Sie sind auf Seite 1von 18
Fad.—Zavod heat. pov). vol. 29, 1996, N. Barié, Pisanle Vegemieg lata 0 hwatsko-musimanckim odnasima (249-263) DK 949.75-1992" ISSN 0353—-295x Grada RADOVI Zavod za hevatsku poviest Vol. 29 Zagreb 1996. Pisanje Vecernjeg lista o hrvatsko-muslimanskim odnosima (ozujak 1992.-ozujak 1994.) Nikica Barié Pisanje Vecernjeg lista o hrvatsko-muslimanskim odnosima moglo bi se podi- jeliti_u Cetiri vremenska razdoblja: 1. razdoblje relativno dobrih hrvatsko-musli- manskih odnosa (oZvjak ~ listopad 1992), 2. zahladenje, odnosa (listopad 1992 = travanj 1993), 3. razdoblje totalnog rata (gaveni 1993 - veljata 1994), 4. razdoblje novog saveznistva (veljaa - oZujak 1994). Razdoblje ozujak - listopad 1992. Pogetkom ozujka 1992. odrzava se referendum za nezavisnost Bosne i Herce- govine na kojem je glasovima Muslimana, Hrvata i jednog dijela bosanskih Srba odlugeno da ta republika postane nezavisna. Uskorobosanski Srbi, potpomognuti Srbijom i Crom Gorom, napadaju BiH. Hrvati i Muslimani se zajedni¢ki brane. U vrijeme odréavanja'referenduma. { tjekom prvih mjeseci rata’ Vecery list uglavnom povoljno pise o Muslimanima i njihovom odnosu prema Hrvatima, Tako, primjerice, nekoliko dgna_ prije_ referenduma, Hrvatska _demokratska stranka organizira tribinu_na Sirokom Brijegu kojoj je gost i glasnogovornik SDA, Irfan Ajanovié. U Glanku koji govori o toj iribini, izmedu ostaloga, stoji: “Sve" simpatije SirokobrijezZana svojim je nadahnutim ‘govorom pobrao’ Irfan Ajanovié, glasnogovornik SDA. - Jugoslavija je umrla. Samo je sporo pokopavaju. Ona je ugovorna tvorevina, koja je trajala 74 godine u_interesu sviju, a ponajmanje Hrvata i Muslimana. I prva’i druga su bile Velika Srbija, a buduéa treéa mode se zvati samo beogradski paSaluk.” Prvi ratni izvjestaji iz zapadne Hercegovine i Posavine govore o akcijama He. vatskog vijeéa obrane i o jedinstvu Hrvata i Muslimana, Tako u ratnoj reportadi iz Mostara stoji izjava jednog vojnika: “Ima, Alaha mi, i Muslimana - brzo ¢e Semir Tunovié. - Jasta) nisu’ samo Hrvati borci u Mostaru.”? [ tako “Uspjesi branitelja_jasno govore i o jedinstvu u redovima HVO-a, u kojem se protiv velikosrpske agresije zajedno” bore Muslimani i Hrvati, i ono se ne smije narusavati(...)" Jedna od brojnih reportaza je i ona objavijena ,pod naslovom “Veéernjakov reporter na bosanskom bojistu sa SandZaklijama - Cetnici Ce bjezati u Srbiju!”* u_ kojoj stoji i sljedeée: “Medu jedinicama koje brane svaki pedalj Herc: Bosne, nastojeci protjerati Getnike okupatore, i momci su Ekrema Mandala, Euvenog vode Sandzaklija.” U reportazi se dalje opisuje djelovanje te postrojbe i njeni uspjesi u borbama protiv Srba, kao i suradnja s Hrvatima (zanimljivo je " Vecernji lise (dale: VL), 28, 11, 1992 2VL, 10. V. 1992. BVI, 8, Vik. 1992, “HVO brani i Sarajevo" SVL, 7. VI. 1992, 349 Fad.—Zavod heat. pov). vl. 29, 1996, N. Bare, Psanje Vecomyjeg Ista 0 hwatsko-musimanckim odnosima (349363) kako Ge kasnije, u vrijeme eskalacije hrvatsko-muslimanskog sukoba, vrlo desta fraza za muslimanske vojne i politiéke vode biti “ekstremisti sandZacke linije”). Brojne su_vijesti_o progonu hrvatskog i muslimanskog stanovnistva od ‘strane Srba: “Oko 10,000 Muslimana i Hrvata prognali su. preksinoé iz Donjeg Vakufa srpski rezervisti, jugovojska i SDS-teroristi.”® kao i o razaranju_njihovih vjerskih objekata: “(..) srusene su sve tri dobojske dzamije, a teska su i oSteéenja kato- ligke erkve."6 Ipak, 1 nekim tekstovima Muslimani. se, spominju kao narod. zadojen_ jugosla- venstvom, koji se tek sada budi i shvaéa tko mu je pravi neprijatelj. Tako. npr. “Muslimanski narod ponegdje pruza ozbiljan otpor, pogotovu ondje gdje to cini u suradnjis hrvatskim.”” ili “Danas nema_govjeka u Mostaru koji neée izre¢i priznanje HVO-u i njegovim postrojbama. Zaboravljeno je i nepovjerenje Carsije prema zapadnim dijelovima grada, naseljima llicima, Cimu, Balinoveu, “Muslimanke iz stednje Bosne, s djecom veé vise od pola godine u Splitu, ne mogu se natuditi za8to njihovi muskarci sada Zele nesporazum s hrvatskim narodom. Jer tada nijednom Muslimanu nije smetao ni hrvatski kruh, ni hrvatski hotel, ni hrvatski dom, ni hrvatski borac. Oni koji sada unose razdor za najzeS¢ih su borbi bili u izbjeglistvu_u Hrvatskoj.”*! Vecernji list objavijuje i priopéenje Hrvatske muslimanske _demokratske stranke (HMDS) koja ima svoje videnje uzroka hrvatsko-muslimankih sukoba. U buduénosti Ge toj stranci biti na stranicama Vecernjeg lista pridavana i puno ve¢a patnja: “Srpstvo, jugoslavenstvo, pa i posljednje muslimanstvo nije proizailo nikad iz vas, braéo, nego je plod perfidija koja je trebala posluditi da odvoji narod s dvije vjere i da ga nahuska jedno na druge.” 32 Veé stedinom 1992. postavijalo sé pitanje 0 postojanju tajnog dogovora (iz Graza) izmedu Mate Bobana i Radovana Karadzi¢a o primirju izmedu Hrvata’i Srba ‘tj. izmedu “Republike Srpske” i Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i faktitnoj podjeli BiH izmedu te dvije “drzave”. Mate Boban negira postojanje bilo kakvog dogovora, ali ne moze demantirati da je razgovora bilo: “Prije svega, ovo nije nikakav konatan dogovor. Uostalom, on ‘nakon ponasanja srpskih snaga na bojistima i bombardiranja zapadne Herce- govine vite i ne vrijedi. Razgovori u Grazu su tek jedan u nizu bilateralnih Tazgovora radi postizanja cilja.”*> ieke druge novine o svemu tome piu na posve drugadiji natin, Tako npr. *Nedjelina Dalmacija" javja 0 velikom razofaranju i redovima branitlja Mostara kad su doznali za pregovore Karadziéa i Bobana i 2a “granicu” Herceg-Bosne koju Boban vidi na desnoj obali Neretve.* Medutim, vodstvo HVO-a odbija glasine o navodnom primirju s éetnicima: “Nema nikakvog dogovora o primirju. izmedu HVO-a i éetnika, 0 kojem_ovih dana toliko tule’ srbijanski mediji - po HVO-u time se Zeli izazvati_ sukob Hrva- ta i Muslimana.”35 a sliéno u svom interyjuu za Vecernji list govori i Mate Bo- ban: “Mi svakodnevo razgovaramo s éetnicima, ali oruzjem.”% Da li je to ba’ tako? I sam Vecernyi fist od 17. listopada izvjesuje o stanju na_kupresko-tomislavgradskom bojigtu. Javija da je_uspostavijena vruéa telefonska linija sa_stpskim zapovjednistvom u Bosanskom Grahovu, a novinar primjecuje da je vise od mjesec dana na tom ratistu mimo. Osim’ toga, i Radovan Ka- 28VL, 27. IL. 1993, Glanak Ivice Nosia BL, 2. XI. 1992, 30VL, 24. X. 1992 SIVE, 15. 1.1993, “Tho gvada Mustimane i Hevate” S2VL) 21: 1, 1993) Mirsad Bakiié na Konlerenciji 2a novinstvo HMDS-a SVL, 10. V. 1998. 3e'Nedjelina Dalmacija", 27. V. 1992, Ines Sabalié: “Bomba iz Graza potresla Mostar” SSVI, 15. X. 1992, konferencija 24 novinstva mosiarskog HVO-a S0VI, 19. Xi. 1993, 353 Rad.—Zavod hwat. pov). vol. 29, 1996, N. Bare, Pisanje Vecomjag Ista © hwatsko-musimanskim odnosima (249363) radzié u_britanskom dokumentarnom filmu “Srpska epika” govori 0 skorom_pri- mirju s Hrvatima. I britanska serija “Smrt Jugoslavije”, iako pokazuje vrlo slabo poznavanje Ginjenica o ratu_u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ipak daje nasluti- 8 da su se Boban i Karadi¢ sporazumieli 0 primi U_ ovom razdoblju HVO-u se. prikljucuje i postrojba Jusufa Juke Prazine, jednog od legendarnih branitelja Sarajeva u prvim danima rata, koji se sukobio s vodstvom Armije BiH. Vecernji list objavijuje intervju s “brigadirom Jusufom Prazinom - Jukom, jednim od zapovjednika specijalnih postrojbi_ HVO-a”>?. U njemu se o Prazini kaze i sljedece: “(...) poslije svega Sto je uginio u obrani Sarajeva, sandzacka struja u Armiji BiH, sa Seferom Haliloviéem na elu, optuzuje za kriminal.”, a sam Juka dodaje: “Sad sam u HVO-u i imam éin brie gadira. U HVO-u je’ mnogo, mnogo bolje i realnije i postenije se postupa s Tjudima i vojskom.” (...) “U ‘trenutku kad nije bilo pomoéi, HVO je naoruzao Muslimane.” U svibnju’ 1993. Jukina postrojba predvodit Ge’ u Mostaru hrvatski napad na zgradu“Vranicw”, u kojoj’je bilo sjediite 4, korpusa Armije BIH. Kasnije Ge do¢i do raziladenja s HVO-om i Juka ée otiu u Belgiju, gdje Ge ga potetkom 1994. godine naéi ubijenog u automobilu. U Vecernjem’ listu od 9. sijeénja 1994. objavijena je kratka vijest, pod naslovom “Dvojba oko gina i statusa Jusufa Juke Prazine - prvi general muslimanske vojske”, u kojoj pise: “U_povodu mnostva vijesti_o Jusufu Prazini, prvom generalu muslimanske vojske, koji je ubijen na autocesti Ligge - Aachen, javili su se netotni podaci statusu pokojnog Prazine u HVO-u. Odjel za odnose s javnoséu Ureda predsjednika Hrvatske Republike Herceg Bosne priopéava: - Ovom_ prilikom istiéemo da Jusuf Prazina nikada nije imao ¢asnicki cin HVO-a, nego je bio prvi Govjek Koji je dobio &n generala muslimanske vojske.” Razdoblje travanj 1993. - veljaéa 1994. U_ovom razdoblju rat postaje totalan i to se odrazava i na_pisanje Vecernjeg lista. Sukobi izmedu HVO-a i Armije BiH izbijaju po cijeloj _srednjoj Bosni, a isto tako i u Mostar. Samo povijesno stediste grada uni8tava se stotinama granata, a hrvatsko topnistvo rusi Stari most. U srednjoj Bosni vode se ogoréene borbe. Velik broj Hrvata napusta svoje domove pred muslimanskim napadima, primjerice u Bugojnu, Travniku i Varesu. U Sarajevu Muslimani nasilno raspustaju brigadu HVO-a. U takvoj situaciji se vise ne mogu okriviti samo pojedini “ekstremisti” i tako za sukobe postaje odgovorno cijelo muslimansko Gelnistvo. “Stoga i sluzbeno Hr- vatska ne bi smjela Sutjeti i, stiteci prirodno saveznistvo Hrvata i Muslimana, sve sukobe stavijati na dusu atici muslimanskih, preteno uvezenih ekstremista i baviti se analizama tko stoji iza svega. Deseci tisuéa muslimanskih vojnika koji pale, ubijaju i unitavaju’ sve pred sobom nisu $atica, iako nedvojbeno ekstremisti jesu, Treba, a _dokaza je napretek, svijetu dokumentirati da je muslimanska vojna sila’ izvrSila agresiju na hrvaiske gradove i sela u BiH.”? “Sukobi Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini, sada je to bjelodano, nisu nikakvi ekscesi koje izazivaju muslimanske jedinice izmakle kontroli. Oni su brizijivo pripremani u Glavnom tabu Armije BiH, a Sefer Halilovié i Alija Tetbegovié ne samo da znaju za cijelu akciju, oni su njeni pokretaci.”® Totalnost sukoba vidi se i po tome kako se u ovom razdoblju naziva neprijateljska Armija BiH. Novo ime za tu vojsku je “Muslimanske oruzane snage” (“MOS”) i ono ‘se koristi otprilike od lipnja 1993, a uéestalo od kolovoza’i rujna te godine. U reportazama-s ratigta daju se Muslimanima i STVL, 12, TL, 1993, “2iva legenda Sarajeva” SSVI, 23° IV, 1993, Mate Piskor: “Scenarist - izvodaéi novi" VL, 15. V. 1993, “Omposnite napadna. dejstva” 354 Fad.—Zavod twat. pov). vol. 29, 1996, N. Bare, Pisano Vedemieg lata © hwatsko-musimanskim odnosima (349363) sljedeci _nazivi: “kosovsko-sandiaéka “Handzar divizija’®, “Alijini _ratnici”*, “Turci” i “dzihad-snajperisti"*?, “dzihad ratnici” i “Alijini fanatici”®, Neprijatelj seu reportazama s ratista opisuje i ovako: “Tu smo suodeni s muslimanskom vojskom koja broji nekoliko tisuca judi, iznimno vjerski motivira- za klanje i palez. Hodge vode “igru”, éujemo da je tako i na drugim bojignicama. Iz megafona dopiru povici “Allahu Egber” i “Kolji ustase!” i sligno. Nedavno, tamo kod Gornje Mahale, naii su se tukli s njima. Culi smo hodzu kako nam poruéuje: “Predajte se usta’e! Dos’o Zuka s Igmana, sve Ge vas pok- lat!” Kada napadaju, urligu, modes kazat’ da ti je svejedno, pritisne’ oroz i SiSa8, ali ti se od te njihove dernjave sledi krv u Zilama.’ Braco, oni vode daihad!”# I kako je rekao jedan borac HVO-a: “Muslimanima ti ja, braco, ni- kada nisam ni vjerov’o.”*5 Ponekad se, u reportazama iz Bosne, ratovanje prikazuje i kao idilitna stvar: “Zujanje_metaka i urlikanje iz doline “Allahu egber” zvuéna je kulisa ratnog prizora, Onda odjednom sve nadjaéava IjubuSka ganga i jaki protuudar nasih snaga.”* GF proteklim fazama Tzetbegovié je bio okrivjavan, 2a nesposobnost i naivnost, ali me i za odgovrnost 2a hrvatsko-muslimanske sukobe. U ovoj fazi i to se mi- jenja. Tretbegovie, “samomvani voda ‘koji muslimanski narod vodi u propast”#7 sada se Gesto, u’ podrugliivom tony, naziva “Alija”: “Vrijeme je_protiv Alije”*, “Alija zahtjeva jamstva”*’, “Ne priznajemo Aliju’5°, “Nakon ine ponude no- vog.“saveza” - neéemo ponovno nasjesti”®!, ‘Objavijuju se_i intervjui_s, pojedinim Muslimanima koji kritiziraju Izetbego- vigeva’ politiku, Tako Murat Sabanovié izjavijuje: “Jesam li ja bio okrusio Ku- kanjéev Stab onda kad su Srbi zarobili Aliju? Ja denerala dréim na niSanu, a dolazi mi zapovijed da se povuéem jer Ge oni ubit Aliju. Ma kad sada sve kontam, moglo se jednim udarcem dvije muhe, razumijeS?”S? Fikret Abdié u otvorenom pismu Izetbegoviéu pise: “Alija Izetbegovié u zadnje tri godine samovoljno i neprekidno kréio republicki ustav i vazeée zakone BiH, nastojeéi pod svaku cijenu ustoligiti svoju plemensko-monarhisti¢ku viadavinu u_ BiH.”5> Za Abdia je Izetbegovié i “najveci politi¢ki Spekulant i ratni profiter kojeg je Europa zapamtila”5*. Osim Izetbegovia na meti su i drugi muslimanski politi¢ari: “Obitelj Alije Izetbegoviéa mirno, sigurno i bogato Zivi u Turskoj (...) Gonié fe svoju obitel) aklonio u SAD, Filipaviéey sin Evi na visokoj noc! Betu, Silajdziceva sestra ambasadorica je BiH u Pakistanu, a brat je vojni atase u isto} ambasadi, Mogli bismo tako nabrajati unedogled...”55 “Kad smo zarobili Irfana_ Ajanovica, rekao je da je Srbin i trazio da ga predamo_ Srbima, Razmijenili smo ga za nase zarobljene jude. To je njegova igra, jer je za jos neke iz SDA tvrdio da su Srbi i trazio da ih predamo Srbima”®®. Zanimljivo je vidjeti kako u ovom razdoblju Vecernji list pike o odnosima bosansko-hercegovatkih Hrvata sa Srbima. U_broju od 13. svibnja prenosi se priopéenje Odjela obrane HVO-a HZ Herceg-Bosne: “Sa zaprepastenjem je pri- SVL, 1.1 2. V. 1993, IVE, 19, Vint. 1998. BYE, 1 1K 1993, 8VL, 6. IX. 1993. SVL, 30, VIL. 1983. SVE, 1. 1X. i993. “eV, 8 VEIL 1993, VE, 23. VI. 1993, S8VL, 22. Vii. 1993. @VE, 3 VINE 1993, SVL, 4 VIE 1993, SVL, & VIIL 1998. S2V1, 20. VI. 1993, S8V1 26. X. 1993. SVL) 2.'X0. 1993, SSVI, 4 TX 1993, Mate Piskor: “Muslimani_gladuju - vode blaguju” SVE, 6. VIIL 1993, interyu s Ivom Lozanéiéem, "Moramo do okruienih Hevata” 355 Fad.—Zavod hat. pov. vo. 28, 1996, N. Bart, Pisanje Vedemjeg liste 0 hwatsko-musimanskim odnosima (49-383) mljena vijest o separatnom primirju izmedu Muslimana i Srba, a bez. sudjelova- nja hrvatske strane (...) Muslimanski potpis dan srpskom agresoru bez ikakva dogovora s hrvatskom’ stranom doZivijavam kao predavanje republike BiH agresoru i kao izdajniéko ostavijanje Hrvata da se sami bore za suverenu i neovisnu BiH protiv izdaje stpskog agresora, a sada, Gini se, i protiv muslimanske izdaje.” No, i HVO je sklopio primirje sa Srbima, a o tome se u ovoj fazi i sve otvorenije ili sasvim otvoreno govori: “Rasplamsavanjem sukoba s Muslimanima, koji je zbog manijakalne teinje muslimanskih ekstremista da s ovih prostora protjeraju i pobiju sve Hrvate, u potpunosti smo_prihvatili prekid vatre sa Srbima, Koji su u Sarajevu potpisali zapovjednici srpskih i snaga HVO- a, generali Mladié i Petkovic. Ne samo da se mi pridrzavamo nego i Srbi postuju sarajevsko primirje.”5? “Bosna je presla kroz dvije faze. Obrambeni i gradanski rat, a moguée je da ude i u vjerski. Rat u Bosni previse u posljednje vrijeme sligi na Libanon. Ima se osjeéaj da su scenaristi isti, pa je moguée da i krSanske frakeije na odredenim podrugjima imaju’ sligne interese.”5 Vecernji list od 29. rujna donosi i kratku vijest o sastanku vlada “Republike ke” i Hrvatske Republike Herceg - Bosne i njihovih premijera Lukiéa i Prliéa: “Zato Gemo i dalje odréavati stanje u kojima Ge nage crte razgraniéenja biti mire, bez vatrenih djelovanja i bez nepotrebnih Zrtava.” I konatno, 9. stu- denog 1993, prenosi se i priopéenje Glavnog stozera HVO-a_o razoruzanju_pri- padnika nordijskog bataljuna u Dastanskom pod naslovom “UNPROFOR poma- ga0 muslimanskoj vojsci” u kojem pise: “Snage HVO-a su uz pomoé vojske Re- publike Srpske okrudile kotu_202 i razoruzale pripadnike UNPROFOR-a”.I pro- slava 400. godinjice poraza Turaka kod Siska povezana je s aktualnim sukobom s Muslimanima. Na toj proslavi predsjednik Tudman je rekao: “Europa je i prije 400 godina znala da je cijela ygrozena osmanljskom invazijom i da joj je irvatska prakticki jedini branik¢...)”>? Vecernji list esto javlja iO medusobnim sukobima i nesuglasicama unutar muslimanskih vojnih i politiékih struktura, Cini se da su mnoge od tih vijesti bile dio obiéne frazeologije ratne propagande, koja uvijek ima obi¢aj javijati o “sukobima” na_protivnitkoj strani, pozivajuéi ‘se na “provjerene izvore”. Takve su_vijesti npr: “Priopéeno je takoder, da je, prema nekim informacijama, Arif Pagalié, zapovjednik 4. korpusa Armije BiH pobjegao iz Mostara posredstvom UNPROFOR-2. “Ima dojava i 0 medusobnom obraéunu. izmedu, domacih Muslimana Kojima ovakvo stanje u gradu i njegovo uniStavanje postaje nepod- imi onih koji _su na lijevu obalu dosli kao izbjeglice i vojnici Armije BiH, a joS im nije jasno kamo treba okrenuti cijevi i gdje je neprijatelj.”*! “Pretpostavija se takoder da su ti unutarmuslimanski obraéuni rezultat dugo’ ku- muliranih nezadovoljstava muslimanskog puka uzrokovanoga katastrofalnom politi- kom, muslimanke vrhuske, kako u Uskoplju, tako iu cijeloj BiH.”®2 Zanimljivo je napomenuti da su se gotovo identiéne vijesti pojavijivale i za vrijeme Getni¢kih napada na Hrvatsku tijekom 1991: “Medutim, prema nepot- yrdenima, ali dosta pouzdanim, informacijama_u tom gradiéu zaviadala je prava kaotigna ‘situacija uyjetovana imperativom selidbe jugosiavenske vojske iz Hrvat- ske. Tako nesluZbeno saznajemo da je predsjednik tamoinje Skupitine opéine Zdravko Zetevié prije dvadesetak dana pobjegao iz Benkovca kao i drugi_istak- nuti politigki Gelnici, ‘Saznajemo da su medu pripadnicima jugoslavenske vojske. u tom gradiéu prisutne velike svade i razmirice..."® “Iz povjerljivih izvora saznaje- SVL, 3. 1X, 1993, interju s Ivom Lozantigem, SVL 16. Vil, 1593, intergju 5 Pericom Jukicem, predsjednikom HVO-a Zepée, “Krtéari su indajnici”. SV, 28. VI 1993, SVL 10. v. 198 SIVE &.'Vi. 1993. SVL, 17. Vi. 1993 SVjesnik, 23. 1991, “Panika v Benkoveu" 356 Fad.—Zavod hat. pov). vl. 29, 1996, N. Baré, Pisanle Vecemieg lista 0 hvatsko-muslimanskim odnosima (349363) mo da u kasarni Logoriste caruju glad, Zed i bolest. Vojnici su iscrplieni i psihitki dotuéeni, a iz kasarne se Cuje zadah leSeva.”® “Dok u redovima hrvat- ske vojske viada potpuna konsolidacija i visoki borbeni moral, to se ne moze reéi za neprijateljske vojnike. Prema rijetima nekolicine zarobljenih srpskih rezer- vista, svi su oni na bojiste dovedeni na prijevaru (...) Njihovi iskazi dokazuju i rasulo u redovima rezervista (...)"6 I druge sukobljene strane u ratu u Hrvatskoj i BiH govorile suo navodnim sukobima i rasulu u protivnitkim redovima. I “JNA” se, da bi skinula sa sebe odgovornost. za divljacki napad na staru dubrovacku gradsku_jezgru_ pocetkom prosinca 1991. posluzila priéom da nije “JNA” bombardirala Dubrovnik nego se u njemu_medusobno tuku pripadnici Zbora narodne garde i HOS-a. Tu je vijest lansirao Tanjug, a prenijeli su je i Reuter i CNN.° O tome da vijesti 0 “problémima i sukobima” u protivnitkim redovima mo biti i kontraproduktivne i smijene govori jedan dlanak “Nedjeljne Dalmacije”®” u_kojem pise kako je sarajevska televizija potetkom rata, kada su stvari za Stbe fle odliéno, javjala 0 neprijtejskim “problemima”: “U jamosti su, putem televizijskih ekrana plasirane informacije iz “krugova bliskih vodstvu na Palama” po kojima je Radovan Karadzié dozivio “nervni slom uz gesta trzanja glavom i nemogucnost. kontroliranja_mokrenja, te nepovezan govor”, a potom se. ustvrdi da se “vlasti zlotinatke KaradziCeve tvorevine nalaze u bijegu u Beogradu i u Nikoziji, a vojne strukture su u potpunom rasulu.” Vidljivo je da HVO i éelnistvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna ne dozvolja- va nijednom drugom Hrvatu bilo iz BiH bilo iz Hrvatske da prigovara_njihovoj polite. Tako 28, svibnja Vedernt lst donosi reagiranje Mate Bobana na apel ardinala Franje Kuhariéa za obustavu sukoba u BiH® u kojem Boban porucuje “VaS apel uvazavam, na njemu Vam, evo, i zahvaljujem. NaS je mudri Zovjek srogio poslovicu koja opominje: “Ako nekomu ne mo%eS pomoéi, nemoj mu onda ni odmagati. To bi se narodito trebalo odnositi na one koji mogu naslutiti i neke srodnosti.” A na miting koji je organiziran u Zagrebu s namjerom da apelira na presta- nak hrvatsko-muslimanskih sukoba reagira se ovako: “Legitimirati se kao delega- cija Hrvata iz BiH bez predstavnika Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna, HVO-a ili politike stranke koja ima podrsku cijelog hrvatskog politikog korpusa u BiH. krajnje je nepoSteno i nedopustivo (...) Na koncu, pontujemo. vim Firvatima iz Republike Hrvatske i Hrvatima iz BiH da politicke i vojne strukture hrvatskoga naroda u BiH s prosyjednim skupom, Sto ga organizira Saéica dokonih politkanata koja se sklonila s poprista borbe za opstojnost hrvatskoga puka, nemaju nikakve veze.”® “Sloboda se ostvaruje teskom i krvavom borbom, a ne faspravama_o-stavu i iféekivanju viesti na drugom ili treéem dnevniku. ‘Svi do jednog krititara koji su na spomenuti natin bore za Hrvate tipitni su izdajnici i dezerteri. Prema njima se valja tako i ponaati.”"” “NaSavSi se u prijelomnom povijesnom trenutku uza skute Alije Izetbegovi¢a, Kljujié izravno i svjesno prodaje viastiti narod. Napada, nimalo bezazleno, i dr. Tudmana, Covjeka koji ga Je, digao. iz “sarajevskog lata”, a za sve dobiva pljesakhrvatske oporbe. ‘tudo, ¢ak i ozbiline.””” “Skup’ u Sarajevu_ pretenciozno nazvan Sal Hivata BiH. nije niti moze biti legitimni tumaé hrvatskih nacionalnih interesa, Veé sam izbor Sarajeva, kao mjesta odréavanja, razotkriva namjere sudionika i magi jasnu poruku. U’ povijesti ratovanja nije zabiljezeno da se u vrijeme SVL, 25, X. 1991, “Topnisivom na bolnicu” SVL 21, X. 1991, "Neprobojna linja obrane”. 600, 8X1 1991, S*Nesjcjna Dalmacja", 12. V. 1993, Miljenko,Jergovié: “Televaiska Muslimanja”. SSVI, 28. V..1995,."Ginuli smo i 2a Hrvatska” 2VL, 11. Vit. 1983, *Priopéenje odjela za informiranje HVO-a - manipulgcia prosjednim skupom” VL, 16. Viti, 1993, interyju s Pericom Jukisem, predjednikom HVQ-a Zepte, “Kriicar’ su izdajnici” TIVE, 17, XI. 1993, Slobodan Lovtenovie: "Stepan ‘Kijujic u raljana “2ivota™ ~ ostat Ge" posve sa" 357 Fad.—Zavod vat. poi. vol. 29, 1996, N. Barié,Pisanje Vagemieg Ista © hrvalsko-musiimanskim odnosima (348~363) najvecih sukoba “Sabor” saziva usted neprijateljskog stoZera. Tzv. sabornike ée Guvati, za vrijeme vijecanja isti oni koji uw krvi zatiru hrvatski narod u_stednjoj Bosni.” U ovom razdoblju pisanje Vecernjeg lista 0 muslimanskim izbjeglicama u Hr- sj nije vise “povolino kao prije. U kolovozu 1993. hrvatska _policija nila je odredene kolitine oruzja i vojne opreme u razlititim muslimanskim (humanitarnim) organizacijama koje su bile smjestene po Hryatskoj. “Neka oni koji se iz sigurnosti zagrebatkih stanova i ureda bore za Alijine ideje, i nekim gyojim, postupcima zapravo pomalu. ubjjanje Hrvata u BIH, to ne ine vile ic Hrvatske, neka odu tamo gdje se gine.””? Ipak se nagla’ava da Hrvatska i dalje skrbi_za muslimanske izbjeglice i da i oni sami ne podrZavaju politiku Sarajeva: “Ovaj apel upucujemo mi, beskuénici iz Bosne, Kojima je hrvatska osigurala utodiste, primila nas pod svoj krov, osigurava hranu i zdravstvenu zastitu. Tu’ ovom razdoblju nastavijaju se pojavijivati Glanci koji govore 0 nemo: guénosti odréanja jedinstvene BiH, kao i 0 nesposobnosti sarajevske _viade: “Predstavnici hrvatskoga naroda ne smatraju legalnim odluke Predsjednistva i Viade Republike BiH, donesene bez sudjelovanja izabranih predstavnika_hrvat- skoga naroda. Takoder ne priznaju diplomatsko-konzularne predstavnike BiH u svijetu, jer nisu imenovani i od hrvatskih predstavnika i rade _suprotno interesima Hrvata.”’* “Veé sam tada naglaSavao i ako se veé Jugoslavija mogla odrzati samo kao konfederativni savez, onda i BiH moze postojati samo kao zajednica triju_konstitutivnih naroda.””> “Postoji jo’ medurazdoblje te drZave, ali ‘ono ne¢e_znatiti nista. Bosne nema! Izetbegovié izade iz sarajevskog podruma_ i dode u Zagreb da bi dao nekakvu izjavu. Gdje je onda njegova dréava?””® “Gospodin Banac zastupa istu tezu Koja se éuje $ nekoliko drugih strana: da je valjalo po svaku cijenu sacuvati jedinstvenu BiH. Ali, kako je saéuvati ako je Srbi_nisu_htjeli i zbog toga su i krenulio u rat? Odgovaraju, tako Sto bi se Muslimani i Hrvati ujedinili i pobijedili Srbe. Zar netko misli da bi brojniji Muslimani (da se to i dogodilo) racunali s netim drugim doli gradanskom BiH? Takva BiH znatila bi “jedan Covjek, jedan glas’, dakle neravnopravnost hrvatskog naroda i zapravo Zrtvovanje sviii Hrvata tamo. Pa Milosevié je htio takvu Jugoslaviu i ona se, uz ostalo, i zbog toga raspala.””? Ipak, tijekom cijelog razdoblja sukoba s Muslimanima, Vecernji list i dalje iz- vjeitva, iako puno manje, o stpskim zloginima nad Muslimanima. Primjerice 8. svibnja pojavijuje se Glanak o rusenju dZamija Arnaudija i Fethad-paia u Banja Luci. Isto tako tijekom cijele 1993. napravijeno je dosta reportaza iz Sarajeva, koje govore o teskom Zivotu tamosnjeg stanovnistva. Neke od tih reportaza objavijene su na Veéernjakovoj duplerici, kao na primjer. ona pod naslovom “Dante u ulici prkosa”.”* U tom su razdoblju europski tisak i politika sve su kritiéniji prema hrvatskoj politic u BiH. U dijelu Vecernjeg lista koji govori o vijestima u svijetu_ moze se u_Glancima dopisnika iz Bonna, Pariza i Londona vidjeti da se u stranim medijima i polititkim krugovima sve vise kritizira Hrvatska. Takoder postoji i rubrika s izborom Glanaka iz stranih listova, od kojih su neki takoder vrlo kritigki prema Hrvatskoj. Tako se moze reci da se ove dvije rubrike koriste za istu svrhu za koju se na Hrvatskoj televiziji koristi emisija “Slikom na sliku”, tj. indirektno se spominje ono o emu govore strani, ali ne i domaci informativni mediji. Osim toga, i Glanci koji prenose priopéenja UNPROFOR-a, UNHCR-a i drugih medunarodnih organizacija koje su aktivne u BiH donose ponekad PVL, 4, Il 1994, “Inveini odbor HDZ-a Bill o sarajevskom saboru Hevata - neovlaiteni skup” SVE 21 Vill, 1993, “Humanitare it teroristi?™ 2VE, 3, V. 1993, *Predsjedniswo BiH nije legalno” TSVE, 25.'V. 1993, iz interjua predsjednika Tidmana komentators “Die Welt, Carla Gustafy Strohmu. J6VI, 28. V. 1993, imtervju's ministrom obrane. Hrvaiske, Gojkom Suskom. TL, 28. X. 1993, Komentar Branka Tudena *Ljubomora ili Za. TBVL, 8. IX. 1995. 358 Fad.—Zavod hat. pov). vol. 29, 1996, N. Bar, Psanjo Vecomyog lista © hwatsko-musimanckim cdnosima (349363) informacije_dijametralno suprotne hrvatskima. Tako primjerice 10. svibnja 1993, Vecernji list uw uvodniku izvjeScuje o muslimanskom napadu na vojarnu HVO-a u_ Mostaru, Ali ispod njega stoji i jedan kraci Glanak pod naslovom “UNPROFOR 0 borbama u Mostaru” u kojem stoji da general Lars-Eric Wahlgren izrazava “svoju duboku zabrinutost zbog velikog napada koji su jutros snage HVO-a pokrenule u Mostaru.” Tako se iz nekih detalja moze vidjeti da situacija na terenu i nije ba uvijek onakva kako njoj izvjeSGuju Veternjakovi novinari ili informativno-politigki od- jel HVO-a. Ipak, kada se prenose inozemne kritike Hrvatske, komentari vanjskopolitickih dopisnika umanjuju ih ili se barem trude to uéiniti, Tako na primjer dopisnik Vecernjeg lista iz Londona, Zeljko Toth, pise: “Za zlotine u Ahmicima i antigima optuzuju_hrvatske’ postrojbe, odnosno fantomski “odred smrti” (...) Dokaza za tu optuzbu nema. Postoje samo indice - sruSena déamija, ubijene Zene,,y_muslimanskim nosnjama i tvrdnja da su Santéi i Ahmici mustimanska sela.” Efekt novinskih @lanaka koji se prenose iz stranih novina nije onakav kakvim su ga zamislili njegovi pisci, nego upravo suprotan. Ako je taj dlanak intoniran izrazito protuhrvatski a osim toga sadrZi i netotnosti koje svjedoge 0 nepoznava- nju ovdasnje situacije, on u hrvatskom Gitaocu moze stvoriti upravo revolt, od- bojnost i neslaganje, a ne pomisao da informacijska slika koju_stvaraju hrvatski mediji moZda i nije aS najtotnija: “Prilikom susreta s vigim duZnosnicima UN proslog tjedna, Boban je, napola u Sali, upozorio na to da je njegova hrvatska vojska jaéa od vojske. u samoj Hrvatskoj (...) Mi smo Muslimani. Mi smo zatvorenici, Ovo je zlogin, sramota, i ovo je Europa”, Saputala je jedna muslimanska zatvorenica, dok je 300 muskaraca, Zena, djece i staraca_bilo gurano na puskometu prema’ tvornici izvan_grada.”8 “Tko je divijiji, Sri Hrvati?” proslih mjeseci malo bi Ijudi oklijevalo da odgovori - Srbi sada sve vise postaje jasno da Hrvati, zbog njihovih nada o Velikoj Hrvatskoj, nisu niSta manji problem (...) Puno’ prije rata, zapadna Hercegovina je ve¢ pestala, defacto, Velika Hivatska, Pucanswvo je uglavnom, hrvatsko, Kors se rvatski novac; muskarci, ogrezli u ratnitkoj tradiciji, u gomilama su se pridrudili hrvatskoj_ vojsci.”8! “Naredbodavateljtih akcija je pedesetdvogodisnji Mate Boban. Za vrijeme borbi protiv Srba, on i njegovi pobjedni¢ki vojnici, medu njima ‘stotine élanova HOSta, koji veliaju Hitlera i haczam - predbacivall su Muslimanima kukaviéluk. Ali, Boban presuéuje da Muslimani esto nisu imali izlaza, jer su bili slabo naorudani, A da to tako ostane, brinu se Boban i njegovi.”? Vecernji list objavijuje i nekoliko feljtona (dossier) koji su _uglavnom bazirgn’ ha zarobljenim. faksimilima slusbenih dokumenata (naredbi) © Armije BiH® Posebno je zanimljiv Glanak od 5. stpnja koji sadrdi kopije dva navodna muslimanska dokumenta, u Kojima pie i sljedeCe “Prva grupa na éelu sa Selimovié Muhamedom - Manga da zauzme ustaSku bolnicu, pobije ustae i sve ranjene ustase (...) djecu i Zene ustaskih Gelnika i Gelnika HDZ-a dréati kao taoce, maltretirati, ucijenjivati_ i odvesti_na na’ radio da zova na predaju ustase.”** U broju’ od 21. IX 1993. objavijen je i faksimil muslimanskog letka u kojem, medu ostalim, pige: “Uzet emo i na’ dio Jadranskog mora. Plode ée biti prva bosanska luka, a Neum novi Carigrad.” bjavijivanje neprijateljskih dokumenata, u Kojima su eksplicitno navedene DVL, 26. IV. 1993, “Utas na licima iggorjelih” SVL, 14. V.'1993,'rubrika "Svijet w ogledalu”, Slanak iz “The Guardiana” o situaciji u Mostaru SIVE, 21. V. 1993, rubrika “Svijet wu ogledalu” Slanak iz “The Economist”. SVL) 26, V. 1993, rubrika “Svijet ogledalu", Sanak iz “Der Standard”, SVE; 10, 11 i 12'v, 15.116 V, 5. VII 1993, MVE, 5 ‘VII, 1993, Slobodan Lovienovie: “Dokumenti: Kako je muslimanska vojska planirala osvojii Zepée - mutkarce”pobiti, Zene 1’ djecu zarobit” 359 Fad.—Zavod hat. pow. vol. 29, 1996, N. Baré, Pleanje Vocemyeg fata © hrvatsko-ruslimanskim ocnosira (349363) njihove namjere, vrlo je efektno u promidzbene svrhe. U ovom razdoblju’ Vecernji list objavijuje sve vise Elanaka koje prate aktiv- nost Muslimanske demokratske stranke BiH (MDS) i Hrvatske muslimanske demokratske stranke (HMDS) i njihovih voda Armina Pohare i Mirsada Bak&i¢a. Vidi se da hrvatska politika Zeli za sebe pridobiti Muslimane i te dvije stranke u tu svthu dobijaju vise prostora u novinama, iako su im politicki utjecaj i snaga uvijek bili minorni, Takoder se spominje'i Fikret Abdié koji je politiéki blizak tim strankama i prikazuje se kao razumniji i posteniji muslimanski politifar nego Sto su to oni u Sarajevu. “Bakgi¢ je takoder rekao kako u SDA viada potpuna politiéka i vojna dez nizacija, pa kao takva SDA ne moze predstavljati muslimanski narod u cjelini. ‘toga HMDS trazi svoje mjesto u pregovorima o sudbini naroda i bosansko-her- cegovatke dréave.”® Jaylja’ se o sastanku predstavnika HMDS-a i HZ Herceg- Bosne u Mostaru u kojem ée se odrzati osnivatka sjednica te stranke (MDS-a) za BiH.%° Novoosnovana_stranka se ubrzo obratila Muslimanima: “Obeéali su vam sigurnu drzavu do Drine, govore¢i da Drinom vise nikada neée teéi musli- manska krv. Umjesto toga Drina i sve bosanske rijeke teku zakrvavijene vise nego ikad. Haliloviu i njegovim suradnicima tolika krv nije dovolina, pa vas guraju u rats Hrvatima, odnosno doslovno vas guraju u ponor nestanka.”*? Tim optuzbama pridruzuje se i Fikret Abdié koji Izetbegovi¢evoj viadi porucuje: “Sada kada me optudujete, za’to se netko od éelnika iz BiH nije dosad usudio dog u Bihaé_ i posjetiti narod?”*8 “Kad sam digao _glas protiv sukoba Muslimana i Hrvata, rekli su mi da sam presao u_ustase, Koliko li su me samo optuzivali da sam prodao Bosansku krajinu Milogeviéu i suradivao sa Srbima. "Cijela delegacija na_razgovorima u Zenevi bila je zapanjena kad je Milogevié rekao da od svih Ganova Predsjednistva BiH zna samo mene (...)"% “Punih petnaest mjeseci ovog tragitnog rata, za muslimanski narod prije svega, ti Izetbegovicu, Ganiéu i Silajdziu nista dobroga niste uspjeli uraditi. Necu da kazem da niste htjeli, ali da niste_ucinili - to je ovigledno.” Abdié u rujnu proglaava “Autonomnu Pokrajinu Zapadnu Bosnu”®!, sto podrzavaju nbs: *(..) taj Gin ne smatramo nikakvim razbijanjem Bosne, veé razumnom odlukom tog’ naroda na éelu.s Fikretom Abdicem(..)2_Abdié’ uskoro dolazi u oruzani sukob s Petim korpusom Armije BiH. Vecernyi list posvecuje dosta prostora tim dogadajima i izrazito je na strani Abdi¢a: “Pala je prva Zrtva krvava obracuna Tetbegovicevih puvista i gradana AP Zapadne Bosne. Juger rano ujutro do zuba naoruzana grupa ekstremista, uglavnom mudiahedina, upala je uw prostorije Radio-postaje Veliko), Kladull,"Radio-postaja je demolitana, a ekstremisti su se poslije zlogina povukli u okoina brda. Akcijom je po izjavi_predsjednika AP Zapadne Bosne Fikreta Abdica osobno zapovijedao Ramiz Drekovié.”? “(. MDS BiH oitro osuduje uvodenje vojne diktature dirigirane iz Sarajeva i poziva sve zapovjednike i pripadnike Petog korpusa Armije BiH da otkazu posluSnost iji Izetbegovicu te da stanu na stranu svoga naroda.”94 U broju od 3. listopada objavijen je razgovor s Vladom Santiéem, general- bojnikom HVO-a okruga Bihaé. Na pitanje “Na koji ste nagin vi iz HVO-a stali na Abdiéevu stranu?” on odgovara “Prije Getiri no¢i dostavili smo pismenu potporu gospodinu Abdicu u ime hrvatskoga naroda. On je to ocijenio logicnim, SSVL; 18 IV. 1993, “Nema vige Bosne”, novinska konferencija HMDS-a BVI, 19. TV, 1993, SVL, 22. TV. 1993, “Muslimanskom narodu obratilo se rukovodstvo novoosnovane MDS - Halilovié ne 2eli dobro, Mislimanima”, BBVL, 17. V. 1993, SVL. 26. Vi. 1993, interyju s Fikretom Abdiéem, Ganom predsjednisiva BiH. SOVI? 24. Vii, 1998, Fikret Abdié pile Alii Izetbegovieu, “Ne guraj 1 katastrofu", DIVE, 28. IX." 1993. SVL, 29. IX, 1993. BYE, 4. X. 1993, SSVI, 5. X.,1993, “Priopéenje za javnost MDS - MDS podupire “Babu” *SGenerala Santica ote su 1 ubili pripadnici Armije BiH posetkom 1995, 360 Fad.—Zavod hat pov. vol. 29, 1996, N. Baré, Pisanje Vecomeg lista © hwatsko-musimanckim odnosima (49-363) jer smo odpotetka radili zajedno, za isti cilj: da zapadna Bosna bude nezavisna od_utjecaja Alije Izetbegovia, koji joj ni8ta nije dao, a Zelio je uzeti sve - éak i Zivote.” Santié nastavija: “Naglasavam, gotovo kompletan ‘Casnicki kadar 5. korpusa je ekstremno islamski nastrojen’ i sainjavaju ga uglavnom bivSi oficiri bivse JNA. Ljudi ekavskog narjedja iz srbijanskog Sandzaka, koje ovdje narod jednostavno nije prihvatio.” oo. Ali veé u veljati 1994. Vecernji list javlja o napadima Srba na_podrudje Bihace pa _medu ostalim pige: “Crte obrane, koje su pod zapovjednistvom GS HVO-a Bihaéa i Petog korpusa Armije BiH, zasad izdrZavaju napade.”® Mogli bismo se zapitati kako je moguée da’ HVO suraduje sa “srbijanskim SandZaklijama” i “mudZahedinima”? U_ 1994. Armija BiH uspjet Ge sasvim istjerati Abdi¢a i njegove prista’e iz zapadne Bosne na prostor tzv. “Krajine”. Ali do onda Ge saveznistvo Zagreba i Sarajeva biti ponovno uspostavijeno i Abdié vise nee utivati pomoé Hrvatske. Veliko prijateljstvo s Abdiéem nestat ée kao da ga nikad nije ni bilo. Mozda bi najbolji pokazatelj toga kako se stvari brzo mijenjaju mogla biti usporedba dva novinska naslova. Prvi je od 1. listopada 1993. i glasi “Masovan otpor stanov- nigtva AP Zapadne Bosne Izetbegovicevoj diktaturi - Vojska prelazi Abdiéu” a drugi je od 11, Kkolovoza 1994. i glasi “Sasvim potisnute AbdiGeve pristaSe u Cazinskoj krajini - Peti korpus i HVO na granici Hrvatske”. Glasine da suraduje sa Srbima, koje je Abdi¢ osobno pobijao %’, pokazat ¢e se toénim®’, posebno kad njegove i snage “krajinskih” i bosanskih Srba krenu u veliku ofenzivu na Bihaé krajem 1994. Isto je tako otevidno je da od potpisivanja Washingtonskih ugovora Vecernji Hix obriéa pono manji, praktiéno nikakvi, pooormost ‘sktimcstima MDS BiH i na. Jo8 je jedan dogadaj u hrvatsko-muslimanskom sukobu pridonio stvaranju_ne- gativne slike o Hrvatima u svijetu. Bilo je to ruSenje Starog mosta u Mostaru. Na naslovnoj stranici od 10. studenog stoji slika novonastale panorame Neretve i naslov “Srusen Stari most”. Iako je kasnije HVO podigao optuinicu_protiv posade jednog hrvatskog tenka zbog ruSenja mosta, neposredno nakon vijesti_o njuu Vecernjem lista ni na jednom mjestu ‘nije napisano tko je. srusio most: “U tragiénim ratnim trenucima kada je padao most za mostom, taj jedin- stveni spomenik povijesti, muslimanski su oruznici postupno pretvorili wu vojni objekt od najveéega strateskoga znacenja, a spirala teSkih topnitkih dvoboja dra- matigno se iz dana u dan suzavala i napokon je i sam most postao epicentrom sudbinskih bitaka, u kojima je jedino njegova sudbina bila izvjesna.”9? Pomoénik Ministra obrane HR Herceg:Bosna za informativnu djelatnost Veso Vegar kazao je: “U razgovoru s drugim novinarima rekao sam fako su toga dana kad je srusen Stari most, kao i dan prije, vodene topnitke borbe oko mosta, te da dopustam moguénost kako je neka granata, ili drugi, projektil, pogodila most, jer su oko Starog mosta na muslimanski polozaji.”10 Vecernji list brz0 javija vijest 0 osnivanju odbora za obnovu Starog mosta, a Ante Beljo, ravnatelj Matice hrvatskih iseljenika govori o osnivanju tog odbora: “Zapravo se niti ne moze kazati tko ga je stusio. Vodile su se borbe i s jedne is druge strane, a prije su na nj pucali i Srbi. Ne zna se koja je granata bila presudna za rusenje mosta.”!! Tek nakon nekoliko dana Mirsad Baksi¢ izjavlji je: “(..) na temelju obavijesti svjetskih sredstava informiranja kao i na temelju S6VL, 28. I, 1994, “Siloviti napadi na Bihaé od strane Seba” STL, 29, 'KI' 1983, "Fikret “Abdié "patio. prosyjedno pismo. premijera Nikici Valentgu - “ne opskrbjujemo spake vojslu". U tom élanks Abdié demantica pisanje Kednlka “Globus” da se Kamionima “Agrokomerea” hivatska i gumieena rapadno) Bosh prow bosaraim hina "Samo jedi, per Aelaa Damar l2.1 1994, objet kt. Babs Marien” koji jg t ska koja prikaruje.Abdica kako govori na megafon dok ratniziocinac Milan Martc' sto. pokta} nie BvL0. Xt 193. oer poss ieee \obvi, 13. Xi. 1993, “Opovrgnuta twrdnja “The New York Timesa” ~ ne zna se tko je srufio most” OIE, 13. XL 1953 361 Rad.—Zavod heat. pow). vol. 29, 1996, N. Baré, Psanjo Vecomyeg lista 0 hwatsko-musimanckim odnosima (349363) videosnimke rusenja Starog mosta, te na osnovi obavijesti jednog dijela nase javnosti postoji osnovana sumnja da su Stari most porusile postrojbe HVO-a.”!02 I tako se 1993. priblizava svom tmurnome kraju koji su dobro simbolizirani i u sljedeéa dva dogadaja. To su pokolj hrvatskih radnika u Alziru od strane is- lamskih fundamentalista u prosincu 1993. i_veliki humanitarni konvoj za_hrvatske enklave u_stednjoj Bosni “Bijeli put za Novu Bilu” u sijeénju 1994. Oba ta dogadsja dobili su veliki proster u Vederniem itu S$ potetkom nove godine zapoéinju novi napadi Armije BiH na Lasvansku dolinu i prijeti opasnost da ona bude presjeéena u dva dijela. Istovremeno sa- rajevska vlada, ali i Ujedinjeni narodi sve vise govore o angayiranju postrojbi Hivatske vojske u BiH. Veliki prostor daje se Glancima koji negiraju te tvrdnje. Tako u novogodiinjem broju lista izlazi clanak pod naslovom “Ne Saljemo HV u Bosnu”, u kojem nagelnik Polititke uprave Ministarstva obrane RH, brigadir Drago Krpina, negira izjavu Hrvatskog helsinskog odbora da se u Hrvatskoj vrii nezakonita mobilizacija za HVO. Gotovo cijela druga i trea stranica Vedernjeg lista od 30. sijeénja 1994. posveéena je demantijima izjava sarajevske viade o aktivnostima Hrvatske vojske u BUHL Perica Jukié, ministar obrane HR Herceg-Bosne tvrdi: “Ni o kakvim bri- gadama HV u BiH ne moze biti govora.” Mile Akmadzié, ministar za medunacionalne odnose i medunarodnu suradnju Herceg-Bosne tvrdi: “Odito da gospodin Silajd%ié ovim zahtjevom Vijecu sigurnosti Zeli opravdati nemoé Armije BiH_ da zauzme hrvatske prostore (...)” I brigadir Drago Krpina na_izvanrednoj konferneiji za novinstvo Ministarstva obrane RH tvrdi: “Hrvatska nije upudivala, a ni za buduénost ne razmatra upucivanje postrojbi HV u BiH.” Iu Vecernjem listu od 31. sijenja cijela druga stranica je posveéena opovr- gavanju_Silajdaievog. pisma Vijecu sigurnosti UN-a.. Objavieno, je pismo hrvat- skog ministra vanjskih poslova Mate Grani¢a predsjedatelju. Vijeéa sigurnosti_u Kojem on negira Silajdziéeve, twrdnje. Shed! pismo, Polticke uprave Ministarstva obrane HR Herceg-Bosne: “Pismo dr. Harisa Silajdziéa Vijecu sigurnosti potpuno je neutemeljeno i jo8 je jedan od pokuiaja muslimanske strane da skrene po- zornost medunarodne javnosti s nastavkom agresije muslimanske vojske na hrvat- ski narod u BiH.” na kraju se u obranu poziva i sam UNPROFOR: “Izyjes¢a UNPROFOR-a nisu potvrdila optuzbe bosanske viade o “vojnoj interveniji” HV. Naprotiv, UNPROFOR je izyjestio da nema dokaza o nekom’ vaznijem priljevu HV u ovom trenutku.” Medutim, Vijece sigurnosti donosi predsjednitku izjavu o Hrvatskoj: “Vijeée sigurnosti razmotrit ée druge ozbiline mjere ako Republika Hrvatska odmah ne prekine sve oblike uplitanja u Republiku BiH." Tih dana nastavija se dos pisati o moguéem uvodenju ekonomskih sankcija protiv Hrvatske, i dalje se tezi negirati_prisutnost HV u Bosni, kao npr. Glankom pod naslovom: “Vojni _atase Veleposlanstva, Njemacke u_Hrvatskoj, pukovnik Peer Schwan, provjerio gdje se nalazi 7. gardijska brigada HV-a - osporene neistine i objede”*", Razdoblje veljaéa - ozujak 1994. No ubrzo zbrka oko intervencije HV u BiH, kao i eventualna moguénost uvodenja ekonomskih sankcija protiv Hrvatske, pada u zaborav. U veljati je odrano vige sastanaka predstavnika zagrebacke | sarajevske viade i vidljivo Je da hrvatska politika ide novim putem. Na izvanrednom zasjedanju zastupni¢kog doma HR Herceg-Bosne, koje je odrzano u Livnu, Mate Boban se poviadi, yj. “stavija svoj mandat na raspolaganje”!°5, U svom komentaru od 10. veljaée 1O2VL, 30. XI, 1993, Oddor za obnove Starog mosta u Mostaru - ruitelje mosta pred sud” HOVE" 5. 11. 1994, *Vijece oStro osuduje Hrvatsku” oar, 7. M1 1994) OSVE, 9, IT, 1994, 362 Fad.—Zavod hat. pov). vol. 29, 1996, N. Barié, Pisanje Vogemyeg lista © hwatsko-rusimanckim ocnosima (349363) 1994, Branko Tuden pise: “Tudman je jednom rekao Bobanu: “Mate, budi_ ti Zagorac koliko sam ja, Hereegovac!” Zasigumo nije, mislio poticatl"zavieajne razlike, nego rei, Kad ne&to Gini, mish na posljedice po cijeli_ hrvatski nacionalni korpus, kako u BiH, tako i Sire. No, kada je o Bobanu rijeé, ne Gini nam se da’ bi on sam po sebi mogao biti izvorigte netolerantnosti i ekstremizama. On se vise doimlje narodnim éovjekom koji mozda nije uvijek bio u_ stanju suprotstaviti se mnogobrojnim ekstremizmima, pritiscima i strujama kakvima je zacijelo okruzen. Ali, formalno bio je Sef i stoga apsolutno odgovoran.” Iu. Vedernjem lista od 25. veliage 1984, na drugo} stranici. sto @anak 0 Prvoj sjednici Sredi’njeg odbora HDZ-a, na kojoj je govorio predsjednik Tudman, pod velikim™ naslovom “Trebamo se sporazumieti s Muslimanima”. Generali Roso i Delié potpisuju u Zagrebu dogovor o primirju 23. veljave, a pogetkom oZujka potinju hrvatsko-muslimanski pregovori u ‘Washingtonu Koji’ ce zavisiti_ potpisivanjem Washingtonskih ugovora 18. ozujka 1994, time Ce i konaéno biti stvoreno novo saveznistvo Hrvata i Muslimana. “Takvo je stanje stvari6, u kombinaciji_s uni8tavajucim u¢inkom sankcija protiv Srbije najbolja moguéa’ osnovica. 2a rast odluénost! snaga koje ipak nesio rade na zaustavijanju mrpike agresije a mogace i na porami arpakos Grufja. Na snaenju takve (oi kakve druktije) osnovice, jo$ mora poraditi i Hrvatska.”!07 Ovakav komentar najbolje pokazuje da glavni neprijatelj opet postaju Srbi. Na nvatsko-musiimanskim ertama bopSnice polagano potinje djelovati primitje, a malo-pomalo sve se vie pie 0 stpskim napadima po BiH. S tim u vezi objav- Jjuju se @anci pod naslovima: “Srbi nastavili agresiju u BiH - Maglaj napadnu avionima i topovima”! ili vijesti o srpskim napadima na Tuzlu, Usoru i Maglaj u broju od 1. ozujka 1994, Bilo je teSko u tako kratkom vremenu pretvoriti neprijatelje u stare savezni- ke. Ali tu su novinarima posebno pomogla tri dogadaja. To su bili srpski ma- sakr na sarajevskoj trénici “Markale”™, nakon kojeg se pomisljalo na mogucu intervenciju NATO snaga!!°, Uskoro zatim americki su zrakoplovi_ oborili éetiri srpska aviona'!, Konatno, stpski napadi na Gorazde u travnju 1994. i NATO napadi na srpske snage oko tog grada opet su skrenuli paznju sa hrvatsko-mus- limanskih odnosa. | I sam general Ante Roso rekao je novinarima: “Doslo je novo vrijeme koje namege novi dijalog i molimo da se to razumije.”!12 Izgleda da su novinari ve¢ i prije toga shvatili kako treba pisati, Dobar je primjer za to Ganak pod naslovom “Vrijeme lijeti sve rane”! koji govori o uspostavi prvih zajednickih kontrolnih tocaka na prilazima Mostaru: “Muslimani, njihova policija. Fini neki momei (...) Vecina je za mir s Hrvatima, nitko druge perspektive ne vidi Dan prije toga objavien, fei teksto prvim, spontanim contaktima izmedu hryatskih i muslimanskih vojnika na donedavnoj bojisnici: “I odmah su se svi slodili u jednom - dobro je da je sporazum potpisan. Ovomu potpisu svi vjeruju. Stoga su se i odlutili za ovako neobitan susret na ne- obicnome mijestu.”!i4 OOM se na novonastalu amertku odluénost da se umijela u abivanja w Bill LOVE, I Ill 1994, komentar Franc Planta “Poliigko tudlo, voino samoubojstvo". sosyt’ 7 IML 1998 105VL" 6. 'Il, 199%, nasiovna stranica, “Stavitan potolj u Saryjonu! - Dosad nsiveée knoprolce civila u Sarajeva ~'zazad 66 poginuih, 197 ranjenit ‘ivr, “Ton 1 1594 BIVE! 1M 1996, “Suger ujutro zapadno od Banja Luke - NATO sro Eetri srpska zrakoplova. ‘u2Slobodan Dalmatia, 27. I, 1994, lanak 0 sasanky generala Rose | Deliéa u’Sarjews USVL, “10. IIL 1994, ‘Dragan, Marjanowes " Vejeme lj, sve" AVE, 90 IIL 1994, "Susret boraca HVO-a i MOS-a ~” Sirokobrijezani za prinjer” 363 FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST INSTITUTE OF CROATIAN HISTORY INSTITUT FUR KROATISCHE GESCHICHTE RADOVI 29 ZAGREB 1996. UDK 949.75 ISSN 0353-295X Rad. - Zavod hrvat. povij. VOL. 29 str. 1-420 Zagreb 1996. Izdavaé: ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUCILISTA U ZAGREBU REDAKCIJA: . Branka BOBAN, Neven BUDAK, Mirjana GROSS, Franko MIROSEVIC, Stefica POPOVIC, Nik’a STANCIC, BozZena VRANJES-SOLJAN UREDNICKI KOLEGIJ: Ivo GOLDSTEIN, Dragutin PAVLICEVIC, Mario STRECHA IZVRSNI_UREDNIE: Mario STRECHA Adresa urednigtva: Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet Zagreb, Ivana Luéi¢a 3 tel: 385 (0)1 6120 150 fax: 385 (0)1 6156 879 385 (0)1 6170 685 Casopis izlazi jednom godi8nje. Izdavanje éasopisa sufinancira Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. RjeSenjem Republiékog komiteta za prosvjetu, kulturu, fiziéku i tehnigku kulturu SR Hrvatske br. 6859/1 od 5. X. 1982. éasopis “Radovi” oslobo- den je plaéanja poreza na promet proizvoda. Casopis je registriran u Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod br. UP-547/2-84-1984. ZA IZDAVACA: Stipe BOTICA DESIGN NASLOVNICE: Iva MAKVIC PRIJEVOD SAZETAKA NA ENGLESKI JEZIK: Nikolina JOVANOVIC PRIPREMA ZA TISAK: Hrvoje STANCIC TISAK: KRATIS Vrapéanska 15, Zagreb ‘Tiskanje zavreno u veljati 1997. godine