Sie sind auf Seite 1von 1

Roditeljstvo je aktivnost od visokog znaenja za cjelokupnu ljudsku vrstu.

Istovremeno na
individualnom nivou roditeljstvo na neki nain ima kontrolu nad itavim ivotnim vijekom.
Djetinjstvo svake osobe oblikovano je odnosom s vlastitim roditeljima, a odrasla dob oblikovana je
preko odnosa sa vlastitom djecom. Biti roditelj za vedinu je ljudi izvor smisla ivota. Ljudi imaju
potrebu da vole i da budu voljeni i tu potrebu mogu zadovoljiti svojom djecom. Djeca ispunjavaju i
odreene simbolike potrebe ovjeka jer mnogi ljudi vide svoju djecu kao nastavljanje sebe samih.
Ljudi koji imaju djecu upravo u srednjoj dobi najjasnije osjedaju da su istovremeno u poziciji djeteta i
u poziciji roditelja. Prosjeni roditelji stijenjeni su izmeu potreba svoje ved ne tako male djece i
svojih ostarjelih roditelja. Bududi da je vie od polovice svih sredovjenih ena zaposleno, skrb o
ostarjelim roditeljima moe predstavljati napor, posebno zato to ene u ovoj dobnoj skupini moraju
takoer skrbiti i o svojim vlastitim obiteljima. Ta se pozicija slikovito naziva kripac srednje
generacije. to je dijete mlae, vedi je roditeljski imperativ. Roditeljska panja je usmjerena na
osiguravanje svega onoga to je potrebno da bi se djeca normalno razvijala. U tim godinama roditelji
mogu potisnuti neke vlastite emocionalne i materijalne potrebe. Roditeljstvo je doivotna kategorija
i ne postoji neto to bi obustavilo roditeljsku ulogu. Vanost roditeljstva nikada ne blijedi bez obzira
na zrelost djece. Mijenja se priroda odnosa osobe sa svojom djecom koja sazrijevaju i smanjuju se
neke roditeljske odgovornosti. U kasnijoj srednjoj dobi roditelji obino procjenjuju kakva su djeca
ispala i to pogotovo na planu njihova obiteljskog ivota te obrazovanja i karijere. To ih navodi i na
analizu kakvi su oni bili kao roditelji. ini se da je roditeljima vanije da njihova djeca imaju sretan i
uspjean brak nego da budu profesionalno uspjena. Poslije pedesete godine u prosjeku se smanjuje
aktivnost ljudi, tako da mnogi smanjuju i svoje radne aktivnosti. U to vrijeme osobe koje u
profesionalnom smislu nisu postigle ono to su eljele, mogu postati jako nezadovoljne, a to se
posebno odnosi na mukarce. U tome, treba naglasiti, postoje velike individualne razlike.Ovako
definirana i opisana srednja dob u ljudskom ivotnom ciklusu nije postojala prije 20. stoljeda. Razliite
su bioloke i drutvene promjene uvjetovale nain na koji se danas poima srednja dob. Te se
promjene ogledaju u tome to se prosjeni ivotni vijek ovjeka produio tijekom dvadesetog
stoljeda. Prosjeno trajanje ivota na kraju devetnaestog stoljeda bilo je pedeset godina. U dananje
vrijeme ljudi relativno dugo ive i nakon izlaska iz srednje dobi, u razdoblju koje se naziva kasno
odraslo doba i koje ima svoje specifine razvojne zadatke koji de biti prikazani u narednom poglavlju.
Stadij praznoga gnijezda, koji se javlja nakon to djeca napuste roditeljski dom, novija je pojava u
obiteljskom ivotnom ciklusu koja takoer na specifian nain obiljeava intrapsihika zbivanja. ene
su krajem devetnaestog stoljeda imale u prosjeku pedeset i pet godina kad im je posljednje dijete
stupilo u brak. Prema tome, s obzirom na krade oekivano trajanje ivota prosjena je ena u to
vrijeme mogla oekivati da de postati udovica prije nego to posljednje dijete napusti roditeljski dom.
U dananje vrijeme prosjeni par danas moe oekivati da de ivjeti dvadesetak godina nakon to se
djeca odsele iz roditeljskog doma. Vrlo je vjerojatno da de se znaajke srednje odrasle dobi mijenjati i
nadalje kao posljedica bududih biolokih napredaka i drutvenih promjena.