Za:

Kazalino vijece
Zagrebako kazalite mladih
Preradoviceva 6
10000 Zagreb

PROGRAM RADA
ZAGREBAKOG KAZALITA
MLADIH S ETVEROGODINJIM
FINANCIJSKIM I KADROVSKIM
PLANOM OSTVARENJA
PROGRAMA (2014-2017)
Program za natjeaj za ravnatelja Zagrebakog kazalita mladih od 14 listopada, 2014,
Program je napravljen temeljem programskog i financijskog okvira objavljenog u Zakljuku od 23.09.2014,
Klasa: 612-03/14-02/8, URBROJ: 251-0302-14-2

Aleksandar Popovski, redatelj

Georgi Dimitrov 46, 1000 Skopje
Tel. ++38970340432
e-mail: aleksandarpopovski69@gmail.com

SVI TRIMO TO NAS

NOGE NOSE PREMA
BUDUNOSTI,
A TRIMO TAKO
BRZO DA NAM
SADANJOST IZMIE,
A PRAINA KOJU
PODIEMO SVOJIM
TRKOM IZIGRAVA
PROLOST.

BORIS VIAN

To dream the impossible dream

To fight the unbeatable foe
To bear with unbearable sorrow
To run where the brave dare not go
To right the unrightable wrong
To love pure and chaste from afar
To try when your arms are too weary
To reach the unreachable star

dugom povijesnom razdoblju ovjeanstva, u ovjeku je postojala potreba da se umjetniki izrazi

u kazalinoj formi. Najprije preko obreda i rituala, tijekom stoljea mijenjale su se forme i oblici,
mjesta, stilovi, anrovi, izraajna sredstva, organizacije, institucije preko kojih se realizirao poriv da se
neto kae drugom ovjeku i potreba da se iskazano saslua. Ta potreba za umjetnikim izraavanjem
utkana je u povijest razvoja ljudske svijesti, kao refleks na zbivanja oko nas, kao pokuaj da se
pronae odgovor na vjena pitanja tko smo, to smo, odakle dolazimo i kamo idemo, koji je smisao
naeg postojanja, kao potrebu za spaavanjem od nestanka, prolaznosti i neponovljivosti. A upravo
su prolaznost i neponovljivost imanentni kazalinoj umjetnosti, koja je ponajprije zbog tog svog
odreenja moda i najslinija ivotu samom, pa je u svojoj povijesti esto i atribuirana kao umjetnika
vjetina kojom se oponaa ivot. A to je doista kazalite danas? I to bi kazalite trebalo biti?
Mislim da svatko od nas odluuje o vlastitom kazalitu. Ja mogu govoriti o svom kazalitu. Nazivam ga
Kazalite slobodnog pada. To je slobodan teritorij, osloboen zakona gravitacije i drutva. Oduvijek
sam vjerovao da je bavljenje kazalitem pitanje ivota i smrti. Pitanje sudbine. Pitanje mnogo vee
od mene i od nas. Neto za to vrijedi ivjeti. Ne bih znao kako ga raditi, da nije tako veliko. Ne znam
zato bih ga radio, ako nije potrebno pomicati planine, preplivati mora, suoiti se s adajom sa sedam
glava i osvojiti srce princeze zarobljene u kuli, dokazati istinu, ismijati glupost, pobuditi matu,
pustiti suzu, nasmijati puanstvo, luiti tekuine koje tijelo ne proizvodi svakodnevno, a tako su mu
ugodne. Zato su mu ugodne? Znanost jo nema odgovore na to pitanje. Nema, zato to se kazalite
objasniti ne moe, ono se mora doivjeti.

Sloboda ili osloboenje?

Osloboenje kazalita od ekonomske logike i politike neloginosti. Ne priznajemo ekonomiju
kao modus vivendi. Ne priznajemo ekonomsku logiku kao kazalinu logiku i stojimo na barikadama,
branei kazalite kao slobodnu ekonomsku zonu. Ne prihvaamo izvjetaje prodanih karata kao
mjerilo uspjeha kazalita. Dunost drave je financirati kazalite i pustiti ga izvan ekonomske logike.
Jedini sud i ma pod koje moe biti stavljena naa glava je Hamletov ma. Politika mora ostati izvan
kazaline zgrade. Ja znam da je Molire bio u strahu zbog milosti Kralja, jer se u njegovo vrijeme
vjerovalo da je Kralj boji poslanik, a s Bogom nema ale. Dananji se Molire ne bi smio niega bojati.
Dananji kraljevi nemaju veze niti s Bogom niti s Nebom. U ovom je trenutku vanije da kazalite
inspirira stvarnost, nego da stvarnost inspirira kazalite. Vanije je da potaknemo emociju, nego da se
nekome svidimo. Moja generacija je nastala od teatra koji je ogoljevao sliku svijeta oko nas i prikazivao
nas u naoj iskonskoj i izvornoj bijedi. To je bilo kazalite 90-ih. Naalost, to nas nije napravilo boljim
ljudima, a svijet oko nas nije bio trgnut onime to je vidio. Protivno tome, poistovjetio se s njime.
Na koncu, meni je najvanije da vjerujem da moemo kreirati drugaiju sliku. Drugaije kazalite,
drugaiji poetak, novi Svijet, nove Ljepote. Pobijedit e onaj koji e stvoriti ljepi svijet, onaj koji
e ponovno otkriti Lijepo. Zato se moramo osloboditi Osloboditi se ovog stvarnog svijeta oko nas.
Tako moemo ovom istom svijetu dati ono to mu toliko nedostaje i ono o emu tajno ezne. Vratimo
slavu Lijepome. To je kazalite u koje vjerujem. U njemu je sloboda vrhunski princip. Slobodni pad je
jedino stanje, a potraga za Ljepotom jedini cilj!

This is my quest
To follow that star
No matter how hopeless
No matter how far
To fight for the right
Without question or pause
To be willing to march into Hell
For a heavenly cause

2.
ZKM
KAO
INSTITUCIJA

KM kao institucija postoji od sredine prolog stoljea, ali ja predstave pratim zadnjih deset
godina. To mi daje za pravo da konstatiram da se ovo kazalite profiliralo kao kazalite europske
orijentacije i koncepcije. Prema repertoaru, kazalinoj formi i koncepciji, praenju trendova, hrabrim
i kritinim komentarima prema aktualnim temama, ovo kazalite je pozicionirano kao jedno od
najatraktivnijih kazalita u Hrvatskoj, ali istovremeno prepoznato i prihvaeno u europske kazaline
prostore. Umreenost ZKM-a u najprestinije kazaline organizacije, kao to je Europska teatarska
konvencija od 2008. povijesni je dogaaj za ovo kazalite i potvrda uspjenosti koncepta i rada.
Naime, ETC promovira suvremene teatarske projekte i podrava mobilnost umjetnika u Europi i
ire, potiui tako interkulturni dijalog na svim razinama umjetnikog stvaralatva. Rad kazalita
se bazira na scenskim istraivanjima visoke estetske razine, koprodukcijskim projektima, komentaru
drutvenih tema, domaoj dramskoj knjievnosti, djelima suvremenih autora, klasinim dramama
interpretiranim inovativnim kazalinim jezikom, poticanju pisanja novih drama i njihovom uprizorenju.
Kroz sve umjetnike aktivnosti ovog kazalita provlai se postavljanje pitanja o aktualnim temama
kao to su: recesija, globalizacija, nacionalizam, europeizacija, LGBT, pozicija pojedinca u odnosu na
drutvo, neoliberalizam, drugost i sl. Trajna suradnja, gostovanja, koprodukcijski projekti s europskim
kazalinim institucijama grade vrijednosni sustav ZKM-a u kojem je svaki kazalini umjetnik aktivan
inilac te daje svoj osobni doprinos u stvaranju i postojanju ovog, ve kultnog, kazalinog prostora.

2.1. KADA ZAGREB IZRANJA IZ SNA

ZKM je trenutno jedno od vodeih kazalita u Hrvatskoj i u regiji, kazalite koje je umreeno
s europskim i svjetskim festivalima, koje je dio europskog teatarskog networka. Predstave koje u
njemu nastaju su provokativne, nove i hrabre. To je nesumnjivo dobar smjer koji ni u kom sluaju ne
namjeravam napustiti niti sabotirati - ono to elim jest ve uspostavljenu zdravu strukturu strateki
nadograditi i proiriti.
ZKM je kazalite koje pripada Zagrebu ali i kazalite koje na neki nain pripada i svim onim ostalim
gradovima u kojima su se njegove predstave igrale. U tom smislu ono nije samo lokalno, ve ima
ozbiljno meunarodno znaenje i teinu. Mislim da je daljnje pozicioniranje ZKM kao internacionalne
neuralgine toke novog europskog teatra osnovni put kojim treba (nastaviti) ii. To pozicioniranje
ukljuuje naglaavanje njegove radikalne i beskompromisne dimenzije kroz kazalinu produkciju
ali i kroz vizualni, prostorni identitet te prodorniji drutveni i kulturni utjecaj. Da bi se potcrtala
uloga ZKM-a kao jednog od glavnih simbola i predvodnika progresivnih tenji grada Zagreba i regije
potrebno je njegovu jasnu programsku uronjenost u suvremene kulturne tokove iskazati i grafikim,
vizualnim redizajnom kao i arhitektonskom transformacijom samog fizikog prostora kazalita. Na taj
nain ZKM postaje i golim okom raspoznatljivo mjesto radikalne suvremenosti kao i svojevrsni urbani
generator, konica novih tendencija na raznim kreativnim planovima. Moje dugogodinje iskustvo
rada na meunarodnim kazalinim projektima donijelo mi mnotvo uspostavljenih veza i kontakata
od krajnjeg sjevera sve do jugoistonih granica europskog kontinenta i ire. Reirao sam na potezu
od Soluna, Istanbula, Aleksandrije i Dohe pa sve do Kopenhagena, Stockholma i Londona i pritom
sreo golem broj autora; pisaca, glumaca i redatelja koji djeluju u potpuno razliitim socio-kulturnim i
politikim kontekstima. No iako pripadaju raznorodnim svjetovima, svi oni dijele istu strast i potrebu
za kazalitem. Oduvijek sam se, barem latentno, bavio milju da te divergentne i geografski odvojene
scene, koje sam naizmjenice u svom poslu susretao, pokuam povezati u nekoj toki u kojoj se mogu
sinergijski proeti i stvarati zajedno. Do sada sam mislio da je to ostvarivo eventualno kroz zajedniku
predstavu, ali sada osjeam da ta neuhvatljiva toka, taj horizont dogaaja na kreativnoj razmei
Sjevera i Juga, moe biti upravo ZKM. Mislim da mogu Stockholm i Istanbul spojiti u Zagrebu. Vidim
ZKM kao centar koji stapa razliite performativne kulture i prua im priliku da zajedno stvore jedno
sasvim novo, hibridno i uzbudljivo kazalite.

2.3. KULTURNA ZBIVANJA NA POZORNICAMA

I DRUGIM PROSTORIJAMA ZKM-a
(poezija, promocije knjiga, muzika, ples, debate, izlobe, dizajn)
Interdisciplinarnost tj. otvorenost umjetnikog formata je metoda kojom se stvara i razvija
suvremena umjetnost danas. Ona omoguava ukljuivanje i suradnju izmeu razliitih umjetnikih
polja (teatar, ples, glazba, vizualna umjetnost, dizajn), kao i ukljuivanje kulturnih radnika koji
administriraju ove suradnje (kulturni menaderi, producenti, kuratori, kritiari, teoretiari).Tiskanje
dramskih djela, sa posebnim akcentom na djela mladih hrvatskih autora, kako i prevoenje djela
stranih dramskih pisaca je kulturno dobro ireg interesa. Moralna je obveza kazalita da stimuliraju
takvu praksu nasuprot izrazito nekomercijalne logike takve aktivnosti.
Smatram da je ZKM je idealan prostor za razvijanje diskurzivnih programa (debate, forume, okrugli
stolovi) na kojima ce se adresirati relevantne teme iz polja kulturne politike, sociologije umjetnosti,
teorije umjetnosti i preko kojih e se promiljati iri europski kontekst u kome se ta kultura razvija.
Vrata ZKM-a moraju ostati otvorena dogaajima koji po svojoj formi ne spadaju u kazalinu umjetnost

u uem smislu, ali svojim kulturolokim znaajem zasluuju mjesto u okrilju institucije koja ima ulogu
kulturnog generatora.

2.4 DIZAJN I NOVI IZGLED ZKM-a

Da bi se potcrtala uloga ZKM-a kao jednog od glavnih simbola i predvodnika progresivnih tenji
grada Zagreba, potrebno je njegovu jasnu programsku uronjenost u suvremene kulturne tokove
iskazati putem grafikog, vizualnog redizajna kao i kroz arhitektonsku transformaciju samog fizikog
prostora kazalita. U tom smislu pristupilo bi se konzultacijama s renomiranim hrvatskim industrijskim
dizajnerima i arhitektima radi osmiljavanja novog rjeenja atrija i foyera kazalita - javnih prostora koji
bi trebali funkcionirati kao atraktori i ile kucavice drutvene i kulturne scene, a trenutno su vizualno
banalni, nepristupani, opkoljeni bezlinim ili neprikladnim sadrajima i potkapacitirani viegodinjim
zaguivanjem i prostornom redukcijom. Pritom bi se pazilo da se prostorno restrukturiranje i
reanimacija izvede uz minimalne dubinske zahvate i uzmajui u obzir financijska ogranienja. Na
jednak nain bi trebalo,kroz suradnju s progresivnim dijelom struke,integralno promisliti vizualni
izriaj cjelokupne ZKM-ove grafike produkcije te ju dovesti na proien i upeatljiv nivo koji ovo
kazalite zasluuje i mora imati.
Svojom poveanom vidljivou u gradskim vizurama kroz novoprojektirani javni ambijent kao i
putem strateki osmiljenih plakata, billboarda i flyera, ZKM se legitimira kao rasadnik naprednih
estetika i ideja, prava gradska konica novih tendencija na raznim kreativnim planovima. Ono tako
postaje golim okom raspoznatljivo mjesto radikalne, ogoljele suvremenosti - vie ne samo kazalite,
ve cjelovit kulturalni fenomen - svojevrsni urbani generator nove zagrebake scene.
PREDLOENI AUTORI
Industrijski i prostorni dizajn: Numen/For Use
Grafiki dizajn: Lana Cavar

3.
SVAKO
VRIJEME TRAI
SVOG HOMERA
K

ada govorimo o nekom vremenu i kada istraujemo njegovu specifinost, najee koristimo
pisane dokumente. Vrijeme koje nije uhvaeno perom pjesnika kao da nikad nije ni postojalo.
Kad pomislimo na vrijeme antike pomislimo na Homerovava pjevanja o lutanju Odiseja ili opise
beskonanih bitaka Ilijade. Kad hoemo zamiljati carsku Rusiju, sjetimo se Ane Karenjine. Kad
matamo o Latinskoj Americi, matamo kroz Sto godina samoe. Veliki pisci su veliki majstori koji
hvataju neuhvatljivu nit vremena. Znam koliko je teko napisati dobru dramu, ali svejedno mislim
da je puno tee ne pokuavati je napisati. Zato mi se ini da je jako vano da se stvori dobar tim
dramaturga i pisaca posveenih opjevavanju vremena u kojem ivimo. ZKM bi trebao biti njihov
poligon za djelovanje. Pisanje bi trebalo postati svakodnevna stvar, igra, radionica, ne samo ekanje
inspiracije za veliko djelo koje e zasjeniti sva djela prije njega. Kroz tu igru, radionicu, kroz taj zanat
pisanja, elio bih osloboditi ruku i misao. Vjerujem da bismo tako dobili puno materijala koji bi zavrio
u kou, ali i puno kvalitetno ispisanih stranica. itat emo i glumiti sve te tekstove i igrati se s njima.
Znam da zvui nostalgino i patetino, ali rado zamiljam Bernarda Shawa koji svoje tekstove ita
glumcima. I obratno.
S ovim ne mislim da treba oduzeti piscima tiinu njihovog doma, ali mislim da ima neto uzbudljivo
u tim svjeim reenicama koji se kao svjea riba pojavljuju na trnici. To valja odmah pojesti, izgovoriti,
odigrati.
ZKM bi trebao biti kazalite gdje dramaturzi i pisci imaju svoj prostor za djelovanje. Hrvatska
drama mora biti sastavni dio novog repertoara i to na dvije razine:

3. 1. Ponovno iitavanje tekstova koji pripadaju

hrvatskoj kazalinoj povijesti
Provjera univerzalnosti tekstova koji su nastali u odreenom povijesnom razdoblju i kontekstu,
a koji bitno reflektiraju dananjicu. Tu spada i dramatizacija kljunih romana, poezije i djela koja
nemaju klasini dramski oblik. Pod ponovnim iitavanjem ne mislim na doslovno prenoenje, ve
na novu interpretaciju i suvremeno sagledavanje raznolike povijesne dramaturke grae. Mislim da
kroz taj oplemenjujui proces ekshumacije i kreativne reformacije batine moemo saznati tota o
dananjem vremenu.

Hrvatska knjievna batina u kazalitu

Kad se i bavi vlastitom knjievnom batinom, aktualno je hrvatsko kazalite uglavnom usredotoeno
tek na nekolicinu pisaca. Tu je, naravno, Miroslav Krlea, zatim Marin Dri (ali i on, uglavnom, samo
s Dundom Marojem), ponekad, i to preteno na Dubrovakim ljetnim igrama, Ivo Vojnovi, potom
Ranko Marinkovi (s Glorijom, rijetko i s drugim svojim tekstovima), tu i tamo Milan Begovi... I to je,
ini se, to. Pritom npr. Leksikon hrvatskih pisaca Kreimira Nemeca (kolska knjiga, Zagreb, 2000.)
ima vie od 800 stranica biografskih natuknica vezanih uz imena hrvatskih pisaca, a podjednako je
obimna i, recimo, Povijest hrvatske knjievnosti S. P. Novaka (Golden marketing, 2003.), sa svojim
iscrpnim abecedarijem autora. Zar je mogue da nijedno od svih tih imena, utisnutih u hrvatsku
knjievnu povijest, nije vrijedno dramske razrade i scenskog preispitivanja? Teko je u to povjerovati.
to je sa starom hrvatskom knjievnou: je li doista toliko nepoticajna i neprikladna za susret
s ovodobnim teatrom? to je s piscima hrvatskog realizma, od kojih su neki itekako socijalno
angairani, a moda i zanimljivi zbog svog, danas nesumnjivo aktualnog, te jezino bogatog (i za
pozornicu, ne samo za itanje) regionalizma? to je s velikim romanima tog razdoblja (Ante Kovai,
U registraturi; Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii; Josip Kozarac, Mrtvi kapitali), moe li ih
se kazalino obraditi? to je s generacijom koja je pisala izmeu dva rata? to je s Ivom Andriem?
Zasluuje li Marinkoviev Kiklop svoju veliku anambl-predstavu, nastalu u 21. stoljeu? Jednako
tako, i Kozarev uka Begovi? Kako suvremenim kazalinim aparatom prii Kosoru ili oljanu,
kako igrati Kuana (izuzetak je aruga, koji povremeno ipak doe do pozornice), to je s Bakmazom,
Ivancom, Radovanom Iviem, jesu li nam jo uvijek sposobni neto rei o nama samima?
Hrvatskoj bi knjievnoj batini u kazalitu, drim, trebalo pristupati planski, programatski i
propitivaki, a ne sporadinom igrom na sigurno. I pritom to ne bi trebalo initi na nain hrvatskih
kazalinih 90-ih, kada su se birali naslovi koji su, navodno, trebali uvrivati nacionalni identitet,
ve traiti one koji nam omoguuju da krenemo u ivu i za interpretacije otvorenu (kazalinu) potragu
za vlastitim korijenima, za onim to nas itekako odreuje.
Kroz etverogodinje razdoblje, zamisao mi je na pozornici oivjeti etiri do pet naslova (jedan
po sezoni) iz hrvatske knjievne batine, ija bi reija bila povjerena redateljima spremnima za
istraivanje, postavljanje pitanja, potragu za, u ta djela upisanim, problemima koji se tiu ireg
drutvenog konteksta u kakvom danas ivimo.

Predloeni naslovi:
Josip Kosor, Poar strasti
Josip Kosor (1879. 1961.), ta hodajua enciklopedija, vjeiti putnik, bohem i avanturist kree
se po svim europskim sreditima, sklapa prijateljstva s Bahrom, Zweigom, Verhaarenom, Gorkim,
Konstantinom Stanislavskim i s drugim odlinicima duha, marljivo upija suvremena mu knjievna
i teorijska promiljanja, kako bi ih potom suvereno razraivao u vlastitim djelima koja knjievna
Europa s lakoom prepoznaje i odobrava te u jednome trenutku razmilja o tome da Kosoru podari
i Nobelovu nagradu! Poar strasti, nastao 1911., prva je i najznaajnija Kosorova drama. U
doticaju s onodobnim knjievnim strujanjima, pisan u svojevrsnom duhovnom dijalogu s Tolstojem,
no zakljukom znatno radikalniji od njega, ovo je dramski tekst s kojim je, po nekima, hrvatska
knjievnost konano uhvatila korak s Europom. estok, na trenutke i nasilan prikaz slavonskog sela,
zaviruje u specifini mentalitet kakav i danas nerijetko dovodi do podjednako traginih posljedica.
Ivo Andri, Gospoica
Prijepori oko toga kojoj knjievnosti Andri pripada bivaju posve zaboravljeni kad se zaroni u
njegovu literaturu, monu i opeljudsku, dakle svaiju. Zato balkanske zemlje ne mogu da uu
u krug prosveenog sveta, ak ni preko svojih najboljih i najdarovitijih predstavnika? Odgovor nije
jednostavan. Ali ini mi se da je jedan od razloga odsustvo potovanja oveka, njegovog punog
dostojanstva i pune unutarnje slobode, i to bezuslovnog i doslednog potovanja. To je naa velika
slabost i u tom pogledu svi mi esto i nesvesno greimo. Tu kolu nismo jo proli i taj nauk potpuno
izuili. Taj nedostatk mi svuda nosimo sa sobom kao neki istoni greh naeg porekla i peat manje
vrednosti koji se ne da sakriti. O tome bi trebalo govoriti i na tome raditi., pie Andri u svojim
Znakovima pored puta. Jedini dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost (1961.) s ovih prostora,
osvojio ju je za epsku sagu kojom je oblikovao motive i sudbine iz povijesti svoje zemlje. Mada
posrijedi nije nimalo lak zadatak, s materijalom ija je dramatizacija sama po sebi avantura, vrijeme
je da Andri, ovdje i sada, stigne i do pozornice, s koje nam zasigurno moe puno toga rei.
Ivan Goran Kovai, Jama
Izvesti u kazalitu poemu u formi u kojoj je napisana vjerojatno bi bilo pogreno, jer gledali bismo i
sluali veer poezije, a ne dramsku predstavu. No uzeti takvo djelo kao polazite, nadahnue, te kroz
njega pokuati propitati odnos rtve i zloinca, potrebu ovjeka da naudi drugom ovjeku, ini se
vrijednim pokuajem. Nasilje je, naalost, konstanta ljudske civilizacije, a ovo najvee djelo pjesnika i
antifaista I. G. Kovaia, kojeg su strijeljali kada je imao samo 30 godina, po nekima je najznaajniji
prosvjed, najdublja osuda mraka koju pamti europska literatura vezana uz Drugi svjetski rat. Klasina
u kompoziciji, skladna u izrazu i bogata slikama, ta je poema umjetniki jedinstven prosvjed na sablasnu
stvarnost zloina, no istodobno i himna slobodi i humanosti, koja nadmauje sve to je u nas na slinu
temu lirski napisano. Jama opisuje odnos rtve i zloinca, a rtvom je sam pjesnik koji u svoje ime
kazuje jezovitu stvarnost tisua rtava. Jama se stoga doima kao poticajno polazite za autorski
projekt nekog od hrvatskih redatelja mlae generacije, spremnog za upravo takav rad na tekstu izvedbe.

10

Radovan Ivi, Kralj Gordogan

Hrvatski pjesnik, prozaik, dramatiar, esejist i prevoditelj, nadrealist svjetskoga glasa, Ivi
je bio umjetnik koji se dosljedno suprotstavljao svakom totalitarizmu, jednako ustakom, kao i
komunistikom, a djela su mu bila zabranjivana i tijekom, i nakon Drugog svjetskog rata. Tako je
bilo i s njegovom dramom Kralj Gordogan, koja je bila zabranjena u Hrvatskoj sve do 1979. godine.
Iviev teatar odluno prekida dotadanju dramaturgiju, to jednako vrijedi za Dahu (1941.),
Kralja Gordogana (1943.), Kapetana Olivera (1944.), Vodnika pobjednika (1944.), Akvarij (1956.)
ili Aixaiu ili Moi rijei (1980.). Neki njegovi komadi najprije su bili uprizoreni u Francuskoj, a tek
potom u Hrvatskoj i drugim zemljama, a Ivieva kazalina djela pod naslovom Teatar, objavljena
su u Zagrebu tek 1978. Ivi se pojavljuje u trenutku kada hrvatski teatar, zaokupljen djelotvornou
ideje i stava, odustaje od potrage za specifinom teatralnou. Pritom je pria o Kralju Gordoganu,
koji je odluio ubirati porez od svojih podanika, te sve one koje ga plate obiljeiti odsijecanjem uha, a
one koji ne plate upanjem oka, i dalje djelo iznimne potencijalne subverzivnosti.
Ranko Marinkovi, Kiklop
Marinkoviev je Kiklop u hrvatskom kazalitu upamen po predstavi nastaloj u dramatizaciji i reiji Koste
Spaia, s Radom erbedijom u ulozi Melkiora, koja je osvojila mnoga znaajna priznanja na prostoru bive
drave (npr. na Sterijinom pozorju 1977. godine Kiklop je dobio sve glavne nagrade). Nedavni Dezerter
Sae Boia u Teatru &TD pokazao je da je posrijedi itekako suvremen i scenski zanimljiv materijal, kojemu
se moe pristupiti na vrlo razliite naine, no to je ipak predstava poneto komornijeg tipa, dok ansamblkomad nastao po Marinkovievom romanu hrvatsko kazalite 21. stoljea jo uvijek oekuje. Jednooko
mitoloko udovite-ljudoder iz Odisejevih avantura, u kojem autor prepoznaje metaforu rata, naslovilo
je roman to oslikava predratnu situaciju straha, otuenja, kaosa, bespomonosti, dezorijentiranosti
i neizvjesnosti. Glavni lik, kazalini kritiar Melkior Tresi, ne razumije malograanski mravlji svijet i
predosjea pad u zoopolis; pred nadolazeu katastrofu ljudi su toliko prezaposleni i okupirani malim
stvarima da ni ne slute kako bezglavo ulaze u masakr i uas. Ja sam ovjek, zaet u sljepilu strasti, u
mraku utrobe, porinut u vrijeme za muno trajanje., pie Marinkovi u Kiklopu...

3.2. Duh vremena

Cilj je otvoriti nov slobodan teritorij za pisce i dramaturge, kako bi kroz svoje usmjerene, pronicljive
i ostraene tekstove uhvatili duh prostora i vremena, zagrizli duboko u egzistencijalnu, ideoloku i
emotivnu matricu koja danas tvori nau stvarnost, na grad i nas same. Taj zahtjevan proces je bitan
preduvjet drutvenog i kulturnog kretanja prema bilo kakvoj verziji budunosti. Zagreb, Hrvatska i itava
regija zadnjih su desetljea na neupitnoj povijesnoj prekretnici i mislim da tu specifinu turbulentnost
i odreeni (be)smisao suvremenog trenutka treba uitati u dramske tekstove i performativne prakse.
Upravo ta lokalna, proivljena vizija dananjice, bez obzira koliko se (ne) preklapala s europskim
tendencijama, uinit e nae predstave posebnim i prepoznatljivim. Nova hrvatska drama - koja
nee biti samo rezultat kunih inspiracija autora, ve posljedica ciljanih zadataka koji se raaju iz
razgovora, istraivanja i eksperimenata unutar performativne dinamike ivota.

11

Postoji toliko tema koje u ovom trenutku okupiraju nau javnost, tema koje bitno definiraju nae
ivote, tema koje su vezane za odreene dogaaje i linosti. Sve su to nae teme. Recesija, put u
Europu, uhienja, politika, referendumi, crkva, brakovi, poplave, ljubav, nove ulice ili zgrade u starom
dijelu grada... sve to, iako djeluje lokalno, kroz pisanje autora moe postati univerzalno. Naa nova
drama moe postati nae ogledalo i osobna iskaznica.
Na velikoj sceni ZKM-a, smatram, godinje mora biti postavljen barem jedan novi dramski tekst,
autora kao to su Tena tivii, Nina Mitrovi, Ivana Sajko, Ivan Vidi, Lada Katelan, Mate Matii,
Filip ovagovi, Dubravko Mihanovi, Ivor Martini..., te pisci najmlae generacije poput Dine Peuta
ili Vedrane Klepice.

3.3. Drugi piu za nas

Usporedno s ovim projektom u kojem bi glavnu rije vodili domai autori, otvorio bi se prostor za
suradnju s piscima i autorima na meunarodnoj razini. Moje iskustvo, pogotovo iskustvo s Nacionalnim
teatrom u Londonu, govori o vanosti projekta koji se zove NOVA DRAMA. Standardno progresivne
sredine poput Londona i Berlina izrazito potiu ovakva interkulturalna stremljenja, iji su rezultat
odlini novi dramski tekstovi i kreativna svjeina koju sa sobom u odreeni zatvoreni kontekst
donose autori iz drugih drava. Ideja je da ZKM svake godine ostvari spisateljske rezidencije nekoliko
internacionalnih dramskih autora koji bi pisali tekstove na (ne)odreenu temu, pri emu javna itanja
i uprizorenja najboljih predstavljaju odlinu mogunost da realiziramo praizvedbe radova buduih
potencijalno velikih imena svjetske kazaline drame. ZKM moe biti prvi portal za izlaz na scenu
nekim novim licima iz regije i ire. Pogotovo zanimljivom moe se pokazati suradnja s bliskoistonim
autorima (npr. Katar, gdje sam ve primijetio izrazit interes za ovaj oblik kulturne razmjene) kojima bi
ZKM uistinu mogao biti lansirna rampa za ulazak u sferu europskog kazalita.
Kroz ZKM bi se hrvatskoj publici mogla predstaviti mnoga imena iz ire regije, pogotovo zemalja
kao to su Maarska, Srbija, Bugarska, Slovenija ili Austrija. Cilj ovog programa je i podrati mlade
nove umjetnike koji stvaraju u transdisciplinarnim parametrima, koji se nalaze izmeu kazalita,
pokreta i koreografije. U ovom programu dolaze u obzir podrane rezidencije, produkcije postdramskih, plesno konceptualnih djela kao i formatelecture presentation,konferencija, radionica
gdje bi se razvijala nova struja inovativnih djela u kazalitu. Ovaj program, prije svega u stratekom
smislu, ima cilj internacionalizirati prostor gdje bi se sretali hrvatski i inozemni umjetnici te imali
mogunost da preko razmjene razvijaju svoje umjetnike koncepte. U tom smislu, ovaj bi program
strateki otvorio mogunost za ukljuivanja u europske mree, kao i europske projekte iji je primarni
cilj podupiranje suradnje izmeu umjetnika, kulturnih radnika, kritiara, programera festivala itd.
Na taj nain omoguit e se stvaranje nove publike, kao i razvoj socijalne i kulturne mree kazalita
s publikom, partnerima i korisnicima programa. Za komunikaciju stavljam na raspolaganje sebe i sve
svoje profesionalne kontakte. Istovremeno imam u vidu meunarodnog savjetnika (Philppe le Moane,
njegov CV u prilogu je ovog dokumenta) s kojim suraujem vie od dvanaest godina. Sasvim konkretno:

12

Na bazi moje dosadanje suradnje i uz pomo mog meunarodnog savjenika Philippa Le Moana
predlaem etri zemlje s kojima bismo otpoeli suradnju. U ovom projektu su ukljuena kazalita iz
tih zemalja, njihove ambasade te je mogua suradnja s njihovim ministarstvima kulture. Te zemlje su
Turska, Danska, Francuska i kotska. Svaka od ovih zemalja bi odredila jednu sezonu ZKM-a.

TURSKA
Suradnja s gradskim kazalitem u Istanbulu i Istanbulskim meunarodnim festivalom, s kojim sam
ve ostvario suradnju kroz gostovanja. Istanbulsko gradsko kazalite najprestinija je kazalina kua
u ovoj metropoli te nesumnjivo predstavlja vrata prema arapskom svijetu, gdje u zadnje vrijeme vlada
veliko zanimanje za europsko kazalite.

FRANCUSKA
Razvijanje projekta za pisanje i razmjenu na europskoj razini (Trans Script and Channels projects):
potencijalni partneri bi bili National Drama Centre u Nantu (Michel Didym i Mousson dt - Summer
Monsoon festival) http://www.theatre-manufacture.fr/
Suradnja s TGP St-Denis, koji je u Francuskoj laboratorij za redatelje na europskoj razini. Ovaj
projekt ve ujedinjuje redatelje iz razliitih europskih sredina te s njima razrauje i ostvaruje radionice,
residente na kojima suprotstavlja tehnike, inspiracije, metode i slino. Na taj nain stvara linkove za
sljedee projekte i mogue suradnje http://www.theatregerardphilipe.com/cdn/
THEATRE GERARD PHILIPE - CDN www.theatregerardphilipe.com

KOTSKA
U kotskoj bismo suraivali s Nacionalnim Kazalitem kotske (National Theatre of Scotland) te
dva aktualna autora kazalinih komada Davidom Greigom i Dennisom Kellyjem.

DANSKA
Kazalite Aarhus u Danskoj, direktor Mick Gordon (projekt za prijevod u okviru Aarhus prijestolnica
kulture 2017.) http://www.aarhusteater.dk/

3.4. Meunarodna suradnja

Laboratorij europskih redatelja (The European Directors Lab) e okupiti direktore i umjetnike
ravnatelje kazalita u Europi (Francuska, Njemaka, Engleska, Latvije, Hrvatske, Italije, Poljske, ...).
Projekt bi zapoceo sa jednotjednim boravkom / sastankom u St-Denis (predgrae Pariza) u proljee
2015. Na tom sastanku ce se izloziti redateljske ideje I eksperimenti I napravit ce se planovi za daljne
sastanke I projekte. Projekt bi mogao prerasti u EU projekt koji e konkurirati na programu Kreativna
Europa u 2016.

13

Ideja je da se ZKM aktivno ukljui u novim europskim pisateljskim mreama, ne samo kako bi
se odabrali tekstove za repertoar, nego i podrati prijevod hrvatskih drama, promovirati razvoj
nove generacije prevoditelja u Hrvatskoj i dati dramaturzima vie mogunosti za profesionalni razvoj.
Potencijalni partneri za projekat bi bili National Drama Centre u Nantu (i njegov ravnatelj Michel
Didym koji je ujedno osniva Festivala Mousson dt - ljeto Monsun, jedan od najveih festivala u
Francuskoj za pisanje novih drama), Husets kazalite u Kopenhagen i Aarhus kazalita koji planiraju
veliki projekt prevoenja kao dio Aarhus - Europska prijestolnica kulture u 2017.
Ovi projekti i drugi koji mogu biti razvijeni e pomoi da se ispune ZKM-ove ambicije za
medzunarodnu suradnju
da I dalje ostane bude jedno od glavnih hrvatskih kazalita ukljuenih u europskim mreama i
medzunarodne suradnje,
da upozna dramske pisce I redatelje iz cijele Europe i ukljuciti ih dio repertoara kazalita,
da budu aktivnije u pretstavljanju svojin kazalisnih djela u kazalitima i na festivalima sirom
Europe
Kako bi mogao ostvariti navedene ambicije, planiram zamoliti producenta I strucnjaka za europski
teatar Philippa Le Moine da prihvati suradnju kako maedzunardni partner I savjetnik ZKM-a.To nece
biti trajno zvanje, nego angazman u misiji za razvijanje predlozenih projekata. Philippe Le Moine
je trenutno kulturni atae na Institut Francais sa sjeditem u Beogradu, a direktor je TEATROSKOP
projekta iji je cilj stvaranje razmjene i projekte podrke u kazalitu diljem jugoistone Europe.

3.5. Svjetska drama (KLASIKA)

ZKM je kazalite koje se preteno posveuje novim performativnim i dramskim formama. Kao
protuteu toj osnovnoj tendenciji ukljuio bih u repertoar i svjetsku klasinu dramu. Razloga je vie.
Prvenstveno mislim da je takav balans dobar za ansambl. Razvoj glumakog ansambla bez klasinih
kazalinih djela ostaje osiromaen za jedno veliko, upravo poraajue iskustvo. Ansambl se kroz rad na
klasicima na poseban nain kali i formira, te stavlja pred posve drugaije ciljeve i zadatke. S obzirom
da je glumaki ansambl ZKM-a sam po sebi progresivan i moderan, njegova izvedba klasinog teksta
nee nuno i sama biti klasina. Sprega jedne takve matrice s adekvatnim redateljem i autorskim
timom moe rezultirati sasvim suvremenom vizijom i interpretacijom tradicionalnog teksta. Upravo
ta specifina tenzija i kreativno trenje izmeu klasike i suvremenosti je ono to esto dovodi do
unikatnog kazalinog proizvoda, zanimljivog iroj kritikoj javnosti i svjetskoj festivalskoj sceni.
ZKM je ve imao nekoliko predstava koje na ovaj nain funkcioniraju (Idiot, Hamlet, Galeb,
Tartuffe..) i njihova kvaliteta dokazuje da se radi o jednoj od dobrih razvojnih smjernica za ovo
kazalite.
Koliko puta smo se oduevljavali japanskim teatrom koji interpretira Shakespeareove drame, ili
rumunjskim koji igra Molierea, ili Franuzima koji tumae ehova. Njihov osobni odnos prema tom
materijalu, njihov autentini stav, te predstave ini posebnim te nas tjera da ih gledamo i govorimo
o njima. To, smatram, moe biti velika prednost ovog ansambla, u spoju s paljivo odabranim

14

redateljsko-autorskim timovima. ZKM moe ponuditi posebno i jedinstveno itanje klasine kazaline
drame. To nas moe postaviti na mapi velikih festivala te nae autore i glumce staviti u poziciju da se
natjeu s onima kojima se potajno divimo i koje hvalimo.

3.6. Projekt Serije

Mala scena ZKM-a je mjesto gdje treba staviti glavni naglasak na nove, istraivake forme kazalita.
Tu bih se nadovezao na jedan specifino suvremeni fenomen, sveprisutan u naim domovima, fenomen
televizijskih serijala. Od sapunica iz kraja 80-ih, preko latinoamerikih i turskih saga, stigli smo do
izvanrednih novih serija koje svojim temama i sadrajem bitno iskau iz okvira definiranih uglavnom
negativnim predodbama o toj popularnoj medijskoj pojavi. Njihova kvaliteta, pogotovo scenaristiki
i glumaki dio, ono je to danas privlai sve vie gledatelja. Predlaem da se na maloj sceni ZKM-a
svake godine postavi po jedna serija razliite tematike.
Serija bi imala otprilike 8 do 10 epizoda i koncepcijski bi se naslanjala na model uspjenih
televizijskih projekata poput True Detectives, Most, Utopia Rad na takvom zadatku zahtjeva
novi pristup igranju predstava i sastavljanju repertoara. Za glumce je to izvanredan izazov. Od
autorskog se tima trai nova metodologija pisanja teksta i konstrukcije likova. Ideja je ukljuiti to
vie dramskih pisaca koji bi se dokazivali kroz ovu specifinu formu, kao i novih redatelja koji bi
reirali razliite epizode. Na kraju svake godine odrao bi se maraton u kojem se sve epizode igraju
u kontinuitetu. Eventualno bi se otvorila i mogunost post-sezonskog snimanja stvarne tv-serije po
tom predloku, u koprodukciji s nekom televizijskom kuom. Kroz sve te raznorodne mehanizme
mala scena postaje mjesto sazrijevanja jedne, za kazalini kontekst, sasvim nove i provokativne
forme koju istovremeno publika vrlo dobro (pre)poznaje. Eventualno prikazivanje serije donijelo bi
dodatnu popularnost itavom konceptu, kao i dodatni prihod samom teatru. Smatram da je ansambl
ZKM-a vrlo kvalitetan i da u sinergiji s dobrim piscima i redateljima moe proizvesti neto izvanredno
zanimljivo za graane, te time konano proiriti zonu kazalinog utjecaja i na onaj segment javnosti
koji je trenutno izvan njegova dosega. Teme na koje bi se usmjerili reflektirale bi autentian sadraj
i kontekst nae urbane sredine, odnosno grada Zagreba. U svjetlu globalnog uspjeha jedne lokalne
skandinavske tv-produkcije i beletristike, mislim da Zagreb i Hrvatska imaju toliko neisprianih pria
i motiva da bi svakako trebalo iskoristiti drutveni i psiholoki potencijal domaih, masama bliskih
tema.

3.7. Djeje predstave

Djeca rade to hoe
Ideja da program za djecu sastavljaju iskljuivo odrasli oduvijek mi se inila jako dvojbenom. I to
najee odrasli koji za sebe tvrde da su ostali djeca u dui. Najradije bih pustio djeci da rade program
za djecu. Da djeca igraju za djecu. Dosta patetino izgleda kad starije osobe glume naivno ili djeje
kako bi se pribliili djejem svijetu.

15

elio bih imati djeji studio u kojem bi se radile djeje predstave. Djeca bi mogla odabirati teme
i prie koje ih zanimaju. Oni bi stvarali i zamiljali scenu i kostime. Djeca bi stvarala predstave za
drugu djecu. Taj djeji studio bi trebao djeci osigurati ulimativnu slobodu da rade to hoe te da
sami odaberu nain na koji to ele napraviti. Dati djeci njihov svijet u njihove ruke. U ivotu sam
vidio razliite djeje izvedbe i toke koje su sve moje znanje o kazalinoj glumi bacile u drugi plan.
Vidio sam metodu Stanislavskog u djejim igrama provedenu do detalja. Vidio sam djecu koja vjeruju
duboko i iskreno da su prinevi i princeze, ratnici, zmajevi, srebreni letai. Ja bih im ustupio prostor
i pustio ih da naprave svoje predstave po vlastitim zamislima. Naa pomo sastojala bi se tek u tome
da pripazimo da se u toj igri ne ozlijede. Sve drugo bih prepustio njihovoj mati.

Odrasli rade za djecu

To je koncept koji bih nazvao burtonovskim odnosom prema djejim priama. Burton najee
djeje prie pretvara u prie za odrasle. Onda odrasli u tim priama vide jedno, a djeca drugo. Jednom
mi je jedan pripadnik romske manjine u Makedoniji ispriao Crvenkapicu tako to je umjesto vuka
govorio konj. Pria je ostala ista ali je dolo do zamjene ivotinja. I pria je postala sasvim drugaija.
Isto tako, netko drugi mi je priao priu o Edipu u kojem je Edip sreo svinjara. On je igrao tog svinjara.
Kasnije se ispostavilo da je svinjar u stvari Sfinga. Zanimalo bi me napraviti jednu, istu predstavu, koja
bi ujutro imala djecu kao publiku, a naveer odrasle. Predstava bi imala istu scenu i kostime, drugaiji
bi bio samo pristup prii i glumi. Nastale bi dvije verzije jedne te iste prie, dva razliita pogleda. Kao
u prii o Alisi i Alisi iza ogledala.

16

4.
EDUKACIJA

Autoriteti bez autoriteta

Razmiljajui o razvoju ljudske osobnosti i putevima odrastanja svakog pojedinca vidljivo je kako
se uspijeva malo-pomalo poruiti sve autoritete - od roditelja, profesora, crkve, politiara, a neki se
meu njima potrude i urue se sami. Takvim stjecajem okolnosti i sami postajemo autoriteti, samo
kome i zato? Stvorili smo naciju autoriteta, koji nerijetko znaju i ono to ne znaju. Stvorili smo
autoritete bez autoriteta.
Nakon kolovanja, uz malo sree, pojedinac je zaposlen i poinje se usavravati u nekoj od
specifinosti. Uz vrijeme i trud postaje bolji u poslu jer ga dublje shvaa te svijest o sitnim i beskrajnim
mehanizmima biva sve dublja i dublja. No, namee se pitanje: tko pojedinca priprema za ivot i posao,
zar su sam ivot i iskustvo dovoljni za spoznaju ivota? Tko vodi u sitne i beskrajne mehanizme, tko
govori da se ne podlijee predrasudama, da je potrebno tragati za boljim i dubljim, da se ne vjeruje
svemu to piu i svemu to govore, da je potrebno izgraditi vlastiti kritiki stav prema sebi i prema
drugima. Zar je obrazovanje prestalo s diplomom i to znai obrazovati se, jesu li znanja vana samo
za dobitak posla i za egzistenciju? Zar se zaposleni ne trebaju dalje obrazovati i razvijati kritiki
odnos prema stvarnosti? U emu je smisao proitane knjige, vjetine sviranja, znanja stranog jezika
ili odlaska u kazalite? Je li najvanija financijska sigurnost i egzistencija? Je li zaista znanje jezika,
sviranje instrumenata i odlazak u kazalite, kao to kau ehovljeve tri sestre, nepotreban luksuz?
Onima koji tako misle ne treba umjetnost jer umjetnost znai zagledati se u sebe. O ne govori
vie, Hamlete,/ Jer u duu mi oi okree/ A u njoj vidim tako crne ljage,/ Da niim se ne dadu istrti/
Ni isprat, govori Gertruda pod dojmom Hamletovih rijei kada ovaj usporeuje svoga oca s podlim

17

stricem. Malo prije upravo je kazalina predstava potaknula kralja da se zagleda u svoju nutrinu i
preispita svoje postupke. Shakespeare je oigledno vjerovao u nevjerojatnu mo kazalita, da ono
moe pomicati planine i jo vanije, jo tee, da moe pomicati ljudske due. Da nije, danas ne bi bio
tako aktualan i tako moan. Zar ba nita nismo nauili od Shakespeara?
to je zapravo gledanje kazalinih predstava, itanje knjiga ili sluanje glazbe, poezije i openito
konzumacija kulturnih sadraja ako nije osvjetavanje svoje nutrine, preispitivanje svojih spoznaja i
irenje vlastitih pogleda. A to je i bit pedagogije, da osvjetava stare i izgrauje nove navike. Pogreno
je misliti kako pedagogija pripada iskljuivo u obrazovne institucije, kao to je i Akademija dramske
umjetnosti. A. Freudenreich pie da je kazalite odgoj onih koji vie ne misle da trebaju biti odgajani.
Odgoj i obrazovanje procesi su koji nikad ne prestaju, oni se vjeno stjeu i na tom putu - kultura, u
kojoj kvalitetno kazalite ima sredinju ulogu, predstavlja jedan od najvanijih temelja.
Zbog toga je jedan od vanijih ciljeva ovog programa irenje svijesti i ponovno propitkivanje
kazalinog i glumakog procesa kroz pedagoki i profesionalni rad te kroz vee ukljuivanje mladih u
funkcioniranje Zagrebakog kazalita mladih.
Kad govorimo o glumakom procesu treba najprije postaviti pitanje zato uope propitkivati kad
je moda ve sve reeno i to iz pera ili djela ljudi koji su se svojim radom ve dokazali, kako u svojoj
sredini, tako i na svjetskoj kazalinoj i filmskoj sceni. Zato se ne bi samo pozivali na te ljude izvlaei
razne citate i pokuavali kopirati njihov sistem rada? Zar nije bolje i lake kroiti ve utabanim
stazama?
O glumakom procesu i radu u kazalitu, ako ne i o umjetnosti openito, treba razgovarati uvijek
iznova. Patimo od kroninog nedostatka razgovora, konstruktivnog razgovora, pogotovo u struci,
razgovora koji bi barem pokuao dati odgovor na pitanje to je sve kazalini posao. Kad bi ljudima
u kazalitu postavili to pitanje, ne bi bilo lako nai odgovor. Openito se takvi razgovori pretvaraju
u filozofiranje i navlae jo jedan veo magle preko kazalinog zanata i poziva. Tako se ponekad i
namjerno muti voda kako bi ljudi mogli plivati u raznim smjerovima mislei da plove prema cilju.
Ali kako se kae, neke su vode mutne jer su duboke, a neke jer je povrina prljava.
Problem je to su sve metode koje imamo danas na raspolaganju, od Stanislavskog, Meyerholda,
Grotowskog, Brechta, Michaela Chekova, Leeja Starsberga, Stelle Adler itd... proizvodi jednog
vremena, jednog drutva, odreenih okolnosti i naravno, osobnog iskustva. Ne smijemo zaboraviti
- ne postoje boanstva niti boanske upute koje e nam rasvijetliti put. Postoji samo konstantno
promiljanje onoga ime se bavimo u vremenu u kojem ivimo s ljudima s kojima stvaramo. Kazalite
je stvar trenutka, uvijek novog, uvijek drukijeg, pa tako bi i nai razgovori o kazalitu trebali biti stvar
ovoga trenutka i prostora u kojem ivimo.
Imajui to na umu, vano je naglasiti da nijedan kazalini ili glumaki razgovor ne bi trebao postati
tehnika i da im se neto proglasi tehnikom, postoji velika opasnost da ljudi slijepo ponu robovati
tehnici udaljavajui se opet od sebe i slobode koja nam je svima dana! Danas ivimo u vremenu
kad je puno lake prikloniti se jednoj ideologiji, bilo politikoj, kulturnoj ili religijskoj i opstajati
kao mali kotai unutar velikog mehanizma, nego buditi svoju individualnu svijest kako bismo bili
kotai mehanizma, ali ne koji ga opsluuje, ve koji ga svojom individualnom slobodom miljenja i

18

kreativnosti oplemenjuje, ini ga puno veim od bilo kojeg pravilima nametnutog sistema. Danas je
prijeko potrebno buditi tu individualnu svijest - koliko u ivotu, toliko i u kulturi i kazalitu.
ZKM ve u samom imenu ima moda najvaniji element za buenje i promjenu te svijesti, a to su
mladi. Od velike je vanosti da Zagrebako kazalite mladih nastavi i produbi ve postojeu suradnju
s mladima, da mladi gravitiraju oko nukleusa koji bi im pruio dublji uvid u kazalite. Zajedno s njima
treba ponovno preispitati glumaki i kazalini proces. Polaznike Uilita ZKM-a (dramskih, lutkarskih
i plesnih studija) od najranije dobi treba jo vie poticati na igru, razvijanje mate i kreativnosti,
ali njegujui kvalitetu dramsko-pedagokog procesa, a ne koristiti broj polaznika kao jedino mjerilo
kvalitete rada. Polaznike treba poticati na meusobnu komunikaciju i pozivati ih na sudjelovanje u
stvaranju profesionalnih predstava za djecu i mlade kao prve gledatelje otvorenih proba koji mogu
dati redateljima i glumcima korisne povratne informacije o tome prate li sadraj i ideju predstave te
kako je doivljavaju.
Starije polaznike dramskih skupina Uilita trebalo bi upoznavati s vjebama i uenjem Cicely
Berry, instruktorice za glas u Royal Shakespeare Company, koja je suraivala s mnogim svjetskim
umjetnicima kao to su Peter Brook, Bernardo Bertolucci, Julie Taymor, Anthony Hopkins, Ian
Mckellen, i dr. Njezine vjebe i nain rada s glumcima zapravo i nisu tehnika, ve potraga za vlastitim
glasom i pravim ukorijenjenim udahom kojeg se zbog moderne uurbanosti izgubilo, pa smo poput
sportaa koji tre utrku s preprekama razvijajui naviku plitkog udaha. Takav sustav vjebi i rada na
tekstovima ne slui samo za izgovaranje Shakespearea na sceni ili drugih klasinih komada, ve za
bilo koji javni nastup i za svakodnevnu komunikaciju jer Cicely Berry ne ui nas glumiti, ve kako
ponovno biti svoji, a to je i cilj svakog dobrog glumca. Svijest o tijelu kao vlastitom instrumentu je
ono to nam openito nedostaje, ne samo u profesionalnom kazalitu, ve i u ivotu openito. Zato
Cicely Berry nudi idealnu podlogu za poticanje organskog spoja i poticanje organike u glumakom
iskazu, u meusobnoj suigri, i to je na kraju ultimativni znak duboko promiljenog teatra, kako
amaterskog, tako i profesionalnog. To ne iskljuuje niti jedan stil, niti jedan stil ne prikazuje kao
vie ili manje vrijedan - to samo znai da se u suradnji s mladim glumcima gradi koncept koji potie
njihovu kreativnost i slobodu te ih hrabri da govore o sadraju iz svoje, a ne iz tue utrobe.
Nadalje, nuno je poveati broj organiziranih radionikih programa namijenjenih uiteljima,
odgajateljima, ali i djeci i mladima po uzoru na rane dane Meunarodnog kazalinog festivala mladih
u Puli, koji je svojim radom, barem u poetku, i obiljem programa i raznovrsnih radionica, meu
kojima je jednu vodila i Cicely Berry, u samo nekoliko godina iznjedrio itavu generaciju izvrsnih
kazalinih umjetnika (Jadranka oki, Dijana Viduin, Borko Peri, Matija Ferlin...) Trebalo bi aktivirati
i glumce iz ansambla ZKM-a da sudjeluju u kreiranju tih radionica, osmiljavanju predavanja i okruglih
stolova koji bi se bavili temom stvaranja predstava i glumakog procesa.
Postojea suradnja s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu trebala bi se osnaiti na nain
da i profesori Akademije sudjeluju u predavanjima i radionicama prezentirajui svoj nain rada
mladima. Studentima magistarskih studija treba i dalje omoguiti prostor i vrijeme da oni najbolji
ispiti iz kazaline reije igraju na repertoaru kako bi studenti kazaline reije i studenti glume mogli
preispitati svoj rad pred raznovrsnom publikom. Najbolje ocijenjenim ostvarenjima s Dramaturkog

19

odsjeka trebalo bi omoguiti javna itanja, a najboljim studentima glume otvorila bi se mogunost
dobivanja uloga koje bi se vrednovale kao dio kazalinog obrazovnog procesa.
Tako bi Zagrebako kazalite mladih zaista postalo odskona daska za studente Akademije dramske
umjetnosti. Mladi su budunost drutva, budui kazalitarci i budui gledatelji, oni jo uvijek nose
sumnju i znatielju kao temelje zdravog obrazovanja. Podravajui ih u tom kihotovskom podvigu
moda jednog dana uspijemo ponovno stvoriti autoritete s autoritetom.

20

5.
PROGRAM
PO
SEZONAMA

Prva sezona
Glumi! Glumi! Glumi!
Poeo bih od sadanjeg trenutka. Poeo bih od nulte toke. Sezona koja govori o situaciji u kojoj
se nalazimo - samo s onim to imamo.

Ja nemam nita vie od samog sebe, samo srce koje kuca istinski.
Usmjerio bih prvu sezonu samo na ansambl, samo na glumce i na glumake predstave, s jako
malo dodatnih elemenata scene i kostima. Krenuo bih od prazne scene i glumaca na njoj - da se
prebrojimo, da vidimo koliko nas ima, da vidimo tko smo. ZKM je i do sada radio predstave ovog
tipa i u tom smislu ne bismo kretali u nita previe neuobiajeno. Ali ovaj bih princip iskoristio da
u njega ukljuim to vie klasinih dramskih tekstova. Ansambl ZKM-a ima jako zanimljiv glumaki
dijapazon. Veliki sam oboavatelj njemakog tipa glume koji mi se ini strano uzbudljiv za gledanje.
Izvana, takva se gluma moe doimati karikaturalnom, no iznutra ona je potkrijepljena vrlo ozbiljnim
glumakim uvjerenjem. Taj spoj budalatine i ozbiljnosti pristupa nudi mogunost za zanimljive i
bogate glumake bravure. Volio bih, dakle, da ta prva sezona bude izrazito glumaka sezona.

21

Predloeni naslovi (prva sezona)

1. Hrvatska knjievna batina: Josip Kosor, Poar strasti (adaptacija)
2. Nova hrvatska drama: Ivor Martini
3. Nova turska drama (resident pisac)
4. Lewis Carroll, Alisa u zemlji udesa
5. William Shakespeare, Richard III
6 . Bertold Brecht, Kavkaski krug kredom
7. David Greig, Dunsinane
8. Serija od 6 do 8 epizoda

Druga sezona
Bajke za odrasle
Znaajna je podudarnost knjievne vrste bajke i kazaline umjetnosti. Prije svega mislim na nejasnu
granicu stvarnog i izmiljenog svijeta, na suprostavljenost dobra i zla, te rasko mate nasuprot gole
realnosti. Bajke su uglavnom namijenjene djeci i njihovom svijetu mate, ali se zadnjih desetljea
pojavljuje cijeli jedan ciklus knjievnih djela i filmskih ostvarenja koja su nastala na temeljama ovog
anra. Ponajprije mislim na seriju snimljenu prema trilogijama Gospodar Prstenova i Hobit, zatim
nekoliko verzija Alise u zemlji udesa, kao i novi serijal o Sherlocku Holmesu. Ova sezona propitala bi
bajke naeg vremena, bajke na kojima smo odrasli, bajke koje su nam servirali, bajke koje smo eljeli i
jo uvijek elimo sluati i gledati: jedan svijet fantazije koji je sadanjost sakrila pred surovom realnou.
Spomenuo bih i bajke koje su nam obeali, ali ih nisu ispunili. U ovoj sezoni pojaao bih budete za
scenografiju i kostime te dopustio vrlo izdane opreme predstava. Jedan potpuno areni svijet.

Predloeni naslovi (druga sezona)

1. Hrvatska knjievna batina: Ivo Andri, Gospoica (dramatizacija)
2. Nova hrvatska drama: Ivana Sajko
3. Nova danska drama (resident pisac)
4. August Strindberg, Gospoica Julija
5. Moliere, Don Juan
6. Fridrich Hebbel, Die Nibelungen
7. Dennis Kelly, The Ritual Slaughter of Gorge Mastromas
8. Ljepotica i zvijer
9. Serija od 6 do 8 epizoda

22

Trea sezona
Budunost ili kamo dalje, roae?
Neka budunost pokae istinu i procijeni svakoga od nas prema njegovu radu i
postignuima. Sadanjost je njihova, ali je zato budunost - za koju sam radio - moja.,
N. Tesla.
Budunost je neto to se eka otvorenih oiju, neto to je u pravilu bolje nego ovo to ivimo
danas. Vrijeme u kojem e sve nepravde dananjice biti ispravljene. Unato crnim predvianjima,
budunost uvijek donosi velika oekivanja. Svake nove godine se zagrlimo, pljunemo unatrag na
startu i hrabro koraknemo u Novu kao da smo oieni, kao da svaki novi poetak donosi oslobaanje
od duha prolosti. Ova sezona otvara aspekt onoga to nas oekuje, projekcije o vremenu koje dolazi,
priu o naim velikim nadama i snovima.

Predloeni naslovi (treca sezona)

1. Hrvatska knjievna batina: Radovan Ivi, Kralj Gordogan
2. Nova hrvatska drama: Dubravko Mihanovi
3. Nova francuska drama (resident pisac)
4. Henrik Ibsen, Hedda Gabler
5. A. P. ehov, Kompilacija kratkih drama
6. Boris Vian, Graditelji carstva
7. Heiner Mller, Anatomy Titus Fall of Rome
8. Eshil, Oresteja
9. Antoine de Saint Exupery, Mali princ
10. Serija od 8 do 10 epizoda

23

etvrta sezona
Svatko na svoju stranu ili individualizam za poetnike
Koncept individualizma moemo razumjeti na vie naina. Ali kojim rijeima najblie opisati
individualizam? Sloboda, ljudska prava, nezavisno djelovanje pojedinca, vjera u vlastite principe i
misli, vlastiti interesi nasuprot kolektivnim, egoizam, autizam, vjera da je jedino individualnost
ispravna?

Nasuprot svemu. Uprkos svima. U inat svakom!

Predloeni naslovi (etvrta sezona)
1. Hrvatska knjievna batina: Ranko Marinkovi, Kiklop (dramatizacija)
2. Nova hrvatska drama: Tena tivii
3. Nova kotska drama (resident pisac)
4. Georg Bchner, Dantonova smrt
5. Edmond Rostand, Cyrano de Bergerac
6. Christiane F., Mi djeca s Kolodvora ZOO
7. James Matthew Barrie, Petar Pan
8. Cervantes, Don Quijote
9 . Serija od 6 do 10 epizoda

24

6.
AUTORI

Odabir pisaca za mene je jako vaan jer su u pitanju ljudi koji e ostaviti snaan peat na itav
program ZKM-a. Neke od njih poznajem osobno jer sam sa njima suraivao, druge poznajem po
njihovim djelima. To su autori koji podjednako dobro mogu napisati dramu, napraviti dramatizaciju
i upustiti se u projekt pisanja kazaline serije.

Pisci:
Tena tivii
Ivor Martini
Ivana Sajko
Dubravko Mihanovi
Goran Tribuson
Tomislav Zajec
Mate Matii
Damir Karaka
Igor tiks
Olja Lozica
Goran Ferec
Lana ari
Dora Delbianco

25

Odabrao sam redatelje iji rad poznajem i izrazito cijenim. Poseban naglasak sam stavio na
hrvatske redatelje koji su podjednako uspjeni kod kue i u inozemstvu. Predloeni strani redatelji su
mahom oni ije sam predstave odgledao i zapamtio kreui se po europskim i svjetskim kazalinim
kuama i festivalima.
U periodu u kojem se profesionalno bavim reijom proao sam mnoga europska kazalita, od
Istanbula, Soluna, Skopja, Beograda, Zagreba, Ljubljane, Graza i Udina do Kopenhagena, Stockholma
i Londona. Na tim putovanjima stekao sam iznimno bogato radno i ivotno iskustvo. Danas bih itav
sukus svog steenog znanja podijelio sa jednim ansamblom, primjenjujui metodologiju koju sam
razvio kroz godine sustavnog rada. U tom smislu bih s velikim zadovoljstvom sebi stavio kao obvezu
napraviti jednu predstavu godinje s ansamblom ZKM-a.

REDATELJI:
Bobo Jeli
Ivica Buljan
Oliver Frlji
Olja Lozica
Igor Vuk Torbica
Rene Medveek
Anica Tomi i Jelena Kovai
Cornelia Crombholz
Javor Gardev
Ivan Popovski
Milo Loli
Mateja Kolenik
Boris Lijeevi
Dino Mustafi

26

7.
FINANCIJSKI
PLAN

27

 PRORORACUN TROSKOVA - VELIKA SCENA, PROGRAMI 2015-2018 god.

1 Otkup teksta

Br.premijera Prosijecna cijena 2015 god

Br. Premijera 2016 god Br. Premijera 2017 god Br. Premijera 2018 god

Otkup gotovog teksta

3
20,000.00
60,000.00
2.00
40,000.00
3.00
60,000.00
2.00
40,000.00

Novi dramski tekst

1
40,000.00
40,000.00
1.00
40,000.00
1.00
40,000.00
1.00
40,000.00

Dramatizacija
1
25,000.00
25,000.00
2.00
50,000.00
2.00
50,000.00
3.00
75,000.00

Prevod
3
10,000.00
30,000.00
3.00
30,000.00
3.00
30,000.00
2.00
20,000.00

UKUPNO:

95,000.00
155,000.00
160,000.00
180,000.00

175,000.00

2 Redatelj

Redatelj
5
75,000.00
375,000.00
6.00
450,000.00
6.00
450,000.00
6.00
450,000.00

UKUPNO:

75,000.00
375,000.00
450,000.00
450,000.00

450,000.00

3 Autorski honorari

Scenograf
5
30,000.00
150,000.00
6.00
180,000.00
6.00
180,000.00
6.00
180,000.00

Kostimograf
5
25,000.00
125,000.00
6.00
150,000.00
6.00
150,000.00
6.00
150,000.00

Koreograf
3
10,000.00
30,000.00
3.00
30,000.00
6.00
60,000.00
6.00
60,000.00

Skladatelj
5
22,000.00
110,000.00
6.00
132,000.00
6.00
132,000.00
6.00
132,000.00

Ostali honorari
4
6,000.00
24,000.00
5.00
30,000.00
5.00
30,000.00
5.00
30,000.00

UKUPNO:

93,000.00
439,000.00
522,000.00
552,000.00

552,000.00

4 Materijalni troskovi

Materijali za scenografiju
5
75,000.00
375,000.00
6.00
375,000.00
6.00
450,000.00
6.00
450,000.00

Kostimi
5
60,000.00
300,000.00
6.00
300,000.00
6.00
360,000.00
6.00
360,000.00

Rekvizita
5
10,000.00
50,000.00
6.00
50,000.00
6.00
60,000.00
6.00
60,000.00

Dizajn I tisak plakata, program I

5
25,000.00
125,000.00
6.00
125,000.00
6.00
150,000.00
6.00
150,000.00
knjizica

UKUPNO:

170,000.00
850,000.00
850,000.00
1,020,000.00
1,020,000.00

5 Nepredvidivi troskovi

Nepredvidivi troskovi
3%
433,000.00
12,990.00

12,990.00

12,990.00

12,990.00

0.00

UKUPNO:

12,990.00
12,990.00

12,990.00

12,990.00

12,990.00

UKUPNO:

445,990.00 1,831,990.00
1,994,990.00
2,214,990.00
2,209,990.00

PROGRAMI UKUPNO:

8,251,960.00

PRORACUN TROSKOVA - MALA SCENA, PROGRAM 2015-2018 god (Prosijecna cijena po sezoni)

2,015.00

2,016
Otkup teksta

Quantity
Rate
Total

Total

Otkup
gotovog

0.00 2.00
15,000.00 2.00
teksta

Novi dramski

1
20,000.00
20,000.00 1.00
20,000.00 1.00
tekst

Novi dramski

1
40,000.00
40,000.00 1.00
40,000.00 1.00
tekst - Serija

Dramatizacija

Prevod

2.00
10,000.00 2.00

UKUPNO:

60,000.00
60,000.00

75,000.00

Redatelj
Redatelj
1
50,000.00
50,000.00 3.00 150,000.00 3.00
R edatelj
1
60,000.00
60,000.00 1.00
60,000.00 1.00
Serija
UKUPNO:

50,000.00 110,000.00
210,000.00

Autorski honorari
Scenograf
2
20,000.00
40,000.00 4.00
80,000.00 4.00

Kostimograf
2
15,000.00
30,000.00 4.00
60,000.00 4.00

Koreograf
1
8,000.00
8,000.00 1.00
8,000.00 1.00

Skladatelj
2
15,000.00
30,000.00 4.00
60,000.00 4.00

Ostali

3
4,000.00
12,000.00 3.00
12,000.00 3.00
honorari

UKUPNO:
62,000.00 120,000.00

220,000.00

Materijalni troskovi
Materijali za

2
50,000.00 100,000.00 4.00 200,000.00 4.00
scenografiju

Kostimi
2
35,000.00
70,000.00 4.00 140,000.00 4.00

Rekvizita
2
7,000.00
14,000.00 4.00
28,000.00 4.00

Dizajn I tisak
plakata,

2
15,000.00
30,000.00 4.00
60,000.00 4.00
program I
knjizica

UKUPNO:
107,000.00 214,000.00

428,000.00

Nepredvidivi troskovi
Nepredvidivi

3 % 279,000.00
8,370.00

8,370.00

troskovi

UKUPNO:

512,370.00
941,370.00

PROGRAMI

UKUPNO:

2,017.00
Total

Total

15,000.00

0.00

20,000.00

1.00

20,000.00

40,000.00

1.00

40,000.00

10,000.00

85,000.00

1.00

15,000.00

0.00

75,000.00

50,000.00

1.00

50,000.00

60,000.00

1.00

60,000.00

110,000.00

110,000.00

80,000.00

60,000.00

8,000.00

60,000.00

2.00

2.00

1.00

2.00

40,000.00

30,000.00

8,000.00

30,000.00

12,000.00

3.00

12,000.00

220,000.00

120,000.00

200,000.00

2.00

100,000.00

140,000.00

28,000.00

2.00

2.00

70,000.00

14,000.00

60,000.00

2.00

30,000.00

428,000.00

214,000.00

8,370.00

8,370.00

851,370.00

527,370.00

2,832,480.00

29

PROCJENAPRIHODAIRASHODA,PRIMITAKAIIZDATAKA2015-2018
Razdoblje

2015

2016

2017

2018

23317000

24182000

24382000

24582000

300000

400000

400000

500000

17000

17000

17000

17000

Prihodi od prodaje proizvoda I robe te pruzenih usluga I

prihodi od donacija

2500000

2700000

2900000

3000000

Prihodiizprorauna za finansiranje redovne djelatnosti

proracunskih korisnika

20500000

21065000

21065000

21065000

RASHODI POSLOVANJA

23317000

24182000

24382000

24582000

Rashod zazaposlene kod korisnika

12500000

12500000

12500000

12500000

Financijski rashodi

50000

55000

55000

55000

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

50000

200000

50000

50000

350000

55000

55000

55000

UKUPNI PRIHODI

23317000

24182000

24382000

24582000

UKUPNIRASHODI

23000000

24000000

23500000

23500000

PRIHODI POSLOVANJA
Pomoci iz inozemstva (darovnice) od subjekata unutar opceg
proracuna
Prihodi od imovine
Prihodi od upravnih I administrativnih pristojbi po posebnim
propisima I naknada

Kazne, upravne mjere I ostali prihodi

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

30

8.
CURRICULUM
VITAE

Aleksandar Popovski, filmski i kazalini redatelj

Univerzitet Sv. Kiril i Metodij Skopje
Diploma kazaline i filmske reije
e-mail: aleksandarpopovski69@gmail.com
www.aleksandarpopovski.mk
Teno govori i pie makedonski, hrvatski, srpski i engleski jezik.

31

DOSADANJE REIJE:
Sezona 2014/15
Figurae Veneris Historiae, Goran Stefanovski, SNG Drama Ljubljana
Sezona 2013/14
Les Btisseurs dEmpire, Boris Vian, Hayal Perdesi Production for Istanbul International Theatre
Festival, Istanbul
ivio Harms!, Danil Harms, SK Kerempuh, Zagreb
Aus dem brgerlichen Heldenleben, Carl Sternheim, MGL Ljubljana
Taksi Goran Vojnovic, City Teatar, Ljubljana
Sezona 2012/13
Misterij Buffo, Vladimir Majakovski, SNG Drama Ljubljana,
Na Tri Kralja, William Shakespeare, HNK Zagreb
Antigona, Jean Anouilh, GDK Gavella , Zagreb
Sezona 2011/2012
Odisej, Goran Stefanovski, Koprodukcija Kazalite Ulysses, GDK Gavella Zagreb, Atelje 212 Beograd,
Festival Sterijino pozorje Novi Sad, Srpsko narodno pozorite Novi Sad, Teatar na navigatorot, Skopje
Dangerous Liasons, Cristopher Hampton, SNG Maribor
ivot Molijera, Mihail Bulgakov, MNT Skopje
Sezona 2010/2011
Dangerous Liasons, Cristopher Hampton, Istanbul
Peer Gynt, Henrik Ibsen, GDK Gavella , Zagreb
Put u Damask, August Strinberg, SNG Drama Ljubljana
Cirkus Destetika, Danil Harms, Rijeke ljetne noi, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka
Sezona 2009/10
Metamorfoze, adaptacija: Aleksandar Popovski, JDP Beograd
Gospoica Julija, August Strindberg, Turski Teatar, Skopje
Hamlet, William Shakespeare, Universitt fr Musik und Darstelendekunst, Graz

32

Sezona 2008/09
Candide ili optimizam, Voltaire, JDP, Beograd
Brod za lutke, M. Markovi, SNG Drama Ljubljana
Sezona 2007/2008
Close city M. Ivaskevicius, Teatro Stabile Sloveno Trieste, Italie
San Ivanjske noi, W. Shakespeare, GDK Gavella, Zagreb, Nagrade:
Metamorfoze, adaptacija: Aleksandar Popovski, Universitt fr Musik und Darstelendekunst, Graz
Sezona 2006/07
Dogaaj u gradu Gogi, Slavko Grum, SLG Celje
Novi Prijatelji, Elena Pega, Nacionalno kazalite sjeverne Grke, Solun The National Thetre of
Northern Greece, Thessaloniki
Sezona 2005/06
Za zdaj nikjer Ana Lasi, SNG, Ljubljana
Don Juan, Molire, Dramski Teatar Skopje, produkcija za Festival Ohridsko ljeto
Sezona 2004/2005
Alisa u zemlji udesa Biljana Srbljanovi, A. Popovski, adaptacija za odraslu publiku, Stockholm,
vedska, koprodukcija Intercult, Atelje 212 i CSS Udine, podrka Swedish Institute, Vijece grada
Beograda i THEOREM, asocijacija u okviru Culture 2000, program Europske Unije.
Sezona 2003/2004
Tri sestre Anton Pavlovi ehov, MNT - Bitola
Oluja, William Shakespeare, Turski teatar, Skopje
Pillow Man Malcolm McDonough, SNG - Celje
Sezona 2002/03
Visnjik Anton Pavlovi ehov, Srpsko Narodno pozorite, Beograd
Danthonova smrt, Georg Buchner Teatro Stabile di Innovazione del FVG, Udine
Sezona 2001/02
Drakula, adaptacija i dramaturgija, Aleksandar Popovski i Dejan Dukovski, SNG, Maribor
Balkan is not Dead Dejan Dukovski, MNT, Skopje

33

Sezona 2000/01
Don Quichotte adaptacija i dramaturgija A. Popovski, SNG, Maribor
Roberto Zucco A.M. Kolts, Atelje 212 - Beograd
Sezona 1999/2000
Bure baruta Dejan Dukovski, SK Kerempuh, Zagreb
Divlje meso, G. Stefanovski, Dramsko kazalite Skopje
1997.
M.M. E...tko je prvi poceo, Dejan Dukovski, Makedonsko Narodno Kazalite, Skopje
1995.
Circus Printimpram D. Harms, Teatar Mala Stanica, Skopje
1994.
Tuku taka pod oblaka A. Popovski - D. Mitrevski, koprodukcija Teatar Mala Stanica - Thtre
dAarhus , Copenhaguen Infant, Novi Sad
1993.
Ljubav Perlimplina i Belise, F.G.Lorca, nezavisna produkcija, Univerzalna sala, Skopje
1992 .
in i sedam patuljaka, Dejan Dukovski, Nacionalni Teatar, Veles

FILM, TV, VIDEO

Filmska reija:
-LIGHT GRAY omnibus (Mitrevski Popovski Janicievic) produkcija TRFZ PEGAZ,1993
- GOODBYE 20TH CENTURY (dugometrani igrani film Popovski-Mitrevski), produkcija Mirko &
Slavko First Partizan Production, 1998.
Gostovanje na festivalima GOODBYE 20TH CENTURY:
Stockholm, Barcelona, Puerto Rico, CINEQUEST San Francisco, Dresden, New York, Helsinki, Zurich,
Calcutta, FEST Belgrade, Palm Beach, Palm Springs, Cotbus, Tromso, Ljubljana, Sarajevo, Celje,
Rome, Milan, Brussels, Stuttgart..
METAMORPHOSES (kratki igrani film) Partysans/Kino Oko/New Moment, 2008
BALKAN IS NOT DEAD (dugometrani igrani film) co-prodikcijaKino Oko produkcija/ Testament
Films, Belgrade, 2012

34

Asistent reije :
The Peacemaker (igrani film, Mimi Leder)
Produkcija: Dreamworks SKG, 1996.
Gypsy Magic (igrani film, Stole Popov)
Produkcija: Vardar Film 1996.
TV & Video reije
Subway, (muziki TV-show), Televizija A1 1993.
Ua, najderi (dokumentarno-zabavna emisija) MTV 1995.
Stanje u makedonskoj kulturi (dokumentarni film) Ministarstvo kulture Republike Makedonije, 1996.
Makedonija u centru (dokumentarni film) Vlada Republike Makedonije, 1997.
Muziki spot za bend Arhangel, produkcija Mirko & Slavko First Partizan Production, 1998.
Muziki spot za Vlatka Stefanovskog (Leb i Sol), produkcija Makedonska Nacionalna Televizija 1999.

AKADEMSKI I PEDAGOKI RAD

2007.
Metamorfoze po Ovidiju, suradnja Akademije dramskih umjetnosti Skopje, Univerzitet Sv. Kiril i
Metodij Skopje - Universitt fr Musik und Darstelendekunst, Graz (rad sa studentima, III i IV godina)
2009.
Hamlet Shekspeare, Universitt fr Musik und Darstelendekunst, Graz (rad sa studentima IV godina)
2012.
Ekspert za vanjsku evaluaciju Fakulteta za umjetnost (Univerzitet u Pristini) angaziran preko
Kosovske Agencije za akreditaciju. lan ekspertskog tima zajedno sa Doris Karstensen, Higher
Education Consulting Vienna, Bettina Henkel, Head of the Research Lab Film&TV, Academy of Fine
Ats Vienna
2013.
Kratko predavanje i razgovor za Sheakspeara u ljetnem semestru na satu engleskog jezika, prof. D.
Kos, III g IB MIOC, Zagreb

MENADERSKI RAD
Umjetniki direktor Makedonskog Narodnog Teatra, 2005/06
Kreativni direktor nekoliko marketing agencija u Skopju:
Satchi&Satchi, 1995/6

35

Bates 2000
New Moment 2001/02
Publicis 2003/2004
Osniva, vlasnik i kreativni direktor marketing agencije AVA DDB 2007-2014, Skopje
Osniva i vlasnik Producentske kue Partizans, Skopje
Osniva kulturnog centra Teatar na navigatorot Skopje

NAGRADE
Taksi Goran Vojnovic, City Teatar, Ljubljana Aleksandar Popovski, lahtni reiser i lahtna komedija
po izboru obinstva, Festival Dnevi komedije 2014, Celje
Misterij Buffo Vladimir Majakowski, SNG Drama, Ljubljana,
Aleksandar Popovski, lahtna komedija, Festival Dnevi komedije 2014, Celje
Nacionalna Afife Zale (najbolji redatelj, najbolja predstava, prvi put dodeljene zstrancu), Istanbul,
2012.
Candid ili Optimizam , Voltaire, JDP, Belgrade, Sterijna nagrada za reiju, Novi Sad, 2010
Brod za lutke M. Makovic, SNG, Drama Ljubljana , Sterijna nagrada za najbolju predstavu, Novi Sad,
2009
San Ivanjske noi, W. Shakespeare, GDK Gavella, Zagreb, Nagrade:
13. Jugoslovenski pozorini festival, Festival bez prijevoda, 2008.
- nagrada Ardalion za najbolju predstavu
- nagrada Ardalion za najbolju reiju: Aleksandar Popovski
Divlje meso, G. Stefanovski, Dramsko kazalite, Skopje, Nacionalna nagrada Vojdan ernodrinski,
Prilep, najbolja predstava, najbolja reija
M.M. E...tko je prvi poeo, D. Dukovski, Makedonsko Narodno Kazalite, Skopje MNT, Skopje,
Festival BITEF, Grand Prix za najbolju predstavu, Nacionalna nagrada Vojdan ernodrinski, Prilep sve
nagrade festivala, ukupno osam.

Ostale nagrade:
San Ivanjske noi, W. Shakespeare, GDK Gavella, Zagreb, Nagrade:
13. Jugoslovenski pozorini festival, Festival bez prijevoda, 2008
15. Meunarodni festival malih scena, 2008.
- nagrada Veljko Marii za najboljeg mladog glumca: Ozren Grabari
- posebna nagrada Veljko Marii za izuzetan doprinos kazalinoj umjetnosti: Pero Kvrgi
Gavella i Europlakat Fair, 2008.
- najbolji glumac u premijernim predstavama sezone 2007./2008.: Ozren Grabari

36

- najbolja glumica u premijernim predstavama sezone 2007./2008.: Ksenija Paji

23.Gavelline veeri, 2008.
- najbolja predstava
13. Jugoslovenski pozorini festival, Festival bez prijevoda, 2008.
- nagrada Ardalion za najbolju scenografiju: NUMEN
- nagrada Ardalion za najbolju ensku ulogu: Nataa Janji
- nagrada Ardalion za najbolju muku ulogu: Ozren Grabari
Nagrada hrvatskog glumita, 2008.
- za najbolju sporednu muku uloga: Ozren Grabari
- za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godnina, enska uloga: Nataa Janji
- za najbolju scenografiju: NUMEN
4. festival Mediteranskog teatra Purgatorije, 2009.
- nagrada za najbolju predstavu
- nagrada za glumaku bravuru: Pero Kvrgi

Nagrade za film GOODBYE 20TH CENTURY:

Melies DArgent najbolji Europski film u anru fantastike, Helsinki 1999;
B Movie award za najbolja montaa i najbolja scenografija - New York 1999
King Nobel Prvi Internet filmski festival Brussel 1999
FANTAFESTIVAL - Rim , nagrada za najbolji glumac
Prva nagrada na TV Festivalu Plovdivu Subway, Muzicki TV show, A1 1993
Nagrada na Festivalu Dvanaest velianstvenih, Muziki spot za bend Arhangel, produkcija Mirko
& Slavko First Partizan Production, 1998

37