1.ta je demokratija?

Sistem vlasti u kojem konana politika mo ili suverenitet pripada narodu bilo direktno ili putem
izabranih predstavnika. Moderna demokratija je zapravo predstavnika demokratija,ljudi ne vladaju
direktno sami nad sobom nego putem zvaninika koje oni odaberu.
Demokratska vlast je samo upravna vlast za cijelo drutvo. Slabost demokratije lei u tome sto je
veina u iskuenju da zamijeni svoju volju univerzalnim dobrom. Svrha drave je da titi ljudska
prava i da ukida zakone koje su doneseni sa tendencijom ukidanja bilo kojeg ljudskog prava,jer
drava nema prava da ukida osnovna ljudska prava. Politiki konsenzus je baza amerikog
konstitucionalizma i on je uvrten u ustav,on lei u prihvatanju osnovnih ideja fundamentalnih
prava,vladavini zakona i jednakosti meu ljudima.
2. Indikatori stepena demokratije?
Indikatori stepena demok.suverenitet naroda, jednake slobode za sve graane, prava osoba sa
invaliditetom , jednaka prava ena Neposredna demokratija ona u kojoj se odluke postiu direktno,
bez posrednika, Posredna demok. pdluke se donose posredno, tj. preko izabranih predstavnika
enevska konvencija se temelji na etiri sporazuma potpisama u enevi a koji se odnose na postupak
prema neborbenom i civilnom stanovnitvu
3. Predstavnika vladavina?
Aktivno birako pravo daje odgovor na pitanje ko moe birati predstavnike u vlasti, odnosno ko ima
pravo glasa. Predstavnika vladavina oblikovala se do svojih suvremenih demokratskih obiljeja
upravo kroz borbu za ope birako pravo, odnosno za ope pravo glasa.
nastanak predstavnicke vladavine najvanije je postignuce moderne
politike. U svojoj europskoj pradomovini bilo je potrebno nekoliko stoljece da bi se ustalile
predstavnicke institucije. Monarhe se moralo podvesti pod nadzor skuptine, a parlament se moralo
podvrgnuti demokratskom izboru. Da bi dolo do te preobrazbe morala su se prihvatit tri elementa:
- sloboda izraavanja radi autenticnosti izbora
- politicka jednakost svi glasovi moraju biti jednako vrijedni
Narodna suverenost
a) pojam predstavnitva - predstavnickoj vladavini odluke donose politicari izabrani da djeluju u ime
biraca. Najjaca strana predstavnicke vladavine jest njezina prakticnost za velike drave, jer ona
rjeava
problem velicine koji muci neposrednu demokraciju. Atenjani su smatrali da je gornja granica
republike broj ljudi koji se mogu okupiti da bi culi govornika.
Predstavnicka vladavina omogucuje i golemim populacijama (npr. preko 900 milijuna Indijaca) da
zadre neku vrstu kontrole nad svojim vladarima.
Predstavnitvo razrjeava i drugu dvojbu demokracije. Pitanje strucnjaka i preferencija naroda. U
predstavnickoj vladavini stanovnitvo je odvec brojno, zanimanje za politiku privremeno, a problemi
mnogobrojni. P. vladavina ogranicava glas naroda na odredivanje tko vlada i doputa tima
politicarima da odluce koje se politike valja drati I provoditi.
Teorija predstavnicke vladavine mnogo duguje Josephu Schumpeteru, (ekonomistu . on je prihvacao
cinjenicu da je vladavina elite neizbjena i poeljna. Demokraciju je definirao kao sustav
kompeticijskih elita. Po njemu uloga biraca nije u tome da biraju irokih paketa politika i celnika to
ih
nude rivalske stranke. On je elio ograniciti doprinos obicnih biraca jer nije imao laskavo miljenje o
njima, tj. O njihovom politickom kapacitetu. On je stoga demokraciju definirao proceduralno
pojedinci stjecu moc odlucivanja kroz konkurentsku borbu glasova za birace.
b) ogranicena vladavina ona je zatitnicka jer eli zatiti manjine od vecine, nego i stanovnitvo od
vladara. Ovdje se pojavljuje tzv. Problem tiranije vecine koji nastaje zbog opasnosti da se vecina
poslui svojom moci koja joj pripada u demokraciji i diskriminira manjine. Ogranicena vladavina kroz
institucije usta ili tradiciju pokuaj je rjeavanja tog problema.
4. John Lock?

Najpoznatija su mu dijela: Pisma o toleranciji, Dvije rasprave o vladi i dr. Antirantno stajalite,
tenja ka miru kao vrhovnoj vrijednosti. Kod njega drava nastaje da bi se osigurao mir, sigurnost
ovjeanstva, opa srea i prosperitet naroda. Postoji samo jedna vrhovna vlast. Mo vrhovne
vlasti je pod kontrolom veine i svako se pokorava veini. Lok postulira ustav, kao kontrolni
mehanizam suverena i oblik zatite pojedinca. Time se afirmira ideja ustavne drave. Ustav daje
mo zakonodavnoj skuptini koja stvara zakone. Skuptinu bira narod na krae vrijeme. Po Loku,
svrha drave i udruivanja ljudi u drave je ouvanje njihove svojine, ivota i slobode.
5. Liberalizam?
Politika filozofija koja krunie maksimalnu slobodu pojedinca, uz koju moe postojati organizovano
drutvo, ukljuujui slobodu religije, svijesti i govora. Liberalizam se razvija iz filozofije Hobbs-a i
mnogo drugih,ali naroito lockov liberalizam u cilju da se kreira drava u kojoj je obezbjeen najvei
stepen osobnih sloboda.to se bazira na dvije ideje:prva da ljudska bia imaju prirodna prava i druga
da svaka legitimna vlast poiva na pristanku onih kojima se upravlja.pristanak je jedini nain na koji
se takva vlast moze formirati.liberazlizam isto kao moderni konstitucionalizam titi pojedinca od
drave,on tei da smanji uticaj drave na goli minimum.u liberalizmu ljudi su slobodni da djeluju po
svom vlastitom nahoenju.
6. Konstitucionalizam?
Konstitucionalizam (ustavnost) postoji zato to su ljudska bia slaba,ona su slaba u dvije
situacije,onda kada nemaju politiku mo i onda kada je imaju.konstitucionalizam je odgovor na ove
obje situacije,jer u jednoj dravi uvijek ima onih koji imaju mo i oni koji je nemaju.ono to nazivamo
klasinim konstitucionalizmom jeste da se tite oni koji imaju mo od sebe samih,jer oni esto
zaboravljaju da je prava svrha vlasti,da slui onima nad kojima upravlja.konstitucionalizam im
pomae da se prisjete ove svrhe.jedna vana razlika izmeu arostotelove ideje
konstitucionalizma(klasinim) i modernog konstitucionalizma je sljedea:aristotelova ideja konst.je
bila dekriptivna ili deduktivna,tj.neko promatranje politikih institucija naroda dedukcijom zakljuuje
koji su to politiki principi koji pokreu taj sistem.moderna forma konstitucionalizma je kontrarno
prekriptivna u svojoj prirodi,ona podrazumijeva da se narod prvo sastane da prvo razmotri i izabere
svoje politike principe,a potom da bira institucije koje e sluiti tim principima.tri koncepta
su:liberalizam,konstitucionalizam i demokratija. Konstitucionalizam moemo rei da je ideja
vladavine zakona koja se primjenjuje na one koji vladaju,to znai da oni koji vladaju ne mogu
djelovati na proizvoljan nain.konstitucionalizam mora da ima svoj ustav,tj.zbirku pravila koja
ograniava mo onih na vlasti i koja se shvata viim zakonom,tj.zakonom koji ne moze promijeniti
vladar i zakonom koji vladar mora postovati.konstitucionalizam limitira djelovanje drave.
7. Drutveni ugovor?
Ideja Tomasa Hobsa, da je to jedini nain za izlaz iz stalnog ratnog stanja. Naime svako eli mir, ali,
poto niko nije siguran u namjere druge osobe najsigurnije je jedni druge smatrati neprijateljima.
Sklapanje drutvenog ugovora koji nikad stvarno nije potpisan o podreenosti svemonoj dravi.
Ugovor kojim se dio suvereniteta prenosi na drugu grupu ljudi, dravu ili pojedinca,a koji e
garantovati ljudska prava graanima.
8. Vladavina zakona?
Princip koji kae da svaki lan drutva, ak i voa, mora slijediti zakon.
9. Civilno drustvo?
Autonomni samoorganizovani dio liberalnog drutva koji je izvan formalnih politikih i pravnih
institucija, u koje drava, osim provoenja opih zakona nema pravo da se mijea.
10. Prirodno pravo?
Vjerovanje da su pojedinci prirodno podareni osnovnim ljudskim pravima.
11. Generacije ljudskih prava?

Obzirom da ljudska prava obuhvataju mnogo razliitih oblasti ljudskog ivota dijelimo ih u 4 osnovne
grupe: 1. Lina prava ovo su prava koja bi trebala brinuti o ovjeku da bude zatien od bilo kakvih
napada i da njegovo dostojanstvo ostane netaknuto. Ta prava su: pravo na ivot, pravo na slobodan
razvoj linosti i pravo na privatno vlasnitvo, 2. Politika i civilna prava zovu se jo i graanska
prava. Ova prava bi trebala garantovati ovjeku nesmetano uee u politikom ivotu, bez straha
da e zbog toga neopravdano biti kanjen. Ovdje spadaju: sloboda miljenja i izraavanja, sloboda
tampe, sloboda udruivanja i okupljanja, pravo na peticiju i glasako pravo, 3.Socijalna i ekonomska
prava treba da osiguraju da svaki ovjek bude opskrbljen osnovnim stvarima za preivljavanje. Tu
spada: pravo na obrazovanje, te pravo na rad i pravo na socijalno i ekonomska udruivanja, 4. Prava
tree generacije u ovu grupu spadaju: pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na zatitu okolia.
Podjela ljudskih prava:
a) osobna ili ljudska prava.- cine prvu grupu prava kojima pripadaju prava covjeka na zatitu od
napada i ugroaja svake vrste i na to da njegovo dostojanstvo ostane netaknuto. Osobna prava su
jezgra ljudskih prava i nalazimo ih u svim dokumentima. Tu bi prvenstveno spadalo pravo na ivot;
pravo na slobodu i sigurnost; pravo na potivanje privatnog i obiteljskog ivota; sloboda miljenja,
savjesti i vjerskoga uvjerenja; pravo na zasnivanje prava i obitelji, pravo na poteno, nepristrano i
pravicno sudenje
b) politicka prava i slobode - ova prava bi svakome covjeku trebala jamciti neometano sudjelovanje u
politickom ivotu u sklopu njegove zajednice, bez straha da ce zbog toga biti neopravdano kanjen.
Tu bi ubrojili: 1. slobodu udruivanja temelj svake demokracije. Sastoji se u mogucnosti osnivanja
politickih stranaka, sindikata, interesnih udruga, vjerskih zajednica; 2.) sloboda okupljanja.oznacava mogucnost organiziranja i odravanja javnih skupova u otvorenim i zatvorenim prostorima,
uz uvjet odravanja reda i mira, izvanrednih stanja
c) socijalna i ekonomska prava -tu spadaju ona prava koju su nuno potrebama za ljudsko
preivljavanje pravo na obrazovanje, pravo na privatno vlasnitvo, pravedna naknada za rad I uvjeti
rad, socijalna sigurnost kolektivni ugovor - kolektivni ugovor medusobno zakljucuju sindikalna
organizacija, kao zastupnik zaposlenih u odredenim privrednim granama, te organizacija
poslodavaca, a njime se ureduju konkretna prava i uvjeti rada u okvirima odredenim zakonom,
sindikalno organiziranje i pravo na trajk, pravo poduzetnitvo. U tu skupinu ubrajamo i kulturna
pravo pravo na kolovanje, autonomnost sveucilita I obrazovnih institucija
d) prava trece i cetvrte generacije - Prava treceg narataja prava utemeljena na svijesti o potrebi
zatite covjekova okolia, prava nerodenih ljudi, pa cak i prava drugih bica, tj. ivotinja i biljnih vrsta
na zatitu od ugroavanja njihova opstanka. Prava cetvrtog narataja nova prava ciji je sadraj jo
dosta neodreden: pravo na mir, pravo na razvitak, pravo na zajednicko naslijede, pravo na
humanitarnu pomoc i dr. Ovdje takoder spadaju prava vezana uz geneticki inenjering, kloniranje,
maticne stanice, diskriminacije na temlju homofobije i ksenofobije
12. Totalitarizam?
Ideologija ili praksa irokog uplitanja drave u drutvene odnose koji se moe ostvariti samo uz
pomo organizovane prinudne sile. Pridjev totalitarian je prvi upotrijebio Giovanni Amendola u
dnevniku kao oznaku za faistike zloupotrebe izbornog postupka u parlamentu.
13. Atenska demokratija?
ini se da se prva demokratska politika zajednica pojavila sredinom 6 stoljea u kiosu,iako su se
uskoro oblikovale i druge,sa svim svojim posebnostima i svojstvima.na izborima su davali pravo
glasa svim slobodnim graanima.u ateni se demos-narod sastojao u cjelosti od odraslih muskaraca
iskljuivo atenskog porijekla.razvitak demokracije u ateni dao je modernoj politikoj misli sredinji
izvor nadahnua.periklo opisuje tadanju zajednicu u kojoj svi graani mogu,a doista trebaju
sudjelovati u stvaranju i odranju zajednikog ivota.formalno,za sudjelovanje u javnom
ivotu,graani nisu imali zapreka zasnovanih na poloaju ili bogatstvu.demos je imao suverenu
mo,to jest vrhovnu vlast,da se angaira u zakonodavnim i sudskim funkcijama. Atensku
demokraciju obiljeavala je openita predanost naelu graanske vrline, odanost republikanskom

gradu-dravi i podreenost privatnog ivota javnim poslovima i zajednikom dobru.svi graani

sastajali su se da raspravljaju,odluuju i donose zakone.
Za demokrata su, prema aristotelu, sloboda i jednakost razluivo povezane.dva su kriterija slobode:
neizmjenice vladati i biti vladan
ivjeti kako tko hoe.
Shema strukture atenskih ustanova sastojala se iz:
Graanstvo kao cjelina sainjavalo je kljuno suvereno atensko tijelo;
Skuptina se sastojala vise od 40 puta godinje i imala je kvorum od 6 000 graana,kako je ona
preveliko tijelo da bi sama pripremala svoj dnevni red,bila je podijeljena.vijee 500 graana imalo je
odgovornost za organizaciju i predlaganeje javnih odluka,odbor 50 sa proelnikom.dok su sudovi bili
organizirani slino skuptini,izvrne funkcije grada obavljali su magistrati, to se tie graana koji su
mogli uestvovati i koji su bili prihvaeni kao graani bili su atenski muskarci sa navrenih dvadesed
godina.ene nisu imale nikakvih politikih prava,a njihova graanska prava bila su strogo
ograniena,takoe oni koji nisu mogli sudjelovati u proceduri upravljanja bili su doseljenici i
robovi.oni koji su dominirali u skuptini ili vijeu bili su preteno visoka roda ili poloaja,elita iz
bogatih obitelji.
Kritiari
Prvi koji je osudio atenu i meu najslavnijim bio je platon u svom djelu drava.u djelu je naveo da
politiku vlast treba dati u ruke manjini.svoje poglede izloio je na pozadini etri tipova
ureenja:timarhije,oligarhije,demokracije i tiranije.kritizirajui demokratiju definisao ju je kao onaj
oblik drutva koji sve ljude dri jednakima,bili to oni ili ne i da daje pravo svakom pojedincu slobodu
da radi kako eli.po njemu svi ljudi ne mogu biti jednaki.prikazivajui klasini demokratski model i
njegova kritika imaju trajni utjecaj na moderu zapadnu politiku misao.karakteristike klasine
demokratije su:graani trebaju uivati politiku jednakost,kako bi bilo slobodni da vladaju i budu
vladani,ukljuuje izravnio sudjelovanje graana,viestruki naini izbora kandidata za javnu
slubu,nepostojanje povlastica kojima bi se obini graani razlikovali od javnih slubenika,kratki
mandati za sve.
14. Protektivna demokratija, po Heldu?
Graani zahtijevaju zatitu od vlasti I od drugih graana, kojom e se osigurati da oni koji vladaju
slijede politiku smjerljivu s interesima graana kao cjeline. Suverenitet u krajnjoj liniji poiva u
narodu, ali je povjeren predstavnicima koji time legitimno mogu obavljati dravne funkcije. Redoviti
izbori, tajno glasovanje, natjecanje meu strankama su odlike. Postoji podjela na izvrnu,
zakonodavnu I sudsku vlast. Drava je odvojena od civilnog drutva, postoje konkurentski centri I
interesne grupe. O protektivnoj demokratiji govore dvije teze, jedna Madisonova, druga koju daju
Bentham i Mill.
15. Razvojna demokratija, po Heldu?
Sudjelovanje u politikom ivotu nuno je ne samo radi zatite individualnih interesa, nego I radi
stvaranja obavijetenog, angairanog graanstva koje se razvija. Postoji narodni suverenitet s opim
pravom glasa, predstavnika vlast, ustavne prepreke koje osiguravaju ogranienja I podjelu dravne
vlasti, jasno razgranienje izmeu parlamentarne skuptine I birokratije, ukljuenost graana u razne
grane vlasti.
16. Modeli demokratije po Heldu?
Postoje klasini I savremeni. Klasini su: atenska, protektivna, razvojna i neposredna.
17. Neposredna demokratija?
Dva oblika ( komunizam I socijalizam)
Slobodni razvitak svih mogu je samo slobodnim razvitkom svakoga. Sloboda zahtijeva ukidanje
eksploatacije I potpunu politiku I ekonomsku jednakost.
18. Posredna demokratija?

Ideja posredne demokratije je da svaki pojedinac treba da uestvuje u izboru onih koji e kao najbolji
initi vladu, kao njihovi predstavnici. Volja naroda se ostavruje preko izabranih predstavnika. Narod
je suveren.
19. Parlament (i Parlament BiH)?
Parlament je dravno zakonodavno tijelo. lanom parlamenta moe se postati biranjem na izborima,
ili nekim drugim kriterijem.
Parlament BiH se sastoji od dva Doma, Predstavnikog doma I Doma naroda. Predstavniki dom ima
42 lana od kojih se dvije treine neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna treina s
teritorije Republike Srpske. Kvorum ini veina svih lanova izabranih u Predstavniki dom. Dom
naroda Parlamentarne skuptine BiH ini 15 delegata, od kojih su dvije treine, po pet Bonjaka i
Hrvata, delegati iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna treina, pet Srba, delegati iz Republike
Srpske. Nominirane bonjake, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bonjaki,
odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira
Narodna skuptina Republike Srpske. U skladu s lanom IV Ustava BiH, Parlamentarna skuptina
nadlena je za:
donoenje zakona potrebnih za provoenje odluka Predsjednitva ili za provoenje njenih funkcija
prema ovom ustavu;
odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za meunarodne
obaveze Bosne i Hercegovine;
odobravanje budeta za institucije Bosne i Hercegovine;
odluivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora;
druga pitanja potrebna za provoenje njenih funkcija, ili ona koja su joj dodijeljena zajednikim
sporazumom entiteta.
Kako proizilazi i iz lana IV. Ustava BiH, uloga koja se automatski vezuje za Parlamentarnu skuptinu
je zakonodavna uloga. U izvravanju te uloge, Parlamentarna skuptina djeluje u oblastima koje su
Ustavom BiH definirane kao nadlenosti dravnog nivoa vlasti. Prema lanu III. Ustava BiH, to su:
vanjska politika;
vanjskotrgovinska politika;
carinska politika;
monetarna politika;
finansiranje institucija i meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;
politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila;
provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui odnose s
Interpolom;
uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava;
reguliranje meuentitetskog transporta; i
kontrola zranog saobraaja.
Sve funkcije i ovlatenja koja Ustavom BiH nisu izriito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine
pripadaju entitetima, ali isto tako je predvieno i da e Bosna i Hercegovina, dakle dravni nivo
vlasti, preuzeti nadlenost (i) u svim pitanjima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta,
potom (ii) u pitanjima koja su predviena u aneksima od 5 do 8 Dejtonskog sporazuma ili (iii) u
pitanjima koja su potrebna za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti
i meunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine. Osim zakonodavne, Parlamentarna skuptina
ima i finansijsku ulogu, s obzirom da je u njenoj nadlenosti odluivanje o izvorima i iznosu sredstava
za rad institucija Bosne i Hercegovine i za meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, te
odobravanje budeta za institucije Bosne i Hercegovine. Ne ulazei u sutinu, dovoljno je naglasiti da
se prilikom donoenja budeta primjenjuju iste odredbe kojima se regulira osnovni zakonodavni
postupak. U direktnoj vezi s finansijskom ulogom Parlamentarne skuptine je njena nadzorna uloga,
koja se ogleda kako u obavezi izvrne vlasti da Parlamentarnoj skuptini podnese izvjetaj o
izvrenju budeta, tako i u pravu Parlamentarne skuptine da taj izvjetaj prihvati ili odbije.
Parlamentarna skuptina ovlatena je i da izvrnoj vlasti da ili uskrati saglasnost za ratifikaciju
meunarodnog ugovora ili sporazuma, odnosno njegovo otkazivanje. Ovo ovlatenje ukazuje da

Parlamentarna skuptina, uz navedene, ima i kontrolnu ulogu. Kontrolna uloga Parlamentarne

skuptine izraena je i kroz rad njenog Doma naroda, iji je zadatak da titi interese tri konstitutivna
naroda Bosne i Hercegovine, odnosno da vodi rauna da ne doe do povrede tzv. vitalnog
nacionalnog interesa jednog od tri konstitutivna naroda. Kontrolna uloga Parlamentarne skuptine
ogleda se i u njenom ovlatenju da potvruje imenovanje Vijea ministara BiH (koje vri
Predstavniki dom), prati i kontrolira njegov rad putem razliitih mehanizama i izglasa mu
nepovjerenje, ako to ocijeni potrebnim. U primjeni ovih ovlatenja, a to se moe zakljuiti iz
navedenog, kontrolna uloga nadopunjena je izbornom ulogom, koja je naroito dola do izraaja
osnivanjem Komisije za pripremu izbora Vijea ministara BiH sredinom 2006. godine. Njeno
postojanje utvreno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeu ministara BiH, dok je njen
rad propisan Poslovnikom o radu Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine - ime se namee
zakljuak da Komisija i djeluje u okviru Predstavnikog doma. Broj lanova Komisije za izbor nije
stalan i utvruje se za svaki saziv Doma, s tim da je propisano da Komisiju ine po jedan predstavnik
svake politike stranke, koalicije i liste nezavisnih kandidata, kao i svi nezavisni kandidati koji su
nosioci poslanikih mandata u Domu. Komisija je nadlena da ispituje i analizira sve dostupne
informacije koje joj dostave Centralna izborna komisija i Dravna agencija za istrage i zatitu radi
ocjenjivanja i utvrivanja podobnosti kandidata za obavljanje dunosti predsjedavajueg i lanova
Vijea ministara BiH dakle, za iste poslove koje je do osnivanja Komisije obavljao Ured visokog
predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR). Svojim miljenjem Komisija daje preporuku Domu za
potvrivanje kandidata imenovanih na dunosti predsjedavajueg i lanova Vijea ministara BiH,
iako, treba napomenuti, njeno miljenje nije obavezujue. Konano, kada se rije o ulogama
Parlamentarne skuptine, treba spomenuti i da je ona jedina ovlatena za davanje autentinih
tumaenja akata koje donosi, to znai da ima i ulogu tumaa vaeeg zakonodavstva.
20. Kontrola vlasti u demokratskom politikom sistemu?
Moc koju politicka elita stekne za svoga mandata (nakon demokratskih izbora), moe dijelom
kontrolirati sama sebe provjerama i balansiranjem (balans moci) i to kroz podjelu vlasti
(zakonodavna, izvrna i sudska) i kroz elemente samokontrole. Meutim, postoje znacajni elementi
moci u demokratskim drutvima koji ne ucestvuju u vlasti, ali mogu ozbiljno utjecati na vladajuce
strukture i drati ih odgovornim spram pozitivno-pravnih normi,demokratskih vrijednosti i datih
obecanja. Ti kontrolori kontrolora prije svega jesu elementi civilnog drutva u koje svakako spadaju
i mediji, udruenja grana,nevladine organizacije, strukovne organizacije i ostala udruenja i
organizacije (koje se cesto imenuju kao grupe za pritisak), te naucne i istraivacke institucije I
organizacije. Naravno, znacajnu moc i utjecaj (direktni ili indirektni) na ponaanja domace politike u
jednoj dravi imaju i savremeni meunarodni odnosi,meunarodno pravo i, opcenito, svjetska
javnost. Svaka demokratija i dalje pokuava da iskljui bilo kakav monopol nad vlasti. Ona na pet
nivoa organizuje saradnju i sukobljavanje politikih snaga: birai i javno mnijenje, partije i savezi,
parlament i njegova dva doma, egzekutiva kao vlada i uprava i sudska vlast uestvuju - iako sa
razliitim udelom - u formulisanju osnovnih politikih odluka, njihovom provoenju i kontroli. Svi
uesnici ostaju vezani za osnovne ustavne principe i moraju se pridravati pravila koja im i
dozvoljavaju uee u igri. Svi se moraju stalno stavljati pod kontrolu drugih organa, tako da je
dravna vlast u demokratskoj dravi ograniena komplikovanim sistemom ogranienja, podjele, i
protutee. uvar svega ovoga, je po shvatanju moderne demokratije, norma pravne drave nad
kojom mora da bdi posebno nezavisna pravna instance.
21. Thomas Hobs?
Najpoznatije mu je djelo Levijatan. Negova bit je ovjek je ovjeku vuk - nagon za samoodranje.
Bitna taka je uenje o suverenitetu, to je sutina svake graanske drave. On smatra da je bilo
kakva drava, ak i ona u kojoj vlada diktatura bolja od rata. Sklapanje drutvenog ugovora koji
nikad stvarno nije potpisan o podreenosti svemonoj dravi. Funkcija drave je prvenstveno
sigurnost pojedinca. Drava nastaje na osnovu uzajamnog ugovora meu graanima, kojim se dio
prirodnog prava na upravljanje vlastitom osobom i na samoodbranu prenosi na neku osobu ili sabor
to ih veina ljudi izabiru kao svoje predstavnike. Ugovorom se ta osoba ovlauje da upravlja
zajednicom u interesu svih njezinih graana. Pojedinac dakle prenosi na vladara pravo upravljanja

vlastitom osobom i dobrima u cilju samoouvanja. Hobs nastoji utemeljiti filozofiju morala i politike
na pretpostavkama: ta god inimo, motivirani smo vlastitim interesom i da smo razborita bia,
sposobna proraunati posljedice vlastitih postupaka.
22. Monteskije?
Najpoznatije djelo Duh zakona

engleski ustav je smatrao ogledalom slobode

USTAVNA VLADAVINA sredinji mehanizam koji garantira prava pojedinca

drava mjeoviti reim koji uravnoteuje poloaj monarhije, aristokracije i naroda

razdvajanje vlasti:
a)
IZVRNA monarh; odluno vodstvo, kreiranje pol., djelotvorno provoenje zakona (hitrost
izvrenja)
b)
ZAKONODAVNA pravo na prosudbu politike, dupune i izmjene zakona, pravo da na
odgovornost pozovu upravljaa zbog nezakonitog ina
c)
SUDSKA nezavisna, kljuno u zatiti prava pojedinca

politike mogunosti su ograniene geoklimatskim faktorima i organizacijom vlasti

23. Stubovi demokratije?
1. dravljanstvo, zakon i prava
2. predstavnika i odgovorna vlada
3. civilno drutvo i politika participacija

24. Demokratski izbori?

Izbori su najznaajniji izraz narodnog suvereniteta. Oni su neophodan uslov demokratskog
uspostavljanja najvanijih organa dravne vlasti predstavnikog tijela (parlamenta, skuptine) kao
nosioca zakonodavne vlasti, i efa drave kao najvieg nosioca izvrne vlasti. Izborima se utemeljuje
legitimitet ovih najvanijih organa dravne vlasti, a preko njih izvrne i sudske vlasti. Ustavom i
zakonom se ureuje izborni postupak po kome graani svojim izabranicima povjeravaju ostvarivanje
dravne vlasti.
25. EU i njene institucije?
Europska unija je jedinstvena je meuvladina i nadnacionalna zajednica europskih drava, nastala
kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoeo 1951. godine izmeu est drava (Belgije,
Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena
1. studenoga 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz
Maastrichta).Zajednica ima nadlenost u podrujima i u mjeri koju su joj dodijelile drave lanice
prije svega osnivakim ugovorima. Sa svakom revizijom osnivakih ugovora drave lanice su sve
vie irile nadlenost Zajednice. To je napose uoljivo kada se pobroje sva podruja u kojima je Unija
do sada donijela ogroman broj propisa, a koji ine dio pravne steevine EU (tzv. acquis
communautaire).
Prema osnivakim ugovorima u pretenom broju sluajeva nadlenost je podijeljena izmeu
Zajednice i drave lanica, meutim postoje i odreena podruja koja su u iskljuivoj nadlenosti
Zajednice. Budui europski Ustav taksativno nabraja podruja iskljuive nadlenosti Unije: 1.
carinska unija; 2. pravila o trinom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg trita; 3.
monetarna poltika; 4. ouvanje morskih biolokih resursa u sklopu ribarske politike; 5. zajednika
trgovinska politika. Institucije Europske unije
Europska unija ima vrlo sloen sustav institucija. Najvanije institucije Europske unije su:
Vijee EU ili poznatije kao Vijee ministara EU. Vijeu ministara pomae u radu Odbor stalnih
predstavnika (COREPER).
Europska komisija
Europski parlament
Europski sud pravde, koji ukljuuje i Sud prvog stepena
Europsko vijee .

26. Vijee Evrope?

Vijee Evrope je meunarodna organizacija 46 drava lanica ire evropske regije, iji su glavni
zadaci i obaveze:
Ono je zakonodavno tijelo Unije; za irok domen pitanja, prakticira tu zakonodavnu mo zajedno sa
Evropskim Parlamentom;
Koordinira ekonomskim smijerovima zemalja lanica;
Zakljuuje, u ime EU, meunarodne dogovore sa jednom ili vie drava ili meunarodnih
organizacija;
Zajedno sa Parlamentom, rukovodi budetom;Ipak najvaniji zadaci su jaanje demokratije, zatite
ljudskih prava i pravne drave na evropskom kontinentu. Najvei doseg Vijea Evrope ogleda se u
Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja slui kao osnovni pravni
dokument Evropskom sudu za ljudska prava.
27. Civilna kontrola sistema sigurnosti?
Osnovni cilj sistema sigurnosti drave bila je, historijski gledano, zatita njezinoga teritorijalnog
integriteta i politickog poretka od izvanjske i unutranje opasnosti, uz garanciju sigurnosti pojedinca.
Za potrebe svoje vanjske i unutarnje sigurnosti drava konstituira razlicite komponente dravne, tj.
nacionalne moci, koje cine, prije svega,oruane snage (vojna sila), a potom i ostale komponente
(snage) nacionalnesigurnosti: policija, granicna policija, granicne i carinske slube, te drugi
organinacionalne javne sigurnosti. Sistem sigurnosti se u dokumentima Pakta stabilnosti odreuje
kao vladine organizacije koje imaju ovlatenja da upotrijebe ili narede upotrebu sile, pritvora I
uhicenja, u zatiti drave i njenih graana, (2) i one civilne strukture koje su odgovorne za
upravljanje i nadzor nad sektorom sigurnosti:
(a) Vojne i paravojne snage;
(b) Obavjetajne agencije;
(c) Policija;
(d)
Granicna policije;
(e)
Granicne i carinska sluba;
(f)
Sudski sistemi (ukljucujuci sudsku podrku i infrastrukturu);
(g) Kazneno-popravni sistemi;
(h)
Tijela za parlamentarno, sudsko i administrativno upravljanje i nadzor.9U svakom slucaju,
nedostatak sigurnosti je, opcenito, za dravu i njene graaneznacajna smetnja politickom, socijalnom
i ekonomskom razvoju.
Ulogu sistema sigurnosti u drutvu Huntington razmatra u okviru dviju varijanti civilne kontrole: (1) u
subjektivnoj i (2) u objektivnoj civilnoj kontroli.
(1) Subjektivna civilna kontrola objanjava se kao uspostavljanje maksimalne civilne moci, pa je
najjednostavniji nacin minimiziranja vojne moci, zapravo,maksimiziranje moci civilnih grupa u
odnosu na vojne. Takav pristup povlaci zasobom povecanje moci neke (odreene) civilne grupe ili
grupa u kontekstu politicke premoci, njihovim specificnim interesima i njihove premoci u odnosu (i
na tetu) nadruge civilne grupe. Subjektivna civilna kontrola jest jedina moguca kontrola uslucaju
kad nema profesionalnog oficirskog kora, te je kroz historiju bilaidentificirana sa maksimiziranjem
moci odreenih vladinih institucija, drutvenih klasa i ustavnih formi.
(2) Objektivna civilna kontrola tumaci se kao maksimiziranje vojnog profesionalizma,tj. ona podjela
politicke moci izmeu vojnih i civilnih grupa koja je najpogodnija zastvaranje profesionalnih stavova i
ponaanja kod pripadnika oficirskog kora. Takva profesionalizacija vojno osoblje cini politicki
sterilnim i neutralnim, a antiteza objektivne civilne kontrole jest vojno ucece u politici. Postizanje
objektivne civilne kontrole postalo je moguce nastankom vojne profesije,nakon cega subjektivnoj
civilnoj kontroli, zapravo, nema mjesta u takvim drutvima. Meutim, Huntington zakljucuje da
postizanje objektivne civilne kontrole biva
sputano zbog interesno motiviranog subjektivnog nacina na koji odreene civilne grupe shvacaju
civilnu kontrolu, te nastavljaju da insistiraju na podreenosti oficirskog kora u cilju postizanja svojih

interesa i nacela. Stoga je objektivna civilna kontrola rijedak fenomen cak i u suvremenim
zapadnim drutvima.
Zakonodavni organi, zapravo parlament svake drave kao najvie predstavnicko tijelo njenih
graana, po svojoj je prirodi najodgovorniji i najznacajniji faktor nadzora I kontrole sistema nacionalne
sigurnosti. U vecini drava koje istinski teedemokratskom razvoju, u nadlenosti parlamenata
svrstava se: (1) utvrivanjeintegralne sigurnosne politike i njezinih specificnih dimenzija, (2)
odlucivanje ovelicini, sastavu i kadrovskim kapacitetima komponenata sistema sigurnosti,
(3)odlucivanje o budetu, o financiranju potreba sigurnosti i (4) odlucivanje o opremanjui
naoruavanju oruanih struktura drave.
28. Civilna kontrola oruzanih snaga?
Ona je neophodni element da se sprijei unutranja zloupotreba oruanih snaga. CIVILNA
KONTROLA-njeno prvo teorijsko obrazloenje je dao Karl fon Klauzevi, da vojnik mora da prihvati
stanovite da je politika reprezentant svih interesa ukupnog drutva. Civilnu kontrolu oruanih
snaga u BiH ima Predsjednitvo BiH.
29. Teorije demokratskog elitizma?
Spoj ograniene i redovite participacije graana putem izbora i vladavine politikih elita.
Demokracija je institucionalni aranman za donoenje politikih odluka u kojemu pojedinci stjeu
ovlast odluivanja putem konkurentske borbe za glas naroda; demokracija kao metoda izbora voa,
natjecanje za glasove biraa, osnovna funkcija glasanja stvaranje vlade; funkcije konkurentskih
izbora: oblik participacije i osiguranja legitimnosti izabranima i sustavu. Iako su u prvoj polovini 20.
Stoljea Gaetano Mosca, Vilfredo Pareto, Robert Michels i Max Weber rasvijetlili pitanje
neusklaenosti izmeu elita i demokracije, ono je danas ponovno aktualno jer se s jedne strane
naglaava neizbjenost i autonomija elita, a s druge se tvrdi kako su pokuaji ostvarenja vladavine
naroda uzaludni, jer je najvia mogua demokracija ona kojom dominira elita.* U takvoj
demokraciji postoje izabrani parlamenti i drugi izabrani dunosnici, ali birai ne biraju svoje
predstavnike, ve izabiru izmeu unaprijed odreenih kandidata koje su predloile politike stranke
unutar svojih kanala regrutacije. Teorija Josepha Schumpetera o kompetitivnoj demokraciji, odreena
pojmom demokratskog elitizma, nastojala je pomiriti postojanje elita i demokracije istiui kako
postoji natjecateljska borba za glasove naroda, borba kojom upravlja politika elita na elu s
politikim voama s vremenski ogranienim mandatom. Schumpeter je pokazao kako funkcionira
predstavnika demokracija u modernim nacionalnim dravama.
Mo vladanja koncentrirana je u predstavnikom tijelu i prenosi se s jedne politike struje na drugu
putem otvorenih, periodinih izbornih natjecanja za dominaciju nad tim tijelom. Graani u ulozi
biraa izabiru koje e ih kandidirane osobe i stranke predstavljati. Jednom izabrani nositelji vlasti tu
vlast vre
potpuno samostalno, titei sam demokratski poredak i pritom ne dovodei u opasnost svoje anse
za ponovni izbor.
30. Konsocijativna demokratija?
To je model koji pokuava pomoi uspostavu demokratije kod duboko podijeljenih drutava, drutava
u kojima postoji vei broj kolektivnih identiteta od kojih nijedan nema apsolutnu brojanu prednost.
etiri su principa: velika koalicija, proporcionalnost, pravo veta I autonomija segmenata.
31. Vestminsterski (veinski) model demokratije
Veinski model se uobiajeno zove i vestminsterski model po Vestminsterskoj palati uLondonu u
Vestminster distriktu, gde se nalazi Britanski parlament. Do 1993., Novi Zeland je, po Lajphartu, bio
istaknut primer vestminsterskog modela demokratije. Vestminsterskimodel u Ujedinjenom
Kraljevstvu, po Lajphartu ima sledee karakteristike: 1. Koncentracijaizvrne vlasti u
jednostranakim kabinetima sa tesnom veinom; 2. Dominacija kabineta; 3.Dvostranaki sistem; 4.
Veinski i disproporcionalni izborni sistem; 5. Pluralizam interesnihgrupa; 6. Unitarna i centralizovana
vlast (vlada); 7. Koncentracija zakonodavne vlasti u jednodomnom zakonodavnom telu; 8.

Fleksibilnost ustava (Britanija ima nepisan ustav); 9. Nepostojanje sudske kontrole ustavnosti
(revizije); 10. Centralna banka koja je pod kontrolom izvrne vlasti.
32. Deliberativna demokratija?
To je sustav vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odluuje zajednikom raspravom. Za razliku od
privilegiranja zakonske regulative i pravorijeka u sluaju modela politikog liberalizma, deliberativna
demokracija proiruje moralni/politiki dijalog u graansku javnu sferu. Deliberativna demokracija
vidi slobodnu javnu sferu graanskog drutva kao glavnu arenu za artikulaciju, osporavanje i
rjeavanje normativnih diskursa. Deliberativna demokracija je takav koncept gdje se demokratsko
odluivanje treba javno razmotriti, vidjeti argumente za i protiv zakona, a politika je dana da bi se
unaprijedilo ope dobro graana i radi pravde socijalnog drutva. Neki autori deliberativnu
demokraciju smatraju takvom vrstom vladavine u kojoj svi slobodni i jednaki graani opravdavaju
odluke u procesu u kojem svi meusobno iznose prihvatljive i dostupne razloge. Deliberacija se moe
smatrati uspjenom ako su svi graani ukljueni u raspravu ravnopravni, na nain da su svi
argumenti izloeni tako da ih svi mogu razumjeti, prihvatiti i odgovoriti na njih prema vlastitim
uvjetima.
33. Politika jednakost?
Graani trebaju uivati politiku jednakost, kako bi bili slobodni da vladaju i budu vladani. Jednakost
je naelo prema kome svi ljudi jesu ili bar trebaju biti jednaki u relevantnim elementima. Obzirom na
to razlikuju se 4 vrste jednakosti: politika, pravna, socijalna i ekonomska. Politika jednakost znai
da svi punoljetni graani imaju jednako pravo na politiku participaciju. To ukljuuje pravo graanina
da bira i da bude biran, kao i sloboda linosti, sloboda savjesti i miljenja, govora i udruivanja, te
sloboda od nezakonitog liavanja slobode.
34. Liberalna demokratija?
Demokratija podrazumjeva saradnju koja znai pravedne uslove saradnje i ideju racionalne koristi ili
dobra svakog od uesnika. Dobro ureeno drutvo je efikasno regulisano javnom politikom
koncepcijom pravde. Dobro ureeno drutvo posjeduje osnovne politike i drutvene ustanove.
Demokratsko drutvo je drutvo u kojem svi prihvataju iste principe pravde i znaju da ih prihvataju i
ostali. Njegovi graani imaju normalno djelotvorno osjeanje pravde i vjeru u pravednost ustanova.
35. Ustavna demokratija?
Njena je svrha da ustavnim normama ogranii vlast u odnosu na ljudska prava i graanske slobode.
Najvii cilj drave je osigurati svim svojim pripadnicima prava pojedinca kao to su pravo na ivot,
slobodu, vlasnitvo, jednakost i ostvarenje osobne sree, ime se unapreuje ope dobro. Niko nije
iznad zakona, zakon sve jednako obavezuje i titi. Ustavna demokratija ukljuuje podjelu vlasti na
zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Ona je ispirisana liberalizmom, idejom ljudskih prava, demokratskim
izbornim procedurama, idejom konstitucionalizma i slobodne linosti.
36. Sparta?
Imala je svoj pisani ustav u VII ST.p.n.e. Pisao ga je zakonodavac Likurg. Spartanski ustav je bio
sloen:
Dva kralja iz razliitih porodica
Savjet staraca-tijelo od 30 ljudi (28 biralo graane, preko 60god.)
Skuptina-sastojala se od svih graana (nije imala inicijativu ali je glasala za I protiv I nijedan
zakon nije mogao biti izglasan bez nje.)
Petorica Efora
37. Platon?
Glavna dijela su mu: Drava, Zakoni i dr. Govori o idealnoj dravi koja ne postoji. Dijeli drave na
zdrave i nezdrave. Samo na pravdi e postojati red i jedinstvo u dravi. Odbacuje silu kao temelj
pravde. Trai da meu graanima vlada isto miljenje. Meutim, on je svjestan da zbog ljudske
nesavrenosti nije mogue stvoriti idealnu dravu pa pokuava odgovoriti kakav je to istinski vladar i

kakva je to drava koja bi bila najbolja. On zakljuuje da dravno umjee pripada teorijskoj, a ne
praktinoj nauci, to je pretpostavka za donoenje takvih zakona koji bi se potivali i osiguravali
dobro svojim graanima, ustav drave kojom bi vladao istinski vladar bio bi poput Boga meu
drugim zakonima. Vladavina zakona druga mogunost do najbolje, umjesto ivog znanja tu je sistem
propisa. Postoje tri dravna oblika monarhija, aristokratija i demokratija (smatra se da se mogu
korumpirati i pretvoriti u svoje suprotnosti: tiraniju, oligarhiju i demokratiju bez zakona). Takoer se
zalae za blau vojnu slubu, ravnopravnost ena itd.
38. Aristotel?
- kriteriji slobode: naizmjence vladati i biti vladan te ivjeti kako tko hoe
- jednaki udio u upravljanju je mogu zbog toga to je sudjelovanje novano nagraeno, to glasovi
graana jednako vrijede i to postoje jednake mogunosti da se dobije javna sluba
- jednakost je praktina i moralna osnova slobode
39. Ciceron?
Njegovo glavno djelo De republica posveeno je temi: ustav mjeovitog tipa. On se zalae za
sudjelovanje cijelog naroda u vlasti, a kako on to zamilja moe se spoznati iz njegove III knjige De
legibus. On se pridrava rimskog principa izbora svih visokih nositelja slubi od narodne skuptine.
Pri tom po sebi tajnom izboru, najboljima se na zahtjev treba omoguiti uvid u glasake listie prije
njihova predavanja kako narod ne bi zloupotrebljavao svoje glasako pravo. Ciceronu nije stalo samo
do pojedinca; njemu je ovjekova moralna sloboda potrebna i da bi mu mogao povjeriti ogromnu
odgovornost koja je povezana s moguom vjenou drave i sa ozbiljenjem pravednosti. Zajednica
je stvar naroda, ali narod nije svaki bilo kako skrpljen skup ljudi nego skup mnotva koje je sjedinjeno
u priznavanju prava i zajednitvu koristi. Ciceron prilazi problemu iz novog smjera: najprije eli
dostatno definirati dravu upuujui na priznavanje prava i zajednitvo koristi kao razloge
udruivanja. On misli da se drava ne treba utopiti u praznoj harmoniji, ali kada doe do pravnih
sporova oni se trebaju rjeavati verbalnim sukobljavanjem, a ne ogorenom borbom osobno
zavaenih strana. Graaninom rimske drave moe postati svako ko je, ma odakle poticao, stekao
osobite zasluge za tu dravu, bilo vojnom hrabrou bilo duhovnim postignuem ukoliko ono slui
duhovno-moralnom razvoju drave. On sprjeava da iz osobne neovisnosti postane individualistika
neobuzdanost, a puta i da, obratno, vrlina kue zrai na dravu.
40. Izvrna vlast?
Grana vlasti koja je odgovorna za implementaciju i provoenje zakona na dravnom nivou, a to je
Predsjednitvo. Izvrna vlast provodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala
sudska vlast. U opcem smislu, izvrnu vlast cini vlada. Zavisno od politickog sistema na celu vlade
moe biti premijer (Velika Britanija i druge) ili predsjednik (SAD i durge). Neke drave su hibridi, to
znaci da imaju I premijera i predsjednika (Francuska, BiH i druge). Bosna i Hercegovina je unikatna
zemlja jer ima tri predsjednika (bonjacki, hrvatski i srpski predstavnik) i dva premijera (za
Federaciju Bosne I Hercegovine i za Republiku Srpsku). Pored toga ima i vijece ministara sa
predsjedavajucim vijecem ministara na celu. Osim toga Republika srpska ima svoje ministre dok
svaki kanton (njih 10) u Federaciji BiH ima svoje ministre. To cini Bosnu i Hercegovinu jednom od
zemalja sa najvecom administracijom na planeti u odnosu na broj stanovnika.
Uredenje ove razine vlasti dijeli se na:
a) poglavara drave
b) vladu
c) upravna tijela lokalne uprave i samouprave

41. Sudska vlast?

Tumai ustav i zakone Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Ona je samostalna i neovisna. Sudske su
rasprave javne i presude se izricu javno. javnost se moe iskljuciti iz cijele rasprave ili dijela rasprave
radi interesa javnog morala, javnog reda ili dravne sigurnosti... Suci takoder imaju imunitet. Suci i

suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili
glasovanje pri donoenju sudske odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca. Sudaka
dunost je stalna, a najvii sud u BiH je Ustavni sud.
42. Zakonodavna vlast?
Donoenje pravnih propisa obaveznih za sve graane. U uem smislu donoenje zakona najviih
pravnih akata poslije ustava od strane predstavnikog tijela. Na dravnom nivou to je Parlamentarna
skuptina.
FUNKCIJE PARLAMENTA
predstavnitvo
raspravljanje
donoenje zakona
izglasavanje proracuna4
formiranje vlada
nadzor nad izvrnom vlasti
43. Kant?
Kant u svojoj antropologiji tei znanju o ovjeku u smislu ope spoznaje ovjeka kao graanina
svijeta.priznajui jedankost sa svim umnim biima, ovjek izvodi svoje pravo da sam bude svrha, i
da ga svako drugi cijeni kao takva, te ga niko ne upotrebljava samo kao sredstvo za druge svrhe.
Samo ovjek koji je ujedno i nositelj uma, jeste graanin svijeta.U politikoj filozofiji se zalae za :
-ustav koji je zasnovan na principima slobode lanova drutva,
-na naelima ovisnosti svih na jednom zakonodavstvu,
-na zakonu njihove jednakosti.
Govori o dva oblika vlasti: s jedne strane o republikanskom, a s druge o despotskom, i tri dravna
oblika: monarhiji, aristokratiji i demokratiji. Kant vidi u demokratiji despotizam, zato to ona osniva
egzekutivnu vlast, u kojoj svi odluuju o jednom, a moda i protiv njega. U egzekutivnoj vlasti
nastaje zbrka jer svako eli i moe biti svoj gospodar. U toj zbrci pojedinac predstavlja sve, ali ipak
nita.
44. Makijaveli?
Najvanija djela su Vladar, Razgovori

1. teoretiar moderne drave

tri glavna konstitucionalana oblika vlasti: monarhija (tiranija), aristokracija (oligarhija),

demokracija (anarhija)

ne postoji zadani okvir za ureenje politikog ivota

politika ima dunost stvoriti red u svijetu

kljuni institucionalni instrumneti za ucjepljenje vrlina /VIRTU/: odravanje religioznosti i

provoenje zakona

stvaranje mjeovite vladavine (sustav vlasti koji spaja elemente monarhije, aristokracije i
demokracije)

ouvanje slobode ovisi o: mjeovitoj vladavini i vjenoj budunosti pol. ekspanzije

ciljevi zajednice su iznad ciljeva pojednica

makjavelizam politika dravnitva i neumornog stjecanja moi ima prednost pred

individualnim interesima i privatnom moralnou
45. Konsenzus?
Odobravanje ili slaganje, nain politikog odluivanja pri kojemu se sve odluke donose dogovoreno
bez mogunosti preglasavanja ili nadglasavanja.
46. Pravna drzava?
Nadsobna, zakonom ograniena struktura moi, odnosno vladavina zakona. Zakon je jednako
obavezujui za sve u dravi.

47. UN?
Najvea svjetska organizacija koja se od svog osnivanja bavi zatitom ljudskih, politikih,
ekonomskih i socijalnih prava svih ljudi na svijetu.
Opa skuptina UN-a ima najvie nadlenosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivake povelje,
odluuje o sastavu svih organizacija, proraunu, primanju novih lanica i menovanju novog tajnika.
Vijee sigurnosti najvanija je organizacija UN-a jer je odgovorno za ouvanje mira i sigurnosti u
svijetu. Ima pet stalnih lanica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina) i
deset nestalnih lanica koje bira Generalna skuptina na dvije godine po regionalnom naelu.
Ekonomsko i socijalno vijee kao organ Generalne skuptine usklauje djelatnost UN-a i
specijaliziranih organizacija koje djeluju na gospodarskom, socijalnom, kulturnom, humanitarnom,
obrazovnom, zdravstvenom i drugim podrujima.
Meunarodni sud osnovan je 1945. godine osnivakom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a ini ga
petnaest sudaca koje bira Generalna skuptina i Vijee sigurnosti, s mandatom od devet godina.
Tajnitvo brine o tekuem poslovanju UN-a, provodi politike odluke i program UN-a.
48. Vlada?
Vlada je najvie dravno izvrno tijelo, koje djeluje za dravu i u njezino ime, a koje ima svaka
suverena drava. Vlada moe biti najefektivnije, pa ak i najvie tijelo vanjskog zastupanja dotine
drave, to ovisi o ustavnom ureenju i unutarnjim propisima te drave o odreivanju nadlenosti
vlastitih tijela. Vlada je u pravilu skupno tijelo, sastavljeno od ministara i kojim predsjeda predsjednik
vlade. Vlade drava mogu nositi razna imena, meutim bitno je to da ta tijela obavljaju funkciju
vlade te da ih meunarodno pravo kao takva priznaje kao vladu. Vlada je dio izvrne vlasti.
49. Politike stranke?
Grupa ljudi koja se, prije svega, sudjelovanjem u izborima za ovlasti. Funkcije politikih stranaka su:
agregiranje interesa, integracija u politiki sustav, mobilizacija biraa, organizacija vlasti. Tipovi
politikih stranaka su: konzervativne, liberalne, socijaldemokratske, demokranske, regionalne,
desnoradikalne.
50. Mediji i demokratija?
Demokratija I mediji su vrlo povezana struktura. Bez slobodnih medija ne postoji ne demokratsko
drutvo. Jedna od osnovnih odrednica demokratije su slobodni mediji. Graani najvei broj
informacija dobijaju putem medija, stoga je vrlo bitno da mediji budu objektivni, profesionalni, te da
ispunjavaju svoju osnovnu funkciju, da budu u ulozi ispravnog informiranja javnosti. Mediji imaju
veu mogunost pristupa informacijama u dravnim slubama, te, veliki broj informacija moemo
jedino saznati putem medija.
51. Demokratski izborni sistem?
Izbori su najznaajniji izraz narodnog suvereniteta. Oni su neophodan uslov demokratskog
uspostavljanja najvanijih organa dravne vlasti predstavnikog tijela (parlamenta, skuptine) kao
nosioca zakonodavne vlasti i efa drave kao najvieg nosioca izvrne vlasti. Izborima se utemeljuje
legitimitet ovih najvanijih organa dravne vlasti, a preko njih izvrne i sudske vlasti. Ustavom i
zakonom se ureuje izborni postupak po kome graani svojim izabranicima povjeravaju ostvarivanje
dravne vlasti. Izbori trebaju biti slobodni, fer, poteni. Svako ko ima navrenih 18 godina ima pravo
glasa, po sistemu, jedan ovjek-jedan glas. Izborna kampanja treba biti potena, javna, jednako
mogua za sve koji se kandidiraju.
52. Pravosudje?
Pravosue je skupni naziv za ukupnost tijela pravnog sustava i njihove djelatnosti. Pravosue u uem
smislu obuhvaa samo aktivnost suda i eventualno dravnog odvjetnitva. Pravosue u irem smislu
moe shvatiti kao aktivnost sudova i svih drugih tijela (dravnih i/ili ne-dravnih) u vezi primjene
prava.

53. Naela demokratskog ustavnog sistema?

54. ta su ljudska prava?
Prava koja posjeduju sva ljudska bia samim time to su dio ovjeanstva, koja dobijamo samim
roenjem. Ljudska prava su vaea i obavezujua bez obzira na status osobe ili pripadnost nekom
drutvu ili naciji, dravi. Ona nisu pozitivnopravnog ve moralnog porijekla I podrava ih liberalno
shvatanje.
55. Ljudska prava i demokratija?
Razvoj ljudskih prava ima demokratiju za pretpostavku, naime slobodu naroda na samoodreenje
svojih zakona podrazumijeva javnu kontrolu sva tri oblika vlasti: zakonodavne, izvrne i sudske.
Ljudska prava, raspodjela vlasti i demokratija ine jedno pravno institucionalno jedinstvo. Politiko
ostvarenje tog jedinstva je uslov humanitosti i pravednosti, slobode i dostojanstva svakog ovjeka.
Ukoliko jedan od elemena iskoi iz tog kruga, prestaje postojanje i ostalih.
56. Lina prava?
Prava svakog graana, kao individue.
57. Graanska i politika prava?
Graanska i politika prava pripadaju klasinim, najstarijim, odnosno ljudskim pravima prve
generacije. Oblik i vrsta ovih prava na nain na koji su prihvaena u Katalogu ljudskih prava u UN-u
nastala su i razvijala se unutar zapadnoevropske povijesti. Svojim sadrajem su usmjerena na zatitu
prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zatitu ivota, fizikog, psihikog i moralnog
integriteta ljudske linosti, na prostor slobode , pravo slobodnog ispoljavanja linosti i skup politikih
prava koja sugeriraju demokratski oblik dravnog ureenja, vladavinu prava i sistem u kojem je
zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda graana neodvojiv dio pravnog poretka. Usvojena
graanska i politika prava drave ugovornice obavezne su da potuju i garantuju svim licima koja
se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadlenost bez obzira na rasu boju spol
jezik vjeru politiko ili drugo miljenje ili bilo koju drugu osnovu. Diskriminacija po bilo kojoj od ovih
osnova predstavlja povredu ljudskih prava.

58. Nadzor nad potivanjem ljudskih prava?

Smisao nadzora nad potivanjem ljudskih prava je kontrola i nadzor nad vladama kolikko one
ugroavaju i kre ljudska prava, odnosno doputaju da se ljudska prava kre na njihovoj teritoriji.
Ovaj nadzor vre meunarodni organi sast. od predstavnika drava ili nezavisnih linosti i
meunarodne nevladine organizacije (MNO).
U odreivanju stvarnog stanja ljudskih prava veoma vanu ulogu imaju MNO. Osnovni znaaj
njihovog rada je javnost.Njihovi izvjetaji dostavljeni relevantnim nacionalnim i meunarodnim
tijelima, skreu panju na uoene probleme te predst. pouzdan iknformator za stanje ljud. pr. i
uglavnom imaju jak uticaj na meunarodno javno mnijenje ne ostavljajui tako nikome mogunost
na ispriku neznanjem.
59. Magna Carta Libertatum?
Magna Carta Liberattum ( Velika povelja slobode) U Normandskoj Engleskoj nije postojala podjela
vlasti. Kralj je vrio izvrnu, zakonodavnu i sudsku funkciju zajedno sa svojim savjetom Cuna Regis.
Vremenom su funkcije savjeta delegirane novoobrazovanim tijelima koji se nazivaju kraljevski
sudovi. Jaanjem kraljevskih sudova dolo je do revolta barona kojima se pridruilo i sveenstvo. Oni
su prisilili kralja da 1215. godine izda dokument koji je kasnije postao poznat kao Magna Carta
Libertatum. Ovim dokumentom baroni su pokuali da zaustave gubitak feudalnih privilegija, a njime
su garantovana i neka prava obinim podanicima. Zbog ovih odredbi Magna carta e dobiti znaaj
prvorazrednog tj. Ustavnog karaktera.
U 18 st. Magna Carta je dobila i svoje vrijedonosno obiljeje, kao Velika Povelja kojom se garantuju
prava i temeljne slobode graana, da vlast kralja nije neograniena i da se njome utire put ka
supermaciji prava i ustanovljavanju ustavne monarhije.

60. Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina?

Nastala je u povjesnim zbivanjima Francuske buroaske revolucije koja je preobrazila Fr iz feudalne
apsolutistike monarhije u graansko drutvo, uspostavljajui nove ideoloke politike i ekonomske
obl. polit. vladavine i poloaja ovjeka u njima.
Ova deklaracija proglaava da se ljudi raaju slobodni i jednaki u svojim pravima, iz ega je izvedeno
priznavanje pravne i politike jednakosti graana. Proglaava princip narodnog suvereniteta te
princip podjele vlasti , vladavinu zakona, nalo zakonitosti, legaliteta i PRETPOSTAVKU NEVINOSTI
OKRIVLJENOG. Kao osnovna prava i slobode prizanaju se sloboda misli, govora, tampe, religijskog
uvjerenja, pravo kontrole vlasti i zatitu prava na imovinu.
61. Ustavni tretman ljudskih prava u BiH?
Kada se radi o ustavnom tretmanu ljudskih prava u BiH, katalog prava koju donosi Aneks 4. koji je
inae naslovljen kao i Ustav BiH i katalog ljudskih prava koji sadrava Evropska konvencija, posve
su isti. Ustav BiH preuzeo je sva ljudska prava Konvencije i njenih protokola kao svoje domae pravo
ljudskih prava, osim sistema zatite koji je ureen na drugaiji nain i svakako je manje djelotvoran
nego sistem zatite koji imaju zemlje lanice Savjeta Evrope. Razlika izmeu prava navedenih u
Ustavu BIH i prava iz EK je u nainu i efikasnosti tih prava, jer u BiH nije osnovana adekvatna
(konvencijom predviena) zatita ljudskih prava.
62. Pojavni oblici krsenja ljudskih prava u BiH?
Masivno krenje prava na imovinu
U toku rata (92-95) desio se kao to je poznato veliki genocid u kojem je jedna od bitnih oznaka bilo
zaposijedanje kua i imovine prognanika od strane okupatorskih snaga. Ostvarivanje prava na
zatitu privatne imovine i njeno neometano koritenje to je propisano meunarodnim sporazumom
znailo bi ili trebalo je znaiti mnogo vie od proste zatite imovine koja se ostvaruje u ostalim
europskim zemljama.
Nedovoljnost zatitnih mehanizama
Ako je postalo jako vidljivo da je nemogue ostvariti pravo na nesmetano uivanje privatnog
vlasnitva u BiH instrumentima koja Dejtonski sporazum daje uz ovako veliki, zaista ambiciozni
zadatak onda je ovo svakako prilika da se zapitamo nije li trnutak da se razmisli o kreiranju nekih
novih daleko efikasnijih instrumenata za zatitu ovog i svih drugih prava. Poto ni za vrijeme od
preko 5 godina poslije rata nisu ostvareni nikakvi zadovoljavajui rezultati u zatiti privatnog
vlasnitva pa time u duhu naeg izlaganja ni u procesu povratka progonika i ostvarivanja ljudskih
prava koje sadri Europska konvencija postalo je oito da se postojeim institucijama za zatitu
privatnog vlasnitva i drugih ljudskih prava koja iz njega proizlaze, ne mogu ostvariti obaveze drave
BiH koje je u ovom pogledu preuzela pred meunarodnom zajednicom.
Pravo na slobodne izbore
Izraz slobode volje naroda
injenica da je BiH ustavno definirana kao demokratska drava znai da su vlast i suverenitet drave
emanacija volje naroda. U tom pogledu EK za zatitu ljudskih prava propisuje obavezu drava lanica
Savjeta Europe ali i BiH koja je tu obavezu prihvatila putem Dejtonskog sporazuma da osiguraju
slobodne izbore u razumnim intervalima putem tajnog glasanja pod uvjetima koji osiguravaju
slobodno izraavanje volje naroda u izboru zakonodavnog tijela. Postoji meutim velika tekoa u
primjeni ove odredbe poto Ustav , mada prihvata obavezu potovanja i izravne primjene Konvencije
ne sadri kategoriju demos neko tri konstitutivna naroda. Ako se radi o tri naroda bez
mogunosti da se izrazi volja naroda kao politikog i demokratskog entiteta koji je u osnovi
demokratskog procesa onda nije mogue kreireati izborni zakon i realizaciju zahtjeva da BiH bude
demokratska drava, kao to se to trai u lanu 1. Ustava BiH. Dakle ako u Parlamentarnu skuptinu
Vijee ministara, Predsjednitvo ili Ustavni Sud BiH mogu biti izabrani samo pripadnici tri naroda
onda je izvrena gruba diskriminacija prema ostalim graanima koji pripadaju drugim narodima ili
skupinama. Na ovaj nain direktno se kri lan 14. EK za zatitu ljudskih prava.
63. Najznaajniji historijski dokumenti za razvoj ljudskih prava?

-Magna Carta Libertatum (1215.)

-Habeas Corpus Amendment Act (1679.)
-Zakon o pravima (1689.)
-Deklaracija o nezavisnosti (1776.)
-Deklaracija prava covjeka i graanina (1789.)
-Bill of Rights (1791.)
- Medinska povelja (623.)
64. Regionalni sistem zastite ljudskih prava - u Evropi?
Evropska povelja o ljudskim pravima sadri samo graanska i politika prava i njihovu zatitu.
Meutim pored ovog u regionalni sistem unapreenja i zatite ljudskih prava uvrtena je i Evropska
socijalna povelja tako da ekonomska, socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju
priznanje i zaitu.
65. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i sloboda?
EK javlja se u vrlo povoljnoj klimi koja je stvorena u Evropi i uopte u svijet nakon II svjetskog rata.
Usvojena je 4. novembra u Rimu. Ona je trebala da odredbe Univerzlane deklaracije prilagodi
specifinostima evropskog tla. Cilj EK za zatitu ljudskih prava je da se osigura ope i stvarno
priznanje i potovanje proklamirano u njoj. Da bi se ostvario cilj Savjeta Evrope da se ostvari vee
jedinstvo meu dravama koje su ule u sastav ove najire evropske organizacije, mora se teiti ka
ouvanju i razvijanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. Bitnost EK u odnosu na sve prethodne
meunarodne dokumente iz oblasti ljudskih prava, jeste u nastojanju da se osigura zatita ljudskih
prava. Konvencija posebno titi:
- pravo na ivot,
- pravo na pravian postupak u graanskim i krivinim predmetima,
- slobodu govora,
- slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti,
- pravo na efikasan pravni lijek,
- pravo na mirno uivanje svojine i
- pravo da bira i da bude izabran
66. Evropski sud za ljudska prava?
Evropski sud za ljudska prava je meunarodni sud sa sjeditem u Strasbourgu. Sud primjenjuje
Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Njegov zadatak je da osigura da drave lanice ispotuju
prava i garancije navedene u Konvenciji. Kada ustanovi da je drava prekrila jedno ili vie od
nabrojanih prava i garancija, Sud donosi odluku. Odluke su obavezujue: relevantna drava ima
obavezu da joj se povinuje (da je izvri).
67. Teorijski temelji za podjelu vlasti na grane?
Osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu izvrnu i sudsku je osiguravanje mehanizma unutar
same organizacije dravne vlasti koji sprijeavaju njenu neogranienu mo. Iskustva su pokazala da
koncentriranje vlasti i moi na jedno mjesto ili u jednoj osobi nuno vode u tiraniju to je u direktnoj
suprotnosti sa ljudskim pravima.
68. Medinska povelja?
Vezana je za nastanak prve politike zajednice muslimana. Desila se nakon poslanikovog preseljenja
iz Meke u Medinu. Pred novu zajednicu postavila su se pitanja ureenja odnosa, prava i dunosti.
Medinska povelja ima 52 lana. Prvi njen dio odnosi se na muslimane, a drugi na Jevreje. Medinska
povelja kao pravni akt politikog konstruisanja prve muslimanske zajednice, religijska, etika,
socijalna i politika dimenzija Kurana jasno ukazuju na postojanje dimenzije ljudskih prava u Islamu
koja izrasta na osnovama razumijevanja ovjeka i svijeta na nain kako ga islam definira.
Terminologijom ljudskih prava, islam priznaje jednakost ljudi. Islamski princip po kojem u vjerovanju
nema prisile ukazuje na slobodu vjerovanja, misli i opredjeljenja, na emu se gradi i princip vjerske i
politike tolerancije. titi slobodu i dostojanstvo ljudske linosti.

69. Deklaracija nezavisnosti SAD-a?

Usvojena je na kongresu 4. jula 1776. godine. To je bio prvi ustavni dokument moderne Amerike,
okrenut individualnim pravima i slobodama, koji obuhvata i slobodu tampe, nepovrjedivost linosti i
stana, to je bio primjer i ostalim dravama da ih unesu u svoje ustave. Prva drava koja je u junu
1776. godine proglasila nezavisnot je bila Virdinija. To je prviustavni dokument u kojem je prisutna
ideja o suvrenitetu naroda i pravo na smjenjivanje tiranske vlasti.
70. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN-a?
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je deklaracija koju je usvojila Generalna skuptina
Ujedinjenih nacija 10. decembra 1948. u Parizu, ime je predstavljeno ope vienje organizacije
vezano za pitanja ljudskih prava garantovanih ljudima. Deklaracija ne predstavlja dio meunarodnog
prava, ali predstavlja znaajno orue u primjeni diplomatskih i moralnih pritisaka na vlade koje kre
neke ili sve odredbe deklaracije.
71. Ljudska prava po Ustavu BiH?
Ustav BiH garantuje svim graanima BiH ljudska prava i slobode prema najvanijim meunarodnim
standardima, jami ravnopravnost Bonjaka, Hrvata i Srba, kao i konstitutivnih naroda. Aneks 6 je
Sporazum o ljudskim pravima. U ovom sporazumu je utvrena lista ljudskih prava i sloboda i
meunarodnih konvencija kojim se ta prava garantuju. Ta ljudska prava su: pravo na ivot, pravo lica
da ne bude odvrgnuto muenju, ni neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili kazni, pravo lica da
ne bude drano u ropstvu ili na prisilnom ili obaveznom radu, pravo na linu slobodu i sigurnost,
pravo na pravino sasluanje, pravo na privatni porodini ivot, dom i prepisku, slobodu misli, svijesti
i vjere, slobodu izraavanja, slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja sa drugima, pravo na
brak i zasnivanje porodice, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje, pravo na slobodu kretanja i
prebivalita. Za ostvarivanje prava i sloboda u BiH utvrene su institucije i instrumenti, a to su:
Komisija za ljudska prava, Dom za ljudska prava i ombdusmeni.
72. Derogacija ljudskih prava i sloboda?
Obim pojedinih prava se moe ograniavati klauzulama koje su predviene u istoj odredbi kojom se
odg. pravo i definie i garantuje. Mogunost privremenog opzivanja (derogacije) previa se optom
oderedbom (posebnim lanom ugovora), kojim se drava ovlauje da derogira sva prava koja nisu
neprikosnovena. Evropska komisija je ustanovila posebne mjere kojim se utvruje da li postoji javna
opasnost koja prijeti opstanku nacije. Opasnost treba da bude neposredna, mora prijetiti cijeloj
dravi, mora biti ugroen nastavak organizovanog ivota zajednice i opasnost mora imati izuzetan
karakter. Drava koja vri derogaciju nekog prava mora dokazati gore navedeno.
73. Pravo na zatitu integriteta?
Integritet ljudske linosti se titi kako od ugroavanja treih lica tako tako i od neovlatenig i
nazakonitog postupanja dravnih represivnih organa. Integritet ljudske linosti ukljuuje psihiki,
fiziki, moralni i drutveni aspekt linosti, a njegovu zatitu garantuju pravo na ivot, na slobodu i
linu sigurnost, zabranu torture ili drugog oblika nehumanog kaanjavanja, skup prava vezanih za
krivini postupak, pravo na potovanje intime, na zatitu ugleda i linosti. Pravo na zatitu
integriteta ima za CILJ GARANCIJU da e ZAHVATANJE REPRESIVNIH ORGANA DRAVE U OVA PRAVA
BITI TEMELJENO NA ZAKONU, U MJERI I NA NAIN KAKO TO ZAKON PREDVIA.
74. Skup prava vezanih za krivini postupak?
To su:
a)
pravo na nezavisno, javno suenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona
b)
pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog
c)
pravo na poznavanje predmeta optube
d)
pravo na odbranu
e)
pravo na predlaganje dokaza i prisustvo dokaznim radnjama
f)
pravo na utnju okrivljenog

g)
h)
i)
j)

pravo na albu
priznanje naela ne bis in idem
pravo na jednakost
potovanje principa zakonitosti

75. Diskriminacija - elementi i vrste?

Originalno znaenje rijei diskriminacija koja je preuzeta iz latinskog jezika jeste razlikovanje, ali je
vremenom ovaj izraz dobio negativno znaenje uglavnom zbog nedozvoljenog razlikovanja. U oblasti
ljudskih prava, DISKRIMINACIJA PREDSTAVLJA RAZLIKOVANJE U POGLEDU POSJEDOVANJA I OBIMA
PRAVA KOJE NIJE DOZOVOLJENO ZBOG OSNOVA I NAINA RAZLIKOVANJA.
Diskriminacija moe biti na osnovu rase, spola, jezika, vjeroispovijesti, politiko uvjerenja,
nacionalnog i socijalnog porijekla, imovine, roenja i drugog statusa.
76. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida?
U njoj je genocid definiran kao meunarodni zloin , bez obzira da li je poinjen u ratu ili miru.
Njegovi poinioci mogu se izvesti pred sud bilo drave na ijoj je teritoriji genocid izvren, bilo pred
nadleni meunarodni sud. GENOCID-sistematsko ubijanje i unitavanje jednog naroda, s ciljem
njegovom unitenja, istrebljenja. Zloin genocida nikada ne zastarijeva.

77. enevske konvencije?

PRVA ENEVSKA KONVENCIJA eneva, 12. avgust 1949.
Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu. titi ranjene i
bolesne borce i osoblje koje njeguje, zgrade u kojima su smjeteni i opremu koja se koristi za njihove
potrebe. Ureuje upotrebu znakova Crvenog kria i Crvenog polumjeseca.
DRUGA ENEVSKA KONVENCIJA eneva, 12. avgust 1949.
Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomnika oruanih snaga na moru.
Proiruje zatitu na borce brodolomnike i ureuje uvjete pod kojim im se moe pruiti pomo.
TREA ENEVSKA KONVENCIJA - eneva, 12. avgust 1949.
Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima. titi pripadnike oruanih snaga koji su zarobljeni.
Utvruje pravila o postupanju prema njima i ustanovljuje prava i obaveze sile u ijoj su vlasti.
ETVRTA ENEVSKA KONVENCIJA eneva, 12. avgust 1949.
Konvencija o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata. Utvruje pravila o zatiti civilnog stanovnitva,
posebno postupanje prema civilima na okupiranim podrujima, prema osobama litenim slobode, te
okupaciju uope.
78. Drustveni konflikti?
Oblik interakcije u kojoj jedan subject u tenji za ostvarenjem svojih interesa, svojom svjesnom
akcijom onemoguava ostvarenje interesa drugog subjekta, s ciljem da suzbije I obesnai protivnika.
Rat je najtei oblik drutvenog konflikta. Postoje a)klasni i profesionalni b) nacionalni, vjerski i rasni i
c) meugeneracijski drutveni konflikti.
79. Prava manjina? Manjina je skupina ljudi koja se, zbog fizikih ili kulturnih
karakteristika izdvaja od drugih s ciljem diferenciranog i nejednakog tretmana. Prava manjina
su:
a) pravo na postojanje
b) pravo na razliit tretman
c) pravo na slobodu manjinskog izbora
d) pravo na samoopredjeljenje
e) pravo na meunarodnu saradnju
80. Moze li demokratska vlast legitimno ograniavati prava?
U interesu demokratskih vrijednosti nadleni organi nekada smiju da ogranie prava onih koji
trenutno uivaju jaku politiku podrku i predstavljaju politiku veinu. Ogranienje nastaje onda

kada demokratsko iskustvo svjedoi das u neke ideje opasne po demokratiju I da njihovo irenje
treba sprijeavati. To se vidi iz zabrane rata i zagovaranja nacionalne, rasne, vjerske mrnje.
81. Graansko drutvo?
Zajednica graana kao politika zajednica, tj. najvii oblik udruivanja slobodnih graana radi
zajednikog odluivanja u poslovima zajednice. Ono se prvenstveno odreuje kao
suprotnostmilitaristikom drutvu. Ono stremi neprestalnom civiliziranju drutvenih odnosa, tj. hoe
da bude civilizirano. Meutim, meusobni odnosi izmeu nacionalnih i uz to naoruanih drava je
neciviliziran, a militarizacija je dio strategijske politike. Dok unutar svog drutva njeguju graansko
ponaanje utemeljeno na pravnim normama, prema vani djeluju kao vojne sile. Graansko drutvo
se koncipira na slobodama graanskih incijativa i udruenja, kao to su NVO, jer one ne pripadaju
dravnom aparatu.
82. NVO?
Udruenja ili organizacije koje su nezavisne od kontrole i uticaja vlasti. One su vaan segment
civilnog drutva, posebno one koje se brinu o primjeni i ostvarivanju ljudskih prava.
83. Sukob civilizacija?
Sukob civilizacija je teorija Samuela Huntigtona koja kae kako e civilizacijski identitet biti glavni
uzrok podjela u svijetu nakon Hladnog rata. Po Huntingtonu svijet je podijeljen na nekoliko glavnih
civilizacija:
zapadni svijet; Latinska Amerika; pravoslavni svijet; istoni svijet islamski svijet civilizacije
subsaharske Afrike
84. Identiteti multikulturalizma? Multikulturalizam jest politiki i drutveni odgovor na
socijalnu situaciju u kojoj vie ne postoji konsenzus o jedinstvenoj nacionalnoj kulturi koja bi
trebala integrirati pluri-etniko i plurikulturno drutvo (kakvo je oduvijek i bilo). Gotovo sva drutva
su multikulturna, ali je samo nekoliko multikulturalistikih ukoliko se multikulturalizam shvaa
prvenstveno kao program ili doktrina kojom se tretira multikulturna drutvena situacija i to tako da
se sve kulture unutar jednog drutva, odnosno njihove nosioce pokuava tretirati kao ravnopravne,
relativno odvojene i horizontalne. Oblici multukulturalizma: 1)
Kooperativni multikulturalizam
2)
Tradicionalni multikulturalizam
3)
Liberalni multikulturalizam
4)
Radikalni multikulturalizam
5)
Kritiki, samo-refleksivni multikulturalizam
85. Nacionalizam?
Nacionalizam je ideologija koji postavlja naciju, odnosno etniku zajednicu za osnovu ljudskog i
drutvenog zivota i koji odranju iste daje prednost nad bilo kojim drugim politikim i drutvenim
principima. Nacionalizam moe znaiti vie stvari:
a)
u pozitivnom smislu nacionalizam je isto to i patriotizam
b)
u negativnom smislu nacionalizam se poistovjeuje s ovinizmom prema svim nepripadnicima
veinske nacije. Nacionalizam, kao specifini oblik predrasuda predrasuda, ima tri osnovna izvora i
sukladno s njima moemo razlikovati i tri osnovne vrste: tradicionalni, konformistiki i nacionalizam
kao izraz osobne nesigurnosti i agresivnosti. Nacionalizam je promatranje svih drutvenih pojava
iskljuivo kroz pripadnost vlastitoj naciji, dakle, vrsta etnocentrizma. Nacionalizam vodi i do gubitka
vlastitog identiteta jer grupa kao nacionalno ishodite daje podrku, vri pritisak, i pojedinac stjee
svoju vrijednost kroz nacionalnu identifikaciju. Postojimo samo mi kao olienje svih vrlina, u
suprotnosti s njima, olienjem svega najgoreg.
c)
openito, nacionalizam je ideologija u kojoj je nacionalni identitet osnovni (i dovoljni) razlog za
postojanje neke drave.
86. Masovna kultura i identitet?

Masovna kultura je jedno od kljunih obljeja suvremenog drutva i predmet velike znanstvene
panje. Ona nastaje povezivanjem ovjeanstva. Ona vri ,,drugu kolonizaciju osvajajui svijet i
nameui sistem normi koji je sa oduevljenjem prihvaen. Stvaralaka ideja biva filtrirana i
uobliena birokratskom i tehnikom vlau i usmjerena velikom broju primalaca osposobljenih za
njen prijem. Masovna kultura je proizvod industrijskih drutava. Ona je proizvod masovnih medija.
Neki kritiari smatraju da ona kvari pojedinca i da razara drutvo.
Pojam identiteta se definira kao osjeaj linosti koji se poinje razvijati kad se dijete poinje
difrerencirati od roditelja i obitelji, te kad pone zauzimati svoje mjesto u drutvu. Odnosi se na
pojedinca, ali je povezan s drutvenim skupinama. Lini identitet se razlikuje od drutvenog
identiteta.
87. Ljudska prava i zatita?
Neki od meunarodnih ugovora sadre posebne mjere za implementaciju I zatitu prava koje
reguliraju:
a) MPGPP na osnovu ije odredbe je ustanovljen Komitet za ljudska prava
b) Provoenje MPGPP prati Ekonomski I socijalni savjet
c) Na osnovu odredbi Konvencije o rasnoj diskriminaciji stvoren je Komitet za eliminiranje svih
oblika rasne diskriminacije
d) Na osnovu odredbi Konvencije o zabrani svih oblika diskriminacije ena stvoren je Komitet za
eliminiranje diskriminacije ena
e) Na osnovu odredbi Konvencije o pravu djeteta stvoren je Komitet za prava djeteta
f) Konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodica svojim odredbama
o primjeni Konvencije predvia postojanje Komiteta za zatitu prava svih radnika migranata I lanova
njihovih porodica