Lijeenje i presaivanje hrskavice

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve veoj uestalosti problema s hrskavicom koji su netraumatske,
degenerativne etiologije. Najee se pojavljuju na koljenu, a dobna granica se sve vie pomie prema
adolescenciji, pa ak i u djeje doba.
Meu mojim pacijentima su sve mlai i mlai sportai koji svako malo dolaze na preglede radi bolova u koljenu.
Najee se problemi pojavljuju u podruju patele a karakterizirani su bolovima prilikom i nakon optereenja,
posebice kod hoda uzbrdo-nizbrdo ili nakon dugotrajnijih prisilnih poloaja (poluuanj, due sjedenje, promjena
podloge i sl.). Osim bola pacijenti se ale i na kripanje kod hoda i prilikom pokreta koljena. Klinikim pregledom
najee se pronae vie ili manje oteena hrskavica patele. Ti problemi nisu karakteristini samo za sportska
optereenja nego se javljaju i kod osoba koje nemaju aktivni sportski ivot. Jedini mogui tretman degenerativnih
problema je fizikalna terapija i korekcija fizikog optereenja. Kod sportaa, u suradnji s trenerima, potrebno je
modificirati nain optereenja koljena, izbjegavati duboke unjeve ili poskoke iz unja. Takoer je tetno tranje
po tvrdim podlogama, po neravninama, a posebice uzbrdo-nizbrdo. Treneri bi trebali na svaki mogui nain
pronai zamjenske tjelesne aktivnosti kojima bi svojim mladim sportaima omoguili da se to dulje bave sportom.
Nesportai bi trebali paziti na viak tjelesnih kilograma i u svoj tjedni ritam uvesti barem vonju biciklom, rolama
ili, pod strunim nadzorom, jaati muskulaturu natkoljenice kojom bi uvrstili ekstenzorni aparat koljena a time
smanjili optereenje patele.
Na alost, takve degenerativne probleme moderna ortopedija jo nije u stanju do kraja rijeiti. Kad problemi
postanu znatni, pribjegavamo artroskopskom lijeenju koljena koje je praeno fizikalnom terapijom i instilacijama
koljena otopinama koje sadravaju soli hijalouronskih kiselina (Hyalgan, Synocrom, Synvisc i sl.). Jo nije
potpuno poznat nain njihova djelovanja ali budui da spomenute preparate ve nakon nekoliko dana ne moemo
vie evidentirati u zglobu, smatra se da na neki nain prehranjuju hrskavicu zajedno sa sinovijalnom tekuinom
koja se utiskuje u nju.
Na drugoj strani su ozljede hrskavice. Kao to dolazi do puknua meniskusa, tako je mogue puknue
hrskavinog pokrova zgloba. U adolescenata najei je osteohondritis disekans, tj. otkinue otro ogranienog
komadia same hrskavice ili hrskavice sa subhondralnom kosti s konveksnih povrina zgloba. Navedeni komadi u
zglobu mogu uzrokovati njegove blokove, oticanja i bolove. Kod ljudi starijih od 20 godina moe nastati natuenje
hrskavice, te daljnjim oteenjem ogranieni defekt hrskavice koji se oituje svim spomenutim klinikim
simptomima. Te su ozljede u prolosti bile nerjeive i esto su znaile kraj sportske karijere.
U novije vrijeme pojavila se tehnika transplantacije hrskavice. Ona je primjenjiva za sada iskljuivo u mlaim
dobnim skupinama (do 40. godine). Rezultati su izrazito obeavajui a vie od 80% pacijenata rezultate operacije
smatra izvrsnim i vrlo dobrim. to se tie defekta hrskavice, gotovo da nema ogranienja. Njom su premostivi i
defekti vei od 3cm, iako postotak uspjenosti pada s veliinom oteene povrine.
Do sada se tehnika transplantacije hrskavice najee primjenjivala na zglobovima koljena i glenja, jer su
najizloeniji ozljedama.
Postupak se sastoji od dva dijela. U prvo, artroskopskim pregledom koljena prikaemo defekt, oistimo ga od
odlomljenih i oteenih komadia hrskavice i izmjerimo. Tijekom zahvata uzmemo komadie hrskavice s povrina

bez optereenja i stavimo ih u za to pripremljenu otopinu. Tako pripremljeno tkivo alje se u laboratorij gdje
poinje proces stvaranja novog hrskavinog tkiva, tj. tkivni inenjering.
Proces inenjeringa definiran je kao nagovaranje tijela da samo sebe izlijei kroz dopremu odgovarajuih
stanica, biomoleukula i meustaninog tkiva.
U procesu transplantacije hrskavice upravo se to dogaa. Vlastite hrskavine stanice specijalnim postupcima
multipliciramo i zasaujemo na mreicu potpuno sastavljenu od hijalouronske kiseline (HA).
Hijalouronska kiselina pronaena je u velikim koliinama u embrionalnom tkivu u trenutku kada poinje
morfogenetiki proces stvaranja zglobova, nakon ega se njezina koliina znatno smanjuje. U odraslih osoba u
zglobu nema HA to je dovelo do loginog zakljuka da je njezinim nedostatkom proces regeneracije hrskavice
inhibiran.
Postavljanjem vlastitih hrskavinh stanica u materijal iji je osnovni sastojak HA, zapravo im omoguavamo
idealne uvijete gdje se mogu multiplicirati i stvoriti hrskavino tkivo, koje nakon postavljanja na defekt poprima sva
svojstva zglobne hrskavice.
Dakle, u drugom dijelu, opet artroskopski, defekt prekrivamo pripremljenim tkivom i zavravamo operaciju.
Spomenuta tehnika je izrazito potedna. Zapravo s dvije manje operacije koje traju oko pola sata, koje moemo
obaviti i s lokalnom anestezijom, rjeavamo jako puno. ak tovie, povratak normalnim optereenjima je
izuzetno brz. S pokretima zgloba poinjemo ve prvi postoperativni dan i to prvo pasivno, poslije i aktivno (bicikl ili
cyclette). Za 3-4 tjedna doputamo puno optereenje. Tada poinje rad na jaanju muskulature. Nakon 3 mjeseca
doputamo pravolinijsko tranje a povratak sportu jo nije doputen potrebno je 6-12 mjeseci. Sve ovisi o stanju
muskulature i operiranog zgloba.
Kontrolnim artroskopskim zahvatima i uzimanjem preparata za ispitivanje, potvreno je da se nova hrskavica
ve nakon 12 mj. poinje ponaati kao neoteena stvarajui velike koliine kolagena tipa II. i ostalih sastojaka
izvanstaninog matrixa, a nakon 24 mjeseca primijeena je njezina potpuna integracija sa subhondralnom kosti.
Indikacije toj tehnici su u poetku bili samo traumatski defekti, a sada postupno irimo i degenerativne probleme
kao posljedice nestabilnosti ili deformiteta udova, ali naravno uz prethodno ili ak simultano rjeavanje uzroka.
Rezultati su vrlo obeavajui. Do sada svi pacijenti koji su pomou te tehnike operirani u Hrvatskoj, bez problema
su se vratili svojim svakodnevnim aktivnostima.
Prim. dr. sc. Mladen Mikulin
spec. ortopedije i traumatologije

TRKAKO KOLENO
VEROLJUB ZMIJANAC / PRE 5 GODINA / 15 KOMENTARA

Jedna od najeih sportskih povreda kod trkaa rekreativaca i profesionalnih atletiara na

duge pruge je svakako trkako koleno (runner's knee). Ovo stanje jo moete nai pod
terminima patelofemoralni bolni sindrom ili hondromalacija patele. Koleno je vrlo
kompleksan zglob. Ukljuuje artikulaciju izmeu tibije (potkolenina kost) i femura
(natkolenina kost) i patele (iver ili popularno zvana meu trkaima aica ili glavica).
Meutim kada govorimo o trkakom kolenu obavezno moramo...
Jedna od najeih sportskih povreda kod trkaa rekreativaca i profesionalnih atletiara na duge pruge je
svakako trkako koleno (runners knee). Ovo stanje jo moete nai pod terminima patelofemoralni bolni
sindrom ili hondromalacija patele.
Koleno je vrlo kompleksan zglob. Ukljuuje artikulaciju izmeu tibije (potkolenina kost) i femura
(natkolenina kost) i patele (iver ili popularno zvana meu trkaima aica ili glavica). Meutim kada
govorimo o trkakom kolenu obavezno moramo spomenuti jo dve vane strukture koje je potrebno poznavati za
razumevanje nastanka povrede, a to su kvadriceps (iznad patele) i patelarna tetiva (ispod patele).

Uzroci nastanka povrede

Kada zglob kolena normalno funkcionie tada, kod

tranja, patela lagano klizi gore-dole bez doticanja femura. Ponekad nije sve tako idealno pa unutranja strana
patele grebe ili strue po femuru i na taj nain njena unutranja hrskavina ploa postaje neravna i njeno
pomeranje postaje bolno. Postoje razliiti razlozi koji dovode do takvih patolokih dogaanja. Jedan od najeih
je preslab medijalni (unutranji) deo kvadricepsa vastus medialis, koji je najvaniji za pravilno pomeranje
patele tj. koji podrava njenu centralnu stabilizaciju tako da se previe ne pomera levo ili desno.
Kod nekih trkaa do aktivacije vastusa medijalisa dolazi tek pri zadnjoj treini ekstenzije (ispruena noga). Kad
je medijalni deo kvadricepsa preslab tada nema centralne stabilizacije patele, ona se previe pomera u lateralnim
smerovima i dolazi do oteenja njene unutranje ploe. Isto tako prejako razvijen lateralni (spoljni) deo
kvadricepsa, koji najee nalazimo kod trkaa koji imaju slabi medijalni deo kvadricepsa, moe predisponirati
opisano oteenje. Preterana pronacija stopala (izvrtanje stopala prema unutra) takoe dovodi do plesanja
patele odnosno do njene destabilizacije. Od ostalih faktora rizika za nastanak ove povrede treba spomenuti:

iroka karlica (ene)

tzv. X noge (genu valgum)

visoko smetena patela

istroene patike

pretreniranost

previe tranja nizbrdo

Simptomi
Najvaniji simptom je bol. On se obino javlja u pateli ili neposredno uz nju, pogotovo uz njen unutranji rub ili
ispod patele. Bol se moe javljati nakon dugotrajnog sedenja sa savijenim kolenima (movie theatre sign), koja
postepeno nestaje kada ponemo da hodamo ili se pojaava ako unemo. Tranje nizbrdo takoe moe biti
jedan od provocirajuih faktora za nastanak bola.
Ovde bih istakao da pojava bola u kolenu ne znai uvek nastanak trkakog kolena. Razlozi pojave bola u kolenu
mogu biti zbog oteenja ligamenata, meniskusa, osteoartritisa, iliotibijalnog sindroma, ali na tome se ne bih
zadravao u ovome lanku. Dakle, ako niste sigurni zbog ega se pojavila bol u kolenu najbolje je da posetite
vaeg lekara.
Sledei vaan znak su krepitacije (struganje) koje ujemo prilikom kretanja u zglobu kolena. U nekim
sluajevima dolazi i do otoka na kolenskom zgloba, koji se pogorava pri kretanju, a smanjuje pri mirovanju.

Mere samopomoi

prekinite sa tranjem

5 7 dana uzimajte nesteroidne protivupalne lekove (Voltaren, Ibuprofen)

aplicirajte led neposredno ispod patele u periodima od desetak minuta, nakon ega priekajte da se ohlaena
koa ponovno zagreje pa tek onda ponovno primenite led da ne bi dolo do oteenja tkiva zbog
prehlaivanja. Ne preporuujem primenu leda due od tri dana.

izbegavajte noenje tekih tereta

jaajte kvadriceps, ali tek onda kada vie nemate bolova.

Postoje razliite vebe kako ojaati kvadriceps pogotovo njegov medijalni deo, ali jednu bih preporuio kao
poetnu pogotovo neposredno nakon to prestane bolna faza: Lezite i stavite jastuk ispod kolena i nakon toga
napreite kvadriceps tako da gurate kolenom jastuk prema dole i to ponovite 20 puta, u desetak serija dnevno.
Bilo kakve vebe koje ukljuuju unjeve su zabranjene, jer time dovodite patelu u najgori mogui poloaj.
Osim toga spomenuo bih da je istovremeno potrebno raditi vebe istezanja glutealnih miia, iliotibijalne tetive,
zadnje loe natkolenice, listova i Ahilove tetive.
Potpuni oporavak moete oekivati nakon etiri do est nedelja. Nakon toga moete se vratiti tranju ali povratak
mora biti postepen.

Medicinski tretman

Ako mere samopomoi ne pomau, tada nakon dve do tri nedelje potraite pomo kod vaeg lekara. On e
dijagnostifikovati va problem i tada, u saradnji sa specijalistom konsultantom (ortoped ili fizijatar), pokuati da
rei vae tegobe. Kao terapijske mogunosti spomenuo bih noenje ortoza, fizikalnu terapiju pa ak i kao krajnju
mogunost operaciju.
Bez specifinih vebi jaanja kvadricepsa da postignete bolji balans muskulature i striktnog provoenja vebi
istezanja nee biti trajnog izleenja i problem e se pojaviti ponovno. Ako ne reite preteranu pronaciju
odgovarajuim patikama opet ete se povrediti. Drugim reima, mora se pronai razlog koji je doveo do
povrede i samo njegovim uklanjanjem moemo postii trajno izleenje.

Komentar
Prema mom iskustvu u radu s pacijentima u ambulanti i u razgovorima s trkaima pre i posle trka ne
pridravate se preporuenog tretmana! To ne vredi za svakoga, ali je istinito za veinu pacijenata. Ako zaista
elite sanirati povredu morate odmarati. Bilo kakva aktivnost koja uzrokuje bol u kolenu, a to je najee tranje,
hodanje po stepenicama ili slino, dovodi do dalje iritacije hrskavice ispod patele. Vi morate telu dati ansu da
ozdravi. Mnogi trkai misle na sledeu trku, a tretman leenja povrede je samo neto to e usput proi za
nekoliko dana. Ako je tako, tada imate problem koji moete reiti jedino u razgovoru sa samim sobom, jer misli
morate usmeriti na potpuno ozdravljenje za koje treba minimalno nekoliko nedelja. Bez potpunog oporavka
nema ni pravog povratka na stazu.
Povratak je itekako postepen i mora se vrlo paljivo isplanirati. Sluajte signale upozorenja koje vam alje
organizam. Nemojte se koncentrisati samo na merae frekvencije srca (pulsometre) i na preene kilometre.
Dobitak za kardiovaskularni sistem i plua kod tranja je neizmeran, ali ako nastaju oteenja na miinoskeletnom sistemu tada se treba upitati da li ipak preterujemo. Smisao rekreacije je zdraviji i zadovoljniji
ivot, a ne povreivanje zbog preteranog treniranja. Zato svaki znak upozorenja, koji vam alje telo,
registrujte i pokuajte razmisliti zato je nastao i kako dalje. Samo na taj nain na vreme moete preduhitriti
nastanak povrede. Ako ve nastane tada ste duni telu dati odmora. Ukoliko ne postupite tako, krediti koje imate
kod vaeg tela ubrzo e se istopiti i otii ete u dug koji nikad neete moi vratiti.