SG/NJ 2013;18:167-8

DOI: 10.11608/sgnj.2013.18.041

167

Cjeloivotno uenje i akademsko napredovanje u sestrinstvu

UVODNI LANAK/
EDITORIAL

Lifelong learning and academic advancement in nursing

Vinja Vii Hudorovi
Glavna i odgovorna urednica Sestrinskoga glasnika - Nursing Journal
Editor-in-Chief of Nursing Journal

Received Octobre 21st 2013;

Accepted Octobre 23rd 2013;

Kljune rijei: uenje akademsko napredovanje sestrinstvo

Kratki naslov: Akademsko napredovanje i sestrinstvo
Keywords: learning academic advancement nursing
Running head: Academic advancement and nursing

Svjetska akademska zajednica medicinskih sestara/tehniara danas obavlja svakodnevne radne zadatke u zdravstvenim sustavima u kojima su u tijeku znatne i stalne reforme,
koje do danas nikada nisu bile veeg obima [1, 2].
Metode/postupci koji su danas u svakodnevnoj uporabi radi provoenja zdravstvene njege iznimno su sloeni. Stoga
medicinske sestre/tehniari moraju posjedovati zdruene
kompetencije, i to iz domene zadataka rukovoenja, zdravstvene politike, stalnog poboljanja svih imbenika zdravstvenog sustava, znanstvenih istraivanja temeljenih na
osnovnim naelima i verificiranim znanstvenim i klinikim
dokazima te verificiranim rezultatima iz svakodnevne prakse, aktivnom sudjelovanju u timskom radu i poboljanju suradnje svih lanova zdravstvenog tima kako bi se poboljao
stupanj pruanja zdravstvene skrbi [3, 4]. Danas se iznalazi
potreba da medicinske sestre/tehniari kontinuirano poveavaju stupanj znanja o metodama/postupcima koji su
u svakodnevnoj uporabi radi provoenja zdravstvene njega i lijeenja, te istodobno koordiniraju djelatnosti lanova
zdravstvenog tima i zdravstvenih timova razliitih specijalnosti. Obrazovanje ima najvei stupanj znaajnosti za razumijevanje radnog procesa medicinskih sestara/tehniara,
tj. poveanja stupnja zdravlja. Navedeni proces ima mnogobrojne imbenike te je zavrni rezultat neizvjestan. Upravo stoga preporuke i zakljuci meunarodnih sestrinskih
asocijacija iznalaze da je kritini cilj za budunost razvoja
sestrinske znanosti poboljanje akademske mogunosti
napredovanja za sve medicinske sestre/tehniare [5, 6].

Autor za korespondenciju/Corresponding author:

Vinja Vii Hudorovi, PSE
Nursing school Vrape, Zagreb, Bolnika cesta 32
Tel: +385-1-34 83 662
Fax: +385-1-34 83 662
E-mail: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr

Zakljuak o potrebi promicanja akademskog napredovanja

medicinskih sestara/tehniara iznalazi se u svim relevantnim dokumentima svjetskih sestrinskih organizacija [npr.
International Council of Nurses, American Nurses Association, American Organization of Nurses Association] [7, 8],
a temelji se na naelima i temeljnim vrijednostima sestrinstva, i to na brizi, integritetu, raznolikosti i izvrsnosti. Nadalje, inovativni obrazovni programi s podruja sestrinske
znanosti vitalno su vani za mogunost provoenja cjeloivotnog uenja i akademskog napredovanja. Svakodnevni
tehnoloki napredak sredstava koja su u uporabi u lijeenju
bolesnika zahtijeva poboljanje stupnja obrazovanja medicinskih djelatnika, stoga medicinske sestre/tehniari i drugi
zdravstveni djelatnici svakodnevno moraju raditi zajedno i
stvarati nove modele za uinkovitije akademsko napredovanje.

Vanost cjeloivotnog uenja i akademskog

napredovanja
Povijesno gledano, u ustanovama visokog obrazovanja pojam akademsko napredovanje odnosi se na model edukacije koji promie cjeloivotno uenje uz dobivanje akademske vjerodajnice. U dananjem zdravstvenom sustavu
postoji nunost ukljuivanja medicinskih sestara u procese/
programe cjeloivotnog uenja, i to radi odravanja steenih klinikih kompetencija i zadovoljavanja zahtjeva za provoenjem recentnih metoda zdravstvene njege. Zato je danas, vie nego ikada, potrebno izraditi strategije stalnog napredovanja sestrinske struke te istodobno, uz stalno prihvaanje struno-praktinih sestrinskih vjetina, iste povezati s
mogunostima akademskog napredovanja u sklopu akademske sestrinske zajednice. Upravo je zato meunarodna
sestrinska organizacija [National League for Nursing - NLN]
[9, 10] tijekom 2007. godine objavila publikaciju Academic/
Professional Progression in Nursing, u ijem se sadraju
opisuju metode i mogunosti za poveanje zainteresiranosti mladih generacija za studij sestrinstva, uz objanja-

168

SG/NJ 2013;18:167-8

vanje potrebitosti i mogunosti istodobnog akademskog

napredovanja studenata sestrinstva. U navedenoj publikaciji NLN-a opisuju se metode za provoenje odgovarajue
edukacije medicinskih sestara/tehniara. Metode edukacije
moraju omoguavati, uz stalno prihvaanje novih znanja,
kontinuirano akademsko napredovanje medicinskih sestara/tehniara. Za provoenje takvih edukacijskih programa
treba uskladiti programe edukcije, i to izmeu sveuilinih
institucija i specijaliziranih edukacijskih institucija u kojima
se provode teajevi edukacije medicinskih sestara/tehniara. Poseban je naglasak na potrebi poboljanja metoda/
postupaka individualnog uenja i prihvaanja novih znanja.
Nadalje, NLN preporuuje da sve vertikalne razine zdravstvenog sustava prue potporu medicinskim sestrama/tehniarima za pohaanje programa cjeloivotnog uenja.
Tijekom 2010. godine, a na temelju preporuka meunarodnih sestrinskih organizacija [Tri - Council for Nursing, Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching, The
Robert Wood Johnson Foundation - Institute of Medicine]
[11] iznalaze se naela te je verificirano pet direktiva koje
su danas u uporabi u akademskoj sestrinskoj zajednici, radi
akademskog napredovanja medicinskih sestara/tehniara:
[1] medicinske sestre/tehniari moraju znatno sudjelovati
u provoenju akademskih edukacijskih programa edukacije te u specijalistikim programima obrazovnih institucija koje provode praktine programe trajne edukacije i usavravanja;
[2] medicinske sestre/tehniari trebaju imati mogunosti
za dosezanje najviih stupnjeva znanstvenih i nastavnih
zvanja, a za to je potrebno poboljanje obrazovnoga sustava koji istodobno omoguava struno i akademsko
napredovanje;
[3] medicinske sestre/tehniari trebaju biti ravnopravni
partneri svim zdravstvenim djelatnicima u redizajniranju zdravstvene skrbi u zdravstvenim sustavima zemalja u kojima izvravaju radne zadatke;
[4] postoji potreba za poboljanjem prikupljanja podataka
i, posljedino, poboljanjem informacijske infrastrukture radiuinkovitijeg planiranja broja i kvalitete novih
zdravstvenih djelatnika;
[5] potrebno je bolje istaknuti vanost meustrukovnog
obrazovanja, koje mora postati dio obrazovnog programa studija sestrinstva.
Objavljene studije dosad spomenutih meunarodnih sestrinskih organizacija opisuju da medicinske sestre/tehniari zapoinju svoj radni vijek sa srednjokolskim stupnjem
obrazovanja, ali tijekom svog radnog vijeka vie od 60%
medicinskih sestara/tehniara iskazuje zahtjeve za dosezanjem minimalno jednog vieg akademskog stupnja. Ova
injenica vaan je imbenik koji upozorava da postoji potreba za stalnim iznalaenjem novih modela akademskog
napredovanja medicinskih sestara/tehniara.
Prepoznajui potrebu za trajnim obrazovanjem sestrinske
zajednice, tijekom 2008. godine NLN je izradio edukacijski
program, u kojem medicinske sestre/tehniari stjeu kompetencije koje odraavaju usvojeni stupanj praktinih vjetina, te istodobno omoguuje akademski napredak [NLN
Education Competencies Model (ECM, 2010)]. To je prvi
nacionalni model za provoenje edukacije, uz istodobno
omoguavanje akademskog napredovanja. Nadalje, opisa-

ni program detaljno objanjava koje kompetencije diplomanti studija sestrinstva trebaju posjedovati da bi pruali
zadovoljavajui stupanj zdravstvene njege, kao i u aktivno
sudjelovali u provoenju promjena u zdravstvenom sustavu, uz potovanje sedam temeljnih vrijednosti sestrinstva:
brinosti, raznolikosti, etike, izvrsnosti, holizma, integriteta,
usredotoenosti na bolesnika. Nadalje, navedene temeljne vrijednosti potrebno je povezati i s njihovim utjecajem
na radnu okolinu, stupnjem znanja i poznavanja znanosti,
osobnim i profesionalnim razvojem, kvalitetom i sigurnou
pruanja zdravstvenih usluga, i timskim radom. Edukacijski
program omoguava jednostavno prihvaanje znanja radi
razvoja sestrinskih kompetencija i ishoda lijeenja te podupire suradnju izmeu specijalistikih obrazovnih institucija
i institucija u kojima se ue klinike praktine vjetine.

Zakljuak / Conclusion
Transformacija sestrinstva u dananjim sustavima zdravstva, u kojima se provode trajne i znatne promjene radi
poboljanja ishoda lijeenja, zahtijeva temeljnu rekonceptualizaciju sestrinskog obrazovanja. Potrebno je omoguiti bolju komunikaciju i zajedniki rad medicinskih sestara/
tehniara i predstavnika akademske zajednice radi izrade
studijskih programa za cjeloivotno uenje. Programi za
cjeloivotno uenje moraju sadravati mehanizme koji istodobno potiu akademsko napredovanje medicinskih sestara/tehniara i poboljavaju ishode lijeenja.
Literatura / References
[1] Vii Hudorovi V, Zidari M. Sestrinski glasnik Nov pristup znanjima sestrinske specijalnosti. Nursing Journal A new approach to
knowledge of nursing specialties. Sestrinski glasnik/Nursing Journal.
2012;17 (1):69-73.
[2] Vii Hudorovi V, Rimac B. Stupanj zainteresiranosti uenika srednjih
kola za nastavak kolovanja na Studijima sestrinstva. Level of interest within high school students to continue their education in nursing studies. Sestrinski glasnik/Nursing Journal. 2012;17(1):94-99.
[3] Vii Hudorovi V. Sestrinski glasnik/Nursing Journal uvrten je u portal hrvatskih znanstvenih asopisa HRAK. Sestrinski glasnik / Nursing Journal is included into the Croatian scientific journals portal
HRAK. Sestrinski glasnik/Nursing Journal. 2012;18(1):85-87. doi:
10.11608/sgnj.2013.18.025
[4] Rimac B, Vii Hudorovi V. Utjecaj obrazovanja zdravstvenih djelatnika na sigurnost pacijenata. The impact of health education on
patients safety. Sestrinski glasnik/Nursing Journal. 2013;18:44-47 doi:
10.11608/sgnj.2013.18.011
[5] Hudorovi N. Reduction in hospitalisation rates following simultaneous carotid endarterectomy and coronary artery bypass grafting;
experience from a single centre. Interact CardioVasc Thorac Surg
2006; 5 (4): 367-372. doi: 10.1510/icvts.2005.123869
[6] Hudorovi N, Vii Hudorovi V. eComment. Nurse-led clinics and
cost-effectiveness. Interact CardioVasc Thorac Surg. 2012; 14 (6): 733734. doi: 10.1093/icvts/ivs214
[7] Benner, P, Sutphen, M, Leonard, V, Day, L. (2010). Educating Nurses: A
Call for Radical Transformation. San Francisco, CA; Jossey-Bass.
[8] Institute of Medicine. (2011). The Future of Nursing, Leading Change,
Advancing Health. Washington, DC: Author.
[9] National League for Nursing. (2007). Academic/Professional Progression in Nursing [Reflection and Dialogue]. Retrieved from www.nln.
org/aboutnln/reflection_dialogue/refl_dial_2.htm
[10] National League for Nursing. (2010). Outcomes and Competencies for Graduates of Practical/Vocational, Diploma, Associate Degree,
Baccalaureate, Masters, Practice Doctorate, and Research Doctorate
Programs in Nursing. New York: Author.
[11] Tri-Council for Nursing. (2010). Educational Advancement