Sveuilite u Zadru

Odjel za pedagogiju
kolska pedagogija I.

Seminarski rad
KOLSKA PEDAGOGIJA KAO PEDAGOKA DISCIPLINA

Studentice :
Janja nidari i
Renata Novak

Mentor: Jelena Vlahovi, prof.

Zadar, 23. studeni 2011.

SADRAJ:

1.

UVOD ................................................................................................................................. 2

2.

PEDAGOGIJA U SUSTAVU ZNANOSTI ....................................................................... 3

3.

PEDAGOKE GRANE I DISCIPLINE ............................................................................. 4

3.1.

POLOAJ KOLSKE PEDAGOGIJE UNUTAR PEDAGOKIH DISCIPLINA .... 5

4.

POVIJESNI RAZVOJ KOLSKE PEDAGOGIJE ............................................................ 7

5.

PREDMET PROUAVANJA KOLSKE PEDAGOGIJE ............................................... 8

6.

ODNOS KOLSKE PEDAGOGIJE I DRUGIH ZNANOSTI I DISCIPLINA ............... 10

6.1.

KOLSKA PEDAGOGIJA I FILOZOFIJA ............................................................. 10

6.2.

KOLSKA PEDAGOGIJA I SOCIOLOGIJA .......................................................... 10

6.3.

KOLSKA PEDAGOGIJA I ANTROPOLOGIJA ................................................... 10

6.4.

KOLSKA PEDAGOGIJA I DIDAKTIKA ............................................................. 11

6.5.

KOLSKA PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA .......................................................... 11

6.6.

KOLSKA PEDAGOGIJA I OSTALE ZNANOSTI ............................................... 11

7.

ZAKLJUAK ................................................................................................................... 13

8.

SAETAK ........................................................................................................................ 14
8.1.

9.
10.

KLJUNE RIJEI .................................................................................................... 14

LITERATURA ................................................................................................................. 15
PITANJA ZA SEMINARSKU RASPRAVU ............................................................... 16

1. UVOD
Pedagogija je usustavljena kao znanstveno polje u sklopu podruja drutvenih znanosti s
odgovarajuim granama, podgranama, disciplinama i subdisciplinama.
Jedna od disciplina pedagogije je i kolska pedagogija, koja je ujedno i tema ovog seminara.
kolska pedagogija razvila se iz dijela praktine pedagogije, a kao zasebna disciplina
konstituirala se 70-ih godina 20. stoljea.
Pedagogija kao znanost o odgoju i obrazovanju je zbog svoje kompleksnosti upuena na
suradnju sa drugim znanostima. kolska pedagogija se mora otvarati prema drugim
znanstvenim disciplinama jer je to pretpostavka njezina daljeg razvoja. Otvorenost prema
drugim disciplinama i njihovim znanjima i gleditima, te zajednika suradnja su poticaj
slobodi razmiljanja i istraivakoj kreativnosti koja je i preduvjet razvoja znanosti.
Sudjelovanje pedagogije s drugim znanostima je potrebno i da bi se mogli sagledati svi
aspekti nekog problema, te kako bi u to kraem roku dolo do rjeenja problema.
Sve oi oduvijek su uprte u kolu i njeno odgojno obrazovanje. Ono to moe na planu
odgoja uiniti kola ne moe ni obitelj ni drutvo. Od kole suvremeno drutvo ne trai vie
samo obrazovne efekte, nego prvenstveno odgojne. kola ima mnotvo razliitih funkcija za
odreeno drutvo i ima presudnu ulogu u ivotu svakog pojedinca.

2. PEDAGOGIJA U SUSTAVU ZNANOSTI

Openito, sve znanosti se dijele na est vrsta znanosti a to su: filozofsko-humanistike,
drutvene, prirodne, medicinske, tehnike i biotehnike znanosti. Sve su te grupe znanosti
meusobno povezane i isprepletene tematikom koju obrauju. To se posebno vidi na primjeru
pedagogije koja se moe smjestiti u dvije grupe a to su: drutvene znanosti i filozofsko
humanistike znanosti. Na samom poetku vidimo izuzetno veliku interdisciplinarnost
pedagogije. Nema, dakle, pedagokog problema u kojem ne bi imala ulogu dostignua
drugih znanosti. (Mali, J., Mui, V. 1986: 37.) Ovdje govorimo samo o tome kako
pedagogija koristi druge znanosti, no to ne umanjuje njenu vanost jer ona takoer pridonosi
razvoju svih tih znanosti te ih potie na obradu novih podruja.

FILOZOFIJA

PSIHOLOGIJA

OSTALE
ZNANOSTI
PEDAGOGIJA

ANTROPOLOGIJA

SOCIOLOGIJA

Slika 1: Odnos pedagogije i drugih znanosti:

izvor: Potkonjak i sur. (1989): Pedagoka enciklopedija, Beograd
Na dijagramu je prikazan odnos pedagogije i drugih znanosti. Moemo vidjeti kako
postoje odreena poklapanja predmeta prouavanja izmeu pedagogije i drugih znanosti.

3. PEDAGOKE GRANE I DISCIPLINE

Pedagogijska grana ili disciplina je ue znanstveno-teorijsko podruje koje prouava
neko odreeno odgojno podruje, specifino po svojim zadaama i karakteru rada.
(Vukasovi, A. 2007: 25)
U pedagogiji se upotrebljava nekoliko kriterija na osnovi kojih se ona dijeli na pojedine
discipline. Ti kriteriji esto se meusobno isprepliu i dijelom podudaraju. (Mali i sur.
1986: 38.)
Prema vremenskom kriteriju pedagogija se dijeli na: povijest pedagogije, opu pedagogiju
i futuroloku pedagogiju. Povijest pedagogije prouava prolost pedagogije, opa pedagogija
sadanjost, dok se futuroloka pedagogija bavi prognozom budunosti odgoja i obrazovanja.
Drugi kriterij je kriterij dobi odgajanika. Prema njemu se pedagogija dijeli na pedagogiju
predkolske dobi, pedagogiju kolske dobi i andragogiju.
Idui kriterij je kriterij mjesta gdje se odgoj ostvaruje. U vezi s tim kriterijem pedagogija
se dijeli na porodinu pedagogiju, kolsku pedagogiju, domsku pedagogiju i pedagogiju
slobodnog vremena. Iz kolske pedagogije konstituiraju se osobito vane zasebne pedagoke
discipline a to su didaktika i metodika pojedinih predmeta.
etvrti kriterij je nepostojanje ili postojanje nekih specifinih tekoa i smetnji u razvoju.
Tu se smjestila specijalna pedagogija.
U posljednju grupu spadaju neke pedagogijske discipline koje se nalaze izvan svih ovih
krterija kao to je komparativna pedagogija.

3.1.POLOAJ KOLSKE PEDAGOGIJE UNUTAR PEDAGOKIH DISCIPLINA

Prema diobi pedagogije u discipline opisanoj u prethodnom odlomku vidimo da se kolska
pedagogija smjestila u treu grupu te da ju autori Mui i Mali (1986.) smatraju vrlo vanom
za razvoj didaktike i metodike kao vanih pedagogijskih disciplina.
Nadalje emo prikazati jo nekoliko razliitih podijela pedagogije na njezine grane
odnosno discipline razliitih autora. Marko Stevanovi u svojoj knjizi Pedagogija daje ovaj
shematski prikaz podjele pedagogije na grane odnosno discipline:

PEDAGOGIJA/
ZNANOST O
ODGOJU

OPA PEDAGOGIJA (S
PEDAGOGIJSKOM
ANTROPOLOGIJOM,
FILOZOFIJOM
ODGOJA, TEORIJOM
ODGOJA I POLITIKOM
OBRAZOVANJA)

KOMPARATIVNA
PEDAGOGIJA

HISTORIJSKA
PEDAGOGIJA

POSEBNE
PEDAGOGIJE
TEORIJA
KURIKULUMA
TEORIJA KOLE
I KOLSKA
ORGANIZACIJA
TEORIJA
NASTAVE

Slika 2. Podjela pedagogije

Izvor: Stevanovi, M. (2002): Pedagogija, Varadinske Toplice

A prema Vukasoviu podjela pedagogije izgledala bi ovako:

Slika 3. : Pedagoke grane i discipline

Izvor: Vukasovi, A. (2001): Pedagogija, Zagreb

Moemo zakljuiti kako je Stevanovi podjelio pedagogiju na etiri grane (opa

pedagogija, komparativna pedagogija, posebna pedagogija i historijska pedagogija), dok
Vukasovi u svom prikazu naglaava meusobnu isprepletenost i ovisnost razliitih
pedagokih grana i disciplina.

4. POVIJESNI RAZVOJ KOLSKE PEDAGOGIJE

Predmet prouavanja kolske pedagogije zapravo je star koliko i drutvo, no sama kolska
pedagogija kao pedagogijska disciplina se razvila dosta kasno, pa se smatra jednom od
relativno mladih pedagokih disciplina. Pretea kolske pedagogije je Jan Amos Komensky
(1592. 1670.) koji u djelu Didactica magna (1657. godine) postavlja kamen temeljac za
sadrajnu i metodiku koncepciju modernog kolskog sustava (kole) i modela kolske
organizacije. ( Vrcelj, S. 2000: 7)
kolska pedagogija razvila se iz dijela praktine pedagogije, a kao zasebna disciplina
konstituirala se 70-ih godina XX. stoljea. U svojim poecima, kolska je pedagogija
prouavala samo neke aspekte osnovne kole. Tek kasnije, s razvojem srednjih kola i
cjelovitih kolskih sustava, poela se baviti i problemima srednjih kola i srednjokolske
populacije.

Nakon to se izdvojila, najprije se poela izuavati kao zaseban kolegij na

nastavnikim fakultetima pod razliitim nazivima.

Danas kolska pedagogija prouava nastanak, razvoj, suvremeni koncept kole i
budunost kole, kao odgojno-obrazovne ustanov, te ima sve uvjete da se bre razvija,
proiruje i produbljuje polje svog interesa i istraivanja.

5. PREDMET PROUAVANJA KOLSKE PEDAGOGIJE

kolska pedagogija je grana pedagogije koja se bavi teorijom kole kao specifine
odgojno-obrazovne ustanove ili radne organizacije. (Potkonjak i sur. 1989: 422)
kolska je pedagogija dio pedagogije, a prouava specijalna pitanja, probleme, procese i
zadatke kole. (Vrcelj, S. 2000: 7) Ta grana pedagogije prouava teorije kole kao specifine
odgojno-obrazovne ustanove.
Raspon podruja kojima se bavi kolska pedagogija je vrlo irok. Ona se zapravo bavi
razmatranjem odgojno-obrazovnih zadataka pojedinih vrsta kole, njihovim poloajem u
kolskom i odgojno-obrazovnom sustavu, odnosima kole i drutva, kole i crkve i drugih
drutvenih faktora, mogunostima i nedostacima kolskog odgoja i obrazovanja, socijalnom
strukturom uenika i nastavnika ali i odnosom kole i ivota.
kolska pedagogija takoer prouava postojanje institucija kole, (pred)uvjete njena
postojanja, strukture, procese i uinke socijalizacija. Vrlo je vano spomenuti da se kolska
pedagogija prouava i odgojno-obrazovni rad u koli, cilj i zadatke kolskog odgoja,
organizaciju kolskog sustava, oblike, metode, sadraje i sredstva odgoja u koli, u nastavnom
i izvannastavnom radu.
kolska se pedagogija dijeli na osnovnokolsku i srednjokolsku, a kao svoj predmet
prouavanja uzima prouavanje specifinih zakonitosti odgoja djece kolske dobi.
Suvremena kolska pedagogija prouava razliite aspekte ivota i rada u koli; istrauje
povijesni razvoj kole, postojee (aktualno) stanje te budunost kole, odnosno
institucionalnog obrazovanja. (Vrcelj, S. 2000: 8)
Temeljne sadraje kolske pedagogije Einsiedler je grupirao u deset tematskih podruja:
1) teorije kole (pojam i samorazumijevanje kole, koncepti kole, povijest kole, kola i
drutvo i kritika kola),
2) kolska organizacija i kolske forme (vertikalni i horizontalni kolski sustavi, kolska
praksa, kolska prava i obveze),
3) socijalizacija u koli (sociologija kole, socijalna selekcija u koli, kolski ivot
odgovornost kole, odgojna sredstva i problemi u koli),
4) nastavniki poziv (specijalna uloga nastavnika, zadatak nastavnika, stavovi i ponaanje
nastavnika),
5) ponaanje uenika (socijalna uloga uenika, sociologija kolskog razreda, neobini
uenici, uenikova zapaanja, uenikova postignua, socijalno podrijetlo i obrazovne anse),

6) temeljne didaktike teorije (modeli didaktike, temeljni pojmovi, povezanost didaktike i

metodike),
7) plan uenja (obrazovne reforme, kurikulum, teorije i strategije razvoja kurikuluma,
dimenzije kurikuluma, izbor i poredak ciljeva i sadraja uenja, principi, organizacija uenja i
razvojnost nastave),
8) teorije uenja (elementi teorije uenja, proces i organizacija uenja, diferencijacija),
9) medijska didaktika i nastavna tehnologija (nastavna sredstva i audiovizualni mediji) i
10) analiza nastave, istraivanje i planiranje nastave (analiza nastave, istraivanje, didaktika
analiza, planiranje, provoenje i ocjenjivanje)
kolska je pedagogija pedagoka disciplina jer se bavi problemima odgoja i
obrazovanja; u odnosu na ostale discipline, njena je specifinost ta to prouava kolu, a ne
druge institucije. Dakle, kolska pedagogija je pedagoka disciplina koja prouava odgoj i
obrazovanje u koli. (Vrcelj, S. 2000: 9) Spoznaje dobivene istraivanjima u kolskoj
pedagogiji koriste se u praksi kola s namjerom njena unapreivanja.

6. ODNOS

KOLSKE

PEDAGOGIJE

DRUGIH

ZNANOSTI

DISCIPLINA
kolska pedagogija kao interdisciplinarna znanost je usko povezana sa drugim drutvenim
znanostima kao i pedagokim disciplinama. Odnosno ona je zapravo povezana sa svim
znanostima koje prouavaju ovjeka. Teorijske spoznaje i praksa kolske pedagogije temelje
se na zakonitostima odgojnih i drugih znanosti. Dakle moemo vidjeti da kolska pedagogija
zapravo skuplja saznanja ostalih znanosti koja su vezana uz njen predmet prouavanja te na
taj nain dolazi do svojih spoznaja.
6.1. KOLSKA PEDAGOGIJA I FILOZOFIJA
Pedagogija je u poetku bila dio filozofije, a nakon odvajanja, izmeu filozofije i
pedagogije razvija se plodna interdisciplinarna suradnja.
Obino se navodi da je pedagogija bez filozofije slijepa, a filozofija bez pedagogije
besmislena. Kako je pedagogija openito povezana sa filozofijom to se vidi i u povezanosti
kolske pedagogije sa filozofijom. Filozofija odgoja i obrazovanja prouava smisao ovjeka i
njegove egzistencije, odnosno smisao odgoja i obrazovanja. (Vrcelj, S. 2000: 10) Dakle
filozofija odgoja i obrazovanja unutar kolske pedagogije prouava smisao i znaaj odgoja i
obrazovanja u koli i doprinosa kole ostvarenju ukupnog cilja i odgoja i obrazovanja
ovjeka.
6.2.KOLSKA PEDAGOGIJA I SOCIOLOGIJA
Sociologija je znanost koja izuava ponaanje drutva ili nekog njegovog dijela.
Sociologija obrazovanja i odgoja istrauje djelovanje drutva na ciljeve, sadraje
obrazovanja odnosno odgoja, organizaciju obrazovnog odnosno odgojnog sustava itd., te kako
obrazovanje/odgoj djeluje na socijalnu stratifikaciju, poloaj ena u drutvu, itd. ( Pastuovi,
N. 1999: 105) Sociologija obrazovanja, uz ostalo, analizira mjesto i funkciju kolske
institucije unutar odreenog drutva i odnose koji postoje izmeu kole i drutva.
6.3.KOLSKA PEDAGOGIJA I ANTROPOLOGIJA
Antropologija prouava ovjeka u svim njegovim pojavnim oblicima, a pedagogija samo
u oblicima pretvaranja individue u osobu. (Potkonjak i sur. 1989: 177.)

10

Pedagoka antropologija je interdisciplinarna znanost koja povezuje pedagogiju i

antropologiju. Pedagoka antropologija (antropologija obrazovanja) bavi se problemima
kulturne transmisije, povezanosti kulture, pojedinca i obrazovanja, posebno formalnog
obrazovanja; funkcijom kole u kulturnoj transmisiji (akulturaciji i enkulturaciji), kolom kao
sloenim sociokulturnim sustavom (Vrcelj, S. 2000: 10) kolska pedagogija se slui
spoznajama pedagoke antropologije i to posebno u spoznajama koje su povezane uz
optimalizaciju komunikacije i socijalne dimenzije odgojno-obrazovnog procesa u koli.
Uz pedagoku antropologiju pedagogija je povezana i sad kulturnom antropologijom.
Poznavanje kulturne antropologije pomae nastavnicima u izboru sadraja, sagledavanja
imbenika koji utjeu na odgoj i upoznavanje i koriptenje sredine za odgojno djelovanje.
(Stevanovi, M. 1997: 31)
6.4. KOLSKA PEDAGOGIJA I DIDAKTIKA
Didaktika je znanost koja se bavi opom teorijom nastave. Didaktika prouava
zakonitosti po kojima se odvija proces nastave i uenja i obrazovanja u nekim drugim
edukacijskim procesima izvan nastave i kole. kolska se pedagogija slui spoznajama
didaktike za onaj dio odgojno-obrazovnog procesa uenja i nastave koji se realizira u koli.
(Vrcelj, S. 2000: 10)
6.5. KOLSKA PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA
Psihologiju moemo definirati kao znanost o ponaanju i psihikim procesima. Unutar
psihologije kao samostalne znanosti postoji nekoliko grana psihologije koje su povezane sa
pedagogijom. kolska je pedagogija povezana sa pedagokom psihologijom koja prouava
psihike aktivnosti subjekata i uvjete kolskih ivota uenika i svih procesa uenja. Mnoge
psihologijske spoznaje utjecale su na koncepciju uenja i nastave u koli (i drugim odgojnoobrazovnim ustanovama). (Vrcelj, S. 2000: 11) kolska pedagogija se takoer oslanja na
pedagoku psihologiju kod odabira sadraja prema intelektualnim odnosno dobnim
mogunostima uenika. Poznavanje psihologijskih spoznaja uvelike olakava osmiljavanje,
organiziranje i izvoenje odgojno-obrazovnog rada u koli.
6.6.KOLSKA PEDAGOGIJA I OSTALE ZNANOSTI
kolska je pedagogija povezana s jo nekim znanostima i pedagokim disciplinama. Kao
to smo na samom poetku seminara vidjeli kolska pedagogija je povezana sa povijeu
11

pedagogije. Takoer postoji veza izmeu kolske pedagogije i pedagoke futurologije te

metodologije pedagokih istraivanja. kolska pedagogija u okviru pedagoke futurologije
istrauje budunost kole i obrazovanja, odnosno kolu i obrazovanje u budunosti.
Povezanost s metodologijom je potrebna radi istraivanja i unareivanja kolske prakse.
Postoji i veza kolske pedagogije i andragogije kao posljedica sve vee popularizacije
obrazovanja odraslih. I na kraju tu je jo i ekonomika obrazovanja koja je neophodna za
kolsku pedagogiju. Ona se bavi rjeavanjem vanih ekonomsko-pedagokih pitanja kao to
su pitanja potreba, zahtjeva i mogunosti obrazovanja, opravdanosti osnivanja i rada kole,
usklaivanjem i izgradnojom kolske mree i slino.
Interdisciplinarnost, tj. razliite predmetno-metodoloke veze i odnosi kolske
pedagogije s navedenim ( i drugim znanostima i disciplinama) ukazuju na sloenost predmeta
kolske pedagogije. Te su veze potrebne zbog to obuhvatnije i kvalitetnijeg spoznavanja
kole i mnogih sloenosti (i nejasnoa) koje su svojstvene organizacijama koje su proizvod
ovjeka (Vrcelj, S. 2000: 12)

12

7. ZAKLJUAK
Teite pedagoke znanosti stavlja se tamo gdje se formira mlada linost u kole i
fakultete. kola je najvanija, najstarija i najmasovnija odgojna ustanova. Ima dugu povijesnu
tradiciju i razvitak. Mijenjala se i usavravala tijekom povijesti u skladu s promjenama u
drutvu. U njenom cilju i zadacima odraavaju se drutvene potrebe.
Povijesno doba u kojem se nalazimo oznaava se kao era ekspanzije znanja. Primarni
zadatak suvremene pedagogije i kole je osposobljavanje mladih za uenje kreativnosti putem
kreativnosti.
Suvremena kolska pedagogija treba pomoi u koncipiranju odgoja za budunost koji e
afirmirati uenikovu inicijativu, samostalnost, otvorenost, kritinost i radoznalost. Uenje
putem kojeg se dolazi do znanja samostalnim istraivakim naporima najvee je bogatstvo
koje moe stei pojedinac. To je najslikovitije opisao Servan Schreiber.
Ni legije ni sirovine, ni kapital nisu vie znak i instrument moi. Pa ak i sama tvornika
postrojenja samo su njen vanjski znak. Prije svega danas je sposobnost pronalaenja, to jest
istraivanja, sposobnost da se pronalasci uklope u proizvodnju, to jest tehnologiju. Nalazita
iz kojih treba crpsti nisu ni u zemlji, ni u golemim brojevima, ni u strojevima, ona su u
ljudskom duhu. Ili tonije reeno u ovjekovoj sposobnosti da razmilja i stvara.
(Stevanovi, M. 1997: 13, prema: Servan Schreiber, 1968: 273)

13

8. SAETAK
Pedagogija se moe smjestiti u dvije grupe znanosti, a to su: drutvene znanosti i
filozofsko humanistike znanosti.
Pedagogijska disciplina je ue znanstveno-teorijsko podruje koje prouava neko
odreeno odgojno podruje, specifino po svojim zadaama i karakteru rada.
kolska pedagogija razvila se iz dijela praktine pedagogije, a kao zasebna disciplina
konstituirala se 70-ih godina XX. stoljea.
Pretea kolske pedagogije je Jan Amos Komensky.
kolska je pedagogija dio pedagogije, a prouava specijalna pitanja, probleme, procese i
zadatke kole.
kolska se pedagogija dijeli na osnovnokolsku i srednjokolsku, a kao svoj predmet
prouavanja uzima prouavanje specifinih zakonitosti odgoja djece kolske dobi.
Temeljne sadraje kolske pedagogije su: teorije kole, kolska organizacija i kolske
forme, socijalizacija u koli, nastavniki poziv, ponaanje uenika, temeljne didaktike
teorije, plan uenja, teorije uenja, medijska didaktika i nastavna tehnologija, analiza nastave,
istraivanje i planiranje nastave
Suvremena kolska pedagogija prouava razliite aspekte ivota i rada u koli; istrauje
povijesni razvoj kole, postojee (aktualno) stanje te budunost kole, odnosno
institucionalnog obrazovanja.
kolska pedagogija kao interdisciplinarna znanost je usko povezana sa drugim
drutvenim znanostima kao i pedagokim disciplinama. Najznaajnija je njena povezanost s
filozofijom, psihologijom, didaktikom, antropologijom i sociologijom.

8.1. KLJUNE RIJEI

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

kolska pedagogija
Vrste znanosti
Pedagoke discipline
Jan Amos Komensky
Temeljni zadaci kolske pedagogije
Odgoj i obrazovanje
Interdisciplinarnost

14

9. LITERATURA
1. Mali, J., Mui, V. (1986), Pedagogija, Zagreb: kolska knjiga
2. Pastuovi, N. (1999), Edukologija, Zagreb: Znamen
3. Potkonjak, N.(1989),

Pedagoka enciklopedija, Beograd: Zavod za udbenike i

nastavna sredstva
4. Stevanovi, M., Ajanovi, D. (1997), kolska pedagogija, Varadinske Toplice:
Tonimir
5. Stevanovi, M. (2002), Pedagogija, Varadinske Toplice: Tonimir
6. Vrcelj, S. (2000), kolska pedagogija, Rijeka: Filozofski fakultet
7. Vukasovi, A. (2001), Pedagogija, Zagreb: Hrvatski katoliki zbor Mi

15

10. PITANJA ZA SEMINARSKU RASPRAVU

1. U koje dvije grupe znanosti se moe smjestiti pedagogija?
2. Nabroji neke od predmeta prouavanja kojima se bavi kolska pedagogija!
3. S kojim znanostima i disciplinama je povezana kolska pedagogija?

16