)l;zn

|Z DOMAIH vEDIJ A
ha,kol 53
4.Iiprya2012.
ANT|FA |SToD RODENJ A: U GALERIJ l PROSLAVLJ ENlH S 0BALA RJ EClNE
J EDNOJ E lME ZAPOSTAVLJ ENO |AKOJ E NJ EGOV lvot KAO FlLN/SKI SCENAR|J
LEo VALIANI, RIJ ECAN!N KoJ !J E
PRESUDlo MUssoLINlJ U
KAo J EDAN oD VoDA ANT|FA lsTl KoG OTPORA NA SJ EVERU |TAL|J E TE KAO t-RN ttltnrusNoo
USTANl KoG KoMITETA, ZAJ EDNo S LUlGlJ EM LoNGoM, EMlLloM SERENlJ EM l SANDROM
PERTlNlJ EM, PoTPlsAO J E NAREDBU O MUSSOLlNlJ EVoM SMAKNUU
Pie Igor Duvnjak
Rijeka moa nije dala modnih }<reatorica i kreatora wjetskog
glasa, ali zato su u djelatnostima kakva je recimo politika, lju-
di koji su rodeni na ovom kamenu i otili u wijet stekli slamo
ime. Svjedo u toj galeriji poznatih palo je danas na lra Valia-
nija, koji je s obala Rje ine deko stigao, a medu istaknutim je
imenima stranke Partito d'Azione osnovane na dannji dan,
prye7\ godina u ltaliji dok je ta zemljopisno nazx,ana,, izma"
stenjala pod izmom diktature Benita Mussolinija. Rije anin
je bio medu ostalim i kandidat za predsjednika talijanske Re-
publike, ivot mu je uzbudljiv dovoljno da bude tema 7A Io,
man ili film, ija bi radnja po ela b s ove strane U ke.
Leo \:!:::.: roCen ie 2. r,elja e 1909, godine u Rijeci, ali pod
*
-u:
:: j_::]o:l]. tada
ie io
bio lro
''eiczen,
dijete u
obitel,i Zcl,,,r, i:'_ .,:
=
: R;eLrr doselili s isto ne strane Au-
sro-Uganxor C;s:"..
-
]:.::.
OtacAdolf
\ianijev otac Adolt- bio ]. ::--1 :. ] _-:-. :_ r. :T1. zasrupnik mlina
u madarskoj Bekescsabi. Djetet--i
i=
=-::.::;:.i
'ezik
njema ki,
a od 1916. do 1919. je bio u Bucl::,ei.
Si':
,;z
:iema ki i
talijanski po inje govoriti i madarsic. To E :es l: e-_:_k. kasni-
je.ie jo nau io i engleski, &ancuski. pan'c;c. :_:-ri=.;: : :-,rsi,j
jezik. Poslije tri godine se vratio u fuiel:u
5i'.
==
'.
L: _ ::-_:lo-
ge slobodnomislee ljude zapljusnuo la.l :::-. ; C;rleie-
om D'Anunzijem. Godine nakon te polidcke of :c-I=. _ :3iji
talijanskog pisca, su jako djelovale na nladoe *c;, l-:-iisucij
teror i nasilje kojem je Weiczen s.jedio i ko'e
je
r.inlni-
ro 1922. protjerivanjem Ric:rda Z-anel]e i njceorih p.ir-rli-
ca iz grada, u inili su l-ea gorljirim arrdfiistom. U inteniuu
,,lo
ragazzo nella Fiume di D'Anrrrrzio" je kazao: ,.Posrao sam
antifaist ve 1922. kao reakcija na faisri ki slnadrizam koji
se obruio na socijalisti ku Cameru del lavoro, na Znellinu
vladu i njegove priste. lro je sa 16 godina ostao bez oca, na-
Leo Valiani
pustio je gimnaziju zaposlio se u,,Banca mobiliare di Fiume",
ave je 1926. otputovao u Milano kako bi upoznao antifaiste
ol:upljene oko asopisa,,Quano Stato" i vratio se doma s pro-
pagandnim materijalom. Iue, 1927. godine, tilanirao je
prezime u Viani, a 27. v$a e 1928. je uhien. Z.aworen je
1929, na otok Ponzu gdje se u larrio u Komunisti ku paniju.
Orpl ten iz zatvora, vratio se u Rijeku gdje je u velja l93I.
opet uhien dok je dijelio propagandne letke u luci te je bio
osuden na l2 godina i 7 mieseci zAwora.
Potjeran Lzltaftje
Kazna mu je amnestijom smanjena na pet godina te je Vali-
ani 1936. potjeran izltije.Iao je najprije u Pariz te nakon
nastauah na sljedroj strani
54 ha.kol
toga 1937. u panjolsku gdje sudjelule u Grad:rrrskom raru.
nafavno na strani Republikanaca, iako je tarno i;nuo rek
kao dopisnik komunisti kih novina
,,Grido
Ce1 Po_:.._tl . ra
to podsjeca Michele Maylender na ponalu riie i _osaira-
triota. Poslije republikanskogpo azA, Leo
ie
cioac _ :r-,;u-
sku gdje se 1938. o enio s Nadiom Pancini. s ic';:: '. ic5io
sina Rolanda. Iako od samog po etiu pristaL;: i: l_,*:J :]:.
po eo
.ie
sumnjati u Staljinolrr politiku. a cie::::-::,,::- :J z s
Partijom uslijedio je nakon okantnog \ o]oto. -i:_--..::oFF
sporazuma 1939. godine. Uskoro je 3. ruln;_ _'':' ;:._.5jlen
kao prista komunizma te zatvoren u 1ogo:: \ .::..: ;',\ri;ge
na Pirinejima. Tu se sprijateljio s poznar.in :ol:-,:_-.;-:l _{r-
thurom Kstlerom, autorom
,,Pomracenia
l :_-: : . ko:i le
o Leu pisao u knjizi,,Scum of e E:r.r'. 3:: _-:_.:=:a ro
to se tada odlu io udaijiti od panile. :i:; sc
-.:i:._
_::;=:Iu.
premda je mogao. Premavlastitim riie.::l;. l._.: .
-
:, ; :s:i-
piti dijelei sudbinu njezinih milirana:; u
-:,-:_..-_,.:.
*, \a-
kon to
je
radi svojih srajalira izba.'e: _
.,.]J r;.
]
antifaisti kom pokretu Giustizia e Li'eeru. \,x_ _
okupacije Francuske, u listopadu 19+r
,.
i:
,*.r:c
:,-
gola te je preko Maroka stigao ak u \ eil.i_,, _ _ "
znao istaknute pripadnike medrrnarodn..E ::.
j::,
_'._
J uliana
Gorkina i Mctora Sorgea, te o'b,::,-,l.. ::-",_
studiju
,,Lhistoria del socialismo en e- slglo ,
za neprijateljskih redova
U novoj etapi uzbudljivog ivou _:r-], ::,*:: 3_:=:ski
SOE, Special Operations Execudve. ie L;a',
- ,.:l
= -,
:-
jo
i
neprijateljskih redova u kaliju gdje !.. ::-i: S': . ::obio
we do Rima. Napredujui ka sje.,e:.: s,;:l,,,. : .
,,,!_.jom
pokreta otpora Ferrucciom Parrien: i . :::_--;.-- ..-:::iiato
di Libarazione Nazionale. Vian ie k:. ::._:--, _._
,-]
\-a.
odlazio u vicarsku na prego..ore )
;:.:,: :-.- .]_:,::.-.,.: :ain
u be, OSS, Ofice of strategic seni:.:,. ,',11.
,a:..-_::-_:
bio
je i Allen W Dulles, budui ef CL\-e
Arrtor btojnii, i."lis"
U tom periodu je pristupio Paniru d'_L.::.. ,].. :::. , Frarr-
com Venturiem, uredivao je u ilegali
Q,:::.
,-
,,rstizia
PERTIN| GA |MENOVAO
DolVoTNIM
SENATOROM
Predsjednik Ialije Sandro Perini, njegol s-;j] .*-N::c.
imenovao ga je, poradi visokih zasluga, cio :,;c:_:::: .<ra-
torom 12. sije , nia 1980. godine. Do uda. os::::
-,
i:;:-:;;.
samo je 16 drugih imalo tu ast. U Senaru 3a:::: ::'=-.r,e
vatTene govore u kojima upozorava na ort :- _:::;'e.
loeg raspolaganja javnim novcem, neefii;-<nisi ;jz,all]e
administracije te ratue korupcije, Na pro:siec::.:-iJ 1 iz-
borima 1992. je uz Norberta Bobbija bio pro:_:_-:.:::,:'
jat
kasnijem pobjedniku Oscaru Luigiju Scalrr -
s:ja]o le
.::,Z.o-
ly'n
PLAN lNA H ERZL
Leova je baka s mamine strane, Caterina Herzl, bila
sestri na drugoga koljena Theodora Herzla, osniva a
modernog cionizma. Herzl, roden 1860. u Budimpe-
ti, bio je austrijski idov.
Prvi cionisti ki kongres
.ie
odr an u kolovozu 1987. u
Baselu, a Theodor Herzl je bio izabran za prvog pred-
siednika. Cilj je bio ujedinjenje za swaranje idovske
dr ave u Svetoj Zemlji. Tako je sworena Svjetska ci,
onisti ka organizacija. WZO. Herzl
je
umro l904.
u Be u. Njegovi ostaci su 1949. preba ni na jedno
brdo u
J eruzalemu
koje je dobilo ime planina Herzl.
.,Life Magazin" je proglasio Theodora Herzla jednim
od stodnu najutjecajnijih ljudi 20. stoljea. S
e Libena", pisaoje za
,,ItaJ ia
Libera" i
,,Voci d'Officina". Kao
jedan
od voda antifiisti kog otpora na sjeveru Italije, bio je
u organizaciji kona nog ustanka u travniu 7945. te kao lan
Milanskog ustani kog komiteta, Comitato Insurrezionale di
Milano, zajeno s Luigijem Longom, Emiliom Serenijem i
Sandrom Pertinijem, potpisao naredbu o Mussolinijevom
smaknuu. Kasnije je, medutim, isto tako odlu no osudio
morbidno i sramotno vjeanje Duceovog lea na milanskoj Pi-
azzi Loreto. Izabran je u Constituentu, Assemblea Constitu-
ente 1946. iz rcdova Panita d'Azione.
Nakon neuspjeha stranke na Constituenti nao je utjehu u
povijesnim studijama, iako je i dalje bio sudionik dogadaja u
politi koj areni, ponajvie kao slobodni mislilac, teko uka-
lupljiv u neku od politi kh struja. Nakon rata, objavio je
memoarsko djelo o periodu provedenom u ratu
,,Svi
putevi
vode u Rim". Uz brojne ianke, eseje i studije, autor je i knji-
ga
,,Storia del socia]ismo nel secolo )O(",
,,Da1l'antifascismo
alla Resistenza",,,Lhistoriographie de l'Italie contemporaine",
,,Il
Partito d'Azione nella Resistenza", ,,Sessant'anni
di awen-
ture e battaglie",
,,Scritti
di storia",
,,Gstimoni
del Novecen-
to" te mofia nama najzani-ljr"r.l.g djela ,,La dissolwione
dellAustria-Ungheria", u kojem je artalizirao posljednjih 15
godina dvojne monarhye, tre uzroke i mehanizme koji su
doveli do njene propasti. lan je Radikalne stranke u razdo-
blju od 1956. do 1962. godine, a 80-ih Republikanske stran-
ke.
Valiani je pisao za ugledni tjednik,,LEspresso" ak 35 godina
te suradivao s
,,Il
Mondom",
,,Corriereom
della Sera" i drugi-
ma. Ovaj rije ki junak umro je ry4na 1999. u 90. godini. S