Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

diplomski studij: Ekoloka poljoprivreda











Seminarski rad iz modula Mehanizacija u ekolokoj poljoprivredi
Tema: Meuredni kultivator













U Osijeku, 11. sijenja 2014. Tamara Batrnek
Redovni, 198

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Povijest razvoja kultivatora ............................................................................................. 2
1.2. Znaaj meuredne kultivacije .......................................................................................... 2
1.3. Meuredna obrada ratarskih kultura ................................................................................ 3
1.4. Uspjeno izvoenje meuredne kultivacije ..................................................................... 3
2. OSNOVNI DIJELOVI KULTIVATORA ZA MEUREDNU OBRADU ........................... 5
2.1. Oblici motiica ................................................................................................................ 8
3. ODRAVANJE KULTIVATORA ZA MEUREDNU OBRADU ..................................... 9
3.1. Kvaliteta rada kultivatora za meurednu obradu ........................................................... 10
3.2. Kultivatori za meurednu obradu .................................................................................. 10
4. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 20
5. LITERATURA ..................................................................................................................... 21















1

1. UVOD
Jedan od uobiajenih i redovnih zahvata u obradi tla, ili bolje reeno zahvata njege
kultura, je kultivacija tla. U pravilu dolazi iza oranja, iako na lakim tlima moe zamijeniti
oranje ili mu prethoditi. Razlozi za obavljanje kultivacije tla su mnogostruki, a mogu se svesti
na nekoliko osnovnih:
- intenzivno rahljenje, sitnjenje i mijeanje tla radi popravke fizikalnih svojstava tla;
- unitavanje korova;
- unoenje gnojiva.

Prema povrini koja se zahvaa, kultivaciju dijelimo na:
- 1.) plonu kultivaciju, koja zahvaa cijelu povrinu, i
- 2.) meurednu kultivaciju, pri kojoj se obrauje tlo samo izmeu redova.
Plona se kultivacija u naim uvjetima obino obavlja kako bi se razbila pokorica tla, a
moe se obavljati prije sjetve ili uobiajenije netom poslije sjetve (ovisno o kojoj se uzgajanoj
kulturi radi). Meuredna se kultivacija u pravilu obavlja za irokoredne usjeve (npr. kukuruz,
soja, suncokret, eerna repa, itd.), a najee se obavlja kultivatorima iji su radni organi u
obliku paje noge i to po tri zajedno.















2

1.1. Povijest razvoja kultivatora
Pogonsku rotacijsku motiku izumio je Arthur Clifford Howard koji je 1912. poeo
eksperimentirati s rotacijskim obradama tla na imanju svoga oca u Gilgandri, Novi
Juni Wales, Australija, prvotni dizajn je bacao obraenu zemlju u stranu sve dok nije
poboljao izum dizajniranjem otrice L-oblika uvrene na iroko razmaknute
pojaseve fiksirane na rotor malog promjera
1919. Howard u Australiji nastavlja rad te patentira 1920. godine kultivator s 5
rotirajuih motika, noevima i motorom s unutarnjim izgaranjem
u oujku 1922. godine Howard osniva tvrtku pod nazivom austral Auto Cultivators
Pty Ltd koja kasnije postaje poznata pod nazivom Howard Auto Cultivators sa
sjeditem u Northweadu, predgrau Sydneya od 1927. godine
u meuvremenu, u Sjevernoj Americi tijekom 1910.-ih godina sve se vie okree
prema manjim, lakim i pristupanijim strojevima, Fordson traktor posebno je
napravio traktore pristupane i praktine za mala i srednja obiteljska gospodarstva po
prvi puta u povijest u svrhu kultiviranja to je samo po sebi bilo prekretnica
do 1921. International Harvester Company, sadanji Navistar International Company,
amerika poljoprivredna tvrtka koja je spojila kultivaciju sa drugim ulogama traktora
kako bi nastao Farmall, tvrtka specijalizirana za proizvodnju strojeva za kultiviranje
tla
u Australiji, 1930.-ih, Howard se suoava sa tekoama u probijanju na svjetsko trite
te putuje u Veliku Britaniju gdje osniva tvrtku Rotary Hoes Ltd u Istonom Londonu,
Essex, u srpnju 1938. godine
ogranci te nove tvrtke otvaraju se u SAD-u, Junoj Africi, Njemakoj, Francuskoj,
Italiji, panjolskoj, Brazilu, Maleziji, Australiji i Novom Zelandu to kasnije postaje
holding tvrtka za Howard Rotavator Co. Ltd.
kasnije 1938. godine grupu Howard kasnije preuzima danski Thrige Agro Group, a u
prosincu 2000. godine Howard kompanija postaje lanom Kongskilde Industries of
Soroe u Danskoj

1.2. Znaaj meuredne kultivacije
Znaaj obavljanja meuredne kultivacije je viestruk, a prvenstveno se ogleda u
razbijanju pokorice koja moe znaajno oteavati, a ponekad i onemoguiti nicanje posijanih
usjeva. Nastala pokorica na povrini vrlo intenzivno isuuje tlo, odnosno pojaava
evaporaciju zemljine vlage i sprjeava poniranje vode u dublje slojeve. Dakle, meurednom
3

se kultivacijom na povrini tla stvara rahli sloj koji omoguuje bolje i efikasnije poniranje
suvinih koliina oborinske vode u dublje slojeve tla. Stvaranjem rastresitog sloja na povrini
tla prekida se kapilarni uspon vode, odnosno smanjuje se gubitak vode evaporacijom, koja je
u kritinim ljetnim mjesecima, kada biljci i najvie treba vode, vrlo intenzivna. Ne manje
bitno, uslijed nastanka povoljnih uvjeta u tlu nakon obavljene kultivacije, intenzivira se
aktivnost mikroorganizama, to u konanici pozitivno utjee na poveanje prinosa. Osim toga
kultiviranjem se unitavaju korovi, koji ako se ne "unite" mogu "potroiti" i do 25%
pristupane vode iz tla, bre isuuju zemljite i time direktno smanjuju prinos uzgajane
kulture. Ovo je posebno vana injenica u sunim godinama, a takvih je sunih godina po
svemu sudei, barem u naim krajevima, u odnosu na viegodinje prosjeke sve vie.

1.3. Meuredna obrada ratarskih kultura
Kultivacija s agrotehnikog stajalita treba zadovoljiti slijedee zahtjeve:
pripomoi nicanju biljaka razbijanjem pokornikog sloja
u vrijeme porasta biljke, rezanjem unititi korovske biljke izmeu redova
rastresti i usitniti meuredno tlo kako bi se sprijeila evaporacija vlage iz tla
prorahliti tragove gaenja radnih strojeva
gnojivo rasporediti na odreenu dubinu i udaljenost od biljke
Znaajan parametar su vrijeme, broj i dubina meurednog kultiviranja jer se svaka
nepravilnost negativno odraava na razvoj okopavina i prirod.

Slika 1. irina i dubina obraene meuredne kultivacije pri prvoj, drugoj i treoj kultivaciji

4

1.4. Uspjeno izvoenje meuredne kultivacije
Dubina rada kultivatora ovisi o vlanosti, uzrastu i vrsti okopavina. Meurednu kultivaciju
treba obaviti na dubinu oko 5cm, najvie 8-10cm. Vlana tla zahtijevaju dublju obradu radi
prozraivanja. Meuredna se kultivacija obavlja u vrijeme kada su ratarske kulture
najosjetljivije te stoga kultivatori moraju zadovoljiti slijedee zahtjeve:
lako i brzo agregatiranje o radni stroj
dovoljno visok slobodan prostor do nosaa (klirens)
lako podeavanje na eljenu dubinu i meuredni razmak
sekcije spojene o okvir pomou paralelograma
dobro podsijecanje korova izmeu redova
nakon prolaska kultivatora treba ostati to ui neobraeni pojas (zatiena zona)
1


Slika 2. Meusobna ovisnost razmaka izmeu redova, irine pneumatika traktora, porasta biljke i
iskoristivog pojasa tla za kultivaciju

Meurednu kultivaciju poeljno je obavljati kultivatorima s istim brojem redova kao i kod
sjetve. Brzina rada standardnih kultivatora (bez zatitnih diskova) kod biljaka nieg uzrasta
iznosi 4.5 6 km/h. Ukoliko su biljke vee od 35 cm radna brzina se moe poveati i do 10
km/h, tako se npr. 8-redni kultivatorom u okopavanju kukuruza ostvaruje uinak do 4ha/h.

1
Zatitna zona potrebni minimum prostora, od simetrale reda usjeva do prve linije rada motiice, koja treba
osigurati da se korijen i nadzemni dio biljaka ne oteduje i ne zagrde zemljom. Uvjetovana je vrstom usjeva,
porastom biljaka, pravcem redova, a najede iznosi od 5 do 20 cm s jedne i druge strane reda biljaka.
5


Slika 3. Ovjesni kultivator za meurednu kultivaciju i prihranjivanje kukuruza

2. OSNOVNI DIJELOVI KULTIVATORA ZA MEUREDNU OBRADU
Kultivator za meurednu obradu se sastoji od noseeg okvira na kojeg su postavljenje
radne sekcije
2
, te ureaj za odlaganje gnojiva. Osnovni radni organi su motiice, kod
standardne izvedbe kultivatora su motiice tipa guja noga koje su vee irine, do 38 cm,
mogu biti dvostrane i jednostrane, odnosno sa dvije ili jednom otricom. Jednostrane motiice
imaju no koji podsijeca korov i naotreni vertikalni dio sa prednje strane koji ree zemlju
vertikalno i odmie je od biljke. Sekcije su za okvir vezane zglobno, sistemom paralelograma,
ime se omoguava da motiice prate neravnine terena i da se odrava potrebna dubina rada.
Prema broju i tipu motiica standardni kultivator za meurednu obradu ima n-1 (n-broj
redova) potpunih i dvije nepotpune sekcije. Nepotpune sekcije obrauju vanjske, granine
meuredove, a potpune unutranje meuredove. Svaka potpuna sekcija ima jednu dvostranu
motiicu postavljenu na sredini sekcije i dvije postrane motiice postavljene bone, lijevo i
desno. Nepotpune sekcije imaju jednu dvostranu motiicu i jednu britvu.

2
Sekcije skupina radnih organa koji obrauju jedan meured
6


Slika 4. Radna sekcija kultivatora za meurednu obradu: 1,2-radni dijelovi-motiice, 3-ulaga gnojiva,
4-dio paralelogramskog sustava, 5-vodei kota za odranje radne dubine

Kultivatori mogu imati i drugaiji sastav sekcija, za obradu uih meuredova sa dvije
ili tri dvostrane motiice, no ako kultivator ima samo dvostrane motiice postoji opasnost od
zatrpavanja mladih biljaka stoga on najee ima i dodatne organe u obliku diskova ili
zatitnih limova (na granici zatitne zone) ili u obliku krovastih titnika (iznad biljaka) u cilju
zatite od zatrpavanja.
7


Slika 5. Radni organi kultivatora za meurednu obradu
8

2.1. Oblici motiica
Kultivatorska motiica u obliku guje ili paje noge ima mali kut uspona te dobro
podsijeca korov, ali slabije rahli tlo

Slika 6. 1-kultivatorska motiica u obliku guje ili paje noge, 2-postrana britva


Univerzalna motiica podjednako rahli tlo i podsijeca korove

Slika 7. Univerzalna motiica

9

Streliasta ili kopljasta motiica dobro rahli tlo i upa korov, slabije podrezuje
korovske biljke zbog male radne irine

Slika 8. Streliasta ili kopljasta motiica

Meuredni kultivatori u standardnoj opremi posjeduju i ureaj za dodavanje gnojiva.
Koliina unoenja gnojiva u zemlju podeava se promjenom otvora na kutiji za gnojivo i
promjenom prijenosnog odnosa (vea brzina rotiranja vea koliina izbacivanja gnojiva) a
dubina unoenja gnojiva podeava se istovremeno s podeavanjem dubine kultiviranja.
Gnojivo se ulagaima, postavljenim 10-15 cm bono od reda ratarske kulture unosi u tlo do
10 cm dubine. Masa gnojiva koja se moe dozirati po hektaru iznosi 50-500 kg.
3. ODRAVANJE KULTIVATORA ZA MEUREDNU OBRADU
Odravanje se sastoji u redovnom pregledu, pritezanju spojeva, ienju radnih organa
(osobito ureaja za unoenje gnojiva), podmazivanju rotirajuih organa, no svakako
najvanija mjera odravanja je otrenje motiica. Motiice se pri radu troe ime se mijenjaju
karakteristini kutevi kut rezanja i kutovi uspona otrice to dovodi do slabijeg sjeenja
korova i poveanja otpora. Otrenje se obavlja kovanjem i bruenjem.


10

3.1. Kvaliteta rada kultivatora za meurednu obradu
Kvaliteta rada se ocjenjuje mjerenjem dubine rada (dozvoljeno je odstupanje 15% od
predviene dubine), prema broju oteenih biljaka (dozvoljena jedna biljka na 10m duine
reda), broju neodsjeenih korovskih biljaka (dozvoljena jedna na m), irini obraivane
povrine (dozvoljeno odstupanje 10%), kvaliteti usitnjavanja tla (analiza frakcija tla),
ravnomjernosti unoenja gnojiva (odstupanje 10%), odravanju norme gnojidbe ( 8%).

3.2. Kultivatori za meurednu obradu
Porodica kultivatora tipa ORAO namijenjena je za meurednu obradu kukuruza i
ostalih irokorednih okopavina s razmakom redova od 65 do 75 cm. Istovremeno s
kultivacijom omoguava se i prihrana, posebna oprema kultivatora su zagrtai, naroito
podeseni za zagrtanje redova kukuruza u zadnjoj kultivaciji. Visoka prohodnost (klirens)
osigurana je vodeim kotaem za odravanje visine, ime je omoguena kultivacija i u
kasnijim fazama razvoja biljaka. Sigurno voenje kultivatora s minimalnom neobraenom
zonom oko redova biljaka omoguavaju diskosni kotai paralelogramskih sekcija, kojima se
ujedno regulira i dubina rada radnih organa. (preuzeto s: http://www.olt.hr)

Slika 9. Kultivator za meurednu obradu ORAO
Kultivatori tipa KK i KR namijenjeni su za meurednu obradu okopavina s razmakom redova
od 45 do 50 cm i 70 do 75 cm. Ovi kultivatori su posebno prilagoeni za obradu velikih
parcela, jer imaju velike radne uinke, a radne motiice se ne moraju otriti. Radne motiice
su privrene na elastine oprune nosae koji dobro kopiraju reljef zemljita, plitko
podsijecaju tlo te vibracijom izbacuju korijenje korova na povrinu. Istovremeno zatvaraju
11

razrahljeni sloj ime se sprjeava isparavanje vlage iz tla. Svaka sekcija kultivatora
opremljena je zvjezdastim diskom koji probija pokoricu ispred radnih motiica ime tite
mladu biljku od oteenja i zasipanja zemljom prilikom kultivacije. (preuzeto s:
http://www.olt.hr)

Slika 10. Kultivator KK

Meuredni kultivator VIBRO CROP s vibrirajuim S-motiicama, sadri 3-5 motiica po
redu, dubina se kontrolira navojem, sadri titnike za zatitu biljaka te disk za stabilno
upravljanje. Postoji hidraulino sklopiv (VCOF model) ili nesklopiv (VCO model). Postoji
mogunost namjetanja irine reda.

Slika 11. Meuredni kultivator (VIBRO CROP)

12

RAU Kulticrop meuredni kultivator 6,8,12 ili 18 redova, sa zatitnim diskovima i
motiicama na S oprugama. Za meuredno rastojanje od 50 cm koriste se 3 S opruge sa
motiicama a za meuredno rastojanje od 70 cm 5 S opruga sa motiicama. Zatitni diskovi
omoguavaju da se prva kultivacija obavi u fazi kada biljka ima samo dva lista i da se pri
tome postiu uinci od preko 100 ha na dan. Koriste se specijalno dizajnirane S opruge na
koje se ne hvata posjeen korov i nikada nema guenja. (preuzeto s: http://www.agrovesta.rs)

Slika 12. RAU meuredni kultivator


13


Slika 13. Meuredni kultivator za eernu repu i soju (http://www.messis.hr)


Slika 14. Meuredni kultivator parta 4 reda (http://www.tupanjac.rs)
14


Slika 15. Meuredni kultivator parta 6 redi (http://www.tupanjac.rs)

Slika 16. Meuredni kultivator parta 12 redi bez hidraulike namijenjen je za meurednu obradu
soje i repe zasijanih na 50 cm (http://www.tupanjac.rs)
15


Slika 17. Meuredni kultivator parta 12 redi sa hidraulikom za repu (http://www.tupanjac.rs)

Slika 18. Meuredni kultivator (http://poljoopskrba.com)

Meuredni kultivatori sa S oprugama: Namjenjeni su za meurednu obradu irokorednih
poljoprivrednih kultura: soje, eerne repe, suncokreta, kukuruza i povrtnih kultura. Kod ovih
strojeva je veoma znaajno da se jednostavno nareuje razmak izmeu sekcija sa S oprugama,
od 45 cm do 80 cm, u zavisnosti od zasijane kulture.

16


Slika 19. Meuredni kultivator 4RK (ID 453360)

Slika 20. Meuredni kultivator 6 RR sa zatitnim diskovima (ID 453483)

17


Slika 21. Meuredni kultivator 6 RK sa zatitnim daskama (ID 455236)


Slika 22. Meuredni kultivator 8RK (ID 453501)

18


Slika 23. Meuredni kultivator 12 RK sa bonim transportom (ID 455235)
HUIK meuredni kultivator sa elastinim S-motikama i zatitnim diskovima omoguava
da se meu redovima uz veliku radnu brzinu u irokom zemljinom pojasu odradi obrada
zemljita. (preuzeto s : http://www.hudjik.com)

Slika 24. Univerzalni meuredni kultivator
19

Omikron meuredni kultivator OK-3 je meuredni kultivator za kukuruz sa ravnim
motiicama. (preuzeto s : http://www.doto-omikron.hr)

Slika 25. Meuredni kultivator OK-3




















20

4. ZAKLJUAK
Meuredna kultivacija kao agrotehnika mjera je vrlo znaajna u mjerama zatite,
njege te same obrade tla. Meurednom kultivacijom se razbija zemljina pokorica koja
negativno utjee na rast biljaka kao i rastresanje povrinskog sloja te se na taj nain voda
ravnomjernije upija i sprijeava se gubljenje vlage. Osim toga kultiviranjem se suzbijaju
korovi, koji ako se ne unite usvoje i do 25 % pristupane vode iz zemljita, bre isuuju
zemljite i time direktno smanjuju prinos uzgajane biljke. Meuredna kultivacija omoguava
prozraivanje zemljita to je osobito znaajno jer na ovaj nain dolazi do intenziviranja
mineralizacije organske materije u zemljitu kao i rada mikroorganizama. Sve to u krajnjoj
mjeri utjee na poveanje prinosa. Kultivatori imaju veliku upotrebu u ekolokoj poljoprivredi
zbog toga to je omoguen vrlo precizan rad, sve do neposredne blizine glavne kulture. Imaju
veliki radni uinak u jedinici vremena, naroito dobrim su se pokazali pri suzbijanju korova u
povru i itaricama te okopavinama, odnosno svim kulturama veeg meurednog razmaka,
ukljuujui i vinovu lozu.




















21


5. LITERATURA
1.Bri, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
2.Zimmer, R.; Banaj, .; Brki, D.; Kouti, S.: Mehanizacija u ratarstvu, Poljoprivredni
fakultet u Osijeku
3. http://www.agrovesta.rs/
4. http://www.agrol.rs/sr/category/vo%C4%87e/priprema-i-odr%C5%BEavanje-zemlji%C5%A1ta
5. http://www.chervonazirka.com/index.php?part=production&lang=en
6. http://www.doto-omikron.hr/proizvodi/omikron-medjuredni-kultivator-ok-3-1277/
7. http://www.hudjik.com/product/univerzalni-meduredni-kultivator/
8. http://www.majevica.co.rs/index_files/Page3492.htm
9. http://www.messis.hr/
10. http://www.olt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=106&Itemid=161&lang=hr
11. http://www.olt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=107&Itemid=162&lang=hr
12. http://www.orthmanag.com/products/cultivators/8375-rowcrop-cultivator
13. http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/povrcarstvo/mrkva/meduredna-kultivacija-mrkve
14. http://poljoopskrba.com/default.aspx?id=87
15.http://www.sare.org/Learning-Center/Books/Steel-in-the-Field/Text-Version/Row-Crop-
Tools/Cultivator-components
16. http://www.tupanjac.rs/meduredni-kultivatori/
17.***: prospekt-weinbautechnik-de