na rubu znanosti.
Naravno, razumni ljudi ne vjeruju u ovu tezu. Smatraju je pretjeranom.
Radije se pitaju kako je mogue da se zbiva ono to se zbiva, trae odgovor u
nekim prirodnim tokovima povijesti, u teoriji kaosa ili se tek snebivaju, pi
tajui se kako je mogue da uvijek pobijedi najgore rjeenje, kako je mogue
da oni na vlasti ne primijete ono to svatko vidi iz aviona, da e uinak nekih
postupaka biti suprotan od onoga kojeg se eli postii.
Ne smijemo zaboraviti da ivimo u svijetu obratnosti u kojem je izvjesni
Henry Kissinger dobitnik Nobelove nagrade za mir. I zato je sve mogue. Zato
208
19. poglavlje UROTA S{ NI DOGAA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGA
nilitllm da su tzv. teorije zavjera ne samo na pravom tragu, ve se bez njih
!l tivi|rl uope ne moe i ne bio smio interpretirati.
I )anas se rade strune analize fenomena teorije zavjere. Postavljaju se
\ (ilhinja zato su one toliko popularne. Moda zato, nudi se odgovor, jer ljudi
okuavaju nai neku logiku ili objanjenje za kaotina zbivanja oko njih, pa
hvataju za bilo kakav, makar i iracionalni odgovor na pitanje: Zato? I tako,
umjesto da se energija utroi na sadraj podataka koje nude neke neke teorije
zavjera, pa da se, ako se podaci pokau tonima, s njih makne ig teorije, one
*i* unaprijed otpisuju, dok ih se tako dobrohotno patronizira i sa zabavljenoii
I svisoka analizira kao fenomen.
Kad sam spomenuo ig - o tome se i radi.
Izraz teorija zavjere je ig i, kao i svaki ig u povijesti, i on predstavlja
diskriminaciju. Ako i mala djeca danas raspolau informacijama koje govore
tla se, primjerice, njujorki Blizanci 11. rujna nisu sruili zbog zrakoplova koji
*ai udarili u njih, kao i da nikakav zrakoplov nije udario u Pentagon (da sad ne
ulazim u sve prebrojne lai oko razotkrivanja 11. rujna kojih je dosad ispunilo
hsue stranice - i nikom nita), to nita nee promijeniti na stvari, jer ta stvar
ima ig: teorija zavjere. Kao takvu, ako ste ozbiljan ovjek, treba je izbjega
vali kakav god njen sadraj bio. Sjeam se sluaja kad je jedan Britanac svom
zastupniku u parlamentu ili pak ministru, ne sjeam se tono, poslao dopis u
kojem je predoio niz glavnih propusta kod slubene prie o 11. rujna i za
molio ovjeka da pokrene to pitanje u parlamentu ili neto slino. Od njegova
je pomonika dobio odgovor da se gospodin ministar, pogaate ve, ,,ne bavi
I eorijama urote. To to slubena verzija te prie nema nikakve veze sa zdravim
tazumum, nije vano, jer je gebelsovski progurana kroz glavne medije, koji su
ipak ozbiljni pa im automatski vjerujemo - pria je usaena i posaena kao
istina koju se vie ne propituje. Sjetite se sami kako se danas usput, u sklopu
neke druge vijesti, samo provue, bez ikakvog propitivanja (jer to se zna) sa
svim nepotvreni podatak o nekakvom tamo Bin Ladenu koji stoji iza ruenja
Blizanaca. Sve prolazi, jer ne moe cijeli svijet biti u krivu, zar ne?
J edanaesti rujna je samo najpoznatiji primjer. Doivio sam i sam sline
prie i reakcije na lokalnoj mikrorazini, bahatost koju samo istinsko neznanje
i neinformiranost moe izroditi. Doista smijeno. Toliko smijeno da ovjeku
doe da se grohotom smije kad ita novine ili gleda televiziju pa vidi jako oz
biljne ljude koji su progutali slubenu priu, pa neto mudruju i kue svijet,
a pri tom su, zahvaljujui sveopoj cenzuri u glavnim medijima, na krivom
kolosijeku i niti djelomino upoznati s drugim vienjem pozadina dogaaja o
209
SVI PlSli II NOVINAMA (..i poneito I ne) KrKImlr MK.ik
kojima priaju. Ponekad i otvoreno lau, kao to je sluaj s uglednim znanstve
nicima u Hrvatskoj koji promiu GMO.
Naravno, nemojte se obazirati na mene. Kao to se ne obaziru neki moji
dobri prijatelji, povjesniari po struci i ljudi s dvije noge na zemlji, koji ne
pue ove moje prie. Oni imaju neke svoje. To je u redu. Na nekom drugom
mjestu oni e napisati to misle. Na ovome u ja jo dodati kako iz svega slijedi
da je i povijest koja se ui u koli potpuno iskrivljena i proiena. Uostalom,
i ona je tek teorija. U njoj nema niti spomena o raznim presudnim zbivanjima
iza zavjese koja su bila presudna za pokretanje Prvog ili Drugog svejtskog rata,
Nigdje se ne spominju ti nevani podaci, da su sami voe ili oni iza njih na
svim zaraenim stranama pripadnici istih drutava ili ekonomskih grupacija,
a kad i nisu, onda su tek marionete, dok se presudne odluke i potezi vuku iz
sjene, s jasnim ciljem da se postigne devastirajui uinak kakav se i dogodio,
radi vlastitih ciljeva. I zar netko jo vjeruje da se na vlast dolazi pravim de
mokratskim procesom, da do trenutka dok netko postane predsjednikom nije
duan na toliko strana da ga od toga samo moe boljeti glava? Da, da, znam,
demokraciju se ionako opisuje kao najmanje lo od svih sustava, nita to o
vjek sklopi nije bez mane itd., itd. Vjerojatno bi nam bio dobar i taj sustav kad
ne bi bio voen zakulisnim igrama, privatnim interesima, cenzurom, od kojih
je veina u slubi jednog vrlo dugoronog plana.
Rei u jo i ovo: neki smatraju da su teorije zavjera negativna pojava jer
plae ljude i ire strah. Ne mogu se sloiti s time. S obzirom na to da one bara
taju mnogim vanim, a manje poznatim podacima, koje povezuju na logine
naine, dobro je informirati se.
Istina je uvijek dobra.
I ponekad se treba podsjetiti: ona doista oslobaa. iri pogled ne moe
biti gori od uskog pogleda, samo bolji. Nema zla od toga da se ima bolji uvid
u ono to se dogaa ispred nas, nema zla u tome da se ovjekom ne moe ba
tako lako manipulirati uvjetovanim refleksima. Odbacite teorije zavjera ili
ih prihvatite - svejedno je. AT nek to bude vaa odluka, a ne rezultat tuih
napora da oblikuje vaa uvjerenja i svjetonazor. Neka nema temelja u nainu
razmiljanja i mentalnom kavezu koji se moe saeti u reenicu: To svi zna
ju, kad je rije prihvaanju svega to se servira. Sve preispitajte od poetka,
razmontirajte, rastavite* pa potom sami ponovno sastavite. Neka odluka buda
zaista vaa.
Kad sam ve spomenuo odluke - neke do njih stiu izravno sa sastanaka
skupine Bilderberg. Jo do prije koju godinu taj je pojam bio veini ljudi po-
210
19. poglavlje UROTA SI NI I 50GAA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGA
tuno nepoznat, ali se u proteklih par godina pomalo probijao u javnost, kroz
pokoju knjigu ili ak i novinski lani u novinama. Recimo, jo u svibnju
2009. moglo se na news-portalu proitati vijest sljedeeg sadraja (a slinih se
te i sljedee godine nalo ak i na stranicama naih dnevnih novina):
Pripadnici Bilderberg-kluba raspravljali su na skupu u atenskom hotelu
Nafsika astirpalas, koji je zavren u petak, o trenutnoj ekonomskoj krizi. Novi
narima je pristup, kao i obino, bio zabranjen, a skup je bio osiguran s kopna,
mora i iz zraka. Ovom klubu se pripisuju zasluge za osnivanje EU, za NATO-ovo
bombardiranje Srbije, ali i za izbor amerikog predsjednika Baracka Obame na
prologodinjim izborima. Prema navodima atenskog dnevnika Katimerini, na
skupu je sudjelovalo oko 130 utjecajnih linosti iz svijeta, meu kojima su poli
tiari, pripadnici kraljevskih obitelji, monici iz vojnoindustrijskog i bankarskog
sektora, prve osobe naftnih kompanija, odnosno oni koji za koje se neslubeno
kae da su krojai sudbine cijelog svijeta. Bilderberg klub ima tvrdu j#2gru koje
trenutno ine David Rockefeller i Henry Kissinger, a ostatak lanova se bira i po
ziva po trenutnoj aktualnosti, odnosno po tome koliko je perspektivno ulagati u
njih. Nijedan sastanak, od 1954. kad je klub osnovan, nije protekao bez poznatog
amerikog politiara i diplomata Kissingera.
Godinji skup ovog kluba na jednom mjestu okuplja treinu top-politiara i
dvije treine financijsko-poslovnih magnata. Njihov posao ove godine je bio da
tijekom tri dana vijeaju to im je initi sa svjetskom ekonomijom, bez bojazni
da e njihovi stavovi dospjeti u javnost. Na ovakvim sastancima i skupovima
ak ni osiguranju nije dozvoljen pristup, a nita se sa sastanka ne snima i ne
biljei. Meu uzvanicima ovogodinjeg skupa nali su se i ameriki ministar fi
nancija Timothy Geithner, predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick, ameriki
izaslanik Richard Holbrooke, kraljice panjolske i Nizozemske Sofija i Beatrice,
predsjednik Europske sredinje banke J ean-Claude Trichet, predsjednik Europ
ske komisije J ose Manuel Barroso i ef vedske diplomacije Carl Bildt - istie se
u grkim medijima. Ova tajna organizacija, koju mnogi zbog skupova daleko od
oiju javnosti poistovjeuju sa Slobodnim zidarima, krivac je i za postavljanje
Baracka Obame na elo SAD-a. Naime, ba je Obama u lipnju prole godine
sudjelovao na sastanku Bilderberg kluba. Naime, brojni teoretiari i analitiari
smatraju da je na ovom skupu odlueno da e prvi ovjek SAD-a postati Obama.
Za nekoliko dana ili mjeseci vidjet emo to je odlueno na skupu koji je u petak
zavren u predgrau Atene. Prema navodima grkih medija, skup je posjetio i
ameriki potpredsjednik Joe Biden, koji sutra poinje balkansku turneju tijekom
koje e posjetiti Sarajevo, Beograd i Pritinu.
211
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kratlmlr MK.ik
Prema navodima s blogova na internetu, susret s bilderbergovcima mu je,
navodno, pomogao da oblikuje konane stavove za razgovore na ovim stani
ama. A kako je tema skupa bila i ekonomska kriza, a cijelog proteklog tjedna
je na sva zvona objavljivano da je ona dotakla dno i da polako prolazi, pretpo
stavlja se da e nezaposlenost i manjak novca u narednom razdoblju biti sve
manji problem.
U vijesti je saeto reeno dosta toga o prirodi Bilderberga, ali imalo bi
se za rei jo i puno vie. Otamo ne stie nita dobro, a jedina dobra stvar u
vezi bilderbergera jest da se sada barem zna da postoje. Daniel Estulin, autor
knjige Istinita pria o drubi Bilderberg, ak je bio pozvan da 1. lipnja u Eu
ropskom parlamentu u Bruxellesu odri konferenciju za novinare na temu
Drube Bilderberg i njihovih zakulisnih igara sa svjetskom ekonomijom i
Europskom unijom.
Taj je neobini dogaaj zapoeo kada je talijanski politiar i zastupnik u
Europskom parlamentu Mario Borghezio proitao talijansko izdanje Estuli-
nove knjige i saznao za sastanke Bilderberga. Kako bi narod rekao, popizdio
je, te je 11. studenog 2009. godine u Europskom parlamentu optuio Drubu
Bilderberg i Trilateralnu komisiju da utjeu na imenovanje politikih funk
cija u Europskoj uniji. To je uinio ovim rijeima: Spomenut u nominacije
Balkenenda, Milibanda i Van Rompuya (predsjednika Europskog vijea). Je
li mogue da nitko nije primijetio da ovi kandidati posjeuju sastanke Dru
be Bilderberg i Trilateralne komisije? Moramo utvrditi jesu li ovi kandidati
zaista predstavnici politikih snaga iz svojih zemalja ili je jednostavno rije
o predstavnicima tajnih skupina koji se sastaju iza zatvorenih vrata kako bi
donosili odluke.
Istinito je, mada neobino, da se u Europskom parlamentu (koji nema
nikakav utjecaj na upravljanje Europskom unijom, ali barem, kao fasada,
daje neto prostora za razgovor) ponekad mogu uti neobine stvari. Re
cimo, zastupnik Nigel Farage iz Stranke za neovisnost Velike Britanije je
jo 24. veljae 2010. godine imenovanje Hermana Van Rompuya na mjesto
predsjednika Europskog vijea, ovako popratio u Europskom parlamentu:
Reeno nam je da e predsjednik (Europskog vijea) biti golema politika
figura koja e voditi 500 milijuna ljudi. Nakon svega, bojim se da smo do
bili vas. Ne elim biti grub, ali vi imate karizmu krpe za ienje i pojavnost
obinog bankarskog inovnika. Tko ste vi uope? Nikada prije nisam uo
za vas. Nitko u Europi nije za vas uo. Tko je uope glasao za vas i pomo
u kakvih mehanizama? Je li ovo europska demokracija? Ne sumnjam da
212
19. poglavlje UROTA SI NI I (KADA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGA
ete upravo vi biti tihi ubojica europske demokracije i europskih drava.
()d kada ste doli na poziciju, Grka je postala obian protektorat. Mogu
sigurno rei, u ime veine britanskog naroda, da vas mi ne poznamo i ne
telimo.
Prema Estulinu, druba Bilderberg eli stvoriti tehnokratsko carstvo, svi
jet s jednom korporacijom koja djeluje na tetu porobljenih drava i graana;,
pa se zato u Europi odvija proces unitenja nacija. Ustav, granice i zastave takav
e sustav jednostavno progutati. Grka je, tvrdi Estulin, ve postala protektorat
nakon stoje Europska unija odobrila pomo od 750 milijardi eura jer Grka taj
dtll nikada vie nee moi otplatiti. Sljedee bi na redu trebale biti panjolska,
lortugal i Irska, a tim procesom upravljaju dunosnici iz Bruxelesa koje nije
izabrao narod. Izmeu ostalog, ele unititi koncept drutvene skrbi koji je bio
u slubi dobrobiti ovjeanstva,
Estulinova prezentacija u Europskom parlamentu bila je dobar (mada ne
eljeni) marketing za sastanak biklerbergera koji se zbivao od 3. do 6. lipnja
2010. u hotelu Dolce u Sitgesu u Kataloniji, 35 kilometara jugozapadno od
Barcelone. Tamo su britanske novine The Guardian poslale novinara Char-
lia Skeltona koji je u jednoj od prvih reportaa, u iekivanju poetka konfe
rencije, napisao i ovo: Na prologodinjem sastanku bilderbergera u Grkoj
prisustvovali su grki ministar financija, ministar vanjskih poslova i guverner
Nacionalne banke Grke. Nekoliko mjeseci poslije, Grka je bankrotirala. Ovaj
put Madridu moemo poeljeti samo sreu.
Skelton je iz dana u dan opisivao situaciju na ulicama, a imalo se to za
vidjeti jer su stotine policajaca nadzirale ulice Sitgesa, a policijski helikopteri
kruili su iznad grada. Bilderbergeri su se nali u lancima u novinama Inde-
pendent i Times, a Skelton se javljao za BBC World Service. Nexusov novinar
Giuliano Marinkovi izdvojio je zanimljive djelie razgovora izmeu Skeltona
i novinara BBC-a Evana Davisa, koji je konferenciju Bilderberga usporedio s
godinjim sastancima svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Skelton mu
je skrenuo panju da su na sastanke u Davosu pozvani novinari, dok tijekom
sastanaka Drube Bilderberg ne postoje odnosi s javnou.
Moda se ti ljudi ele privatno sastati kako bi mogli slobodnije razgova
rati, ponovio je svoju primjedbu Davi.
Vjerojatno kako bi odigrati i koju partiju stolnog tenisa, dopunio ga je
Skelton.
Za razliku od prologodinjeg sastanka u Grkoj, napisao je Marinkovi,
policajci Katalonije pokazali su drukiji senzibilitet kojega je psihosociolog
213
SVE PlSE U NOVINAMA (.,.,1 poneito I ne) KrMImlr MK.ik
Daniel Turona saeo reenicom da policajci ovdje razmiljaju nezavisno. List
El Publico objavio je protest policijskog sindikata jer trokovi etverodnevnog
osiguranja konferencije iznose 600.000 eura. Sindikat je podnio formalnu pri
mjedbu zbog zloupotrebe policijskih resursa u osiguranju delegata Drube Bil
derberg. Pa logino, ako je to njihov privatni sastanak, neka se ne osiguravaju
na teret poreznih obveznika, zar ne? (Kojima ionako ne smjeraju nita dobro),
U Sitges su nahrupili i aktivisti, a jedan od njih, Rafa Palacios, obratio se
policijskoj blokadi megafonom, to moete vidjeti na internetu, a vrijedi poslu
ati jer je ovjek bio nadahnut. Dovoljno nadahnut da takne ljude u osiguranju,
barem prema vlastitom opisu daje vidio jednog policijskog inspektora kojem su
potekle suze na oi. Dan poslije aktivisti Ivan Torres i Rafa Palacios uhieni su i
odvedeni u policijsku postaju jer su pokuali fotografirati hotel s oblinjeg brda.
Privedeni su istom onom policijskom inspektoru kojem se Rafa obratio dan ra
nije preko megafona. Koji mu je sad, kako je opisao Rafa, rekao:Divimo vam se,
Vrlo smo tuni, ali ne elimo ovdje sukobe. J edino to elim je da cijela operacija
u Sitgesu proe bez incidenata. No, zaista mi se ne sviaju ti ljudi.
Novinar Charlie Skelton diskretno je razgovarao s osobljem hotela u Sit
gesu gdje se odravala ovogodinja konferencija Drube Bilderberg i objavio
dio popisa delegata koji su prisustvovali sastancima. Evo nekih, tek da se pod
sjetimo dokle to ide:
-Marcus Agius: direktor izvrnog odbora BBC-a i predsjednik Barclaysa,
britanske financijske tvrtke koja djeluje diljem svijeta
-J osef Ackermann: predsjednik Deutsche Banke i direktor Shella
-General J ack Keane: bivi zamjenik naelnika stoera amerike vojske i
lan odbora u General Dynamicsu
-J uan Luis Cebrian Echarri: direktor medijske korporacije Grupo Prisa
-Richard Holbrooke: diplomat za pitanja Afganistana i Pakistana u admi
nistraciji Baracka Obame, lan Vijea za meunarodne odnose
-Gustavo A Cisneros Rendiles: medijski mogul iz Venezuele
-Victor Halberstadt: profesor ekonomije na Sveuilitu Leiden i meuna
rodni savjetnik financijske korporacije Goldman Sachs, predsjednik Meuna
rodnog instituta za javne financije
-Roger Atlman: osniva i predsjednik meunarodne investicijske korpo
racije Evercore Partners.
-J oaquin Almunia: panjolski lan Europske komisije
-W. Edmund Clark: predsjednik TD Bank Financial Group
-J yrki Katainen: ministar financija Finske
214
20. poglavlje
POZADINA MOI
Jo jednu eskapadu licemjerstva moglo se vidjeti kroz niz novinskih tek
stova u kojima je papa Benedikt XVI, nekad znan kao Ratzinger, dobio prostor
da se ispriava vjernicima,, ^Osramoen sam i ponien zbog grijeha sveenika
pedofila, pisalo je u naslovu teksta o tome kako je sredinom rujna 2010. pri
mio u Londonu pet rtava (od vie stotina) sveenikog nasilja. Nakon to
je sasluao njihova svjedoanstva, vidljivo dirnut, pisalo je, papa je rtvama
obeao punu potporu te naglasio kako Katolika crkva ini sve da do slinih
dogaaja vie ne doe.
Hm. Pa opet: Hm. J er sad vie ne govorimo o par izoliranih sluajeva ve
o pojavi koja poprima naznake epidemije. No, mada je papa izrazio svoju du
boku bol nevinim rtvama neizrecivih zloina, njegov posjet Londonu pratio
je prosvjed od nekoliko tisua ljudi koji su prosvjedovali protiv papine politike
prema upotrebi prezervativa, protiv stajalita Vatikana prema homoseksual
cima kao i zbog sveenika-zlostavljaa djece. Lucy Duckworth izjavila je za
novine da su je od pete do jedanaeste godine seksualno iskoritavala tri svee
nika, a da su dvojica jo uvijek sveenici i da imaju obraza nazivati se slugama
Bojim. Na prosvjede u London Barbara Dorris je stigla iz St. Louisa u SAD-u.
U rukama je nosila transparent na koji je zalijepila svoju sliku s prve priesti,
kada je imala sedam godina, i kad ju je zlostavljao sveenik.
Uoi papinog putovanja u Veliku Britaniju, pisalo je jo prije u novinama,
primas Katolike crkve u Belgiji, nadbiskup Andre-J oseph Leonard, nakon to
se javnost zgrozila razinom seksualnog zlostavljanja nad djecom od strane ka
tolikih sveenika, izjavio da je skandal izazvao puno boli papi Benediktu
XVI. Da, uvjeren sam da ga dua boli. Pogotovo u svjetlu injenice da je, kao
to je pisalo, Katolika crkva u Belgiji imala svoju internu radnu skupinu koja
215
5VI PlSE u NOVINAMA poneito l ne) Krallmlr MK.ik
je bila zaduena za istragu (novoorvelovskl izraz za zatakavanje) seksualnog
zlostavljanja.
Kad se naete u opasnosti od razotkrivanja, zlatno je pravilo da povedck*
samostalnu istragu. Tako ete izbjei teka pitanja i rei da ne elite pre
judicirati ishod istrage, iako cijelo vrijeme znate kakav e ishod biti jer sic
sami odabrali istraitelje. Primjera je puno, od Warrenove komisije koja je
istraivala ubojstvo Kennedyja, studije amerikog ratnog zrakoplovstva Plava
knjiga koja je istraivala pitanje NLO-a, do komisije koja je istraivala napa
de 11. rujna. Tony Blair je pokrenuo istragu pod ravnanjem lorda Huttona 0
okolnostima, kako pie David Icke, bjelodanog ubojstva inspektora za oruje
Davida Kellyja koji je bio rekao, to se kasnije pokazalo tonim, da su Blairove
tvrdnje o prijetnji koju bi predstavljao Sadam Husein bile napuhane. Usput
reeno, zato sam morao imati blizu vreicu za povraanje kad sam nedavno u
novinama, u tekstu preko tri stranice (povodom njegove autobiografije), itao
Blairovu ispovijed o tome kako mu je teko bilo to su Britanci ginuli, kako Je
esto plakao i kako mu je ao to je imao krive obavjetajne podatke.
Takvih istraga ima koliko elite. I Vatikan je - nakon skandala s mason
skom loom P-2 i ubojstva pape Ivana Pavla I 1978. godine (nakon 33 dana na
dunosti) koji je elio sprijeiti utjecaj P-2 unutar crkve na elo samostal
ne istrage stavio dr. Hermana Absa, direktora Deutche Bank tijekom Drugog
svjetskog rata, jednog od glavnih izvora Hitlerova financiranja, kojega su zvali
i Hitlerov rizniar. Abs je bio i Malteki vitez, a i lan Upravnog odbora I. G.
Farbena, nacistikog farmaceutskog giganta koji je zatvorenike koncentracijskili
logora koristio kao robovsku radnu snagu. Poslije rata je uhien, ali je, pie Icke,
rotildski kontrolirana Engleska banka intervenirala da ga se pusti na slobodu.
Ali, kako te samostalna istraga pedofilstva koju je pokrenula Crkva u
Belgiji godinama nije dala konkretne rezultate (u biti, konkretni su rezultati,
iz perspektive Crkve, bili upravo to: da se nita ne sazna, op. K. M.) vlast je
odluila pokrenuti svoju istragu. Policija je ak upala u prostorije vie crkava,
ukljuujui sjedite biskupije u Mechelenu, a pretraena je i grobnica jednog
kadrinala jer se sumnjalo da su ondje zakopani vani dokumenti o umijeano-
sti Crkve u skandal. Policija se opravdavala time da je traila dokaze o tome
kako je Crkva zapravo cijelo vrijeme pokuavala prikriti dokaze o umijea-
nosti sveenstva u skandal seksualnog zlostavljanja, dok su crkveni oci otro
kritizirali takve akcije kao povredu autonomije. No, upravo zahvaljujui tim
akcijama, Belgija je otila najdalje od svih drava u kojima su izbili seksualni
skandali sveenika.
216
20, poglavlje POZADINA MOI
Objavljeni dokument na 200 stranicu, kojega je sastavilo dravno istrano
povjerenstvo, sadri i svjedoanstva mnogih rtava; veinu ine djeaci, ali ima
I djevojica. Navodi se da su neke rtve seksualno zlostavljane u dobi od samo
dvije godine. Neke od rtava su izjavile da su zlostavljane nakon ispovijedi,
druge pak da su, traei objanjenje od Crkve, naile na razne manipulacije i
od sveenika koji su inae osuivali takvo ponaanje drugih sveenika. Pisalo
je i da je izvjetaj potvrdio kako stotine rtava seksualnog zlostavljanja i dalje
pate zbog tekih trauma koje su doivjele u prolosti.
J avnost je u Belgiji, pisalo je, okirana spoznajom da je gotovo 500 oso
ba tuilo Katoliku crkvu za zlostavljanje. No, od Crkve su do sada dobivali
samo upute kako, kao krani, moraju nauiti pratati. Tek sada je Crkva,
pisalo je, konano progovorila i priznala svoja strana nedjela. U brojkama:
dosad je 500 osoba tuilo Katoliku crkvu za seksualno zlostavljanje, 320
je do sada otkrivenih zlostavljaa, 13 osoba je poinilo samoubojstvo kao
posljedicu seksualnog zlostavljanja, 1osoba je bila zlostavljana u dobi od
ti vije godine, 5 osoba je bilo zlostavljano u dobi od 4 godine, a 60 posto
zlostavljanih bili su djeaci.
Nije samo Crkva dio lanca pedofilije. U Portugalu je u rujnu 2010.
okonan estgodinji proces u kojem je razotkriven pedofilski lanac u
kojem su bili pripadnici elite portugalskog drutva, pisalo je u novina
ma, koja je desetljeima zatakavala sluaj. Sedmero ljudi proglaeno je
krivima za silovanje siroadi, a estorica mukaraca osuena su na kazne
od 5 do 18 godina. Meu njima su Carlos Cruz, svojedobno proglaen
najpopularnijim ovjekom Portugala, televizijski voditelj s tridesetogo
dinjim iskustvom, te J orge Ritto, nekadanji diplomat i ovjek koji je
neko vrijeme bio i ambasador UNESCO-a u Portugalu, kao i jedan lije
nik i jedan odvjetnik. Bio je to najdulji proces u pravosudnoj povijesti
Portugala, prepun zastraivanja svjedoka i drugih metoda kojima je por
tugalska politika elita nastojala prikriti monstruozne zloine. Zbog cije
log sluaja, pisalo je, Portugalci su izgubili povjerenje u svoj pravosudni
i policijski sustav. Izvjetaji o tome da portugalski monici s bolesnim
seksualnim sklonostima koriste sirotita za pronalaenje svojih rtava,
poeli su kruiti jo osamdeseteih godina prologa stoljea, ali su stav
ljena na stranu. Tadanja vladina dunosnica Costa Macedo o tomu je
obavijestila tadanjeg predsjednika drave, generala Ramalhoa Eanesa, i
predoila mu vrste dokaze. No, nikakva istraga nije pokrenuta, a Mace
do je dobivala telefonske prijetnje smru.
217
SVE PlSF U NOVINAMA (,n ponotio I ne) MK.ik
O koliko se djece radi? Uivi voza lisubonskog sirotlta asa Pia priznao
je - 639 zloina!
U knjizi Davida Ickea Najvea tajna, a i nekim drugima, postoje obimna
i dobro dokumentirana poglavlja u kojima se razotkriva mreu sotonistikih
i pedofilskih rituala diljem svijeta u koje su, kao po pravilu, ukljueni najviSI
ealoni drutva, ukljuujui i neke efove najveih drava. Pomou tih magij
skih rituala, u kojima su glavni dio rtvovanja djece radi hranjenja njihovim
strahom, pie Icke, oni uspostavljaju vezu sa svojim gospodarima s druge ra
zine. Dokumentirao je nekoliko otkrivenih lanaca pedofilije i trgovine djecom
(ponekad se za rtvovanja koriste djeca roena u tajnosti koja nikad nisu pri
javljena pa nitko nije niti znao da su nestala), iji su tragovi u nekim zemljama
vodili vrlo visoko, do samog vrha.
Sjetimo se opet gmazova koji se navodno hrane ovjekovom energijom
i emocijama straha. Svaki put kad mislimo ili osjeamo, aljemo, pie Icke,
val koji titra u skladu s frekvencijom konkretne misli ili emocije: Niska vi
bracija straha i s njim povezane emocije poput ljutnje, agresivnosti, stresa
i krivnje stvaraju frekvencije koje se slijevaju u meuprostornu razinu (gdje
ive gmazovi; op. K. M.) i tako postije energetski izvor J a gmazove i ostale
entitete. to ovjeanstvo osjea vie straha u svim njegovim oblicima, to e
vie energije - snage - imati gmazovi i drugi meuprostorni entiteti za svoje
odranje i napad na nas same. Cjelokupni globalni sustav osmiljen je na
nain da se stvara energija straha, stresa i patnje te da se ljudsko stanovnitvo
pretvori u izvor njihove energije. Icke je citirao Alana Waltona, dugogodi
njeg istraivaa i pisca o gmazovima koji je rekao: Ti vampirski t ipovi (gma
zova) ... zapravo se nastoje hraniti energijama ljudskih emocija i ivotnom
silom/esencijom da bi dobili energiju koja im je oigledno potrebna ne samo
kako bi se infiltrirali u na svijet nego i u nau dimenziju.
David Icke pie da je pedofilija jo jedan oblik ponaanja tih energestkih
vampira koji na poseban nain ude za energijom i esencijom djece. Pedofile
su opsjeli gmazovi i druga demonska bia, tako da kada spolno ope s djecom,
demon koji ih je opsjeo upija djetetovu energiju iz prve akre s dna kraljenice,
sjedita kundalinija. Mnogi ekstemni, jezivi postupci proizlaze iz opsjednusto-
sti poinitelja tih groznih nedjela.
Ako vas tema zanima (jer je nevjerojatna barem koliko je zastraujua, a
izvan cijelog konteksta Ickeove prie teko ju je ope smisleno smjestiti u neku
ladicu) potraite je na stranicama njegovih knjiga. Ali znajui to, prestao sam
dogaaje koje sam naveo promatrati kao izdvojene incidente. Pogotovo zato
218
20, poglavlje po za d in a mo (i
tlo je ak i iz novinskih vijesti vidljivo tlu ono to nisu. Tisue djece, mnotvo
vcenika, predstavnik UNESCO-a , panjolski voditelj vijesti... svi su ti ljudi
dio 'sustava koji kroji mreu kontrole na ovom svijetu.
* * ** * * * * * * *
Zanimljiva vijest osvanula je i u srpnju 2010. na jednom portalu. Naslov je
glasio: Dvije treine medicinskih istraivanja je pogreno.
Pisalo je da je J ohn Ioannnis, britanski infektolog i medicinski analitiar,
pregledao stotine istraivanja i zakljuio da su se dva od tri zakljuka objav
ljena u medicinskim asopisima kasnije pokazala netonima. Evo najeih
razloga pogrenih preporuka i zakljuaka koje je on naveo:
1. Istraivai izmiljaju dokaze
Znanstvenici tvrde da su uveni sluajevi prevare rijetki, poput onog kad
je 2005. junokorejski znanstvenik Woo Suk Hwang lano tvrdio da je kloni
mo ljudske matine stanice. Meutim, u anonimnoj anketi s 3200 medicinskih
znanstvenika koju je proveo asopis Nature, treina je priznala da je bar jednom
namjestila rezultate istraivanja. U slinoj anketi, polovica znanstvenika je re
kla da znaju za studije koje su ukljuivale prevare. Broj onih koji su uhvaeni
je, zapravo, zanemariv. No, to dovodi do tako iznenaujue razine nepotenja?
C)dgovor je jednostavan. Znanstvenici moraju objavljivati nove radove s impre
sivnim rezultatima kako bi odrali svoje karijere na ivotu. Nekima je to teko
uz poten rad.
2. Makinacije rezultatima
I cijenjeni znanstvenici esto odbacuju podatke. esto to moraju zbog
loe opreme ili zbog toga jer se ukljueni pacijenti ne dre programa. Pro
blem je to nije uvijek jasno gdje podvui crtu izmeu podatka koji je na
stao grekom i podatka koji se znanstveniku ne svia. Douglas Altman, iz
Centra za statistiku u medicini s Oxforda, prouio je vie od 100 istraivanja
lijekova i usporedio sirove podatke i one koji su objavljeni. U veini studija
neki su podaci izostavljeni - oni najee nisu podupirali zakljuak. Krajnji
oblik proiavanja podataka je odbacivanje kompletne studije koja se zbog
nepovoljnih rezultata u cijelosti taji od javnosti. esto to rade farmaceutske
kompanije. Primjerice, prije dvije godine dokazano je da 23 od 74 pokrenute
studije o antidepresivima nisu nikad objavljene. Objavljene su samo one koje
su pokazale da antidepresivi imaju uinak.
219
3. Znanstvenici testiraju krive pacijente
Lijekovi su esto testirani na ljudima koji ne trebaju odreeni pripravak,
a ne na populaciji koja bi ga koristila. Ponekad je testirana skupina sastavljena
od iznimno zdravih ili, s druge strane, od krajnje bolesnih pojedinaca. I to
to je testirana grupa vrlo mlada ili vrlo stara takoer moe dovesti do krivili
zakljuaka. Uza sve to, nekim se volonterima plaa sudjelovanje u istraivanju,
to rezultira velikim brojem siromanih, alkoholiara, narkomana i beskunl
ka, to takoer iskrivljuje rezultate.
4. Mora se pronai zacrtani zakljuak istraivanja
I sama sluajnost nam govori da e u medicinskim i psiholokim istrai
vanjima uvijek biti poboljanja kod odreene grupe ljudi. I to ne mora imali
nikakve veze s testiranjem. Ali, znanstvenici tada mogu tvrditi da je pobolja
nje nastalo zbog tvari koja je testirana.
5. Prouavaju krivog sisavca
Prije etiri godine u bolnici Northwick Park u Middlesexu testiran je ekspe
rimentalni lijek koji bi trebao lijeiti leukemiju. Ubrizgavali su ga u tijelo estero
volontera. Svi su vrlo brzo naglo oboljeli. Lijek je prethodno proao test sigur
nosti i pokazalo se da i 500 puta vee doze nemaju nikakvo negativno djelovanje
- ali samo na ivotinjama. Medicinska istraivanja postala su ovisna o testovima
na ivotinjama. Revolucionarna otkria koja se razglase po medijima esto su tek
rezultati uoeni na ivotinjama, a naknadno nemaju ni priblino slian uinak
na ljudima. Tri etvrtine ispitivanja ne prolaze testiranja na ljudima zbog opa
snih nuspojava, ili jer jednostavno nemaju ljekovito djelovanje.
Kad smo ve kod zdravlja, u jesen 2010. u novinama je osvanula i vijest
da Ministarstvo zdravstva nije uspjelo na sudu dokazati da je otac koji je lani
odbio cijepiti sedmogodinje dijete protiv MoPaRu-a, DiTe +IPV bolesti (os
pice, zaunjaci, rubeola, difterija, tetanus) kriv zbog neprovoenja imunizacije
po Zakonu o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (nije li ovo opet novoor-
veolovski govor, u kojem se unitavanje prirodnog imuniteta tijela cjepivima
naziva zatitom puanstva), pa nee biti novano kanjen. Sud nije mogao
sa sigurnou utvrditi je li atopijski neurodermitis, od kojeg je djeak obolio
s tri mjeseca, posljedica cijepljenja. Kako nije bila iskljuena mogunost da je
zdravlje bilo narueno zbog cijepljenja, sutkinja je oca oslobodila. Po zakonu,
kontraindikacije su opravdan razlog za odbijanje cjepiva, ali kao to se vidi, to
se mora dokazivati na sudu.
SVI: PlSl: U NOVINAMA (,i ponuMn I nu) Kmilmlr MKflk
220
20. poglavlje POZADINA MO(*l
ovjek je prilikom upisa djeteta u kolu odbio cijepili dijete zbog burnih
reakcija na ranija cijepljenja, pa su i 011 i supruga htjeli zatititi dijete. Kad je
njihov sin cijepljen HiB cjepivom u dobi od dva mjeseca, dobio je ekcem na
lijevom obrazu, a nakon to je s tri mjeseca cijepljen protiv Di-Te-Per plus Po
lio bolesti, stanje mu se pogoralo pa je dobio atopijski neurodermitis - rane i
svrbe po cijelom tijelu.
Pitam se koliko tete poine cjepiva djeci, a da se ne manifestiraju tako
brzo i tako burno? Zar zaista netko ozbiljno misli da ovjek moe poboljati
ono to je priroda napravila, ljudski imunoloki sustav? Zbog poboljanja hi
gijenskih uvjeta, mnoge bolesti su se za 95 posto smanjile i skoro nestale jo
prije uvoenja cjepiva. U okviriu pokraj testa pisalo je da u svijetu postoje te
orije za i protiv cjepiva, nakon to se nastanak nekih autoimunih bolesti poeo
povezivati s cjepivom. U nekim zemljama cijepljenje nije obavezno, ali se neci-
jepljena djeca ne mogu upisati u vrti i kole. Opet novoorvelovske doskoice.
Nije obavezno, ali zapravo jest.
Toliko iz vijesti; detaljni prikaz manipulacije lijekovima i rezultatima
istraivanja mogu se nai u odlinoj knjizi lijenice Lidije Gajski Lijekovi ili
pria o obmani.
*************
Sljedea vijest koja je ispala iz mojih kuverti podsjetila me na one vijesti
iz jednog od ranijih poglavlja, koje pokazuju kakve su nagrade nakon zavr
etka mandata ekale bive premijere Velike Britanije, panjolske i druge za-
slunike, u vidu odlino plaenih poslova u iluminatskim korporacijama ili
basnoslovnih honorara za predavanja. Kao i mnogi drugi pijuni Elite, i naeg
biveg premijera ekale su nagrade. Njegov prvi angaman nakon odlaska iz
Banskih dvora Icrajem 2009., pisalo je u novinama, bilo je savjetniko mjesto
kod kanadske bogataice Louise Blouin, predsjednice Zaklade koja organizira
globalni samit kreativnog razvoja u New Yorku. Jo u vrijeme dok se to zbivalo,
u jednom je novinskom lanku spomenuto da u nadzornom odboru te zaklade
sjedi i jedan od glavnih operativaca Elite, glavom i bradom Henry Kissinger.
Ba zanimljivo. Uostalom, kakav to mudri savjet moe Ivo Sanader dati jednoj
bogataici koja ga moe pojesti za doruak? Ovo su sve, tako oigledno, tek
paravani, uhljebljenje ovjeka koji je napravio to mu je reeno.
Ambicioznu kanadsku bogataicu i humanitarnu djelatnicu Louise Blouin
uvrtavaju meu tridesetak najbogatijih ena svijeta jer je, izmeu ostalog, vla
snica multimilijunskog londonskog umjetnikog instituta, a Shimon Pere, Bili
Clinton, Henry Kissinger samo su neka od zvunih imena njezinih prijatelja
221
SVE PlSF. U NOVINAMA (...a ponplo I ne) KiHIlmli MK,il<
kojima se sada pridruio i Ivo Sanader, pisalo je. U funkciji hrvatskog pi t*
mijera Sanader je u rujnu 2008. sudjelovao u radu njenog Globalnog samlttt
kreativnog razvoja u New iforku govorei izazovima globalizacije i hrvat
skim iskustvima. Louise Blouin bila je oduevljena njegovim nastupom, re
eno je u novinama, pa je dobio poziv da i ove godine doputuje u New Yoi k,
Sanader je prihvatio poziv Louise Blouin da postane punopravnim lanom
uprave njezine Zaklade koja od 2006. godine organizira Globalni samit kre
attmog vodstva u New orku.
No, u rujnu 2010. Ivo Sanader je postao i sveuilini profesor u Nevv Yor
ku, valjda kao dodatak nagradi. ak je na naslovnoj stasi ti novina pisalo tla
e predavati na Institutu Harriman u sklopu Sveuiiitu Columbia. Na ta st
imena neprekidno nailazi kroz povijest globalne urote. Bifli je premijer, pi*
salo je, za kojeg je jo danas zagonetka zato je tako naprasno: napustio polo-
aj i m i Hrvatsku u stanje krize (to me nadi na neke heretike misli; <>/>,
K, M.), imenovan gostujuim suradnikom I nstituta Harriman, p^ak nema
obavezu stalno boraviti u Nevv Yorku. Ba fino. No, mora neto naizgled I
raditi, ali u istom duhu kao i dosad, pa e predvoditi novoformiranu znan
stvenu grupu koja & pratiti odvija li se okupacija drava bive J ugoslavije po
planu. U novinama je to reeno ovako: grupa e prouavati zavrne procese*
integracije jugoistoka Burope u Europsku uniju i sve zadae koje se moraju
raditi aa tom putu.
Na logino pitattje novinara je li novo radno mjesto biveg premijera na
metnuo netko iz amerike ili europske politike, iz Instituta Harriman odgovo*
reno je da je Sveuilite Columbia neovisna znanstvena institucija koja samu
procjenjuje to je korisno za njene studente i ptofesoee tf za ugled Uveuilita",
0 bajke sam prestao vjerovati prije tridesetak godina. ao mije, deki, ali to nr
mogu progutati. Ali zato je jasno na kojem im je mjeg|uGe s otefcom da su u
priopenju rekli da se upravo 'Harriman u proteklih dvadeset godina od po*
etka sukoba na prostorima bive J ugoslavije intenzivno posvetio problemima
na jugoistoku EiHiOpe te tvrde da je J fcrasrftt put prema EU dobar primjer
drugima te da integracija jugoslavenskih i drugih komunistikih zemalja u
EU zasluuje znanstveno pruavanje. Napornih li tipova.
A krajem 2010., u zakladi Louise Blouin, tta Upit novinara suradnji sa
Sanaderom, nls htjeli nita komentrati, a nisu odgovorili niti na elektroniku
postu. Novinar je i sam nagaao je li i Louise Blouin lobirala za Sanaderov
dolazak na Institut Harriman ili su se u priu upleli i Hitel bivi prijatelji iz
Washingtona i State Departmentaf
222
;<) |io(|l.ivl|p POZADINA MOI
J edan je novinski kolumnist sve to takoer uoio i objavio teksti pod
naslovom Nakon svih usluga, EU moe uhljebiti Sanadera. Napisao je kako
hi se Sanader moda mogao uhljebiti u hijerarhiji EU. J er ju je zaduio. Kao
premijer rasprodavao im je ostatke hrvatskih banaka i velikih dravnih tvrtki,
u Pavelievu stilu darovao im je 25.000 etvornih kilometara J adrana (ZERP),
uhienje Gotovine pretvorio je u politiki program. I tako dalje.
Inae, kao gost Harrimana, Sanader je ve dvaput pred profesorima i stu
dentima u New Yorku govorio o Hrvatskoj i euroatlantskim integracijama u
jugoistonoj europi, to je poznati eufemizam. U novinama je pisalo to je tada
rekao taj spin majstor: Postoji odreeni postotak Hrvata koji su protiv ulaska
nae zemlje u EU. (Istina je da postoji odreeni postotak koji su za, nekih
skromnih 27 posto; op. K. M.) Ja im kaem da za mene EU znai sjediti za istim
stolom s onima u Bruxellesu koji kreiraju meunarodnu politiku (za njega to
sigurno znai ba to, kao to se f|di iz njegovog djela, a past e i nagradica, ali
ini ostali nikad neemo vidjeti taj stol; op. K. M.), a time i nau budunost. (Ba
se toga i bojim; op. K. M.). Bolje je biti s njima i pomoi u kreiranju politike
nego ekati ispred vrata da drugi o nama odluuju (to je zapravo upravo ono
io e se dogoditi ulaskom u EU; op. K. M.)>a upravo to su Hrvati stoljeima
morali trpjeti. (...Pa zato ne bismo trpjeli jo par stoljea, zar ne?; op. K.M.).
Mi smo zemlja u srcu Europe i njihova budunost je i naa, i obratno. Mi ne
mamo alternativu EU i NATO savezu, zavrio je svoje (iz)laganje bivi navod
no hrvatski premijer. Sigurno su mu svi jako pljeskali. Tamo, u tom Instututu
I larriman, na tom Sveuilitu Columbia.
Eh, da, Columbia. J edno od mnogih imena babilonske, golubice, boice
razaranja, Semiramide i jedna od glavnih simbola Iluminata, koje neki naziva
ju i Babilonskim bratstvom. Glavni grad SAD-a, u ijem je planu i arhitekturi
sadrana gomila ezoterijskog znanja i simbola, nalazi se u okrugu Columbia.
Rimski gmazovski hibridi, pie Icke, tovali su Semiramidu kao Venus Colum-
bu ili golubicu Veneru, a Columbe na francuskom jo uvijek znai golubica.
Postoji Britanska Kolumbija u Kanadi, pa Columbia Pictures, sveuilite Co
lumbia i Columbia Broadcasting (amerika televizijska mrea CBS). Columbia
tj. Semiramida prikazana je i kipom slobode. Teko da se utjecaj sveuilita
Columbia u iluminatskoj mrei moe potcijeniti, ali o tome je puno pisano na
drugim mjestima.
A tko su ti Harrimani? Simpatini ljudi. Edward R. Harriman bio je vlasnik
eljeznikog carstva, jedan od suvremenika drugih baruna-lopova, kako su ih
zvali, od kojih su najpoznatiji Rockefelleri sa Standard Oilom, Andrew Carnegie
223
SVE PIE U NOVINAMA (. ponHto I ne) KiHimlr MK.ik
s carstvom elika i bankarski magnat J. P. Morgan, Sve njih, kao i Harrimana,
financirala je i kontrolirala obitelj Rotschild. Danas imate zaklade s njihovim
imenima, Zakladu Carnegie, Zakladu Harriman, Zakladu Rockefeller...
Bogata je povijest Harrimana. Bankarsko poslovanje Fritza Thyssena,
njemakog poduzetnika u industriji elika i bankara koji je od ranih 1920 ili
financirao nacista bilo je pripojeno tvrtki W. A. Harriman Companv u New
Yorku (s nazivom Bnnvn Brothers, Harriman, nakon 1933.) koju su (barem
u poetnim danima) financirali Rothschili. Obitelj Harriman isticala se da
vanjem podrke kako ruskoj revoluciji tako i Hitleru. J edna 1hvsennova kom
panija kontrolirala je Union Banking Corporation u SAD-u u kojoj je sjedio
1. Roland I larriman zajedno s poznatim nacistima i podupirateljima nacista.
Djed predsjednika Busha mlaeg, Prescott Btfeh, kao jedna od poluga I larri-
manovog carstva, sudjelovao je U financiranju nacista preko kompanije pod
nazivom Union Bank Corporation. Praktiki cijelo trgovanje nacista sa SAD-
om bilo je Roeno: Harrimanovim. (Rotschilovom) interesima, a otac Georga
Busha svoje je bogatstvo dugovao I larmanima. Roland je bio brat W. Averella
Harrimana, lana Komiteta 300, koji je bio direktor Mocganove zaklade dok
je ova financirala Lenjina i Trockog. Averell Harriman bio je direktor kompa
nije Guarantv Trust koja je financirala Lenjina i Trockog u svrhu pokretanja
revolucije, a kasnije je posluila za pokretanje tzV. hladnog rata. Taj je Harri
man kasnije obilno zaradio na poslovima s Rusima, bio veleposlanik u SSSR-
u, jedan od najutjecajniih glasova u Demokratskoj stranci i blizak suradnik
predsjednika Franklina D. Roosevelta. Njegov sin, W. Averell I larriman bio je
posrednik kojega su SAD poslale: u Iran l?Si3, s delegacijom prepunom ljudi
povezanih s amerikim naftnim kompanijama.
J ohn Loftus, predsjednik lilKeja holokausta na Floridi i bivi tuitelj u
Odjelu za nacistike zloine u ministarstvu pravosua, upozorio je na vezu
nacista Lbitelji Bufc te izjavio da su vodei nacistiki industr^bi u tajnost i
posjedovali banku Harrimana/Busha te su prebacivali novac nacistima ak i
kad je SAD ve uao u rat. Banka je zatvorena 1951., a njenom likvidacijom
puno je novca pripalo Prescottu Bushu, pa je Loftus rekao da bogatstvo obitelji
Bush potjee iz l l i i eg Rekrha.
Harrimane je spomenuo i Ron Rosenbaum, iMlista New York Observer,
koji je krajem 2000-te sofisticiranom tehnikom nonog snimanja, s jo nekoli
ko prijatelja, snimao iniefaeijsku ceremoniju tajnog Draitva lubanje i kostiju.
O tom je drutvu zapisao: Radi se o inicijacijskom obredu kpji vee diploma
te, medijske monike, bankare i pijune u doivotno, multigenelitSjjsk dru-
224
Ivo daleko utjecajnije od bilo kakvog bratstva. To je bila i ostala sr amerikog
establimenta. Odnosi se, meutim, najprije kuju uz pomo rituala, a injenica
da su osnivai Time Inc.-a i CIA-e, kao i nekoliko ministara vanjskih poslova
le savjetnika za nacionalnu sigurnost, ljudi koji su donijeli odluke da se baci
atomska bomba na Hiroimu i Nagasaki, izvri invazija na Zaljev svinja i da
se SAD gurne u rat s Vijetnamom: Taftovi, Bundyjevi, Buckleyi, Harrimani,
I ovetti - svi do jednog sudjelovali u inicijacijskom ritualu koj bi mogao imati
veze sa stvarnom moi izniklom iz spomenutih spona. Ondje je prisutno ni
jemo razumijevanje, dobro snalaenje u tajnovitosti, kimanje glavom i migovi
kojima se demonstrira mo.
To su ti tipovi koji su utemeljili Institut Harriman, o kojem u enciklo
pedijama pie da je prvi akademski centar u SAD-u koji je bio posveen in
terdisciplinarnom prouavanju Rusije i Sovjetskog Saveza, a utemeljen je na
sveuilitu Columbia 1946. kao Ruski institut, uz potporu Zaklade Rockefeller.
Ruski institut je 1982. postao Harrimanov institut za napredno prouavanje
Sovjetskog saveza. Godine 1992., nakon kolapsa SSSR-a, institut se usmjerio
na zemlje biveg Sovjetskog Saveza i istone Europe.
Na tom je institutu Sanader dobio posao.
Evo i zato. Marjan Bonjak je u odlinoj knjizi E\J - Ne Hvala! prenio
izjavu tada premijera, Ive Sanadera, politikoj eliti na sastanku Nacionalnog
vijea za konkurentnost 1. oujka 2004., koju je prenio Novi list. Sad se vrsto
drite. Ivo jer rekao ovo:
Ostavimo politiku po strani... Svatko ima pravo na svoje miljenje i tre
bamo otvoriti iroku javnu raspravu bez suprotstavljanja euroskeptika i euro-
entuzijasta. Budimo eurorealisti, alternative prema putu u EU nema.
Kako, molim? Ostavimo politiku po strani, mada je rije ba o politikom
pitanju? Trebamo otvoriti iroku javnu raspravu, ali bez suprotstavljanja euro
skeptika i euroentuzijasta? Pa kakva je to onda rasprava? Budimo eurorealisti?
Pa to i jesam. Zato bih i elio pod svaku cijenu izbjei ulazak u tu tvorevinu.
Vrijedno je zabiljeiti i noviju izjavu tog spin-doktora, nakon to je akti
virao svoj mandat saborskog zastupnika u listopadu 2010. Ona je u novinama
posluila kao naslov, a glasila je: Vratio sam se kako bih sprijeio nedemokrat
ske procese u RH.
Ma daj! A ja sam nekako mislio daje bivi premijer moda aktivirao n v o |
saborski mandat radi imuniteta protiv krivinog gonjenja, s obzirom da ve
vie tragova korupcijskih afera i dravnog kriminala vodi do njega. Ali
ovo: u jednim dnevnim novinama je na tri stranice i s pelnarshtk lotogirtfi)rt
5VF PlSF U NOVINAMA (... ponelt I ne) Kie'.lmli MUk
popraen ulazak Sanadera u Sabor nakon aktiviranja mandata. Te novine, koje
oduvijek iznimno jako i bezuvjetno (i to po priznanju Davora Butkovia, jed
nog od njenih glavnih komentatora u vlastitoj kolumni) zagovaraju ulazak u
EU, zanimljivo su obojile tu reportau. Naime, bivi premijer se u Saboru na
ao u neugodnoj situaciji: nije mogao nai mjesto za sjesti, par puta su ga ljudi
zamolili da se digne jer sjedi na njihovom mjestu, pa su mu se bivi stranaki
drugovi smijali, a nakon to je izgovorio zakletvu za preuzimanje saborskog
manadata, zavladao je muk, gotovo nitko nije zapljeskao, to je inae obiaj.
Novine nisu o njemu rekle niti jednu lou rije, mrtve-hladne su tako
er prenijele njegovu apsurdnu izjavu da se vraa u politiku da bi sprijeio
nedemokratske procese i nitko se nije zapitao moe li to imati neke veze s
imunitetom i korupcijskim aferama. Ali se zato u nekoliko varijanti komen
tiralo kako su mu bivi stranaki drugovi, kojima je osigurao saborske plae i
razne povlastice, sad okrenuli lea. Zvualo je kao da je on svetac, dok su oni
neka vrsta izdajica. Koliko mene sjeanje slui, premijer je izdao cijelu zemlju
svojim ni do danas razjanjenjim naglim odlaskom koji je stvorio poprilinu
krizu, a time je zapravo izdao i svoju stranku. Strankom je vie vladao auto
kratski nego demokratski. Poslije je u njoj pokuao ono to su novine zvale
pokuajem pua, a sad su njegovi podreeni, koji su oito izvravali njegova
usmena nareenja (dakle, bez pisanih tragova, kako to obino ide u takvim
situacijama) pod istragom ili u zatvoru, a on se ee okolo kao nevin ovjek i
prima pohvale po svijetu.
Nema doktora do spin-doktora.
226
21. poglavlje
LANE PROMJENE
J edino su promjene stalne, to je, vjerujem, neto oko ega se svi moemo
sloiti. Zapravo, nije to ekskluzivitet ovog vremena - promjene se oduvijek
/bivaju, samo u zadnjih sto ili dvjesto godina puno bre nego ikad u znanoj
nam povijesti. No, jesu li sve promjene - promjene? Pogotovo u okolnostima
u kojima ljudi ele promjene. Ako pretpostavimo da vladajua elita to zna, na
ravno da e im ponuditi promjene, to jest privid promjena koji bi ljude na neko
vrijeme trebao umiriti. A onda e ve smisliti neto novo.
To je najbolje vidljivo u mnogim politikama velikih drava, koje ostaju
si rateki nepromijenjene desetljeima, mada se svakih par godina na izborima
u tim zemljama zbivaju promjene. Amerika politika cijelo vrijeme je ista, ma
iko da je na vlasti: ostarjeli glumac, bivi direktor CIA-e, simpatini saksofo-
nist, glupa budala ili mladi i napredni crnac. Ba ovaj, zadnji, najbolji je pri
mjer promjena koje to nisu.
Slavni strip-autor Alan Moore je u jednom svom stripu, mislim Vfor Ven-
iletta, napisao da su sve politike struje iste, a da je jedina prava razlika ona iz
meu tiranije i anarhije. Naravno, anarhiju ovdje ne treba shvatiti na pogrean
nain kako je se ponekad shvaa, pa se pred oima ukazuje slika nereda, palea
i razbojstava. Anarhija je sustav bez vlasti - to je sve. Znam da je teko zamisliv,
ali ne toliko teko koliko bi ga se moglo zamisliti, a o tome su ispisane stotine
i stotine stranica. S druge strane, suvremena zastupnika demokracija esto se
otkriva kao tiranija elite. Dvjestotinjak lanova parlamenta ima ovlasti donijeti
bilo kakav zakon, neovisno o tome ele li ga ljudi ili ne.
ini mi se da su prave promjene vie nalik nekom graanskom neposluhu
nego revoluciji, i da su spontane i pomalo neorganizirane ili, bolje rei, samo-
organizirajue. No, na politikoj sceni, takvih nema puno ili ih nema uope.
227
SVE PlSE U NOVINAMA (...ti poriitto I ne) Krtilmlf Mllak
Dva primjera lanih promjena mogu se uoiti u dva oka u jednoj glavi", n
Velikoj Britaniji i SAD-u. O lanim promjenama na vrhu vlasti Velike liri
tanije bruje sve novine, dok se za promjene u SAD-u do nedavno skoro dtt
nije ulo. Postale su aktualne tek krajem ljeta i ujesen 2010., uoi izboru u
Americi. Na priu o tome prvo sam naiao u tekstu objavljenom u jednom
tjedniku, ali i tamo je ono to mi je privuklo najvie panje (tzv. ajanke, vkli
dolje) bilo u funkciji osvjetljavanja teme koja je imala naslov Otac i sin Paul
protiv tiranina Obame.
Prvo da pogledamo kakvu su novu predstavu zakuhali u Velikoj Britaniji,
Nita pretjerano iznenaujue po pitanju pojavnosti, ve desetljeima s u
enjem gledamo kako se nekako usklaeno zbivaju politike promjene u za
padnoj i istonoj atlantskoj dravi, pa nekako u slino vrijeme djeluju parnjaci
Reagan-Thatcher, Blair-Clinton i slino.
Tako je prije koju godinu u SAD-u doao na vlast mladi crnac modernih
svjetonazora i mladenakog, optimistinog i oku ugodnog izgleda. Usprkos
obeanjima, mister Change je sluio interesima bankara i naftnih kompaniju
kao i Bush; slao je vojne postrojbe u Afganistan kao i Bush i jo ih poveao; joA
uvijek dri 50.000 vojnika u Iraku dok lae da je SAD povukao svoje jedinice!
Bush je muio ljude u Guantanamu, Obama je obeao da e ga zatvoriti, ali
i dalje je otvoren. Okladio sam se tada sam sa sobom da e se uskoro slino
pomlaivanje s dodatnom aromom neke radikalnosti (mislim na boju koe
amerikog predsjednika, to je za SAD bilo nezamislivo) pojaviti u Britaniji.
I evo ga, s kojom godinom razmaka, ali ipak je tu - David Cameron. BI
ciklom ide na posao, mlad je, armantan, dao je novo lice konzervativanut,
empatizirao je cijelu naciju boleu svoje male keri, po novinama ga opisuju
ka euroskeptika... Da, ba. Tako to ide u toj zemlji ve etrdeset godina, ti
i kod nas. Svaki sluganski britanski premijer, bez obzira kako se izjanjavao,
ostaje lojalan nadnacionalnoj eliti koja ga je postavila, i kojoj je cilj unititi
nacionalne suverenitete i postaviti globalnu elektroniku diktaturu kao jednu
svjetsku dravu. Drugim rijeima, britanski premijeri po pitanju EU sustavno
priaju jedno, a rade drugo.
U oblasti politike Cameron se ve pokazao, davno prije nego to j'
postao premijer, kroz neke poteze vezane uz poreze i minimalne plae, na
tetu vlastitih graana (rukopis Elite uvijek se moe prepoznati po desta
bilizaciji ivota graana), jo tamo poetkom 1990-ih, kad je bio posebni
savjetnik tadanjeg ministra financija, ali mu je to oproteno; moj boe, tn
se moe, takva je politika.
228
) I poglavlje 1A2NE PROMJENE
Kakva se to velika promjena zbila na kormilu Velike Britanije? Pa takva,
nikakva, jer je aktualni premijer izravni potomak etvorice britanskih kraljeva
Cleorgea I, Georgea II, Georgea III te kralja Williama IV (ali David nikad nije
mogao raunati na krunu jer je njegov praprapradjed bio nezakonito dijete).
To je njegov pedigre po pitanju krvnog srodstva, ali slika postaje cjelovita tek
kad spomenemo i da je roen u kotskoj bankarskoj obitelji, to znai da izrav
no pripada i financijskoj eliti koja drma svijetom i krvim lozama koje rade to
isto ve stoljeima. Naravno, to dvoje je u biti isto.
Cameronova rana biografija je predvidljiva; od rane je mladosti ivio
okruen luksuzom, iao u najbolje kole, ali se i bavio opijanjem, nisu mu bili
st rani marihuana i kokain, a sve to zajedno s kompiima iz oksfordskog elit
nog drutva Bullingdon, iji su lanovi ozloglaeni po bogatstvu, opijanju,
destruktivnosti i raskalaenom nainu ivota. Antipatino i bahato drutvo,
l aj pripadnik bankarske obitelj proet aristokratskom krvnom lozom je, uz
vrste veze s dinastijom Rotschild, prvo pohaao elitni koled Eton kamo
odlaze kraljevska djeca, a logina je stepenica potom bilo Sveuilite Oxford,
oito vrsto uporite Iluminata. Eton je dao 20 britanskih premijera, dok
je Sveuilite Oxford iznjedrilo njih 26, plus 28 prekomorskih predsjednika
i premijera. Osmorica od posljednjih dvanaest britanskih premijera bili su
oksfordski diplomanti.
Ali stanite, nismo jo gotovi kad priamo o krvnoj povezanosti bri
tanskog premijera. Ne zaboravimo njegovu enu, koja takoer ima pedigre,
jer se lanovi Elite ene unutar sebe. A njegova supruga, Samantha Sheffi-
eld, pisalo je u novinama, pripada plemikoj obitelji koja je nekada davno
prodala Windsorima zemljite na kojemu se danas nalazi Buckinghamska
palaa! Dakle, priamo o jezgri. O jezgri se doista i radi - tko je bio glavni i
neskriveni promotor Davida Camerona? Novine The Sun Ruperta Murdoc-
ha, istaknutog pripadnika Elite koji ima dugu povijest privatnih sastanaka s
utjecajnim piolitiarima. Tako bar pie u Wikipediji.
Ustvari, vjerujem da je na tim sastancima on taj kojega se moe nazvati
najutjecajnijim; to su sastanci na kojima se ti zamjenljivi ljudi sreu s istinski
monim medijskim magnatom koji ih moe skinuti ili postaviti na neko mje
sto. A bio je tu davno prije nego to su oni uli u politiku i vjerojatno e, ako ga
zdravlje poslui, biti tu dugo nakon to oni zavre sa svojim mandatima. ak
i u Wikipedji pie da je u kolovozu 2008. David Cameron prihvatio besplatne
letove da bi razgovarao u etiri oka s Murdochom (u prijevodu, pozvan je na
brifing) i bio na privatnim Murdochovim partijima na njegovoj jahti Rosehe-
229
SVE PIE U NOVINAMA (...a poimfiln I ne*) Krcfllmli MK.ik
arty. U javnom registru, Cameron je objavio tla je primio lel privatnim avio
nom Gulfstream IV (vrijednost leta se procjenjuje na 30.000 funti) koji mu je
poklonio Murdochov zet, guru odnosa s javnou Matthew Freud, ali nikud
nije otkrio sadraj razgovora s Murdochom. Uostalom, manje od godinu darut
ranije u dnevnim je novinama proitao kako su novine Sun tog dana objavile
da one od sada podravaju kandidata Camerona. Otad su neskriveno poele
puhati u taj rog. Dok se plan nije i ostvario. Zato je dirljivo u raznim uim i/,
danjima iste medijske kue itati kako je, eto, Cameron malo hladan, jer je ipak
roen u takvoj plemikoj obitelji, ali zato mu u otopljavanju i jaanju lj utiske
strane pomae toplina njegove ene Samanthe, one na zemljitu ije obitelji
se danas ustoboio, po nekima, sam centar paukove mree vladanja svijetom,
Buckinghamska palaa.
Skoimo sad na danas vie ne tako Novi kontinent. J este li uli za po
kret ajanki? Taj se neobini pokret pojavio unutar republikanskog bina'
kog tijela, a isprva je bio usmjeren protiv Obame Barracka, kojega pripatl
nici ajanki proglaavaju ni manje ni vie nego tiraninom. Na skupovima
zvanim ajanke mogu se vidjeti slikoviti plakati poput Obama bin Lyln"
(u prijevodu, otprilike, Obama sam Laov), High Taxes Chain Amerita"
i slino. Rije je o slikovitim desniarskim skupovima na kojima se ljudi
oblae u odjeu s kraja 18. stoljea, prizivajui sjeanja na dogaaje iz 1773.
Tada je skupina patriota odjevenih u Indijance u bostonskoj luci bacila
u more uvezeni aj kojeg su Britanci htjeli masno oporezovati. (Bar taku
kae slubena povijest, istina je naravno drugaija). Zato se skupovi na
kojima se ljudi okupljaju obueni po zadnjoj modi 18. stoljea i nazivaju
ajanke, kako bi prizvali duh borbe pm
tiv tiranije. Nazivanje predsjednika ni
manje ni vie nego tiraninom, osim to
dobro oslikava stvarnost i namjere Elite
koja ga je postavila, ispoetka mi je zvu
alo kao neobian zaokret za politiku
tradiciju SAD-a zadnjih 150 godina, koja
se dii demokracijom. Ako vlada demo
kracija, kako onda predsjednik moe biti
tiranin? Ili je nekome dolo iz dupelii u
glavu. Ili meni tek treba doi da je rije o
jo jednoj dimnoj zavjesi, jo jednoj lu
noj promjeni.
Dosta toan simbol - Baracka je postavila
ista mrea koja je pomagala naciste
230
I poglavlje IA2NE PROMJENE
P r i padni kom
pokreta ajanki sebe
smatra ak 24 posto
biraa. I sve se vie
ljudi okupljalo na tim
malim lokalnim mani
festacijama, da burno
i slikovito podre ono
to su smatrali temelj
nim amerikim vrijed-
M^Pfesi8nt 9 ' sume!
I nostima, meu kojima
I su neke stvari koje bih
potpisao, a i neke koje,
bar isprva, ne bih (ras
pon se kree od prava
Ma nemojte reifi
na posjedovanje oruja, preko kritike dravnih poreza, do protivljenja pobaa
ju). Bilo je stvari koje sa mi se odmah dopale dok sam itao taj novinski tekst,
tamo negdje u svibnju 2009. Recimo, to to su ajankari kao najvanije pitanje
zagovarali organiziranje i odluivanje o svakodnevnim stvarima na lokalnoj
razini, bez uplitanja drave, a posebno Obamine vlade. U kontekstu tenden
cija koje moemo iskusiti i sami, ovdje na pragu Europske unije, gdje zakone
koji se tiu ljudi u njihovim gradovima i selima nedemokratski propisuje biro
kracija s vrha superdrave od pola milijarde ljudi, bez uvaanja specifinosti i
razlika, takav zahtjev pokreta ajanki bih svakako pozdravio i ovdje kod nas.
Pokret ajanki mi se na trenutak uinio kao prava promjena, ona koja do
lazi odozdola, a ne odozgora. U tom bi kontekstu svakako trebalo spomenuti
ime republikanca Rona Paula, koji je, jo dok je bio u Libertarijanskoj stranci,
bio jedan od osnivaa tog pokreta. Prema istraivanju amerikog instituta za
ispitivanje javnog mnijenja Rassmussen: da je tada, sredinom 2010. bila pred
sjednika utrka, Obama Barrack bi dobio 42 posto glasova, a kongresnik iz
Teksasa Ron Paul, koji je u tom trenutku imao najvie izgleda da postane re
publikanski predsjedniki kandidat, dobio bi 41 posto glasova (uz 17 posto
neodlunih biraa).
Taj Ron Paul, kojeg opisuju kao 74-godinjeg ultrakonzervativnog republi
kanca, ve mije ranije privukao panju nekim izjavama koje su bile antielitistike
i nekako izvan uobiajenog repertoara amerike administracije. Primjerice, Paul
se zalae da SAD izau iz meunarodnih organizacija, i to ne samo iz Svjetske
231
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krellmlr MK.ik
Tko bi to oekivao?
trgovinske organizacije, nego ak i iz NATO-a i iz UN-a. Promie i neke druge
ideje koje su mi se na prvi pogled inile neprihvatljive, ali sve ovisi o toki gle
dita, u ovom izmanipuliranom svijetu u kojem su se dobre namjere koristile za
zle ciljeve. Smatra ga se ultrakonzervativcem, ali ne treba ga mijeati s klasinim
desniarima koji koketiraju s totalitarizmom, zagovarajui to snaniju dravu.
Ron Paul se 1988. pojavio u predsjednikoj utrci kao kandidat male Li-
bertarijanske stranke. I evo politike ideje koja nalikuje nekoj drugoj, ali u sebi
ima moda nosi sasvim suprotnu namjeru. Taj libertarijanski desniar sma
tra da treba ukinuti dravu (ba kao to to smatraju nadnacionalci koji grade
svjetsku globalnu diktaturu), ali njegova je zamisao bila intonirana drugaije
- svu vlast treba prepustiti lokalnim tijelima, to je potpuno suprotno od ak
tualne politike prenoenja vlasti i suvereniteta sve vie i vie, u svjetska tijela,
koja bi onda upravljala svim aspektima naih ivota.
Libertarijanstvo kao politika ideja u Americi ima dugu tradiciju, jo iz
vremena stvaranja SAD-a u drugoj polovici 18. stoljea. Ta filozofija glasi: sva
ki ovjek ima pravo sve svoje stvari rjeavati na lokalnoj razini, dogovorom sa
susjedima, a drava nema nikakva prava utjecati na to. Libertarijanci u nad
gradnji tih osnovnih shvaanja mogu krenuti ili prema ljevici i socijalistikim
naelima ili prema desnici, to je napravio Paul, koji je 2008. godine bio jedan
od kandidata koji su se borili za republikansku nominaciju.
232
21. poglavlje LANE PROMJENE
S obzirom da sam ve odavno uvidio da naueni programi u sebi kriju
zamke i da nita nije onako kako se ini da jest, malo sam u mentalnu mainu
ubacio teze koje zagovara taj lijenik, koji je prvo bio vojni lijenik, a potom
poeo vlastitu praksu na selu u konzervativnom dijelu Teksasa, gdje je dobro
upoznao funkcioniranje lokalne zajednice. ini mi se da samodostatnost lo
kalnih zajednica predstavlja nonu moru Elite. Kao vrlo mlad, Paul se zain
teresirao za ekonomiju i postao veliki pobornik teorije da se drava ne smije
mijeati u ekonomske stvari. On je ne samo ekstremni pobornik maksimalno
slobodnog kapitalistikog poduzetnitva, nego i protivnik svega ime drava
ograniava pojedinca, ne samo u privredi. Zagovara maksimalno smanjenje
poreza, slobodno noenje oruja, slobodnu trgovinu, ukidanje meunarodnih
sporazuma koji SAD ograniavaju u ekonomskim akivnostima (ve je reeno,
zalae se i a izlazak SAD-a iz WTO, NATO-a i UN-a). Nadalje, protivnik je
prava na pobaaj, vojne regrutacije, pa i ekolokih inicijativa koje ograniavaju
poduzetnitvo.
Kod svih ovih toaka malo sam zastao jer su mi neke od njih isprva zazvu-
ale desniarski, a onda i kao tipina propaganda Elite. Kad oni kau slobod
na trgovina, to u pravilu znai ukidanje carina koje tite domae proizvoae
i, praktiki, dozvola da veliki poderu male, koji ostaju bez ikakve zatite koju
im je drava pruala. No, uinilo mi se da, i sluaju pokreta libertarijanstva,
te ideje imaju onaj izvorni smisao te se doista odnose na pojedinca koji eli
raditi i zaraditi, a da mu drava ne pue za vratom i uzima polovicu od svega.
Uostalom, korporacije su ionako esto osloboene svakojakih davanja, pa se
ne ini da je libertarijanstvo jo jedna krinka korporacijskog liberalizma, u ko
jem su korporacije ve toliko
mone da mogu ucjenjivati i
drave same.
Potom, taj Paul je pro
tivnik ekolokih inicijativa
koje ograniavaju poduzet
nitvo. Koji primitivac, prvo
je to pada na pamet. Ali kad
sam se prisjetio u kojoj mje
ri su ekoloke inicijative iz-
manipulirane da se ogranii
industrijski razvoj zemalja,
.. zelja ljudi /.i |)inm|i>nomkor/iiolltiki sustav kaneffiri&Ktii
stvari stoje drugaije. Postoji Mine promjena i tako sve ostaje isto
233
SVE Pl5E U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krellmlr MK.ik
li globalna inicijativa, iza koje bi recimo stao UN, da se ne sijeku ume u Ama
zoni? Nisam uo za to, ali sam za to vidio pokret promoviranja globalnog
zatopljenja, za koje se u umeuvremenu pokazalo da je bila la smiljena da bi
se stvorila potreba za svjetskim tijelom koje bi reguliralo svjetske probleme na
svjetskoj razini, a i da bi se pokrenula ogromna trgovina ugljinim kreditima
(koja je jo na snazi mada glavnog uzroka za njeno pokretanje - globalnog
topljenja - nema). Rimski klub je 1991. rekao ovo: ,,U potrazi za novim ne
prijateljem koji bi nas ujedinio, doli smo na ideju da su zagaenje, global
no zatopljenje, manjkovi vode, glad i sline stvari savrena sredstva... Sve su
te opasnosti uzrokovane ljudskom djelatnou... Stvarni je neprijatelj, tada,
samo ovjeanstvo.
Uostalom, u programu bilderbergera je ograniavanje industrijskog rasta
u raznim zemljama na razne naine. S druge strane, pod krinkom manjeg ko
ritenja pesticida (to je pozitivna ekoloka inicijativa) promie se ne biodina
mika poljoprivreda, ve GMO-tehnologija. I tako, kamo god se pogleda - la
i manipulacija. S druge strane, svi ti globalni zakoni kvae drave i njihove
graane, ali ne i korporacije (sjetimo se katastrofa poput one u Bhopalu, ili
ne moramo niti ii u prolost, evo primjera ekoloke katastrofe nevjerojatnih
razmjera koji je British Petroleum napravio u Meksikom zaljevu). Nikakve
ekoloke inicijative nisu ograniile devastiranje svijeta i ubijanje od strane kor
poracija. U svijetu manipulacije, ideja da ekoloke inicijative (oito lane) ne bi
trebale ograniavati poduzetnitvo odjednom zvui slobodarski, jer je rije tek
o ukidanju ogranienja proizvedenih instrumentalizacijom ekolokih pokreta
u svrhu okrupnjavanja vlasti na svijetu.
Pa onda, tko ne bi podrao ukidanje vojne regrutacije? To je svakako slo
bodarska misao, ali slobodno noenje oruja? Kako bih, recimo, ja mogao biti
za to, kad nikad nisam posjedovao oruje, niti znam ikoga tko ga ima? Tako
je to kod nas, no iz dokumentarca Michaela Moorea Ludi za orujem vidljivo
je da stvari drugaije stoje u Americi, ali Charlton Heston i dalje mi je zvuao
kretenski sa svojim pokretom za legalizaciju oruja ili to ve. Ali, ali, ali...
Prije nekih godinu dana gledao sam ameriki dokumentarac koji je predstavio
suprotna miljenja o toj temi. Ona koja su protiv slobode posjedovanja oruja
ve znamo - ako ga ima, prije ili kasnije e ga koristiti, i tome slino. (to ne
mora biti tono - u Medfordu u Oregonu upoznao sam taksista, pravog red-
necka, koji zajedno sa svojom enom, doma ima 14 (!) raznih revolvera, u sva
koj prostoriji po jedan. Za zatitu. Da im uvijek bude pri ruci, a ne da se nau
nenaoruani u kuhinji u trenutku kad lopov upadne u spavau sobu. Pitao
234
21. poglavlje LANE PROMJENE
Pasti snovi
sam ga jesu li on i ena ikada imali potrebu koristiti sve te silne pitolje. Rekao
mi je da ih nisu nikad koristili, samo da je jednom preplaio nekog provalnika,
ali bez pucnjave).
Zato su mi bila zanimljivija ona miljenja koja su u dokumentarcu go
vorila u prilog noenju oruja. Primjerice, jedna je pravnica govorila da bi se
ukidanjem mogunosti posjedovanja oruja dogodilo da ga graani ne bi vie
imali, ali bi ga i dalje imali kriminalci na ulici to je tono. Druga ena je
opisivala sluaj gdje su u oruanoj plaki pred njenim oima poginuli njeni
roditelji. Smatrala je da bi ishod, ili bar anse, bili drugaiji da je i ona imala
oruje. Trei ovjek je ukazivao na injenicu da moda nije mudro dopustiti da
jedino oruje u dravi imaju vojska i policija, jer u povijesti se dogaalo da su
se protiv nekih aktualnih vojski i policija dizali domoljubi sa svojim vlastitim
frujem, kako bi se borili za slobodu od ugnjetavaa. Sjetio sam se kampo
va za rtve svinjske gripe koje je organizirala vojska, pa raznih plaenikih
vojnih organizacija u slubi amerike vlade, pa posvemanje amerike instru-
mentalizacije vojske i policije u slubu Novog svjetskog poretka, i pomislio
kako tu ima neke logike. I da e Klita nemirnije spavati ako ameriki graani
235
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krellmlr Mliak
<V!isWChdiiga' i kotegama
budu imali svoje oruje, ako to ve ele. Itd., itd. Unutar tih libertarijan-
sko-konzervativnih teza postoji i teza o zabrani pobaaja, ali o njoj nemam
stav (ja sam protiv ubijanja, kao i svi ljudi, ali svjestan sam raspona situacija
u kojima se ljudi mogu nai), pa ukidanje meunarodnih sporazuma koji
ograniavaju SAP u ekonomskim aktivnostima - jo jedna teza koja bi mo
gla zvuati kao da jakoj sili treba dati jo vie moi, ali moe zvuati i kao da
je nastala u duhu otpora prema nadnacionalnim institucijama koje gue sve
drave u korist nadnacionalaca poput MMF-a, WTO-a, WHO-a i njenih
raznih codexa alimentariusa i slino.
No, i te su se promjene ubrzo poele pokazivati slinima Obaminim pro
mjenama. Ujesen 2010. ve se vie pisalo o pokretu ajanki pa se iz novina mo
glo saznati i to da iza njega stoji financijski (najkrupniji mogui) kapital, poput
superbogatih industrijalaca kao to su braa Koch. Stvar je postala iritantna
kad je miljenica pokreta ajanki postala ona tvrda arah Palin, koja takoer
esto spominje promjene, kao Obama, ali iji mi je IQ vie nalik Bushevom.
Proitao sam miljenja da je ona gurnuta u prvi plan da bi se onemoguila
kandidatura J ohna McCaina. Ali mogue je i to da Iluminati jo jednom ele
lano pokazati kako se zbiva napredak u amerikoj demokraciji, time to e
236
) I. pocjlavlje LANE PROMJENE
SAD, nakon prvog crnog predsjednika, sada dobiti i prvu enu-predsjednika.
Vidjet emo.
Doista, na trenutak sam zaboravio da nikakva promjena ne moe doi
kroz politiki sustav jer je on mehanizam porobljavanja. Suvremena demo
kracija je tek paravan za jednu divovsku jednostranaku dravu s raznim li
cima za razne potrebe. Sustav se ne moe promijeniti kroz politiku, ako su
nju stvorile obitelji odreenih krvnih loza da bi posluila njihovim interesima
nakon to se stanovnitvo poelo buniti protiv otvorene diktature kraljevske i
aristokratske elite. Smislili su prikrivenu diktaturu koju su nazvali demokraci
ja. Danas oni nadziru glasake kutije, a sustav koji nas porobljava eli ropstvo
uiniti jo ekstremnijim.
U ovom naopakom svijetu jednostavno sve treba razmotriti ispoetka jer
nita nije kako se ini - promjene su status quo, a status quo moda predstav
lja promjenu trenda, napredno je moda nazadno, nazadno je moda napred
no, desno je lijevo, a lijevo je desno. J edino smo svi mi stalno u sredini.
J edina prava promjena e biti kad masovno prestanemo suraivati sa
sustavom.
237
22. poglavlje
ZAKONI EU ANTE PORTAS
Prije koju godinu David Icke je u mojoj emisiji rekao ovo: Hrvatska nema
pojma to je eka i u to ulazi. Vlada i oporba Hrvatske sramote svoju zemlju
jer dozvoljavaju slijepi ulazak u Europsku uniju bez imalo razmiljanja. Hrvat
ska kultura, suverenitet i sposobnost odluivanja zbog toga jure prema ponoru,
... Na predavanjima u Hrvatskoj spomenuo sam kako ljudi znaju rei da se na
granicama drave gomila vojska koja eka da krene u invaziju. Na granicama
Hrvatske neto se doista gomila, ali ne vojska i tenkovi, ve zakonodavstvo. To
je plimni val Europe s 500 milijuna stanovnika koji e preplaviti ovu dravicu
od svega pet milijuna stanovnika. Hrvati e biti zaprepateni promjenama kad
Vlada, ako joj to Hrvati dopuste, ulani Hrvatsku u Europsku uniju."
To je bilo prije dvije godine. Otada u sitnim retcima u novinama poku
avam pratiti to se zbiva i evo to sam uoio: kad se pojavi odluka neugod
na za ljude, ili ak potpuno nepotrebna, uvijek se ispostavi da je ona po
sljedica usklaivanja zakona s europskom legislativom. Na prvi se pogled
uvijek ini da je rije o nekakvom velikom pospremanju, da su ti zakoni
napredak jer stvaraju disciplinu, spaavaju od recesije (koju su stvorile iste
sile koje sad nude i rjeenje za nju) i si., ali u biti su potpuno nepotrebni.
Do sad se ivjelo bez njih. Dodir niti jednog od tih zakona ljudima nije bio
ugodan. Zar doista zakoni navodno dobri za drutvo moraju biti neugodni
za ljude? Otkad su drutvo i ljudi dvije razliite kategorije? Moda odonda
otkad su svi ti zakoni sustavno na tragu ciljeva skupina poput grupe Bilder
berg, o ijim namjerama Estulin u svojoj knjizi pie da je jedan od njiho
vih ciljeva i naina uspostavljanja nadnacionalne strukture to da svijetom
vlada nulta stopa rasta - dakle, besparica i stalna kriza, ali ne tolika da se
pretvori u revoluciju.
238
I tako sam opol itao o Brodosplitu kojem je Europska komisija preko
svoje ekpoziture, hrvatske vlade, odredila privatizaciju i zabranila ugovara
nje daljnih narudbi pa su izali na ulice, jer posla imaju samo do Nove godine
2011., a tada 4000 zaposlenika vie nee imati to raditi. Pa da, prije nekog vre
mena nadleni ministar uro Popija je u intervjuu za dnevne novine rekao
da je privatizacija hrvatskih brodogradilita odavno dogovorena s Europskom
komisijom i da je taj dogovor prenesen upravama, sindikatima, ali i ambasa
dorima brodograevnih velesila. Kao to je ve reeno u jednom od prethod
nih poglavlja, tim se dogovorom Vlada odrie kapitala od 2,5 milijarde dolara
(stalni iznos knjiga narudbi hrvatskih brodogradilita) i 13-15 % (oko 780
milijuna dolara) ukupnog godinjeg izvoza drave, pa prodaje svjetski respek-
tabilnu granu hrvatske industrije. Ponovimo i to da su brodogradilita 3. maj,
Brodosplit, BSO, Kraljevica, Brodotrogir, Uljanik i Viktor Lenac od 1991. do
danas ukupno proizveli 283 broda u vrijednosti od 8 milijardi dolara.
No, sindikalne elnike Brodosplita premijerka ve mjesecima nije htjela
primiti (moda jo uvijek neki misle da je Vladi cilj neto rijeiti i da je sve
samo rezultat nesposobnosti). Mada oni imaju zamisli da grade kversku flotu
ili manja plovila za rasute terete i tako premoste to razdoblje, a ponudama za
kupnju Brodosplita nisu zadovoljni jer ne jame dugorono odravanje split
ske brodogradnje.
Brodogradilite 3. maj je u problemima, pisalo je, pa su u zadnji as pri
hvatili ponudu za gradnju 4 asfalt-tankera za veane (koja e ih zaposliti do
2012., ako drava dade jamstva, pa da naruitelj moe uplatiti prvu fazu, i po
tom, kako je uobiajeno, po fazama financijski pratiti gradnju brodova.). To su
uinili u nadi da se zabrana EU za izdavanja jamstava kverovima ne odnosi na
ove gradnje koje su ugovorene 29. lipnja, dva dana prije te odluke. Naime, svi
(osim Uljanika) moraju dobiti odobrenje Vlade za pregovore s potencijalnim
kupcima, a Vlada ta odobrenja ne moe dati bez Europske komisije. Upitno je,
pisalo je, hoe li Vlada dobiti dozvolu (nije li tuno to je uope mora trai
ti?), a u meuvremenu sva brodogradilita rade svoje planove restrukturiranja,
koje takoer mora odobriti Bruxelles. Tako to izgleda kad politika elita preda
pravo odluivanja o sudbinama ljudi koji ovdje ive nekoj neizabranoj dikta
turi. Osobno smatram daje cilj tih mjera unitenje hrvatske brodogradnje. Ali
tko sam ja da ita znam?
Iz kuverte s izrescima ispao je podnaslov: Potres mozga vie se nee sma
trati ozljedom niti e se isplaivati odteta, to se opravdava usklaivanjem s
EU. Pa, ima neke logike, jer Eliti sigurno ne trebaju ljudi s mozgom. Osigura -
J J poglavlje ZAKONI EU ANTE PORTA5
239
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) Kr#llmlr MK.ik
vajue kue predlau Vrhovnom sudu promjene. Sada je gubitak svili prstiju
na rukama tjelesno oteenje od 95 posto, a po novom bi bilo 65 posto. Gubi
tak vida na oba okaje 100-postotno oteenje, a po novom: 80-postotno. Lake
tjelesne ozljede vie nisu ozljede. Ovi statistiki pomaci smanjuju odtetu i do
polovice iznosa.
Odvjetnici koji se bave odtetom napominju da je prijedlog novih tabli
ca osiguranja nepravedan, da se prilikom njegove izrade nije konzultiralo niti
jednog od 350 lanova Hrvatskog drutva sudskih vjetaka, gdje ima lijenika
svih medicinskih struka, te da nisu konzultirani odvjetnici niti provedena jav
na rasprava. U posljednjih je petnaest godina, kau, tekom mukom ustaljena
jedinstvena praksa u vezi s isplaivanjem odteta, a sad se sve nepotrebno rui.
A to kau osiguravatelji? Uvoenje novih kriterija opravdavaju potrebom za
jedinstvenim medicinskim kriterijima, obvezom koja proizlazi iz novog Zako
na o obveznim odnosima te - obvezama prema Europskoj uniji. Hoe li od nje
ikada stii neto to ide u korist ljudi?
Nije tako samo kod nas. Vijest iz vanjske politike javila je da e se turska
prosekularna oporba boriti da se na referendumu u rujnu 2010. ne prihvate
predviene ustavne reforme, za koje se boje da bi mogle dati turskoj vla
di veu mo nad pravosudnim sustavom. Sudovi u rukama vlade, a vlada
u rukama Elite, pretpostavljam da tako treba izgledati ta piramida. Dok je
opozicija (u vidu Republikanske narodne stranke) tvrdila da e predloene
reforme smanjiti neovisnost sudstva, vlada premijera Erdogana tvrdila je da
e predloeni amandmani ojaati demokraciju i da su nuni za ulazak u
Europsku uniju. Morao sam se vratiti na poetak vijesti da vidim radi li se
zaista o Turskoj ili o Hrvatskoj.
Naslov teksta u dnevnim novinama je bio: Ministre, podatke koje ste na
zvali netonima ljetos ste poslali u Europsku uniju. Opet novosti, iznenae
njima nikad kraja. Ali da vidimo to je pisalo. Podaci izneseni u medijima 0
novom Zakonu o socijalnoj skrbi su netoni, poevi od toga da netko nee
moi dobiti socijalnu skrb ako posjeduje stan vei od 35 kvadrata ili auto sku
plji od 2 tisue eura. Oito je netko od 40-ak ljudi iz povjerenstva za izradu
zakona bio eljan medijske panje pa je jedan dio podataka, i to onih netonih,
izaao iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, rekao je u Varadinu mini
star zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovi. Milinovi je uz to dodao da
je Ministarstvo raspustilo povjerenstvo za izradu novog Zakona te da je izra
du zakonskih okvira za reformu sustava socijalne skrbi preuzeo dravni tajnik
Ante Zvonimir Golem.
240
poglavlje ZAKONI EU ANTE PORTAS
Nije posve jasno, pisalo je dalje, kako e dravni tajnik Golem, kirurg koji
je na funkciji u socijali jedva desetak dana, sasvim sam napraviti novi Zakon
(moda ga ne treba ni raditi ve ga samo treba prepisati iz legalne steevine
EU?; op K. M.), koji je Hrvatska trebala donijeti najkasnije do kraja prole
godine. Ministar nije objasnio ni to e se zbivati s okvirom novog Zakona
koji su izradili najcjenjeniji (a sada rasputeni) strunjaci, iji je rad, naravno,
honoriran.
Taj je okvir napravljen nakon niza razgovora s ljudima s terena te je po
slan velikom krugu ljudi jo ljetos. Veina struke ocijenila ga je dobrim, no svi
su jednoglasno isticali potrebu za irokom javnom raspravom. Pa iz aviona je
vidljivo to se zbiva. Pravna steevina EU nadjaava domae zakone, pa tako
uope nije bitno kakvo je stanje stvari na terenu, a jo manje je potrebna javna
rasprava, samo se mora u tiini prenijeti i ratificirati diktat EU. Koji, pogaate,
ne ide na ruku graanima ove zemlje.
Novine su dalje pisale da je javnu raspravu osobito zahtijevao dio o odre
ivanju imovinskog cenzusa, kojeg ministar negira, a koji su te novine gotovo
doslovno prepisale iz dokumenta (uz tekst je priloen skenirani dio dokumen
ta s tim tekstom). Ministar lae. J avite kad bude neto novo.
U svojoj (sada odbaenoj) ekspertizi (sada rasputeni) strunjaci su upo
zoravali da treba dobro raspraviti to e ulaziti u imovinski cenzus jer treba
pronai najpravednije rjeenje.
Zanimljivo je i to, pisalo je dalje, da je dio podataka, i to onih netonih
koje je novinarima dostavio netko eljan medijske panje, kako je to rekao
ministar Milinovi, njegovo Ministarstvo jo ljetos - kao praktiki gotovu stvar
dostavilo Europskoj uniji. Tim e zakonom, objasnili su Europi, biti moder
niziran sustav, a osobito detaljno je objanjen model socijalne mirovine.
Ona e ovisiti, pie u dokumentu, o provjeri dohotka i imovine starije
osobe i njezinog partnera, a moda i drugih lanova kuanstva, o broju godina
boravka osobe u RH te bi trebala biti 15 do 30 posto vea od standardne po-
moi. Tako je pisalo. Ali zapravo nita precizno.
Ono to se vidi precizno iz ovog lanka jest da je ministar bez razlo
ga raspustio domae tijelo koje je analiziralo situaciju i na temelju analize
predloilo rjeenje, a potom je efovima u Europskoj uniji javio da sve ide po
njihovom planu.
Koliko je duga ruka EU-diktature iskoilo je i na neoekivanom mjestu
- novinskoj reportai-duplerici koja je predstavljala zatvor u kojem e Glava
guliti kaznu. Novinarima je vodi kroz zatvorski ivot bio jedan zatvorenik, a
241
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I no) KtHImli Miak
ukupna je slika bila sasvim pristojna: bilo je tu i teretane i etnje po krugu i ju
tarnje kave i televizije naveer, pa ak i posjeta rodbine na rotilj, kao i posjeta
branih druica. Sve to u tzv. petom paviljonu, najboljem to Zenica nudi. U
jednom trenutku zatvorenik je rekao: Samo, volio bih da Europa ne doe u
peti paviljon. Jer, onda e mnogo toga to se sad moe, biti ukinuto; nestat e
neograniene etnje, zgurat e nas u elije. Valjda ovjek zna to pria, to je
ipak svijet u kojem e provesti godine i izravno ga se tie, kao to sam ja pratio
uvoenje zabrana puenja u kafiima jer je udarilo na moj omiljeni ritual.
Pa to nas jo eka ulaskom u EU, a da pie u novinama? Stvari koje se
predstavljaju kao nunost, ali koje to nisu, jer smo dosad ivjeli bez njih, a ne
vidim razlog da to i dalje ne bude tako. Na stranu s nepotrebnom zabranom
puenja u kafiima (posljedica hrvatskog potpisa na Europsku konvenciju o
nepuenju), ali slijede nova oporezivanja privatne imovine. Zasad (u skladu s
doktrinom malih koraka) automobili i vikendice, i zasad neete plaati porez
za va dom.
Ali pitanje je koliko dugo.
Kako je jasno pisalo u lanku, budui da slijedi izborna godina, zasad se
ne razmilja o oporezivanju cjelokupne imovine graana, premda je to izgled
no u nekom srednjem roku. Treba li se opet spominjati metodu malih koraka
i propagandu? J er sve vanije politike strane zauzimaju se za oporezivanje
privatne imovine, s time to bi se od tog poreza izuzeli stanovi i kue u kojima
graani ive.
Koliko dugo? I zato bi nas zapravo trebalo biti briga to se u zemljama
EU sve to tako radi? Valjda moemo razmiljati i odluivati za sebe? Odgovor
je - ne, a kad se postigne taj veliki uspjeh ulaska u EU, onda to zaboravite u
potpunosti. U Austriji se plaa porez na svaku nekretninu? U Grkoj, Irskoj,
Italiji, Litvi i Portugalu ne plaa se porez samo na stambeni prostor u kojem
osoba ivi ili se plaa snieno, kao u Bugarskoj? Pa to?
Neko je vrijeme, podsjeaju me novinski izresci, aktualna bila rasprava o
novom ustavu. Novinarka-komentatorica dnevnih novina saela je bit: Tekst
novog Ustava dogovoren je u krugu politikih elita, uz malu pomo eksperata.
Europski paket ugraen u Ustav u funkciji je stratekih odnosa s EU. Dobro
je zapazila i to da je javna rasprava bila nikakva. I to je cijeli tos svjetske
diktature: ako eli drati naciju za jaja, dovoljno je imati u aci politiku elitu,
koja e se igrati demokracije u svojoj zemljici i ii za prioritetima, kao to se
godinama po novinama naziva ulazak u EU. Ustvari, pravi bi priroritet bio -
pobjei glavom bez obzira.
242
I)(x jl.ivljc' ZAKONI EU ANTE PORTAS
U novinama sam naiao i na raspravu o izgledu hrvatskog eura, valjda
dio kampanje svrenog ina jer, jesam li ja neto propustio, ali mi jo nismo
uli u EU, nismo ak niti odluili elimo li to, mada bi ovjek koji proee po
hrvatskim trgovima mogao zakljuiti drugaije kad vidi zastave EU. Vjerujem
da je njihova svrha da se referendum o ulasku u EU u svijesti ljude svede na
puku formalnost.
Stupanj opinjenosti politike elite s EU otkriva analiza reenica, poput
one s poetka lanka o zastupnicima dijaspore kad je visokopozicionirani
HDZ-ovac izjavio da nisu zbog dva zastupnika mogli riskirati Europsku uni
ju. Da, kakav bi to samo gubitak bio. To je lanak iz vremena skupljanja dvo
treinske veine za donoenje ustavnih promjena nunih za ulazak Hrvatske
u EU. J er svi mediji, politiari i veina komentatorskih pera, koji se ne slau
ni oko ega, ipak su jednoglasni kad je rije o ulasku u EU. to je, kad se bolje
razmislim, zapravo nevjerojatno, ak i neprirodno stanje.
Tako je, u ono vrijeme promjene Ustava koji je prijeio udruivanje hr
vatske s drugim dravnim zajednicama, bilo dosta rijei i o uvjetima refe
renduma (koji su takoer ublaeni). Evo jedne zanimljive, ak faktiki tone
formulacije jednog komentatora: Osim zemalja lanica EU, Pristupni ugo
vor mora ratificirati i Hrvatska; odlueno je da to uine graani na referen
dumu. Pa nije odlueno, nego drugaije nije moglo, s obzirom da je nekim
sticajem okolnosti referendum ve otprije bio ugraen u Ustav. Kamo sree
da nije, kladim se da tako razmiljaju izabrani i neizbrani vladari Hrvatske.
Osim toga, izraz ratificirati sporazum zvui kao rijeena stvar koju samo
treba potvrditi. Moglo se rei i da e se graani na referendumu izjasniti jesu
li za ili protiv EU, zar ne?
Dalje je pisalo da, nakon promjena ustavnih odredbi o udruivanju, vla
dajui sada, meutim, prtljaju pa spominju da postupak koji je zapoeo prema
prethodnom Ustavu treba prema njemu i zavriti. Zato bi se zvalo prtljanjem
razmiljanje o upotrebi kriterija kojima je tee dobiti referendumsku veinu za
ulazak u EU? Ja bih nazvao prtljanjem to to se taj broj smanjio. Komenta
tor dalje pie da ako i prihvate da se referendum provede prema vrijedeem
Ustavu, ne bi ga bilo pametno sazvati u proljee, kako se najavljuje jer je lako
mogue, naime, da bi i Hrvati, poput Francuza kada su odbacili zlosretni ustav
EU, iskoristili referendum kao priliku za glas protiv nepopularne vlade.
Je li to doista jedini mogui zakljuak? Moda Francuzi nisu bili samo
iz niskih strasti upropastili izglasavanje Ustava EU? Moda jednostavno nisu
htjeli taj ustav, niti EU uope? Zapravo je rije o dvije muhe jednim udarcem,
243
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kic.IiiiIi MK.ik
jer njihov glas protiv EU nije u opreci s nepopularnou vlade, ako je i ona dio
prevare i instrument kojim EU eli nametnuti svoju dikaturu ljudima Europe.
Evo podnaslova iz jednog tjednika: Da je i ne elimo, EU je ve tu. Desel
godina nitko nije spomenuo referendum za ulazak u EU, koji je, po nekoj zdravoj
logici, trebao biti raspisan prije nego to su poeli pregovori. No, sad sve ee
itam zabrinute tekstove koji se bave pitanjem: to ako graani na referendumu
ne reagiraju kao treba, pa ne glasaju za ulazak u EU? Kod demokracije uvijek po
stoji taj mali problem koji se zove volja naroda. to ako narod krivo izabere, ako
ne prepozna to je najbolje za nj? Tu su zato elite koje znaju, a u doba razvijenog
politikog marketinga i sveprisutnih medija ima naina kako ljude izmijesiti da
ne donose zakljuke na temelju svog iskustva, ve da tue misli smatraju svojim
zakljucima, a vlastita iskustva zamijene tezama iz vijesti.
Novinarka je na poetku teksta postavila zanimljiva pitanja: to ako Hr
vati na referendumu jednostavno odbace ulazak u EU? Hoe li Hrvatska po
stati i ostati posljednja oaza zakrivljenih krastavaca ili pak mala izolirana dra
vica koju guraju uz istono susjedstvo? Europa nema alternativu, maksima je
koju ponavljaju sve politike opcije. Ima li uope ivota izvan EU?
I bacila se na skupljanje odgovora od kompetentnih ljudi, pripadnika
politike elite, pa su takvi i odgovori. Nekadanji ministar za europske inter-
gracije Neven Mimica izjednaio je unutranje promjene u dravi s nunou
da se ue u EU, inae odoe promjene u vjetar. Neizravno je potvrdio politiku
svrenog ina ije je geslo tko te pita. Otili smo predaleko, rekao je, ,,i nema
pravnih izgleda da se politikom odlukom povuemo iz cijele prie (to nije
tono, jer negativni referendumski ishod znaio bi upravo to da smo se pravno
ispravno povukli iz cijele prie). I on to zna pa je nastavio: ...a i teko da
bi referendum, u ovom okviru, mogao propasti (to je tono, jer je ,,u ovom
okviru potrebno skoro polovica glasova manje nego prije za ulazak u EU). Ali
u gotovo nevjerojatnom scenariju da Hrvatska ne ue u EU on tvrdi da je
EU ve uao u Hrvatsku.
To je, naalost, tono, kao to su to na koi osjetila brodogradilita, pu-
ai, klijenti osiguravajuih drutava... Ali zapravo je htio rei da smo u tom
procesu sebe pozitivno iznutra promijenili, reformirajui zakone i institucije, a
ako smo spremni odrei se svega toga, onda imamo puno vei problem od sa
mog nepristupanja EU. Moje je iskustvo drugaije: zato nas svi uvjeravaju da
ne moemo ivjeti bez EU? Ako su se i dogodile pozitivne promjene iznutra,
zato to nuno podrazumijeva da moramo svoj (okrnjen i nagrien, ali ipak)
suverenitet predati nekoj birokraciji? No, bivi ministar europskih integracija,
244
od kojeg se zaista ne moe oekivati objektivno miljenje, smatra da ne bismo
uspjeli sauvati promjene niti standarde EU. Pa, nekih standarda EU, poput
Codexa Alimentariusa, rado bih se odrekao, za dobrobit svih.
Prema njemu, nije da mi ne moemo sami, ali EU nam je dobar model jer
ima provjeren model drutvenog razvoja. Ma to to znailo. A moda zna
i - razvoj prema diktaturi? Ne znam, stvarno; isprazne politiarske frazetine
zamiljene su tako da im svatko tko ih uje prida vlastito znaenje. Sad narav
no dolazi najvanija stavka - novac - jer ak 4 posto GDP-a se financira iz
Europe, pa bismo se odrekli gotovo 2,5 milijarde eura iz fonodova EU te bi rast
i razvoj bili manji.
Sjetio sam se narodne mudrosti: Nema dabe ni kod babe. Skeptian
sam prema takvim pomoima otkada mi je prijatelj, koji se bavio projektima
financiranim iz stranih fondova, ocrtao kako u praksi izgleda tok novca u nji
ma. Evo primjera kojega se sjeam. Neki mali projekt edukacije dobije toliko i
toliko novca. Onda se novac potroi tako da se nekom broju ljudi plati boravak
u maarskom hotelu, honorar se plati amerikom predavau... novac njima,
ali nismo ni mi ostali kratkih rukava, nama ostaje znanje, i to besplatno. Ili su
to oni tek financirali svoju propagandu, ja sad stvarno ne znam.
Recimo, kad vidim da EU ulae novac u sreivanje zemljinih papira,
uhvati me jeza. Sto e to njima? Zato im je toliko stalo do toga? Da mogu
satelitski nadzirati to se i gdje uzgaja i je li sve po njihovim propisima koji e
praktiki izvan zakona staviti ekoloki uzgojenu hranu, jer je hrana, sa svojim
GMO-izdancima i aditivima, vano iluminatsko oruje. Ili u blaoj verziji - da
se mogu bolje snai kod kupnje hrvatskog zemljita? I na kraju se sjetim onih
brodogradilita i pomislim - pa dobro, moda nam, u sluaju neulaska, EU ne
bi davala novac za sreivanje papira grunotovnice, ali bi brodogradilita bila
liena njihovih naputaka. A ona ipak vrijede malo vie.
Sljedei ispitanik, bivi ministar vanjskih poslova Mate Grani, jednom je
reenicom izrekao da EU ne prihvaa ne kao odgovor, kao niti pravu demo
kraciju: Kad bi referendum pao, i to bilo bilo demokratski, zapoeo je, ali i
dodao: U tom bi ga sluaju trebalo ponoviti i uiniti apsolutno sve da proe.
J er tako je uinila i Irska, kae. Poruka ove reenice je opet u Bernaysovom
duhu: ljudi su glupi i treba ih nekako navesti da ne donose krive odluke. A
kad smo ve kod ponavljanja refrenduma, imam ja jednu ideju. Predlaem da
se referendum ponovi ako sluajno ljudi izglasuju ulazak u EU, i da se to radi
sve dok ne izglasaju protiv. Moe li tako? Ili ovako: ako prvi referendum bude
protiv, a drugi za - koliko seja kuim u sport - to je tek 1:1. Znai, morae ras-
22. poglavlje ZAKONI EU ANTE PORTAS
245
pisati play-off da se vidi tko e pobijediti. J edno je sigurno, oni deki na samom
vrhu imaju plan i odluni su ga provesti na ovaj ili onaj nain, a demokracija
im je samo maska koju navlae samo kad je mogu (zlo)upotrijebiti.
Drugi bivi ministar vanjskih poslova, Tonino Picula, rekao je da moramo
u EU jer Hrvatska nema plan B. Evo, ja predlaem plan B - da zauvijek
ostanemo izvan EU. Dodao je i to da su od 3. sijenja 2000. sve vlade usmje
rene prema EU, pa bi neulazak u EU znaio odbacivanje deset godina zajed
nikih napora.
Pa, cijenjene politike elite, je li vas netko molio, traio ili tjerao da se
izlaete takvim zajednikim naporima. Nikoga se nije pitalo, nije bilo javne
rasprave, neki zlobnik bi mogao rei da emo se na jako dugo vremena usositi
s tom EU, i sad bi trebalo pustiti suzu zbog vaih napora? Tonino nas i plai
jer kae da bi nas, osim politikih previranja, po glavi lupile i cijene: Cijene
kredita bi porasle, naiao bi val skupoe, te navodi primjer Osla koji je izbio na
prvo mjesto UN-ove ljestvice najskupljih gradova, a tako bi mogao i Zagreb,
ali bez norvekih prihoda i plaa. Svakako, lijepo je uti kad netko razmilja
naglas, ali ja bih ipak volio vidjeti bilo kakve studije koje su to prouavale, prije
nego kao zakljuke prihvatim ovaj niz osobnih impresija i dojmova.
Politolog Damir Grubia bio je direktniji rekavi da bi neulazak u EU bila
ekonomska, ali i politika katastrofa, a rezultat uzdrmana politika scena jer
je EU apsolutni koncenzus hrvatske vlasti i oporbe. teta to slini koncenzus
ne postoji izmeu ljudi i vlasti. I uope, ne bi li se vlast trebala prilagoavati
ljudima, a ne da se ljudi moraju prilagoavati tome to misle vlast i oporba
(koji se po pitanju ulaska u EU ine kao jedna stranka, pa tu zapravo i nema
oporbe). J o je rekao kako e carine za hrvatske proizvode narasti, to e dove
sti do skupoe i slino.
Kod onih koji nisu na vlasti ima drugaijih pogleda. Miroslav Tuman
smatra da je Hrvatska ve preuzela standarde i da se ne bismo nali u loijem
poloaju jer EU je sredstvo, a ne cilj. Apokaliptine tvrdnje da bi Hrvatska
ekonomski bila gurnuta u zapeak Slaven Letica je nazvao glupou: lanstvo
u EU vie nije ekonomski rentabilno. Ove godine Slovenija uplauje za sanaci
ju Grke vie nego to dobiva. Kad smo ve kod Grke, koja je sad osuena na
milostinju i nove kredite, u jednom drugom novinskom tekstu, koji se bavio
pitanjem sudbine eura i problemima koji proizlaze iz injenice da se u Eu
ropskoj uniji nalaze i bogate i siromane zemlje, moglo se proitati da se sada
Grka ne moe izvui tradicionalnim receptom - devalvacijom svoje valute,
jer je u eurozoni, pa moe samo ekati milost svojih kolega iz euro kluba.
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1 poneto I ne) Kr*llmlr MK.ik
246
Zato ih ne puste da svoje probleme rjeavaju svojim sredstvima? Ali u tota
litarnoj tvorevini EU, to je zabranjeno. A iz nekog udnog razloga, ishod svih
pomoi uvijek bude jo vea zaduenost i jo vea nevolja za graane.
U svom tekstu bivi ministar financija Borislav Skegro, raspravljajui o tome
kako provoditi reforme poput Zakona o radu (koji u sebi isto sadri europske
tekovine), osim to je naveo da bi jedan od izlaza bio da velike politike stranke
sjednu za stol i dogovore zajednike toke reforme, drugi bi izlaz bio, rekao je,
da trajno zadrimo benevolentog diktatora koji se zove EU, jer da nije bilo
njega, brojne reforme, poput restrukturiranja brodogradnje, nikada ne bi dole
na dnevni red. Oito, ak i oni koji prepoznaju da je EU diktator, doivljavaju
ga tek kao dobronamjernog diktatora. Sto se mene tie, onima koji su istinski
dobronamjerni ne treba nikakva diktatura da bi provodili svoje dobre namjere.
U Ministarstvu vanjskih poslova ne ele niti uti za opciju negativnog
ishoda referenduma. Glasnogovornik Ministarstva rekao je da su sve sna
ge usmjerene na dovretak pregovora pa i samo spominjanje mogunosti
odbijanja ulaska u EU na referendumu moe biti kontraproduktivno. Ne
zadovoljstvo koje se povremeno pokazivalo kroz neke ankete prije svega je
bilo izazvano blokadama kojima smo bili izloeni tijekom pregovora. Znai,
nezadovoljstvo ulaskom u EU izraavalo se onda kad su pregovori o ulasku
zapinjali? Zanimljiv spin.
A evo jo jednog. Vesna Pusi, predsjednica Nacionalnog odbora za pra
enje pregovora s Europskom unijom smatra da bismo se ,,u tom sluaju nali
u slijepoj ulici, u kojoj ne bismo imali svijetlu budunost. Susjedstvo bi ubrza
no ulo u EU, a mi bismo izgubili utjecaj na donoenje bilo kakvih odluka. O
naoj budunosti bi se odluivalo bez nas, zavrila je spin. J er je stvar suprot
na: upravo ulazak u EU donosi taj scenarij.
No, graani su neugodno dosljedni.
Rezultati Eurobarometra objavljeni u Bruxellesu krajem 2009. pokazali su
da su Hrvati i dalje bili meu najveim euroskepticima u Europi: manje od e
tvrtine graana smatralo je da bi lanstvo u Europskoj uniji bilo dobro za zemlju.
Sve se tamo pratilo. Prema tom istraivanju na tisuu ispitanika u Hrvatskoj,
samo 24 posto Hrvata smatralo je da bi lanstvo u Europskoj uniji bilo dobro
za njihovu zemlju, 37 posto ih je dralo da bi bilo loe, a 35 posto da ne bi bilo
ni dobro ni loe. I evo nas kod novina godinu dana kasnije, iz rujna 2010., kad
je Eurobarometar opet pokazao da tek 26 posto Hrvata smatra da bi lanstvo
Hrvatske EU bilo dobra stvar, dok ih 31posto misli da bi bilo loe. No, to su
slubene ankete. Prema neslubenim, stvari stoje jo gore po Europsku uniju.
)). poglavlje ZAKONI EU ANTE PORTAS
247
SVE PIE U NOVINAMA (,a poneSto I ne) Kir*<lmli MK,ik
U vijestima na internetu pisalo je da je T-portal proveo na Facebooku
anketu, a rezultat je bio da bi za lanstvo u EU glasalo 32 posto graana,
a protiv bi bilo ak 59 posto, dok na referendum uope ne bi izalo devet
v posto hrvatskih graana. Glas Istre je prije nekoliko mjeseci objavio da je
Tomislav Capar, dopredsjednik udruge Volim Hrvatsku, ne u EU u Puli
proveo anketu u kojoj se od 250 anketiranih samo 17 izjasnilo za ulazak u
EU, to je tek 12 posto.
Mislite li da e Unija dopustiti da na tome ostane? Bojim se da ne, ti tipovi
nikad ne odustaju: Diplomati u EU smatraju, pisalo je u novinama, da se
sada i Hrvatska i Europska unija moraju vie pozabaviti kampanjom kojom e
graanima objasniti korist od lanstva.
Pa ta kampanja traje neprekidno, ali kae se: moe muljati neke ljude
neko vrijeme, ali ne moe sve ljude cijelo vrijeme. Ipak, nema sumnje da ti
iskusni ispirai mozga znaju svoj zanat i da nas eka intenzivna demonstracija
Bernaysovih naela.
Sredinom listopada 2010. u jednom sam politikom tjedniku vidio da
je kampanja poela. Na dvije stranice intervjuirana je Elzbieta Bienkowska,
poljska ministraica regionalnog razvoja u vladi poljskog premijera engleskog
imena, Donalda Tuska. Odmah je u podnaslovu pisalo kako u intervjuu Bien-
kowska otrkiva kako je Poljska procvjetala zahvaljujui fondovima Europske
unije, te ocjenjuje zato Hrvatskoj ne uspijeva iskoristiti bespovratna sredstva
iz pretpristupnih fonodova unije ime bi se mogle izgraditi ceste, pruge i aero
dromi, a profitirali bi i biznis, turizam i kultura". Ma, med i mlijeko.
Bienkovvska je u cijelom intervjuu do detalja priala o svih 67,3 milijarde
dolara koje je Poljska dobila (ili e dobiti) u razdoblju od 2007. do 2013, pre
cizno navodila godine kad je koji sektor drutva to iskoristio, nabrojala infra
strukturne projekte koji su graeni tim sredstvima, naglasila da su financirane
stotine malih i srednih poduzea, da je 85 posto cesta financirano tim novcem
koji se dobio na dara i nekoliko je puta naglasila da su to nepovratna sredstva.
Zapamtite, nepovratna sredstva.
enska je jednostavno sipala detaljne i duge odgovore iz rukava. Zato mi
je i upao u oi jedini kratki odgovor. Toliko kratak da u ga u cijelosti prenijeti.
Novinarka je, nakon silnih nabrajanja koliko je novca EU poklonila Poljskoj
kao nepovratna sredstva, upitala Bienkowsku: A koliko ste novca do sad upla
tili u proraun EU?
Odgovor je glasio: Mi sudjelujemo u europskom proraunu od datuma
ulaska u EU. Ali iz prorauna dobivamo vie nego to izdvajamo".
248
I to je sve to je rekla. Stvarno krto. Oekivao sam malo detaljniji odgo
vor od tako informirane enske. Moda je to neka tajna? A moda nije u duhu
propagande kampanje za hrvatske itatelje?
A onda su u listopadu 2010. po novinama osvanuli naslovi poput Izbo
ri ili Eli? Stvarna dilema ili, spin? H& na A sti smatra da bi prijevremeni
izbori odgodili ulazak u EU (mrc), a oporbenjaci istiu da ne bi, pisalo je.
Diplomatski krugovi dali Sli izjavu da bi prijevremeni izbori bili loi za Hrvat
sku zbog mogue odgode ratifikacije od est do sedam mjeseci, ime se do
slovno riskira budunost Hrvatske*! Vesna Pusie smatrala je apsurdnim to da
se promjenu vlasti moe smatrati preprekom za ulazak u EU. Naglasila je da je
taj proces zapoela koalicijska vlada, i rekla: Nama je trebalo 13 godina da s
HDZ om postignemo koncenzus oko Europe. Kad je svjedobno trebalo rati
ficirati Sporazum o stabilizaciji i udruivanju, HDZ je bio taj koji je napustio
sabornicu. Hvala, Vesna.
Moda bih zbog toga bio, bar unatrag gledano, hadezeovski navija (tada
nisam bio), ali bojim m da niti njihovi motivi nisu bili ispravni. Nitko nikad
ne eli slobodnog ovjeka; uvijek se predstavlja samo izbor izmeu nacionalne
i fv|etsike diktature;, to i nije neki izbor. Razni Castro-Lukaenko-Chavezi na
jednoj strani, a nadnacionalna elita na drugoj. To je u ponudi. Idem ja, gdje su
izlazna vrata iz ovog duana?
U jednoj drugoj kolumni takoer je besmislicom proglaena teza da bi u
sluaju odravanja prijevremenih izbora EU na dulji rok zatvorio vrata Hrvat
skoj. Tvrdnja bi pila vodu?, pisalo je kad bi hrvatska Vlada, bilo koja, bila u
poziciji svojim slobodnim djelovanjem diktirati tempo kojim Hrvatska ulazi u
eurointegracije... U Bruxellesu je ve sve ionako odreeno. Datum, zadnji roko
vi, pa i trenutak kad se otvara ampanjac.
Predviam glavobolje u danima nakon toga.
A glavni politiki kolumnist jednih novina, Davor Butkovi, u kolumni
je, piiui o istoj temi, napisao ovu reenicu:; m novine uvijek; I gotovo
bezuvjetno podravale to bri ulazak Republike 1Irvatske u Europsku uniju.
Bezuvjetna?
Razmislimo o implikacijama te rijei.
A potom i o implikacijama tih implikacija na vjerodostojnosfc fefermiranja
kroz novine. I konano, nazovimo ih pravim rijeima, kad ve to i one samo po
sredno priznaju:
Politika propaganda.
)> poglavljt ZAKONI EU ANTE PORTAS
249
23. poglavlje
KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO,
K-COM I RUSE
Ovo je istinita pri aal i moda i nije. Imena svakako nisu prava, a moda
ni to mjesto ne postoji. Ali moda sam ja ipak esto tamo na kavi, u ar
mantnom restoranu koji sebe jo uvijek ponosno naziva gostionica, mada u
njega dolaze mnogi ugledni gosti, od Predsjednika na nie. Do Gostionice
dolazim kroz umu, kraj koje se ona i nalazi, na poetku jednog sela kojemu
nikad ne mogu zapamtiti ime. Ali ve sam rekao, imena nisu vana, vane su
torije, kao u starim mitovima i legendama. Gdje god to selo bilo, u Gostionici
esto sluam slikovite i uvijek zanimljive, pomalo jednosmjerne (znai, samo
sluam, a nita ne priam), ali uvijek istinite (koliko je to i ova pria), dogodov
tine Iveka, vlasnika i glavnog konobara Gostionice.
Taj vrlo fin ovjek glasnog govora, koji ima spreman tos s bodljom prema
zasluzi za svakoga tko navrati, nema pardona niti onda kad je rije o meuna
rodnim institucijama - koje smatraju da se svugdje mogu ponaati kako ele.
Ali ne u Gostionici, tamo ih se ne boje. Posljedica je to, koliko se meni ini,
neke svjesnosti koju na prirodu i lokalnu zajednicu upuena seoska sredina
ima, a kroz ponekad udan dijalekt koji izlazi iz usta ljudi koji izgledaju kao
pravi pripadnici gemit-nacije (ima tu i ita i kukolja), na svoje iznenaenje
esto ete uti mudre, prave sokratovske ili aristotelovske rijei, koje e vas
ispoetka ostaviti zbunjenim jer ih ne biste oekivali iz takva izvora. ut ete
i sumnjive tipove, jer svega ima u gostionicama, ali to je dio svakodnevnog
nadmudrivanja i igre ivota.
J ednog jutra, inspiriran nekim naslovom iz novina koje su u tom trenutku
bile otvorene ispred mene, Ivek mi je ispriao kako mu je doel NATO prije
par mjeseci. Doel, al ne i proel.
250
23. |KM|l,ivl|i' KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K COM I RUSE
Isprva sam pomislio da je NATO doao kako to obino radi, s nosaima
aviona i radarski nedetektibilnim letjelicama, ali ne - ti su deki jednog pro
ljea doli u Gostionu da bi pokuali zakupiti restoran za neku svoju fetu te su
pitali mogu li si dovesti i ivu muziku na terasu. Kako je to organizirana insti
tucija koja nita ne preputa sluaju, doli su dovoljno rano jer feta je trebala
biti tek ujesen. Naravno, raunali su s velikim popustom, i ponaali su se kao
da samim svojim dolaskom i svojom ponudom ine uslugu i ast Gostionici.
Ivek im je rekao da nema nikakvih problema, moe muzika, moe zakup, ali
da on zna koliko i ovako po jednoj veeri ima prometa u tisuama kuna, i da
mogu zakupiti restoran po toj cijeni. NATO-u se to nije dopalo, tedljivi su to
momci, ali nisu odustali ve su predloili da plate u keu, bez rauna, pa da
im se ne rauna PDV.
To je bila kap koja je prelila au. Teko je opisati grlati prigorski dijalekt,
u Ivekovom sluaju prepun mjeavine slikovitih izraza, ali NATO je uo sva-
kaj: kaj to oni hoeju njega natjerati da vara svoju dravu? (Postoje kod nas
obiajna pravila za tu djelatnost, unutar granica pristojnosti, i tu nema mate
matike koja to moe sruiti; zna se, unutar desetak posto sve je fleksibilno, ali
neka prirodna ravnotea izmeu poreznika i poreznih platia mora postojati,
za ne? Stara je to tradicija iz vremena dok je su crkva i plemii dobivali svoju
devetinu ili desetinu... ili bar priblino). Kaj ga tjeraju u kriminal? Je 1 ima
moda netko od nas u njihovim zemljama takve beneficije? Je 1 se ikome od
nas ikad tamo ikome oprata i zadnji novi? Kak ih nije sram pitati ga to u
njegovoj zemlji? Tu se u prii pojavio i Ivekov davno preminuli deda, osoba
fantomskih sposobnosti da ivi u raznim povijesnim razdobljima i doivlja
va razne sudbine, ve prema tome s kime Ivek Razgovara. A NATO-u je Ivek
dodao i to da je njegov deda bio u SS-u i da zato kod njega zato vlada red, rad
i disciplina i da zato ne moe to tako kako su si oni zamislili. (Istina je da je
njegov deda dao svoj doprinos u Drugom svjetskom ratu, kako mi je jednom
prilikom kasnije ispriao, ali kao domobran koji se skrivao po kletima. Kasnije
emo vidjeti da se deda pojavljuje u jo neoekivanih situcija, no ovoga puta
iskoio je ispred NATO-a, nasljednika zapadne antifaistike koalicije koja je
pobijedila SS i sve druge elemente njemake vojske prije est i pol desetljea.
Bar tako kau knjige.)
Tako je NATO otiao iz Gostione neobavljena posla, pitajui se vjerojatno
na kakvog je to zaguljenog manijaka naletio na tom glasovitom mjestu u vu
kojebini. Kaj ga briga, rekao mi je Ivek, ne bu ni propo niti se obogatio s tom
NATO-ovo veerom. Al kaj si oni to misle? I u pravu je, mislio sam si ja dok
251
SVF PlSC U NOVINAMA (,B ponHto I n) Kreimir MISnk
sam ga zabavljeno sluao; Gostiona je tamo puuuuno due nego to je NA'K)
ovdje. Ta armantna priica u punom mi je sjaju pokazala svu upljikavost sci
vilnosti hrvatskih vlasti prema NATO-u i slinim institucijama. Ucjena, strah,
nezaslueni respekt, politika trgovina... vrag e ga znat kako je NATO domi
kod nas a da ga nitko (izvan politikih elita i tekstova u medijskim gigantima)
nije traio i zvao. Da postoji vremeplov i da je mogue manipulirati prolou,
ja bih poslao Iveka kao premijera u prolost, u ono vrijeme kad su nam sr
prodavali argumenti zato nam treba NATO, da im kae da ne moe to tako
u naoj Gostioni.
Nekog drugog jutra ispriao mi je pounu zgodu s najveom telekomu
nikacijskom tvrtkom kod nas, ne vie i naom. Za ovu priu zvat emo je:
K-com. A nekad davno, dok tehnologija nije bila tako napredna kao danas, I
dok se na telefonski prikljuak ekalo dugo i plaalo puno, nije bilo telefonskih
linija do nekih okolnih sela, pa su ljudi skupili novce i dopustili da se ice, bez
puno formalnosti, ukopaju preko njihovih gruntova, sve zbog vlastitog i ope^
dobra. Strani telekomunikacijski div je kupio cijelu tvrku i svu infrastrukturu,
pa tako i onu koju su platili stanovnici tog kraja. Ne bi to bio neki problem,
niti bi se itko toga sjetio, da Ivek nije kupio neki od tih gruntova da bi neto n
njemu sagradio. Prilikom iskopavanja za temelje pokazalo se da ispod zemljo
ide jedan od tih telekomunikacijskih kablova, pa je Ivek otiao do oblinjoj
gradia, u ured telekomunikacijske tvrke, da ih zamoli da mu to maknu s nje
gove livade jer mu smeta.
U uredu su mu rekli da napie molbu i prieka da se rijei, te da plati, ne
sjeam se tono, ali mislim nekih petanestak tisua kuna.
Kaj?, rekao je Ivek, to je njegov grunt, a oni su bez dozvole na njemu, kladi
se on njima da taj kabel vjerojatno nema niti svu potrebnu papirologiju (mo
da je blefirao, jer i u tome je vjet, a moda je to i znao ako se sjeao vremena
kad su podzemni kablovi bez puno formalnosti postavljeni, s njim to nikad ne
znate), a kladi se i u to da nema niti graevinsku dozvolu. I da bu, ak oni to
nee maknut, i to brzo, on sam to uinio. Referent je, u nedostatku bolje ideje,
ostao pri svome, a on pri svome. Kad se kod gradnje dolo do kabla, rekao je
Ivek majstoru: Seci.
Naredno jutro pojavio se elektriar (ili tko ve, al zovimo ga tako) iz
oblinjeg gradia i bauljao po lidavama. Ivek mu je doviknuo pozdrav i
pitao ga kaj trai. Elektriar mu je rekao da su neki zaseoci ostali bez tele
fonskog signala, i da je negdje kvar koji on mora nai. Ne mora vie traiti,
rekao je Ivek, to je na mom gruntu, ja sam prerezao icu. Elektriaru je
252
23. |)ot|lrtvl|r KAKO JI: IVEK POBIJEDIO NATO, K COM 1RUSE
tako skratio radni dan, vjerojatno su popili kavicu ili gemit skupa. A to
hi se petnaest tisua kuna i molbom? Nita. Pa nije niti bilo osnove za njih,
a Iveku nitko ne bi mogao priiti da je napravio neto protuzakonito, jer
je prekinuo tuu icu koja je protuzakonito bila ugraena u njegov grunt i
lo nakon to je zamolio vlasnika, telekomunikacijsku tvrtku, da je makne
da on moe graditi. I jfi mi se pohvalio kako je pria imala sretan kraj i
za elektriara jer je on dobio posao preseljenja tih kablova i tako zaradio
tridesetak tisua kuna od telekomunikacijske tvrtke (nemojte me drati za
brojke, pa ovo je samo pria iz gostione), to e rei da je bar jednom tijek
novca promijenio smjer.
Kad je Ivek odjurio za svojim poslom (kod njega su sve prie poput ekspre
snog vlaka), tri sam cigarete zapalio jednu na drugoj razmiljajui ima li neke
pouke u ovome to sam uo. Moda ima. Moda se iz nje vidi koliko se cijeli
globalizacijski sustav, koji se sustavno namee, temelji tek na strahopotovanju
prema silnicima. Bez strahopotovanja, nema niti njihove moi. Puf, pue kao
balon od sapunice. Ponekad su dovoljno jedne kare na pravom mjestu.
A kako se Ivek susreo s Rusima? Ovako je to bilo, a bilo je Vrlo nezgodno
- za Ruse. Al sami su si krivi, ne moe samo doi i ruit tue, tako je rekao i
ore Balaevi. Uglavnom, nedaleko od Gostione nalazi se prekrasna spilja
koja je ureena za posjetitelje, a otkrio ju je Ivekov otac. Danas je to ve po
malo glasovito mjesto, a svake godine Gostiona unapreuje okoli tog dragulja
prirode, gradi prilazne stazice, stanicu za autobus, kamene zidove oko ulaza i
sve tome slino, sve s ukusom i sve s mjerom. I tako je jednog dana neki ruski
dravni gost posjetio tu spilju prepunu kamenih siga...
Da li za uspomenu ili iz nemara - odlomio je jedan stalaktit (to su one
kamene sige koje vite odozgora). Kad je Ivek (koji je takoer bio s njim u spilji)
to vidio, obuzelo ga je ono specifino emotivno stanje koje se u narodu obino
opisuje s popizdio je. Poeo je kao manijak kriati na uvaenog dravnog
gosta te krenuo prema njemu tako naglo da su tjelohranitelji stali ispred svog
tienika. Iz Iveka je poela izlaziti bujica rijei, slika i ivopisnih izraza. Izme
u ostalog, rekao je Rusu da ga njegov diplomatski imunitet moda titi na ze
mlji, ali ne i ispod nje, da bu on otiel po sekiru, da je 1 zna taj Rus da jednom
stalaktitu treba 35 godina za jedan milimetar... I naravno, da su mu Rusi prvo
uzeli dedu (onog istog iz SS-uniforme, koju je za potrebe ove prie zamijenio
za lenjinovsku kapicu sa zvijezdom), jer se Ivekov deda otiao boriti za Rusiju,
jo tamo krajem Prvog svjetskog rata i da se nikad nije vratio, i da kaj je sad to,
prvo deda, a sad stalaktiti, dokle tako?
253
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I n<>) Ktftlmli MK.ik
Potom ih je Ivek, uvijek vian jezinim vratolomijama i humoru, viui
zasuo (vie tjelohranitelje u pratnji, koji su bili nai ljudi, nego Rusa, koji je, si
guran sam, sve razumio i bez prevoditelja) nizom nepostojeih zakona: J,Znate
li vi da je ova spilja vlasnitvo Republike Hrvatske, da se po 23. stavku treeg
lana zakona o prirodnim dobrima unitavanje sfalaktita strogo kanjava..,,
Tko zna koliko m?, u toj eskapai ljutnje i inspiracije, tujo nalo izmiljen i 11
lanaka, ali zvuali su uvjerljivo^a sretna Je okolnost bila da nitko sa sobom
nij e donio zakon i ke Republike Hrvatske. Svakako, i bez loga polu isu uspj el i,
pa su se Rusi poslije ispriavali, spim namjerom da izbjegnu skandal za koji su
mislili da seifcabrda valja,i* nuditi novanu odtetu kojttjvek nije htio primili,
Kako se moe platiti za neto to je neprocjenjivo, pitao ih je on. I tako su i Rusi
neslavno otili iz Gostione. A sve bi bilo u redu da su pokazali mali komadi1
pristojnosti onaj koji kae da te ne trgaju stalaktiti u spiljama.
I opet je Ivek odjurif za Svojim poslom* a mene ostavio sa sve Veom zbir
kom tih vejkovskihpria. To su samo zabavne prie, rei ete -i upravu ste,
No, imam nezgodnu naviku da traim jscrice ak i u filmovimapian-Claude-
om Van Dammom. Uistinu, skoro da ne postoji toliko banalna situacija da se
iz nje ne moe neto nauiti. Tako i ovdje. Roen sam i odrastao u Zagrebu, pa
mi je svijet malih zajednica potpuno; ^an, tfk ga otkrivana, ali i to samo kao
povremeni promatra sa strane. Zapw8*| sam mi se otkriva, taj ivijet u kojem
Ipsteupofizanosj- pS|apun^ijasnijel^dljivi i puno bolje ukorijenjena. Gdje
se svi ljudi znaju i imaju tehnike suivota* jer nema drugog izbora, ne moe
se nigdje zagubiti.
Postalo mi je aS^tedno da smo mi, koji smo odrasli u atqmizirarfiffl: gra-
dovima koje ine mnogo odvojenih jedinki a ne i||idnic% ovs>|)ii od svojeg
mjesta i kraja. Naa zajednica je krhka, ako uope postoji. U vidovima u kojima
postoji, ima svoj izraz u vidu gradske skuptine ili drugih otuenih tijela gradske
uprave. Tamo su opet neki ljudi koje ne poznajemo, kojima ne znamo prljavi ve,
na koje ne molimo kriati zbog nepravde jer uvijek, potpomognuti nogom u
guzicu, zavrimo lutajui labirintima punim referenata i formulara.
Moda nas Zato i i#}#u padovima? Moda je zato ve preko pedeset posto
ilpstskog puanstva zatoeno u betonskim megapolisima, gdje smo fci u pot
punosti prisni o gradskim, prometnim i trgovakim infrastrukturama? Kad
bolje razmislim, taipoznaja ima i zastraujuu strana Razmislit,malo, do
voljno je da netko na par dana zatvori vodovod pa da I fipbumiremo od ei,
da ugasi struju pa da sve nae djelatnosti budu paralizirane, da zatvori nekoli
ko prilaznih autoputa pa da nastupi glad...
254
1|)oi||.tv|jt' KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE
Za razliku od lokalnih zajednica, u gradovima nas je puno na malo pro
stora, a - uz to to je na poloaj ovisniki - zajednitva je malo, svatko igra za
sebe. Kad bih htio biti globalni manipulator, ba bih takav svijet htio. Uasa
vao bi me svijet lokalnih zajednica, gdje nemam nikakvu mo, gdje ne mogu
raditi to hou jer u dobiti vritnjak od nekog J oe, gdje se ljudi mogu snai i
bez mog svjee otisnutog fiat-novca jer imaju zemlju i vodu i jedni druge, gdje
uvijek neki Ivek budno pazi gdje treba staviti leee policajce i kakve vrste (da
ne razbijaju aute) jer zna da e tuda prolaziti samo on i njegovi poznanici, gdje
ljudi ele sudjelovati u odluivanju o vlastitim ivotima, imajui na umu da
postoje i drugi ljudi i da postoji priroda s kojom moramo biti u ravnotei, jer
inae nema ivota za nas.
Mora biti da je lokalna zajednica (pa ak i kad je malo vea, poput ove
lokalne zajednice koja ima ime Republika Hrvatska) prava nona mora za one
krugove samozvane Elite, more bit da je to razlog zato smilja sve te divovske
gradove i druge naine razdvajanja ljudi. I sve te sloene sustave nametanja za
kona s vrha, koji bi trebali izvan zakona staviti sve lokalne zakone i sve lokalne
neovisne Iveke koji uvaju svoje za one koji dolaze nakon njih.
255
24. poglavlje
VEERAS U VAEM GRADU SASTAV 3M
- MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA...
Sa zanimanjem sam te jeseni 2010. analizirao i vijest koja je imala naslov
Francuska je rasistika drava. Cijeli tekst, oprema i slike bile su intonira
ne tako da se Predsjednica Komisije i povjerenica EU za pravosue Viviane
Reding gnjevom pravednika obruila na Francusku zbog deportacije Roma,
usporedivi to sa stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu.
Tko ne bi bio sumnjiav kad Elitina ekspozitura zvana Europska unija
pone pozivati na humanost? Stoga se nisam zadrao na naslovu nego sam
odluio s razumijevanjem proitati o emu se tu radi, skoro siguran da EU
zloupotrebljava neku nemilu situaciju da bi sebe jo jednom predstavila kao
branitelja ljudskih vrijednosti, a moda i kako bi se dolilo jo ulja na mit da e
integracija u EU donijeti pravdu ljudima Europe.
No, iz poetka lanka jo se nije saznavalo nita o pozadini, jo uvijek je citira
na Reding, zaprepatena postupcima parike vlade koji stvaraju dojam da se ljudi
premjetaju iz jedne lanice EU u drugu samo zato to pripadaju manjini. Podsje
tila je na slina zbivanja iz Drugog svjetskog rata (usput reeno, takoer izmanipu-
liranog iz sjene; op. K. M.) te je rekla daje osobno uvjerena da Komisija nee imati
izbora nego prijaviti Francusku te da Sarkozyjeva vlada ima jo nekoliko dana
da predstavi svoje argumente i da je njeno strpljenje pri kraju. I tog su Sarkozyja,
sjetih se, postavili bilderbergeri, kako se saznaje od istraivaa te skupine, Daniela
Estulina. U tom sluaju ovdje je opet posrijedi stari tos: problem-reakcija-rjeenje.
J edan predstavnik Elite deportira Rome, drugi ga za to optuuje. Naravno, jadni
ljudi koje se deportira ni ne nagaaju o emu se zapravo radi.
No, sad je stvarno dosta, rekla je ta Reding ljutito na konferenciji za no
vinare u sjeditu Europske komisije i lupila akom po govornici. Ni jedna
256
drava lanica ne moe oekivati poseban tretman kad su u pitanju funda
mentalne vrijednosti i europski zakoni. U to ne sumnjam, svi moramo pojesti
isto govno. Mogla je bar ii pravim redoslijedom prioriteta, pa prvo spomenuti
europske zakone, a tek onda fundamentalne vrijednosti. A pitam se? i znai li
njoj izraz,fundamentalne vrijednosti'* isto to i meni, ili joj na srcu lee tek
fundamentalne vrijednosti vezane uz nametanje diktature ljudima europskog
kontinenta!
Nakon ove silne promidbe humane gospoe Reding, tek u posljednjoj
treini lanka konano je znatieljni itatelj, ako jo nije prestao itati tekst i
okrenuo iduu tfaniu, saznao o emu se radi. Tijekom rujna 2010. francuske
su vlasti sruile vie od stotinu ilegalnih romskih naselja te deporti ral eod
tisuu Roma, uglavnom rumunjskih i bugarskih dravljana. Kao graani EU,
rumunjski i bugarski Romi imaju pravo ui u Francusku, ali za rad im i dalje
trebaju dozvole, ba kao i za dugotrajniji boravak. Hm, ako sam dobro shvatio,
ako se ova situacija zaista pogleda iz pravnog aspekta, na koji se poziva ta Re
ding, Ispada da je deportacija tih jadnih ljudi zapravo - u skladu sa zakonom.
Ili sam krivo shvatio prethodne dvije reenice? to vi mislite?
Ne znam, no Reding smatra da se pravila primjenjuju diskriminacijski.
to god da to znailo. Ta lloskula nije bila potkrijepljena objanjenjem. Valjda
ga nema. fli smatra, kao to je tu situaciju komentirao 1-idel Castro, da se
Francuska dri rasistike politike suprotne normama EU.
Reding je, reeno je u novinama, bila bijesna i na dvojicu Sarkozyjevih
ministara koji su joj dali garancije da se Rome ne diskriminira, da bi potom
u medijima osvanuo dopis kojim vlada trai od regionalnih dunosnika da
ubrzaju akcije protiv ilegalnih romskih naselja. Opet upitnici. Koliko ja razu
mijem, rei da se nekog ne diskriminira samo znai da e se i protiv njega po
duzeti iste mjere kao i protiv svakog drugog tko podigne ilegalno naselje. Nije
spomenuto da postoje neka ilegalna naselja protiv kojih nisu poduzete mjere.
Pa ne znam, dan prije te vijesti, francusko Ministarstvo unutarnjih poslova
izdalo je novi dopis o uklanjanju ilegalnih naselja, u kojem se hllu Spominjali
Romi, a francusko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo ja,^|prepiJ t#nje, to
je najmanje to se moe rei, na povjerenikie izjave.
Nekako mi se dosad nije pokazalo tla ljudi iz Huropskc komisije imaju
ikakvu namjeru tititi Rome, niti ljudska prava uope. I nemojte sluajno po~
misliti daimam neto protiv tih ljudi oko kojih se digla buka i ija se ilegalna
naselja rue,, ili protiv bilo kojeg drugog stanovnika Planeta. Ljudi su uvijek
samo pijuni %tim igrama u kojima se ista Skvadra pretvara da se prept're oko
24. poglavlje* VI (I KAS U VAEM GRADU SASTAV 3M MEDIJ I, MMF, MANIPULACIJ A...
257
SVE PIE U NOVINAMA (..i poneSto I ne) Kivlmli Mlltk
neega, kako bi stvorila okolnosti da se nae neko rjeenje. Ta je rije izgubila
kredibilitet jo kad se nala u nacistikoj sloenici konano rjeenje.
Sljedea vijest koja je ispala iz moje kuverte s izrescima dri rekord kao
najmanja vijest iz moje kolekcije. J edva centimetar i pol sa centimetar i pol
Nalazila se na dnu stranice. Da nisam prije itao velike novinske lanke koji su
glorificirali reforme engleskog premijera Davida Camerona i tumaili kako se
u tim reformama, usprkos njihovi jaini, ipak tite socijalno ugroeniji pripad
nici britanskog drutva, ne bih niti obratio panju na nju. No, ona je govorila
neto potpuno suprotno. Tek jednom reenicom, na samom dnu neke nevane
stranice, ali je ipak govorila. Toliko je kratka daje prenosim u cijelosti: Vodei
financijski think-tank Institut za fiskalne studije (IFS) objavio je analizu prema
kojoj e Cameronove reforme najvie pogoditi siromane obitelji, iako je vlada
tvrdila da je rebalansom prorauna zatitila one najsiromanije.
Kroz veliinu ove usamljene vijesti, nasuprot nizovima velikih lanaka
koje su glorificirale Cameronove reforme, moemo po prilici iitati omjer
istine i propagande u dnevnim novinama.
Zato su vijesti o sljedeoj temi zauzimale plahte papira. U rujnu 2010., na
kon to je skupljeno dovoljno potpisa da se provede referendum u vezi izmjena
Zakona o radu, na naslovnici je osvanuo naslov - na istim novinama koje su
se ve proslavile naslovima poput Propast ete i slinima - koji je glasio
(velikim slovima): Ovo je kraj svih reformi - zovimo MMF.
Kako prikladno. Pogotovo kad se ima u vidu vlasnika struktura svih na
ih novina. Nju je u svojoj knjizi EU - Ne Hvala predstavio Marjan Bonjak.
Prvo je naveo da je povodom Dana slobode medija 2009. Hrvatsko no
vinarsko drutvo u posebnom priopenju od 2. svibnja otro kritiziralo sta
nje medijske (ne)slobode u Hrvatskoj: Vlasnici i dalje izravno interveniraju u
ureivaku politiku. Politiki pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u
lokalnim niti u privatnim medijima, rekao je HND, i upozorio : ...Sadanji
trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave spektakla, dominacije crne
kronike, izmiljanje i proizvodnja celebritiyja u konanici rezultiraju bijegom
od novinarstva, cenzurom i autocenzurom.
Tko su, dakle, pravi vlasnici medija u Hrvatskoj? Marjan Bonjak je doao
do ovih spoznaja:
Veinski vlasnik TV-postaje RTL je njemaki RTL sa 74 posto dionica, a
Todoriev Agrokor dri 25 posto dionica. Prema raspoloivim podacima, pra
vi vlasnik RTL-a je njemako privatno poduzee Bertelsmann AG sa sjeditem
u Guterslohu, koje posjeduje 90,5 posto dionica njemakog RTL-a. No, Bertel-
258
24. poglavlje VI C\ HA'I l ) VA^f M GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA.
smann, pie Bonjak, nije klasino poslovno poduzee koje motivira samo pro
fit. Manjinski vlasnik Bertelsmann AG je njemaka obitelj Mohn koja posjeduje
23 posto dionica, dok je veinski vlasnik njemaka obitelj Bertelsmann koja
posjeduje 76,9 posto dionica, koje kontrolira preko svoje obiteljske zaklade
Bertelsmann Foundation.
Bertelsmann Foundation, otkriva dalje Bonjak, formalno je organizirana
kao neprofitna organizacija i politiki trust mozgova iji temeljni ciljevi, prema
vlastitom priznanju, nisu ekonomske ve politike prirode. Koji su to ciljevi,
moe se samo nagaati. No, poduzee Bertelsmann ima gotovo stoljetnu tradi
ciju u izdavatvu, a u novije vrijeme i u komunikacijama, te djeluje po cijelom
svijetu pod raznim imenima i tvrtkama u svom vlasnitvu. Kad su svojedobno
kupovali uglednu ameriku izdavaku kuu Random House, otkriva Bonjak,
pod pritiskom amerikih novinara Bertelsmanni su morali priznati da su tije
kom vladavine Adlofa Hitlera bili najvei nakladnik nacistike promidbe u
Treem Reichu. No, Zaklada Bertelsmann kae da su joj sada primarni ciljevi
irenje demokracije a, kako izgleda, kae Bonjak, i Europske unije.
O politikoj snazi Zaklade Bertelsmann, navodi Bonjak, govori injenica
da su na njihov dvodnevni forum pod nazivom Jugoistona Europa na putu
u EU, koji je odran 2. lipnja 2005., prema Hini, doli predstavnici dvadeset
zemalja, deset vlada i est meunarodnih organizacija.
U novije vrijeme, Bertelsmannova televizijska ruka, RTL Gruppe, nastavlja
uvrivanje u regiji kupovinom 49 posto srpske televizije Avala, a u upravnom
odboru RTL Gruppe sjedi i bivi predsjednik Europske komisije J acques Santer.
J o jedna hrvatska postaja, Nova TV, pie Bonjak, takoer je u stranom
vlasnitvu. Veinski vlasnik Nove TV je ameriki Central European Media En
terprises. Glavni vlasnik Nove TV je ovjek koji je veinski vlasnik CEME-a,
Ronald Lauder. On je bio ameriki veleposlanik u Beu 1986/87., a prije toga
u Pentagonu podtajnik ministarstva obrane za Europu i NATO. Uz to, Ronald
Lauder je jedan od najistaknutijih idovskih patriota i aktivista u svijetu, pred
vodi brojna ugledna idovska udruenja po svijetu, a bio je i predsjednik Svjet
skog idovskog foruma. Po svemu sudei, Iluminat do sri. U svibnu 2009.
Lauder je prodao 31 posto CEME-a, a prema tome i Nove TV, za 240 milijima
dolara amerikom divu Time-Warneru, ali on je i dalje veinski vlasnik.
to se tih televizija tie, evo i informacije koju sam proitao u listopadu
2010. u jednoj novinskoj kolumni koja se bavila pitanjem financija i televizija.
Tog mjeseca u saborsku je proceduru kretao novi Zakon o Hrvatskoj radiotele
viziji, kojim se doputeno reklamiranje na javnoj televiziji rui na est minuta,
259
SVE PlSE U NOVINAMA (...11 poncito I na) KieSImlr MK.ik
a po novijem draftu i na etiri minute. Ve se due u domaem iluminatskom
dnevnom tisku promiu ideje da javna televizija radi nelojalnu konkurenciju
privatnim televizijama (onima ija je vlasnika struktura gore opisana). Zvui
kao jo jedno upregnue nae marionetske vlasti u iluminatska kola. Pogotovo
zato to je u kolumni pisao podatak da su Nova TV i RTL po zakonu iz 2007.
obavezne, zauuzvrat to imaju koncesiju, uplaivati 0,8 posto svog marketin
kog prihoda Hrvatskom audiovizualnom centru da bi se tim novcem poticala
proizvodnja domaeg filma i televizije. No, otkad je taj zakon izglasan, do da
nas nisu uplatili tom centru niti jedne lipe. Istodobno, pisalo je dalje, obje su
komercijalne televizije sve ove godine ugale kako ih HTV mrcvari kao nelo
jalna konkurencija, sve dok lobiranjem nisu izborile da se njihovom glavnom
konkurentu (koji, usput, isti doprinos nevoljko plaa) otpili jedna noga - a to
znai: ukine minutaa reklamiranja.
Autor je njihove napore protiv HRT-a kao javne televizije sveo na borbu
protiv konkurencije, ali mislim da novac odavno nije glavni cilj Elite, ali sred
stvo jest. Nakon uvida u vlasniku pozadinu i ideologiju vlasnika tih propa
gandnih televizijskih centara Elite, koja se kree u rasponu od nacista, preko
Europske unije, do amerike obavjetajne zajednice, koga moe uditi elja da
se smanji mo javne televizije?
to se vlasnike strukture novina tie, njemaka grupacija Westdeutsche
Allgemeine Zeitung Medien Gruppe (WAZ%najvei je dioniar Europapress
Holdinga. Oni su izdavai najveeg broja hrvatskih novina I pokrivaju 60
posto ukupnog medijskog prostora u RH. Njihovi su: Jutarnji list, Slobodna
Dalmacija, Sporske novosti, Slavonski dom, Dubrovaki vjesnik i ibenski list, a
takoer i Globus, Arena i cijeli niz auto-magazina i enskih life-style asopisa.
WAZ-ov glavni izvrni direktor od 2002. je Bodo Hombach, svojedobno jedan
od najutjecajnijih politiara njemake Socijaldemokratske stranke. Od 1998.
do 1999. bio je ef Kabineta njemakog kancelara Gerharda Schrodera, a zatim
i glavni koordinator EU Pakta o stabilnosti jugoistione Europe (1999.-2002.).
Kakva nevjerojatna podudarnost s profilom gore navedenih vlasnika privatnih
televizija u Hrvatskoj.
WAZ je ustanovio i vlastitu novinsku agenciju, EPH, koja u novije vrijeme,
kako pie Bonjak, pokuava oslabiti Hrvatsku izvjetajnu novinsku agenciju.
Veina publikacija EPH prestala je plaati Hini pretplatu, a kada im zatreba,
onda prepisuju vijesti iz onih izdanja, poput Slobodne Dalmacije, koja jo nisu
otkazala pretplatu. Hrvatsko novinarsko drutvo nedavno je zatrailo, kae
Bonjak, da se napokon objavi tajni ugovor kojim je Sanaderova Vlada 2005.
260
24. poglavlje VI ("I MAS l) VASFM GRADU SASTAV 3M - MEDIJ I, MMF, MANIPULACIJ A.
godine prodala Slobodnu Dalmaciju WAZ-u i Europapress Holdingu. Unato
tom apelu, ugovor o prodaji jo se dri u tajnosti.
Osim u Hrvatskoj, WAZ danas kontrolira i brojne medije u susjednim ze
mljama. U Srbiji je treinski vlasnik novosadskog Dnevnika te 50-postotni vla
snik beogradske Politike i Sportskog urnala. U Crnoj Gori je 50-postotni vlasnik
Vijesti, a u Makedoniji veinski vlasnik Dnevnika, Utrinskog vjesnika i Vesti.
Sljedea medijska kua po veliini u Hrvatskoj je austrijski Styria Medien
AG, koji je veinski vlasnik svojih izdanja. On posjeduje: Veernji list, 24 sata,
Poslovni dnevnik, TV-tjedan, besplatni tjednik Metropola i portal www.njuska-
lo.hr. Kroz svoje zasebno poduzee Adrimedia, Styria u Hrvatskoj posjeduje
i petnaestak revija meu kojima su Mens Helath, National Geographic, Lisa,
arolija okusa, Moj lijepi vrt, Moj stan, Moje dijete, Story Stars, GEO, Klik, Gala
Style, Sena i Burda modemagazin. Styria je s veim brojem publikacija prisutna
i u BIH, Srbiji i Sloveniji.
Vlasnitvo rijekog Novog lista i osjekog Glasa Slavonije, prema Bonja
ku, nije toliko jasno i isto kao u dosad navedenim primjerima. Najvei poje
dinani dioniar tih dvaju novina donedavno je bio misteriozni Media Deve-
lopment Loan Fund iz Nevv Yorka, meu ijim su financijerima George Soros
i jo neki opskurni fondovi iza kojih se, misle neki, vjerojatno krije amerika
CIA. MDLF je registriran u New Yorku kao neprofitna organizacija.
Osim u Hrvatskoj, prema Bonjaku, MDLF diskretno kontrolira i finan
cira brojne medije i u Srbiji, Makedoniji, Crnoj gori, BiH, po istonoj Euro
pi (Slovaka, Bugarska, Maarska) te bivim sovjetskim zemljama (Ukrajina,
Gruzija, Armenija) pa ak i u samoj Rusiji.
MDLF je osnovan 1999., a suosniva i izvrni direktor od samog mu je
poetka Srbin Aleksandar Vuini, koji je na taj poloaj doao iz Sorosove za
klade u Pragu, u kojoj je radio rijekom rata. Od 1990. do 1993. godine Saa
Vuini bio je direktor i glavni urednik beogradskog radija B-92. Toliko o ne
zavisnim medijima. A od Bonjaka na tu temu saznajemo jo i ovo. MDLF je
godinama financirao i splitski Feral Tribune, a od svibnja 2001. postao mu je
ak i suvlasnik. No, puteno je da Feral Tribune propadne kad je ocijenjeno da
vie nije potreban.
Primjeujete li i vi uvijek isti uzorak u kojem se ista ruka nalazi iza svih
strana: i vlasti i opozicije, i velikih medijskih kua kao i navodno nezavisnih
medija? One rijetke koji su do novijeg vremena uspjeli sauvati svoju finan
cijsku nezavisnost se unitava. Primjer je zagrebaki Radio 101, donedavno
financijski uspjean i nezavisan, financiran iskljuivo od vlastitih reklama, u
261
SVE P!$E U NOVINAMA (...a ponetto I no) Kio'.lmli MK.ik
vlasnitvu dioniara koji su prije radili na njemu ili jo uvijek rade. Viegodi
njim lobiranjem na njega je instalirana nova uprava koja je u samo nekoliko
mjeseci srozala prihode i dovela radio pred bankrot, unitila atmosferu i duh,
nezakonito otputala ljude, uvela verbalni delikt, otjerala ljude koji su bili za
titni znak radija, provodila sustavni mobbing, zatvorila reije radija i unosne
poslove iz njih prebacila vanjskim tvrtkama, uvela paralelni marketing koji
unutar tvrtke rui cijene... Dok ovo piem, atmosfera je predtrajkaka, tko zna
kako e se stvari dalje odvijati.
Nakon ovog malog izleta u vlasniku piramidu, vratimo se samim novi
nama. U novinskom lanku naslovljenom Ovo je kraj svih reformi - zovimo
MMF pisalo je da MMF moramo pozvati zbog autoriteta, pameti i nesmilje
ne upornosti u provedbi reformi.
Takav je taj MMF. Strog, ali pravedan.
Osim ako niste zaboravili to su insajderi o njemu rekli.
Nobelovac Edward Prescott rekao je da je danas jedina zadaa Svjetske
banke i MMF-a odobravanje sve veeg zaduivanja zemalja u krizi, to uspore
uje s davanjem droge osobi koja je ovisna o kokainu. Drugim rijeima, MMF
i Svjetska banka stvaraju novovjeko duniko ropstvo. Kako se to radi, najbo
lje je pokazao ugledni ameriki novinar Gregory Palast, kolumnist britanskog
Observera i reporter BBC-a koji godinama istrauje tamne strane globalizacije.
U tome mu je znatno pomogao i J oseph Stiglitz, bivi glavni ekonomist Svjet
ske Banke i predsjednik Vijea ekonomskih savjetnika amerikog predsjedni
ka Billa Clintona, koji je nakon svoje smjene, kao prvi meu visokim duno
snicima, javno progovorio o prljavom djelovanju MMF-a i Svjetske banke.
Stiglitz je rekao da MMF i Svjetska Banka u gotovo svim zemljama primjenju
ju isti nain djelovanja. Kada se okome na neku zemlju, prvi je korak podmiiva
nje politiara koji inozemnim firmama preputaju telekomunikacije, nacionalne
naftne kompanije, energetske pogone, upravljanje vodom i ostalu vitalnu infra
strukturu koja predstavlja kraljenicu ekonomije. To se odredi tajnim ugovorima.
Naime, svaka drava za suradnju sa MMF-om i Svjetskom bankom mora potpi-
sati 111 toaka obaveza. Ako to ne uini, onemoguuje joj se uzimanje kredita na
svjetskom tritu kapitala, a danas nitko ne moe opstati bez kredita, tj. kreditnog
rejtinga. Usporedo s tim procesom, otvara se trite kapitala, to znai da se naj
jae nacionalne banke prodaju strancima. Da bi uutkali kritiare takvog ina s
tekim i dalekosenim posljedicama za zemlju-dunika, predstavnici vlade i nji
hovi glasnogovornici, u nedostatku uvjerljivih strunih argumenata kojima bi to
opravdali, pozivaju se na zahtjeve Svjetske banke - njihov jedini alibi.
262
Nakon toga drave su prisiljene prijei na trine cijene. Politiari koji su
to omoguili na svoje raune u inozemnim bankama dobivaju povelike izno
se. Prosjeno 10% vrijednosti dogovorene trgovine. Moete vidjeti kako im
se raire oi na mogunost dobivanja provizije ako se u procjeni vrijednosti
imovine velikih javnih i kljunih industrijskih poduzea skine koja milijarda
ili barem nekoliko stotina milijuna dolara, rekao je profesor Stiglitz.
Rasprodaja nacionalnog bogatstva vodi u osiromaenje domaeg stanov
nitva. Kad je neka zemlja preuzeta na taj nain, slijedi njeno discipliniranje.
Trai se smanjenje potronje i proraunskih izdataka. Hm, samo trenutak, sje
tit u se ja gdje sam to ve vidio.
Nakon netransparentne privatizacije javnog sektora obavezno slijedi do
noenje zakonske regulative o liberalizaciji trinog kapitala. Taj potez omo
guuje stranom investicijskom kapitalu nesmetan ulazak i izlazak iz zemlje.
Pritom u zemlju-dunika ulazi relativno malo zdravog kapitala, a kudikamo
najvei dio raspoloivog domaeg kapitala na zakonit nain nesmetano i ma
sovno izlazi iz zemlje. Novac ulazi u zemlju-dunika prvenstveno radi pe
kulacije nekretninama i valutom, a zatim bjei glavom bez obzira ve na prvi
znak nadolazeih nevolja koje bi na bilo koji nain mogle ugroziti njegovu
sigurnost. U tom paninom bijegu kapitala, dravne priuve mogu presuiti
za samo nekoliko tjedana, ili nekoliko dana.
Evo i novinske vijesti koja je slinu tematiku obojala brojkama. U svibnju
2010. iznad velikog teksta zasjeo je naslov: Vrijednost imovine drave pala za
9 milijardi kuna. Eto jednog od razloga za pokretanje financijske manipulacije
koja je u opu svijest ula kao kreditna kriza, a potom inzistiranja MMF-a i
drugih institucija da se to bre nastavi s privatizacijom - rasprodajom drav
ne imovine. S obzirom da i iza banaka iz kojih je krenula kriza i iza MMF-a sto
je iste grupacije, njihovo meetarenje na svjetskom tritu postaje oigledno:
srui cijenu zakulisnim potezima i potom kupi pravu vrijednost u bescijenje.
Vrijednost tvrtki u kojima I Irvatski fond za privatizaciju ima manje od
25 posto udjela u temeljnom kapitalu od prosinca 2007. do danas smanjena
je s 5,9 na 1,6 milijardu kuna, osvanuo je naslov. U lanku je dato jo neko
liko brojki, iz raznih kutova, a izraunato je da je dravna imovima u svim
tvrtkama u kojima drava konti lira do 25 posto vlasnikog udjela krajem
2001. vrijedila 11 milijardi kuna, a 2010. tek etiri miljarde. Vrijednost vri
jednosnih papira pod kontrolom tvrtki u preteito ili potpuno dravnom
vlasnitvu se s dvije milijarde kuna istopila na tek neto vie od 800 milijuna
kuna. I tako dalje.
24. poglavlje VF f t MAS U VAEM GRADU SASTAV 3M MEDIJ I, MMF, MANIPULACIJ A...
263
SVE PlSE U NOVINAMA (....! poneto I ne) Krollmli MK.ik
No, vratimo se MMF-u.
Nakon insceniranog bijega kapitala, MMF obavezno trai od vlade teme
ljito operuane zemlje-dunika da odmah drastino povea kamatne stope na
enormne dvoznamenkaste iznose koji mogu dosei 30, 50 ili ak 80% da bi se
udobrovoljilo i privuklo velike svjetske pekulante na djelomini povrat isi
sanog dravnog kapitala. Rezultat takvog poteza vlade, koja najee nema
drugog izlaza, je predvidljiv, kae profesor Stiglitz. Astronomske kamatne
stope, dakako, brzo privuku odbjegli kapital, dok s druge strane one sustavno
razaraju preostalu industrijsku proizvodnju i isuuju nacionalnu riznicu ze-
mlje-rtve.
Nakon toga Meunarodni monetarni fond zemlju-rtvu, koja je ve posve
iscrpljena, uvlai u trei korak - takozvano trino odreivanje cijena. To
je samo uljepan izraz za dramatino dizanje cijena hrane, energenata, vode,
telekomunikacijskih i ostalih komunalnih usluga, to ima za posljedicu multi
plikaciju svih ostalih cijena. To naelo, dakako, ne vrijedi za cijenu rada (plae)
i penzije (mirovine) koje se istovremeno nastoji to je vie mogue ograniiti i
smanjiti. Time se, u prvom redu, drastino rui ve ionako nizak ivotni stan
dard ve gotovo posve osiromaenog i raznovrsnim kreditima prezaduenog
stanovnitva te osjetno podiu poslovni trokovi i smanjuje konkurentnost u
ve dobrano posustaloj i prorijeenoj privredi zemlje-rtve.
Zahtjeve za smanjenje proraunskih izdataka Palast objanjava na pri
mjeru Argentine u kojoj je petina stanovnitva nezaposlena, a MMF i Svjet
ska Banka trae drastino smanjenje izdataka za nezaposlene, umirovljeni
ke, zdravstvene fondove i obrazovanje. Sve to dovodi do nestanka domae
ekonomije, a drava sve mora kupovati na svjetskim tritima. Naravno, po
visokim cijenama. Stiglitz to otvaranje granica za trgovinu naziva novim
opijumskim ratovima. Kada je nacionalna ekonomija na koljenima, sve se
moe kupiti za stoti dio prave vrijednosti. Drugim rijeima, cijela je drava
na prodaju u bescijenje.
Ubrzo nakon toga, prema ve dobro uigranom scenariju, slijedi zavrni
etvrti korak - MMF-ov prosvjed. Tim prosvjedom je zemlja-rtva doslovce
baena na koljena i nalazi se pred posvemanjim gospodarskim kolapsom. U
tim dramatinim okolnostima MMF isisava i posljednje kapi krvi. Programi
rano podie socijalnu temperaturu dok napokon cijeli gospodarski kotao ze-
mlje-rtve ne eksplodira. Eklatantan primjer za to je Indonezija 1998. godine
kojoj je MMF bezobzirno ukinuo subvencije za hranu i gorivo za siromano
puanstvo, nakon ega su posvuda buknuli estoki prosvjedi i nemiri. U tom
264
24. poglavlje VI Cl KAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJ I, MMF, MANIPULACIJ A.
pogledu je takoer veoma pouan i primjer Bolivije u kojoj su 2001. godine
izbili veliki nemiri u gradovima zbog drastinog poveanja cijene vode nakon
privatizacije tamonjih vodoopskrbnih poduzea.
Precizno tempirani MMF-ovi prosvjedi uzrokuju novi masovni bijeg kapi
tala iz zemlje-rtve, a nerijetko dovode i do steaja vlade koja vie nije u mogu
nosti kontrolirati ta dramatina gospodarska kretanja. U takvoj bezizlaznoj kao
tinoj situaciji, koja zapravo predstavlja programirani nered, strani kapital moe
po smijeno niskim cijenama otkupiti preostalu imovinu zemlje-rtve, koja ju
panino rasprodaje. Po tom pljakakom obrascu, u posljednjim je desetljei
ma u Treem svijetu stvoreno mnogo posve osiromaenih zemalja-gubitnica ije
stanovnitvo ivi ispod ili, u najboljem sluaju, na samom rubu bijede.
Nadalje, Stiglitz tvrdi kako u takvim uruavanjima drava aktivno sudje
luje i CIA.
Posljednja faza jest ruenje vlade tj. dravni udar. Palast kao primjer na
vodi sluaj Venezuele. Naime, MMF je objavio da e poduprijeti tranzicijsku
vladu ako predsjednik Hugo Cavez bude uklonjen. Tako su nagovijestili da
e platiti vojni udar ako vojska svrgne predsjednika koji je nepodoban jer je
predsjedniku MMF-a odbio ispuniti zahtjeve. Bila je rije o nafti i smanjenju
poreza naftnim kompanijama, a Chavez se ogluio o te elje i poveao poreze
kako bi financirao socijalne programe.
Slino je i s kreditima Svjetske Banke. Oni se dodjeljuju pojedinoj zemlji
za odreene projekte pod izgovorom razvitka privrede, sustava obrazovanja
itd. No, zemlja korisnik nikada ne dobije ni centa, ve kredit u cijelosti mora
potroiti u inozemstvu tj. kupujui inozemnu opremu od firme koju odabere
Svjetska Banka (pitajte nas kakvi su uvjeti bili za veliku ast da nam iluminat-
ska amerika kompanija Bechtel gradi autoceste. U novinama su u to vrijeme
svako malo iskakale vijesti o nevjerojatno nemoralnom i protuzakonitom dje
lovanju te tvrtke).
U tom su procesu i tvrtke koje slue za pranje novca koji se izvlai iz neke
zemlje. Stiglitz je kao najoitiji primjer istaknuo Enron koji je kupio vodovod
u Buenos Airesu i naftovod izmedju Argentine i ilea. S druge strane Citybank
je dobila veinu argentinskih banaka, a British Petroleum naftovode u Ekvado
ru. No, tzv. globalisti poeli su primjenjivati sline metode i u samom SAD-u.
Primjerice, MMF je preuzeo Velika jezera, ime je preuzeo nadzor nad vodo
opskrbom SAD-a, a propali Enron isisao je milijarde dolara iz dravnih blagaj
ni Teksasa i Kalifornije. Kalifornija je, prema procjenama, platila za elektrinu
energiju izmeu 9 i 12 milijardi dolara vie nego to je bila stvarna cijena.
265
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1poneto I ne) Kretlmlr MK.ik
Za kraj, kae Palast, MMF i Svjetska Banka, nakon to unite pojedinu
zemlju, u njoj proizvedu i nemire. Takozvane ,,MMF-ove nemire.
Evo ukratko jo jednom te etiri faze, od mita do udara, tek da ponovimo:
1. Privatizacija - podmiivanjem politiara vitalna nacionalna infra
struktura (telekomunikacije! vodoopskrbni sistemi, nacionalne naftne
kompanije, energetski pogoni) i banke prelaze u vlasnitvo inozemnih
firmi ili banaka.
2. Liberalizacija - u sklopu te toke dolazi do zahtjeva za smanjenje po
tronje i proraunskih izdataka (smanjenje sredstava za nezaposlene, pen
zione i zdravstvene fondove, razliite potpore...)
3. Trino odreivanje cijena - otvaranje granica za trgovinu (sva roba
postaje skupa, a stanovnivo sve vie siromai; drava se rasprodaje u bes-
cijenje).
4. MMF-ov prosvjed - ako se vlada ne pokori zahtjevima MMF-a ili
Svjetske banke, moe se raunati i na organizaciju dravnog udara (najo
itiji primjeri stiu iz Latinske Amerike).
Sve smo toke odavno apsolvirali, osim dravnog udara, to moemo za
hvaliti injenici da se nae vlade ve neto vie od desetljea (a vjerojatno i
due, ali sjeam se svojevrsne izolacije Hrvatske u drugoj polovici 1990-ih)
ponaaju prema naputcima.
Za cijelo vrijeme svog djelovanja, MMF i Svjetska banka u javnosti se
predstavljaju pod privlanom krinkom dobronamjernih ustanova iji su ci
ljevi davanje novane pomoi (kredita) za otvaranje novih radnih mjesta te
promicanje gospodarskog napretka u manje razvijenim i nerazvijenim dr
avama u svijetu. Ta je propaganda toliko uspjena da se ne sjeam kad sam
zadnji put (ako ikad) u novinama proitao ita gore o MMF-u nego da je
on svjetski financijski policajac, da je strog i odluan, pa i neugodan, ali
zapravo tjera zemlju da radi ono to bi i ona sama trebala napraviti da ima
snage, ali je nema pa joj on pomae. Liberalizacija, privatizacija i tranzicija
mnoge je zemlje odvela u siromatvo, a glavne poluge privrednog ratovanja,
Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka, svojim su strogim mjerama
poveale siromatvo u zemljama dunicama, izazvale ekonomske i financij
ske krize, spekulativne napade na devizne teajeve pojedinih valuta u Africi,
Aziji, Latinskoj Americi.
U novinama je pokraj lanka naslovljenog Ovo je kraj svih reformi - zo
vimo MMF, koji je objanjavao kako su Hrvati sami sebi, izmanipulirani od
strane par sindikalnih voa, iskopali jamu jer ne ele mijenjati Zakon o radu,
266
24. pogl.ivljo VI Cl MAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA.
bilo i nekoliko miljenja obrtnika, objedinjenih ispod slinog naslova: Sindi
kati su sada valjda sretni, a MMF je nuno zlo.
Svaki od tih obrtnika odgovorio je na etiri pitanja. etvrto je bilo ve
zano uz MMF. Pa je itatelj novina tako mogao osjetiti i puls naroda - po
izboru tih novina. Takoer, jedno od tih miljenja postalo je naslov tj. re
klamni letak. J edan je obrtnik rekao da iako je Vlada sposobna izvui nas
iz krize, ipak misli da je MMF nuno zlo. Oni imaju iskustva i mogu nas
izvui iz krize. Oito ne itamo iste knjige. U onima koje sam ja itao, MMF
je uglavnom stvarao krize; teta to nije dao bilo kakav primjer kad je MMF
nekoga izvukao iz krize.
Izjava drugog citiranog obrtnika, da nam treba vrsta ruka neke meu
narodne institucije poput MMF-a koja bi stvorila uvjete za reforme, poslui
la je za ve etvrto ponavljanje iste mantre na te dvije stranice novina. Tek je
u treem, zadnjem, odgovoru priputeno i drugaije miljenje; ta ipak je ovo
demokracija i vlada pluralizam miljenja. Taj je pak blago rekao da misli da
nam MMF nije potreban za izlazak iz krize. Moda nam oni donesu jo vee
probleme. Bolje da se sami pokuamo izvui iz recesije.
Sve u svemu, te su dvije stranice novina sa svojim naslovima i struktu
rom tesktova bile dobar primjer strunog mijeenja mozgova. Uvijek se pi
tam, na temelju kojeg to znanja, iskustva ili istraivanja kod ljudi i novinskih
komenatora nastaju takvi zakljuci. Bit e da su oni tek odraz nekih drugih
lanaka objavljenih na stranicama dnevnih novina, i tako ljudi postaju pa-
pagaji-ponavljai koji omoguuju novinama da prvo plasiraju neku ideju,
a onda posluaju miljenje ljudi koji su im tu ideju usadili u mozak. Ludo.
U vijesti iz rujna 2010. koju je prenio asopis Nexus puno je zornija prava
priroda MMF-a. MMF i Svjetska banka odbijaju, pisalo je, molbe Pakistana za
isplatu sredstava prema sporazumu o zajmu iz 2008. dok Islamabad ne prove
de radikalne promjene ekonomske politike koje zahtijevaju od njega. Tijekom
ljeta je Pakistan trebao primiti redoviti obrok od 1,3 milijarde dolara MMF-
ovog zajma od 11,3 milijarde, ali je MMF odgodio isplatu sredstava nakon to
Islamabad nije ispunio razne MMF-ove ciljeve u provedbi reformi. U meu
vremenu je preko 20 milijuna ljudi i 79 od 124 pakistanska administrativna
okruga pogodila poplava u dolini Inda. 10 milijuna ljudi nalo se bez krova
nad glavom, a velik dio infrastrukture zemlje je uniten, ukljuujui 100 mo
stova, 4000 kilometara cesta i 23 posto usjeva.
Mislite li da te to ita promijenilo u stavu svjetskih financijskih krvopija?
Naravno, pogodili ste.
267
5VC PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Ml.ik
Direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn javno je, nakon pregovora u
Washingtonu, rekao da MMF nee isplatiti ni centa od 2,6 milijarde dolara
preostalih od zajma dogovorenog 2008. dok Islamabad ne ispuni svoja obea
nja o provedbi nunih reformi - ukljuujui ukidanje subvencioniranja cijena
energije i uvoenja opeg poreza na promet. Njegov je stav podrao predsjed
nik Svjetske banke Robert B. Zoelick, naglasivi potrebu da Islamabad imple
mentira protrine regorme prije bilo ega drugog.
Valjda i prije spaavanja 10 milijuna ljudi. to je to prema protrinim
reformama?
Te vam stvorove jednostavno ne zanimaju trivije poput empatije ili suo-
sjeajnosti.
Svakom imalo informiranom ovjeku je poznato da, ak i ako ne elimo
gledati iz perspektive urote, MMF uvijek zagovara neoliberalni model kojem
je u prirodi da mu na srcu ne lee interesi radnika negom krupnog kapitala.
Na drugoj razini, MMF slui kao sredstvo neokolonizacije, reketarenja i ucje
njivanja vlada, a na treoj on je i jedna od nekoliko poluga kojima se nastoji
uvesti i legalizirati svjetska centralizirana vlada ije e ovlasti nadvisivati sve
ovlasti tada ve bivih nacionalnih drava (iji bi posao zapravo trebao biti da
slue kao okvir i zatita vlastitih graana putem demokracije, koja se naalost
otkriva kao tiranija elite. Ali to je ve druga pria. Ili bar neko drugo poglavlje
ove iste prie.)
Iz moje je kuverte s novinskim izrescima ispao lanak na istu temu objav
ljen krajem lipnja 2010., dakle dva i pol mjeseca ranije, u istim novinama, koji
pomalo objanjava zato one, kao ekspozitura i reklamni prostor Elite, toliko
rado spominju MMF. Tekst je bio naslovljen: MMF Vladi: Znatno smanjite
poreze i napokon ponite tedjeti.
Pisalo je da je Vladi u pregovorima sa sindikatima stigla neoekivna po
drka iz Washingona (kakvo iznenaenje, tko bi to oekivao?; op. K. M.): izvr
ni odbor MMF-a je u svojem posljednjem izvjetaju preporuio fleksibilizaciju
trita rada i smanjenje plaa u javnom sektoru, to su i Vladini ciljevi u po
sljednjim izmjenama Zakona o radu i gospodarskim mjerama.
Pa MMF uvijek preporuuje to isto.
A naa Vlada ga je ionako posluala ili je to bar pokuala, dok se nije su
darila sa 720.000 potpisa za referendum. Pisalo je i da je na prvi pogled MMF
jako nahvalio Hrvatsku (tu sam se malo zabrinuo; op. K. M.) jer su vlasti efi
kasno reagirale na krizu, pa su ouvale financijsku stabilnost, obuzdale deficit,
zadrale povjerenje ulagaa i pristup meunarodnim tritima kapitala. Te su
268
izjave valjda trebale ojaati povjerenje naroda u mudrost vlade. No, otkrivao je
lanak, paljivije itanje MMF-ove dijagnoze hrvatske ekonomije pokazivao je
da su pohvale bile samo uvod u znatno tee tivo: cijeli niz preporuka to jo
treba uiniti ako se elimo izvui iz krize.
Kad bih se elio izvui iz krize, MMF bi svakako bi zadnji kojega bih pitao
za savjet. Ali, svata smo uli, pa ujmo i ovo. Meu njihovim preporukama
bilo je smanjenje poreza koji optereuju rad, dakle smanjenje poreza na doho
dak, kao i smanjenje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Klasi
ka. A ovo to slijedi jo je vea klasika. Ti se prihodi, pisalo je, djelomice mogu
nadoknaditi - privatizacijom, iji nastavak MMF preporuuje (ja sam skroz
iznenaen), ba kao i smanjenje izdataka za mirovine i zdravstvo te kontrolu
trokova socijalne pomoi (ma iznenaenjima nikad kraja).
Krajem kolovoza 2010. jedan portal je prenio vijest HINA-e koja se doti
cala ovog zadnjeg. Naslov je bio: Vilim Ribi: Svjetska banka sugerira raspo
djelu tereta krize na tetu obinih ljudi.
Bilo je reeno da je Matica hrvatskih sindikata, reagirajui na stavove
Svjetske banke oko rebalansa dravnog prorauna, a koja su prenijeli neki hr
vatski mediji, ocijenila kako ta svjetska financijska institucija pri tome ulazi
u pitanja pravde i drutvenog morala, sugerirajui raspodjelu tereta krize na
tetu rada, umirovljenika i obinih ljudi a u korist kapitala. U priopenju, koje
je potpisao predsjednik Velikog vijea MHS-a Vilim Ribi pisalo je: Ne udi
nas to Svjetska banka iznosi miljenje o ekonomskim posljedicama ovoga re
balansa, i da pri tome ulazi u pitanja pravde i drutvenog morala, sugerirajui
raspodjelu tereta krize na tetu rada, umirovljenika i obinih ljudi a u korist
kapitala. To Svjetska banka radi godinama, sukladno mantrama koje vie ne
prolaze niti u zemlji njenog sjedita.
Ba tako.
U priopenju Matice hrvatskih sindikata dalje je pisalo da zaprepauje
trenutak u kojem to ini... Svjetska banka pokuava utjecati na unutarnja pitanja
hrvatskog drutva ex ante, a ne kao to je to do sada bio sluaj ex post. MHS
smatra, pisalo je, da ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu
aspiraciju da vri pritisak na politiku i njene odluke u jednoj nezavisnoj dravi.
Vidite da sve pie u novinama.
Ono to posebno iznenauje, isticalo se u priopenju sindikata, jest pri
krivena sugestija o visokoj javnoj potronji RH. To ne odgovara stvarno
sti, budui da je hrvatska javna potronja meu niima u usporedbi s dru
gim europskim zemljama a, osim toga, poveanjem javne potronje mnoge
24. poglavlje VI Cl MAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJ I, MMF, MANIPULACIJ A...
269
zemlje pronalaze nain izlaska iz krize, navodilo se u priopenju MHS-a.
MHS je tvrdio da su teze o prekomjernoj javnoj potronji i prevelikom pore
znom optereenju u skladu s onim to Svjetska banka i MMF godinama pro
nose u mnogim zemljama koje nemaju politike i strune kapacitete za origi
nalnu ekonomsku politiku primjerenu vlastitim okolnostima. Takva zemlja
naalost je i RH. Danas je prilino jasno da su u takvim zemljama rezultati
njihovih ekonomskih paradigmi krajnje dvojbeni, zakljuio je na kraju MHS.
Nema nikakve sumnje da su MMF i Svjetska banka orua Elite. Nevidljiva
piramida moi nad njima ide u visine daleko iznad njihovih uprava i politia
ra. U knjizi Vodi kroz svjetsku zavjeru, kao i u nekim drugim knjigama, David
Icke pokazuje kako Malteki vitezovi, jedna od najmonijih i najelitnijih sku
pina unutar iluminatske mree, vrlo blizu samog paukova sredita, nadziru
MMF, kao i veliki dio svjetskih financija, te imaju status trajnog promatraa u
Ujedinjenim narodima, to nije loe, za jedno tajno drutvo.
Malteki vitezovi su produena ruka jezuita, obrazlae Icke, a jezuitskih
kadrova ne manjka u politici, financijama, trgovini, medijima i vojsci. Icke na
vodi Billa Hughesa, koji u knjizi Tajni teroristi pie da su Rothschildi bili jezui- |
ti koji su se posluili svojim idovskim podrijetlom kao fasadom za prikrivanje
vlastitih zlokobnih aktivnosti. J ezuti, djelujui preko Rothschilda i (financijera
Nicolasa) Biddlea, nastojali su zadobiti nadzor nad bankovnim sustavom Sje- |
dinjenih Drava. J ezuitske kole ili fakulteti, pie Icke, pohaali su Bili Clinton
(jezuitsko Sveuilite Georgetown) pa kubanski diktator Fidel Castro; masowjB
ni ubojica Robert Mugabe, predsjednik Zimbabvea i grozomorni Simon Pere,
bivi izraelski voa. lanovi Maltekih vitezova u svojim su redovima imali
ili imaju Ronalda Reagana, Geralda Forda, biveg ministra vanjskih poslova
Alexandera Haiga te Prescotta Busha mls brata Georga Busha oca. Hitlerov
financijer Herbert Walker, djed Busha oca, pohaao je elitnu jezuitsku kolu
Stonyhurst College u Lancashireu u Engleskoj.
O koliko se utjecajnim skupinama radi govori i podatak kojega navodi
Icke, daje za vrijeme Drugog svjetskog rata Hitlera, Staljina i Mussolinija kon
trolirala jezuitsko-vatikanska mrea, kroz obavjetajne agencije SAD-a, Nje
make i SSSR-a. Nacistikom generalu i ratnom zloincu Reinhardu Gehlenu,
Hitlerovom ravnatelju obavjetajnog sustava za istoni front, dodijeljeno je
najvie odlikovanje Maltekih vitezova, Veliki kri zasluga, a Malteki vitezo- 1
vi bili su i mnogi elnici CIA-e, meu njima njen prvi direktor Allen Dulles, !!
te George Tenet, direktor CIA-e prije i tijekom napada 11. rujna te tijekom
invazije na Irak. Takoer, Malteki vitezovi bili su i direktor FBI-a J. Edgar
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kr*llmlr Mliak
270
24. pogliivlje VFfl MASUVA$EM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA...
Hoover i Clay Shaw, ClA-in agent i jedini ovjek kojemu je sueno za ubojstvo
Kennedyja.
Popisu nema kraja.
271
25. poglavlje
CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA
Postoji jedan ovjek, nazovimo ga za ovu priliku Davor, profesionalac ko
jemu u opis posla ide odlino poznavanje neba. Kao to je napisao u uvodu
svoga rada kojeg u predstaviti, taj udni pojam chemtrailovi ili kemijski
tragovi nije mu znaio ba nita - dok prije nekih godinu dana ili malo vie,
par dana za redom, vozei se na posao, nije sam ugledao na nebu neprirodne
pojave koje su tamo stajale nevjerojatno dugo i irile se. Gledao ih je cijeli dan,
dan za danom. Kad bi ve doao na posao, nakon par sati, opet bi bacio pogled
na nebo - i oni su jo uvijek bili tamo. Zahvaljujui svojoj struci, u glavi mu se
stvorilo puno upitnika jer na nebu se tako neto inae ne dogaa.
Tako se zainteresirao za temu, a u nekom trenutku inspiracije elektron
skom se potom javio meni, jer sam ba nekako u to vrijeme na svom blogu
spomenuo chemtrailove. J avio mi je da je odluio, koliko je mogue struni
je, pozabaviti se tom temom i napraviti istraivaki rad koji e objediniti sve
dosad poznato, odbaciti sve to nije, naglasiti sve to je, predstaviti rupe koje
treba popuniti i objediniti poznate podatke.
Taj je posao odlino obavio i poslao mi ga u sijenju 2010.
Cilj rada je bio da bude temelj prema kojem e odreene korake povui
odreene slube u ijoj je nadlenosti nebo. Ako se neto zbiva na nebu iznad
Hrvatske, a nitko o tome nita ne zna, nije li to posao za Ministarstvo unutar
njih poslova, ne bi li meteorolozi trebali sudjelovati u istraivanju, nije li Hr
vatsko ratno zrakoplovstvo zadueno da brine da ne radi po nebu tko to hoe
(pogotovo ako postoje indicije da bi to moglo biti tetno po graane RH), ne
bi li Vlada trebala oformiti struni interdisciplinarni tim za kojega e odvojiti
malo novca da barem naprave neka kompetentna mjerenja, da kemijski tra
govi izau iz laike sfere internetskih zajednica i da se odvoji ito od kukolja?
272
poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NASlH GLAVA
Naravno, nijedna od tih slubi nee reagirati na temelju internetskih pre
pucavanja. Iz tog je razloga Davor odluio napraviti rad koji moe biti temelj
budueg istraivanja. Kako je rad rastao, slao mi ga je u etapama, a kad sam ja
imao neki podatak koji mi se inio vrijednim spomena, tada bih ga slao njemu.
No, taj dio je zaista zanemariv; ja sam uglavnom bio itatelj. Tijekom cijelog
svog rada Davor je govorio da se sve to je napravio potpuno slobodno moe
koristiti. Zbog posla kojim se bavi zamolio me da ne objavljujem njegovo ime,
a takoer i zato jer je htio rad prvo proslijediti na strune recenzije i nekim
svojim suradnicima i slino. No, kod prvih par lasta odaziv nije bio velik, svi
ma je to bilo preudno i zapravo nitko nije znao to s tim podacima zapoeti.
Davoru sam ak predloio da rad proiri i napie knjigu ili knjiicu za koju
bih mu pomogao daje objavi (unaprijed sam osjeao, znajui njegove motive,
da e odgovor biti negativan, ali, tko pita ne skita), no odvratio je da e to
ipak morati netko drugi, da je on ovaj rad radio samo zato jer ima djecu i vrlo
ga iritira misao da postoji mogunost da moda netko njegovu djecu neime
zaprauje.
Kad je njegov rad bio gotov, poslao mi gaje u PDF-u i rekao daje slobodan
za distribuiranje. to sam ja i uradio. Objavio sam ga na blogu i rekao ljudima
da mi se jave na e-mail ako ele da im poaljem rad u PDF-u, to je znatno
pregledniji format. Na temelju tog rada ovdje u dati kratak pregled onoga to
se zna o chemtrailovima, a cijelo vrijeme dok itate imate ete prilike gledati
brojne chemtrailove koje sam uslikao iznad naih glava u raznim gradovima.
Prije koju godinu tek bih tu i tamo vidio pokoji chemtrail, ali moj je dojam
da se zapraivanje intenziviralo. U svakom gradu u kojem sam se na par dana
naao u zadnjih nekoliko mjeseci (a bilo ih je, jer sam bio na puno snimanja; u
meuvremenu je bilo i vrijeme godinjeg odbora, pa sam bio i na moru) viao
sam ih iznad sebe, nekad gue, nekad rjee, nekad su avioni koji su ih ispu
tali letjeli cijeli dan, nekad tek dio jutra ili veeri.
Vidio sam chemtrailove, i uslikao, iznad Samobora, Zagreba, Pule, No-
valje, Raba, Lopara, Zadra... Gdje god sam bio. Zadnjih par dana, dok ovu
knjigu privodim kraju, viam ih svaki dan. Danas sam ujutro bio sa psom u
etnji, a na nebu me, im sam izaao, doekalo pet dugih paralelnih chemtra-
ilova i jedan koji je leao okomito na njih. Tijekom etnje promatrao sam dva
zrakoplova koji su ih napravili jo nekoliko, dok su se oni stariji chemtrailovi
poeli iriti.
U proteklih nekoliko mjeseci znalo je biti par dana bez njih, ali pojavljivali
su se gotovo redovito. U Novalji na Pagu u kolovozu sam leao na plai i gledao
273
SVE PI$E U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krattlmir MK.ik
kako avioni ostavljaju tragove preko cijelog neba. Promatrao sam ih kako se
prostiru s kraja na kraj neba i potom kako se polako ire dok nakon dvadesetak
minuta, ve malo razlomljeni od vjetra, nisu vie izgledali kao trag zapraiva
nja nego tek kao neki neobini dugi oblaci. Potom bih skrenuo pogled na plau
na kojoj sam bio s djecom da vidim primjeuje li itko te are na nebu.
Nitko.
Nita udno. Kad bih na nekom od tih putovanja nekom od kolega i su
putnika skrenuo panju na tragove na nebu, ispostavilo se da veina njih nije
niti ula za taj pojam (mada neki i jesu, ali vie kao kuriozitet s interneta; nisu
Se bavili gledanjem neba da bi ih uoili iznad svojih glava).
No, kad bih im objasnio o emu je rije, onda bismo ih zajedno promatra
li. Sjeam se jednog dana snimanja u Loparu, kad je na nebu bilo dvadesetak
chemtrailova i kad su pola dana letjeli avioni koji su ih isputah. Nismo ih mogli
ne primijetiti jer smo snimali igrane scene s glumcima koje su se zbivale u neko
zamiljeno drevno doba kad nije bilo aviona. Tako da su nas te pruge na nebu
ometale u snimanju jer smo morali paziti gdje usmjeriti kameru, a one su bile
posvuda i stajale su satima. Zanimljivo je to chemtrailove povremeno uoavam i
u nekim dokumentarcima na televiziji. Na snimkama neba ili nekih prostora ka
mera sasvim sluajno zabiljei i te, tako prepoznatljive, potpuno ravne pruge na
nebu. J edan takav sluaj zbio se prije neki dan. Na kanalu Viasat History gledao
sam dokumentarac o neemu potpuno nevezanom, nastanku polifone crkvene
glazbe u 12. J toljeu u Francuskoj. Zadnji kadar filma bio je panorama Pariza
iznad koje je bilo plavo nebo s par oblaka. A s kraja na kraj neba, izmeu i kroz
njih, prostirao se dugi, ravni i debeli chemtrail, jo mlad jer nije bio ni najmanje
raspren niti izlomljen. Nevjerojatno, pomislio sam, cijelo vrijeme su nam pred
oima, ak ih se snima i emitira na televiziji, a nitko ih zapravo ne primjeuje.
Potvrdila se stara istina da primjeujemo samo ono za to znamo da postoji,
ostalo nam je nevidljivo, makar nam bilo ravno ispred oiju.
No, tog dana na Loparu, gdje nas je bilo etrdesetak, ak i oni koji su za
njih tek uli poeli su uoavati razliku izmeu chemtrailova i klasinih tragova
mlaznih viona koji se sastoje od vodene pare pa se nazivaju contrailovi (,,kon-
denzacijski tragovi). Naime, osim zrakoplova koji su ostavljali chemtrailove,
povremeno bi proletio i neki (vjerojatno putniki) zrakoplov iza kojeg je trag
nestajao ve nakon desetak sekundi, kako je to oduvijek i bilo. Razlika je bila
oigledna ak i potpunim laicima.
Osim toga, te su pruge meusobno stajale pod raznim kutovima, a esto
i pod pravim kutem jedna na drugu, pa je bilo potpuno nemogue te izduene
274
poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA
oblake (tako, naime, chemtrailovi izgledaju nakon dvadesetak minuta ili pola
sata kad se ponu iriti, a jo su neprepdznatljiviji nakon sat vremena i vie)
pripisati vjetru - jer on ne moe puhati u svim smjerovim u isto vrijeme, niti
okomito sam na sebe, zar ne?
Problem kod svih ovih fotografija, i kod slikanja chemtrailova generalno,
jest to to se oni prostiru preko cijelog neba pa je pravi doivljaj te pojave mo
gue doivjeti tek kad se cijelo nebo obuhvati pogledom. Fotoaparatom (ba
rem onakvim amaterskim kakvog ja uvijek imam sa sobom, bez irokokutnog
obektiva) moe e uslikati amo djeli neba. Mogue je, dodue, snimiti filmi,
to sam i radio, ali njega na alost ne mogu staviti u knjigu. Povremeno su mi
i drugi ljudi a blog slali svoje fotografije b drugih dijelova zemlje, pa sam
uvrstio i neke od njih.
Zb one koji se prvi put sreu s ovom materijom, krenimo od poetka, kako
je Davor krenuo u svom radu.
Chemtrail je nova sloenica u engleskom jeziku, nastala spajanjem dvije
engleske rijei: chemical (kemijski) i trail (trag), a referira se na slinu rije i
pojavu 'contraiF, koja prefiks vue te rijei condensation (kondenzacija, pri
jelaz plina ili pare u tekue stanje). Chemtrail' u ovome sluaju ima znaenje
namjernog kemijskog zapraivanja stanovnitva koje se obavlja iz zrakoplova.
Rije je o bijelim tragovima koji neki zrakoplovi u letu ostavljaju iza sebe.
Kad je tek uo za chemtrailove, Davor u se inilo da je rije o zabuni i to
talnom nera/um ijevanju. Tragovi iza mlaznih aviona poznati su od vremena
Drugog svjetskog rata, kad su zrakoplovi poeli dostizati visine dostatne za
pojavu tog fenomena, a i parni strojevi imstrojevi s unutranjim sagorijeva?-
njem ostavljaju vidljiv trag kad velika koliina vlage iade u okoli koji je ne
moe apsorbirati. To se redovito dogaa zimi, u pojavi oblaia iz ispunih
cjevi automobila.
Cijela tema inila mu se pomalo besmislena.
To se promijenilo kad je, dolazei na posao jednoga vedrog jutra, iznad
podruja Zagreba uoio tri kondenzacijske (bar je tako tada mislio) linije pre
kriene pod otprilike pravim kutom s druge dvije, a inilo se, po izgledu,, kas
da su nastale otprilike u isto vrijeme. Budui da mu vonja na posao traje oko
45 minuta u smjeru Petrinja - Zagreb, imao je priliku gledati te neobine obla
ke za cijelo vrijeme vonje. Kad je doao na posao, oni su tvorili jedan gotovo
cjelovit oblak u kojem su se jo jedva nazirale linije.
I kasnije, do poslijepodne, kako je u svom radu napisao Davor taj veni
sada koherentan cirrostratus ostao je cijelo vrijeme stajati iznad Zagreba.
275
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MI.ik
Zapisao je i ovo:
Neobinost u toj pojavi bila je u tome to takvi kondenzacijski trago
vi obino ne traju tako dugo. Po mojoj profesionalnoj prosudbi, oblak je bio
prilino nisko (ako znamo njegovo podrijetlo ili kojoj vrsti oblaka pripada).
Neobino je bilo to to je pojavu pratilo vedro nebo, odnosno kondenzacijske
linije su imale prilino otru granicu i nisu se irile ni na jednu stranu od po
druja Zagreba. A najneobinije od svega bilo je to sam potpuno istu pojavu,
u jednakom obliku, vidio i sutradan. Tada sam se poeo baviti istraivanjem,
jer sam vidio da mi je poznavanje meteorologije malo ishlapilo, a elio sam
nai odgovore na neobinosti koje sam uoio. Zanimalo me postoje li stvarno
neki neobjanjivi fenomeni ili pojave koje nisu bile uoavane u takvu obliku.
elio sam nai vjerodostojne dokaze za internetske tvrdnje i teorije o postoja
nju kemijskih tragova ili pak dokaze koji bi takve teorije u potpunosti odbacili.
Ovaj rad je plod istraivanja te teorije i raen je u dobroj vjeri. Ako pogreaka
ima, one su nenamjerne i molio bih da me se na njih upozori.
Time je zavrio uvod u taj rad, dug etrdesetak stranica.
Rad je zapoeo pregledom svih vrsta oblaka, s popratnim slikama i obja
njenjima njihova nastanka, i tako sve do pojma Cirrus aviaticus - Contrail
- Kondenzacijski trag, relativno novog pojma u meteorologiji, koji oznaava
kondenzirani trag koji ostavljaju zrakoplovi ili rakete to lete na velikim visi
nama i zapravo predstavlja vrstu cirusnih oblaka. Trag se stvara kad m vodena
para koju isputa zrakoplov smrzava u ledene kristale. Kao nusproizvod izga
ranja goriva u motorima, mlazni zrakoplov ostavlja iza sebe mjeavinu vodene
pare, ugljinog dioksida, duikovih oksida, sulfata, nespaljenih ugljikovodika,
ae, itd. No, glavni produkt izgaranja fosilnih goriva su C02i vodena para. Na
velikim visinama ta vodena para dolazi u kontakt s hladnim zrakom te lokalni
porast vodene pare moe podii udio vode u zraku preko toke rosita. Vodena
para tada kondenzira u kapljice vode i/ili kristale leda. Milijuni tih siunih
kapljica i/ili kristala leda tvore trag vodene pare ili kondenzacijski trag. Veina
sadraja takvog oblaka dolazi od zarobljene vode u okolnom zraku. Na velikim
visinama, prehladna vodena para treba okida (katalizator) za kondenzaciju.
estice ispuha iz zrakoplovnog motora djeluju kao okida za ubrzano pretva
ranje vodene pare u kristale leda.
Cirrus aviaticusi nastaju u podrujima visoke vlage [iznad 70%), niske
temperature (ispod -40C) ili kombinacijom oba faktora - isputanjem vla
nog ispuha iz motora i kondenzacijom oko krutih estica. Uobiajeno je via
ti ih na visinama od oko 8500 m gdje je temperatura -40C, pri standardnoj
276
(ISA) atmosferi, no nije neobino pojavu tih oblaka uoiti i na niim visina
ma, a u hladnijim krajevima ak i na razini mora. Najee traju od nekoliko
sekunda do nekoliko minuta. Vrijeme raspadanja traga ovisi o temperaturi,
koliini vlage u okolnom zraku i vjetru.
Rije chemtrail, pisalo je u radu, jo ne postoji u Oksfordskom rjeni
ku engleskog jezika. Zato se koriste razliiti termini koji opisuju tu pojavu na
nebu, od onih koji chemtrail objanjavaju kao trag koji se anomalino iri
ili pak onako kako to tumai kanadska vlada - trag koji se ustrajno iri; bez
sustavne potrebe da objasni zato se danas obini staromodni kondenzacijski
tragovi ponaaju na ovaj novi nain.
Postoji vie vrsta zrakoplova koji su sposobni za ostavljanje tragova u
zraku. Isto tako, postoji vie naina na koji tragovi mogu nastati. Rjee se vi
aju, ali njihova se pojava ne moe smatrati neuobiajenom. Kad je rije o
kemijskim tragovima, ne misli se ni na jedan od ovih tragova, mada je gdjekad
mogua zabuna kad se promatra slika bez konteksta u kome je nastala. Ti tra
govi mogu nastati: nebeskim pisanjem ili nebeskim tipkanjem kod akrobat-
skog zrakoplovstva, kao i od akrobatskih tragova; potom zapraivanjem usje
va, zapraivanjem kukaca, dimnim tragovima za istraivanja, protupoarnim
letovima (koji uvijek lete nisko), isputanjem goriva, isputanjem balasta kod
jedrilica, od baklji-mamaca koje ispaljuju vojni zrakoplovi kako bi zavarali to
plinski navoene projektile...
Nakon analize svih ovih vrsta tragova koji nastaju iza zrakoplova, po
krijepljenih slikama, bilo je jasno da niti jedan od njih ne odgovara karate-
ristikama chemtrailova. Potom je Davor predstavio izbor karakteristinih i
vjerodostojnih primjera iz medija koji pokazuju da se na nebu deava vie
od onoga to je javnost spremna prihvatiti. O chemtrailovima se izvjetavalo
na razliite naine, od kratkih reportaa na lokalnim televizijama, u sklopu
meteorolokih priloga vijestima, preko dokumentarnih filmova, kao na Hi-
story Channelu i Discoveryu, pa sve do novinskih i internet napisa, neovisnih
izvjetaja, i tome slino.
Evo nekoliko primjera:
U lanku iz novina Observer pisalo je da se iz izvjetaja vlade Velike Bri
tanije doznaje kako su se izmeu 1940. i 1979. godine, isputanjem agensa u
zrak, testirala bioloka oruja i simulirale bioloke prijetnje na stanovnitvu
bez njihova znanja. Za zainteresirane strane plasirala se pria o istraivanju
povezanim sa zagaenjem zraka i meteorologijom. Premda su slubeno iz zra
koplova isputane kemikalije i mikroorganizmi koji nisu tetni za puanstvo,
poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NASlH GLAVA
277
SVE PIE U NOVINAMA (...a poncISto I np) Kif'.linii MK.ik
1
na lokaliziranim podrujima, gdje su provedeni ti eksperimenti, postoji odre
en broj djece s uroenim fizikim i mentalnim nedostacima. Lokalne vlasti
tvrde da nema uzrono-posljedine veze s eksperimentom iako pogoeni sta
novnici misle drugaije.1Nije poznato postoji li o tome vjerodostojna i neovi
sna znanstvena istraivanja koja bi odbacila ili potvrdila sumnje.
Profesor Leonard Cole je 6. svibnja 1994. godine svjedoio pred Senatom
o testiranju biolokih prijetnji nad stanovnitvom SAD-a od godine 1949. do
tada. Testiranja, prema svjedoenju, nisu pratila utjecaj na zdravlje stanovni
tva budui da se vjerovalo da agensi nisu tetni, o emu nije bilo znanstvene
potvrde. Tijekom vremena, pokazalo se da neki od koritenih materijala ne
samo da su tetni, nego mogu izazvati fatalne posljedice.2Takvi eksperimenti,
kakve god posljedice imali, nisu protivni amerikim zakonima, ako se upotre
bljavaju u mirnodopske svrhe i ako su Senat i Zastupniki dom obavijeteni na
vrijeme o provoenju eksperimenta.3
Ameriki kongresmen Dennis Kucinich 2001. je predstavio je Zakon o
ouvanju svemira (Space Preservation Act of 2001) koji se odnosio na zabra
nu upotrebe oruja u svemiru i vioj atmosferi. U njemu se, pod odjeljkom
7. definicije, toka 2., paragraf B, navode egzotina naoruanja. Drugi na listi
stoje chemtrails. Iz kasnijih verzija istoga zakona izostavljena je itava lista
egzotinog naoruanja.4
Erik Meijer, lan Europskog parlamenta, 10. svibnja 2007. postavio je Eu
ropskoj komisiji pitanje na temu zrakoplovnih kondenzacijskih tragova koji
vie ne sadre samo vodu, nego uzrokuju trajne magliaste koprene, vjerojatno
zbog prisutnosti barija, aluminija i eljeza. Meijera je zanimalo je li je Komisija
svjesna da graani Kanade i SAD-a upozoravaju na novu vrstu tragova koji
ostavljaju zrakoplovi od 1999. godine, tragove koji se ponaaju na nov, neuobi
ajen nain. Upozorio je da istraivanja tih pojava, opaanja pilota i izjave vla
dinih dunosnika sugeriraju da zrakoplovi izbacuju kemijske supstance koje
graani nazivaju chemtrailovi i postavio pitanja o svrsi tih tragova, u kojoj su
mjeri oni prisutni nad Europom, tko ih raspruje i financira, te kakve su po
sljedice na zdravlje stanovnitva? Odgovore je ponudio Stavros Dimas, u ime
Komisije. Rekao je da je Komisija upoznata s tim tvrdnjama, ali da nema doka
za koji bi takve tvrdnje potkrijepili. Pitanja i odgovori su objavljeni na internet
' h t t p : / / w w w . g u a r d i a n . c o . u k / p o l i t i c s / 2 0 0 2 / a p r / 2 1 / u k . r n e d i c a l s c i e n c e
2 h t t p s : / / w w w . o s t i . g o V / o p e n n e t / s e r v l e t s / p u r l / 1 6 0 1 0 2 4 3 - 9 A b p B Y / 1 6 0 1 0 2 4 3 . p d f
3 Z a k o n i k S A D - a , n a s l o v 5 0 , p o g l a v l j e 3 2 , p o d o d j e l j a k 1 5 2 0 a , s t a v a k b ,
h t t p : / / u s c o d e . h o u s e . g o v / d o w n i o a d / p l s / 5 0 C 3 2 . t x t
4 h t t p : / / w w w . f a s . o r g / s g p / c o n g r e s s / 2 0 0 1 / h r 2 9 7 7 . h t m l
278
! poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NA$IH GLAVA
stranicama Europskog parlamenta.5Prije Erika Meijera, slina su pitanja 2005.
godine postavili Italo Sandi i Piero Ruzzante, pripadnici talijanske demokrat
ske ljevice u talijanskom parlamentu, kasnije su to isto uinili Asimina Xirotiri
i Fotis Kouvelis u Grkoj, ali nije im odgovoreno ni do dandanas.6
U reportai na njemakom RTL-u su, zbog uzastopnih pojava oblaka na
meteorolokom radaru nakon aktivnosti njemakih vojnih zrakoplova, me
teorolozi o tome postavili pitanje Luftvvaffeu. Odgovor je bio da je provedena
vojna vjeba u kojoj je isputena manja koliina supstanci nekodljivih za sta
novnitvo (chaff-aluminij). Meteorolozi su tvrdili da koliina materijala nikako
ne moe biti mala s obzirom na sliku koju prikazuje radar gdje se vidi oblak od
350 km, a eksperimenti povezani s manipulacijom klime su zabranjeni.7
Doppler radari (koji odailju radio-valove) ne mogu uoiti cirusnu nao
blaku. Stoga, sama pojava oblaka na meteorolokom radaru nakon prolaska
zrakoplova ostavlja veliku sumnju. Mamci protiv radarski navoenih projek
tila ne ostavljaju tolike tragove, a postoje snimke dugih linearnih oblaka na
meteorolokim radarima za koje ne postoji logino objanjenje njihovog pri
rodnog nastanka.8
Viestruko nagraivani kanadski novinar William Thomas, koji prati
teme zdravstva i ekologije, prvi je izvjetavao o kemijskim tragovima. Napisao
je niz lanaka, kao i knjigu, te snimio dokumentarni film. On je neprikosnove
ni autoritet u izvjetavanju o kemijskim tragovima. Na njegovim stranicama se
mogu nai razgovori s kontrolorom leta koji je potvrdio postojanje tajne vojne
operacije, teorije o razlogu koritenja kemijskih tragova, peticije protiv kemij
skih tragova, medicinska izvijea, televizijske reportae, najnovija saznanja,
izvjetaje izvan amerikog kontinenta, svjedoanstva i tako dalje.9
Dr. Leonard Horowitz je meunarodno priznat autoritet za javno zdrav
stvo, s brojnim titulama iz javnog zdravstva i humanistikih znanosti na Har-
vardu, koji je radio na nekoliko sveuilita, ukljuujui Harvard i Tufts, a autor
je nekoliko najprodavanijih knjiga po pitanjima zdravlja. Horowitz smatra da
su kemijski tragovi odgovorni za kemijsko trovanje stanovnitva, ega ga je
posljedica suzbijanje prirodnog imuniteta. Tako graani postaju podloni in
fekcijama u viem ili manjem stupnju, ovisno 0 izloenosti takvim agensima.
5 h t t p : / / w w w . e u r o p a r l . e u r o p a . e u / s i d e s / g e t D o c . d o ? p u b R e f = 7 / E P / / T E X T + W Q + E - 2 0 0 7 -
2 4 5 5 + 0 + D O C + X M L + V O / / E N
6 h t t p : / / w w w . y o u t u b e . c o m / w a t c h 7 v - - V u H b h s D G Y A s r a z g o v o r sa P i e r o R u z z a n t e - o m o
t e m i k e m i j s k i h t r a g o v a .
7 h t t p : / / w w w . y o u t u b e . c o m / w a t c h ? v = S N Q ) i A C b , t M
8 h t t p : / / w a t c h t h e s k y . 0r g / c h e m s / c h e m d . 1t . 1. h t m
9 h t t p : / / w w w . w i l l t h o m a s o r i i i n e . n e t / w l l l t h o m i t s o n l l i l e / t I I I M T R A I L S . _ C O N F I R M E D . h t m l
279
SVE PlSE U NOVINAMA P0 n!t0 I ne) Krtilmlr MKak
Kroz svoj rad izraava svoja saznanja, teorije i zabrinutost u vezi zapraivanja
stanovnitva putem kemijskih tragova.10
Anomalije koje izazivaju sumnju kod chemtrailova jest injenica da ti tra
govi tvore pravilne X formacije, krii-krui linije ili paralelne linije koje
ne nestaju nego se u roku 30-ak minuta spajaju u jedan tanki koprenasti oblak
koji traje satima. Uobiajeno raspadanje Cirrus aviaticusa traje od nekoliko
sekundi do nekoliko minuta, a kada se na nebu pojavljuje vie tragova koji
se isprepliu i spajaju, to sugerira iznimne i znanstveno nedefinirane meteo
roloke uvjete. Zbog nedostatka vlage, u suhim krajevima je rijetkost i samo
formiranje oblaka. A formiranje oblaka koji Serazlikuju po svojim fizikim
karakteristikama na istim visinama isto tako sugerira iznimne i rijetke meteo
roloke uvjete. Ako izuzmemo temperaturu i vlagu ili temperaturnu inverziju
kao razlog pojavljivanja tragova ispod razine gdje su uobiajeni, nema odgovo
ra koji bi objasnio prirodnu pojavu tragova ispod visine gdje se oekuju. Zrak
je fluid, i kao takav ne moe imati otru granicu izmeu dvije fronte ili dva
sustava, stoga ne bi smjela niti postojati otra granica izmeu mjesta gdje se
vide kondenzacijski tragovi i mjesta gdje trag prestaje, napisao je Davor.
Davor je predstavio i najee protuargumente teoriji o postojanju kemij
skih tragova11. Oni glase ovako:
-ako se i isputaju aerosoli na visinama preko 9 km, rasipanje tih kemika
lija bilo bi nepredvidivo zbog visinskih vjetrova.
-tragovi aerosola uoavaju se na raznim visinama.
-Kako sumnjivi zrakoplovi prou preglede a da se to ne otkrije osim ako ti
zrakoplovi nisu regulirani od strane vladinih i vojnih tijela?
-Redovne zrakoplovne preglede doista je nemogue proi s bilo kakvom
opremom ugraenom na bilo koji dio zrakoplova koja nije standardna za
taj model bez znanja slubenih tijela.
-Ako je posljedica trovanje stanovnitva, ljudi koji su osmislili urotu udi-
sali bi isti zrak, osim ako ne bi primili imunizaciju na neki nain.
-Nije poznato tko je osmislio urotu niti njihova prebivalita, a nije niti
poznato koja su sve mjesta pogoena sumnjivim aerosolnim aktivnostima.
-Sve javne i dravne slube konstantno poriu postojanje takvih operacija.
Dakako, jako se mali broj javnih i dravnih slubi pozabavio samom mo
gunou postojanja takvih akcija. Veina ih samo odbacuje takve optube, uz
obrazloenje da ne postoje dokazi koji bi potkrijepili takve tvrdnje. No, nisu se
ni potrudili prikupiti dokaze.
,0 D e a t h irt t h e A i r : G i o b a l i s m , T e r r o r i s m & T o x i c VV a r f a r e " , L e o n a r d H o r c ^ t e , .
h t t p : / / w w w . t h e b l a c k v a u l t . c o m / w i k i / i n d e x . p h p / C h e m t r a i l s
280
poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA
Slubena stajalita negiraju svako postojanje kemijskih tragova. Ameri
ko ratno zrakoplovstvo (USAF) teoriju kemijskih tragova tumai kao prevaru,
tvrdei da je ta teorija istraena i pobijena od mnogih znamenitih fakulteta,
znanstvenih organizacija i veih medijskih ustanova. Na svaku tvrdnju iz te
teorije odgovaraju ovako:
-Kondenzacijski tragovi mogu egzistirati dugo, a vrijeme raspada ovisi o
temperaturi i vlanosti zraka te o vjetru | svojstvima ispunih plinova &
motora
-Kondenzacijski tragovi tvore razliite oblike jer na njih utjee vjetar
-Uslijed loma i refleksije suneve svjetlosti kondenzaeijski tragovi mogu
tvoriti zanimljive boje i obrasce.
-Znanstvene analize i praenje kondenzacijskih tragova traju od 1953. godine.
-Zrani prostor SAD-a orijentiran je u smjeru 1-W i N-S, tvorei mreu
zrakoplova koji lete po razinama leta 1 okomitom separacijom od 2000
stopa (1000 stopa od 2004. godine).
-Zbog utjecaja vjetra, kondenzaeijski tragovi zrakoplova mogu izgledati
kao mrea.
-Zbog porasta zranog prometa u porastu je i broj kondenzacijskih tragova.
Dosad je vie zabrinutih graana odvojilo svoje vrijeme i resurse, napisao
je Davor, da bi se pozabavilo pitanjem kemijskih tragova. Svaki od tih pokuaja
urodio je nezainteresiranim odgovorima slubenih tijela. Recimo, Andrevv
J ohnson Je skupio, u sklopu svojih mogunosti, saznanja i dokaze za ono to
vjeruje da su kemijski tragovi. Traio je ad nadlenih institucija da pogledaju
njegov rad i daju odgovore na konkretna pitanja. U svoj je rad ukljuio i od
govore koje je dobio Clifford E. Carnicom koji je prije njega pisao nadlenim
ustanovama u SAD-u. Carnicomu su odgovorili: US Envimnmental Protectian
Agency, Department ofthe Air Force i US Greenpeace Organization koji negiraju
postojanje, svoje sudjelovanje i nadlenost nad neim takvim.
Na J ohnson ove upite stigli su odgovori DEFRA-e koja kae da su to to je
vidio tragovi nastali ispuhom vodene pare iz zrakoplovnih motora. Iz Depan
tment of Transporta su sastavili ozbiljniji odgovor u kojem J ohnsona upuuju
J ohnona na rad profesora Ulricha Schumanna ija bi mu objanjenja mogla
pomoi da bolje shvati ponaanje t ragova koji nastaju zbog pare iz ispuha zra
koplovnih motora. J ohnson je prouio to istraivanje; nfA nairo dokaze sa
vezu izmeu tragova ispuha i formiranja cirusnih oblaka iako se spominju u
radu. Istraivanje govori i o ustrajnim tragovima, no nc objanjava ih, niti daje
ikakve empirijske podatke. Nadalje utvruje da je standardna trajnost tragova
i:*l4^6Wiii>Xliettheevidence.com/Mlsc/Dppt%20of%lSEB5iiiiier^^^fcbn3iMiiiii:
p S 281
SVE PlSE U NOVINAMA ( , c1ponHto I ne) Krellmll MK,ik
uzrokovanih parom do dvije minute, a da su mogui uzronik trajnijih tragova
podruja zasiena ledenim kristalima, pa se navodi da maksimalno podruje
s takvim uvjetima moe biti veliko do 150 km, dok je J ohnson zabiljeio trag
dugaak 364 km. Iz Directorate of Airspace Policy ponudili su mu odgovor u
kojem objanjavaju kako nastaje trag uzrokovan vodenom parom.13
Teoriju kemijskih tragova (uz slubena odbacivanja takvih teorija), napi
sao je dalje Davor, prati i velik broj dezinformacija. Njih esto spominju ljudi
koji ele ili ne ele vjerovati u svaku zanimljivu teoriju, a nisu previe upueni
u problematiku. One se koriste protiv ozbiljnih istraivaa tako to se skreta
njem na uobiajene zablude izbjegava odgovor na prava pitanja. Evo primjera
skretanja panje na uobiajene zablude:
-Kondenzacijski tragovi ne nastaju ispod 8 km: Ova se simplifikacija
najee koristi. Kondenzacijski tragovi mogu nastati i na razini mora ako
su povoljni atmosferski uvjeti, kakvi mogu nastati na Antarktiku. Pragovi
visine pojavljivanja variraju geografski.
-Kondenzacijski tragovi ne traju due od 30 sekundi: Uobiajeni promet
mlaznih aviona moe ostaviti trag koji e trajati due razdoblje, ovisno o
atmosferskim uvjetima. Mogu trajati i dulje ako nastaju unutar oblaka,
preko ve postojeeg traga ili u zoni iznimne vlanosti.
-Tragovi brodova su kemijski tragovi: Tu zabunu najlake je rijeiti provje
rom vremena izmeu nastanka satelitskih snimaka koja upuuju da je trag
nastao pri brzini manjoj od 50 km/h, to iskljuuje koritenje zrakoplova.
-To je samo redovan promet: Istraivanjem zranog prometa je utvre
no da kondenzacijski trag u prosjeku traje manje od jedne minute. Niti
jednom nije uoen dugotrajan trag iza civilnog zrakoplova kao to su uo
eni nakon prolaska neidentificiranih (vojnih) zrakoplova koji su u pro
sjeku trajali satima.
- Izjava Mehaniara: Ta prevara je osmiljena od osobe koja se koristi
imenom SprayplanePilot. Radi se o navodnoj izjavi zrakoplovnog meha
niara koji sluajno otkriva nepoznate instalacije unutar civilnog zrako
plova, zbog ega ima probleme od strane rukovodstva jer ne gleda svoja
posla. Nakon toga objavljuje svoju priu kao zabrinuti graanin.
Postoji veliki broj internet stranica koje prate dostupne informacije i oz
biljno teoretiziraju u vezi kemijskih tragova. Ono to je neobino, pie Davor,
je to da postoje internet stranice koje financiraju navodno privatne osobe ija
je jedina svrha uvjeravati posjetitelje da kemijski tragovi ne postoje i da su
13 h t t p : / / w w w . c h e c k t h e e v i d e n c e . c o m / C h e m t r a i l s / O f f i c i a l R e s p o n s e s /
282
ba sva vienja plod loeg poznavanja zrakoplovstva kao struke i meteorolo
gije: Koliina materijala kojom raspolau ta mjesta su zadivljujua i bila su
od velike koristi mom istraivanju kod definiranja to sve nije kemijski trag, a
neobino malo podataka su pruale kod onih rubnih pitanja to bi mogao biti
kemijski trag. ;
Kada se govori samo o priznatim eksperimentima #izbacivanjem aerosola
u zrak, 6 kakvima je sfjedoio profesor Cole, isputani u (iijtteu ostalih) i
plijesan Aspergillusfumigatus, cink kadmij sulfid, bakterija Serratia marcescens,
d i metil metillosfonat, etilen oksid, bakterija Baeilhis subtilis. Samo ove nabro
jane supstance dokazano su kancerogene ili izazivaju teke infekcije. U novije
vrijeme, pie Davor, sudei po dokumentarnom filmu na Discovery Channelu, u
uzorcima tla i vode utvrene su neuobiajeno velike koliine barija , aluminija
i eljeza. Posljedice takvih eksperimenata na zdravlje ljudi, sudei prema slube
nim nisu praene* a kada bi $e neka supstanca dokazala tetnom,
bila bi izbaena S daljnjeg testiranja. Dodue, isputanje velikih koliina mikro
organizama u zrak, ak i ako nisu tetni u manjim koliinama, predstavljaju rizik
za zdravlje ljudi oslabljenog imuniteta, starije i mlae populacije.
Graani Kanadskog gradia Espanola, o kojima je, kao o rtvama &a|raS"
vsnja, pisao 'I homas* alili su se na masovne pojave glavobolja, kronine bolove
u zglobovima, vrtoglavicu, ekstremni umor, napadaje akutne astme, simptome
gripe bez vruice. Izvijestio je i to da je zaboravljanje mjesta gdje si parkirao
automobil bila toliko uobiajena pojava da je postala predmetom Ma.
Ako uzimamo u obzir samo renomirane istraivae bez. tisua anoni
mnih svjedoka, napisao je Davor, moemo doi do zakljuka da se sastav
agensa mijenjao tijekom vremena. O emisijama aerosola, pojavama simptoma
i poveznicama.s botestima teko je govoriti jer se do podataka Q mjestima gdje
# provode eksperimenti i sastavu supstanci dolazi tek niz godina poslije, Tada
je teko izvui objektivnu procjenu eksperimenta ha zdravlje jer dio ljudi je ve
odselio, umro i poeo bolovati od drugih bolesti koje moda nemaju uzroke u
tom eksperimentu^
Aktivacija lokalnog stanovnitva koji sumnjaju ii isputanje sumnjivih
supstanci na njihovo podruja ivljenja ne daje, vei edjek u javnosti, jer se
sumnja u kvalitetu njihovog istraivanja i popraena jc odbacivanjem takvih
insinuacija lokalnih vlasti, kao to je vieno u primjeru iz Observera.
V Sarij je zemnoalkalijski metal. U prirodi se javlja iskljuivo u spojevima, ft^jee feao mine
ral bariti v'sterit. Bgmtftrt je rijedak dragi kamen iji je sastojak b^rij.Svi spojevi barija koji su
topivi u vodi rti kiselinama izuzetno su otrovni. U vrlo matinn koliinama, barij se pnnaSa kao
miini stimulans, dok kod veih koliina djeluje na ivani sustav, uzrokujui nepravilnosti u
?au srca, drhtanje, siafaost. anksioznost, dispneju i para'iizu!tittp^hr.wikipedia.ofg/wiki/6ari|
J I , poglavp CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA
283
H
M
HM HL
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1poneto I ne) K
Slike iz svijeta. Chemtrailovi...
...paralelni...
poglaf |e CHEMTRAILOVI IZNAD NASlH GLAVA
ripsiiSM : y a p ! ' n <s$I pBtee^ isigsiis i sy
. J edini nain da se napravi objektivna procjena zahtijevala bi vei anga
man civilnih i vojnih ti jel a koji ne pokazuju iiBsriS za tu problematiku ili
je negiraju u potpunosti, zakljuio je Davor i ponudio poveznice na nekoliko
odabranih vieosnimki na servisu Y outube .
Na web lokaciji www.}routube.coni/watch?v-pL50vs899uvv,&feature=play
er_embedded autor dokumentira zrani promet o73:zrakoplova u 3; sata koji iza
sebe ostavljaju aerosolone tragove koji se razvijaju u jedinstveni oblak. Na snimci
\vww.youtube.com/watch?v=F\vGoHszdqrA&featureplayer_embedded*, autor
J g snimio zrakoplov koji iza sebe ostavlja dugi aerosolni trag dok na odreenoj
visini iznad tog zrakoplova prolazi drugi, iji trag odmah nestaje. Pored se vidi sni
mak oblaka za kojeg kae da proizlazi iz takvih tragova. U tom oblaku se uoavaju
tragovi aerosola koji $u nastali i iznad i ispod onoga s poetka snimke.
Snimka ?WipKyoutube.com/watch?v=3POOaWjy*UI^aturip=fe!ated sadri au
dio Izjave raznih ljudi sa svojim vienjima i iskustvima uvezi problemaJ eaaftafc
tragova, dok vizualno prikazuje snimke za koje tvrde da su kemijski tragovi.
285
5VE PIE U NOVINAMA (..,n poneUo I no) Kre'.lmlr MUak
Novi Zagreb, 31. listopada. 2010. u 11:53 Bregana, 29. studenog 2009. u15:15
Zemlje nad kojima je dosad uoe
na aktivnost kemijskih tragova su Au
stralija, Belgija, Francuska, Grka, Ha
iti, Hrvatska, Italija, Kanada, Meksiko;,
Nizozemska, Novi Zeland, Njemaka,
panjolska, vedska, vicarska, Tur
ska, USA, Britanija. Graani Hrvatske u hrvatskom zranom prostoru
opaaju aerosolne tragove, za koje vjeruju da su kemijski tragovi, od hrvatskog
pristupanja u Partnerstvo za mir. Koliko je Davoru poznato, Hrvatska ne po
sjeduje logistiku niti interes za takvo rasprivanje kemijsko-biolokih agensu,
a niti sudjeluje u takvim eksperimentima. U Republici Hrvatskoj se javne ili
dravne slube do sada nisu bavile tematikom kemijskih aerosolnih tragovn
koji se isputaju iz zrakoplova, a sumnja je potekla od graana koji prate svjcl
ska zbivanja, ili bolje reeno glasine, i izraavaju sumnju na slubena stajalita
* lttpv ,wwwiwif!ihi)in3S''>niinp potVviH'homoscfiirne/Cfismtiaii. Re9icns.i'iR'il htipvftWvl
eterntrailcentlfiifflf^hemfag.shtml
Pula, 23. kolovoz 2010. oko 18 fifll
286
| ioc| l,ivl| i' CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GI AVA
Lopar na Rabu, 10. listopada u 11:34, na slici su
statisti dokumentarnog serijala Djeca sunca u
ulozi pretpotopnog zamiljenog plemena - iza
zov za snimanje jer drevno nebo nije bilo puno
kemijskih tragova
Uhvaen na (ne)djelu, Samobor,
27. listopada 2010. u 17:22
Vodice lijevo, Virovitica desno, 2009
javnih medija i vlasti. Davor spominje urednika i osnivaa internet stranice
www.galaksija.com Borisa Potapova, po struci veterinara, koji je ivio u Sara
jevu do 1995. godine, a potom se preselio u Australiju. Na njegovim internet
stranicama okuplja se mnotvo graana s podruja Balkana gdje raspravljaju o
mnogim temama vezanim uz alternativu, pa tako i o kemijskim tragovima. 16
O temi kemijskih tragova otvoreno je vie foruma na kojima se javlja mnotvo
ljudi sa svojim miljenjima i komentarima, no veina svjedoanstva nije niti
priblino dobro dokumentirana niti su poduprta zadovoljavajuim poznava
njem tematike i meteorologije da bi se smatrala kredibilnima; ali svejedno, broj
osoba je indikativan, kae Davor.
U hrvatskom internetskom prostoru spominje i osobu ije ime profi
la na Y outubeu je CowboyBebop2012. Rije je o samostalnom internet-iz-
h t t p : / / d h o s t . i n f o / u f o s / 0 7 - R a z n o / c h e m t r a i l s _ n e x u s _ i n t e r v i e w _ b o r i s _ p o t a p o v . h t m
287
SVI PIE U NOVINAMA poneito I no) Kic'.lnili MKiik
Split 2007,
vjestitelju i prevoditelju drutvenih, politikih, gospodarskih, povijesnih I
tehnolokih tema. On na tzv. playlistama nudi mnotvo materijala o ke
mijskim tragovima na hrvatskom jeziku i strane materijale koje je preveo
na hrvatsku
Osoba koja se na internetu predstavlja sa Rolando Izakovi, sudei po mu-
terijalima koje objavljuje, dolazi iz Rijeke, govori engleski jezik, vrlo je informl
ran, a snima i izvjetava o aerosolnim tragovima za koje vjeruje da su kemikalije
koje se pojavljuju od dana stupanja Hrvatske u Partnerstvo za mir. Izakovli
povezuje hrvatsko odbijanje potpisivanja Sporazuma o neizruivanju s uro
dom penice te godine koja je bila 50% slabija od oekivane kao demonstraciju
sile od strane SAD-a.18Imamo i www. ero - chemtrails. info, internetsku stranicu
koja izvjetava i prati aktivnosti vezane uz isputanje kemijskih tragova iznad
podruja Republike Hrvatske. To je mjesto gdje ge javljaju graani koji smatraju
** http#^wp:p>liJ;j#!lom/watch?v=n U i H v i K v g k & f e a t u r e - r ' e l a t e d ;
http://www.youtube.eom/u5er/CowboyBebop2012#p/u/8/ViiHbbsDGYAs
18http://www.deepspace4.com/pages/chemtrails/crodiary2000/crodiary2000.htm; http://
www.retee.com/general2/frenzy.htm
288
V, poalavll f HFMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA
Zaton kraj Zadra, lipanj 2C10.
da problem postoji i me
usobno se informiraju i
razmjenjuju fotografije.
Bio je ovo saetak
tog rada. J S# mjeseci
nako to je rad objav
ljen na blogu, dobio sam
obavijest da je saborska
zastupnica Mirela Holy
poslala slubeni upit o
chemtraiovima na te
melju tog rada. Vijest
o tomobjavljena je na
Odgovor Vlade RH na pitanje saborske zastupnice dr. sc. Mirele Holy 18. svibnja 2010. godine
289
SVI: P|SIHU NOVINAMA (...ti pnneUto I n) Kivilnilr Mllak
portalu www.hrsvijet.net. Naslov je glasio Tema chemtrails napokon u Hrvat*
skom saboru: proitajte objanjenje premijerkc Kosor. Iz svojih izvora znam
daje odgovor na upit davala kontrola leta (dio zaduen za vojno letenje), koja,
koliko mi se ini, nije imala puno pojma o emu se radi. Vijest je bila kratka I
glasila je ovako:
Zastupnica u Hrvatskom saboru, dr. Mirela Holy, nedavno je na ini
cijativu nekih graana postavila zastupniko pitanje u vezi chemtrailsu'
i, kako vidimo u odgovoru Vlade Republike Hrvatske koji je stigao, tu se
navodno radi o obinim avionskim mlaznicama (contrails). Dakle, ovo to
ljudi svakodnevno vide iznad svojih glava, u Hrvatskoj je napokon i slu
beno objanjeno. Donosimo i kopiju slubenog dokumenta koji je proao
kroz fa x -ureaj i nije ba najbolje itljiv, meutim, sadraj se ipak moe
prilino dobro razabrati. (Na dokumentu su izbrisani samo neki osobni
podaci.)
Osim ovdje, dokument
moete pogledati i sami na
adresi:
enakrtenjapropisai pravdaletenja, Agenciji a civilno zrakoplovstvo. kojaj nadlenai za
to podnice o iwftwi j 3G(l onw, prima, u puteminternogaodborazasin'i5noA (S)^civ
Roni) evoluiraprijave! Ajjeocijapostupapo prijavamauvijek Indajeto mogo. odaotno
http://www.hrsvijet.net/
index.php?option=com_conte
nt&view=article8dd=5526:che
mtrails- dokumenti &catid=38:/.
dravlje&Itemid=141
Eciaiuajno.potrebnododatnaotaedotenjau vezi pitanje
ftoMar Kaimeta. oitniatar mora. prometai irifrMtrukturc
Roni) evoluiraprijave Ageocgapostupapo prijavamauvijek kadaje to roogt>6
kmlt nupotuie po4acinn i injenicama . . . . . " u ""
sunavedeni toCni podaci o mjestai
orljet
ml |
m *
v
I nai susjedi uoavaju sli
ne pojave. Na websiteu http://
www.avijacija.com prenesena
je vijest s portala Dan oniine
sljedeeg sadraja: ,,NVO iz
Nikia upozorila dravne in
stitucije na zagaenja prilikom
preleta aviona - NATO truje
mljevenim aluminijem.
Odgovor Vlade RH na pitanje saborske zastupnice dr.
sc. Mirele Hoiy 18. svibnja 2010. godine
Pisalo je da su, pratei dui
vremenski period avionske
tragove preko teritorija Crne
Gore i na temelju kontakata s
drugim organizacijama u svije
tu, aktivisti Europskog pokreta
290
Nai korijeni doli do poraznih podataka: da se svaka zemlja lanica NATO
ili Partnerstva za mir zaprauje avionima tankerima. Uputili su inicijativu Vla
di Crne Gore u kojoj zahtijevaju da resorna ministarstva analiziraju i predoe
javnosti kakvi se sadraji i opasne materije nalaze u tragovima aviona koji da
nonono ugroavaju zrani prostor i ivote graana Crne Gore. Prema rijei
ma direktora te NVO, arka Tomanovia, nezavisna istraivanja ukazuju da
su to avioni NATO-a civilnih boja koji vre modifikaciju atmosfere sa zlim
namjerama. U to se, objasnio je Tomanovi, uvjerio nebrojeno puta do sada,
to je zabiljeio i objektivom i video snimkom.
Zahtijevamo od Ministarstva zdravlja, ivotne sredine, prostornog
planiranja, obrane, Ministarstva za izvanredne situacije, prometa, ali i
unutarnjih poslova i EU integracija, politikih stranaka i svih drugih
institucija da analiziraju stanje i javnosti Crne Gore objasne to je
sadraj avionskih tragova i kakve su mogue posljedice po zdravlje ljudi,
flore, faune, zemljita i vode, koji su kronino kontaminirani virusima,
bakterijama i tekim metalima. Pozivamo vojsku Crne Gore i Vladu da spase
ivote nedunih graana. Prema analizama u svij etu, NATO-vi avioni izbacuju
mljeveni prah aluminija, koji kada dospije u mozak moe izazvati pojaanu
osjetljivostnasvjetlost,temperaturnepromjene,averzijunadodir,mirisibuku.
Istraivanja pokazuju da se poveana koliina aluminija u mozgu dovodi u
vezu sa Alzheimerovom boleu, dok najnovija istraivanja pokazuju da se od
ove supstance dobija modani udar i da ga imunitet ovjeka ne moe
prepoznati kao opasnost te se ne brani od njega i doputa mu cirkuliranje u
mozgu od kojeg nastupa modani udar. Barij utjee na nagli pad tempe
rature i tlaka a, uz prisustvo barijevih soli, izaziva nepravilan rad srca, bol
u pluima, kratak dah, bolest eluca i potekoe s krvnim tlakom, tako
er pospjeuje prijenos valova niskih frekvencija koje nae uho ne uje,
ali se koriste za uticaj na ovjeka, a mogu i ubiti svako ivo bie. Zadnja
istraivanja pokazuju da je 70 posto djece oboljelo od astme zbog barija,
a ljekari ih lijee standardnim metodama. Najnovija bolest sintetikih
ivih elija, takoer se sipa iz aviona, zove se morgeloni, a manifestira
tako da se zbog rasta mikrovlakana u sebi, ovjek naivo raspada, rekao
je Tomanovi.
Apelirao je na nadlene da zbog zdravlja graana Crne Gore zaustave
zapraivanje i tiho umiranje stanovnitva, a jo je rekao ljudima da su ,,u vri
jeme brzog ivota i borbe za opstanak vjerovatno propustili priliku da gledaju
u nebo. Takvi se tragovi pojavljuju irom svijeta ve od 1990. godine. Graani
poglavlje CHEMTRAILOVI I7NAI) NA^III Gl AVA
291
se bune, protestiraju, vlade SAD-a i drugih drava kriju se iza najglupljih od*
govora, i neto kriju. Zbog ega - ako je neto ope dobro, popraeno dobrim
namjerama - zbog ega rade tajno?
Na internetu i Youtubeu, napomenuo je, postoji puno slubenih analiza,
filtriranja kinice, hvatanja zraka specijalnim filterima, a rezultat je poraava-
ju - netko ubija graane a, da udo bude vee, sve se dogaa u dravama,
lanicama NATO-a i Partnerstva za mir. Takoer, rekao je, radarske i sate
litske snimke jasno pokazuju ove anomalije plazma atmosfere koja je ne
vidljiva i dovedena u stanje vodia poput elektromagnetnog polja, pa se tako
moe djelovati na prirodu svakog ovjeka jer estice prenose niske frekvencije,
a metali dopiru u organizam i on postaje veliki provodnik niskih frekvencija
koje nae uho ne moe registrirati. Plazma atmosfera koju ne mogu probiti
sunevi zraci dovodi do pada krvnog tlaka, lupanja srca, premora, depresije...
Najbolji primjer toga, rekao je Tomanovi za portal, fotografski je zabiljeen u
noi izmeu 17. i 18. rujna 2010., kada je zapraivanje Nikia trajalo cijelu no, ,,a
rezultat je bio da sunce ne moe probiti plazma oblake. J o je dodao da su kemij
ski tragovi bijele boje, koje izbacuju NATO-vi avioni bez oznaka, da ne bismo znali
koga da tuimo niti kome da se obratimo, modificirani u tankere, a po najnovijim
istraivanjima mlaznice i rezervoari se ugrauju u putnike avione za ta ih pla
aju, ovisno o duini leta, od 30 do 50 tisua dolara, pa tako tvrtke koje na svojim
letovima ele zapraivati i dobro zarade. Graani mogu razlikovati kemijske tra
gove po tome to u atmosferi opstaju sat-dva i prave zavjesu u vidu plazme, dok
se za putnikim avionima gubi trag nakon dvadesetak sekundi do jedne minute.
Ameriki graani su pitali svoju vladu zato je zapraivanje uzelo toliko maha, re
kao je Tomanovi, a odgovoreno im je da je amerika vojska uspjela stvoriti mreu
koja ima mogunost da ,,u atmosferi na prostoru iznad Amerike zadri sve viruse
i bakterije, ako bi dolo do biolokog napada na tu zemlju.
Upitan da prokomentira inicijativu ove nevladine organizacije, glasno
govornik Ministarstva obrane Vidak Latkovi rekao je da se slubeni ko
mentar po tom pitanju, i ako se procijeni da ima temelja, moe dobiti tek za
koji dan, ali neslubeno je prokomentirao da se radi o veoma neozbiljnim
stavovima pojedinih nevladinih organizacija, jer je nemogue da nas bilo tko
moe zapraivati. On kae da je to to pojedinci smatraju zapraivanjem zrak
koji avioni isputaju iz motora prilikom leta.
Da, zrak. Koji u vidu kilometrima dugih dimnih traka nepomino stoji
satima, prostirui se s jednog kraja horizonta na drugi.
Svata.
SVE PIE U NOVINAMA (,n ponalto I ns) Krallmlr MUak
292
26. poglavlje
NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI,
SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE...
Ako elite saznati kako se razvijaju mali koraci kojima nas ele prevesti
edne preko vode i stvoriti jedinstvenu svjetsku banku koja e imati nadzor
nad svim svjetskim financijama, nema boljeg mjesta od novina. Samo ne smi
jete zaboraviti staviti prave naoale. Ve smo vidjeli kako Barrack Obama, na
kon umjetno stvorene kreditne krize u SAD-u, sili bankare da prihvate glo
balne regulacijske sustave kako bi sprijeili da se ne ponovi takva kriza, koju
su upravo njegovi nalogodavci stvorili, u skladu s doktrinom problem-reakci-
ja-rjeenje: stvaranje problema, koji kod ljudi isprovocira reakciju tipa neto
se mora uiniti i potom nuenje unaprijed spremnog rjeenja koje uvijek
predstavlja jo vie centralizacije.
Naslov ovog lanka glasio je: Europska komisija predlae pojaanu zatitu
tedia. Kakav li se sad trik krije iza ove inicijative?, pomislio sam. Rije je bila
o tome da porezni obveznici ne bi trebali plaati pogreke bankara, ve ban
ke moraju same jamiti jedna za drugu. Ideja na prvi pogled zvui fino - ako
Portugalcu propadne raun u vedskoj banci, to bi nadoknadio portugalski fond
koji bi se potom naplatio od vedskog fonda. Za sve bi se te namjene osnovali
posebni fondovi koje bi punile novarske ustanove. Ve se sada 20 od 26 najve
ih prekograninih europskih banaka sporazumjelo da za te namjene uspostave
fond teak 20 miljardi eura, pisalo je. Naizgled, sve je zamiljeno da ide u korist
tedia, ali u biti, rije je tek o jo jednom nadnacionalnom financijskom tijelu, s
nadnacionalnim kapitalom, koje e imati odreenu mo nad bankama.
Novine su u jesen 2010. prenosile i vijesti iz SAD-a. Tema vijesti bio je po
kret ajanki. U podnaslovu lanka pisalo je da je pokret iznikao iz protivljenja
293
SVI PII: U NOVINAMA (.a pone<to I no) Kim<111111 MK.ik
Obaminoj reformi zdravstva, a potom izrastao u silu koja je isprva utjerivala
strah u kosti demokratima, a sad to radi1i republikancima. Glasilo Elite zvano
New York Times pozvao je birae hladne glave da se zainteresiraju za izbore
i ne prepuste zemlju radikalnoj manjini koja se vodi najniim politikim in
stinktima. Zanimljiv prijedlog. U zemlji u kojoj su i demokrati i republikanci
ve izgubili kredibilitet, sad se pojavljuje neki pokret koji bi, prema New York
Timesu, trebao potaknuti ljude da shvate kako one dvije stranke i nisu tako loe.
Taj pokret, pokazala mi je tablica kraj teksta, i nije ba manjina. 18 posto
ukupnog broja Amerikanaca podupire pokret ajanki. Izraz manjina postaje
jo neprimjereniji kad se pogleda sljedea brojka: od biraa koji e iza|i na iz
bore, njih 40 posto podupire pokret ajanki. Bilo je jo statistika, ali za oko mi
je zapelo da 45 posto Amerikanaca eli manju ulogu federalne vlade i da je 37
posto pripadnika ajanki zavrilo fakultet, u usporedbi s 25 posto stanovnita
f AD*i, to govori da se ne moe govoriti o nekoj neobrazovanoj masi? 75 posto
njih stariji su od 45 godina, 56 posto ih zarauje vie od 50.000 godinje (znai,
rije je o srednjoj klasi), 58 posto ih kod kue dri oruje, a 24 posto smatra da
je nasilna akcija protiv vlade ponekad opravdana.
Pokret Tea Party iznikao je iz protivljenja Obaminoj zdravstvenoj refor
mi, pisalo je, a prvo je utirao strah u kosti demokratima dok su po amerikim
gradovima tumaili vladine planove za zdravstvo (ta se Obamima reforma i u
naim novinama pokazivala kao velika pobjeda dobrog i humanog Obame),
a sada utire strah i svim republikancima koji ne prou njezin test kreposti,
kojim se provjerava vjeruju li u pravu stvar.
Tim testom pokret ajanki od svojih kandidata trai sljedee: potivanje
ustava, ukidanje ogranienja i trgovanja staklenikim plinovima, izbalansirani
proraun, pojednostavljivanje poreznog sustava i kraj dravnoj potronji koja
je izmakla kontroli. U meuvremenu su hitom postale i ideje o manjem drav
nom aparatu i manjoj dravnoj potronji te kraju zaduivanja. Zvui O. K. Ali,
toliko toga je dosad zvuilo O. K. - evo, ak i papa stalno govori o ljubavi - pa
u rei: priekajmo malo. Iskustvo govori da u politikoj areni nema nenadzi
ranih i da se sumnja uvijek pokazala opravdanom.
Ipak, u kontekstu prevare zvane Obama Barack, to da se na prosvjedima
pojavljuju gnjevni, pa tako i radikalni ljudi, koji ne mogu podnijeti Obamu niti
Washington openito zvualo je razumno. U lanku je pisalo da je Obama za
njih ovjek koji vodi zemlju u socijalistiku diktaturu (kad Amerikanci kau
socijalistiku, na umu imaju Staljina, a ne samoupravni socijalizam, to je naa
prva asocijacija; op. K. M.) i kojem na plakatu crtaju hitlerovske brie. No, ni
294
26. poglavlje NOVINSKI PRIE: AJ , GADAFI, SREDINJ A BANKA, EKONOMSKE KRIZE.
ostali politiari ne prolaze dobro, pisalo je. Na pitanje kojem se politiaru dive,
29 posto njih nije imenovalo nikoga.
Nije lo izbor.
U jednim dnevnim novinama na duplerici je osvanuo tekst o Gadafiju, s
puno slika koje su prikazivale njegove modne faze. No, nalo se i neto povi
jesnih podataka, o tome kako je postao institucionalni voa libijske revolucije
kad je imao 28 godina, a njegova zemlja bila beznaajna biva talijanska ko
lonija. Prikljuio se antikolonijalnom pokretu i uveo plemenski socijalizam,
narodnu damahiriju, dravu izravne demokracije u kojoj on o svemu od
luuje. S vremenom je dobio imid najveeg neprijatelja Zapada, ekstemnijeg
od ekstremista u vlastitim redovima kao i od islamista koji su poslije propasti
nacionalistike panarapske revolucije preuzeli vlast u nestabilnim dravama
Bliskog istoka.
Tu stvar postaje zanimljiva i nama. J er Gadafi je tih godina bio simbol
i nositelj etikete vrlo nalik onoj kakvu zadnjih desetak godina predstavlja
ime Osama bin Laden i al Qaeda, tajanstvena organizacija ije ime zapravo
u prijevodu znai baza podataka jer se pod tim imenom nalazila u ame
rikim kompjuterima u ono vrijeme dok su je Amerikanci stvarali, navodno
da bi se u Afganistanu tijekom hladnog rata borili protiv Rusa. No, to je ve
dio opeg znanja svakoga informiranog o uroti, a 9/11 je njen najistaknutiji
i najprozirniji dio.
Gadafi je, pisalo je u novinama, cijelo desetljee vodio tajni rat protiv Za
pada i amerikog imperijalizma. Financirao je sve mogue afrike antikoloni-
jalne pokrete, ustanike grupe, palestinske teroristike centre, europske ljevi-
arske gerilske organizacije... Zato je slika o njemu bila dvojaka, u oba sluaja
vrlo upotrebljiva za one ija ruka uvijek stoji iza obje strane, to je povijesna
lekcija koju niti jedne sekunde ne smijemo izgubiti iz vida.
Na Zapadu su Gadafija predstavljali kao dikatatora i sponzora meuna
rodnog terorizma (pravi Osama bin Laden onoga doba), a u Africi i na Bliskom
istoku kao heroja antikolonijalizma (pravi potencijal za jo jedno kukavije
jaje). Suprotnosti su se zaotrile, kau novine koje nam prepriavaju slubenu
povijest, kad su njegovi agenti navodno podmetnuli bombu u berlinskom dis-
co-klubu gdje su zalazili ameriki vojnici, kao i u avion Pan Americama koji se
s gotovo tristo putnika sruio kod Lockerbiea u kotskoj.
E, to je sumnjiva pria. U knjizi ...I istina e vas osloboditi Davida Ickea
moe se proitati i poneto iz pozadine ovog sluaja i par sumnjivih okolnosti
vezanih uza nj.
295
SVE PlSE U NOVINAMA (...a ponoto I ne) Kro'.Inili MUak
Usprkos pokuaju da se dva Libijca okrive za postavljanje bombe na letu
103 kompanije Pan Am, kad je, u prosincu 1988. u kotskoj kod Lockerbiea
poginulo 270 ljudi, nijedan dokaz nije upuivao na Libiju. Dokazi prikupljeni
nezavisnim studijama i iz dokumentaraca jasno upuuju, pie Icke, na blisko-
stone veze, CIA-u i druge obavjetajne slube. Prema rijeima tamonjeg sta-
novnita i novinara, mjesto nesree kod Lockerbiea vrvjelo je amerikim agen
tima. Policijski kirurg David Fledhouse kae da je izdao potvrde o smrti nakon
to je pregledao 59 tijela, ali je kasnije otkrio da su policijski dosjei sadravali
podatke samo za njih 58. Nitko nije znao to se dogodilo s drugim tijelima,
nestalim s popisa. I, ako vlasti nisu znale to e se dogoditi, pita se Icke, zato
su VIP osobe upozorene da ne idu tim zrakoplovom nakon to su im mje
sta u njemu ve bila rezervirana? Meu njima je bio i Pik Botha, junoafriki
ministar, i osobe iz njegove pratnje, ukljuujui i efa BOSSa-a, junoafrike
obavjetajne slube, bliske Mossadu i CIA-i. Nedugo prije polaska, oni su ot
kazali svoje rezervacije za let 103, nakon to im je iz obavjetajnih izvora stiglo
upozorenje. Pik Botha je britanskom biznismenu Tinyju Rowlandsu rekao da
se radilo o izvorima ije se upozorenje naprosto nije moglo zanemariti.
Po pitanju postavljanja bombe u zapadnoberlinskom diskoklubu, njema
ki istraitelji su kasnije takoer zakljuili da nije bilo dokaza da iza toga stoji
Libija.
ovjek koji je ve prije tih dogaaja napisao izvjetaj o Gadafiju za Ronal-
da Reagana, u kojem se predlae kampanja za slom Gadafijevog reima laima
i dezinformacijama, bio je CIA-in operativac Vincent Cannistraro. Na kampa
nji je radio tri godine s Oliverom Northom, to je kasnije dovelo do bombar
diranja Tripolija. Tko je bio ovjek imenovan da predvodi CIA-inu istragu o
sluaju Lockerbie na temelju koje je zakljueno da su krivci dvojica Libijaca?
Ma nije mogue, kae Icke. Naravno da je: Vincent Cannistraro. A britanski je
premijer odbio dopustiti da se suenje dvojici Libijaca odri u nekoj neutral
noj zemlji.
U svojoj knjizi, objavljenoj krajem 1990-ih, Icke smatra daje cilj svih ovih
igara taktika stvorimo udovite. U onom sluaju to je bio Gadafi, kasnije
Sadam Husein, pa jo kasnije Osama bin Laden. To je vjerojatno tono - djelo
mino. Taj zakljuak pokazuje i kako se ponekad teko snai u analizi dugoro
nih planova Elite. Ponekad treba priekati godinama. Iz Ickeovih redaka ne da
se naslutiti da je tada smatrao kako je Gadafi dio velike namjetaljke. Da bi se
to potvrdilo, trebalo je priekati desetak godina tj. 2009. godinu kad je Gadafi
postao... predsjednik Afrike unije.
296
26. poglavlje NOVINSKI 1HlCE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
Da bi stvar u ono vrijeme bila uvjerljivija, Gadafija je napala amerika avi
jacija, ali je preivio. Ba kao i Osama bin Laden. I ba kao Osama bin Laden
- ija je obitelj gajila dugogodinje i viegeneracijske prijateljske i poslovne
odnose s obitelji Bush, te su ih ak zadnjim avionom otpremili iz SAD-a, u
vrijeme kad su Blizanci ve srueni, a u cijeloj Americi (odmah nakon napa
da, dok su svi bili u oku i nije bio nikakvog vremena za nikakvu istragu) svi
instrumentalizirani mediji unisono poeli trubiti o Osami bin Ladenu - on
je, bez obzira na drugaije podatke, u povijest uao kao poinitelj tog zloina.
ak je u novije vrijeme priznao umijeanost u teroristike pothvate te obitelji-
ma rtava kompenzirao gubitak s tri milijarde dolara, pisalo je u novinama, a
Amerika je ukinula sankcije protiv Libije. Nakon to je na samitu G-20 potpi
sao ugovore za eksploataciju libijske nafte teke 55 milijardi dolara, vraen mu
je i agent koji je navodno postavio bombu u Pan Amov avion.
Sve to i ne bi bilo toliko sumnjivo; na kraju krajeva, zato na ovom svijetu
ne postojao neki stvarni borac protiv amerikog imperijalizma? No, s obzi
rom da je uzorak isti na svim kontinentima i da je Elitin plan porobljavanja
svijeta trenutno u fazi stvaranja etiri velike svjetske drave (Europska unija,
Sjevernoamerika unija zasad objedinjena ugovorom NAFTA koji spaja Kana
du, SAD i Meksiko, potom Azijsko-pacifika unija i na kraju Afrika unija),
apsolutno je nemogue da na elu bilo koje od njih bude netko tko nije instru
ment Elite.
Tako se nakon tridesetak godine velike ahovske partije vezane uz Gadafi
ja, za koju nije bilo jasno kamo vodi i emu slue svi ti potezi (ve se pokazalo
da Elita planira dugorono i ak viegeneracijski, jer je rije o mrei krvno
povezanih obitelji koje na svom planu rade godinama) pokazalo koja e biti
uloga nekadanjeg Osame bin Ladena.
Gadafi je 2009. u Adis Abebi, pisale su novine, na 53. sastanku na vrhu
Afrike unije (bive Organizacije afrikog jedinstva, kao to smo u Europi
imali bezazlenu kraticu EEZ kao etapu na putu stvaranja europske diktatorske
faistike vlade) izabran za predsjednika, a istodobno ga je 200 tradicionalnih
vladara, plemenskih kraljeva i poglavica postavilo za afrikog kralja nad kra
ljevima. Tome je posluio njegov godinama stvaran imid o beskompromi
snom borcu protiv amerikog imperijalizma. Ako malo podignemo pogled od
vijesti i sagledamo iru perspektivu, ti se koraci ukazuju u kristalnoj bistrini.
Uostalom, ako je nekome ideja globalne urote previe za progutati, moe
se zapitati bi li zaista u Africi, kontinentu u elinom stisku neokolonijalizma,
na elo nesmetano mogao doi pravi borac za slobodu?
297
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1poneto I ne) KirUmlt MK.ik
U novinama se sredinom 2010. nala i vijest da se u svojoj kolumni uretl
nik Glasa Koncila obruio na Hrvatsku narodnu banku i njezina guvernera
eljka Rohatinskog zbog njegove prijetnje ostavkom. Upozorio je da je klju
ni nositelj ove krize (rije je bila o prosvjedima poljoprivrednika; op. K.M.)
Hrvatska narodna banka. Napisao je i sljedee: Incident iz HNB-a ozbiljan
je apel svim demokratskim snagama u hrvatskom drutvu da puno savjesnije,
angairanije i uinkovitije tite hrvatski dravni sustav od svih javnih i skri
venih centara moi kojima su vaniji njihovi interesi od zajednikog dobra.
Najavu mogue ostavke premijera HNB-a kolumnist je doivio kao iznimno
teak incident - svojevrsnu ucjenu guvernera HNB-a koja sadri nepotivanje
hrvatskog dravnog sustava.
Zanimljivo razmiljanje. I sam sam razmiljao kako bi se odlinim a
hovskim potezom u globalnom uvlaenju u diktaturu moglo smatrati to to
je guverner HNB-a jedina javna ili politika osoba koja ima skoro potpuno
pozitivan imid u javnosti. Zamislio sam se nad time jo onda kad je dobio
nagradu od svojih kolega iz drugih zemalja. Veina je hrvatskih medija tada
(u sijenju 2009.) prenijela vijest da je eljko Rohatinski, guverner Hrvatske
narodne banke, u izboru mjesenika The Banker proglaen guvernerom godi
ne, zbog svoje monetarne politike. Zatim, kao to je obiaj u sportu, pisalo
je, valja podsjetiti na prijanje sline hrvatske uspjehe. Naime, 1997. godine
ugledni asopis Central Europian proglasio je kreba najboljim guvernerom
u sredinjoj Europi, a Euromoney najboljim bankarom u istonoj Europi. Bilo
je to, tvrdi se, priznanje monetarnoj politici koju je vodio. Ministar financija
Boo Prka tada je proglaen najboljim ministrom financija.
Meutim, samo est mjeseci nakon trijumfa dvojice hrvatskih financijaa,
pisalo je dalje, Dubrovaka banka je eksplodirala, a kriza koja je uslijedila
oistila je iz sustava 14 hrvatskih banaka i kotala tedie i porezne obvezni
ke oho-ho. U novinama su se prenosila razmiljanja da je zato to je HNB
zakazao u jednoj od svojih temeljnih funkcija, a to je nadzor nad bankama,
dolo do bankarske krize. kreb je potom radio za MMF i Svjetsku banku, te je
u okviru tih poslova savjetovao albansku Sredinju banku i Centralnu banku
BiH te je sudjelovao u projektima ovih organizacija u Crnoj Gori, Rumunj
skoj, Ukrajini i Kosovu. U rujnu 2007. imenovan je glavnim ekonomistom u
Privrednoj banci Zagreb, drugoj najveoj banci u Hrvatskoj, koja je dio talijan
ske bankarske grupacije Insetsa Sanpaolo.
Izmeu kreba i Rohatinskog ima jo paralela. Recimo, obojica su tije
kom kolovanja bili korisnici Fulbrightovih stipendija, programa meunarod
298
26. po(|l.ivl)t* NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
ne edukacijske razmjene, koji je utemeljio ameriki senator William Fulbright
poslije Drugog svjetskog rata. Godine 1993. taj je program iznjedrio i nagrade
,,William Fulbright za meunarodno razumijevanje, koje se dodjeljuju za izni
mni doprinos zbliavanju naroda, kultura i nacija. Izmeu ostalih, dobili su ih
i operativci Elitejimmy arter (1994), Kofi Annan (2001), Colin Powell (2004)
i Bili Clinton (2005).
Preporuujem informirati se o ovom potonjem, jer pria o njegovim kri
minalnim radnjama, umijeanosti u ubojstva i krijumarenje droge u kompi
s Georgeom Bushom dok je jo bio guverner Arkansasa, predstavljena u knjizi
Davida Ickea ...I istina e vas osloboditi baca drugo svjetlo na simpatinog
saksofonista. Vrijedi se sjetiti i prie koju je predstavio Daniel Estulin. Naime,
Clinton je 1991. godine pozvan na sastanak bilderbergera. David Rockefeller
odveo ga je na stranu i pitao to misli o NAFTA-i, Sjevernoamerikom spora
zumu o slobodnoj trgovini, koji je potpisan 3. listopada 1987. godine u Was-
hingtonu. Clinton, tada skromni guverner Arkansasa, nije imao pojma to je
NAFTA pa mu je Rockefeller odrao predavanje o tome. Zatim gaje pitao bi li
podrao taj sporazum kad bi bio predsjednik. Clinton je onda pitao njega je li
mu to vano. Rockefeller je rekao da mu je to vrlo vano. Clinton je pristao, a
Rockefeller je rekao: Hvala, gospodine predsjednie. Clinton je idue godine
izabran za predsjednika.
Slian primjer predstavlja i Barack Obama, koji je bio na sastanku bil
derbergera 2008., kao i Hillary Clinton. U jednom je trenutku Barack Obama
nestao iz vida svima i pojavio se na konferenciji bilderbergera u Chantillyju.
Na tom su sastanku ameriki predstavnici rekli Obami, prenio je Estulin na
temelju svojih izvora iz Bilderberke skupine, da je predsjedniko mjesto nje
govo dok ga ne izgubi. Rekli su Hillary Clinton, prenosi Estulin, da mu se
makne s puta jer je prvotni plan Hillary Clinton bio da postane kandidatkinja
demokrata na izborima. Nije mogla odbiti taj nalog, rekao je Estulin, jer bil-
derbergeri previe toga znaju o njoj.
No, vratimo se novinskim tekstovima o guverneru Rohatinskom i njego
voj prijetnji ostavkom. U nekim je lancima navedeno da je ve i prije prijetio
ostavkama, i Sanaderu i Raanu, uz tvrdnju daje tim prijetnjama ostavkom, ali
ne samo njima, uvrstio neovisnost centralne banke. S druge strane, pisalo je,
u utjecajnom dijelu javnosti je prema guverneru stvoren odnos koji je Gorda-
na Gelener izrazila rijeima da je Rohatinski posljednja utvrda zdrave pameti
i ako padne on, pada cijela drava, televizijski novinar Zoran Sprajc je pisao
da se ,,HNB se ponovno pokazao kao jedina institucija koja ima snage, pameti
299
SVE PIE U NOVINAMA (...a poncito I nr>) Krellmlr MliBk
i financijskih rezervi da dravi i gospodarstvu odri glavu iznad vode, a slino
je pisala i kolumnistica J utarnjeg lista J elena Lovri.
Robert Perii je u Globusu prenio izjavu Tomislava Klaukog, drutve
nog komentatora Indexa.hr, kojeg je opisao kao novinara koji nije sklon idola
triji (a ja tako i pamtim s faksa tog smirenog, pristojnog i inteligentnog deka)
koji je, pobrajajui javne likove koji su obiljeili 2008. godinu, guverneru dao
titulu Spasitelja godine. O Rohatinskom je, kae Perii, pisao doslovce kao
o mitskom junaku. Ovako glasi taj opis, koji dobro oslikava javnu sliku gu
vernera HNB-a u javnosti: To je jedini ovjek koji ovaj havarirani brod dri
na povrini. Slomljena su jedra, potrgano kormilo, voda prodire, orkestar na
palubi svira, asnici se ludo zabavljaju, a guverner Hrvatske narodne banke
odolijeva panici i pritiscima, ljubomorno drei u rukama pojaseve za spaa
vanje. O tome koliko e jo izdrati, ovisi tko e preivjeti.
No, kako se povijest u novinama stalno ponavlja, jo u dnevnim izdanji
ma s poetka 2010. mogli su se proitati komentari istog onog Ivana Miklenia,
urednika Glasa Koncila, na meti ije kritike se i tada nalo ponaanje guvernera
Hrvatske narodne banke eljka Rohatinskog, nakon to su u saborskoj raspravi
o polugodinjem izvjeu Hrvatske narodne banke za prvo polugodite 2009.
godine, bile izreene i neke kritike opaske na djelovanje HNB-a. Goran Mari,
predsjednik Odbora za financije i dravni proraun, kazuje Mikleni, upozorio
je na to da se HNB preesto ponaa kao promatra te je upitao zato na deviznim
priuvama, primjerice, Slovenija ostvaruje dvostruko vei prihod od HNB-a.
Naelno govorei, ef jedne institucije, oito povrijeen kritikom, zatraio je
zatitu ili, moglo bi se rei, zaprijetio je da nee trpjeti napade, te se sastao s
predsjednicom Vlade ili predsjednicom stranke da bi za sebe i svoju instituciju
osigurao politiku potporu. Iznimno je neobino za svaku normalnu demo
kratsku dravu da bi ef jedne dravne institucije traio zatitu ili iznosio svo
jevrsnu ucjenu efici politike stranke, upozorio je Mikleni, zakljuivi: Ci
jeli je sluaj ozbiljan apel svim demokratskim snagama u hrvatskom drutvu,
bez obzira na politiku opciju, da puno savjesnije, angairanije i uinkovitije
tite hrvatski dravni sustav od svih javnih i skrivenih centara moi kojima su
vaniji njihovi interesi od zajednikoga dobra hrvatske nacije.
U novinama se koji mjesec kasnije mogla proitati i vijest o smjeni Gora
na Marica, predsjednika saborskog Odbora za financije, koji je stalno tvrdio da
Rohatinski samo dijagnosticira stanje a da nita ne ini da pomogne gospo
darstvu i rastu zaposlenosti, ali njegove redovite napade na Rohatinskog ni
dosad nitko nije uzimao ozbiljno pa su ga se brzo odrekli i premijerka Kosor
300
I
26. poglavlj NOVINSKr PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
i ef Kluba zastupnika HDZ-a Andrija Hebrang. Novinarka Gelener nazvala
je Marieve napade na guvernera nebulozom.
U kolovozu 2010. iscurila je vijest, pisale su novine, kako Vlada plani
ra spasiti proraun uvoenjem poreza na banke, to je istodobno dignulo na
noge ne samo bankare nego i one koji su ocijenili kako bi takav potez imao
negativan uinak za cijelu ekonomiju. Prvi je otar prigovor dao guverner Ro-
hatinski, zatim i najvea oporbena stranka SDP, dok je HNS smatrao kako je
uvoenje tog poreza rizino jer nije sigurno kamo bi se novac usmjerio. Najve
i zagovornici uvoenja poreza na banke bili su sindikati.
Pria je imala sretan kraj.
Svaka pria za nekog ima sretan kraj.
Guverner HNB-a eljko Rohatinski, pisalo je, zadovoljan je odustaja
njem od oporezivanja aktive banaka, jer ponavlja da takvo to ne bi bilo dobro
za cijelo gospodarstvo. Preporukom da se odustane od ideje oporezivanja
banaka nisam titio banke, nego elim tititi zemlju od politiara i politikanata
koji nemaju snage uzdignuti se iznad uskih interesa i raditi za ope dobro gra
ana, rekao je guverner. I objasnio da bi uvoenjem takvog poreza banke tro
ak prebacile na komitente, odnosno sigurno bi se poveale kamate. Negirao je
i tumaenja pojedinaca da stopa poreza od 0,3 posto ne bi imala velik uinak
na poslovanje banaka. Ne bi, kae, jer bi im uzela etvrtinu dobiti, uzme li se u
obzir da im je stopa prinosa na aktivu 1,1 posto.
Rekao je da nastoji tititi postulat pravednog oporezivanja ovisno o
snazi koju porezni obveznik ima. A isticanje banaka kao najprofitabilnije
djelatnosti nije tono, jer ima i onih koji su puno profitabilniji, a ije opo
rezivanje ne bi imalo loih posljedica na gospodarstvo. Osim toga, uvoe
nje poreza je i nelogino, jer se ne vodi rauna o rezultatima poslovanja
banaka, s obzirom na to da ima i onih koje posluju s gubitkom. Oporeziva
njem, njihov bi se gubitak poveao. A, uostalom, svojim sredstvima banke
financiraju dravu.
J edan ovjek s viedesetljetnim iskustvom u ekonomiji, privredi i politici
rekao mi je da se u zgradi HNB-a, pokraj ureda guvernera, nalazi ured MMF-
a, pa se guverneri tamo savjetuju i saznaju ekskluzivne novosti koje potom
plasiraju kao vlastite prognoze i jaaju svoju vjerodostojnost. J er prognoze se
potom pokazuju tonima, s obzirom da je to tono ono to je i planirano da se
dogodi, ili bar da se u novinama prenese i na odreeni nain interpretira. U toj
zgradi nisam bio, ali ako proete lim hodnikom, bacite pogled na ploice na
vratima. I svakako mi javite.
301
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I np) KiP<lmlr MK.ik
Prije sam spominjao kultni status koji u Hrvatskoj ima guverner HNB-a.
Sumnjiavom kakav sam ve postao, poelo mi je buditi znatielju kako e se
upotrijebiti taj fenomenalni imid sredinje hrvatske banke i njenih efova.
Odgovor je moda stigao u vidu novinskog teksta naslovljenog Treba nam
MMF jer ova vlada ne provodi reforme.
Bila je to izjava koju je guverner dao u intervjuu za jedan slovenski list (a
domai list prenio) nakon objave vlade da idue tri godine nema reformi. Tekst
je bio ukraen fotografijom na kojoj guverner zamiljeno i zabrinuto sjedi, na
slonivi elo prstom, poput onog kipa starogkog mislioca. U tekstu su bile ne
ba ruiaste brojke vezane uz strana ulaganja i prognoze gospodarskog pada,
a i prenesene izjave da e deficit javnog sektora do kraja tekue 2010. godine
biti vei od 6 posto BDP-a, zbog podbaaja prihoda i zbog izraenih politi
kih problema u vezi s pokuajem smanjivanja odreenih prava korisnika pro
raunskih sredstava. Do proraunskog deficita doi e zbog hipertrofiranosti
javnih slubi, neracionalnosti u poslovanju javnih poduzea, neodrivosti su
stava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te problema u sustavu poticaja i
subvencija. On je posljedica odgaanja nunih reformi koje, naravno, imaju
svoju ekonomsku, socijalnu i politiku cijenu. Guverner je zakljuio da e Hr
vatska morati sklopiti novi stand-by aranman s MMF-om, ako ne uspije kon
solidirati javne financije. Kako je nekoliko redaka ranije govorio da se reforme
ne provode, zakljuak je jasan: MMF je neizbjean.
No, studeni 2010. pokazao je drugaiji ishod, ali ne bez negodovanja sre
dinjeg bankara.
Po novinama i portalima osvanule se suprotstavljene tvrdnje premijerke
Kosor i guvernera Rohatinskog, nakon to MMF nije pozvan. On: Treba nam
rez, od plaa do potronje. (Sve u duhu MMF-a). Ona: Ne znam u emu bi to
MMF mogao intervenirati, sami emo rijeiti probleme. On: Pogrijeili smo.
Ona: Ne znam to je guverner tono rekao i na to je mislio, vjerojatno e
dodatno objasniti. On: teta to nismo pozvali MMF. Ona: Mi smo protiv
dolaska MMF-a.
J edan od mehanizama demokracije i jest da se stranke, barem ponekad, ne
mogu ne obazirati na glas naroda jer ih on na slijedeim izborima moe kazniti
ili nagraditi. Naalost, takav stav prevladava samo u predizborno vrijeme, kad
se vrlo esto pretvara u kupnju glasova, ali bolje ita nego nita. Demokracija
je ionako tek prikrivena diktatura s obzirom da sve nae glavne stranke imaju
praktiki iste stavove i tek ponekad malo drugaiju retoriku, ba kao i novine i
drugi mediji, to znai da de facto ivimo u jednostranakoj dravi.
302
26. poglnvlj* N<VINSKI: PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
Ali ovoga puta je Vlada odluila izbjei povlaenje poteza koji bi za po
sljedicu imali socijalni udar na graane. No, guverner Hrvatske narodne ban
ke eljko Rohatinski je u opirnom govoru pred sudionicima konferencije
Zagrebake burze u ibeniku rekao kako sada smatra da je bila pogreka to
u jeku krize Hrvatska nije pozvala MMF. Podsjetio je da je HNB promptno
reagirao otputanjem treine deviznih rezervi, odnosno pet milijardi eura, kad
je zaprijetila mogunost da neemo moi vratiti dravne kredite i proglasiti
moratorij, a alternativa toj odluci bio je poziv MMF-u. Tada su, rekao je, ,,i
Vlada i ja osobno mislili da nam MMF nije potreban i da moemo sami ako
potujemo pravila struke. I sada bih uinio isto, ali mislim daje to tada bila po
greka jer nisu uslijedile strukturne reforme kojima se trebao smanjiti fiskalni
deficit i usporiti pad ekonomije.
Zdravko Mari, dravni tajnik u Ministarstvu financija izraunao je da e
dravi 2011. godine trebati 30 milijardi novih zaduenja za financiranje defici
ta i novi dug, to je osam milijardi manje nego ove godine, dok je Rohatinski
rekao da e ve ove godine trebati 45 milijardi kuna, odnosno 15 posto BDP-a,
pa je sugerirao Vladi da bitno smanji proraunski deficit, promijeni strukturu
rashoda s potronje na investicije pa, ako to uini, moe raunati i na podrku
monetarne vlasti. Ah, brojke, brojke, uvijek razliite brojke, ovisno tko zbraja.
,,U kratkom roku treba nam restrikcija domae potronje, od plaa nada
lje, rekao je guverner.
Neoprezni itatelj novina mogao bi stei pogreni dojam da slua rijei
MMF-a.
Ako Vlada napravi takav zaokret, rekao je guverner, HNB e osigurati
dodatnu likvidnost, odrat e kupovnu mo novca, ali i poveati zatitu bana
ka od loih plasmana koji su ve dosegli 10 posto svih kredita. To je ono to
moe HNB, a sve drugo mora napraviti Vlada, ova ili neka druga. J o vjeru
jemo da moemo ivjeti bez, kako to gospoa Kosor kae, bolnih rezova, a to
nije mogue. Opet kao da je MMF na liniji.
Premijerka Kosor rekla je da je stajalite Vlade RH da moemo rjeavati
svoje probleme sami.
Mi smo protiv dolaska MMF-a, rekla je, i ne znam je li onda gospodin
guverner mislio, kad se spominje MMF i mjere, da je Vlada moda trebala
smanjiti mirovine i plae i sva socijalna davanja. Tu mislim svakako na ro-
diljske naknade i doplatak, jer to je velika stavka dravnog prorauna. Oko 4
milijarde kuna iznosi samo doplatak i rodiljske naknade. Mi smo stajalita da
to nije trebalo smanjivati. A ja vas podsjeam da svojevremeno kad je MMF
303
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSt'n I ne) Krttiilmh MK.tk
doao u Hrvatsku to je bila jedna od prvih mjera. Znai drastino smanjivanje
prije svega plaa zaposlenih u dravnim i javnim slubama, ali i svih socijalnih
davanja.
Vjerujem joj, to slii MMF-u.
Premijerka je jo rekla da ne bi bilo dobro u rebalansu ove godine sma
njivati plae i mirovine i dodatno uruavati standard graana i potronju, jer
je to zatvoreni krug. Ako ljudi imaju manje novca, manje troe i to se reflektira
na gospodarstvo. Treba uzeti u obzir da rastu industrijska proizvodnja i izvoz,
a smanjio se uvoz. Dakle ima naznaka da Hrvatska polako, ali sigurno dolazi
na put izlaska iz krize. Mi se nismo odluili na smanjenje plaa i mirovina pa
ne znam u emu bi to MMF, kad bi doao, mogao intervenirati.
Tko zna tko tu koga i zato i, s kojim namjerama i prioritetima i iz kojih
razloga. Kakvi god da bili, drago mi je da smo ovoga puta izbjegli imati bilo
kakvog posla s MMF-om, tom ekspoziturom i batinom vladara iz sjene.
Istog je dana na portalima bila vijest i statistika o tome kako veina graa
na nema povjerenja u Vladu. Iz upravljakih sfera u popularnosti meu graa
nima, kao to smo prije vidjeli, u Hrvatskoj prednjai guverner.
Kakva pogodnost to
mora biti ako se gleda iz per
spektive svjetske financijske
elite - da u dravne institu
cije, zaprljane mnogobojnim
korupcijskim aferama, vie
nitko ne vjeruje, a osoba kojoj
narod najvie vjeruje je guver
ner sredinje banke.
***********
Pod naslovom Kamere
prijetnja kriminalu, ali i pri
vatnosti, s podnaslovom Big
Brother i u Hrvatskoj - grad
Dubrovnik javne povrine na
mjerava staviti pod nadzor,
u srpnju 2010. u novinama je
izvijeteno o prvom takvom
I f " Bgf i g-is\ m i
/.y tT J m . ;\T
W
JP Sg g | i m S li
i 48 i m i
:J fif ft
BH! milili. ^.
Hrvatska narodna banka - nadajmo se da radi za nas
304
2(>. poglavije NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE.
pothvatu kod nas. Novost je to se ne radi tek o kamerama kakve su poodavno
prisutne i u hrvatskim gradovima, a ija je svrha zatita nekog objekta (banke,
trgovakog centra, veleposlanstva), nego sustavu koji pokriva daleko veu jav
nu gradsku povrinu. Grad Dubrovnik je najavio da e javne gradske povrine
nadzirati pomou 72 kamere, a preporuku za to dalo je Vijee za prevenciju
kriminaliteta.
Zar ne itaju novine? Nadzorne kamere nigdje nisu smanjile kriminal.
Oito ne itaju, jer za poetak misle danju i nou snimati vanije punkove u
gradu, a cilj je na taj nain poveati sigurnost u Dubrovniku (koji je od dav
nina poznat kao izuzetno nesiguran grad, kao i drugi manji gradovi na obali.
Dosad sam iz usta nekoliko stranaca koji su doli ivjeti u Hrvatsku uo kako
je rije o vrlo sigurnoj zemlji. Oito su pogrijeili.) i pojednostaviti hvatanje
prijestupnika. U takvom pretvaranju gradskih povrina u prizorite za Velikog
brata, pisalo je u lanku, vjerojatno je najdalje otiao London. No, nastavljalo
se, to nije prije pet godina onemoguilo teroriste u njihovu napadu na London.
A tko kae da se u novinama ne mogu nai i toni podaci, barem do neke
razine? Recimo, u intervjuu s profesorom J amesom K. Galbraithom, sinom
J ohna Kennetha Galbraitha, autora knjige Veliki slom 1929. Ta knjiga doiv
ljava renesansu tijekom svake krize od 1955. godine, kad je prvi put tiskana ta
sona i detaljna analiza duha vremena iz 1920-ih. Budui da je autor premi
nuo 2006., pisalo je, novinar je odluio razgovarati s njegovim mlaim sinom
J amesom, autorom predgovora najnovijeg izdanja knjige koja se bez prestanka
tiska 55 godina.
U intervju su se dotakli nekih slinosti i razlika kriza iz 1929. i 2008. godi
ne. Galbraith mlai je rekao da su krizi iz 1929. prethodile prevare s nekretni
nama iz 1926. i 1927. te da smatra daje u aktualnoj krizi element prevare puno
prisutniji. Naime, dogaaji iz 1929. mogu se pripisati euforiji i investicijama,
rekao je, no posljednjih godina dogodila se prava subverzija i korupcija hipo-
tekarnog trita u SAD-u. Stvoreno je mnotvo alata zaduivanja i osiguranja
kojima se lano ocjenjivala kreditna sposobnost, a glavne rtve prevare na hi-
potekarnom tritu su mirovinski fondovi i banke iz Europe. Pretpostavljam
da je nenamjerno zaboravio milijune ljudi koji su u SAD-u ostali bez domova,
i praktiki postali beskunici, a koje skoro nikad ne vidimo u vijestima.
Pomalo se ne bih sloio niti s nekim njegovim najavama unitenja ugleda
autora krize. Godine 1929., napisao je ,svakako je na djelu bilo slavljenje
burze, to pokazuje primjer istaknutog ekonomista I. Fishera ija je reputa
cija unitena jer je tvrdio da e burza beskonano rasti. To se sada dogodilo i
305
SVE PlSE U NOVINAMA (....) poneito I ne) Kreimir Mli.ik
vladinim ekonomistima poput A. Greenspana ili B. Bernankea, koji javnosti
nisu rekli to se sprema. (Pitam se zato; op. K. M.). Naprotiv, ulijevali su lanu
sigurnost u stabilnost financijskog sustava. (Opet se pitam zato; op. K. M.)
J ames Galbraith je rekao i to da iako je u 20-ima mnogo ljudi upalo u
burzovnu euforiju, to to se dogodilo rezultat je aktivnosti malobrojne sku
pine te da smatra da je euforija bila puno manja u hipotekarnom uzletu s
nekretninama u 2000-ima. Na djeluje bilo organizirano nastojanje da se stvori
privid uzleta jer, mada je krajem 1990-ih postojalo razdoblje euforije na tr
itu nekretninama, u razdoblju od 2005. do 2007. osjeaja euforije s hipo
tekama nije bilo. Svelo se na to da ljudi koji si nisu mogli priutiti hipoteke u
kratkom vremenu uzmu zajmove, to je u sutini prevara.
Galbraith stariji je koristio psiholoke trenutke kako bi opisao duh vre
mena krize iz 1929., ali njegov mlai sin J ames smatra da bi bilo pogreno
promatrati dogaaje iz 2008. i 2009. ponajprije kroz psiholoke fenomene. On
smatra da je trenutak kada se shvatilo da su banke izdavale bezvrijedne, tetne
papire bio trenutak u kojem se shvatilo da su ljudi orobljeni te se vraa na
svoju tezu da razdoblje od 2005. do 2008. nije obiljeila Spekulativna euforija,
nego velika prevara, a kada je ona razotkrivena, cijeli se sustav raspao. Dodao
bih kako je prevara najvjerojatnije zamiljena s ciljem da se na kraju razotkrije
i da se srui sustav te zapone domino-efekt krize. Ako se drimo stare detek
tivske izreke slijedi trag novca, nije teko zakljuiti to se zapravo zbivalo.
J ames Galbraith spomenuo je vladinog ekonomista Alana Greenspana,
pa nije loe da ga jo jednom spomenemo, njega i druge tvorce prevare o kojoj
je Galbraith priao, i sve stavimo u iri kontekst
Alan Greenspan, dugogodinji elnik Federalnih rezervi, imenovan je na
to mjesto za vrijeme predsjednika Reagana i ostao je na tom mjestu za vrijeme
predsjednika Busha starijeg, zatim dva Clintonova mandata i gotovo oba man
data Busha mlaeg, sve do 2006. godine. On je kontrolirao ameriko gospo
darstvo u tom razdoblju. Za to je vrijeme, a iste su se stvari odigravale u Velikoj
Britaniji i drugdje, uklonio sve sustave kontrole financijskog sustava koji su
spreavali ljude da podiu kredite koje ne mogu otplatiti i koji su spreavali
kaos motiviran pohlepom. No, zato je u bankama stvorio sustav po kojem su
bankari dobivali velike bonuse za svaki izdani kredit. to su vie kredita izda
vali, to su ti ljudi dobivali vee bonuse. Za vrijeme tzv. gospodarskog rasta koji
je poeo u 1990-ima i nastavio se do poetka 21. stoljea, doao je trenutak kad
su izdali kredite svim ljudima koji su ih mogli otplaivati. Ako su i dalje htjeli
bonuse, morali su se okrenuti drugdje, a to su bili samo ljudi koji nisu imali
306
financijske mogunosti da otplauju kredite. U utrci za bonusima, njima to
nije bilo bitno. im bi odobrili novi kredit, dobili bi bonus. Katastrofa je bila
neminovna.
Naposljetku, to je bilo zastraujue i sasvim oekivano, veina ljudi nije
mogla otplatiti kredite, jer od poetka nisu imali uvjete za kredit. Tada su se
banke nale u nevolji jer je pao opticaj novca i tako su se nali u krizi koja se
pojavila krajem Bushevog mandata. Koga je tada vlada pozvala u pomo, da
odlue kako reagirati na taj problem? Predstavnike banaka. Kako je to rekao
David Icke, to je kao da policija pozove provalnika da odlui kako rijeiti pro
blem provala.
Krajem Bushevog mandata pojavio se Henry Paulson, koji je bio na elu
bankarskog holdinga Goldman Sachs do 2006. godine. Goldman Sachs je za
njegove vladavine, kao to se zna, bio kljuan za stvaranje krize. Isti taj Paulson
je, u vrtuljku koji se nikad ne zaustavlja, 2006. godine postao ministar financija
SAD-a i kad je dolo do krize, za koju je izravno odgovoran, sjedio je u vladi i
odluivao kako e vlada reagirati. Sto je odluio? Da vlada, odnosno, ameriki
porezni obveznici, bace stotine milijardi dolara u banke kako bi im pomogli da
stanu na noge, iako su banke bile krive za to stanje. J avnosti je reeno da je to
trebalo stabilizirati sustav, no znali su da nee.
Tada se pojavio Barack Obama koji je tvrdio da e unijeti promjene, no
sve je i dalje ostalo po starom, jer je i on bio samo jo jedna marioneta kojom
upravlja ista mrea obitelji koja je upravljala i Bushem. Pojavio se usred krize
bankarskog i financijskog sustava. I to je uinio? Sastavio je gospodarski tim
u kojem su se nalazili svi odgovorni za aktualno stanje. Pozvao je Timothyja
Geithnera, predsjednika Banke federalnih rezervi iz New Yorka, glavne banke
bankarskog kartela koja je bila ukljuena u uklanjanje sustava kontrole, zbog
ega je i dolo do tog kaosa, koji je sad postao je ministar financija. Pozvao je
drugog ovjeka, bankara od glave do pete koji se obogatio u bankarskoj indu
striji, Larryja Summersa, i postavio ga za kljunog gospodarskog savjetnika i
rukovoditelja. Pozvao je Paula Volckera, dugogodinjeg predsjednika Banke
federalnih rezervi i prethodnika Alana Greenspana. Godine 1991. Larry Sum-
mers je, kao glavni ekonomist Svjetske banke, sastavio ili samo potpisao dopis
kojim se Svjetska banka savjetuje da otrovne otpatke odloi u zemlje Treeg
svijeta, a ne zapadnog svijeta, zato to su u Treem svijetu naknade za smrt, bo
lesti i ozljede uzrokovane otrovnim otpadom nie nego u zapadnim industrija
liziranim zemljama. Takav je ovjek sad bio kljuni savjetnik Baracka Obame.
to su odluili ti bankari koji su doli rijeiti problem?
26. poglavlje NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE...
307
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Krallmf Miak
Odluili su da Obamina vlada ne treba bacati stotine milijardi dolara u
banke.
Ve Stotine trilijuna dolara.
Tako je amerika je vlada bacila., trilijune dolara posuenog novca (jer
amerika vlada ne tiska novac nego ga uz kamate posuuje od privatnog ban
karskog trusta koji se orvelovski zove Federalne rezerve) koje e nebrojene
generacije poreznih obveznika motati otplaivati istom bankarskom sustavu
koji je uzrokovao problem. Mislim da ne moemo govoriti o nesposobnosti
ve o hladnom, proraunatom planu.
Bit e da je i dalje rije o mrei obitelji koja eli uspostaviti centralnu glo
balnu diktaturu, odnosno, svjetsku dravu koja e upravljati svakom zemljom,
kontrolirati svjetsku centralnu banku koja e kontrolirati financije svih zema
lja, svjetsku vojsku koja e nametati volju svjetske vlade, svjetsku valutu koja e
zamijeniti gotovinske valute raunalnom valutom (nee biti gotovine) i mikro-
ipirano stanovnitvo koje e biti povezano s globalnim raunalnim sustavom
i GPS sustavom. U sklopu te svjetske drave bit te Europska unija i ostale Uni
je, A klju te strukture jest sredinja svjetska banka. Ako nema svjetske gospo
darske krize za koju se mora pronai rjeenje, nee se nikako moi nagovoriti
ljude da sasvim restrukturiraju financije u sklopu svjetske centralne banke koja
bi bila financijski diktator svakog stanovnika svijeta. Da se ljude pita, rekli bi
da nee sredinju svjetsku banku koja e oreivati financije.
Zato ih se ne pita ve se, kao i uvijek, stvori golemi problem koji unitava
financijski status quo, a zatim se nudi Znate vf: Stanje je iznimno
loe. Nikako ne moemo ovo popraviti. Imamo globalnu krizu. Zbog globali-
zacije financija, nitko to ne moe ste rediti. Zato moramo pronai globalno
rjei|ji|f
Trebalo J e stvoriti krizu dovoljno teku da ljudi prihvate gglobalizirano
rjeenje. David Icke je rekao da je rije o procesu od tri faze: prva faza je za-
vriena, druga faza je u tijeku, a trea tek treba poeti. Sto se Amerike tie, cilj
pffiP Ssgs organizirane krize bio je slomiti gospodarstvo, |to je I uinjeno pred
kraj Busheve vladavine U drugoj su fazi okuplfeni ljudi koji su stvorili krizu
kako bi ponudili rjeenja I j ji hom je rjetenie bilo baciti nev|erfatne kolii
ne posuenog novca na problem, odnosno u banke koje su stvorile problem.
Svjetski gledano, cilj druge faze bio je isprazniti oruja vlada, odnosno, oduzeti
im mogunost rjeavanja problema time to su bacili tolike koliine posue
nog novca da su doli do toke kad to vie ne mogu initi. Takoer su se pobri
nuli da sav taj novac nije imao nikakav uinak.
308
26, poglavlje NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE.
David Icke je u intervjuu u to vrijeme rekao i ovo: .Na sasluanjima koja
se odravaju u Senatu, na Sapitol Hillu, financijske strulkjake iz federalnih
rezervi i drugih vladinih financijskih agencija pitaju kamo je nestao sav taj
novac koji je Otiao bankama* to se s njime dogodilo. Odgovor: Nismo jo
napravili reviziju. - Dakle, nemate pojma gdje je novac! - Trenutano vam to
ne inogu reci Novac je nestao u crnu rupu zato to je sve organizirano tako
da taj novac nema nikakav utjecaj. Brojni financijski strunjaci u SAD-u su
otkrili da ti ljudi prepravljaju hrojke u hahfcama kake, bi se Sl i l o da stanje ide
mirnije i da poinju bolje poslovati, & je ns financijska manipulacija; ele
uvjeriti javnost da stvari idu nabolje, iako nije tako. Sad dolazimo do tree faze.
Ne mogu vam rei kad e tono poeli trea faza, ali mogu vam rei da e se
to dogoditi kad vide da su vlade ostale bez oruja I da vie nemaju novca. Tada
fi sruiti svjetsko gospodarstvo. Koliko e stanje biti teko? Koliko god bude
jtotrebno da svijet prihvati sasvim restrukturiran globalni financijski sustav
ustrojen u sklopu sredinje svjetske banke e svim stanovnicima Svijeta
diktirati financijski ivot.
Ti ljudi na razini svjetske drave, odnosno svjetske banke, ele upravo ono
itom zbiva u Europskoj uniji. U Sreditu Europske unije nalazi se birOkracijska
diktaturu, isti model kakav ele i za svjetsku dravu. No, postoji i Europska
pedinja banka koja diktira financijski ivet u Europskoj uniji. Na, svjetskoj e
razini postojati svjetska sredinja banka, kao glavni diktator, koja e djelovati
kroz EuropskuJ Ktdiinju hanku i sredinje banke drugih unija koje se stvaraju,
poput Amerike unije ili Afrike unije. Bit e to financijska piramida, sredi
njih banaka na ijem e se vrhu nalaziti sredinja svjetska banka S kontrolirati
sve ,svjetske financije. Mnogo je razloga zato su organizirali ovaj gospodarski
slom, no ova! je razlog kljuan. Samo promatrajte zbivanja i vidjet ete fead e
poeti spominjati potrebu za sredinjom svjetskom bankom. Taj dan nije dale
ko. Samo je pitanje koliko e stanje biti loe prije nego to dobiju ono to ele.
Bude li situacija loija nego u vrijeme Velike krize iz 1930-ih, tako e i uiniti.
Oni su nemilosrdni.
U svjetlu svega navedenog skoro cinino zvui lanak preko cijele stra
nice, 1E lipnja 2010., pod naslovom Obamina batina za rastrone bankare
O slinim je stvarima ve bilo rijei na prethodnim stranicama fcajige, pa
tako | novina. Sadraj je ukratko glasio da se eli postroiti nadzor nad banka
ma kgl&Si se Vie ne bi dogaale ovakve krize. Vijest je bila intonirana kao jo
jedan korak naprijed za ljude, mada je to samo jo jedan korak unatrag kad su
u pitanju slobode nacija i pojedinaca.
309
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) KraSImli Mliak
No, da vidimo kako je formulirana vijest i to se to i kako ona pravi da jest.
Vidjet ete da, kao i obino - sve pie u novinama.
Tekst je poeo konstatacijom da su, ,,u najveem udaru na financijske institu
cije, kakav se nije dogodio jo od etrdesetih godina prolog stoljea, SAD i Europa
proteklog tjedna krenule u obraun s velikim bankama. Nazdravlje! U Americi
su se oba doma, nakon iscrpljujue dvadesetsatne rasprave, usuglasila oko paketa
mjera, a globalni supervizor - Baselski odbor - svoj paket mjera (koje se odnose
i na europske banke) planira formalizirati u studenome 2010. Pisalo je jo da su ,,i
SAD i Basel svoje reforme dali na iru raspravu tog vikenda na samitu zemalja G7
i G20 u Torontu u Kanadi. Privid demokracije se mora odrati.
Daljnja novinska interpretacija jo jednog malog koraka prema svjetskoj
banci za Elitu glasio je ovako: Kad stupi na snagu, paket mjera koji je zaet
u kabinetu amerikog predsjednika Baracka Obame dat e amerikim fede
ralnim regulatorima u ruke niz snanih alata kojima e se oni ubudue moi
suprotstaviti velikim bankama i financijskim kuama, ako se one opet neopre
znim poslovanjem dovedu u situaciju da se nau pred kolapsom.
Neopreznim poslovanjem?
Kao to je Galbraith rekao, rije je o smiljenoj prevari.
Trik se paljivom itatelju otkriva ve u sljedeoj reenici koja kae da
iako znatno ublaen od prvotnog prijedloga, ameriki paket reformi predvia
snanu kontrolu banaka iji je cilj potpuno zaustavljanje neodgovornog kredi
tiranja graana i veliko ograniavanje mogunosti za visokorizino poigrava
nje vlastitim novcem s ciljem da se maksimizira bankarski profit. Pa svakako,
dobro je, ak i obavezno, imati neki plemeniti cilj kojim se moe mahati pred
licima ljudi dok im ga se uvlai odostraga.
New York Times je, pisalo je, u svojem nedjeljnom redakcijskom komen
taru pozdravio reformski paket (to ste drugo oekivali od jednog od biltena
Elite osim da sudjeluje u orkestriranoj izvedbi), ali i upozorio da je reforma
usmjerena prema grupi koju povezuju vrlo snani zajedniki interesi - Wall
Streetu i bankama - te da i jedni i drugi raspolau s dovoljno sredstava i vre
mena da utjeu na proces.
J avnost ne raspolae tim orujima, upozoravaju te iluminatske novine
javnost. U ovom nevienom spinu valjda ele pozvati javnost da dade podrku
Eliti na putu u uspostavljanju jedinstvene svjetske sredinje banke, koja e po
tom imati dikatorske ovlasti nad svim ljudima svijeta.
Za razliku od Obamina paketa, pisalo je dalje, koji izravno udara na
velike banke, prijedlog s kojim su na vikend u Toronto stigli predstavnici Ba-
310
26. po<|l.vtJ>>NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
selskog odbora odnosio se prije svega na razinu obveznih rezervi koje bi banke
stalno morale imati u svojevrsnoj blokadi kako bi se titile od moguih posje-
dica nove financijske krize. Vidite kako se na puno dobrih naina moe isko
ristiti kriza koju ste stvorili. Konano, tekst je zavravao upravo i priznanjem
da je rije o stvaranju svjetske sredinje banke.
Evo ovako: Pojednostavljeno, Bazelski odbor, globalno nadzorno tijelo
koje djeluje pri Banci za meunarodna poravnanja u Baselu, bavi se u ovom
sluaju slinim poslom kao i guverner HNB-a eljko Rohatinski kada hrvat
skim bankarima podie ili smanjuje obveznu priuvu, samo to to radi na glo
balnoj razini.
HNB je hrvatska sredinja banka, a ako Bazelski odbor radi iste poslove
na svjetskoj razini, onda je on, znai, svjetska sredinja banka.
Ma, kuite, nema mjesta zabrinutosti: kamata malo gore, malo dolje, to
je sve.
Ali ipak nije sve, jer je odmah u manjem lanku pored, s naslovom Dr
avno vlasnitvo oteava reformske mjere blitzkriga (zapravo je lijepo reeno
kako nas na brzaka ele obrlatiti, dok se jo nitko nije ni snaao), pisalo da su
i europske zemlje, mada sporije, krenule u napad na bankare: Prvi je, kao
bespogovoran, novi bankarski porez najavio britanski premijer David Came
ron. Njihov deko, koji samo radi svoj posao. Naravno, u svom je govoru u
Londonu Cameron objasnio da je novi namet na banke nuan i da se njegova
vlada misli otro suprotstaviti naslijeenim steenim pravima banaka. Vidi
te, ljuti me to to su me ti ljudi doveli u situaciju da branim banke.
Za razliku od odlunog Camerona, njemaka kancelarka Angela Merkel
i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uputili su, prije bilo kakvih konanih
dramatinih odluka, zajedniko pismo samitu zemalja G-20, u kojemu su od
meunarodne zajednice zatraili uvoenje globalnih poreza (moj kurziv; K.
M.) na bankarske usluge i financijske transakcije. Moe li biti jasnije kuda sve
to vodi? A evo ve u sljedeoj reenici i objanjenja zato se mora ii tako uo
kolo: Europi bilo kakav reformski blietzkrig oteava injenica da je znaajan
broj velikih banaka barem dijelom u dravnom vlasnitvu.
C,c,c, te drave su uvijek samo izvor problema, ukinimo ih ve jednom!
311
27. poglavlje
MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA
STANOVNITVA I JO PONETO
Doao je j taj trenutak. Zapravo nisam morao ni itati lanak, iji je nad-
naslov glasio Zbog 813 od sutra ne smiju na Dolac Radilo se o kumicama
k)je \i e ne smiju prodavati sir i vrhnje na klupama, ve ih moraju dflati u
hladnjacima. Na prvi pogled, sve izgleda kao jo jedan veliki civilizacijski
skok naprijed, zar ne? Zagrebake trnice - na kojima se tradicionalno deset
ljeima prodavalo sir i vrhnje na klupama prekrivenim kariranim ili bijelim
stolnjaeima punim arenm plastinih zdjelica sa sirom i kan lica s domaim
vrhnjem - i same su bile zateene odredbom sanitarne inspekcije o potrebi
nabafe rashladnih vitrina. Zbog zabrane prodaje sira i vrhnja na otvorenom,
kumicama (rije je o nekoliko stotina prodavaica) mala proizvodnja vie
nee biti isplativa. Kakva se, po novome, to opasnost u siru i vrhnju da
kumica iz Zaboka, gdje ona i njezina majka imaj u pet krava i nekoliko koza,
i ije su mama i baka prodavale sic na Dolcu I KVatriu godinama* a ona je
nastavila tradiciju, odjednom to vise ne smije taitff
S rashladnim vitrinama njihovom je obiteljskom poslu kraj, pisalo jet jer
zarada na domaem siru i vrhnju nikad nije bila velika, a najam rashladne vi
trine morat e dodatno plaali, kao i struju m nju, upravo od te mizerne :?.anw
de..Naravno, graani su bili solidarni s kumicama kojigu otile prosvjedovati
pred Sabor (kriva adreil, moje drage gospoe, prava adresu je Bruxelles, a itko
zna koja druga mjesta, oku skrivena), w&. su spominjali rije sramota i su
bili zateeni. To pokazuje koliko je bitno biti informiran o globalnoj uroti pro
tiv ovjeanstva i - to je jo vanije - njenoj pravoj prirodi. Bez toga - uvijek
Satno osjeaj tespomoenosti i zateeenosti.
312
Naravno, u jednim dnev
nim novimama (ba istim oni
ma koje su se u mojim oima
ve proslavile naslovnicama
poput Propast ete!, prenosei
poruke Svjetske banke) jedan si
je komentator dao u zadatak da
nam objasni o emu se tu radi.
Sve je bilo saeto ve u naslovu:
Nije to EU, to smo sami htjeli.
Ma da. Vie ne znam bih li se
smijao, plakao ili ljutio, svaki put
kad vidim u kojoj mjeri odrasli
i inteligentni ljudi mogu biti be
skrajno programirani i ispranih
mozgoVa. esto puta za tue mi
sli misle da su njihove vlastite.
Tako se ovaj komentator
podcenjivakim tonom prisjetio
kako su ne tako davno europ-
skeptici - pokazalo se ovih dana,
opravdano - upozoravali na to kako emo ulaskom u EU izgubiti jednu od
najvanijih nacionalnih vrednota: sir i vrhnje. Dalje je napisao: Neki e nam
zloesti likovi iz Bruxellesa, tvrdili su, zabraniti prodaju najvanije plac-ikone
kontinentalnig dijela Hrvatske, jer ne udovoljava europskim standardima o
ponudi svjeih namirnica na tandovima. To je pak trebao biti dovoljan razlog
da odustanemo od te i takve Europe koja nam od usta otkida ono to najvie
volimo.
Kako tendeciozno i netono. Oigledno je iz aviona da su sir i vrhnje u
tom sloganu bili tek simbol za mnoge sline stvari i da se nije radilo tek o siru i
vrhnju. A cijeli onaj ocean koji se krije iza zabrane sira i vrhnja zaista predstav
lja vie nego dovoljno razloga da odustanemo od nepotrebnog i katastrofalnog
poteza podvrgavanja centraliziranoj kontroli neizabrane birokracije koju po
stavljaju skriveni centri moi. Koji nam nikako ne ele dobro, to se pokazalo u
svim proteklim desetljeima. Autor dalje objanjava da Europa nema nikakve
veze sa okom na trnicama jer, jednostavno, od donoenja zakona, zbog nes
posobnosti i birokratske procedure, nisu nabavljeni hladnjaci pa su, kao to
27. poglavlje MISIICNI C.ODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA IJOS PONETO
N a k o n o d l u k e o z a b r a n i p r o d a j e sira i v r h n j a na o t
v o r e n o m , na u t r i n s k o m p l a c u su na m j e s t u t a n d o v a
z a p a l j e n e sv ijee
313
SVE Pii: U NOVINAMA (..i poneito I ne) Kle'.lmli MUflk
vidimo, kumice pale kao rtve labirinata birokacije, a takoer je i potpuno
jasno da bez zatvaranja poglavlja o siru i vrhnju ne bismo smjeli raunati na
pripadnost europskoj gastronomskoj zajednici. Koja glupost. Ne shvaam ot
kuda izvire ta nevjerojatna, ak seksualna elja, za podinjavanjem divovskoj
europskoj faistikoj superdravi.
Uostalom, zagrebaki proelnik za zdravstvo dr. Zvonimir otar je izja
vio za novine da mu nije jasna ova zabrana, jer se nikada, ali ba nikada (na
glasak je moj; K. M.) u povijesti nije dogodila nikakva epidemija ili zaraza koju
je uzrokovao sir to su ga proizvele kumice.
Njemu nije jasna, ali svakome tko razumije prirodu Plana kojem smo
izloeni vie je nego jasna. Na rub egzistencije prodavaice domaeg sira i
vrhnja stavila je provedba Zakona o hrani i Pravilnika o higijeni koji je do
nesen prije vie od godinu dana. Prepoznajete rukopis? Nikakve rasprave o
njemu nije bilo, ruice su robotski ile u zrak, u tiini je donesen (zapravo
prepisan iz slavne zakonske steevine EU koju sve lanice, a oito i bu
due lanice, moraju prihvatiti.) Naravno, Eliti koja stoji iz Europske unije
nije glavni cilj bio potjerati kumice s placa, dio je to ire strategije kojoj je
cilj odvojiti ovjeanstvo od zdrave i svjee hrane prepune ivotne snage, na
Dalekom istoku zvane ki, ci ili prana i osuditi ga na praznu hranu koja
e obavezno morati biti pricana, zraena i tono odreenih veliina kad
je rije o povru (itaj GMO). Sve je to objedinjeno u mistinom Codexu
Alimentariusu.
Mistinom zato jer ga se ve due vrijeme spominje; po internetu krue
informacije o njemu i svakojake interpretacije i slino, ali u novinama ili Sabo
ru nigdje ni glasa o njemu. Ipak, jedan prijatelj mi je rekao da je proitao vijest
kako e ga u travnju 2011. uvesti u EU. Koji dan kasnije internetom je stigla i
do mene. Takve vijesti su se dosad uvijek pokazale tonima. Upravo ovih dana
svijetom krui peticija protiv uvoenja zakona koji bi u Europi i SAD-u izvan
zakona stavio prirodne pripravke, vitamine i slino.
Evo to pie u tom pomalo neurednom, ali i pomalo paninom pozivu na
potpisivanje peticije:
U travnju 2011. u Europi i na dalje zabranit e se kupovina vitamina,
minerala, alternativno lijeenje biljem bit e kanjivo, dakle sve u svemu jedno
od osnovnih prava ovjeka na zdravlje se kri zahvaljujui Codex Alimen-
tarius-u.....potpiite peticiju, potrebno je 35 milijuna potpisa.... ovo je tek
poetak depopulacijske politike i vladavine korporacija big pharme, koloidno
srebro imat e natpise da se ne smije gutati, za njih je stevia takoer zabranje
314
27. poglavlje mistini codex, kontrola rasta stanovnitva i jo poneto
na, n sloveniji e cimet uskoro biti tetan ili ve je? ... sve u svemu proslijedite
prijateljima i poznanicima jer se radi o mjesecima, a lavina J naalost krenula
nizbrdo prole godine kad je usvojen Codex Alimentarius.
Vrlo vjerojatno veina vas (nas) nije ula za Codex Alimentarius, Ako ni
ste uli za njega, to znai da je Elita postigla cilj, jer im upravo to najvie
odgovara.
Coex Alimentarius je skup pravila za regulaciju poljodjelstva l potpu
nu kontrolu hrane od sjemena do konanog proizvoda. Evo ukratko nekoliko
stavki i interpretacija:
- pod Codexom vie nije potrebno oznaavati ivotinje koje su genetski
promijenjene, to je do ada bilo obavezno.
- povre i sjeme bit & izloeno zraenju. Trenutano se to radi samo kod
sjemenja i povra koje mora dugo putovati, kako bi ostalo to due svjee.
Pod Codexom e to biti obavezno za ve.
- uvoenjem Codexa e sve ivotinje, koje se uzgajaju za hranu ili mlije
ko, morati dobivati Monsantov hormon rasta i Monsantove antibiotike.
Kompanija Monsanto je najvei proizvoa genetskih uzgojenih Ifcotinja
na svijetu.
I.judi e Obolijevati zbog konzumiranja genetski uzgojene hrane. H i
uskae farmacija, koja e im liuM pomi u fbliku svojih lijekovi*, Go
to svi prirodni lijekovi postaju zabranjeni i oznaeni kao opasni, a bit
e dozvoljeni samo farmaceutski proizvodi Vitaminski dodaci moi e se
dobiti samo na recept.
- Codex & osnovi i ukida prirodno organsko ratarstvo. Coex
Alimentarimesvu kontrolu nad hranom dati u ruke farmaciji iMon^an*
tu kao najveem proizvoau genetski preinaene hrane.
Mislite da je ovo neka izmiljotina?
U knjM I leme obmane J effa Smitha detaljno je predstavljen plan bio-
tehnoteSMh kompanija da preuzmu nadzor nad svim sjemenjem na svijetu.
Nije to bilo teko dokumentirati jer su na svojim konferencijama to otvoreno
predstavljali. J edan dio tog plana JetT Smith mi je prije pet godina u intervjuu
ukratko iznio ovako:
Arthur Andersen Consulting suraivao je s Monsantom, najveim pro
izvoaem genetski modificirane hrane. Ta je tvrtka 1990-ih zamolila svoje
direktore da opiu kako bi, prema njihovom miljenju, trebala izgledati savre
na budunost za 15-20 godina. Monsantovi su direktori opisali svijet u kojem
e 100 posto komercijalnog sjemenja biti genetski modificirano i patentirano.
315
SVI PIE U NOVINAMA (..i poneUo I ne) KroSlivih Mltak
Savjetnici su zatim na temelju toga izradi! strategiju i taktiku kako bi taj cilj i
ostvarili. Na istoj su konferenciji predstavnici jedne druge biotehnoloke kor
poracije na video-zidu predstavili dijagram na kojem su predloili preuzima
nje 90 posto komercijalnog sjemenja u roku od pet godina. Njihova je namjera
preuzeti opskrbu hranom u svijetu.
Godine 1992., kada je SAD definirao svoju politiku o genetskom ine
njeringu, cilj je bio poveati ameriki izvoz. Vijee konkurentnosti, kako se to
vijee nazivalo, dalo je nalog Saveznoj upravi za hranu i lijekove (FDA), kao i
svim drugim agencijama, da te stvari to bre izbace na trite. Zbog toga se
GM hrana pojavila na tritu prije nego to su napravljena adekvatna testira-
nja, i zbog toga ta testiranja jo uvijek nisu provedena. To je neka vrsta spoja
amerikih mulfciHaetaiainih kompanija i Vlade kako bi diljem svijeta pokuali
stvoriti spremno trite. Otprilike u isto vrijeme kad je predsjednik Bush to
izjavio, ameriko Ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da je GM pamuk
velika pomoe zemljoradnicima u Africi. No ovog je mjeseca objavljen izvje
taj koji je pokazao da su zemljoradnici na tom podruju doivjeli katastrofu.
Veina od ukupno 36 zemljoradnika koji su uzgajali GM-pamuk pretrpjela je
teke gubitke.
, Slina se stvar dogodila i u Indiji. Iako je tvrtka Monsanto izjavila da je
napravljfin veliki pomak, tiidijska je vlada tvrdila da su zabiljeeni drastini
gubici, te je od Monsanta zahtijevala da zemljoradnicima plati odtetu u izno
su sod deset milijuna dolara. Kada je Monsanto to odbio, vlada ih je prije dva
tjedna izbacila iz te drave. Biotehnologija nije ispunila brojna obeanja. No
ja! je strasnija injenica da je politika motivacija da se ta hrana pojavi na
tritu bila toliko jaka da je donesena odluka da se ignorira znanost. Kada
itate dokumente u FDA-u vidite da znanstvenici tvrde kako ta hrana moe
prouzroiti alergije, otrove, nove bolesti i potekoe u ishrani. Nagovarali su
svoje nadreene da pokrenu dugorona istraivanja o sigurnosti takve hra
ne. Meutim^osoba koja je bila zaduena za politiku bivi je odvjetnik tvrtke
Monsanto. Kasnije je taj isti ovjek postao potpredsjednik tvrtke Monsanto.
Nadglasao je znanstvenike i dopustio da ta hrana doe na trite bez ikakvih
testiranja o njezinoj sigurnosti.
Ako se ostvare sve crne slutnje, u roku od deset godina na policama u
trgovinama imat emo samo genetski uzgojenu hranu, a organske, ekoloke i
bioloke nee vie biti. Seljaci e svake godine morati kupovati sjeme od Mon
santa, a njihovo sjeme ima ugraen gen koji spreava daljnje razmnoavanje.
Drugim rijeima, ne proizvode sjeme, pa ga seljaci moraju svake godine kupo
316
27. poijliivlje MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I J O PONETO
vati iznova. Naravno, od Monsanta. Ironija je u tome da emo moda u pro
sjeku due ivjeti, ali e kvaliteta ivota biti slabija, jer e prehrana biti nekvali
tetna. Bit e puno bolesti, pa e farmacija prodavati svoje proizvode i lijekove.
Mislite da je rije o prefantastinom scenariju?
Pogledajmo ovo. Poetkom 1970-ih Kissinger je od predsjednika Nixo-
na dobio zadatak da napravi istraivanje o nacionalnoj sigurnosti u suradnji
s amerikim Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom obrane, Vijeem
nacionalne sigurnosti i Ministarstvom zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi.
Njegov je zadatak te 1974.-75. bio stvoriti prvu slubenu strategiju populacije
kao dio slubene amerike vanjske politike i politike nacionalne sigurnosti.
To je rezultiralo dokumentom koji je potpisao Kissinger. Studiju je zapoeo
kao Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, a kasnije je postao ministar
vanjskih poslova. Nazivo dokumenta bio je Memorandum o istraivanju naci
onalne sigurnosti MSSN 200, a s njega je skinuta oznaka tajnosti i objavljen je
poetkom 1990-ih.
Dokument definira porast stanovnitva time to kae da je slubena po
litika SAD-a kontrola populacije u zemljama u razvoju Treeg svijeta koje
imaju kljune sirovine za gospodarstvo SAD-a. Obuhvaa trinaest prioritet
nih drava u kojima je cilj amerike vanjske politike bio dramatino smanjiti
rast populacije. To se odnosilo na Indoneziju, Filipine, Brazil i neke druge
zemlje. Tih trinaest zemalja poklapalo se s onim zemljama za koje je bila
zainteresirana Rockfellerova zaklada za razvoj GMO-a, a obrazloenje je bilo
da su te zemlje bogate sirovinama koje su potrebne amerikom gospodarstvu
ili NATO-u radi nacionalne i gospodarske sigurnosti. Ako u tim zemljama
doe do stanovitog porasta populacije, smatra William Engdahl, onda e po
litiari iz zemalja poput I ndonezije biti pod sve veim pritiskom da se pobri
nu za svoju populaciju. Morat e iskoristiti jedan dio nafte, prirodnog plina
i drugih resursa kako bi razvili svoju zemlju, to je potpuno logino. Kako
bi se to sprijeilo, kae, cilj slubene vanjske politike SAD-a bio je znatno
smanjiti rast populacije u zemljama Treeg svijeta. To je klasificirano kao
dokument nacionalne sigurnosti.
Na temelju Zakona o slobodi informiranja, jedna katolika organizacija
je 1991. godine uspjela skinuti s tih dokumenata oznaku tajnosti i objaviti ih
u javnosti. Tek je tada svijet saznao za taj dokument. Kada ga je predsjednik
Gerald Ford 1975. potpisao, to je postala slubena amerika vanjska politi
ka, a ne samo preporuka. Engdahl je u knjizi Sjeme unitenja opisao kako je
krajem 1970-ih SAD iskoristio svoj veliki utjecaj u Svjetskoj banci, MMF-u
317
SVE PlSE U NOVINAMA (...i! poneito I ne) Krellmlr MK.ik
i UN-u kako bi na razne naine mogao ucjenjivati zemlje Treeg svijeta koje
primaju hitnu financijsku pomo od Svjetske banke ili Meunarodnog mo
netarnog fonda.
Sto se tie planova o smanjenu populacije, ni to nije nita novo. Recimo,
otac Busha starijeg bio je oduevljeni pobornik nacista (koje i sufinancirao)
i njihove eugenike (kojoj su kasnije promijenili ime u genetika zbog nepo
pularnih konotacija koje je izraz eugenika nakon rata nosio sa sobom). Na
istoj su liniji bili i Rockfelleri, nai stari znanci. J ohn D. Rockefeller III, unuk
osnivaa naftne kompanije, 1950-ih je bio odgovoran za stvaranje kontrole ra
anja te stvaranje idelogije i pokreta koji je trebao sprijeiti rast puanstva u
kasnim 1960-im. Tada je stvoreno Populacijsko vijee, koje je planiralo i kako
sterilizirati ene.
J ohn D. Rockefeller je u Portoriku zapoeo prvi masovni eksperiment ste
rilizacije ena u fertilnoj dobi. Oni su Portoriko tretirali kao laboratorij s po
kusnim kuniima i testirali i provodili sve vrste neljudskih metoda sterilizacije
nad enama. To su bile siromane, neuke zemlje i nisu imale pojma to oni
rade s njima. Uslijedili su Nikaragva, Meksiko, Filipini. Moda za sve to nikad
ne bismo saznali da grupa koja se zvala Comite Pro Vida de Mexico (Meksi
ki odbor za ivot), katolika organizacija koju podupire Katolika crkva, nije
postala sumnjiava kada je Svjetska zdravstvena organizacija rekla da eli pro
vesti masovno cijepljenje protiv tetanusa, jer to je bolest do koje dolazi kad se
inficirate zahralim avlom, a nije masovna epidemija. U Nikaragvi i Meksiku
oni su odabrali samo ene u fertilnoj dobi izmeu 14 i 55 godina, dakle ene
koje mogu raati djecu. To je pobudilo sumnju te organizacije Katolike crkve.
Zato ne cijepiti i mukarce i djeake, i oni se mogu ubosti na avao? Uzeli su
uzorke iz laboratorija i vratili su se s analizama koje su pokazivale da su cje
piva sadravala nepoznatu kemijsku supstancu koja je uzrokovala da ene u
drugom stanju spontano pobace. ene koje su cijepljene tim cjepivom protiv
tetanusa ne bi mogle imati djecu.
Ta je organizacija podigla galamu, ali je veina glavnih svjetskih medija tu
priu potpuno zanemarila. Kad su rekli predstavnicima Svjetske zdravstvene
organizacije da su pronali tu supstancu, oni su rekli da je to la. Potom je ta
organizacija podastrla laboratorijske rezultate na tiskovnoj konferenciji. Svjetska
zdravstvena organizacija je tvrdila da su to samo one katolike organizacije koje
se bore protiv pobaaja i koje diu galamu oko svaega, ali da se ne radi ni o
emu ozbiljnom. No, ustrajavi, oni su pritisnuli Svjetsku zdravstvenu organi
zaciju, sve dok nije priznala da se u cjepivu nalazio neki kontaminirani uzorak.
318
27. pogl.ivlji- MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I J O PONETO
Svjetska zdravstvena organizacija rekla je da se vjerojatno radilo o nekom
loem postupku u laboratoriju i da ne zna pouzdano (u mom prijevodu - lagala
je da je rije tek o kontaminaciji). Zatim je organizacija Comite Pro Vida de
Mexico dalje istraivala i otkrila da su dvadeset godina ranije obitelj Rockefe-
ller, Sveuilite Uppsala u vedskoj i jo nekoliko drugih organizacija, osnivai
eugenike 20-ih godina prolog stoljea, tajno ubacivali tu supstancu u cjepivo
protiv tetanusa za puanstvo Treeg svijeta. William Engdahl je taj sluaj pomno
istraio i na kraju otkrio daje Rockefellerova organizacija financirala rad Svjet
ske zdravstvene organizacije iskljuivo kako bi se razvilo cjepivo protiv tetanusa
koje bi prouzrokovalo pobaaj fetusa kod trudnica. Rockefellerova je organizaci
ja smatrala daje to vrlo dobar nain da se zaustavi porast stanovnitva.
Ovdje na scenu stupa GMO.
Kako kae Engdahl, za neke od vodeih obitelji proces spreavanja rasta
broja stanovnika na Zemlji iao je presporo; bilo je previe otpora u zemljama
u razvoju, pa je zaklada Rockefeller u Aziji zapoela pokuse s projektom ra
zvijanja zlatne rie kroz genetski inenjering. Potonji je stvoren sredstvima iz
Rockefellerovih zaklada i zaklade Ford. Oni su u genetskoj modifikaciji vidjeli
dvije stvari - mogunost kontrole rasta stanovnitva i mogunost kontrole za
liha hrane o kojima ljudi svakodnevno ovise. To nikad prije u ljudskoj povijesti
nije bilo mogue. Uvijek ste mogli preivjeti ako ste imali svoj mali vrt, kae
Engdahl, no preinaena genetska sekvenca rie u Aziji i Meksiku, zatim ita na
Bliskom istoku, dala je mogunost tim privatnim kompanijama bliskim Pen
tagonu, da zagospodare.
J edan nain patentirala je tvrtka Epicyte iz San Diega, koja je 2001. na
konferenciji za novinare objavila da je uspjela razviti cijeli staklenik spermi-
cidnog kukuruza. Bili su Vrlo ponosni na svoj izum, kae Engdahl, i rekli da
e to biti iznimno uinkovit i jeftin nain da se zaustavi porast stanovnitva
u zemljama u kojima je kukuruz kljuni dio ljudske prehrane. Mukarci koji
budu jeli taj kukuruz, nee moi imati djecu.
Prostora ima za sve, novca ima za sve, hrane ima za sve, umoeni smo u
informacijsku strukturu koja nas vee u nae vlastite misli, a znate i sami kakve
su one u veini sluajeva. Ali uvijek su takve jer su izazvane vanjskih poticaji
ma, vijestima u novinama i na telki i svom silom drugih tuih iskustava, isku
stava koja nismo proivjeli, ali ivimo na temelju njih, na temelju tog malog
izbora to su nam svjetski dirigirani mediji ubacili u um.
Vratimo se Codexu Alimentariusu, za kojega postoji posebna komisija.
Godine 1994. pokualo se uvesti Codex u SAD-u, ali su ljudi uvidjeli o emu
319
SVE PlSE u NOVINAMA poneito I ne) Kreilmlr Mlifik
se radi i naveliko pisali lakoalnim politiarima, kongresmenima. Trgovakim
lancima je postalo jasno da e propasti ukoliko se uvede Codex te su sami
lobirali za spreavanje njegovog uvoenja. Svi zajedno su postigli da Codex
na kraju nije uveden. Nato se komisija okrenuli Europi, raunajui na veu
podijeljenost trgovine i slabiju komunikaciju meu dravama.
Evo to je o tom programu, koji je slubeno uveden radi brige o sanitarnoj
sigurnosti prehrambenih proizvoda, ali je i u sukobu s alternativnom medi
cinom ili s dodacima prehrani, u travnju 2010. napisao Alexandre Rouge u
asopisu Nexus:
Meunarodni program, tzv. Prehrambeni kodeks, predvidio je zabranu
uporabe dodataka prehrani... Kako bilo da bilo, sadraj Kodeksa i najavljenih
direktiva svakako moraju izazvati zabrinutost. Prehrambeni kodeks je zbirka
meunarodnih normi, smjernica i preporuka o prehrani. Tekstove je prikupila
i razradila Komisija za Prehrambeni kodeks, tijelo formirano 1962. godine u
okviru dviju institucija UN-a: Organizacije za prehranu i poljoprivredu (engl.
FAO), i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, ili engl. WHO). Zbog same te
injenice, Komisija nije posve samostalna.
U poetku je cilj Prehrambenog kodeksa bio ujednaiti prehrambene nor
me kako bi se uklonile sve prepreke trgovanju. Prva mjeovita konferencija
Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetske zdravstvene orga
nizacije (WHO) o dodacima prehrani odrana je 1955. godine. Upravo na po
druju regulacije dodataka prehrani, odluke Kodeksa pokazale su se najspor
nijima. Od tada do danas u okviru Kodeksa sastavljeno je vie od tristo normi
koje m odnose na prehrambene proizvode i dodatke prehrani.
Prema FAO-u, Kodeks je ustanovljen kako bi se konkretizirali zajedniki
Hapori dviju organizacija osnivateljica (FAO i WHO) na podruju kontrole
kvalitete prehrambenih proizvoda. Po statutu, Kodeks ima zadau upuiva
ti prijedloge glavnim direktorima Organizacije za prehranu i poljoprivredu
(FAO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji e ih konzultirati u
svim pitanjima vezanim za primjenu mjeovitog programa FAO-a i WHO-a
o prehrambenim normama. to se tie samog programa, on ima za cilj tititi
zdravlje potroaa i osigurati dobru praksu u trgovanju hranom. Lijepih li
obeanja! ... Od polja do stola; svrha je kontrolirati i odluivati o onome to
bismo trebali (ili ne bismo trebali) jesti, i to stvarno i pravno.
Prehrambeni kodeks sastavljen je od skupa takvih normi. Kako bi ih sve
obradio, sustav obuhvaa dvadeset i sedam odbora koji se redovito sastaju u
razliitim zemljama. Devet odbora bavi se opim pitanjima, a trinaest drugih
320
posveeno je prehrambenim proizvodima. Odbori se sastoje od dunosnika
koje imenuju razne zemlje lanice UN-a i strunjaka iz razliitih podruja. Ko
misija Prehrambenog kodeksa sastaje se svake dvije godine, ponekad u Rimu,
koji je sjedite Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), a ponekad u
enevi, koja je sjedite Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Financiranje
potjee od ovih dviju organizacija. Odbori Prehrambenog kodeksa razmatra
ju mnogobrojne aspekte proizvodnje i trgovine prehrambenim proizvodima:
voai povra, ribljih proizvoda, mlijeka i mlijenih proizvoda, 'eteraiBtartea,
tnesa, dijetetskih proizvoda, biljnih bjelanevina, masti i ulja, ostataka pesti-
cida, dodataka prehrani, ambalae i oznaavanja naljepnicama, prehrambe
ne higijene Te norme i direktive zatim usvajaju generalni direktori FAO i
\VHO .
...U tom je smislu primjer vinarstva tipian: korporacije koje su uspjene
na meunarodnom planu rade upravo obratno od omtga to bi za proizvodnju
kvalitetnog vina trebalo: vinogradi se sade bilo gdje, bez obzira na vrstu tla, u
njima se upotrebljava previe fitosanitarnih i kemijskih proizvoda (u svrhu po-
mjfettja prinois^ii fermentasifa i sam proces spravljanja vina u podrumarstvu
takoer su kemijski potpomognuti; a vina kao konani proizvod puna su sul
fata i raznih aditiva kako bi se rokovi za skladitenje i transport do konanog
potroaa maksimalno produili; pri dolasku u trgovine Vina ne samo da su
bez arome, ve su i opasna po zdravlje, toliki je postotak tetnih i otrovnih tvari
koje p&dre, Osim toga, Kodeks* kojim se dozvoljava koii&tea^e takvih tvari u
vinima, ne nalae da se njihova prisutnost spomene na etiketama boca! Teko
da mole biti veeg licemjerja!
Nasuprot tome, najbolji vinogradari svijeta openito su sauvali tradici
inal nu dimenziju izvrsnosti i zanatski pristup, te vino proizvode u Simbiozi s
okoliem (primjenom prirodne borbe prdtif I teinika i biodinamike poljopri
vrede). A zauzvrat, ti isti moraju platitiza dobivanje certifikacijske naljepnice
koja potvruje da njihovo vino ne sadri nita osim prirodno fermentiranog
groanog soka...
...J edno od podruja uporabe normi Prehrambenog kodeksa odnosi se i
na oznaavanje proizvoda naljepnicama. Normalna bi elja bila zatititi zdravlje
|to svakako ukljuuje obvezu proizvoaa da na ambalai navedu sve
sastojke koji Se nalaze u proizvodu. Rei ljudima to jedu bi trebao biti
minimum i uvjet bez kojeg se ne moe! Ali, nec otrovni ostag% genetiki modifi
cirani organizmi, hormoni rasta, antibiotici, desetine opasnih aditiva kojih je in-
dustrijska hrana prepuna... o tome se ne govori, i oni na ambalai nisu navedeni!
21. poglavljf MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I J O PONETO
131
SVF PlSF. U NOVINAMA poneito I ne) KrKImlr MKrtk
Naprotiv, prema Prehrambenom kodeksu, smatra se korisnijim po zdrav
lje potroaa sprijeiti proizvoae da na proizvodu navedu eventualne sani
tarne prednosti svoga proizvoda. ... Postoji nekoliko tekstova Kodeksa koji
izriito nameu ogranienja za navoenje pozitivnih uinaka po zdravlje koje
se na ambalai prehrambenih proizvoda, odnosno dodataka hrani moe, od
nosno smije navoditi... Primjerice, na sastanku FAO-a u Rimu u srpnju 2005.,
komisija Prehrambenog kodeksa usvojila je niz direktiva o vitaminima i mine
ralnim solima kao dodacima prehrani. Tim se direktivama definiraju maksi
malne razine vitamina i mineralnih soli koje se mogu nalaziti u proizvodu, a te
su razine smijene! Prema istim se direktivama zabranjuje svako spominjanje
(na ambalai) da vitamini i mineralne soli mogu sprijeiti, ublaiti ili zalijeiti
odreenu bolest!
...Prehrambenim kodeksom odobrava se uporaba kemijskih proizvoda
ija je sama prisutnost u industrijskim prehrambenim proizvodima dokaz nji
hove prosjenosti, ak bezvrijednosti s aspekta hranjivosti i okusa. Veina tih
aditiva slui samo maskiranju manjkavog okusa i sumnjivog izgleda proizvoda
(voa, povra, gotove hrane, preraevina...) koje nalazimo u irokoj distribu
ciji. Nain njihove proizvodnje, prerade, transporta i skladitenja nanosi im
nepopravljivu tetu u smislu propadanja kvalitete - a te tete aditivi nastoje
prikriti pred oima potroaa (time to proizvodu dodaju boju, teksturu, ukus;
rjeju, bolji izgled). to se tie njihove nekodljivosti, to je druga pria: vie
takvih proizvoda potencijalno je kancerogeno, ali jo se eka da Kodeks sastavi
direktivu kojom e zabraniti barem - aspartam...
...Dakle, strunjaci FAO-a su ili neznalice ili su korumpirani, jer ocje
njuju da aspartam nema nikakav utjecaj na ljudsko zdravlje, ak ni kada ga se
sustavno uzima cijeli ivot.
Europska direkcija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA - Euro-
pean Food Safety Authority) procjenjuje da maksimalna dnevna koliina as-
partama u hrani ne smije prijei 40 mg/kg. Istodobno, prema Prehrambenom
kodeksu dozvoljen je maksimalni dnevni unos do:
- 1000 mg/kg (!?) u dijetetskim pripravcima (to obuhvaa i one nami
jenjene u medicinske svrhe), demovima, eleima, marmeladama, itnim
pahuljicama za doruak, desertima (na bazi mlijeka, jaja, itarica, kroba,
na bazi voa i masti, svjeem siru, kuhanom vou (u konzervama ili staklen
kama), sladoledima na bazi mlijeka i vode, smrznutom povru, prenom i
kuhanom, konzerviranom ili u staklenkama, suenim proizvodima, gustim
i bistrim juhama;
322
2/, poglavlja MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I J O PONETO
- 1200 mg/kg (!?) u pireu od povra, raznim vonim namazima;
- 2000 mg/kg (!!?) u raznim zainskim preljevima i4*6SiJ tl i umacima,
ueerenom vou, suenom i smrznutom vou;
- 3000 mg/kg (1!!?) u jiaftiaziroa. #a bazi kakaa, u octu, slatkiima, nugati-
mai namazima na bazi badema;
- 4000 mg/kg (!!!!?) u kruhu i dftigim pekarljfcfiS pro|lfi>dimas;
- 5500 mg/kg u dodacima prehrani;
- 6000 mg/kg (|!! !itf) u mlijeku u prahu i drugim pasikastim aadomj&ci--
ma za pripremu toplih napitaka;
- i 10.000 mg/kg (!!!!!?????) u vakaim gumama.
Pa ipak* ni toksienost aspartama (iza ijeg J e svoenja stajao George Bush
stariji, kako je dokumentirano u knjizi Beskrajna ljubavjedina je f t i n a Davida
Ickea; op. K. AI ) , kao ni njegovu moguu smrtnost uporabom na dugi rok, nije
teko provjeriti; na tu temu napisano je nekoliko knjig&J So, to ne spreava Eu
ropsko vijee za informiranje o prehrani (l'Ui'I C - European Food Informati
oniiSouncil) da zakljui kako taj zasl aivanij e tetan. Osamdsetak emalja u
cijelom svijetu, kao i jo nekoliko regulatornih agencija, primjerice Mjeoviti
struni odbor FAO/WHO za dodatke prehrani UN-a (J EFA) ili amerika Sa
vezna uprava za hranu i lijekove (FDA) proglssMe su aspartam bpopasnim za
p*jpss|ft ukljuujui dijabetiare, trudnice i dojilje te djecu...
.. .Prehramheno-a^rokemijka industrija izaiale se. da se; mi hranimo upra
vo onako kako je ona odluila,,1 nikako drugaije. Zbog toga te li, treba
pobrinuti da proi/\ odi koji nisu doli |j velikih multinacionalnih tvornica
agrobiznisa nestanu s naeg jelovnika. Ovdje u igru utgeii Prehrambeni kodeks,
i tome slue norme koje on donosi: pod krinkom osiguranja kvalitete nae
hrane, on zapravo osigurava da nekoliko multinacionalnih grupacija preiizmc
potpunu kontrolu nad onim to imamo moguni!! | pravo konzumirati. Radi
se #, kontroli opskrbe svijeta hranom, o njenoj sljedivosti od proizvoaa do
potroaa (od polja do stola), kako to kae P. A. Taylor. I nastavlja: Kako kae
Henry Kissinger: Kontrolirate li naftu, kontrolirat ete nacije; kontrolirate li
hranu, kontrolirat ete cijeli svijet. Tim gore po nas...
. Dodatkom prehrani smatra se svaki preparat koji se obino ne kori
sti kao prehrambeni proizvod, niti kao karakteristian sastojak prehrambenog
proizvoda, bez obzira na to ima li ili nema hranjivu vrijednost, a ije namjerno
dodavanje prehrambenom proizvodu u nekom tehnolokom cilju (ukljuuju
i i organoleptike) u bilo kojoj fazi proi sonjei prerade, pripreme, obrade,
pakiranja, ambalae, transporta ili skladitenja toga proizvoda rezultira, ili bi,
B i
SVI: PlSE UNOVINAMA (...a poneto I ne) KmImli MK.ik
prema svemu, najvjerojatnije moglo (izravno ili neizravno) rezultirati time da
iSfl postane sastojkom reenog proizvoda ili njegovih derivata, ili da mu na
neki drugi nain promijeni karakteristike. Ovaj izraz ne odnosi se na zaga
iva, niti na tvari koje se prehrambenom proizvodu dodaju radi uvanja ili
poboljanja nutritivnih s\oj>ta\a. (Pteu/ctn iz; www.eodexalimentarius.net/
gsfaonline/CXS_l 92f.pdf)
Kao kruna saega, Robert Tinlot; fcpgf *Na zemlje lanice UN-a vri se
pritisak. Pozvane su sudjelovati u radu nadlenih meunarodnih ustanova na
nain da poslije nitko ne; mole rei da za neki potez ili odluku nije znao. I
konano, -zemlje lanice pozivaju se uvesti norme u svote zakonodavstvo i
primjenjivati ih. To je doslovno napisano u Sporazumu o sanitarnim i fito-
sanitarnim mjerama (SPS) i Sporazumu o tehnikim preprekama, trgovanju
(OTC). Tako je Svjetska trgovinska organizacija od svog osnivanja predvidjela
da e svojim zemljama lanicama nametnuti Prehrambeni kodeks.
Kraj ovog dugog citata. Bili su to izvaci iz jednog od ri jetkih tekstova koji
je pokuao malo dublje oci iza kulisa Codexa Alimentariusa.
No, evo |ffl zanimljivih podataka, vezanih uz Coex, koji ukazuju u kojoj
mjeri se ruke l i te mogu nai iza svih strana u svim sukobima;
Ideja da bi u vezi >hranom trebalo definirat i neka pravila, ostala je jo
1893. u Austro-Ugarskoj monarhiji. Temeljem tih pravila njihovi bi sudovi
u odreenim sporovima mogli donositi prefude. Pria nas dalje vodi u naci
stiku Njemaku, o kartela I. G, J SSiben, beas kojeg bi uspon treeg Reicha
bio nemogu. Za potrebe Reicha taj je kartel proizvodio svata, od elje
znikih tranica do otrovnih plinova kojima i u ubijali logorae. J edna od
tvornica |og kartela u Ausehvnfctt bila je na povrini od oko 6 tisua nogo
metnih igralita, a zapoljavala )besplatnu dnu snagu - logouise. \ oe|
menader u tom kartelu bio je Fritz Ter Meer, iji je otac Kdmund Ter Meer
bi& osniva te kemijske kompanije koja je kasnije postala dio Bayera. Fritz
Ter Meer je bio ukljuen u planiranje gradnje koncentracijskog logora Mo-
fltowit^M el ita Ausehwitza.
Nakon rata, po odsluenju kazne za genocid i druge zloine, Fritz Ter
Meer je 1951. postao predsjednikom nadzornog odbora farmaceutskog gigan
ta Bayer (dio nekadanjeg kartela I. G. Farben). U to je vrijeme UN-u predlo
io ideju koju je u glavi a*osio j sl iz vremena rada u I. G. Farbenu: Pod okri
ljem UN-a trebalo bi ustanoviti tijelo koje bi formuliralo smjernice i standarde
na podruju prehrane. Znao je da onaj tko nadgleda hranu ima kontrolu nad
stanovnitvom. Formirana je Trgovaka komisija (Trade Commission) koja je
324
27. poglavlje MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I JO PONETO
TEK f l E R F r i t
FritzTer Meer,menader kartela 1GFarben, ratni
zloiaseosuerf p genocid, nakon odsluenja
tezi1951. firedbjed niit nadzofftog
odbora Bayera, apotom UN-u predlae osnivanje
tijela za standarde na podruju prehrane
stih sorti penice i rie u ne
razvijene zemlje poput Indije.
Te rte postiu visoke urode
uz jaku kemizaciju (dakle uz
mineralna gnojiva i pesticide
koje proizvodi farmaceutsko-
naftifa industrija^, Zelena #*>
volucija je zbog enormne ke-
mizacije poljoprivrede dobila
i pogrdan naziv Kemijska
revolucija.
Vidio sam slike sjemena
i povra snimane PlP-kame-
rom Harryja Oldfielda, koja
omoguuje da se vide dosad
nevidjiva polja i tijekovi ener
gije oko ivih bia i u prostoru.
donijela pravila nazvana Codex Ali
mentarius, kojega financira Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO) i
Organizacija za prehranu i poljopri
vredu (FAO).
J o je 1962. zacrtano da bi ove
2009. godine Codex postao oba
vezan za sve lanice UN-a. Godine
1963. UN (WHO i FAO) formira
Komisiju za Codex Alimentarius,
ija je zadaa bila da donese te pro
pise o sigurnosti hrane u meuna
rodnoj trgovini.
Projekt kontrole hrane poeo
se provoditi pod nadzorom nedav
no preminulog agronoma Normana
Borlauga, koji je za tzv. Zelenu re
voluciju dobio Nobelovu nagradu
za mir. Najvei uspjeh Zelene revo
lucije je prodor novih polupatulja-
m a m
Desna slika - energetski profil organskih muesli
snlnljen a l| | fsa - pofSfeiTi^^lne
kukuruzne pahuljice, visoko obraene namirnice bez
ivotne energije. Lijevi, mravi takor radije je gladovao
nego da je jede.
325
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) KreSImli MK.ik
l)ok snimke organski uzgoje
nog povra pokazuju bogato i
areno polje energije oko plo
da, na snimku GMO-o povra
i onog tretiranog kemijski toga
nema.
Mislim da je to svrha Co-
dexa Alimentariusa - spustiti
eljeznu zavjesu izmeu nas i
ivotne energije.
Zdrava energetska polja organski uzgojenih narani
326
28. poglavlje
NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
Evo i jedne vijesti iz sredine 2010. koji govori o slobodi izraavanja. Na
ime, jedna je novinarka mislila da smije javno rei makar jednu rije izvan
uobiajene propagande. CNN-ova komentatorica i urednica za Bliski istok
Octavia Nasr, koja je na CNN-u radila dvadeset godina, otputena je jer je na
Tvvitteru izrazila potovanje prema preminulom libanonskom ajatolahu koji
se smatra duhovnim uzorom libanonskog militantnog pokreta Hezbolaha.
ao mi je zbog vijesti da je preminuo Sayyed Mohammed Fadlallah... je
dan od velikana Hezbolaha kojeg mnogo potujem, napisala je Nasr na Tvvitte
ru. Koji dan kasnije reagirali su desno orijentirani blogeri, tvrdei da CNN
u svojim redovima skriva simpatizere terorista i antisemite. Odmah je vidljivo
iz kojeg smjera pue vjetar, u ovom svijetu gdje se Antiklevetnika liga bavi
klevetanjem i proglaavanjem antisemitom svakog tko istupi iz uobiajenog
promidbenog programa koji se ljudima sustavno utiskuje u mozak. Naime,
SAD su Fadlallaha svrstale na svoj popis terorista, iako nikad nije bio lan
Hezbolaha, ali imao je iznimno antiamerike stavove, a navodno je podravao
i samoubilake napade na Izrael.
Vijest je dalje prenosila da se Nasr na blogu ispriala i objasnila da je Fad
lallaha potovala zbog njegovih pionirskih stavova meu ijitskim ajatolasa-
ima o enskim pravima, a i zbog toga to je pozvao na zabranu plemenskog
sustava ubojstava iz asti. Tu je praksu prozvao primitivnom. Upozoravao je
muslimane da je zlostavljanje ena protivno islamu, napisala je, ali se i posi
pala pepelom rekavi da nije smjela napisati takav komentar potovanja jer se
iz njega inilo da podupire Fadlallahovo ivotno djelo, to uope nije sluaj.
No, dva dana kasnije CNN joj se zahvalio na uslugama, rekavi da je nje
na poruka bila nepromiljena i da je kompromitirala njenu vjerodostojnost
327
SVE PlSE U NOVINAMA (,.. poneito I ne) Krillmlr MK,)k
(odanost programu Elite?; op. K. M.), pa je nezin ostanak na CNN-u neodriv.
O kako se apsurdnoj stvari radi naglasili su drugi blogeri, a i Associated Press,
upozorivi da je Fadlallah bio jedan od najviih i najpotovanijih vjerskih au
toriteta ijitskog islama a ironina je i injenica da su meu njegovim sljedbe
nicima i osnivai irake stranke Dawa, kojoj pripada i ameriki saveznik, iraki
premijer Nuri al-Maliki.
Da se ne bismo sluajno pretvarali da postoji sloboda makar i vlastitih
misli u korporativnim medijima pod nadzorom Elite.
Evo i jednog primjera kako se takozvanim prognozama zapravo trasira
budunost. Informacije se stavljaju u opticaj, ljudi se na njih navikavaju, pa se,
onda kad se neki dogaaj dogodi, ini kao da je to bilo oekivano, neminovno,
kao da je do njega doveo neki logini slijed dogaaja koji je netko ak mogao
predvidjeti. J ednostavno ne mogu kupiti tu priu, imajui u vidu u kako mani
puliranom svijetu ivim, a vi?
J edne dnevne novine objavile su lanak velikog naslova crvenih slova:
Rat pred vratima - Izrael alje 100 aviona na Iran.
Pomislio sam da ja rat poeo i da avioni upravo polijeu. Ali, kako ve svi
ne bruje o tome? Hm, moda da ipak proitam i tekst.
Doista, bio je to neobian izbor za naslov teksta u kojem je sve to tek pro
gnoza jednog ovjeka. Naime, ugledni komentator asopisa Atlantic Mon-
thly, J effrey Goldberg, napisao je kako Izraelci osjeaju da nemaju izbora te
im mogunost da Iran dobije nuklearnu bombu u sjeanje priziva Holokaust.
(Naravno, nikad dosta trgovine ljudskom boli. A nije kao lekcija za budunost
posluilo niti to da najavljivanim irakim orujima za masovno unitenje nije
bilo ni traga ni glasa, pa je ovdje najvjerojatnije posrijedi isti trik. Ali ljudi su
zaboravljivi, a mediji uporni, nasrtljivi i i beskrupolozni u promoviranju ne
kih ideja). Dalje je taj Goldberg pisao tog kolovoza 2010. da e Izrael nakon
srpnja sljedee godine vjerojatno napasti iranska nuklearna postrojenja, a od
luku o slanju svojih borbenih zrakoplova na Iran, koja e zauvijek promijeniti
Bliski istok, J eruzalem e donijeti bez konzultacija s Washingtonom. No, bar
bez konzultacija za koje emo mi saznati. Rekao bih da e na razinama daleko
viim od tih sve biti usklaeno i osmiljeno.
Goldberg je rekao da je do tog scenarija doao na temelju niza razgovora
s vodeim ljudima izraelskog politikog i vojnog establimenta te da vlastitoj
prognozi daje 50 posto ansi da se ostvari. Tih pedeset posto doista nije zaslu
ilo onakav naslov, zar ne? Dalje je u lanku ocrtavan tijek te zamiljene akcije
koja se predstavlja kao mogua buduost. Uz tekst je bio okvir o tome kako
328
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
Iran poinje graditi novo postrojenje za obogaivanje urana, jedno od ukupno
deset iju je gradnju Teheran nedavno najavio radi, kako trvde, zadovoljavanja
svojih energetskih potreba, a ta je najava bila udarac pregovorima izmeu
Irana i meunarodne zajednice. Dakle, o Iranu i nadalje moemo oekivati
samo dezinformacije.
Kad smo ve kod Irana, nekim naelom sinkroniciteta sljedei novinski
izrezak kojeg sam uzeo u ruku opet je imao veze s tom zemljom. Preciznije, s
iranskim predsjednikom Ahmadinedadom. Za razliku od gornje vijesti, iz
miljotine koja je za svrhu imala programiranje ljudi i pripremanje terena da
oni spremno prihvate daljne odluke Elite kad za njih doe vrijeme, i to tako
da smatraju da je rije o valjda nekoj povijesnoj nunosti ili unutranjoj logici
stvari, Mahmud Ahmadinedad je o nekim stvarima rekao istu istinu, i to
usred UN-a. No, ta istina nije ona koju nam prikazuje film koji gledamo kroz
sve te dirigirane novine i vijesti, pa su prisutni reagirali upravo onako kako i
reagiraju roboti, u skladu s ugraenim programom.
Bilo je to negdje u ranu jesen 2010., kad mi je pogled pao na naslov u no
vinama koji je glasio: Amerikanci su sami sebe napali 11. rujna u New Yorku.
to je sad to, nekome je dolo iz dupeta u glavu? Ali, ne, ne, to je ipak
nemogue, pa to su velike dnevne novine. Doista, ve sekundu kasnije shvatio
sam da je naslov intoniran tako da zapravo ridikulizira tu tvrdnju, jer je u nad-
naslovu pisalo Ahmadinedadov ou u UN-u iranski predsjednik vrijeao
i na kraju ustvrdio: ...gornju tvrdnju. Ha, ha, ha, hajdemo se sad svi smijati.
Kako apsurdno. Kako je samo tup taj ovjek. Amerikanci sami sebe napali?
Apsurdno i glupo!
Da, glupo, i ak nevjerojatno, ako se gleda samo s te razine. No, razina s
koje Elita i gmazovski program djeluje je sasvim druga; tu nema empatije, a ta
koer niti vezanja uz nacije. Bush i Barack ne mare za Amerikance ni koliko je
crno pod noktom, ba kao to Rothschili ne mare za idove, Sanader i Kosor
za Hrvate, Angela Merkel za Nijemce, a David Cameron za Britance. Ti su ljudi
odani nekoj sasvim drugoj zastavi, neki zato jer su i sami aktivni sudionici i
koautori prevare, a drugi zato je su pijuni ili beskimenjaci ili potplaeni ili
isprogramirani ili to ve. S dogaajem od 11. rujna 2001. zapoeo je fantom
ski rat protiv fantomskog neprijatelja - terorizma. Zahvaljujui tom dogaaju
od prije deset godina, Amerikanci su jo uvijek u Iraku i Afganistanu, doma su
im uveli diktatorski Zakon o domovinskoj sigurnosti koji je praktiki suspen
dirao ameriki ustav, a po cijelom svijetu rairili strah mantrajui terorizam,
terorizam, terorizam... Hej, pa je F se netko od vas sjea nekog teroristikog
329
SVE PlSl: U NOVINAMA ponetlo I ne) Kroimii Mii.ik
napada vrijednog spomena u zadnjih deset godina? Gdje su nestali svi ti opaki
teroristi, zbog kojih ljudi na aerodromima moraju skidati cipele i poniavajue
hodati bosi kraj uniformiranih kerbera? Nema ih, jer ive samo u novinama.
Dakle, ovako je zapoinjala vijest: Iranski predsjednik Mahmud Ahma-
dinedad ponovno je izveo svoj ovinistiki ou pred Opom skuptinom Uje
dinjenih naroda izjavivi kako veina ljudi vjeruje da amerike vlasti stoje iza
teroristikih napada 11. rujna 2001.
Ne vidim nikakav ovinizam u toj izjavi, dapae, svatko tko se i malo po
zabavio ili informirao o 9/11 s lakoom e se sloiti s Ahmadinedadovom
tvrdnjom. Video-materijala na internetu, knjiga i ak asopisa na tu temu ima
toliko da je teko odluiti se otkuda poeti, pa na ovom mjestu neu ni poku
avati. No, u filmu koji nam se stalno vrti, sva su takva razmiljanja etiketirana
kao teorije urote. Takoer, tono je i da veina ljudi koje sreem vjeruje da
amerike vlasti stoj#iza tih jgapada. Dakle, Ahmadinedad je samo naglas re
kao istinu.
No, amerika i europska velesposlanstva, ukljuujui i nae (koje ionako
nema nikakav znaaj u svjetski okvirima) nakon te su izjave napustila Opu
skuptinu.
Ahmadinedad je zapravo rekao da postoje dvije teorije te ih je izjednaio
(ah, kako je to samo ovinistiki). Ne sjeam se da se netko alio na ovinizam
u antiislamskim stavovima koji su preplavili medije koji su pak punili ui samo
jednom od tih teorija, a nekako se dogodilo da je to ba ona najneuvjerljivija.
U svom je govoru Ahmadinedad rekao: Ameriki dunosnici i dravnici vje
ruju da su samoubilake napade otetim avionima izveli islamski militanti iz al-
Qaede. Prema drugoj teoriji, napad su organizirali segmenti amerikih vlasti
kako bi se pgokrenulo stanje opadajue amerike ekonomje i pojaao pritisak
na Bliski istok radi ouvanja cionistikog reima. Vei dio amerikog naroda,
kao i veina zemalja politiara diljem svijeta, slau se s time.
Ne vidim nita sporno u toj, a jo manje u sljedeoj njegovj izjavi u kojoj
je pozvao UN da osnuje nezavisnu skupinu za utvrivanje injenica koja bi
ispitala dogaaje od 11. rujna. Ma, opet ovinistiki prijedlog. Predlaem da
razotkrijemo tog tipa, i ba je dobro da nam je sam dao ansu da ga deman
tiramo podacima. Stoga, UN-ovci, osnu jte nezavisno tijelo i neka se otkrije
istina, pa neka se Ahmadinedad razotkrije kao laljivac. Ali amerika misija
pri UN-u, pisalo je, reagirala je vrlo brzo rekavi da, umjesto da predstavlja
aspiracije iranskog naroda, Ahmadinedd ponovno sipa opake teorije zavjera
i antisemitske klevete. To smo ve vidjeli, da se na optube ne odgovara inje
330
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
nicama nego priivanjem te slavne etikete kojom se danas naziva svaka pria
koja govori neku istinu o svijetu oko nas. S druge strane, upravo druba koja
stoji iza ruenja Blizanaca ne predstavlja aspiracije amerikog naroda, po po
istite pred svojim pragom, molim, i predlaem da pustite druge da ive kako
ele, a ne da bombama izvozite demokraciju koju ve dugo ne upranjavate
niti u vlatitoj zemlji. to je tu toliko komplicirano?
S tree strane, razbacivanje optubama za antisemitizam vrlo je nesiguran
teren, s obzirom da Semitima zapravo pripadaju arapski narodi koje izraelska
politika ba ne mazi (blago reeno), dok dananji Zidovi uope nisu semit-
ski narod. tovie, s podrujem dananjeg Izraela oni ili njihovi preci imaju
veze koliko i ja s Antarktikom. Kao to je dobro dokumentirano u puno knji
ga idovskih autora, a o tome je iscrpno pisao i David Icke, oni su potomci
europskih idova koji su pak potomci naroda s Kavkaza (otuda karateristini
savijeni nos koji se smatra jednim od obiljeja idovske fizionomije, ali je za
pravo azijskog podrijetla) pod imenom Hazari, koji je oko 740. stvorio ogro
mnu dravu i prihvatio judaizam kao vjeru. Kineza koji prihvati islam neete
zvati Arapom, zar ne?
Autor Arthur Koestler pisao je o tradicionalnom pokrivalu za glavu
poljskih idova, da tu okruglu priljubljenu kapicu (yarmulku) sve do da
nanjih dana nose ortodoksni Zidovi, Uzbeci i drugi turski narodi u Sovjet
skom Savezu.
Kako su se Hazari irili na istok, prema zemljama dananje istone i sred
nje Europe, isprva najvie u Poljsku, Ukrajinu i Litvu, oko 960. godine, tako su
se sve vie poistovjeivali s judaizmom i na kraju postali poznati kao idovi,
i to oni koji se nazivaju Akenazima, za razliku od idova Sefarda, pa ruskih
idova ili pak onih afrikih. Upravo su Akenazi povlatena kasta u Izraelu,
koja svoje sunarodnjake iz drugih kasta, koji stiu iz biveg SSSR-a, Afrike ili
drugdje tretiraju kao bia nia od njih.
Nakon stjerivanja u geta i masakara od strane Kozaka u 16. stoljeu, Haza-
ri-idovi naselili su Maarsku, eku, Rumunjsku i Njemaku. Pravo na koje
su se ti ljudi pozivali prilikom stvaranja svoje drave takoer je vrlo tanko - tek
izmiljena biblijska pria, nikakve druge povijesne osnove tu nema, niti kakvih
uvjerljivih dokaza da se ita zbivalo kako tamo pie. Izrael je, zakljuio je David
Icke na temelju dostupnih podataka, stvorio Rothschild, o emu govori ak i
to da je estokraka Davidova zvijezda zapravo simbol obitelj Rothschild, a ne
neki drevni idovski simbol. idovski pisci poput Arthura Koestlera, kojega
citira Icke, na temelju istraivanja zakljuili su da pripadnici idovskog naroda
331
nisu biblijski Hebreji, niti Semiti ve da podrijetlo vuku od 11a/.ara iz podru
ja dananje june Rusije i Kavkaskog gorja.
David Icke citira Koestlera: .To bi znailo da njihovi preci nisu doli iz
J ordana nego iz podruja Volge, ne iz Kanaana negi s Kavkaza koji se neko
smatrao kolijevkom arijske rase, te da su genetski blii hunskim, ugarskim i
maarskim plemenima nego potomstvu Abrahamovu, Izakovu i J akovljevu. U
sluaju da je tomu doista tako, izraz antisemitizam bio bi besmislen, uteme
ljen na pogrenom shvaanju od strane ubojica, ali i njihovih rtava. Pria o
Hazarskom carstvu koja polako izranja iz prolosti poprima obrise najokrut
nijeg vica kojeg je povijest ikada ispriala.
Slino je rekao, kako navodi Icke, i Benjamin H. Freedman, idovski bi
znismen iz New Yorka koji se nakon Drugogsvjetskog rata Usprotivio cioniz-
mu. U svojim je procjenama o hazarskom otkriu rekao: Koje su to injenice
o idovima? (Nazivam ih idovima zbog vas, budui da su poznati kao idovi
Sam ih ne zovem idovima*jsato to znam tkd SU) ... Meu njima (Hazari-
ma) nije bilo niti jednoga iji je predak ikada kroio nogom u Svetu zemlju.
Ne samo u starozavjetnoj povijesti nego unazad do vremena prapovijesti. Niti
jednoga! No usprkos tome, oni kranima dolaze sa zahtjevima i od nas trae
da podupremo njihovu oruanu pobunu u Palestini rijeima: Zacijelo elite
pomoi da se Boji izabrani narod vrati u svoju domovinu, Obeanu zemlju,
u dom svojih predaka, zar ne? To je vaa kranska dunost. Dali smo vam
jednog od naih momaka kao vaeg Gospodina i Spasitelja.... Apsurdno je na
zivati ih narodom Svete zemlje, kao to bi bilo apsurdno 54 milijuna kineskih
Muslimana nazivati Arapima..
Pretpostavljam da se bar za idovske pisce ne moe rei da su antiidovski
nastrojeni.
Raphael Patai je u Encyclopediji Britannici napisao: Otkria fizike antro
pologije pokazuju da, suprotno iroko rasprostranjenom miljenju, idovska
rasa ne postoji. Antropometrika mjerenja idovskih skupina u mnogim di
jelovima svijeta pokazuju da se oni znantno meusobno razlikuju s obzirom
na sve vane fizike karateristike: grau, tjelesnu teinu, boju koe, cefalini
indeks glave, facijalni indeks, krvne grupe itd.
Harry Shapiro je u eseju idovski narod: bioloka povijest kojeg je obja
vio UNESCO napisao: ,,..I mada suvremena rasna teorija priznaje odreeni
stupanj polimorfizma ili varijacije unutar rasne skupine, ona bitno razliitim
grupama, mjerenim na temelju vlastitih kriterija rase, ne doputa da kao takve
budu identificirane. Postupiti na takav nain znailo bi bioloke osobine rasne
sve piSf u no vinama (,,.a poneto i ii#) fcfttlmf* Mu.ik
332
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
klasifikacije uiniti nitavnim, a cijelu proceduru proizvoljnom i besmislenom.
Naalost, ovo se pitanje rijetko u cijelosti odvaja od ne-biolokih razmiljanja
te se, unato dokazima, i dalje koristi s ciljem da se idove, na neki nain, iz
dvoji kao zaseban rasni entitet.
Alfred M. Lillienthal, bivi dunosnik amerikog Ministarstva vanjskih
poslova, takoer idov, o tim je injenicama rekao, kako navodi Icke, da su
Izraelova Ahilova peta jer pobijaju cionistike tvrdnje o polaganju prava na
zemlju biblijskih Hebreja. Moda, onda, Golda Meir, biva izraelska premi-
jerka, ne bi 1971. mogla za francuski Le Monde rei: Ova zemlja postoji kao
ispunjenje obeanja samog Boga. Bilo bi smijeno zahtijevati od Izraela da
obrazlae svoj legitimitet.
Treba jo rei i to da je idovski narod, kao i svaki drugi na ovom svijetu,
i sam rtva politike vlastite vrhuke koja je pak samo vanjska ekspozitura skri
venih centara moi. Akenazi poput Maxa Warburga, direktora I. G. Farbena i
financijera nacista, bili su u samom sreditu Hitlerovog ratnog pogona. Ame
riki idovski odbor pod Warburgovom kontrolom u suradnji s drugim idov
skim organizacijama je 1933. izdao slubeno pripoenje da se nee ohrabrivati
nikakav ameriki bojkot protiv Njemake. Novinar J ohn Spivak je u lanku iz
1934. naslovljenom Faistika zavjera u Wall streetu razotkrio Warburgovu
povezanost s nacistima i otkrio da Warburzi kontroliraju Ameriki idovski od
bor koji se protivi antinacistikom bojkotu, dok je rotildska banka Kuhn Loeb
and Co osiguravala nacistike poiljke. Potpora akenaskog vodstva nacistima
bila je presudna za Hitlerovu ratnu maineriju, to je izravno dovelo do patnji
akenaskih masa u Njemakoj, iju su patnju potom akenaski Voe, od kojih
su najistaknutiji Rotschildi, iskoristili u kampanji proglaavanja Izraela (zemlje s
kojom nemaju ni krvne ni povijesne veze) svojom postojbinom. Greg Felton, ka
nadski pisac i strunjak za pitanja Bliskog istoka, kojega citira David Icke u knjizi
Vodi kroz svjetku zavjeru napisao je: .. .Ono to poznajemo kao idovsku dra
vu Izrael ustvari je etnocentrina garnizon-drava koju su utemeljili ne-Semiti
s deklariranim ciljem da Semite-civile (Arape) ugnjetavaju i lie ih vlasnitva.
Okrivljavati idove da vladaju svijetom naprosto je glupo. Najvei dio njih
su ljudi poput vas i mene, niti moni, niti bogati, niti utjecajni, i bez ikakvih
zlih namjera. Zapravo, ciljna skupina manipulacija Elite smo svi mi bez razlike:
i Izraelci i Amerikanci i Englezi i Nijemci i Kinezi i Afrikanci, a ne snuju nam
nita dobro. Ako ne vjerujete, pogledajte nebo iznad vas, koje je, kladim se u
sto kuna, svakih par dana prepuno chemtrailova, ba kao iznad svih hrvatskih
gradova kroz koje sam proao u zadnja dva-tri mjeseca.
333
SVI PIE U NOVINAMA (...n pontito I ne) Kreilmlr Mlink
Stvaranje Izraela, pie Icke, nikad nije bilo samo sebi cilj.To je sredstvo
za postizanje cilja, prema kojem bi islamski svijet zapoeo svjetski rat koji bi
zapalio cijeli svijet i doao do rjeenja: centralizirane kontrole Planeta i svih
naroda. Zato je meu arapskim zemljama trebalo stvoriti zapaljivu toku.
im prije shvatimo da idovi i cionizam nisu jednoznanice, tim bolje.
Uostalom, velik broj idova ne slae sa s izraelskom politikom, ali slike koje
prikazuju idovske prosvjede u Izraelu kojima se poziva na mir i pravedni do
govor s Palestincima skoro nikad ne nalaze put do novinskih agencija ili naih
novina. Stvarno ne znam zato. S druge strane, bilo tko tko javno kae ita
suprotno od prevladavajue cionistike politike, postaje meta optubi i kleveta
organizacija poput Antiklevetnike lige. Usprkos tome to je niz idovskih au
tora u svojim knjiga razotkrio manipulaciju idovskom povijeu, pritisak je
nevjerojatno jak, pa zaista nema mjesta uenju reakcijama na izjave iranskog
predsjednika, kao niti duhu u kojem su to prenijele novine koje - negdje na
vrhovima vlasnike piramide, skrivenim u oblacima - pripadaju istoj skupini
koju ovdje zovemo Elita.
Primjerice, u lipnju 2009. jedne su nae novine objavile vijest da idovi iz
europskih zemalja organizirani u mirovnu skupinu Europski idovi za pravedan
mir (EJ JP), pripremaju konvoj koji je trebao probiti blokadu Gaze. Edith Lutz iz
njemake udruge rekla je da ele pokazati da akcije izraelske vlade nisu idovske.
Meu idovima predbiljeenim da budu na brodu ve je i nekoliko koji su prei
vjeli Holokaust, pisalo je. EJJP je krovna organizacija koja okuplja udruge iz deset
europskih zemalja, a osnovana je 2002. u Amsterdamu. Protivi se svakom nasilju
nad civilima, zalae za pravo Palestinaca na podruju Zapadne obale, istonog Je
ruzalema i Gaze te priznaje pravo i izraelskoj i palestinskoj dravi da im prije
stolnica bude J eruzalem, te pozivaju izraelske vlasti da priznaju kako su stvorile
palestinski izbjegliki problem i da on mora biti pravedno rijeen.
Zbog svega toga nikako nisam mogao shvatiti to je europska efica di
plomacije Catherine Ashtom htjela rei izjavivi da su komentari iranskog
predsjednika sramni i neprihvatljivi. U krajnjoj liniji, nigdje ne pie da se
svi moraju slagati, zar ne; zato je, navodno, osnovana Opa skuptina UN-a,
da ljudi mogu razgovarati i iznositi svoje suprotstavljene stavove. Ali to govori
o injenici da ve ivimo u divovskoj jednostranakoj diktaturi koja se samo
pravi da je demokratska, a glavni alat joj je programiranje mozgova ljudi kroz
medije. To radi vrlo uspjeno.
Kao i za prethodnog govora, pisalo je dalje, Ahmadinedad je, kako je
prenio Reuters, iskoristio govornicu Ope skuptine UN-a za napad na I zra
334
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA J O VIJESTI
el i obranu prava svoje zemlje da razvija nuklearni program, za koji Zapad
pretpostavlja da slui za proizvodnju nuklearne bombdt Izjavio je: da su j n t e
vrijednosti, ak i sloboda izraavanja, u Europi i SAD-u rtvovani na oltaru
cionizma; ferael ima apsolutnu podrku zapadnih zemalja, redovito ps^^i te*
mljama regije i javno objavljuje ubojstva palestinskih dunosnika, dok su pale
stinski bj?atiitelj! oznaeni kao teroristi.
Sto je sve, zapravo, poprilino tono. Bit e daj e jedini grijeh ovih izjava,
to su u potpunoj suprotnosti s priama koja se neprekidno ire kroz. medije.
Iranski j t predsjednik kritizirao i Vijee sigurnosti fJ N-a zbog uvoenfit sank
cija njegovoj zemlji, Ocijenivi da kaznene mjere unitavaju prs$ali kredibi
litet Vijea.
Preostali kredibilitet? Bio je dosta blag u procjeni.
Vratimo se novinskim vijestima o europskim krajevima. Grka je u prvoj po
lovici 2010. sretala proraunski manjak za 39,7 posto na godinjoj razini, to je
neto vie od ciljane razine koju su za tu teko; iauenu zemlju postavili njezini
nSfunarodni lajmoavci, prenio je B&gfa Podaci koje je objavilo grko
Ministarstvo financija ve su 5. kolovoza predoeni dunosnicima ECB-a, MMF i
EU-a, koji su rekli da Atena moe raunati na isplatu idue, devel miijardi vrijed
ne, traifekrlimihjzijttiova u rujnu. Ba fino, dobili su dozeolu dae jciizadu&
Da bismo dobili cijelu sliku o pomo.i Grkoj spomenimo vijest: S portala
DefenseNews,com iz svibnja 2010. godine, koju je prenio asopis Wkm$. Danici
Colm-Bendit, voda grupe Zelenih u Europskom parlamentu izjavio je da Pa
riz i Berlin nastoje prisiliti premijera Georgea Papandreoua da oskudnu gr
ku gotovinu potroi na podmornice, flotu ratnih brodova, helikoptere. 1 fOjjtfe
avione. Grifaije jedan od najveih europskiit kupaca naoruanja, u nastojanju
dl orH korak sa iSSDjlmregionalnim suparnikom Turskom. Hm, nife li to su
vino, u doba kad sve Ztnlje pripadaju istom NATO-paktu? No, da zavrimo
vi j tfcohn-Bendi t optuio je Fracusku i Njemaku da su mmj veHke dopri
nose MMF-ovom paketu za spaavanje dugovima optereene grkeekonomije
uvjetovali time da Atena ispotuje ogromne ugovore o kupnji oruja koje je
potpisao Fapandreouv prethodnik.
Takva je sudbina veine financijskih pomoi. Novac se uvijek vrati onima
koji $a dali.
Ali meunarodni financijski inspektori istiu kako su openito zadovolj
ni mjerama tednje koje provodi grka vlada. No, kako im nikad nije dosta, oni
trae dodatne reforme, ukljuujui, i omoguavanje daljnjih koraka potpune
kolonizacije Grke.
335
SVI- PlSE u NOVINAMA (...ii poneSto I ne) Kn'-Mmh MK.ik
Oprostite, to nije pisalo, to se meni samo unilo da vidim. Ono to je
pisalo jest da od Grke u sklopu dodatnih reformi trae da otvori zatiene
gospodarske sektore i privatizira dravne kompanije. I to je ukratko cijeli
scenarij, uvijek isti. Vratite se na jedno od prethodnih poglavlja o MMF-u.
Kako to ono ide? Povue se novac s trita, stvori se kriza, izdaju se krediti da
se premosti kriza, a onda se na temelju toga zemlju ucjenjuje da ukine svaku
zatitu svojih graana i rasproda sve to posjeduje, do gaa. S vremenom e
vjerojatno i one otii.
Posebno dobar spin upao mi je u oi u novinskoj vijesti s kraja listopada
2010. u kojoj se raspravljalo (sa zabrinutou, koju ja ne dijelim) hoe li nam
opet netko ili neto odgoditi toliko prieljkivani ulazak u EU. Ali predsjednik
Europske komisije J ose Manuel Barroso jednostavno nije htio biti precizan.
No, pisalo je, svojim je opreznim, ali kategorinim izjavama da nema datuma
Hrvatskoj htio poslati poruku da nije do kraja odradila posao" u ispunjavanju
mjerila. A glavne prepreke su pravosue i brodogradilita, ,,s kojima hrvatska
strana odugovlai iako tono zna to treba napraviti, smatraju u EU.
Tono zna, rekli su - da se ne bismo zavaravali.
Slijedi verbalna gimnastika. Pisalo je: ,,U EU nisu zadovoljni to se kao
razlog za likvidaciju brodogradilita koristi izgovor da to trai Bruxelles, a ne
injenica da financiranjem brodogradilita Hrvatska ve kri sporazum s EU,
pa i svoje zakone o trinom natjecanju".
Pa u sporazumu s EU upravo i jest ono to trai Bruxelles. To su dvije iste
stvari. Nije govno, nego se pas posro. Stvarno, tko je tu lud?
Bar je pristojno od njih ili novina to su se precizno izrazili i bobu rekli bob,
a popu pop, otvoreno rekavi da im je cilj likvidacija hrvatskih brodogradilita.
U jednoj mojoj omiljenoj propagandnoj brouri.. .pardon, novinama, isti
ma onima koje su se ve vie puta proslavile katastrofinim prijetnjama pre
ko cijele naslovnice, poetkom studenog osvanula je nova, u vidu ogromnog
naslova: Nacija bez nade. Rije je bila o vijesti o nekom istraivanju drave i
vlasti, s neke sasvim bezvezne stranice, za koju uope nije jasno ime bi zaslu
ila naslovnicu prema bilo kojoj urednikoj logici. No, preko prve stranice jo
su nas obavjetavali da je 2007. godine bilo nezadovoljno 48% Hrvata, a da je
2010. nezadovoljno vie od 90 %.
Ma deki, odjebite u skokovima.
Zanimljiva je informacija stigla i iz kolumne u subotnjem prilogu jednih
novina. Kolumnist je naveo da je u knjizi Kratka povijest budunosti poznati
francuski ekonomist, mislilac i savjetnik vlasti J acques Atali predvidio privatne
336
28, poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
vojske i policije. To doista vise nije nita novo u velikim silama, no u kolumni
je pisalo da je poduzetnik Tomislav Horvatini na Cvjetnom trgu proslavio
zavretak grubih radova, zatien svojom privatnom vojskom. Koja na odori
ima zanimljiv obiteljski grb Horvatinievih kojeg je izajniraosam poduzet
nik. Ka njemu je i hrvatski grb, ispod njega zvijezda, a ispod zvijezde - estar,
neizbjeni Simbol masona". PoksMvanfs'i vojske tog grba podudaralo se s goto-
Vo potpunim utihnuem prosvjeda protiv Horvatinieve devastacije Zagre
ba. Sve se moe, kad se u loi sloi@|zakljuio je kolumnist.
**********************
0 porezu na nekretnine isprva se prialo potiho, a sad #?#glasnije, kao
da je on neka neminovnost, neto Mo mora, doi samo po sebi. A ne mora. Ali
ipakfg ti jednim dnevnim novinama osvanuo iscrpan lanak na ak tri stranice
o poresHia nekretnine.,
Vrlo informativan, U njemu su predstavljeni svi argumenti kojeifema vje
rojatno narednih peglati, sa svih strana. K |o i obino* sve zvui vrlo
logino.
Odmah na poetku je reeno kako i radnici i poduzetniji pikaj u porez,
ali onaj tko iznajmljuje nekretinu plati vrlo malo i vrlo rijetko, a najee nita.
Navodno je pouka koju ovakav na sustav alje da se rad i poteni biznis naj
manje isplate, a da: m pi ati mukati sa zemljitima, kupovati i preprodavati
(jer ih u meuvremenu ne pogaa nikakav porez na nekretnine). Usprkos toj
navodnoj poruci, osobno ne poznajem nikoga tko se bavi preprodajom zemlji-
I ta, ali ipak znam puno ljudi koji, poput mene, nisu uli za tu poruku, pa rade
ili vod vlasititl biznis. AT pustite mene* ja ionako; uvijek poznajem krive ljude*
Citiran je jedan profesor s Ekonomskog fakulteta koji je rekao da su rezul
tat toga to nema poreza na nekretnine: preskupa cijena rada, nekonkurentna
stopa poreza na dobit, ogromna potranja m nekretninama i zemljitima te
mooopollstiki poloaj vlasnika teml j U ^ m da su posljedice nekonkurentno
gl odati #, mali iiVOiZs visoka ug i imid zemlje u kojoj se ne isplati pro
izvoditi... Tko bi rekao - sve to samo zato jer nemamo porez na nekretnine.
Fascinantno!
1 onda su krenule prve kalkulacije, U lanku je reeno da samo u kuama
za odmor sjedimo na vie od 20 milijardi eura, to je otprilike polovica
vatskog vanjskog duga. Tih je kua oko 200.000, a neka je prosjena povrina
70 kvadrata, to je 14 milijuna kvadrata. Meka je prosjena cijena 1500 eura po
13?
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1 poneto I ne) Kreimir MI.ik
kvadratu, to je tih 20 milijardi eura. Daje porez na nekretnine 0,5 posto, pisalo
je, eto 100 milijuna eura godinjeg prihoda, a da je 1posto - eto 1,5 milijardi
kuna u proraun, onoliko koliko se dobiva od poreza na dohodak. Nadalje,
pisalo je, samo Zagreb ima vie od 300.000 stanova. Da se svaki iznajmi za
200 eura, eto rentijerskog dohotka od 5,5, milijardi kuna, a 15 posto poreza na
njega donijelo bi gotovo mililjardu kuna. (Cijela mi se ova matematika odmah
inila prenapumpana jer u veini od tih 300.000 stanova ljudi ive, a ne iznaj
mljuju ih, ali svrha ovog lanka ionako je bila uvjeriti itatelja zato je porez
na nekretnine skoro nuan.) A gdje su drugi gradovi, zemljita itd., reeno je
na kraju.
Porez na promet, pisalo je dalje, bolna je tema za vie od 90 posto ku
anstava u Hrvatskoj, jer smo prema broju kvadrata koje posjedujemo meu
najbogatijima u Europi. Onda je slijedila vrlo upitna tvrdnja, a to je da bi porez
na nekretnine bio najvei udarac za onu manjinu koja vlasnitvom nad ze
mljitima ucjenjuje i graevinare i kupce stanova, jer cijene zemljita u Zagre
bu ne padaju niti priblino istom brzinom kao cijene stanova, a po sadanjim
se cijenama, kau ekonomisti, ne isplati graditi. Ja ipak mislim da bi porez
na nekretnine bio najvei udarac za mnoge koji ive s tek tisuu-dvije kuna, a
jedino to zapravo posjeduju i to im daje kakvu-takvu sigurnost jest njihova
nekretnina.
No, to nije pisalo, ve je stajalo da bi porez bio udarac i za brojne dobro
stojee koji su svoje bogatstvo pretoili u stanove. Krajem godine ih kupuju
razni pripadnici slobodnih profesija kako ne bi morali platiti porez na dobit
ili porez na dohodak. U tim nekretninskim carstvima ti su ljudi neoporezivo
spremili milijune, a usput ih i iznajmljuju i jo na njima zarauju, a proraun
od svega toga ne vidi ni lipe. (Zapravo, vidi - pet posto vrijednosti nekretnine
je porez koji se plaa prilikom kupnje, ali to u tekstu nije spomenuto, valjda
nije vano, ne znam).
Potom je konano pisalo da bi porez na nekretnine, naravno, pogodio i
brojne prosjene graane, ali znantno manje nego bogatae. Meni se nekako
ini da bi ih pogodio znatno vie nego bogatae, jer oni nemaju meki jastuk
na koji se mogu prizemljiti u sluaju financijskog oka. No, pisalo je, praved
na e vlast (jo ekamo takvu) porez na nekretnine uvesti tako da prosjenog
ovjeka uope ne pogodi, jer e mu se istodobno smanjiti neki drugi nameti,
poput poreza na dohodak i doprinosa, a komunalna se naknada ionako mora
ukinuti jer je ona samo nepravedni oblik poreza na nekretnine. Sva srea da
emo dobiti pravedni - i ispriavam se to me prethodna reenica nije ni naj
338
JH. poglavlje NEMOJ TE SJ ESTI J ER IMA J O VIJ ESTI
manje umirila, jer sam pogledao neke kalkulacije napravljene u okvirima kraj
teksta pa ne mogu zamisliti da smanjenje poreza na dohodak i doprinose (a
razliku e ionako zadrati poslodavci, jer veina ljudi dogovara plae u neto
iznosima) dosegne razine koje moe dosei godinji porez na nekretnine, ba
rem prema primjerima koji su navedeni u tabelama. A komunalna naknada je
ionako mala, ako je samo ona problem. to se mene tie, nek ostane, dao bog
vie takvih nepravdi koje se niti ne osjete.
Slijedila je jo jedna tona izjava. Da e taj porez iz temelja promijeniti
hrvatsko drutvo. Naalost, da, i to u smjeru straha i nesigurnosti, a to je smjer
interesa Elite, nema tu ni trunke razmiljanja o dobrobiti ljudi, mada se sve
predstavlja kao velika srea za hrvatski proraun, to je automatski valjda i sre
a za sve nas. Pisalo je da se politiari (s razlogom) boje uvoenja tog poreza,
meutim, ne uvedemo li porez na nekretnine, Hrvatska e biti jedina europ
ska zemlja bez njega, to se sigurno nee sviati Bruxellesu jer u europskom
sustavu vrijednosti onaj tko ima, stan, kuu, vikendicu... nije siromaan,a tko
nije siromaan, mora plaati porez.
Da li me to boli srce to se to ne bi svialo Bruxellesu? Ne, mislim da je
ipak rije o jednom drugom organu.
Napokon smo uli glavni i jedini razlog uvoenja poreza na nekretnine,
ovo sve drugo je bilo blebetanje: kljuno je to to se Bruxellesu nee sviati ako
ga ne uvedemo. Naravno, nee sviati je eufemizam. To je kao kad se u gan
gsterskim filmovima nekom nie rangiranom mafijau kae da se neto efu ne
svia. To znai da si pokojni ako ne napravi onako kako mu se svia. Mafijai
to znaju. Pisci ovih lanaka isto.
No, ve smo osjetili dodire diktature zvane EU, pa je zato dalje pisalo da
stoga, ma koliko se politiari bojali, jednog e dana i taj porez morati uvesti.
Zanemarimo to ga graani ne ele, nema veze ni to politiari oklijevaju,
eli ga EU, i to je jedini razlog njegova prisilnog uvoenja. A nita od onog
ime se mazalo oi u prvom dijelu lanka. Kako smo dosad ivjeli bez poreza
na nekretnine, tako moemo i odsad, to je barem sasvim jasno i iskustveno
potvreno.
Sigurno je da nas taj porez eka. Ovakvi lanci slue tome da nam ga pred
stave kao nunost, a ne kao neto oko ega bismo mogli imati pravo izbora,
kao i da nas postupno naviknu na tu ideju. Pitanje je koliki bi mogao biti i tko
e ga plaati. Svaka zemlja ima drugaiji recept, ovisno ciljevima, tako je bar
pisalo. eli li drava porezom na nekretnine samo potaknuti trite, oporezivat
e viak kvadrata, dakle drugi stan, vikendicu i slino. eli li da joj taj porez
339
5VE PlSE U NOVINAMA (...h poneto I ne) Kre'.lmlr MISak
postane ozbiljni porezni prihod kojim e ravnomjernije rasporediti porezni
teret s onih koji rade na one koji imaju, oporezivat e sve. Porezne stope su
takoer jako razliite. U nekim su zemljama izraene u eurima po kvadratu,
drugdje u postotku vrijednosti. Dakle, stajalo je u lanku, ne znamo jo kakav
e porez u Hrvatskoj biti (oito se uope ne dovodi u pitanje to da e ga biti,
mada navodno ivimo u demokraciji, pa bi teoretski trebalo biti mogue i da
ga se ne izglasa. Samo teoretski), ali se znaju posljedice koje njegove varijante
mogu imati.
Slijedilo je etrnaest toaka s raznim primjerima. Primjerice, ako se bude
oporezovao samo drugi stan, oekuju se lani razvodi u kojima e se brani
drugovi prijavljivati na raznim adresama da izbjegnu plaanje, a ako se porez
na nekretnine bude plaao prema broju lanova domainstva (recimo da je za
svakog lana domainstva neoporezivo 20.000 eura), tada bi se ljudima vie
isplatilo ivjeti zajedno kako bi platili manji porez. Potom je reeno da, kako
uvoenje poreza na nekretnine podrazumijeva ukidanje poreza na promet ne
kretninama, vie nee biti razloga za to da ljudi u kupoprodajne ugovore piu
manje cijene. Dodue, ne vidim to e time dobiti i zato je to uope vrijedno
spomena u tom sluaju. Ako je ovo trebala biti neka prednost uvoenja poreza
na nekretnine, zvui besmisleno. Itd., itd.... Neu vas zamarati sa svih etrnaest
toaka, samo u spomenuti one koje najvie zadiru u ivot ljudi.
Recimo, u toki est pisalo je da, bude li se porez na nekretnine plaao
prema vrijednosti, slijedi val masovnih seoba jer e ljudi morati ivjeti tamo
gdje si to mogu priutiti. Samac u centru grada, u stanu od 80 etvornih metara
vrijednom 200.000 eura, uz stopu od 0,8 posto plaao bi godinje oko 11.700
kuna poreza, to si mnogi nee moi priutiti pa e se morati seliti tamo gdje je
jeftinije i gdje si mogu priutiti porez. Kad djeca odrastu i odsele se od rodite
lja, ti e roditelji potraiti manji stan kako bi plaali manji porez, a u njihov e
doi neka druga obitelj s malom djecom.
Neto nedostaje u svim ovim kalkulacijama?
Rije dom.
Pada mi na pamet nekoliko ljudi iz moje ue i ire obitelji kod kojih ova
tako jednostavna statistika uope ne bi bila bezbolna. Moj stari je cijeli ivot
izgraivao police po stanu za svojih nekoliko tisua knjiga; on ne moe samo
tako otii negdje drugdje. Moja stara ima svoj kut u stanu ve etrdeset godi
na, s vremenom oblikovan poput nekog zapovjednog modula u svemirskom
brodu, s puno polica, tako da joj je sve pri ruci: od knjiga o psima, videa, tele
vizije, radija, do telefona i laptopa. Uz to, svaki dan znaju navratiti susjede sa
340
7H. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA J O VIJESTI
sedmog, estog i prvog kata, koje poznaje ve desetljeima. Takoer, sa svim
susjedima na katu moji roditelji imaju razraen sustav kupovina samo po jed
nog primjerka raznih novina i magazina koji potom krue po katu jer si ih
meusobno ostavljaju u vreicama koje objese na vanjske kvake vrata. Moj
bivi punac je gradio kuu u nizu kua, jer je tako planirana ta etvrt, ona ima
tri etae (mada iznutra ne djeluje prostrano) pa vjerojatno ima dosta kvadrata,
a sa svojom mirovinom ne bi mogao plaati porez. Ali gdje e otii, u sluaju
jednog od scenarija opisanih u novinskom tekstu? To je njegov kvart, u kojem
ivi etrdeset godina, tu mu je rodbina, prijatelji, susjedi koje poznaje, krajo
lik koji mu je blizak. Zar e se pod stare dane on, ili bilo tko od njih, jednog
dana morati seliti u neko nepoznato susjedstvo? U svojim godinama e morati
sticati nova prijateljstva? Okrutno i apsurdno. Moja sadanja punica pak ima
stan (u kojem joj ive suprug i ker) i usku kuicu (jednu od onih prigorskih
vikendica-kleti) s dvije etae na brdu u kojoj ona provodi veinu vremena jer
tamo ima azil za pse. Zaboravio sam rei, ima mirovinu 1500 kuna kuna i njoj
bi i porez od petsto kuna godinje bio nedohvatljiv. Ali prema Europskoj uniji,
ona je imuna jer moda ima par kvadarata previe.
Evo daljnih isprika za uvoenje poreza na nekretnine. Neke zvue logino,
poput onih da e se vlasnici potruditi iznajmiti svoje nekretnine, a vea ponu
da rui cijene. Takoer, svi e ti podstanari morati biti prijavljeni, pa e se pla
ati porez na taj prihod. U toki devet objanjeno je da e zemljita pojeftiniti
jer vlasnici vie nee moi ucjenjivati dravu kad bude gradila cestu ili graevi
nare kad ele graditi stanove. Mogue, ali ako je samo to problem, moda ga se
moe rijeiti donoenjem zakona koji e se ticati zemljita, a ne stanova i kua.
U toki deset se navodilo da e stanovi biti jeftiniji, pa e i zemljita biti
jeftinija. Tko zna? Osobno, nikad ne podcjenjujem ljudsku pohlepu, a pogo
tovo ne pohlepu banaka koje kod nas s graevinarima ulaze u projekte kao
sufinancijeri, a ne puki kreditori, i onda ne ele sputati cijene stanova, ak
niti u krizi poput ove, nego ekaju da se drava nekako iskobelja, pa da mogu
ostvariti dobit kakvu su zamislili.
J edanaesta toka ila je tako daleko da je obeavala da e porez na ne
kretnine - donijeti zaposlenost. Autor se pita to je donijela kriza, i odgovara:
zbog straha da e ostati bez posla, ljudi su prestali kupovati stanove, a banke
su prestale masovno odobravati kredite iz straha da ih nee moi naplatiti.
Graevinari su poeli ostajati bez posla i poeli otputati ljude, a uz stanograd
nju je vezano dvjestotinak tisua radnih mjesta. Porez na nekretnine navodno
e obrnuti proces jer e jeftinija zemljita i jeftiniji stanovi pokrenuti ciklus u
341
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) Kn-'.llnli MK.ik
suprotnom smjeru. Za jeftinije stanove bit e vie kupaca nego za skupe, to e
graevinarima donijeti vie posla i otvoriti vie radnih mjesta.
U zadnjoj, etrnaestoj toki, ilo se jo dalje i tvrdilo da e porez na ne
kretnine dovesti do - manjeg vanjskog duga. Vjerovali ili ne. Naime, osim
po golemoj koliini kvadrata koje posjedujemo, poznati smo po nedovrenim
kvadratima. Kue u Hrvatskoj su goleme i neobukane, pravi gutai energije.
Porez na nekretnine plaa se na useljive, upotrebljive nekretnne, pa e lokalnoj
vlasti itekako biti vano da se zapoete kue to prije dovre, to ukljuuje i
fasadu.
Na samom kraju pisalo je da ponegdje u svijetu opina ak oduzima kuu
ako nije dovrena u razumnom roku, primjerice za dvije godine, ili naplauje
kaznu zato to nije dovrena. Vlasnik nema novca? Dobro, onda neka je proda
i stanuje u onome to si moe priutiti. Kakve veze s time ima vanjski dug?
Da, ba to i mene zanima. Pa, reeno je, energiju dobrim dijelom uvozimo, a
ekonomisti su ak izraunali da bi, kad bi svi stavili fasade i tako svoje kue
uinili tedljivijima, potronja energije pala za milijardu dolara.
Koliko dobrih razloga da se to prije uvede porez na nekretnine.
Na kraju teksta napravljene su kalkulacije za obitelj koja posjeduje stan,
vikendicu na moru i kuu na selu, i to u tri varijante: najstrooj, blaoj i blagoj.
Ovisno o tome radi li se o obitelji ili samcima, uz stopu od 0,8 posto, godinje
bi se porez na nekretnine kretao u rasponu od maksimalnih 12.500 kuna do
minimalnih 3600 kuna godinje.
Nakon to sam upio sve te logine razloge za uvoenje poreza na nekret
nine, odluio sam napraviti mentalni eksperiment i zamisliti niz ljudi koje po
znajem ako su izloeni nekoj od spomenutih inaica tog poreza. Neke sam ve
spomenuo, a vi moete i sami primijeniti neke od opisanih scenarija na ljude
koje znate i ije financijske okolnosti i ivotne okolnosti i navike poznajete.
Sjeam se jednog poznanika, koji ivi samo od prevoenja, a koji je prije
godinu dana, kad je nauo da se radi na prijedlogu nekog zakona o porezu
na nekretnine kojim e se sve nekretnine oporezivati godinje s jedan posto
njihove vrijednosti, bio uasnut. Izraunao je kvadraturu kue svojih roditelja
u kojoj ivi i procijenio da e dobar dio mjeseci raditi samo za taj porez. Ilu
stracije radi, za kuu vrijednu samo 100.000 eura, godinji bi porez mogao biti
1000 eura (prema jednom od moguih izrauna). Za onu vrijednu 200. 000
bio bi 2000 eura. Naravno, informacija o uvoenju poreza na nekretnine tada
je bila neprovjerena (ali, naalost, vremenom se provjerila). Zato sam nazvao
jednog kolskog prijatelja iz jedne (manje) stranke da ga pitam zna li to o
342
28. poglavlje? NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
uvoenju poreza na nekretnine. Nije uo za to, ali mi je rekao da je tih dana u
novinama, negdje u donjem uglu, proitao mali lani u kojem je pisalo da e
se porez na vikendice poveati devet puta. Korak po korak.
Kad je rije o Eliti i njenim planovima, stvar nikad nije samo u novcu,
ve u irenju kontrole i nesigurnosti. Ono to Hrvatsku jo uvijek razlikuje
od, prije svega anglosaksonskih zemalja, a onda i nekih drugih europskih ze
malja, jest to to ovdje, zahvaljujui komunistikoj prolosti, ima puno ljudi
koji su vlasnici stanova u kojima ive. To je rijetko spominjan, ali znaajan
podatak koji ima veze i sa stupnjem slobode. Nisu rijetke prie o tome kako
je lako u Americi postati kloar. J edne sekunde si yuppie i ima super kuu i
auto; druge sekunde te kriza pomete i ostane bez posla, a vrlo brzo i bez kue.
Ostaje ti samo klupa ili kontejner. U vezi toga bila je pouna pria jednog mog
prijatelja koji se prije dosta godina, napustivi jedan siguran posao kojim je bio
dubinski nezadovoljan i tek pokuavajui zapoeti neto drugo, naao potpuno
dekintiran.
Ali svejedno, ispriao mi je, nije mogao propasti - zato jer je imao svoj
vlastiti jednosobni stan. Mogao je otii kod mame na ruak, prijatelj bi mu dao
pedeset kuna, baka sto kuna, mogli su mu ugasiti i struju, ali kad bi naveer
doao u svoj vlastiti stan, osjeao bi se kao ovjek. Njegovim rijeima: Mogao
sam rei ne ivotu, ako sam htio. Sto je u tom trenutku ivota i uinio. Bez
ikakvih posljedica i bez opasnosti da se probudi u kontejneru.
Kako uvaliti ljude-vlasnike u taj psiholoki kontejner-model? Godinji
porez na nekretninu od 1posto ini se sasvim dobrim poetkom.
* * * * * X X * * * * * X X X * * X * X
Kao i kod svega drugoga, iluminatska ekspozitura zvana Europska unija
na porezu na nekretnine inzistira iz sasvim drugih razloga od onih koji se
predstavljaju, a to je irenje straha i nesigurnosti. To je bar moje miljenje.
Nadam se da jo uvijek nije protuzakonito misliti neto drugaije od onog to
se tvrdi u novinama. Ali mislim da se jednostavno nikad ne treba izgubiti iz
vida jedan od ciljeva (zapravo sredstava) Elite i Novog svjetkog poretka (ak
i jasno reen na sastancima Bilderberke skupine), a to je: imati stanovnitvo
preokupirano brigom za vlatitu egzistenciju, proeto strahom i nesigurnou,
koje nema niti vremena niti snage niti volje dignuti glavu i pogledati to mu se
dogaa. To nije mata, u SAD-u se to ve zbiva, a skovan je ak i naziv za takve
ljude, kojih ima puno: ,,working poor. Ironino, ali uo sam taj izraz od Geor-
343
5VE PlSF U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Ktr'.lmli MKak
gea Busha mlaeg. Zaposleni, ali siromani. To su oni koje ponekad vidimo u
amerikim filmovima ili sreemo u reality serijalima poput Clean House, ljude
koji rade dva posla, preko dana jedan, a naveer drugi, i jedva spajaju kraj s
krajem. Dosad si mogao raunati da se moe zakljuati u svoj stan i da ti tamo
nitko ne moe nita. No, ta vremena ele ostaviti iza nas.
Moete se izmicati europskoj i svjetskoj diktaturi, doputati joj da posvu
da stavlja kamere, da kreira krize i ratove, uvodi besmislena pravila koja dre
siraju ljude poput takora u labirintima, moete im i rei slaem se sa svime
to nameete, samo me pustite na miru u mojoj sobi da gledam kvizove i sa
punice, ali je uzalud. Njihova e vas ruka na kraju dohvatiti i u vaoj sobi, koju
smatrate zadnjom crtom obrane.
Naravno, samo ako im to dopustite.
J er prava priroda stvarnosti ini nas monima. Naznake toga dala su mno
ga otkria parapsihologije, discipline sustavno gurane u stranu i ridikulizirane.
Zanimljive su spoznaje stigle i od dr. Harryja Oldfielda, izumitelja PIP-kamere
koja registrira uzorke i interferencije fotona, pa pomou raunalnog progra
ma ureaj analizira intenzitet svjetlosti polja i suptilna energetska polja tijela
ili predmeta koji se skenira. Oldfield je snimao i ljude koji su izgubili neki od
udova. Kad se ispitanik prisjetio svoje izgubljene ruke tad se ona pokazivala i
u energetskom polju (pomalo nalik efektu fantomskog lista kod Kirlianove
fotografije, kad se na slici vidi energetski otisak i onih dijelova lista koji su od-
lomljeni). Zato je Oldfield rekao da mi predstavljamo stanje svijesti. Ako smo
u dobrom, pozitivnom stanju svijesti, tad se nalazimo u ravnotei kao cjelovita
ljudska bia. Na temelju brojnih snimanja PIP-kamerom, Oldfield je zakljuio
da pozitivna i svjesna namjera moe utjecati na promjenu energetskih oblika
u nevidljivom svemiru suptilnih energija i rekao: Vjerujem da PIP-kamera
prikazuje subatomsku energetsku matricu od koje su sastavljene fizikalne mo
lekule. Poput vas, ja sam ustvari prikaz koji se odailje iz nekih drugih, multi-
dimenzionalnih podruja stvarnosti.
No, za poetak nije ni potrebno ii tako daleko. ini se da je dobar prvi
korak informiranje i razumijevanje. Jer, njih je tako malo, a nas je tako puno.
Zato nas se i toliko plae, a jedini nain kako mogu provesti svoje ciljeve jest
manipulacija iz sjene.
Svi istraivai koji su se bavili istraivanjem urote i plana uvoenja No
vog svjetskog poretka, potpuno se poklapaju u informacijama i zakljucima
do kojih su dolazili neovisno jedni od drugih. Onaj dio kod kojeg se razlikuju
jest pitanje gdje se nalazi vrh piramide. Kritiari Europske unije smatraju da
344
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
su na vrhu piramide interesi Velikih europskih zemalja, bivih kolonijalnih sila
koje sad pokuavaju ostvariti kolonizaciju na drugi nain. William Engdahl
usmjeravao je panju aa britansku i ameriku politiku elitu, Daniel Estulin
na Drubu Bilderberg* hrvatski istraiva i autor krffige Politika biblija Karino
Hrom i n na svjetsku financijsku oligarhiju, a David Icke na gmazovske entitete.
Ustvari su svi u pravu, jer je sve to isto.
No, koliko god bio zanimljiv, taj dio je zapravo manje vaan.
Onaj najvaniji, kljuni, jest - programiranje umova.
Ponovit u ga jo jednom: Programiranje umova,
Obrazovanje i mediji su nas isprogramirali genartlpo i predstavili nam
vie nego manjkavu sliku stvarnosti, a onda se ljude jo dodatno programira Za
potrebe raznih situacija.
Moda ovo zvui prefantastino, ali toliko je primjera oko nas. Sjetite se,
Mfiima, onih situacija i poetka Prvog svjetskog rata, o kojima Jffi snimljen i
film. Pfvl Boi u rovovima, Zatije u borbama i ljudi iz rovova suprotstavlje-
nih strana poeli su se posjeivati i estitati si Boi. Gak sa I niagomet zaigrali.
Medurovovske posjete izmeu Francuza i Engleza te Nijemaca poele su se
kao epidemija iriti itavim frontom, koji se zbog toga skoro raspao. J edni SU
prfBiall fSiifu, drugi su donosili lugUi U z&ru bi se razili, to jest oni koji su
bili posjetitelji, vratili bi se u svoje rovove. Puno su se i slikali sa svojim novim
prijateljima. Tu su nastupili problemi jer su mladi engleski vojnici slali zabri
nutim fiti|i ma kugi Fotografije iMs|jim novim njemakim prijateljima, na
kojima su;iagrljeni i nasmijelbni s navodnim neprijateljima i zlikovcimaspa
su i ljudi u domovini, iji su sinovi otpremani na (st)ratite, poeli postavljati
nezgodna pitanja vladama.
im se rat prepustio ljudima, jzamalo je propao.
Kad su vojna zapovjednita vidjela o emu se radi, polela je cenzura. Rije:
je o zaraenim narodima, koji se mrze, a ne da se sad tu drue. je ide
alna za manipulacije svih vrsta jer je ustrojena piramidalno i hijerarhijski, ba'
onako kako bi se danas htjelo ustrojiti cijeli sjjefc Kod takve strukture vlasti,
nikome w& ne mora objanjavati zato neto mora napraviti, jer on ne mora
znatj iru sliku. Boi je proao, nareeni su napadi na obje strane i tako je taj
napad mira okonao. Do sljedeeg je Boia ve na obje strane poginulo toliko
ljudi da je zaista posijano sjeme mrnje j vie nikome nije padalo na pamet
pos|spfatij ift;
Mir je sprijeen, lrvo programiranjem i hukanjem u dravama prije rata,
oblikovanjem javnog mnijenja kroz medije koji su demonizirali budueg ne
345
SVF PlSF U NOVINAMA (...a poneto I ne) KiMImlr Mllik
prijatelja, a potom naredbama, silom i cenzurom kad je ve lopovsko meso
dovedeno u rovove, pa se oekivalo da se primjereno i ponaa. 1konano, pro
gramiranjem kroz ratne situacije, a stvari su se dalje razvijale po inerciji.
v esto sam znao uti tezu da su ljudi zli, da je ovjek ovjeku vuk i da je
civilizacija jedina brana izmeu nas i sveopeg divljatva, otimaine i klanja. Ne
moram posebno napominjati da se nije takvom pokazala, ali zadnji put kad sam
vidio te teze, to je bilo u fenomenalnom nagraivanom i vrlo informativnom
dokumentarnom serijalu Century of the Self. Osim H i je tamo navedeno da je
Freud doao do ba takvog zakljuka ponukan onime to |e vidio tijekom Prvog
svjetskog rata, a potom i na ulicama vlastitog grada i drave u kriznim poslijerat
nim godinama, pa zakljuio da je ono iracionalno u ovjeku izvor svih problema,
i osim to je predstavljena povijest razvoja utjecaja ideja, djelovanja i manipula
cija njegova neaka Edwarda Bernaysa na drutvo u cjelini - od reklama, politi
kog marketinga, razvoja tzv. odnosa s javnou pa do njegove umi|<$anosti u
dravne udare u Srednjoj Americi iz kojih je stajala United Fruit Company, koja
je takoer bila jedna od Bernaysovih klijenata - posebno mi je zanimljiv bio
jedan detalj koji je govorio o razdoblju Drugog svjetskog rata.
Gledao sam desetke ratnih filmova o Drugom svjetskom ratu i proitao
desetke knjiga, ali nigdje nisam naao informacije koje su predstavljene u
ovom serijalu. Kad su se bitke na europskom kontinentu zahuklate, 49 posto
svih vo jnika vraenih kui povueni su iz borbe radi mentalnih problema, zna
i ne radi rana ve zbog psihikog sloma To je nevjerojatna brojka, za koju nije
ni udo da nije oglaavana. ekale su ih psihoanalitike ordinacije, tada su u
modu uli oni slavni kauevi, ali psihoanaliza nije samo pokuavala pomoi
im. Pokuavala je i odgovoriti na pitanje koje je muilo vojno zapovjednitvo:
to je tim ljudima, zato ne mogu ratovati dulje od dva dana da se ne slome,
to im je tako teko u tako prirodnoj stvari: izlaganju sebe neizmjernom strahu
i ubijanju drugih ljudi, a sve za domovinu?
Odgovor je, koliko jednostavan, toliko i generalima neprihvatljiv: Ljudska
priroda.
Ljudska priroda (ako zanemarimo povremene kemijski uvjetovane ek
splozije temperamenata) je ljubav, a ne mrnja. Ne poznajem nikoga tko eli
doivljavati uas i bol ili ubijati druge ljude. Poznajete li vi? To je zato jer ljudi
imaju empatiju. Kao to je prikazano u Blade Runneru, to je temeljna ljudska
osobina i svojstvo.
Zato mi je uvijek bilo toliko nevjerojatno gledati dokumentarce o ratnim
zloincima, koji bi tijekom radnog vremena tamanili ene, djecu i starce, a
346
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA J O VIJESTI
potom doli kui i grlili vlastitu djecu koju su voljeli. Nisam jedini koji je bio
zgroen koliinom uasa i patnji koje jedno ljudsko bie moSe nanijeti dru
gom. iMaslo moe biti? Ali, s druge strane, Ijubav prema vlastitoj djeci ssorno
pokazuje da ljuba* i empatija u tim pa to im se; onda dogaa
da se u drugim situacijama ponaaju kao da je nema?
Dogaa im se programiranje.
Ljudska priroda je mir, a ne rat. Suradnja, a n^fceinkurencija. Ljubili a ne
strah (i, posljedino, mrnja).
Sustav; politika elita, religija, voe ili mediji (ili svi zajedno), ti koji imaju
mo samo zato jer im ljudi doputaju da imaju mo, uvijek prvo iprogra-
miraju ljude tako da odreene skupine drugih ljudi prestanu doivljavali ka
ljude ili ih doivljavaju kao prijetnju. Dakle, podijtefe ljude na sukobljene stra
ne. Nita novo pod suncgH - navadi, pa vladaj. Ali ta se podjela cijelo Vrijeme
nalazi samo u glavama ljudi. Macte m isprogramiranima ini stvarna So je tek
hipnotika iluzija. No, onda se takvi ispragramirani ljudi mogu prema drugim
ljudima odnositi kao to se mi odnosimo prema korovu u polju - potpiSsft
ga hrolBipke emocije* Potom se i sami nau u situacijama gdje vlada nasilje,
gdje dobiju potvrdu onog to im je reeno jer ih s druge strane aasfifei jfenako
isprogramirani i ispaeni ljudi i pokuavaju ubiti, pa niti njima ne preostaje
drugo nego da ih mrze i ubijaju, pogotovo kad vide i zloine koje je taj nepri
jatelj napravio, i vremenom, sve ttrituadje dodatno isprogfamiraju ljude da
mogu ppetrepnuvi ubijati i Stitt strah i Uas.
No, bolest zvana PL'SP govori da se cijelo vrijeme neto u njima protiv
toga buni.
Zbog ranga toga, Bjum eria obrane od Novog svjetskog poretka ne na
lazi se u politikoj areni (kojom vlada Elita), niti u ulinim pfflassv|edima ili
oruanoj revoluciji (koji afesSSjim nasiljem samo dati jpfW Eliti da uvede
nasilne i centralizirane mjere; ne treba biti jako pametan da se to uvidi), ve u
glavi svakog ovjeka, u njegovim uvjerenjima i shvaanjima. To jest, poeljno
bi bila da su njegova, ali to svaki ovjek treba sam provjeriti.
Kad si maao ukloni programiranje uma i uvjetovanost nalik Pavlov-
Ijevom refleksu, sasvim e prirodna stvar biti odustajanje od suradnje sa susta
vom porobljavanja, ma koliko to sad zvualo apstraktno. Novi svjetski poredak
je igra koja se zbiva samo u nai^ glaVl*
S promjenom se mole poeti odmah, od stava i shvaanja koji nosimo
u glavi. J ednog dana emo doi i do toga da jcijeli svijet tek prikaz u naoj
glavi: nain kako je na mozak dekodirao elektrine impulse iz osjetila i izbor
347
S V E PI E U N O V I N A M A {...a p o n e i t o i ne) Kreimir MtsaK
frekvencija koje je izabrao za dekodiranje. Ali, pria tu postaje malo sloenija
i nadilazi okvire koje sam postavio a ovu knjigu. Morat ete ih potraiti u
drugim knjigama, onima poput Hdlo$$ijhkoggyemira, ili uzeti y$huactt pa i
Smi iiskttSiti pravu prirodi svijeta oko nas, ili nai neki trei, samo va nain.
M(%,svim dobar poetak je znati proitati zbivanja oko nas.
348