You are on page 1of 28

Kineske poslovice

Ako ovjek ne mijenja miljenje, ili je vrlo mudar ili je budala.


Ako ovjeku da ribu, nahranit e ga za jedan dan; ako ga naui uloviti ribu, nahranit
e ga za cijeli ivot.
Ako dugo ive skupa, ivotinje se zavole; a ljudi se zamrze.
Ako ga ne sasijee u korijenu, problem e se vratiti.
Ako ima dobroga mua, ne brini se zbog praznog ormara.
Ako ima mana, popravi se; ako ih nema, uvaj se.
Ako je ovjeku sueno da ima samo pola mjerice rie, moe proi sva riina polja
Kine pa opet nee imati cijelu mjericu.
Ako je mous, on e sm mirisati i nije mu potreban vjetar.
Ako je netko umoran da ti dade osmijeh, daj ti njemu svoj.
Ako je sin neodgojen, kriv je otac.
Ako jedna rije ne pogodi cilj, tisuu rijei gubi smisao.
Ako malo novca ne izda, mnogo ga nee primiti.
Ako ne ini dobra djela, nee stei ugled.
Ako ne ini zlo, nee povrijediti ni samoga sebe.
Ako ne pomae roditeljima dok su ivi, to ti vrijedi da im prinosi rtve kad umru?
Ako ne proivi gorinu hladne zime, moe li uivati u mirisu ljivinog cvijeta?
Ako ne puta sunce kroz prozor, na vrata ti dolazi lijenik.
Ako ne troi novac, nigdje nisi dobrodoao.
Ako ne zna, treba pitati; ako ne zna kako, treba nauiti.
Ako nema dugova, nema ni straha.
Ako netko ini samo ono to se od njega trai, on je rob. Ako ini vie no to se od
njega trai, on je slobodan ovjek.
Ako nikad nisi ispao glup, nikad nee postati strunjak.
Ako pas izie kad maka ue, nee biti svae.
Ako pogrijei put, moe se vratiti; ako pogrijei rijeima, ne moe.
Ako poznaje rijeku, lake e upravljati amcem.
Ako sm padne, sm se mora i podignuti.
Ako samo jednu figuru postavi pogreno, itava je igra izgubljena.
Ako se moli Bogu, moli se samo jednom Bogu.
Ako se ne popne na planinu, nee vidjeti dolinu.
Ako se oblaci ne nakupe, nee biti kie; ako se narod ne ujedini, nee biti snaan.
Ako se suzdri u trenutku srdbe, izbjei e stotinu dana alosti.
Ako se trudi, pola posla si ve obavio.
Ako se volu ne pije, ne guraj mu glavu u vodu.
Ako si oprezan, putuj kamo god eli; ali ako si nemaran, bolje ti je da ne ide nikamo.
Ako si siromaan, brini se za sebe; kad se obogati, pobrini se za druge.
Ako si siromaan, stani postrance; ako si nesretan, ne drui se sa sretnicima.
Ako si strpljiv u jednom momentu ljutnje, izbjei e sto dana tuge.
Ako srea doe, tko nee doi? Ako ne doe, tko e doi?
Ako ste u ivotu sauvali mirnu savjest, ne morate strepiti kad vam netko u pono
zakuca na vrata.
Ako su ti djeca zla, ne zasluuju nasljedstvo; ako su dobra i radina, nasljedstvo im
nije potrebno.
Ako su trojica ljudi jednoduna, i utu zemlju pretvorit e u zlato; ako misle svatko za
sebe, i uto zlato pretvorit e u prah.
Ako sumnja u ovjeka, s njim ne posluj; ako posluje, ne sumnjaj.

Ako ti sm ne voli novac, daj ga lopovima, i oni ti ga nee uzeti.


Ako ti srce nije na mjestu, gleda a ne vidi, slua a ne uje, jede a ne osjea okus.
Ako ti se u vinu zrcali osoba kakva ti se ne svia, ne pij.
Ako trai ribu, ne penji se na stablo.
Ako trgovac eli mnogo kupaca, neka prodaje na vjeresiju i eka naplatu.
Ako u srcu uvam zelenu granu, doi e ptica pjevica.
Ako vjeruje u sve to proita, radije nemoj itati.
Ako voli svoje dijete, ne tedi ibu; ako ga mrzi, mazi ga.
Ako voli svoje dijete, odgajaj ga.
Ako za smjer pita neljubazno, moe zavriti trideset kilometara od odredita.
Ako zanemari svoju umjetnost jedan dan, ona e tebe zanemariti dva.
Ako zapusti rad, ieznut e ti vjetine.
Ako znamo da smo uinili zlo, a odbijamo to priznati, krivi smo dvostruko.
Ako zna da su ti krila kratka, ne leti daleko i visoko.
Ako eli izbjei nevolje, oprezno biraj prijatelje.
Ako eli prestati piti, promatraj pijanca dok si trijezan.
Ako eli prijei rijeku, najprije mora sagraditi most.
Ako eli uhvatiti veliku ribu, baci veliku udicu.
Ako eli uloviti ribu, treba otii do mora; ako eli nasjei drva, mora otii u umu.
Ako eli upoznati neiju mudrost, sluaj njegove rijei.
Ako eli vidjeti dalje, mora se popeti vie.
Ako eli znati svoju prolost, gledaj svoje sadanje stanje. Ako eli znati svoju
budunost, gledaj svoje sadanje djelovanje.
Ako eli znati to je u ovjekovu srcu, sluaj to govori.
Ambiciozna ena snanija je od mukarca.
Bahatost je neprijatelj pobjede.
Berui sezamovo sjemenje, nemoj previdjeti lubenice.
Besplatna mjesta u kazalitu prva zvide.
Bez obzira na to koliku mreu ovjek rairi, ptica se uhvati samo na jednu oicu.
Bez poticaja ovjek nee postati estit, kao to se ni zvono nee oglasiti bez laganog
udarca.
Bez srebra je teko postati ovjek.
Bez vjetra nema valova.
Bio sam srdit to nemam cipele; a onda sam susreo ovjeka bez nogu i zadovoljio se
svojom sudbinom.
Bijesnom psu odrei rep do samih uiju.
Blagoslovi nikad ne dolaze u paru.
Blato moe uprljati biser, ali ga ne moe pretvoriti u blato.
Bog ne moe pomoi onomu tko se ne koristi prilikama.
Bogata pravi planove za sutra, siromah za danas.
Bogata troi novac, a siromah snagu.
Bogata zavidi zdravomu siromahu.
Bogati gomilaju blago, siromani godine.
Bogati se boje nevolje.
Bogatstva krase kuu, a vrline ljude.
Bogatstva nam oduzimaju vie uitaka nego to ih pruaju, ali valja imati duu da bi se
to osjetilo.
Bogatstvo ini ovjeka tatim, kao to ljepota ini ene takvima.
Bogatstvo se nalazi posvuda i eka da bude iskoriteno.

Bolesnikova no duga je kao planinska staza.


Bolest se lijei, ali ne i sudbina.
Bolje ita nego nita.
Bolje je biti kokoja glava nego kravlji rep.
Bolje je biti ljubazan u domu negoli paliti miris u dalekom mjestu.
Bolje je biti pas u mirno doba negoli ovjek u doba nemira.
Bolje je biti slomljeni komadi ada nego itav crijep.
Bolje je biti vratar kod gospodina negoli nadstojnik kod nitkova.
Bolje je biti znalac na jednom podruju nego neznalica na deset.
Bolje je biti ivi prosjak nego mrtvi car.
Bolje je da roditelji zavide djeci nego da djeca zavide roditeljima.
Bolje je deset godina prije umrijeti negoli deset godina ivjeti kao siromah.
Bolje je imati skromne i sigurne prihode negoli tisuu grumena zlata.
Bolje je jednom vidjeti nego stoput uti.
Bolje je lijepo putovati nego stii.
Bolje je nauiti dijete samo jednoj vjetini negoli mu dati tisuu grumena zlata.
Bolje je nauiti sluati nego govoriti.
Bolje je ne poznavati hijeroglife negoli ne poznavati ljude.
Bolje je osuiti suze jednom seljaku negoli dobiti tisuu osmijeha od ministra.
Bolje je otkloniti neprijateljstvo nego ga stvarati.
Bolje je pojesti jednu dobru kruku negoli koaru trulih.
Bolje je pomoi sm sebi nego moliti drugoga za pomo.
Bolje je roditelje za ivota nahraniti piletinom negoli im na grob prinijeti slona kao
rtvu.
Bolje je spasiti ivot jednom ovjeku negoli sagraditi hram s mnogo katova.
Bolje je sruiti deset hramova nego pokvariti jednu svadbu.
Bolje je upaliti svijeu nego proklinjati tamu.
Bolje jesti jeam s osmijehom nego riu namrtenih obrva.
Bolje koliba od slame u kojoj se smiju negoli palaa od mramora u kojoj plau.
Bolje se vratiti i nainiti mreu nego pokraj rijeke samo prieljkivati ribu.
Bolje spasiti jednoga umirueg negoli pokopati stotinu mrtvih.
Bolje ti je uiniti dobro djelo kod kue negoli putovati daleko da bi palio miris.
Bolje ti je upaliti svijeu negoli se tuiti na tamu.
Bolji je dobar lijenik od dobrog ministra.
Borac koji pobjegne moe se opet boriti.
Brana srea je nebeski dar.
Braa kao ruke i noge, a ena kao odjea.
Brige unitavaju ovjeka.
Brusimo li ga dovoljno dugo, komad eljeza postat e igla.
Brzo otvaraj oi, a sporo usta.
Bri je jedan jezik nego dvije noge.
Bubnjaj tako da se uje; ponavljaj istinu dok je ne razglasi.
Budala kojoj se uri, pije aj vilicom.
Budala svaku novu godinu doeka loijom od prethodne.
Budi krotak i skroman ako eli da te uzvise; hvali tue vrline ako eli stei prijatelje.
Budi oprezan dok daje obeanja.
Budi oprezan kad neto zaeli. Moda se ostvari.
Budi spreman i uspjet e; budi nespreman i uspjeti nee.
Budi strog prema jednima i irokogrudan prema drugima.
Budi tedljiv u danima izobilja i preivjet e teka vremena.

Budi uvijek nasmijeen i ostat e mlad.


Budi zadovoljan onim to ima.

Car se nikad ne osjea tako dobro u Pekingu kao onda kad u provinciji govore da je
bolestan.
Crjepovi koji nas tite od kie izraeni su za lijepa vremena.
Cvijee moe procvasti ponovno, a ovjek ne moe povratiti svoju mladost.
Cvijet jest lijep; ali ne moe bez stabljike.
Cvijet nade cvjeta i u najdubljoj tamnici.

aj koji je odstajao tijekom noi isto je to i zmija otrovnica.


ak i braa trebaju imati iste raune.
ak i da posjedujete deset tisua srebrnjaka, na samrti ne moete sa sobom ponijeti ni
bakreni novi.
ak i najvei ljudi posrnu.
ak i onima koji vladaju znanjem oprez je najbolja zatita od nepredvienog.
ak i perje moe potopiti brod.
ak i psima dosadi sluati jednu te istu pohvalu.
ak i slijepac otvori oi kad broji novac.
asna svekrva, asna i snaha.
astan ovjek ne radi sumnjive stvari.
im upoznamo bolest, blizu smo ozdravljenju.
inovniku umrla majka, i sva ulica u tuzi; umro inovnik, i nitko nije doao na
pogreb.
injenice govore glasnije od rijei.
ista savjest ne boji se nonog kucanja na vrata.
itaj i uivaj nagrade.
ovjek bez srama spreman je poiniti svako zlodjelo.
ovjek bez volje kao no bez otrice.
ovjek iste savjesti ne boji se kad mu netko nou pokuca na vrata.
ovjek gine za novcem, a ptica za hranom.
ovjek je sretan onoliko koliko je sposoban usreiti druge.
ovjek koji eka da mu peena patka doleti u usta, morat e ekati vrlo, vrlo dugo.
ovjek koji ini dobra djela doivjet e uspjeh.
ovjek koji ima malo elja, uva svoje zdravlje.
ovjek koji moe pobijediti druge - jak je; ovjek koji pobijedi sebe - svemoan je.
ovjek koji nema elja uzvienog je karaktera.
ovjek koji poznaje svoju snagu, ne propada.
ovjek koji premee planine, zapoinje premetanjem kamenia.
ovjek koji prvi udari, priznaje da se njegovo miljenje predalo.
ovjek koji se boji vode nikad nee postati ribar.
ovjek koji se cijeli dan svaa sa enom, nema mira ni nou.
ovjek koji ivi u kui od stakla, mora se presvlaiti u podrumu.
ovjek nakon smrti ostavlja ime, a leopard krzno.
ovjek ne moe postati savren ni za stotinu godina, no moe postati zao samo za
jedan dan.
ovjek ne ivi ni stotinu godina, a nakupi briga za tisuu.
ovjek se treba otriti na ovjeku poput noa na kamenu.
ovjek stari onako kako je ivio.
ovjek uskih pogleda ne moe biti irokog srca.

ovjeku nije nikad tako potreban razum kao onda kad ima posla s budalom.
ujem i zaboravim. Vidim i sjeam se. Djelujem i razumijem.
uvaj se gnjeva strpljiva ovjeka.
uvaj se pogleda javnosti.
uvaj svoj novac ak i od lanova svoje obitelji.

Da bi mogao procijeniti teinu tereta, mora ga ponijeti na leima.


Da bi se moglo polako raditi ono to je vano, treba brzo raditi ono to nije vano.
Da bi se nauilo neto dobro, potrebne su tri godine; loe se naui za jedan dan.
Da bi se postiglo mnogo, treba uloiti malo.
Da bi se rijeka smrznula tri stope, potrebno je vie od jednog hladnog dana.
Da bi shvatio roditeljsku ljubav, treba i sm imati djecu.
Da nema izdajica, odanost ne bi bila na cijeni.
Da se naui dobru, potrebne su tri godine; da se naui zlu, dovoljno je jedno jutro.
Daleko od svojega kraja ovjek je jeftin, a stvar skupa.
Dalekom vodom ne moe utaiti e.
Dan bez smijeha izgubljen je dan.
Dananje vino popit u sad, sutranju tugu progutat u sutra.
Dananji posao zavri danas.
Dananju hranu pojedi danas; brigu o sutranjem poslu ostavi za sutra.
Debla drvea, koja jedva moemo obujmiti, nekad su bila vite mladice.
Dijete ne shvaa majinu dobrotu sve dok ne odraste i ne postane roditelj.
Dijete uz majku je poput blaga; dijete bez majke je poput usamljene vlati trave.
Djeca govore istinu.
Djeca su cvijee ivota.
Djeca su zrcalo roditelja.
Djela govore glasnije od rijei.
Djelujui pravedno, neprimjetno mijenjamo druge.
Djetetov ivot je kao komad papira na kojemu svatko ostavlja znak.
Djevojka koja je sebi oduzela ivot, uinila je to zato to se bojala dati ivot.
Do znanja se ne moe doi bez vjebe.
Dobar bambus daje dobru mladicu.
Dobar ovjek ne tue enu; dobar pas ne laje na gospodara.
Dobar ovjek nije svjestan svoje dobrote; zbog toga i jest dobar.
Dobar konj potri ak i na sjenku bia.
Dobar lijenik ne mora biti znanstvenik.
Dobar pas ne napada kokoi; kao to ni dobar ovjek ne tue enu.
Dobar poetak je pola posla.
Dobar potomak je bolji od bogatstva.
Dobar sin ne govori o polju svojega oca; dobra ki ne govori o svojemu sanduku s
mirazom.
Dobar susjed je neprocjenjivo blago.
Dobar trka ne podie za sobom prainu.
Dobar uitelj vrijedi vie od police knjiga.
Dobar ugled je teko stei, a lako izgubiti.
Dobije parnicu, a izgubi novac.
Dobiva ono to moe platiti.
Dobra pela ne skuplja med s otpalog cvijeta.
Dobra roba nije jeftina; jeftina roba nije dobra.
Dobra supruga daje tri narataja vrsnih potomaka.

Dobra usta ne proklinju, kao to ni dobra ruka ne tue.


Dobre knjige zadravaju svoj ukus i nakon stotinu itanja.
Dobre vijesti sporo se ire, a loe brzo.
Dobri ljudi ive po svojim naelima, a loi po zakonima.
Dobri roditelji, sretna enidba; dobri sinovi, lijep pogreb.
Dobrim mamcem ulovit e ribu.
Dobro i zlo idu razliitim putovima.
Dobro ne znai priati o dobroti; dobro znai initi dobro.
Dobro umire rano, a zlo ivi stotinu godina.
Dobro zapoeto napola je uinjeno.
Dobrog ovjeka ljudi iskoritavaju, kao to i krotkog konja jau.
Dobrog konja ne moe uzgojiti u dvoritu.
Dok ima novca, misli na oskudicu; sjeaj se gladnih godina dok vri bogatu etvu.
Dok je um, ne strahuj za ogrjev.
Dok mjesec svijetli iznad Kine, neke su obitelji sretne, a neke tune.
Dok pije vodu, misli na izvor; dok ivi svoj ivot, misli tko si.
Dok se prepire zbog etvrtine praseta, gubi stado ovaca.
Dok slua besposliarske razgovore, propadaju ti veliki planovi.
Dok staro ne proe, novo nee doi.
Dok tjera tigra s prednjih vrata, vuk ulazi na stranja.
Dom u koji nikad ne ulazi sunce esto posjeuje lijenik.
Doapnuta rije uje se miljama uokolo.
Dragi kamen je bezvrijedan dok se ne obradi; ovjek je nizato bez odgoja.
Drvo palo, majmuni se razbjeali.
Duboka je voda tiha; buna voda nije duboka.
Duboka voda tee polako; mudar ovjek mjeri svoje rijei.
Duboka rijeka tee mirno; pametan ovjek govori tiho.
Dug dan je kao mala godina.
Duga bolest od bolesnika stvara lijenika.
Dugo putovanje ne obeshrabruje onoga s velikim oekivanjima.
Dugo vakanje i polagano gutanje zalog je dugog ivota.
Duhovi postoje samo za one koji u njih vjeruju.
Dunici imaju slabo, a vjerovnici dobro pamenje.
Dva dobra govornika nisu vrijedna jednoga koji zna sluati.
Dva tigra ne mogu ivjeti u istoj gori.

Gdje nema nesloge, nema ni sloge.


Gdje nema osjeaja potenja i kamo ne dopire pogled drugih, sve je mogue.
Gdje postoji volja, postoji i nain.
Gdje se oprez ne prua na tisuu kilometara, nesrea brzo doe pod stol.
Geniji se ne raaju, nego se stvaraju.
Gladnome su i mekinje slatke, a sitome je i med bezukusan.
Glasovitog lijenika trai vie bolesnika nego to ih on moe izlijeiti.
Gledaj tua posla pa e na kraju biti kriv.
Glede ambicija godine nisu vane.
Glup ovjek umire glupom smru.
Gorke rijei su lijek, a slatke otrov.
Gospodin je onaj tko u srcu nikad nije prestao biti djeak.
Gosta moe prezirati, no mora ga nahraniti.
Govor je srebro, a utnja je zlato.

Govoriti dobro nije dovoljno; treba ga i initi.


Grozna ena Mi imala je nekoliko vrlina; arobna Si imala je nekoliko mana.
Gubljenje vremena je pouavati onoga kojemu je Bog namijenio ulogu budale.
Gunaj zbog posla i bit e nizato kad ostari.

Hladan aj i hladnu riu jo moemo podnijeti, ali hladne rijei nikako.


Hladno jelo je prihvatljivo, ali podrugljiva primjedba nije.
Hladno eljezo se teko kuje; stari bambus teko se svija.
Hodaj oprezno i nee pasti; djeluj paljivo i nee pogrijeiti.
Hoda li po snijegu, ne moe skriti tragove.
Hrabrost i samopouzdanje potjeu od izvanrednih vjetina.
Hvaliti svoje dijete znai hvaliti sebe; kuditi svojega oca znai sramotiti sebe.

I budali moe doi dobra zamisao.


I cvjetovi su lijepi tek neko vrijeme.
I dobro i zlo idu prema svojim posljedicama.
I dragom kamenu potrebna je ruka vjetog majstora.
I najbljea tinta bolja je od najboljeg pamenja.
I najdeblje ue poinje gnjiljeti od jedne niti.
I najvee drvo ima suhih grana.
I najvei junaci teko odolijevaju ljepoti.
I najvie kule podiu se od zemlje.
I monom zmaju teko je uguiti zmiju koja gmie po zemlji.
I pametni ljudi ine gluposti.
I za jednu godinu se moe ostarjeti.
I zidovi imaju ui.
Ide li gasiti vatru, ne oblai odijelo od lia.
Igla nije otra s obje strane.
Ima li imalo novca i vina, imat e mnogo prijatelja.
Imati previe razuma znai nemati ga dovoljno.
Iskopaj bunar prije no to postane edan.
Iskustva iz prolosti dobra su smjernica za budunost.
Ispriaj se drugima kad god moe.
Ista voda koja nosi brod, moe ga i potopiti.
Istina je jaa od svake snage.
Istina ne odgovara svim uima koje je uju.
Istina se raa kroz ivu raspravu.
Istinite rijei ne moraju biti ugodne, a ugodne rijei ne moraju biti istinite.
Istinu ne dokazuje snaga glasa.
Isto stablo moe dati slatke i kisele plodove; ista majka moe roditi pametnu i glupu
djecu.
Iao putnik bre ili sporije, duina puta ostaje ista.
Iza monog ovjeka uvijek stoji neki drugi moan ovjek.
Izbjegavaj inovnitvo i ivot e ti biti laki.
Izbjegavaj se svakodnevno brinuti i doivjet e duboku starost.
Izbjegavaj zlog ovjeka i ne sprijateljuj se s njim. Budi dobar s dobrim ovjekom, ali
mu ne odobravaj uvijek.
Izgovorene rijei mogu odletjeti; pero ostavlja trag.
Izgubljeno zlato moe se nai; izgubljeno vrijeme nikad.
Izlijeiti se moe jednim udarcem maa, ali nikako jednim udarcem jezika.

Iznimka ne smije postati pravilo.

Jake due imaju volju; slabe due imaju mnotvo elja.


Javno mnijenje ne moe se siliti.
Jedan ovjek gradi put, a deset tisua ljudi moe sigurno putovati.
Jedan ovjek izvali la i mnotvo je proiri kao istinu.
Jedan dan zamjenjuje tri ako se sve radi pravodobno.
Jedan ne moe pomoi mnotvu, no mnotvo moe pomoi jednomu.
Jedan pas laje zbog onoga to vidi, a stotine pasa laju zbog onoga to uju.
Jedan slae, drugi to ponavljaju kao istinu.
Jedan sluga, dva vjedra vode u kui; dva sluge, jedno vjedro vode; tri sluge, nijedno
vjedro.
Jedan udarac dvostruka sramota.
Jedi da izbjegne glad; ui da izbjegne neznanje.
Jedi manje i vie uivaj u okusima; jede li pak puno, manje e uivati u zdravlju.
Jedino se gostioniar ne brine zbog prevelikog teka gostiju.
Jedna aa ne zvoni; dvije ae: din-din.
Jedna iskra moe izazvati umski poar.
Jedna od glavnih ovjekovih dunosti jest da u sebi razgori ono blistavo naelo
razuma koje dobivamo od Boga.
Jedna pogrena rije, jedan pogrean znak i puta nema.
Jedna svaa ukalja dvije osobe; od jednog dogovora imaju koristi obje strane.
Jedno drvo ne ini umu.
Jedno jedino dobro djelo ponitava tisue zlodjela.
Jedno jedino izvoli vrijedi vie nego deset neka ti nebo pomogne.
Jednom pokazati vrijedi vie nego sto puta rei.
Jednom rukom ne moe se pljeskati.
Jednom uinjeno vrjednije je od stoput vienoga, a jednom vieno vrjednije od stoput
preprianog.
Jednom vrstom rie moe se nahraniti sto vrsta ljudi.
Jedva se udalji od vrata, i ve nije tako lijepo kao kod kue.
Jezik je kao sjekira: sijee ovjeka nasmrt.
Jezik je mek i ostaje; zubi su tvrdi i ispadaju.
Jezik ranjava tee od maa.
Junaci pobjeuju suze.
Junak e radije izabrati smrt nego sramotu.
Junak je esto spreman izgubiti ivot, ali nije spreman izgubiti svoju ljubav i svojega
konja.

Kad bi svi glupani nosili bijele haljine, gradovi bi bili nalik na vrtove duhova.
Kad bogata postane siromah, on postane uitelj.
Kad ovjek zae u srednje godine, obino ima puno briga.
Kad dijete odlazi od kue, ono sa sobom odnosi ruku svoje majke.
Kad djeca odlue hraniti roditelje, njih ve nema meu ivima.
Kad doe radost, budi oprezan; kad doe jad, budi vrst.
Kad doe vrijeme primjene znanja, alimo to ga nemamo.
Kad gori susjedova kua, i sm si u opasnosti ako ne priskoi u pomo.
Kad guta lijek, ne obraaj pozornost na okus.
Kad ih jednom izgovorite, ni najbri konj vie ne moe dohvatiti vae rijei.

Kad ima novca, bolje je ee misliti o danima kad ga nee biti, negoli kad ga nema
misliti o danima kad e ga biti.
Kad ima elje, ima i naina.
Kad imate pravo, moete otii kamo god elite; ako nemate pravo, neete stii
nikamo.
Kad izgubi ponos, nisi izgubio nita; kad izgubi zdravlje, izgubio si pola; kad
izgubi volju, izgubio si sve.
Kad izlazi iz kue, provjeri vrijeme; kad se uputa u posao, provjeri trite.
Kad je korijen dubok, emu se bojati vjetra? Kad je stablo ravno, emu tugovati to
mjesec baca iskrivljenu sjenu?
Kad je mukarac lud za enom, samo ga ona moe izlijeiti od te ludosti.
Kad je na trnici ivo, trgovac ne prestaje istiti blato s repe.
Kad je puno svinja, svinjetina je jeftina.
Kad je zid ruevan, svatko e ga pogurati.
Kad jedan ovjek ini zlo, tisue ljudi pati.
Kad jede, pazi da se ne zagrcne; kad ide, pazi da se ne spotakne.
Kad jedna obitelj gradi zid, dvije obitelji imaju koristi.
Kad kraljevi prekri zakon, treba biti kanjen kao bilo tko drugi.
Kad kupuje kuu, provjeri kakvi su zidovi; kad bira enu, pogledaj kakva joj je
majka.
Kad kupuje lonac, prvo ga kucni; kad se eni, prvo se raspitaj.
Kad lijek pomae, bolesnik se nalazi pod zatitom neba.
Kad nam se srea smijei, sretnemo prijatelje; kad nam okrene lea, sretnemo lijepu
enu.
Kad napravi glupost, budala se divi samom sebi.
Kad nestane voska, ugasi se fitilj.
Kad netko upre prstom na Mjesec, budala gleda u prst.
Kad nita ne moe pomoi, lijepo je nasmijeiti se.
Kad obitelj ivi u slozi, svi e im poslovi biti uspjeni.
Kad pauk isplete mreu, vjerojatno e uloviti muhu.
Kad pije vodu, misli na izvor.
Kad pojedinac iskopa bunar, tisue obitelji ima vodu za pie.
Kad posijeku stablo, ieznu sjene koje je ono bacalo.
Kad prsti ponu grebati, palac ih slijedi.
Kad se bore dva tigra, jedan e stradati.
Kad se brat i sestra prepiru, trei to koristi.
Kad se aplja i ostriga uhvate ukotac, okoristi se ribar.
Kad se ovjek popne na vrh, prijatelji i roaci ga slijede.
Kad se jezerce isui, vide se mrtve ribe.
Kad se klanja, klanjaj se duboko.
Kad se ljudi ne bi brinuli o budunosti, ubrzo bi morali tugovati zbog sadanjosti.
Kad se mukarci sastanu, oni jedan drugoga sluaju; kad se ene sastanu, one jedna
drugu gledaju.
Kad se muki samostan nalazi nasuprot enskom, ako se nita i ne dogaa, isto je kao
da se dogaa.
Kad se pjevaju zahtjevne pjesme, malo e se ljudi pridruiti zboru.
Kad se sukobe ravnopravne vojske, pobjeuje milosrdnija strana.
Kad si sm, misli o svojim nedostacima; kad si u drutvu, zaboravi na tue.
Kad slijepac vodi slijepca, obojica e pasti u vodu.
Kad smo sretni, uope nismo svjesni svoje sree.

Kad ti ostanu samo dva novia, jednim kupi kruh, a drugim cvijet.
Kad ti se konj nae na rubu ponora, uzalud povlai uzde.
Kad ti ugine konj i ponestane zlata, roaci postaju stranci.
Kad ti ena govori, smij se i ne sluaj je.
Kad trai enu, trai damu.
Kad u planini nema velikih stabala, i trava hoe da joj se klanjaju.
Kad vladar zaeli da neki ministar umre, on umre.
Kad voli, i majmun ti se ini lijep; kad ne voli, ne mari ni za lotosov cvijet.
Kad eli provjeriti dubinu potoka, ne ini to objema nogama.
Kajanje je proljee vrline.
Kakav je to ovjek koji ne stoji iza svojih rijei?
Kako sije, tako e i poeti.
Kao to dugi put pokazuje snagu konja, vrijeme otkriva ovjekov karakter.
Kao to gorak lijek lijei bolest, ukor popravlja ponaanje.
Kao to kia ne moe padati cijelu godinu, ovjek ne moe biti siromaan cijeloga
ivota.
Kao to staro drvee ima mnogo korijenja, tako starci imaju vie znanja.
Kao to svjetlo rasvijetli tamnu sobu, tako istina pobjeuje ljudsko srce.
Kao to vatri treba zrak, ljudskom srcu treba potenje.
Karakter se otkriva u trenucima velike srdbe.
Kiselo, slatko, gorko, ljuto sve se mora kuati.
Kia u proljee vrijedi poput ulja.
Kleveta daje najveu dobit; esto povuemo itavu glavnicu, a kamate i dalje idu.
Klevetnici su poput psi koji laju za petama.
Knjiga je kua puna zlata.
Knjiga je vrt u depu.
Knjige govore duhu, prijatelji srcu, nebo dui, a sve ostalo uima.
Kod uenja godine nisu vane: uitelj je onaj koji zna.
Koga jednom ugrize zmija, deset godina bjei i od konopca.
Koga je ugrizla zmija, taj izbjegava visoku travu.
Koga mui nesanica, misli da mu je postelja loe prostrta.
Koliko god bila vrsta, jedna greda ne moe podupirati kuu.
Koliko god bio bogat, car ne moe kupiti vrijeme.
Koliko god bio jak, jedan stup ne moe nositi cijelu kuu.
Koliko god bio snaan, uvijek e se nai netko jai od tebe.
Koliko god bio otar, ma pravde nee probosti nevinoga.
Koliko god janje bilo dobro, teko ga je skuhati po svaijem ukusu.
Komadi vremena je komadi zlata; ali ipak ne moe kupiti komadi vremena
komadiem zlata.
Kopaj rov dok je nebo vedro, ili e biti poplavljen kad padne kia.
Korisnije je dati primjer nego savjet.
Korisnije je putovati nego itati o putovanju.
Kovanje eljeza trai snanog ovjeka.
Kratkovidna ena previe je tedljiva u ljubavi.
Krivac voli slijepce.
Kroz usta ulazi tisuu bolesti.
Kuu u kojoj vlada nesloga najlake napadne neprijatelj.
Kule se mjere po svojoj sjeni, a veliki ljudi po svojim zavidnicima.

Lako je ovjeku skloniti se ispod velika stabla.

Lako je uvati se udarca usred bijela dana.


Lako je nai prijatelje za zabavu, ali ih je teko nai u nevolji.
Lako je nai tisuu vojnika; teko je nai jednoga generala.
Lako je od novca stvarati novac, ali je teko doi do novca.
Lako je otvoriti prodavaonicu, ali ju je teko odrati otvorenom.
Lake je ii u goru i uhvatiti tigra negoli otvoriti usta i nekoga neto moliti.
Lake je izbjei ispaljeno koplje negoli strijelu iz potaje.
Lake je izlijeiti ranu od noa nego ranu od rijei.
Lake je pomicati planine i rijeke negoli promijeniti svoju narav.
Lake je premjestiti rijeku, negoli joj promijeniti ud.
Lake je uloviti tigra u planini nego moliti za pomo.
Lake je upasti u nepriliku negoli je izbjei.
Laskanje je hrana glupana.
La je med u ustima, a no u srcu.
Leopard umire ostavljajui krzno; ovjek umire ostavljajui ugled.
Letjeti previsoko jednako je loe kao i pasti nisko.
Lijenici ne kucaju na vrata, ve ulaze samo kad ih pozovu.
Lijenik lijenika ne okrivljuje.
Lijenik ne poznaje svoju vlastitu bolest.
Lijek lijei ovjeka kojemu sudbina jo nije odredila da umre.
Lijek lijei izljeive bolesti.
Lijenost u mladosti kajanje u starosti.
Lijepa ena, koja se udala za runog mukarca, nalik je svjeem cvijetu za magareim
uhom.
Lijepa ena u kui neprijateljica je svih runih.
Lijepe ceste ne vode daleko.
Lijepe rijei ne moraju biti laskave, a laskave rijei ne moraju biti dobre.
Lijepe rijei nisu uvjerljive; uvjerljive nisu lijepe.
Lijepe rijei ugriju ovjeka za tri zime; rune rijei ohlade srce i u vruim ljetnim
danima.
Lijepi cvjetovi lijepi su samo neko vrijeme.
Lijepo cvijee ne mora i lijepo mirisati.
List papira to ga je vjetar donio u zgradu suda jedva iz nje izvuku dva vola.
Lopovi mrze mjeseinu.
Love na jelene, ne troi svoje strijele na zeeve!
Ludo hrabar gine, manje hrabar ivi.
Lukavi ljudi katkad postanu rtve svoje lukavosti.
Lukavi zeko ima tri izlaza iz svoje jame.
Ljepota bez vrline je poput cvijeta bez mirisa.
Ljepota cvijeta je prolazna; ljudska ljepota je doivotna.
Ljepota je mona, ali je novac svemoan.
Ljepota je u oima promatraa.
Ljubav se sva sastoji od oiju; pa ipak nita ne vidi.
Ljude koji se malo kreu obuzima bolest; kamenje koje se ne kotrlja obrasta
mahovinom.
Ljudi nestaju poput mjeseca koji pred jutro potone iza brda.
Ljudi se boje zlikovca, ali Nebo ne.
Ljudi tee k visokim poloajima kao to voda tei k niskim.
Ljudi ude za osloboenjem; Bog udi za oitovanjem.

Ljudska mata vea je od nebesa: tek to postane car, ve eli biti besmrtan.
Ljudska srca su nejednaka isto kao i lica.
Ljudski ivot je kao svijea na vjetru.

Make koje vole presti ne love mieve.


Majine vrline osiguravaju i vrline kod djece; oeve vrline osiguravaju im slavu.
Majka koja daje sve od sebe, odgojit e lijenog sina.
Makar i rikala, maka nikad nee postati tigar.
Mala kua, velik mir.
Male pukotine lako je zatvoriti.
Maleno nas dijete nikad ne moe prevariti.
Mali amci nisu za velike terete.
Mali lonac najbre provrije.
Mali ne bjee ako ih veliki ne gone.
Malo volimo sebe kad nekoga mrzimo; ali kad volimo samoga sebe, mrzimo pola
svijeta.
Manje govori, vie sluaj.
Marljivi rade rukama; lijeni jezikom.
Marljivost bez tedljivosti je kao igla bez konca.
Marljivost je kraljevski put k uenju.
Marljivost je neprocjenjivo bogatstvo, a tedljivost je nain da se ono zadri.
Marljivost nadoknauje prirodnu darovitost.
Marljivost vodi k bogatstvu.
Marljivou se stvara bogatstvo u poljima, a lijenou se uzgaja korov.
Metar leda ne zaledi se u jednom danu.
Milosrdan ovjek ne postaje bogat; bogat ovjek ne postaje milosrdan.
Milosrdni se ne trebaju uputati u rat, kao ni pravedni u novarske poslove.
Mirovanje je vanije od aktivnosti.
Misao je slina kopanju bunara: voda je najprije mutna, ali se polako razbistri.
Mjerica vremena vrijedi mjericu zlata; ali mjericom zlata ne moe kupiti mjericu
vremena.
Mladi nemaju iskustva i ne moe im se povjeriti vaan posao.
Mladi se ne bi trebali rugati starcu: koliko dugo ostaje crven cvijet koji se rascvjetao?
Mladi se ne trude, a starci se trude uzalud.
Mladost predlae, starost odlae, a sredina izvrava.
Mnogi uju optubu, ali je malo onih koji uju obranu.
Mogunost ispravljanja pogreke je neto predivno!
Moja tajna je moj zarobljenik; ako mi izmakne, postat e moj gospodar.
Moralnost bi trebalo uzdizati, a ne podcjenjivati.
Mora preivjeti zimu da bi uivao u toplini proljea.
Mora uiti da bi znao to je pravedno.
Moe se biti skroman a ne biti mudar; ali je nemogue biti mudar a ne biti skroman.
Moe se izlijeiti tijelo, ali ne i dua.
Moemo vidjeti krtce koji su postali rasipni; ali neemo vidjeti rasipnike koji su
postali krtci.
Moe zaepiti ui jednom ovjeku, ali nikad ne moe zatvoriti sve oi.
Moete neto skriti od ljudi, ali od duhovnih bia nikako.
Moete prikriti vatru, ali ne i dim.
Mramor i veliki ljudi su tvrdi, hladni i uglaeni.

Mrtvi koje najmanje zaboravljamo upravo su oni koje smo najee zaboravljali dok
su bili ivi.
Mudar ovjek esto se doima sporim.
Mudar ovjek donosi odluke sm; slabi prihvaa javno mnijenje.
Mudar ovjek govori malo, a glupan mnogo.
Mudar ovjek hodi svijetom u prnjama, ali u njedrima krije dragulj.
Mudar ovjek je velik i u najmanjim stvarima, a zao je malen i u najveim stvarima.
Mudar ovjek zaboravlja sve osim svojih pogreaka i svojih dobroinitelja.
Mudar ovjek zaboravlja uvrede, kao to nezahvalnik zaboravlja dobroinstvo.
Mudar ne oklijeva pouiti budalu.
Mudar zec ima tri jazbine.
Mudrac je kao nebo i zemlja: on obuhvaa sve stvari nepristrano.
Mudrac moe stalno putovati, on ne mijenja svoje boravite.
Mudrom ovjeku dosta je i nekoliko rijei.
Mudrost dolazi s godinama.
Mudrost mnotva vea je od mudrosti pojedinca.
Mukarac se brine da se ne upusti u lou trgovinu, a ena da se ne uda za loeg
ovjeka.
Mukareve rijei su poput strijele koja ide ravno u cilj; enine rijei su poput
slomljene lepeze.
Na dugom putu nema lakog tereta.
Na istom leaju sanjaj razliite snove.
Na kamenju koje se kotrlja ne skuplja se mahovina.
Na oltarima se dimi samo tamjan nesretnika.
Na povoljnom vjetru podigni jedra.
Na zajednikom magarcu svi jau.
Nadaj se najboljem; budi spreman na najgore.
Nagaanje je jeftino. Pogreno nagaanje je skupo.
Najblia srca nisu ona koja se dodiruju.
Najbolje drvo moe se nai u nepovoljnim klimatskim podrujima.
Najbolje su zatvorena ona vrata koja se mogu ostaviti otvorena.
Najbolje vrijeme za sadnju drvea bilo je prije dvadeset godina. Sljedee najbolje
vrijeme je danas.
Najbolji vojnici ne vole rat.
Najljepe cvijee najprije uvene.
Najljepe ptice nalaze se u kavezu.
Najljepi je onaj koga nosi u srcu.
Najmanje elimo doznati one istine koje bi nam donijele najvie koristi.
Najtee je hodati pri kraju puta.
Najvea je pobjeda ako rata uope nema.
Najvea je sramota ne stidjeti se svoje sramote.
Naklonou se pridobiva naklonost.
Nakon duge bolesti i sm postane dobar lijenik.
Nakon grubog puta slijedi gladak puteljak.
Nakon velike mrnje uvijek e ostati mala mrnja.
Narode i ene treba najprije ljubiti ako elimo da nas ljube.
Nasilan ovjek umrijet e nasilnom smru.
Naui li pisati, nikad nee prositi.
Navika je druga narav.

Ne bi trebao biti sretan zbog dobitka, niti oajan zbog gubitka.


Ne boj se to je ovjek star, ve to je srce staro.
Ne boj se to je loe rekao; boj se to je loe uinio.
Ne boj se to nema dokaza, ve se boj to je istraitelj pristran.
Ne cijeni ovjeka po visini, niti konja po teini.
Ne inite ono to ne elite da itko sazna.
Ne diraj psa dok spava.
Ne gutaj hranu prije nego to je ne savae; ne govori prije nego to dobro ne
razmisli.
Ne hvali se svojim uspjehom pred osobom koja nije uspjela.
Ne gledaj lopove kad jedu ribu; gledaj kad ih kanjavaju.
Ne grdi svoju enu uveer, jer e morati spavati sm.
Ne krianje, ve let divlje patke potie jato da je slijedi.
Ne moe se istodobno misliti na vie stvari.
Ne moe se pretakati med bez lizanja prstiju.
Ne moemo sprijeiti ptice da nam lete iznad glave, ali ih moemo sprijeiti da nam
sagrade gnijezda u kosi.
Ne moe oekivati od konja da juri ako ga nisi pustio da se napase.
Ne moe pljeskati samo jednom rukom.
Ne moe svirati samo na jednoj ici.
Ne moe uhvatiti tigrovo mladune dok ne ue u tigrovu jazbinu.
Ne moe uspjeti ako esto mijenja smjer.
Ne moe uvijek svakomu udovoljiti.
Ne moete uvijek zadovoljiti sve ljude.
Ne naui li lijenik ispravno lijeiti, postat e ubojica.
Ne peri prljavo rublje pred svijetom.
Ne pitaj gosta mora li zaklati koko.
Ne pitam te koliko si skoio, ve koliko skae.
Ne postaje se lijeni prosjak tuom, ve vlastitom krivnjom.
Ne postoji trik za obilnu etvu: treba se primiti motike.
Ne procjenjuj konja po njegovu sedlu.
Ne rugaj se starosti, ve se moli da je doivi.
Ne rui istoni zid da bi od njegovih cigala popravio zapadni.
Ne stoj uz rijeku gledajui ribe; idi kui i naini mreu.
Ne sudi osobu po njezinom izgledu.
Ne uputaj se u posao ako se ne zna smijeiti.
Ne uputajte se u dublji razgovor s osobom koju poznajete povrno.
Ne uzoholi se zbog uspjeha, i ne obeshrabri se zbog neuspjeha.
Ne zaboravljaj svoje neuspjehe u trenutku uspjeha.
Ne zapoljavaj ljude u koje nema povjerenja; ne sumnjaj u ljude koje zapoljava.
Ne zavodi ovjeka samo ljepota tijela; moe ga zavesti i ljepota duha.
Ne eli li biti sumnjiv, ne vei cipele u polju lubenica.
Ne udi za iznenadnom sreom.
Ne uri naprijed dok nisi pitao za put.
Nebo nagrauje marljive ljude.
Nebo pomae onome tko pomae sebi.
Nebo potamni prije kie; ovjek prije bolesti.
Neije junatvo ne moe prosuivati samo prema pobjedi ili porazu.
Nee se izgubiti ako redovito pita za smjer.
Nedoitana knjiga isto je to i neokonan put.

Neka te vie brine teka bolest nego zla sudbina.


Nekad ni sami ne znamo to je za nas dobro.
Neki vole mrkvu, a neki kupus.
Nekoliko aa vina sklopi stotinu poslova.
Nema blagdan koji ne bi zavrili.
Nema lakta koji se svija prema van.
Nema nagrade bez dobrih djela.
Nema nieg gorega od bespomonog neprijatelja; on nas moe poraziti.
Nema niega slabijeg od vode. Ipak, kad naie na vrstu ili otpornu tvar, ona joj ne
moe odoljeti i izmijeniti joj put.
Nema pira koji ne zavri.
Nema rue od stotinu dana.
Nema te planine na koju se nije mogue popeti.
Nema vee naslade od itanja knjiga i nema vanijeg posla od pouavanja sinova.
Nema vee tuge od hladnog srca.
Nema veeg laljivca od onoga koji govori o sebi.
Nemoj initi drugima ono to ne eli da oni uine tebi.
Nemoj graditi novi brod od starog drveta.
Nemoj razmaziti dijete jer e ti initi nevolje.
Nemoj se bojati sporog hoda; boj se stajanja.
Nemoj se alostiti to te ljudi ne poznaju, ve, naprotiv, to ti njih ne poznaje.
Nepoten ovjek putuje trnovitim putom.
Nesrea je izvrstan lijek koji odjednom lijei od mnogih bolesti.
Nesrea je postupati s ljudima nepravedno.
Nesrea nikad ne dolazi sama.
Nesrea ulazi samo na ona vrata koja smo joj ostavili otvorena.
Nesree izlaze iz usta; bolesti ulaze kroz usta.
Nesretan je ovjek koji vidi stvari samo onako kako izgledaju.
Nesretan lijenik lijei glavu bolesti, a sretan njezin rep.
Nestrpljiv ovjek ne bi trebao pokuavati jesti vruu kau.
Neugledni ljudi vole pretjerano ukraavanje.
Neusvojeno znanje je poput nekuhane rie.
Nevjet lijenik ubija bez maa.
Neznanje je no duha, no bez mjeseca i zvijezda.
Ni najbolja kuharica ne moe skuhati obrok bez rie.
Ni najbolji lijekovi ne lijee smrtonosnu bolest.
Ni najbolji sudac ne moe presuditi u obiteljskoj svai.
Ni najbri konj nije bri od rijei.
Ni najkrvoloniji tigar ne jede svoje mlade.
Ni najljepi sutranji dan ne moe nam vratiti jueranji.
Ni najvjetije ruke ne mogu istodobno ivati dvjema iglama.
Ni ono to se dogodilo pred naim oima nije obvezatno istina; moe li se onda
vjerovati rijeima izreenima iza naih lea?
Ni roena braa ne zaboravljaju dugove.
Ni vrag ne moe nauditi potenom ovjeku.
Nije lopov svatko na koga pas laje.
Nije prekasno postaviti ogradu ni onda kad su neke ovce ve pobjegle.
Nije teko znati, nego djelovati.
Nijedna igla nije otra s obiju strana.

Nikad ne radi stojei ono to moe raditi sjedei; niti radi sjedei ono to moe raditi
leei.
Nikad ne optuujemo a da malo ne laemo.
Nikakvim novcem ne moe kupiti lijek protiv kajanja.
Nita ne kota pitati za savjet.
Nita nije teko, treba samo htjeti.
Niti s tisuu zlatnih grumena ne moe kupiti ono za ime ti srce ezne.
Nitko nije otok.
Nitko nije prestar za uenje.
Nova metla bolje mete.
Novac e otvoriti oi i slijepcu, a zatvoriti oi i debelom sveeniku.
Novac ponekad uklanja neprilike, ali ih i stvara.
Novac prisiljava i mrtve da govore, a bez novca se ne mogu ni nijemi prisiliti da ute.
Novac ti omoguuje da ide svojim putom.
Novac u rukama neenje: bilo pa prolo.
Novac uklanja runou.
Novac zaraen trgovinom traje trideset godina; novac zaraen znojem traje stotinu
godina.
Novcem moe i bogove zvati u pomo, a bez novca ne moe ni ljude.
Novcem ne moe vratiti mladost.
Novi vladar imenuje nove dunosnike.
Novoroeno tele ne boji se tigra; a kad mu narastu rogovi, boji se i vuka.
Obavijeteni ljudi ne rade u tami.
Obiite vie prodavaonica, i nikad vas nee prevariti.
Obitelj ne upropatavaju glupi sinovi, nego pametni.
Obogatiti svoj duh i olakati svoje srce, odmoriti svoj jezik i umoriti svoje ruke,
polako jesti i brzo spavati u tome je sva mudrost.
Oi otvori irom, a usta vrlo malo.
Oisti odvodne cijevi dok je jo lijepo vrijeme.
Od deset mogunosti sueve odluke devet e ih ostati nepoznato.
Od dudovog lista strpljivou postaje svilena haljina.
Od jedne nti svile ne moe nastati konac.
Od mnogo sitne kie moe nastati poplava.
Od svih trideset est mogunosti najbolji je bijeg.
Od trulog panja ne pravi se skulptura.
Od zla ovjeka ostaje smrad tisuu godina.
Odapeta strijela ne moe se vratiti.
Odgoj djece zapoinje dok su jo mala; upravljanje kuanstvom poinje radom i
tedljivou.
Odlike neke ene ne mogu se bolje pohvaliti nego kad se kae: ona nije uena.
Odvanome nije nepremostiva nijedna potekoa.
Ograniava li svoje elje, izbjei e dugove.
Oluja tutnji, ali donese malo kie.
Onaj kojega nose na stolcu ovjek je poput onih koji nose stolac.
Onaj tko jae tigra, boji se sii.
Onaj tko je premjestio goru, poeo je s kameniima.
Onaj tko ne eli smoiti noge, nee uloviti ribu.
Onaj tko nije kuao gorko, ne zna to je slatko.
Onaj tko pita, glupan je pet minuta; onaj tko ne pita, ostaje glup zauvijek.

Onaj tko sebe moe vidjeti u svim oblicima, pravi je mudrac.


Onaj tko stvara nered, trebao bi ga i razmrsiti.
Onaj tko trai da mu se produi ivot, treba najprije to i zasluiti.
Onaj tko zna da je dovoljno dovoljno, uvijek e imati dovoljno.
Onaj tko uzvraa dar, umanjuje nam radost darivanja.
Oni koji govore lijepo, ne govore uvijek najbolje.
Oni koji ne itaju, nisu nita bolji od nepismenih.
Oni koji nemaju nikakvih zasluga, ne mogu suditi o drugima; oni koji ih imaju, to i ne
pokuavaju.
Oni koji se ustruavaju pitati za smjer, zalutaju.
Oni koji su u istom poslu natjeu se jedni s drugima.
Oni koji tlae slabe nisu snani ljudi, ve kukavice.
Oni koji umnoavaju zla djela na kraju su gubitnici.
Oni koji znaju, ne govore; oni koji govore, ne znaju.
Oni koji znaju, odabrat e zeta; oni koji ne znaju, izabrat e imanje.
Oni kojima je na vrhu svijetlo, ne znaju kako je tamno onima dolje.
Onima koji ive u brdima, ne smeta padina.
Ono to uje ne mora biti tono; ali ono to vidi istina je.
Ono to si ve nauio, daje ti odreenu prednost.
Onome tko sudjeluje u poslu, sve je nejasno; onome tko gleda sa strane, sve je jasno.
Onome tko zna ekati, vrijeme otvara vrata.
Opasno je navui na sebe gnjev mnotva.
Opratanje vodi k srei.
Opremiti kuu teko je kao to je teko kopati zemlju iglom; razoriti dom lako je kao
to je vodi lako odnijeti pijesak.
Oprezna noga moe svugdje hodati.
Oprost je ludost samo za one koji se nisu osvetili.
Osobiti ljudi ostaju zaboravljeni.
Osvaja drugih je moan; pobjednik nad samim sobom je jak.
Otra strijela nije nita bez napetoga luka.
Otvori prozor i unaprijedi zdravlje.
Oeni se i zaboravit e majku.
Oeni se enom zbog njezinih vrlina, a ne zbog njezinog izgleda.
Pad u jarak opameuje.
Pamet se ogleda u prepoznavanju prilika.
Pametan ovjek naui deset stvari, a vjeruje da zna jednu; budala naui jednu stvar, a
vjeruje da ih zna deset.
Pametan lijenik nikad sm sebe ne lijei.
Pametna djeca ne postanu uvijek znamenite osobe.
Pas koji grize ne pokazuje zube.
Pas u kuici laje na svoje buhe; pas koji lovi ni ne osjea ih.
Patnja neke ljude ini boljima.
Pazi da se roba ne pokvari i ljudi ne ulijene.
Pazi to govori jer ne zna tko te slua.
Penji se na planine da bi gledao nizine.
Pie baca tugu u zaborav, ali se ona vraa sljedeeg jutra.
Pijan i lud roena braa.
Planinskoj oluji prethodi nestani vjetri.
Planinu e pomaknuti samo onaj tko je prvo pomicao kamenie.

Plemenit ovjek boji se triju stvari: zapovijedi Neba, velikih ljudi i mudraca.
Pobijedi slabosti uei od tuih vrlina.
Pobjednici su kraljevi; pobijeeni su banditi.
Pobrini se za svoja vrata, i ne prosuuj o tuim enama.
Poetak i svretak pruaju si ruke.
Poetak mudrosti jest nazvati stvari njihovim pravim imenom.
Poisti snijeg ispred svojih vrata i ne brini za onaj na susjedovu krovu.
Pod dobrim uvjetima bolje je otii nego doi.
Pod nebom nema tekih poslova, samo je potrebno da ljudi imaju glavu.
Podignite jedro jedan metar i dobit ete deset metara vjetra.
Pogledaj jo jednom... To te nita ne stoji.
Pogreka je nainiti pogreku i ne ispraviti je.
Pogrena elja najvei je neprijatelj sree.
Pohlepan izgubi sve.
Pomicanjem jedne grede poremeti se itav snop.
Poljodjelac se nada kii; putnik lijepom vremenu.
Pop iz udaljene zemlje bolje ita obred.
Poplava i poar su nemilosrdni.
Popravljaj krov dok je nebo modro; skupljaj znanje dok si jo mlad.
Popravljaj krov prije kie.
Posluaj to stariji kae, ili e poaliti.
Postavi dugorone ciljeve; obavljaj kratkorone zadatke.
Postoje dva savrena ovjeka: jedan mrtav, a drugi neroen.
Postoje lijeni ljudi, ali ne i lijena polja.
Postoje lijeni ljudi, ali ne postoje lijena polja; posij pravodobno, i pravodobno e
roditi.
Postoji tisue putova, ali je samo jedan pravi.
Postupaj pravilno i uspjet e u svemu.
Posuena odjea ne pristaje dobro.
Poten ovjek ne boji se zakona.
Poten ovjek ne boji se svoje iskrivljene sjene.
Potenje je najbolje naelo.
Potuj mrtve kao da su jo ivi.
Potuj obiaje naroda u koji doe.
Pothvati proizlaze iz sloge, a snaga iz jedinstva.
Potokom suza nee zalijeiti ni modricu.
Pouavati znai uiti.
Pozivanje nekoga u goste je prihvaanje odgovornosti za njegovu sreu sve dok je pod
naim krovom.
Poznavati druge samo je znanje; poznavati sebe jest mudrost.
Pouda je izvor najveeg jada: poudan prijatelj potajni nam je neprijatelj.
Pravda je dravi mnogo korisnija od prihoda.
Pravda je kao bludnica: ne daje se onome tko nema novca.
Pravednik udi za istinom i pravdom vie nego za hranom.
Pravednost vodi k miru.
Pravi ovjek preuzima odgovornost za svoja djela.
Pravi je gospodin onaj tko je spreman pomoi drugima u ostvarivanju njihovih ciljeva.
Pravi junak nije onaj tko svlada ljutitog tigra, ve onaj tko nadzire svoju ud.
Pravi se gospodin nikad ne dokazuje rijeima, nego djelima.
Pravo zlato ne boji se vatre.

Pravodobno lijei bolest pa e utedjeti i novac i muku.


Prazna glava otvorena je svim prijedlozima, ba kao to u praznoj zgradi odzvanjaju
svi zvukovi.
Prazne posude najjae zvee.
Pred vratima bolesnih siromaha lijenici ne silaze sa svojih nosiljki.
Pred vratima dobroga lijenika puno je bolesnika.
Predodreeni neprijatelji susreu se u uskim uliicama.
Predugaka odjea te sputava; nepotrebne sumnje te uznemiruju.
Prejaka vatra unitava hranu.
Prekasno je epiti pukotinu kad je amac usred rijeke.
Prekomjernost kodi.
Prema svakomu se ponaaj kao da prima uglednog gosta.
Prema tuim pogrekama odnosi se paljivo kao prema svojima.
Pretjerana radost dovodi do alosti.
Pretjerano otvaranje usta zavrava tetom.
Pretjeranom grdnjom i batinama gubi se pravi uinak.
Pretrpi malu uvredu i bit e poteen velike; podnesi mali gubitak i bit e poteen
velikoga.
Previe hrane je neukusno, previe rijei je bezvrijedno.
Previe kuhara pokvari juhu.
Previe rijei kodi dui; previe hrane kodi tijelu.
Previe srdbe teti dui; previe hrane teti tijelu.
Previe novca zamara tijelo; previe elja ranjava duu.
Pri brzom hodu nema dobrih koraka; samo kad se polako jede, moe se osjetiti okus
jela.
Pri izboru je bolje nita ne znati nego sve znati.
Prihvaajui od drugih, gubi svoju slobodu.
Prijatelj u nevolji je pravi prijatelj.
Prijateljstvo treba biti dugorono, a dugovanje kratkorono.
Prije nego krene po osvetu, iskopaj dva groba.
Prije nego to otvori prodavaonicu, naui se smijeiti.
Prije nego to udari psa, raspitaj se tko mu je gospodar.
Pri stvaranju zakona strogost; pri izvravanju zakona blagost.
Pripremi lijes i gledaj kako se bolesnik oporavlja.
Priroda je blaga prema mukarcu, ali je mukarac okrutan prema eni koju ljubi.
Priroda je enu podredila mukarcu, ali ona ne poznaje robove.
Priznati to zna i to ne zna to je pravo znanje.
Problemi u pojedinoj obitelji stvaraju nevolje itavom susjedstvu.
Proi cestom da bi je upoznao; obavljaj posao i postat e ti lak.
Promatrai vide ahovsku igru bolje od samih igraa.
Promisli prije nego to skoi.
Pronaen izgubljeni sin vrjedniji je od zlata.
Prolost je jasna kao zrcalo, a budunost crna kao katran.
Prolost je mirisavija od ljiljana u cvatu.
Prvi dio noi razmiljaj o vlastitim manama, drugi dio o manama drugih.
Prvi znak mudrog ovjeka jest da jednim pogledom shvati s kim ima posla.
Ptica ne pjeva zato to zna odgovor. Ona pjeva zato to zna pjesmu.
Ptica ostavlja samo prolaznu pjesmu; ovjek prolazi, ali njegov glas ostaje.
Pticama su najvanija krila; ovjeku su najvanije ambicije.
Pun ajnik uti; napola prazan umi.

Puno ljubaznosti, puno i lukavosti.


Put k srei ispunjen je padovima.
Put od tisuu milja poinje prvim korakom.
Put pred sobom upoznat e pita li one koji se njime vraaju.
Put u neto veliko zapoinje u domu.
Put u visove zapoinje u dolinama.
Putuje li amcem, pripremi se biti mokar.

Rad osigurava dugovjenost, a zabava vodi u propast.


Radi zorom, a odmaraj se kad zae sunce.
Radosno srce vraa mladost.
Radost daje ovjeku srce.
Raamo se njeni i slabi; umiremo vrsti i kruti.
Rana koju ti zada prijatelj nikad ne zacijeli.
Rani poinak i rano ustajanje ine ovjeka krjepkim.
Ranjeni ratnik jo uvijek moe postati djed.
Raspituj se i postat e znalac.
Razgovor nee skuhati jelo.
Razgovor o zlu navlai zlo.
Razlikuj bliske od povrnih prijatelja kao donju i gornju odjeu.
Razmazi dijete, i natetit e mu; razmazi suprugu, i natetit e sebi.
Razmisli o svojim pogrekama i izbjei e nesreu.
Recept je esto dobar, ali lijek ne valja nita.
Rije je sjekira kojom se otvaraju srca.
Rijei su kljuevi srca.
Rijei su samo rijei, i bez srca nemaju znaenja.
Rijei prolaze kao vjetar; papir i pero vrsti su kao gore i rijeke.
Rijeku mjere tapom, a ljude po rijeima.
Rijetke stvari su vrijedne.
Roditelji su ti dali ivot, a volju naini sm.
Roditeljsku ljubav e razumjeti tek kad bude imao svoje dijete.
Roenje je velika stvar, a odgoj jo vea.
Ruke besposliara vraja su igraka.
Rua ima trnje samo za onoga tko je bere.
Rue imaju i trnje.
Runa domaica blago u kui.

S ambicijama moe ii kamo god eli; bez njih ne moe nikamo.


S bogatstvom se upravlja i vragovima; bez bogatstva ni ljudima.
S druge strane ograde trava je uvijek zelenija.
Sa stotinu mukaraca se moe nainiti tabor, ali je potrebna ena da bi se nainio dom.
Sa zakonima je kao s vodenim branama: kad se na jednom mjestu probiju, sve ostalo
je bezvrijedno.
Sadi li konoplju, et e konoplju; sadi li grah, brat e grah.
Samac pojeo, i cijela mu obitelj sita.
Samo jedan pogrean pokret moe dovesti do tekih posljedica.
Samo mirno uti pa e ubrzo uvidjeti kako je smijean brbljavac; dri vrata zatvorena
pa e shvatiti kakva uznemiravanja i neugodnosti prouzrouju mnogi posjeti.
Samo onaj tko je proao cestu zna gdje su velike rupe.
Samo tri dana bez itanja, i razgovor postaje nezainjen.

Samo tuim oima mogu se vidjeti vlastiti nedostatci.


Sanjao sam tisuu novih putova... probudio sam se i poao starim.
Sebinost i urba stvaraju pogreke.
Sebinost je korijen sviju zala.
Seljakovo jelo ovisi o vremenu.
Sin kao vuk, a ini nam se kao mi; ki kao mi, a ini nam se kao tigrica.
Siromah koji se drui s bogataem uskoro e postati toliko siromaan da nee moi
kupiti ni par gaa.
Siromah nagaa to prua bogatstvo; bogata pak ne zna to znai siromatvo.
Siromah, star i bolestan vrhunac su nesree na Zemlji.
Siromahu je itav ivot na polju.
Siromahu su sve nade u volu.
Siromasi obogauju bogatae svojim radom; bogatai upropatavaju siromahe svojim
uitcima.
Siromatvo gui ambicije.
Siromatvo, starost i bolest sve istodobno moe podnijeti samo mudar ovjek.
Sitniav ovjek pamti uvrede; velik ovjek pun je zahvalnosti.
Sitome je i janjetina gorka.
Sjajno zlato ima svoju cijenu, a znanje je neprocjenjivo.
Sjedi i promatraj kako se tigrovi bore; kad se meusobno izgrizu, bit e ti lake.
Sjedinjenje nakon kratkog razdvajanja slae je od medenog mjeseca.
Sjena se eta tamo gdje sunce eli.
Sklopljena knjiga je samo sveanj papira.
Skromnost je suputnica uspjeha.
Slava i srea dovode do mnogih nevolja.
Slai se sa susjedima i odravaj vezu s dalekim prijateljima.
Slikajui kruh, nee napuniti eludac.
Sloga pretvara blato u zlato.
Smijeh je lijek za stotinu bolesti.
Smijekom e svojemu ivotu dodati deset godina.
Smrt i rastanak s bliskima tei su od tisuu bli i tug.
Snani se othrvaju bolesti; slabi pred njom pokleknu.
Snoljivost je bogatstvo doma.
Snovi su odraz nae svijesti.
Sposobnima se postavlja vie zahtjeva.
Sposobnom ovjeku postavljaju se mnogi zadaci, a glupan ostaje besposlen.
Spoticanje moe sprijeiti pad.
Spoznaj jednu istinu u potpunosti i razumjet e ih sve.
Srami se ako ne ui, a ne ako ne zna.
Srce mudrog ovjeka zatvoreno je za poroke, a otvoreno za porone ljude.
Srea i nesrea isprepletene su poput vlakana u konopcu.
Srea i nesrea su susjede.
Srea je naklonjena budalama.
Srea je neto to se ini, neto to se voli, neto emu se nada.
Srea pomae i drugima.
Srea sljedeega vijeka gradi se u ovom.
Srea nikad ne dolazi u paru; nesrea nikad sama.
Srea se krije u nesrei, a nesrea vreba iz sree.
Sretan ovjek je laica koja plovi pod povoljnim vjetrom.
Staloen i smiren ovjek pobjeuje u svakoj utrci.

Starci se ne bi trebali eniti mladim enama.


Stare krave su poslune.
Stari konj poznaje put.
Stari prijatelji su bolji od novih znanaca.
Starija osoba u kui je poput riznice.
Staro je drvee uplje, a vremeni ljudi su puni znanja.
Starog psa ne moe nauiti novim vjetinama.
Starost i siromatvo jedna od tih dviju nevolja je dostatna.
Starost je nevana onomu tko je mlad u srcu.
Stavi sedlo na pravog konja.
Stega izvire iz ljubavi.
Stijenj se uzalud troi ako u svjetiljci nema petroleja.
Stisni zube, ali u dug ne uzimaj.
Stoji li uspravno, ne boj se svinute sjene.
Stotinu vjetina ne vrijedi kao savrenstvo u jednoj.
Strana koja nije u pravu uvijek prva podie tubu.
Strast kojoj ispustimo uzde nalik je pijanstvu. Lijek se sastoji od dviju rijei: vladaj
sobom.
Strog majstor stvara valjanog egrta.
Strpljivom ovjeku nijedna zadaa nije preteka.
Strpljivou od dudovog lista nastaje svila.
Strpljivou s vremenom od trave postane mlijeko.
Strpljivom ovjeku vrijeme brzo prolazi.
Strpljivost titi od uvrede kao odijelo od hladnoe.
Strunjak za svaki posao nije strunjak ni u jednom poslu.
Sudbina ima etiri noge, osam ruku i esnaest oiju: kako se onda grjenik sa samo
dvjema nogama, dvjema rukama i dva oka moe nadati da e joj pobjei?
Sumnjiavi ljudi nisu poteni; poten ovjek nije sumnjiav.
Sumnjiavost stvara izmiljene strahove.
Suncu ne treba paliti svijeu.
Suprunici se svaaju bez zamjeranja.
Susjedi su drai od roaka koji ive daleko.
Susret s prijateljem u stranoj zemlji jest kao kia poslije sue.
Suzdri se u trenutku ljutnje i izbjei e godine aljenja.
Suze koje kod majke izazove dijete, jedino ono moe osuiti.
Sva nepravedno steena bogatstva otapaju se poput snijega u rukama svojih
posjednika.
Svaka kua ima svoju crnu svinju.
Svaka obitelj ima svoju tunu priu.
Svaki ovjek ima svoje radosti.
Svaki je trenutak dragocjen.
Svaki kuhar hvali svoj umak.
Svaki narataj anje ono to je prethodni sijao.
Svaki put kad otvori knjigu, neto naui.
Svaki ivot ima neku svrhu.
Svakih stotinjak milja nai e razliite obiaje.
Svako vrijeme ima svoje junake.
Svatko je odgovoran za sudbinu svoje zemlje.
Svatko je ugledan onoliko koliko si ugleda moe pribaviti.
Svatko na svoj nain tumai nebesku glazbu.

Svatko neka mete snijeg pred svojim vratima i neka ne dira inje na susjedovom krovu.
Sve bolesti poinju prehladom.
Sve moe kupiti za odreenu cijenu, osim vrline svojih potomaka.
Sve se oprata onima koji sebi nita ne oprataju.
Sve su gljive jestive, ali neke samo jednom.
Sve to je vrijedno, ne moe se brzo usavriti.
Sve zablude imaju svoje vrijeme, a i najmanja istina i nakon sto milijuna potekoa,
mudrolija i spletaka ostaje uvijek ono to je bila.
Svejedno je bila maka crna ili bijela, vano je da lovi mieve.
Svi cvjetovi budunosti u sjemenu su sadanjosti.
Svi su ljudi braa.
Svi su ljudi dobri ako od njih ne trai pomo.
Svi veliki umovi misle jednako.
Svijet glaa ovjeka kao to kamen otri no.
Svijet je kao ahovska igra: svakim potezom se mijenja.
Svijet je nadola bujica; postoji li itko tko to moe promijeniti?
Svoju slomljenu ruku dri u svojemu zavoju.

etnja nakon obroka zalog je dugog ivota.


tedei ibu razmazit e dijete.
tedljivost je ptica to nosi komadi zemlje u kljunu; razmetljivost je poput probuene
brane.
to je lijepo, kratko traje.
to je no dua, vie sanjamo.
to je vea zarada, vei je i rizik.
to neki narod ima vie dobrih knjiga, to mu vie na itanje daju loe.
to nekome kaemo na uho, uje se na udaljenosti od tisuu milja.
to plie znanje, to vea oholost.
to se vie popne, dublje e pasti.
to se vie znoji u miru, manje e krvariti u ratu.
to stariji lopov, to vea kukavica.
to vie troi, manje ima; to vie ui, vie zna.
to vie urimo razmrsiti klupko konca, to ga vie zamrsujemo.
to ena vie voli svojega mua, to vie ispravlja svoje pogreke; to mu vie voli
svoju enu, to vie poveava svoje mane.
tuje mrtve bogove, no ive bogove ne tuje.
utnja i rumenilo oruje su ena.

Tek kad doe zima, vidimo da su bor i empres zimzeleni.


Tek kad izie iz vode, vidjet e blato na nogama.
Tek kad prijee rijeku, moe rei krokodilu da mu smrde usta.
Teret je lake nositi ako je ravnomjerno rasporeen.
Teret to ga nosi drugi ne ini se tako tekim.
Teko je otpoeti posao, a jo ga je tee zadrati.
Teko se dogovoriti s mnogo ljudi.
Teko se zatititi od udarca iz potaje.
Tenja za dobrim je poput uspona; tenja za zlim je poput silaska.
Tigrove are vide se na leima, a ljudske spletke kriju se u srcu.
Tisuu lai ne vrijedi kao jedna istina.
Tko astoljublju rtvuje savjest, spaljuje slike da bi dobio pepeo.

Tko ini nevaljala djela, nesretno zavrava.


Tko dobro planira, nee nikad ostati gladan.
Tko dobro poznaje sebe i neprijatelja, uvijek pobjeuje; tko poznaje samo sebe, moe
jednom pobijediti, ali e drugi put pretrpjeti poraz; tko pak ne poznaje ni sebe ni
neprijatelja, nikad nee pobijediti.
Tko goni dva zeca, ne ulovi nijednoga.
Tko hvali svojega sina, uznosi sebe; tko kudi svojega oca, grdi sebe.
Tko ima hrabrosti ispraviti svoje pogreke, dugo ih nee ponavljati.
Tko ima mnogo novca a nema djece, nije bogat; tko ima mnogo djece a nema novca,
nije siromaan.
Tko ima, ne razumije onoga koji nema.
Tko ima silu, uzima silom; tko nema sile, uzima pameu.
Tko ima vie vrlina nego talenata, osobit je ovjek; tko ima vie talenata nego vrlina,
manje je vrijedan.
Tko je dobar sin, dobar je i brat, dobar mu, dobar otac, dobar roak, dobar prijatelj i
dobar graanin.
Tko je sposoban zacrvenjeti se, ne moe biti crna srca.
Tko je uzajmio, stoji na nogama; tko je pozajmio, stajat e na koljenima.
Tko jede pomalo, nikad ne gubi tek.
Tko me iza lea kudi, taj me se boji; tko me u oi hvali, taj me prezire.
Tko mi ukazuje na moje mane, ui me; tko mi ukazuje na moje vrline, laska mi.
Tko moli kleei u mraku, taj doista moli.
Tko ne misli na druge, jednog dana e ustvrditi da ni drugi ne misle na njega.
Tko ne moe podnijeti sitne nedae, nikad nee postii nita veliko.
Tko ne moe podnijeti male poraze, pokleknut e pred velikim zadacima.
Tko nema nijednog prijatelja, ide kao stranac po zemlji.
Tko obuzda gnjev, pobijedio je silnog neprijatelja.
Tko poznaje svoje srce, nema povjerenja u svoje oi.
Tko promatra igru aha u tiini, osobit je ovjek.
Tko proiruje srce, suzuje usta.
Tko se boji kazne, ne postaje olako zao.
Tko se ne zna hvaliti, ne zna vjetinu uspinjanja.
Tko tei za vrlinama, nalik je ovjeku koji se penje na brdo; tko se prepusti porocima,
nalik je ovjeku koji se stropotava s visine.
Tko trai istinu, mora je znati podnijeti.
Tko uzima lijek i zanemaruje prehranu, uzalud troi lijenikovo znanje.
Tko vjeruje u svoje snove, prespava cijeli ivot.
Tko eli klevetniku zatvoriti usta, ne smije mu se osveivati.
Tonu i oni koji znaju plivati.
Traeva moe biti koliko hoe, ali ako ih ne slua kao da ih nema.
Trava je uvijek zelenija s druge strane ograde.
Trai i nai e, zanemari i izgubit e.
Treba samo marljivo uiti, i ne boj se da nee nauiti.
Treba ti godina dana da stekne prijatelja, no dosta ti je jedan sat da ga duboko
povrijedi.
Treba zatvarati usta kao to se zatvara boca da bi se ouvalo vino.
Trenutak je poput komadia zlata, ali se nikakvim zlatom ne moe kupiti trenutak.
Trgovac lubenicama ne vie: Evo bljutavih lubenica!
Tri dana nemoj itati knjige, i tvoje e rijei izgubiti ljepotu.

Tri godine ini dobra djela, i malo tko e znati; jednom uini loe, i znat e itavo
podnebesje.
Tri puta rano ustani i dobio si cijeli radni dan.
Tri enine vrline jesu: sluati oca, sluati mua i sluati sina.
Trojica slonih mogu pridobiti cijeli svijet.
Trulo drvo ne moe se rezbariti.
Tua etva uvijek je najbolja etva; vlastita djeca uvijek su najbolja djeca.
Tue vrline pomau nam u ispravljanju vlastitih pogreaka.
Tuakaj se po sudu tri godine i nauit e gotovo koliko i odvjetnik.
U bogatim obiteljima ima vie grjenika.
U doba mira ne zaboravljaj na opasnost.
U dug se daje stojei, a natrag se trai na koljenima.
U dugoj igri nema pobjednika.
U glavi pijana ovjeka vrti se nakon dvije ili tri ae; u glavi tata ovjeka vrti se
nakon prve laske.
U glazbi se najbolje uiva u drutvu.
U glupana i srea glupa.
U jednoj se umi ne nalaze dva tigra.
U jednom trenutku stranci, u drugom prijatelji.
U kuu opreznog ovjeka nesrea ne ulazi lako.
U malome je sve ukusno.
U obitelji gdje se tedi ima dovoljno i kruha i ruha.
U poetku je sve teko; ali kad jednom neto uini, nita nije teko.
U prirodi ima iznenadnih oluja; u ivotu ima neoekivanih ishoda.
U prirodi postoji hladno, toplo, oblano i vedro; u ivotu postoji tuga, radost,
razdvajanje i spajanje.
U prologodinji kalendar se ne gleda.
U raspravi s drugima zadri svoje gledite.
U snanog vojskovoe nema slabih vojnika.
U sretnim vremenima zaboravljamo zahvaliti; u tekim vremenima grlimo Boje noge.
U staroj ulici i susjedi su stari.
U svakom poslu marljivost vodi k savrenstvu, a neozbiljnost k propasti.
U sveanim trenucima, vie nego ikad, mislimo na drage osobe koje su daleko od nas.
U tekoj bolesti traimo bilo kojeg lijenika.
U uenju nema granica.
U vinu je istina.
U vladarevoj nazonosti i najduhovitiji aljivac je nijem.
U zajednitvu je snaga.
U eni se trae vrline, a u ljubavnici ljepota.
Udana ki isto je to i prodano polje.
Uen ovjek ne mora otii od kue da bi upoznao svijet.
Uenost je blago koje svojega gospodara slijedi posvuda.
Uenje i radoznalost put su k znanju.
Uenje je kao plivanje uz vodu: na trenutak stani, i ve se vraa.
Uenje je poput brzog putovanja: ni na trenutak nema zaustavljanja.
Uenje je poput veslanja uzvodno: ako ne napreduje, nazaduje.
Uenje napamet nije bolje od prirodnog razumijevanja.
Uenik uvijek treba biti spreman, jer e se uitelj prije ili poslije pojaviti.
Ui dok si mlad da ne bi alio kad ostari.

Uini nekome uslugu i uinio si je samom sebi.


Uitelji ti otvaraju vrata, ali mora ui sm.
Uiti a ne misliti je glupo; misliti a ne uiti je pogibeljno.
Uhranjene kokoi ne nesu jaja.
Ukradi iglu dok si dijete i krast e zlato kad odraste.
Um caruje nad tijelom.
Um hrani tisue usta, a tjelesna snaga samo jednu osobu.
Unutranjost se uvijek ogleda u vanjtini.
Upoznati sebe i svojega suparnika siguran je put k pobjedi.
U ruci koja daje cvijee ostane neto mirisa.
Usamljenost u starosti najvea je gorina u ivotu.
Uspjeh su tri dijela sposobnosti i sedam dijelova truda.
Uspjesi su rezultat marljivosti; dangubljenjem se ne postie nita.
Usrei one koji su oko tebe, i doi e oni koji su daleko.
Usredotoi se i uspjet e probiti planinu.
Usta su ulazna vrata za bolesti i izlazna vrata za nesreu.
Ustrajnost je vrjednija od golemog bogatstva.
Ustrajnost je zalog uspjeha.
Ustrajnost vodi k uspjehu.
Usvoji vjetinu i koristit e ti cijeli ivot.
Utedi svaki dan pomalo pa e za tri godine imati konja.
Uvijek postoji izlaz.
Uvjerljivi ljudi uvijek su u prednosti.
Uvjebavanje vojnika je kao treniranje tigrova: kad tigar naraste, napadat e druge.
Uz dobru enu ivot je bezbrian.
Uzmi u dug od malog ovjeka pa e ti dosaivati od jutra do veeri.

Vani sudimo po odjei; kod kue prosuujemo ovjenost.


Veliina tornja mjeri se po veliini njegove sjene, a ovjekova veliina po broju
zavidnih.
Velik posao ne moe se obaviti za jedan dan.
Velika rijeka sastoji se od bezbroj kapi.
Velika srea dolazi s neba; mala srea dolazi od ovjeka.
Velike ptice ne jedu malo zrnje.
Velike se stvari mogu umanjiti; no umanjimo li male stvari, ne ostaje nita.
Velike sumnje velika mudrost; male sumnje mala mudrost.
Veliki se ovjek ne obazire na pogreke malih ljudi.
Veliko bogatstvo je blago s neba, a osrednje bogatstvo nastaje tedljivou.
Vino ne opije ovjeka, nego se ovjek opije sm.
Vino pij iz male boce, uenost iz velike.
Visoko drvee slama oluja.
Vie oranja i sijanja obilnija etva.
Vie se brini za vesla nego za visoke valove.
Vie se brini zbog prevelikih elja nego zbog ogranienog znanja.
Vie vrijedi staro pero za pisanje negoli najbolje pamenje.
Vie vrijedi onaj tko zna sluati nego onaj tko zna govoriti.
Vie vrijedi poznavati vrline svojega neprijatelja negoli svoje mane.
Vjeba dovodi do savrenstva.
Vlada treba biti blaga, a zakon strog.
Vladar je kao amac, a narod kao voda: moe ga nositi, ali i potopiti.

Voda i rijei lako poteku, no ne mogu se vratiti.


Voda koja je daleko ne koristi vatri koja nam je blizu.
Voda planinskog izvora izgubi istou im poinje vrludati.
Voe se prodaje ujesen, a lijek u proljee.
Vojska koja opravdano ratuje mora pobijediti.
Vojska s prevelikim ponosom osuena je na propast.
Voli svoje susjede, ali ne uklanjaj ogradu.
Vraaj ono to si posudio pa e moi posuivati ponovno.
Vrana ne spava s feniksom.
Vrana obojena u bijelo brzo e se pokazati crnom.
Vrata iza kojih je skriveno dobro teko je otvoriti; vrata iza kojih je skriveno zlo teko
je zatvoriti.
Vrata koja vode do kreposti velika su i teko ih je otvoriti.
Vrata mandarinova suda iroko su otvorena. Vi, koji imate pravo, a nemate novca, ne
ulazite!
Vrijednost konja ne mjeri se po topotu, niti se ovjekova ljepota mjeri po izgledu.
Vrijeme brzo prolazi; nemoj ga tratiti.
Vrijeme je kao rijeka: tee i ne vraa se.
Vrijeme leti poput strijele.
Vrijeme nikoga ne eka.
Vrlina je lijepa i u najrunijih, a porok ruan i u najljepih.
Vrlina nikad ne stanuje sama; uvijek ima sustanare.
Vrline koje se kupuju uvijek su skupe.
Vrline lijepih opasnije su od njihovih poroka.
Vrline postaju enom; ljepota postaje ljubavnicom.
Vrsnoa dolazi od marljivosti.
Za ovjeka su vani visoki ciljevi, a za uenje ustrajnost.
Za glupane nema valjanih dokaza.
Za junaka nije vano skromno podrijetlo.
Za prolivenim mlijekom ne vrijedi plakati.
Za putovanje izaberi dobro drutvo, za stanovanje dobre susjede.
Za sreu su nekad dovoljni: suh kruh za jelo, voda za pie i svinuta ruka pod glavom
umjesto jastuka.
Za stolom je bolje jesti negoli spletkariti.
Za stolom se ne znoji; na poslu se ne smrzavaj.
Za suh prst ne prima se sol.
Za svaki uspjeh potreban je novac.
Zaboraviti pretke znai biti potok bez izvora i stablo bez korijena.
Zaboravljaj uvrede, ali ljubaznost nikad.
Zadovoljan um je stalna svetkovina.
Zadovoljstvo u injenju dobrih djela je neiscrpno.
Zao ovjek je kao tigar kojemu su izrasla krila: koga hoe, toga i prodre.
Zapali vatru pred vjetrom i sm e izgorjeti.
Zaponi dan rano i u svemu e napredovati.
Zaposlen ovjek ne mrzne zbog hladnog vremena.
Zato se bacati u vodu prije nego to se amac prevrne?
Zatvor je zatvoren danju i nou, pa ipak je stalno pun; hramovi su stalno otvoreni, a u
njima nema ive due.
Zatvoren um je poput sklopljene knjige: samo komad drveta.

Zavist je poput zrnca pijeska u oima.


Zdravlje ne cijenimo dok se ne razbolimo.
Zdrava hrana bolja je od lijeka.
Zdravo ozraje tjera zlo.
Zgrada se zida od temelja.
Zlatnim slovima je zapisano: nadaj se najboljem, ali budi spreman na najgore.
Zlo i dobro ne dolaze sami, ve kako ih dozovemo.
Zlo koje se boji da se za njega dozna zacijelo je veliko.
Znanje je blago bez teine; nikad ga nema toliko da bude preteko.
Znanje je blago koje svuda prati svojega vlasnika.
Znanje koje se svaki dan ne popunjava, svakog se dana gubi.
Zrno pijeska je malo, ali kodi oku.

eli li obaviti posao, radnik najprije mora naotriti orue.


eli li doznati to e biti od sina, pogledaj mu oca ili uitelja.
eli li koga upoznati, pogledaj s kime se drui.
eli li prestati piti, gledaj pijanca dok si trijezan.
eli li upoznati ovjeka, pogledaj njegova djela.
eli li upoznati ovjeka, sluaj to govori.
eli li uspjeti, posavjetuj se s trojicom starijih.
eli li zakljuati zlobu, zatvori usta.
eljezo se kuje dok je vrue.
enin duh je kao iva, a srce kao vosak.
enina vrlina nije duboka; zato joj je srdba bezgranina.
enu treba sasluati, ali joj ne treba vjerovati.
ivot je jednim dijelom onakav kakvim ga uinimo sami, a drugim dijelom onakav
kakvim ga uine prijatelji koje smo izabrali.
ivot je ogranien; znanje je neogranieno.
ivot poinje sa sedamnaest godina.
ivot je samo most; ne gradi kuu na njemu.
ivot zapoinje danom u kojem naini vrt.
ivotinje nisu svjesne svoje snage, kao ni ljudi svojih mana.
urba stvara gubitke.
uto zlato ima svoju cijenu, a znanje je neprocjenjivo.