Zdravstvena psihologija - Skup specifinih doprinosa psihologije kao zasebne discipline, unapreenju i ouvanju

zdravlja, spreavanju i lijeenju bolesti.

Grana psihologije koja se bavi:
Prouavanjem utjecaja psihikih stanja i psihikih procesa na nastanak i tijek tjelesnih bolest
Utjecajem tjelesnih stanja i tjelesnih bolesti na psihiki ivot pojedinca
Klinika psihologija Psihijatrija
Psihosomatika Neurologija, endokri.
Psihologija rehabilitacije Fizikalna, reh.

Pedijatrijska psih Pedijatrija

Bihevioralna kardiologija Interna
Neuropsihologija Neurologija

McKeown, 1979
50% smrtnosti kod 10 najvedih uzroka smrti je zbog ponaanja
75% smrtnosti kod svih formi karcinoma povezano je s ponaanjem
Biomedicinski model Fiziko zdravlje odvojeno od psiholokog
Biopsihosocijalni model Zdravlje i bolest posljedica su interakcije biolokih, psiholokih i socijalnih faktora
WHO, 1964.
Zdravlje je stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti.
Zravstveno ponaanje - Svako ponaanje ili aktivnost koju osoba poduzima da bi ouvala, poboljala ili zadrala
svoje zdravlje, uinkovitije se lijeila, te se prilagodila kroninim bolestima.
Oblici zdravstvenog ponaanja
Pozitivno zdravstveno ponaanje zdrav ivotni stil
Preventivno zdravstveno ponaanje
Bolesniko ponaanje ili ponaanje pri traenju pomodi npr. odlazak lijeniku
Ponaanje u ulozi bolesnika npr. uzimanje lijekova
Koritenje zdravstvene zatite
Zdravstvena ponaanja imaju nisku postojanost, i nisu stabilna.
Na kognitivne procese i percepciju utjeu:
Motivacijski faktori (razmiljanje pod utjecajem motivacije)
Emocionalni faktori
Modeli i teorije zdravstvenog ponaanja:
Model zdravstvenog vjerovanja
Teorija promiljenog djelovanja/planiranog ponaanja
Teorija zdravstvenog lokusa kontrole i samoeefikasnosti

Internalni lokus kontrole

Eksternalni lokus kontrole
Samoefikasnost

Model faza promjena (transteorijskii model)

Samoefikasnost - Osobe s viom samoefikasnodu ustraju u odreenom ponaanju i veda je vjerojatnost

promjene. Osobe s niskom samoefikasnodu imaju jae fizioloke odgovore na stresne situacije.
Samoefikasnost se moe poboljati:

Postavljanjem malih podciljeva

Poticanjem osobe da vjeruje u visoku samoefikasnost
Oekivane posljedice mogu biti nauene kroz vlastito iskustvo ili kroz opaanje ponaanja drugih osoba.

Blittner i sur; 1978.

2 skupine, odvikavanje od puenja, jednoj skupini je reeno da su odabrani zbog snane volje i sposobnosti da
kontroliraju svoje ponaanje, a drugoj da su sluajni odabir. Nakon 2 tjedna, iz prve grupe 67%, a iz druge 28%
je prestalo puiti.

Transteorijski model:

Predrazmiljanje
Razmiljanje o promjeni
Priprema

Akcija
Odravanje

Postavljanjem jednostavnih i lako dostinih

ciljeva
Biljeenjem ciljeva i rezultata
Pruanjem podrke
Samonagraivanjem

Preporuke za savjetovanje:
Poetne faze

Razgovarati o dobrobitima i rizicima

postojedeg ponaanja
Mogudim dobicima ili gubicima od promjene
ponaanja
Podidi osjedaj samoefikasnoti

Kasne faze

Sastaviti bihevioralni ugovor

Provoditi samoopaanje (voenje biljeki)
Osvijestiti da se ponaanje sve vie samo odrava
Cilj je pretvoriti ga u naviku

Naini poticanja promjene zdravstvenog ponaanja:

Strategija informiranja, Ley i Llewelyn, 1995.
Motivacijski intervju, Miller, 1983; Rollnick, 1992.
Pristup koji se temelji na rjeavanju problema, Egan, 1975; 1990.

Definiranje: Problema, cilja i strategije

Stres - Tjelesna i psiholoka reakcija na vanjske i unutarnje stresore.

Stresor - Fiziki, psihiki ili socijalni poticaj koji moe izazvati stres.

Fiziki
Psiholoki
Socijalni

Uzroci:
Eksteralni
Interalni
Reakcije na stres - Fizike i psiholoke promjene i promjene u ponaanju do kojih dolazi radi djelovanja stresora
ili stresnog podraaja.

Fizioloke
Psiholoke
Promjene ponaanja

Prema trajanju - Akutni i Kronini

Prema jaini:

Mali svakodnevni stresovi

Kronini stresni dogaaji
Veliki ivotni stresovi
Traumatski ivotni stresovi

Teorije stresa:
Selyeova teorija stresa, 1956.
Psihoanalitika teorija stresa, Franz Alexander 1950.
Teorija ivotnih dogaaja , Dohrenwend, 1970.
Lazarusova teorija stresa, 1966.
Selyeova torija stresa, 1956. Opdi Adaptacijski Sindrom (OAS)
Nespecifian sklop tjelesnih promjena koji nastaje kao odgovor na stresne podraaje Aktivira obranu i
zapoinje procese obnavljanja organizma.
STRES FAZA ALARMA FAZA OTPORA FAZA ISCRPLJENJA
*Objanjenje psihofiziolokih uinaka stresa (utjecaja hipofize i nadbubrene lijezde na procese tijekom stresne reakcije),
dokazi da stres smanjuje tjelesnu otpornost i vaan je u nastajanju svih bolesti tj. da dugotrajno djelovanje stresa smanjuje
imunoloke funkcije.

Ljestvica ivotnih zbivanja, Holmes, 1973.

1. Smrt suprunika (100)
2. Razvod (73)

5. Smrt bliskog lana obitelji (63)

Lazarusova teorija stresa, Transakcioni model, Richard Lazarus, 1966. - Stres je negativna emocionalna
reakcija zasnovana na kognitivnoj procjeni situacije kao opasne ili prijetede.
Stresor - situacija koju procjenjujemo da nas ugroava.
Moderatori stresa - Faktori koji mogu promijeniti utjecaj stresora i utjecati na stresne reakcije i naine
suoavanja sa stresom.

Okolinske varijable
Zahtjevi
Ograienja
Socijalna podrka

Osobine pojedinca
Optimizam
Ekstraverzija
Savjesnost
Samopotovanje
Internalni lokus kontrole
Osobna vrstoda

Tip linosti (tip a / tip b), Friedman i Rosenman, 1956.

Istraivanje povezanosti dijete i bolesti srca (3000 ispitanika)
Uoili su jednu podskupinu bolesnika koji su bili nestrpljivi, kompetitivni, uurbani i skloni ljutnji - tip A
258 mukaraca je tijekom ispitivanja imalo infarkt:

69% je pripadalo u skupinu, tip A

31% u drugu skupinu oputenijih i leernijih osoba, tip B

Psihoneuroimunologija - Interdisciplinarno podruje psihologije, neurobiologije, endokrinologije i imunologije

koje se bavi prouavanjem interakcije psihikih faktora sa ivanim, endokrinim i imunolokim sustavom.
Akutni stres - Povedava se broj leukocita kao i aktivnost NK-stanica.
Kronini stres - Imunosupresivno djelovanje, dovodi do pada broja granulocita, T i B limfocita u cirkulaciji, te
oslabljuje uroenu i staninu imunost.
Psihosomatske bolesti - Fiziki simptomi ili bolesti koje su rezultat meusobnog djelovanja psihosocijalnih i
fiziolokih procesa.
Osobe TIP A - Natjecateljski usmjerene, ambiciozne, visoka oekivanja od sebe, savjesni, odgovorni, nestrpljivi,
stalno u vremenskoj stisci, stalno u urbi, nastoje napraviti vie stvari odjednom, visoka potreba za kontrolom,
podloni frustracijama, ljutnji, esto rtvuju obiteljski ivot radi posla i karijere, na poslu ostaju due od drugih
Bihevioralna kardiologija
Kognitivne tehnike - Uspostavljanje kontrole nad sobom i situacijom, vratiti samopotovanje i samopouzdanje.

Ponovna kognitivna procjena

Kognitivno restrukturiranje
Kognitivne samoupute
Tehnika otkrivanja alternativa
Tehnike mijenjanja pogreaka u miljenju

Tehnika bioloke povratne sprege - BIOFEEDBACK - Tehnika koja omogudava osobi da svojom voljom nadzire
fizioloke aktivnosti.
3 osnovna postupka:
1. Otkrivanje i pojaavanje signala koji su vezani za odreenu bioloku funkciju (npr. pradenje mozgovne
aktivnosti pomodu EEG biofeedbacka ili aktivnosti miida putem EMG biofeedbacka)
2. Pretvaranja tih signala u vidne ili slune informacije
3. Prikaza podataka bolesniku o promjenama tjelesnih funkcija istovremeno kad se one dogaaju
Izravna metoda (glavobolje, povieni arterijski krvni tlak, srana aritmija, bronhalna astma, ulkusna bolest).
Neizravna metoda (mjeri opdi stupanj emotivne napetosti mjerenjem npr. psihogalvanskog refleksa).

Somatopsihologija - Podruje koje se bavi utjecajem tjelesnih bolesti na psihika stanja.

Reakcije na gubitak:

Odbijanje gubitka
Priznavanje gubitka
Mirenje s gubitkom

Prilagodba na invaliditet:
1. Prilagodba vezana za bolest ili tretman (na simptome ili nesposobnost, na bolniko okruenje i medicinske
procedure)
2.

Prilagodba vezana za opdenito psihosocijalno funkcioniranje (kontrola negativnih osjedaja i odravanje

optimizma u odnosu na bududnost, podravanje samopotovanja i samopouzdanja, odravanje dobrih odnosa s
obitelji prijateljima, priprema za nesigurnu bududnost).

Faktori o kojima ovisi prilagodba na invaliditet, Livneh i Antonak, 1997.

Faktori vezani za sam invaliditet
Faktori vezani za sociodemografske karakteristike
Faktori vezani za linost
Faktori povezani s fizikom i socijalnom okolinom
Faze prilagodbe:
ok
Poricanje
Srdba
Depresija
Prihvadanje
Hemiplegija - Oduzetost polovice tijela koja je nastala uslijed otedenja suprotne hemisfere mozga.
Strategije i postupci u psihosocijalnoj rehabilitaciji:
U fazi oka:
esta komunikacija, oprezno tumaenje naina
lijeenja i rehabilitacije
Pruanje emocionalne podrke
U fazi poricanja:
Zauzeti neutralan stav
Dati mu istinite, ali nepotpune informacije
Usmjeravati ga prema bududnosti
U fazi srdbe:
Razumjeti, ali poticati preuzimanje odgovornosti
Poduiti ga drugim oblicima reagiranja i nainima
kontrole ljutnje

U fazi depresije:
Poticati ga da govori o svojim osjedajima
Poticati samopotovanje
Isticati bolesnikove sposobnosti, znanja, vjetine
Potaknuti usvajanje socijalnih vjetina
Uklanjati iracionalna vjerovanja
U fazi prihvadanja i prilagodbe:
Kroz razgovor s bolesnikom omoguditi mu da
preispita svoj sustav vrijednosti, da bolest ili
tjelesno otedenje uklopi u novi sustav
Podrati ga u preuzimanju odgovornosti za svoj
ivot
Ne podrati zanemarivanje invaliditeta

Stavovi prema osobama s invaliditetom kroz povijest, poljar, 1960.

Stav - Steena, relativno trajna i stabilna kombinacija pozitivnih i negativnih emocija, vrednovanja i reagiranja
prema osobama, objektima i situacijama.
Stavovi su otoporni na promjenu zbog:

Selektivne percepcije

Selektivnog pamdenja

Izbjegavanja
Mentalne lijenosti

Stereotipije - Rigidno i pristrano miljenje ili vjerovanje o nekim situacijama, osobama, grupama i idejama.
Predrasude - Miljenje o nekim idejama, ljudima i grupama koje je ede negativno nego pozitivno, a stvoreno je bez objektivnih podataka
o predmetu stava.
Diskriminacija - Negativno, nepravedno ponaanje prema objektu predrasuda.

WHO, 2001. Invalidnost - Rezultat uzajamnog djelovanja fizikog ili mentalnog stanja osobe i drutvenog i
fizikog okruenja.
Izvori negativnih stavova i predrasuda, Livneh,1991.

Sociokulturalno kondicioniranje
Psihodinamski mehanizmi
Estetska averzija
Doivljaj invaliditeta kao kazne za grijehe
Percepcija osoba s invaliditetom kao pripadnika nepoeljne manjine

Bol, Havelka, 1998. - Neugodan osjetilni i emotivni doivljaj povezan sa stvarnim ili mogudim otedenjem tkiva
ili opisan u smislu takvog otedenja.
Bol, McCafery & Beebe, 1994. - to god osoba koja je doivjela kae da jest i postoji kad ona kae da postoji.
Vrste boli:
I. Prevladavanje tjelesne ili afektivne kvalitete:
Tjelesna bol - Nastaje zbog ozljede tkiva ili patolokog procesa
Emotivna bol - Patnja koja se moe oitovati i kroz tjelesne simptoma
II. Uzrok koji izaziva bol:
Somatogena bol - Uzrokovana tjelesnim otedenjem
Psihogena bol - Uzrokovana emotivnim stanjima, slina boli koja nastaje zbog ozljede ili otedenja tkiva
III. Intenzitet i trajanje boli:
Akutna bol - Intenzivna bol koja se javlja iznenada ali se smiruje za relativno kratko vrijeme.
Kronina bol - Kontinuirana bol koja stalno postoji ili se ponavljano javlja u odreenim razmacima, traje dulje od 6 mjeseci,
otporna je na terapiju.

Havelka, 1998. - Arbitrarna podjela:

Duevna bol (emotivna bol)

Tjelesna bol uzrokovana ozljedom tkiva

Tjelesna bol psihogeno uzrokovana (psihogena bol)

Tjelesna bol
Dobro locirana
Povedava se kod pokreta,
pritiska
esto prisutna nodu
Jednako esto uestala u
cijelom tijelu

Psihogena bol
Slabo locirana
Slabo reagira na dodatne
podraaje
Rijetko prisutna nodu
Uestalija u glavi
Mijenja se s promjenama
raspoloenja
Ublaavaju je psihofarmaci

Ozljeda bez boli: Analgezija - Ozljeda bez boli.

Bol bez ozljede: Psihogena bol
Hiperalagezija - Sputanje praga boli
Bol nesrazmjerna teini ozljede - Zubobolja, kamenac
Bol nakon izljeenja ozljede - Kauzalgija - Ozljeda ivaca
Fantomska bol - Amputacije
Prag boli - najmanja jaina podraaja koji izaziva bol.
Algezimetri - Instrumenti za mjerenje praga boli, zadaju se podraaji topline, hladnode, elektrine struje itd.
Tolerancija na bol - najjaa bol koju pojedinac moe trpjeti.
Do osjeta boli dolazi zbog toga to se u tkivu izluuju kemijske tvari koje utjeu na nastanak bolnog podraaja.
Uz ozljede tkiva izluuju se:

Histamin

Serotonin

Bradikinin
Prostaglandi

Teorije boli:
Teorija posebnih prihvataa, Max von Frey, 1890.
Teorija sumacije i kodiranja ivanih impulsa, Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943.
Teorija kontrole prolaza (gate-control teorija), Melzack & Wall, 1965. Najrairenija
Teorija neuromatrica
Osobine linosti:
Ekstrovertirane osobe - Lake podnose bol
Introvertirane - Imaju vii prag tolerancije boli
Osobe s internalnim lokusom kontrole - Mnogo se uinkovitije nose s boli
Osobe s eksternalnim lokusom kontrole - Slabije se nose s boli
Neurotine osobe, sklone anksioznosti i depresiji, histeriji i hipohondriji - Imaju jai subjektivni doivljaj
boli
Mjerenje boli:
Prosudbene ljestvice
Verbalne
Grafike
Numerike

Upitnici o boli
Bondov upitnik o boli
McGill - Melzackov Najpoznatiji
Crtanje boli
Protokoli za opaanje ponaanja
Fizioloki pokazatelji

Psiholoki postupci za suzbijanje boli:

Biofeedback
Relaksacija i distrakcija
Kognitivna terapija
Bihevioralna terapija
Placebo
Hipnoza

Uobiajene reakcije na hospitalizaciju - Strah, bespomodnost, nezadovoljstvo, depresija

Najtee hospitalizaciju podnose mala djeca.
Skloni povedanoj zabrinutosti ene u dobi do 40godina, mlai mukarci koji uzdravaju obitelj, bolesnici
primljeni zbog pretraga, osobe koje boluju od malignih bolesti, itd.
Najede albe bolesnika odnose se na komunikaciju sa zdravstvenim osobljem Premalo obavijesti o bolesti.
Institucionalna neuroza - Sindrom koji ukljuuje sva neeljena psihika stanja izazvana hospitalizacijom ili
ivotom u nekoj drugoj instituciji (zatvor, vojska, dom umirovljenika, samostan itd.) .
Barton, 1969. - Rjeenje problema: Uiniti ustanove slinima vlastitom domu.
Reakcije djece na hospitalizaciju:
Faza protesta: Prvih dana - Odbijanje nove sredine, pla, hiperaktivnost, trae majku.
Faza oajanja: Smiruju se, poslunija, depresivne reakcije (slab apetit, san, tiho jecanje, monoton pla)
Faza prividne prilagodbe: Nakon dueg boravka pokazuju interes za okolinu, surauje, ini se ravnoduno na
odlazak majke nakon posjete, ali nakon dolaska kudi osjedaju se posljedice.
Hospitalizam - Psihiki i fiziki poremedaji uslijed dugotrajnog boravka u bolnici ili drugoj instituciji uzrokovani
nezadovoljenjem potrebe koju prua odnos s majkom .
O bolnici, lijeenju i zdravstvenom osoblju treba govoriti pozitivno da dijete odlazak u bolnicu ne bi shvatilo kao kaznu ili
opasnost.

Elisabeth Kuebler-Ross Bolesniku treba objasniti dijagnozu im je utvrena, e treba redi da umire nego da je
teko bolestan i da de se uiniti sve to je mogude da bi mu se pomoglo i na upite o tome koliko je vremena
preostalo treba redi da se to ne zna.

Cjenkanje
Emotivne tekode:

Odbijanje ili nepriznavanje bolesti

Ljutnja i pobuna

Potitenost
Prihvadanje