Sie sind auf Seite 1von 3

RADIONICA

KONZERVATORSKO RESTAURATORSKA RADIONICA


Voditelj:
Goran Budija
Prilozi:
! "idija Vale#$ Sanja %artinez, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Sveuilite u
Zagreu i Do&a'oj (ato)i*, Aka!emija likovnih umjetnosti u Zagreu, O!sjek "a
restauriranje i kon"erviranje umjetnina # Primjena elektrokemijskih tehnika u konzervaciji
metalnih artefakata
$lektrokemijske tehnike ve% se !ugo &rimjenjuju "a ora!u 'i%enje, staili"a(iju i
konsoli!a(iju), "atitu i &ra%enje stanja metalnih arte*akata+ ,s&rkos mnogorojnim
us&jesima, &rimjena elektrokemijskih meto!a u nekim je sluajevima i"a"vala neeljene
&oslje!i(e, &a ak i !ovela !o unitenja ora-ivanog &re!meta+ Stoga najnoviji tren! u
&rimjeni elektrokemijskih tehnika u kon"erva(iji metalnih arte*akata ukljuuje &rimjenu
so*isti(irane tehnike i *un!amentalnih elektrokemijskih "nanja u o&timiranju uvjeta i ra"voju
strategije kon"erva(ije+
, ovom ra!u ojanjeni su relevantni temeljni elektrokemijski &ojmovi, te !i"ajn
ekes&erimentalnog &ostava ko! elektrokemijske ora!e metalnih arte*akata+ .osei(e je
ojanjeno "naenje &oten(ijal#&/ !ijagrama "a o!air o&timalnih i sigurnih uvjeta ora!e+
.rika"ano je &raktino "naenje koro"ijskog &oten(ijala kao elektrokemijskog
&arametra kojim se &rati staili"a(ija metalnog &re!meta u kontroliranim laoratorijskim
uvjetima ili na!"ire njegovo stanje in situ+ O&isane su i tehnike ora!e metala a"irane ne
&rimijeni istosmjerne struje, ija je svrha i%enje i0ili ur"anje staili"a(ije+ Nave!eni su
&rimjeri i%enja elektrokemijskom re!uk(ijom, stvaranja "atitnog sloja elektrokemijskom
oksi!a(ijom &ovrine &re!meta, te ekstrak(ije klori!a kato!nom &olari"a(ijom+
, najnovije vrijeme, elektrokemijske se tehnike sve vie &rimjenjuju i kao analitiko
oru-e u kvantitativnom i kvalitativnom o!re-ivanju s&ojeva na &ovrini metala+ .rika"ana je
mogu%nost u&otree (aron#&aste elektro!e u komina(iji s (iklikom voltametrijom u
i!enti*ika(iji koro"ijskih &ro!ukata na &ovrini ron(e+ 1ako-er, &rika"ana je "animljiva i
je!nostavna mogu%nost kvalitativnog o!re-ivanja akrenih legura !irektno &reko mjerenja
koro"ijskog &oten(ijala+
+! ,elena Ot&a-i* .ur#o)i*$ Katarina %aru/i* i E&a Stu0ni/e#1"i2a3, Fakultet
kemijskog inenjerstva i tehnologije, Sveuilite u Zagreu # Zatita patinirane i iste bronce
ekoloki prihvatljivim inhibitorima korozije
In4i5itori #orozije i nji4o)a 0ri&jena na 5ron3i
,mjetnika !jela i !rugi &re!meti o! ron(e vrlo esto su i"loeni koro"ivnom
!jelovanju atmos*ere+ ,slije! "aga-enja "raka i time u"rokovane &ojave kiselih kia !ola"i !o
ur"anog &ro&a!anja ronanih &re!meta+ , "atiti umjetnikih !jela ogranien je i"or
meto!a "atite, jer je &otreno &otivati kon"ervatorsku etiku+ 2e!na o! &rikla!nih meto!a je
u&otrea inhiitora koro"ije+ , !osa!anjoj &raksi naje%e je koriten en"otria"ol kao vrlo
!jelotvoran inhiitor koro"ije akra i njegovih legura+ Novija istraivanja su &oka"ala !a je
ovaj s&oj toksian, te je stoga &otreno &rona%i nove !jelotvorne, ali ekoloki &rihvatljive
inhiitore koro"ije+
, ovom ra!u it %e !an &rika" is&itivanja !jelovanja netoksinih inhiitora na a"i
imi!a"ola na koro"iju ron(e+ S o"irom na to !a je atmos*erska koro"ija u osnovi
elektrokemijski &ro(es, istraivanje je a"irano na elektrokemijskim meto!ama+ Is&itivanja su
&rove!ena u me!iju koji simulira sastav &a!alina u uranoj atmos*eri "aga-enoj sum&ornim
oksi!ima koji nastaju i"garanjem na*te i ugljena u in!ustrijskim &ostrojenjima i u
automoilskim motorima+
Patiniranje 5ron3e i njezina za/tita in4i5itori&a #orozije
I"loena svojoj okolini, ron(a koro!ira stvaraju%i "atitni sloj koro"ijskih &ro!ukata 3
&atinu, oino "elene ili &lave oje+ 4u!u%i !a je stvaranje &atine &riro!nim &utem !ugotrajan
&ro(es koji &rola"i kro" mnogo *a"a, esto se koriste i ur"ani &ostu&(i+ 5emijski &ostu&(i
!oivanja &atine naje%e se koriste ra!i ukraavanja i "atite, te &ri restauriranju+
$lektrokemijski &ostu&(i se koriste "a !oivanje &atine koja ima slina svojstva kao &riro!na
&atina+ Ovakva &atina se koristi "a ra"na istraivanja, iako ima mnogo arte*akata o! &atinirane
ron(e, ali njih je "aranjeno mo!i*i(irati u svrhu istraivanja+
, ovom ra!u is&itivana su svojstva kemijske &atine !oivena u oto&ini CuSO
6
78/
9
O+
1ako-er smo is&itivali elektrokemijsku &atinu !oivenu &oten(iostatski u oto&ini Na
9
SO
6
:
Na/CO
;
koja simulira uvjete urane atmos*ere+ Strukture &atina anali"irane su S$< i $DS#
om, te Ramanovom s&ektrosko&ijom+
Zog sve ve%eg "aga-enja okolia esti su sluajevi u kojima se &atina, koja je !o
ne!avno ila stailna na "raku, &one ota&ati+ Zog toga je !olo !o &otree "a novim
!o!atnim "atitama &atine, &rimjeri(e s inhiitorima koro"ije+
Zatitu nave!enih &atina imi!a"olnim inhiitorima is&itivali smo im&e!an(ijskom
s&ektrosko&skom meto!om+ Is&itivanja su &oka"ala !a inhiitori &ove%avaju "atitu sve tri
&atine+
6! (e7#a ,or)at Kur5e'o)i*$ O!sjek "a "a restauriranje i kon"erviranje umjetnina,
Aka!emija likovnih umjetnosti, Zagre 3 Znaaj normi za konzerviranje/restauriranje
kulturnih dobara na primjeru znanstvenih i razvojno-tehnolokih istraivanja
1ijekom &ovijesti kulturna atina &rola"i ra"ne &erio!e, o! onih u kojima %e iti
e"o"irno unitavana !o vremena ka!a joj se &osve%ivala osoita &anja o kojoj govore
mnogi !okumenti, "akoni i" najstarijih vremena, konven(ije, &re&oruke, !e*ini(ije, &ovelje i
!r+ s (iljem !a se kulturno naslije-e "atiti i ouva, ilo !a se ra!i o &reventivnom ili
kurativnom !jelovanju+ .osena &o"ornost &osve%uje se restauriranju i kon"erviranju tvarnog
entiteta kulturnih !oara ili arte*akata koje ima "a (ilj sauvati tvarni entitet, a time i &oruke
&rolosti "a u!u%nost+ , tom nastojanju &oele su se &rimjenjivati "nanstvene !is(i&line kao
kemija, *i"ika, iologija it!+, naj&rije u sve"i uvanja i &re"enta(ije, a &otom ra!i "nanstvene
!ijagnostike arte*akta+
.rimijenjena i ra"vojno#tehnoloka istraivanja temeljena na re"ultatima "nanstvenih
istraivanja i &raktinog iskustva usmjerena su stvaranju i uvo-enju novih &roi"vo!a i sustava
kao i uvo-enju novih &ro(esa i &ostu&aka ili "natnom &ooljanju &ostoje%ih+ 5ao takvi
stavljaju se na trite, a !a esto nisu ili valjano valori"irani niti &rihva%eni+ Ako su kao takvi
&rimijenjeni u restauratorsko#kon"ervatorskom &ostu&ku ili aratanju i uvanju umjetnina,
!olo je !o novih ili &ojaanih !estruktivnih &ojava+ 1u se &ostavlja (ijeli ni" &itanja= kako
s&rijeiti takve aktivnosti te us&ostaviti sustav uku&ne kvalitete i osoa i materijala0&ostu&aka+
4u!u%i !a se kvaliteta is&ituje, &ro(jenjuje i o(jenjuje, &otreno je us&ostaviti sustav
ne"avisnog o(jenjivaa+ .oka"alo se je !a sustav tehnikih s&e(i*ika(ija i granskih stan!ar!a
ili re"ultata &oje!inanih istraivanja, ili etikih &re&oruka i sl+ nije !ovoljan, &a se &ristu&ilo
i"ra!i normi "a kon"erviranje0restauriranje kulturnih !oara+ One i treale !e*inirati
terminologiju, uvanje umjetnina, trans&ort, "nanstvene meto!e i !r+ te eliminirati
im&rovi"a(ije, u&otreu nea!ekvatnog materijala i &ostu&aka, &rimjenu ne!oreenih re"ultata
istraivanja, eks&erimenta na arte*aktu, kao i etiku koja &ri!onosi uku&noj kvaliteti ra!a i
istraivanja, etiku koritenja autorskih &rava kao i mnogo toga !rugoga+
, tu svrhu nave!eni su &rimjeri naih istraivanja korela(ije umjetnike ron(e CuSn>
i &atina !oivenih &riro!nim &utem ili u&otreom kemijskih agensa kao to su klori!i, sul*ati,
sul*i!i, karonati akra, natrija, amonijaka, te &roi"vo-ake &atine+ Di"ajnirani su
laoratorijski eks&erimenti &rimjenom &ostoje%ih normi "a tvarni entitet+ Na&ravljena je
estetska valori"a(ija vi"ualnim i kom&arativnim o(jenjivanjem !oivene &atine+ Ra"matrana
je !etek(ija i karakteri"a(ija nastalih &ro!ukata u korela(iji strukture i !r+ u&otreom
suvremenih instrumentalnih meto!a kao "a(rtane meto!ologije ra"vojno#tehnolokih i
"nanstvenih istraivanja u kojima je uvaena !istink(ija arte*akta i nove skul&ture, o!nosno
&lemenite i0ili "atitne &atine+