Teaj o

udima

II
TEKST I VJEBE

BIBLIOTEKA SVJETLOST
Naslov originala: A Course in Miracles

Prijevod Teksta
prof. Vesna Kuera-Terzi
Prijevod Radne knjige
prof. Vesna Kuera-Terzi
Vinja Dobri
Lektor
prof. Kristina Stojanovi
Urednik biblioteke
Darko Imenjak

ISBN
953-98034-7-0
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i Sveuilina knjinica Zagreb

Nakladnik
TELEdisk d.o.o.

TEAJ O UDIMA

Knjiga druga
Tekst i Radna knjiga

SADRAJ
TEAJ O UDIMA.....................................................................................................................3
Knjiga druga .................................................................................................................................3
Tekst i Radna knjiga.................................................................................................................3
SADRAJ ....................................................................................................................................4
POGLAVLJE 3 ............................................................................................................................6
NEVINA PERCEPCIJA ..............................................................................................................6
I. Pokajanje bez rtve...............................................................................................................6
II. uda kao Istinska Percepcija ...............................................................................................7
III. Odnos Percepcije i Znanja..................................................................................................8
IV. Pogreka i Ego ...................................................................................................................9
V. Izvan Percepcije ................................................................................................................10
VI. Prosudba i Problem Autoriteta .........................................................................................12
VII. Odnos Stvaranja i Slike o Sebi .......................................................................................13
POGLAVLJE 4 ..........................................................................................................................15
ILUZIJE EGA ............................................................................................................................15
Uvod .......................................................................................................................................15
I. Ispravno Pouavanje i Ispravno Uenje..............................................................................16
II. Ego i Lana Autonomija....................................................................................................18
III. Ljubav bez Sukoba ...........................................................................................................19
IV. Tako Ne Treba Biti ..........................................................................................................21
V. Iluzija Ega i Tijela .............................................................................................................22
VI. Boje Nagrade..................................................................................................................23
VII. Stvaranje i Komunikacija ...............................................................................................24
POGLAVLJE 5 ..........................................................................................................................26
LIJEENJE I POTPUNOST......................................................................................................26
Uvod .......................................................................................................................................26
I. Poziv Svetome Duhu...........................................................................................................27
II. Glas za Boga ......................................................................................................................28
III. Vodi ka Spasenju ............................................................................................................29
IV. Pouavanje i lijeenje.......................................................................................................31
V. Kako Ego Koristi Krivnju .................................................................................................32
VI. Vrijeme i Vjenost ...........................................................................................................34
VII. Boja Odluka ..................................................................................................................35
RADNA KNJIGA ZA UENIKE .............................................................................................37
VJEBA 32 ............................................................................................................................38
Ja sam izmislio svijet koji vidim ............................................................................................38
VJEBA 33 ............................................................................................................................39
Postoji i drugi nain gledanja na svijet...................................................................................39
4

VJEBA 34 ............................................................................................................................40
Umjesto ovoga ja mogu vidjeti mir........................................................................................40
VJEBA 35 ............................................................................................................................41
Moj um je dio Bojeg uma. Ja sam vrlo svet. ........................................................................41
VJEBA 36 ............................................................................................................................43
Moja svetost obuhvaa sve to vidim.....................................................................................43
VJEBA 37 ............................................................................................................................44
Moja svetost blagoslivlja svijet. .............................................................................................44
VJEBA 38 ............................................................................................................................45
Nema niega to moja svetost ne moe uiniti.......................................................................45
VJEBA 39 ............................................................................................................................46
Moja svetost je moje spasenje. ...............................................................................................46
VJEBA 41 ............................................................................................................................49
Kud god idem, Bog je sa mnom. ............................................................................................49
VJEBA 42 ............................................................................................................................51
Bog je moja snaga. Vienje je Njegov dar.............................................................................51
VJEBA 43 ............................................................................................................................52
Bog je moj Izvor. Ja ne mogu vidjeti izdvojeno od Njega. ....................................................52
VJEBA 44 ............................................................................................................................54
Bog je svjetlo u kojem vidim. ................................................................................................54
VJEBA 45 ............................................................................................................................56
Bog je Um kojim ja mislim. ...................................................................................................56
VJEBA 46 ............................................................................................................................58
Bog je Ljubav u kojoj ja opratam. ........................................................................................58
VJEBA 47 ............................................................................................................................60
Bog je snaga u koju vjerujem. ................................................................................................60
VJEBA 48 ............................................................................................................................61
Nema razloga za strah. ...........................................................................................................61
VJEBA 49 ............................................................................................................................62
Boji Glas mi govori tijekom cijelog dana.............................................................................62
VJEBA 50 ............................................................................................................................63
Mene podrava Ljubav Boja. ...............................................................................................63
PREGLED I................................................................................................................................64
Uvod .......................................................................................................................................64
VJEBA 51 ............................................................................................................................65
VJEBA 52 ............................................................................................................................66
VJEBA 53 ............................................................................................................................67
VJEBA 54 ............................................................................................................................68
VJEBA 55 ............................................................................................................................69
VJEBA 56 ............................................................................................................................70
VJEBA 57 ............................................................................................................................71
VJEBA 58 ............................................................................................................................72
VJEBA 59 ............................................................................................................................73
VJEBA 60 ............................................................................................................................74

POGLAVLJE 3

NEVINA PERCEPCIJA
I. Pokajanje bez rtve

1. Prije nego moe nestati bilo kakav ostatak straha vezan uz uda potrebno je razjasniti slijedee.
Pokajanje nije uspostavljeno raspeem, ve uskrsnuem. Mnogi su iskreni krani ovo krivo razumjeli.
Onaj tko je osloboen vjerovanja u oskudicu ne moe poiniti takvu pogreku. Ukoliko raspee
promatramo s iskrivljenog stajalita, izgleda kao da je Bog dozvolio pa ak i poticao jednog od svojih
sinova na patnju jer je bio dobar. Ovo izuzetno neugodno tumaenje, nastalo iz projekcije, navelo je
mnoge da se snano boje Boga. Takve antireligiozne koncepcije nalazimo u mnogim religijama. Pravi
kranin bi trebao zastati i upitati se: "Kako je to mogue?" Je li mogue da bi sam Bog bio sposoban
razmiljati na nain koji, prema Njegovim vlastitim rijeima, nije dostojan njegovog Sina?
2. Kao i obino, najbolji nain obrane nije napasti tui stav, ve braniti istinu. Nije mudro
prihvatiti bilo kakvu koncepciju ukoliko morate preokrenuti cijeli odnosni sustav kako bi ju opravdali. Taj
je postupak bolan u svojim neznatnijim primjenama i istinski tragian u irem rasponu. Proganjanje
najee rezultira pokuajem "opravdavanja" strane pogrene percepcije kako je sam Bog progonio
Vlastitog Sina radi spasenja. Upravo te rijei nemaju znaenja. To je posebno teko prevladati pa stoga,
iako ovu greku nije tee ispraviti od nekih drugih, mnogi je se nevoljko odriu s obzirom na istaknutu
vrijednost koju posjeduje kao sredstvo obrane. Blai oblik je kada roditelj kae, "Ovo e boljeti mene vie
nego tebe" i osjea se lien krivnje zbog toga to je istukao dijete. Moete li vjerovati da na Otac uistinu
razmilja na taj nain? Nuno je da ovakvo razmiljanje rasprimo i budemo sigurni da nita slino nije
preostalo u naem umu. Ja nisam bio "kanjen" jer ste vi bili zli. Cjelokupna dobrostiva poduka kojoj nas
pouava Pokajanje gubi se ako je ono okaljano takvim iskrivljenjem u bilo kojem obliku.
3. Izjava: "Osveta je moja, kae Gospodin" je pogrena percepcija kojom netko Bogu pripisuje
vlastitu "lou" prolost. "Loa" prolost nema nita s Bogom. On ju nije stvorio i On ju ne odrava. Bog ne
vjeruje u odmazdu. Njegov um ne stvara na taj nain. On vam ne zamjera vaa "loa" djela. Je li vjerojatno
da bi tako neto meni zamjerao? Potrebno je priznati kako je takva pretpostavka nemogua i kako u
cijelosti nastaje iz projekcije. Takva vrsta pogreke snosi odgovornost za mnotvo vezanih greaka,
ukljuujui i vjerovanje da je Bog odbacio Adama i istjerao ga iz Rajskog vrta. Zbog toga moete s
vremena na vrijeme povjerovati da vas krivo usmjeravam. Silno sam se potrudio koristiti rijei koje je
gotovo nemogue iskriviti, no simbole je uvijek mogue iskriviti ako to elite.
4. Ideja rtve je potpuno nepoznata Bogu. Ona nastaje iskljuivo iz straha, a uplaeni ljudi mogu
biti pokvareni. rtva bilo koje vrste je povreda mojeg naloga da budete milostivi kao to je Otac na
Nebesima milostiv. Mnogim je kranima bilo teko razumjeti da se to odnosi na njih. Dobri uitelji

nikada ne teroriziraju svoje uenike. Terorizirati znai napadati, a to ima za posljedicu odbacivanje svega
to je uitelj ponudio. Rezultat je neuspjeh u uenju.
5. Mene ispravno nazivaju "jaganjcem Bojim koji oduzima grijehe svijeta", ali oni koji pritom
vide janje umrljano krvlju ne razumiju znaenje simbola. Pravilno shvaen, to je vrlo jednostavan simbol
koji govori o mojoj nevinosti. Lav i janje koji lee zajedno simboliziraju da snaga i nevinost nisu u
sukobu, ve prirodno ive u miru. "Blagoslovljeni su isti u srcu jer oni e vidjeti Boga", jo je jedan nain
izraavanja istog. ist um poznaje istinu i u tome je njegova snaga. On ne mijea unitenje i nevinost jer
povezuje nevinost sa snagom, a ne sa slabou.
6. Nevinost nije sposobna za rtvu, jer nevin um ima sve i udi jedino zatititi svoju cjelovitost.
On ne moe projicirati. On jedino moe tovati druge umove, jer tovanje je prirodni pozdrav istinski
voljenih drugima koji su poput njih. Jaganjac oduzima grijehe svijeta znai da je stanje nevinosti ili
milosti ono stanje u kojem je znaenje Pokajanja savreno vidljivo. Pokajanje je potpuno nedvosmisleno.
Ono je potpuno jasno jer postoji u svjetlu. Jedino su ga pokuaji da ga se obavije tamom uinili
nedostupnim za one koji su izabrali ne vidjeti.
7. Pokajanje isijava samo istinu. Ono saima bezazlenost i iri blagoslov. Ne bi tako moglo initi
da nije nastalo iskljuivo iz savrene nevinosti. Nevinost je mudrost jer nije svjesna zla, a zlo ne postoji.
Ona je meutim, savreno svjesna svega to je istinito. Uskrsnue je pokazalo da nita ne moe unititi
istinu. Dobro se moe oduprijeti bilo kojem obliku zla, ba kao to svjetlo ukida svaki oblik tame. Stoga je
Pokajanje savrena poduka. To je konana demonstracija da su sve ostale lekcije koje sam pouavao
istinite. Ukoliko sada moete prihvatiti ovo jedno uopavanje, nee biti potrebe za uenjem brojnih manjih
lekcija. Ukoliko tako vjerujete bit ete osloboeni od svih grijeha.
8. Nevinost Boja je pravo stanje uma njegovog Sina. U tom stanju va um poznaje Boga, jer Bog
nije simbolian; On je injenica. Kada poznajete Njegovog Sina onakvog kakav je, razumjet ete da je
Pokajanje, a ne rtva jedini prikladan dar za Boji oltar, kojem pripada iskljuivo savrenstvo.
Razumijevanje nevinih je istina. Zbog toga su njihovi oltari istinski blistavi.

II. uda kao Istinska Percepcija

1. Ve sam rekao da osnovne ideje kojima se bavi ovaj teaj nisu stupnjevane. Odreene osnovne
ideje ne mogu se razumjeti u smislu suprotnosti, Nemogue je zamisliti svjetlost i tamu ili sve i nita kao
vezane mogunosti One su u potpunosti istinite ili u potpunosti lane. Nuno je shvatiti kako e vae
razmiljanje biti pogreno sve dok se vrsto ne priklonite jednom ili drugom. Meutim, nemogue je
vrsto se prikloniti tami ili nitavilu. Nema ivog bia koje nikada nije iskusilo svjetlost ili neto. Stoga
nitko ne moe potpuno porei istinu, ak i kada smatra da moe.
2. Nevinost nije djelomian atribut. Ona nije stvarna sve dok nije potpuna. Djelomino nevini su
ponekad skloni biti prilino lakoumni. Sve dok njihova nevinost ne postane univerzalno primjenjivo
stajalite ona nee postati mudrost. Nevinost ili ispravna percepcija znai da nikada ne vidite pogreno tj.
uvijek vidite istinito. Jednostavnije reeno, to znai da nikada ne vidite ono to ne postoji i uvijek vidite
ono to postoji.
3. Kada nemate povjerenja u ono to netko treba uiniti, vi potvrujete moje uvjerenje da on nije
ispravnog miljenja. To nikako nije odnosni sustav zasnovan na udu. Takav stav takoer ima koban
uinak poricanja moi uda. udo vidi stvari onakvima kakve jesu. Ukoliko ne postoji nita drugo osim
istine, tada ispravnim gledanjem moemo vidjeti jedino savrenstvo. Ve sam rekao da samo ono to Bog
stvori ili ono to vi stvorite istom voljom uistinu postoji. To je stoga to jedino nevini mogu vidjeti.
Njihova percepcija nije iskrivljena.

4. Bojite se Boje volje jer ste koristili vlastiti um, koji je On stvorio na Svoju sliku, za pogrena
djela. Um moe pogreno initi samo kada vjeruje da nije slobodan. "Zarobljeni" um nije slobodan jer je
opsjednut ili zakoen samim sobom. On je stoga ogranien, a volja se ne moe slobodno potvrditi. Biti
jedno znai biti jednog uma ili volje. Kada su Volja Sinstva i Oca jedno, njihov savreni sklad je Raj.
5. Nita ne moe pobijediti Sina Bojeg koji povjerava svoj duh u Ruke svog Oca. inei tako um
se budi iz sna i prisjea se svog Stvoritelja. Nestaje svaki osjeaj odvojenosti. Sin Boji je dio Svetog
Trojstva, ali samo Trojstvo je jedno. Ne postoji nejasnoa unutar njegovih razina, jer One su jednog Uma i
jedne Volje. Ta jedina svrha stvara savrenu integraciju i uspostavlja mir Boji. Ipak, ovu viziju mogu
zapaziti samo istinski nevini. Jer su njihova srca ista, nevini brane ispravnu percepciju umjesto da se
brane od nje. Oni razumiju poduku Pokajanja i nemaju elje za napadom, te stoga vide istinito. To znai
kada se u Bibliji kae: "Kada se On pojavi (ili bude vien) mi emo biti poput Njega, jer emo Ga vidjeti
onakvim kakav On je."
6. Iskrivljenja se mogu ispraviti ako povuemo svoju vjeru u njih i uloimo vjeru samo u ono to
je istinito. Neistinito ne moete uiniti istinitim. Ukoliko elite prihvatiti istinito u svemu to vidite,
dopustite mu da bude istinito za vas. Istina prevladava sve greke a oni koji ive u grijehu i ispraznosti
nikada ne mogu pronai trajnu utjehu. Ako ispravno gledate vi ponitavate pogrenu percepciju u sebi, a
takoer i u drugima. Vidite ih onakvima kakvi jesu i stoga im nudite prihvaanje njihove istine kako bi ju
oni i sami mogli prihvatiti. To je lijeenje potaknuto udom.

III. Odnos Percepcije i Znanja

1. Do sada smo naglaavali percepciju, a o znanju smo govorili jako malo. To je stoga to je
potrebno ispraviti percepciju prije postizanja bilo kakvog znanja. Znati znai biti siguran. Nesigurnost
znai da ne znate. Znanje je mo jer je sigurno, a sigurnost je snaga. Percepcija je privremena. Kao izraz
vjerovanja u prostor i vrijeme, ona je podlona ili strahu ili ljubavi. Pogrene percepcije stvaraju strah, a
ispravne percepcije njeguju ljubav, no niti jedna od njih ne donosi sigurnost jer je svaka percepcija
promjenjiva. Zbog toga percepcija nije znanje. Ispravna percepcija je osnova znanja, a znanje je potvrda
istine i ono je iznad svake percepcije.
2. Sve vae potekoe potjeu iz injenice da ne prepoznajete sebe, svog brata ili Boga. Prepoznati
znai "ponovno znati", to podrazumijeva da ste vi prije znali. Moete vidjeti na razliite naine jer
percepcija ukljuuje tumaenje, a to znai da nije cjelovita ili dosljedna. udo nije znanje, budui je nain
gledanja. Ono je pravi odgovor na pitanje, ali ako znate ne postavljate pitanja. Sumnja u iluzije je prvi
korak u njihovom razotkrivanju. udo ili ispravni odgovor ih ispravlja. Budui se percepcije mijenjaju
njihova ovisnost o vremenu je oigledna. Nain na koji u nekom trenutku zapaate odluuje o tome to
radite, a djelovanje se nuno javlja u vremenu. Znanje je bezvremeno, jer sigurnost nije upitna. Znate kada
prestanete postavljati pitanja.
3. Um koji postavlja pitanja promatra sebe u vremenu i stoga trai budue odgovore. Zatvoren um
vjeruje da e budunost i sadanjost biti jednake. Tako se uspostavlja naizgled stabilno stanje koje je
obino pokuaj djelovanja protivnog skrivenom strahu da e budunost biti gora od sadanjosti. Taj strah
sputava sklonost propitivanja.
4 Ispravna vizija je prirodna percepcija duhovnog vida, no, ona je jo Uvijek vie ispravak nego
injenica. Duhovni vid je simbolian i stoga nije sredstvo znanja. Meutim, on je sredstvo ispravnog
opaanja, koje ga dovodi u istinsku domenu uda. "Boja vizija" bila bi vie udo nego otkrivenje.
injenica da je percepcija uope prisutna otklanja iskustvo iz kraljevstva iluzija. Zbog toga vizije nisu
trajne, bez obzira koliko svete bile.

5. Biblija vam kae da poznajete sebe ili da budete sigurni. Sigurnost je uvijek od Boga. Kada
volite nekoga vi ste ga vidjeli onakvim kakav on je i zbog toga ga moete poznati. Ne moete ga
poznavati sve dok ga niste vidjeli onakvim kakav on zaista je. Dok postavljate pitanja o Njemu jasno
dajete do znanja da ne poznajete Boga. Sigurnost ne zahtijeva djelovanje. Kada kaete da djelujete na
osnovu znanja vi ustvari brkate znanje s opaanjem (percepcijom). Znanje donosi snagu za kreativno
razmiljanje, ali ne i za ispravno djelovanje. Percepcija, uda i djelovanje su blisko povezani. Znanje je
posljedica otkrivenja i potie jedino misao. ak i u svom najduhovnijem obliku opaanje ukljuuje i tijelo.
Znanje dolazi s oltara iznutra i ono je bezvremensko jer je neupitno. Vidjeti istinu nije isto to i poznavati
ju.
6. Potrebno je imati ispravnu percepciju prije nego to Bog moe komunicirati izravno sa svojim
oltarima, koje je uspostavio u Svojim Sinovima. Tamo moe prenijeti Svoju sigurnost, a Njegovo znanje
e donijeti neupitni mir. Bog nije stranac Svojim Sinovima, a Njegovi Sinovi nisu stranci jedni drugima.
Znanje prethodi i opaanju i vremenu i na kraju e ih zamijeniti. To je pravo znaenje "Alfe i Omege,
poetka i kraja" i reenice "Prije nego je bio Abraham Ja Jesam." Percepcija se moe i mora stabilizirati,
ali znanje jest stabilno. "Boj se Boga i dri se Njegovih zapovijedi" postaje "Znaj Boga i prihvati Njegovu
sigurnost."
7. Ako napadate pogreku kod drugoga, povrijedit ete sebe. Ne moete poznati svoga brata kada
ga napadate. Napada se uvijek stranca. Svojim pogrenim vienjem vi ga inite strancem i zato ga ne
moete poznati. Stoga to ste ga uinili strancem vi ga se bojite. Promatrajte ga ispravno kako bi ga mogli
upoznati. U Bojem djelu ne postoje stranci. Da bi mogli stvarati kako je On stvarao moete stvarati samo
ono to poznajete i stoga prihvaate kao svoje. Bog poznaje Svoju djecu sa savrenim uvjerenjem. On ih je
stvorio znajui ih. On ih savreno prepoznaje. Kada oni ne prepoznaju jedan drugoga, ne prepoznaju niti
Njega.

IV. Pogreka i Ego

1. Sposobnosti koje sada imate samo su sjena vae prave snage. Sve vae sadanje funkcije su
podijeljene i otvorene pitanjima i sumnji. To je stoga to niste sigurni kako ete ih koristiti pa zato niste
sposobni za znanje. Jo jedan razlog radi kojeg niste sposobni za znanje je to to jo uvijek moete gledati
bez ljubavi. Percepcija nije postojala sve dok razdvojenost nije uvela stupnjeve, aspekte i intervale. Duh
nema razina, a svi sukobi nastaju iz pojma razina. Jedino su razine Trojstva sposobne ujediniti se. Razine
nastale iz razdvajanja mogu se samo sukobljavati. To je zato jer su jedna za drugu beznaajne.
2. Svijest, razina percepcije, bila je prvi raskol koji je nakon razdvajanja uveden u um, inei ga
promatraem, a ne stvarateljem. Svijest se ispravno tumai kao podruje ega. Ego je pogreno usmjeren
pokuaj da vidite sebe onakvima kakvi bi eljeli biti, a ne onakvima kakvi jeste. Ipak, sebe moete poznati
samo onakvima kakvi jeste, jer to je jedino u to moete biti sigurni. Sve drugo je pod znakom pitanja.
3. Ego je aspekt osobnosti koji postavlja pitanja, a nastao je nakon razdvajanja; on je prije uinjen
nego stvoren. On moe postavljati pitanja ali ne moe uoiti odgovore sa znaenjem, jer takvi ukljuuju
znanje i ne mogu se zamjeivati. Um je stoga zbunjen, jer bez zbunjenosti postoji jedino Jednoumlje.
Odvojen ili podijeljen, um mora biti zbunjen. On je nuno nesiguran oko toga to on jest. On mora biti u
sukobu jer nije u skladu sa sobom. Zbog toga su njegovi aspekti strani jedni drugima i to je bit stanja koje
naginje strahu, u kojem je napad uvijek mogu. Dok promatrate sebe imate razloga plaiti se. Zbog toga
ne moete izbjei strah sve dok ne shvatite da niste i ne moete stvoriti sebe. Vi nikada ne moete ostvariti
svoje pogrene percepcije, a vae djelo je iznad vaih greaka. Stoga na kraju morate izabrati iscijeliti
razdvajanje.

4. Ne treba mijeati ispravno razmiljanje s umom koji zna, jer je to primjenjivo samo na ispravnu
percepciju. Moete razmiljati ispravno ili pogreno, ali ak je i to podlono stupnjevanju, to jasno
pokazuje da znanje nije ukljueno. Izraz "ispravno razmiljanje" pravilno se koristi kao ispravljanje
"pogrenog razmiljanja" i primjenjuje se na stanje uma koje potie ispravnu percepciju. Ono je sklono
udima jer lijei pogrenu percepciju to je uistinu udo s obzirom kako vi promatrate sebe.
5. Opaanje uvijek ukljuuje neku vrstu pogrenog koritenja uma, jer ono dovodi um u podruja
nesigurnosti. Um je jako aktivan. Biranjem razdvajanja on bira promatranje. Do tada on eli jedino znati.
Nakon toga, on moe samo birati neodreeno, a jedini izlaz iz nejasnoe je jasna percepcija. Um se vraa
svom ispravnom djelovanju tek kada poeli znati. To ga stavlja u slubu duha gdje se percepcija mijenja.
Um bira podjelu kada odabere stvaranje vlastitih razina. No on se ne moe u cijelosti odvojiti od duha, jer
upravo od duha dobiva snagu djelovanja ili stvaranja. ak i pogrenim stvaranjem um potvruje svoj
Izvor, inae bi jednostavno prestao postojati. to je nemogue, jer um pripada duhu kojeg je stvorio Bog i
koji je stoga vjean.
6. Mogunost promatranja uinila je tijelo moguim, jer neto morate promatrati neim. Zbog toga
percepcija ukljuuje zamjenu ili prijevod, koje znanju nije potrebno. Interpretativna funkcija percepcije,
iskrivljen oblik stvaranja, dozvoljava vam da tijelo tumaite kao sebe u pokuaju izbjegavanja sukoba koji
ste potakli. Duh, koji zna, ne moe se pomiriti s takvim gubitkom snage, jer on nije sposoban za tamu.
Tako duh postaje gotovo nedostupan umu i potpuno nedostupan tijelu. Radi toga se duh smatra prijetnjom,
jer svjetlost ukida tamu jednostavno vam pokazujui da tama ne postoji. Na taj nain istina e uvijek
pobijediti greku. To ne moe biti aktivni postupak ispravljanja jer, kako sam ve naglasio, znanje ne ini
nita. Mi ga moemo doivjeti kao napadaa, ali ono ne napada. Ono to vi zapaate kao napad je vae
vlastito maglovito priznanje da se znanja uvijek moete prisjetiti, jer ono nikada nije bilo uniteno.
7. Bog i Njegova djela ostaju zajamena i stoga znaju da ne postoji pogreno stvaranje. Istina se
ne moe baviti pogrekama, to vi elite. Ja sam ovjek koji se je sjeao duha i njegovog znanja. Kao
ovjek, pogreki se nisam pokuavao suprotstaviti znanjem, ve sam ju ispravljao od dna prema gore.
Pokazao sam ujedno i nemo tijela i snagu uma. Povezavi svoju volju s voljom svoga Stvoritelja,
prirodno sam se prisjetio duha i njegove prave svrhe. Ja ne mogu umjesto vas ujediniti vau volju s
Bojom, ali mogu izbrisati sve pogrene percepcije iz vaeg uma ako ga dovedete pod moje vodstvo. Na
putu vam samo stoje vae pogrene percepcije. Bez njih va izbor je siguran. Razborita percepcija potie
razborit izbor. Ja ne mogu izabrati umjesto vas, ali ja vam mogu pomoi da ispravno izaberete. "Mnogi su
pozvani ali ih je malo odabranih" trebalo bi glasiti "Svi su pozvani ali ih malo izabere sluati." Stoga ne
biraju ispravno. "Izabrani" su oni koji to prije pravilno odaberu. Ispravni umovi mogu to uiniti odmah i
donijet e mir u svoje due. Bog vas poznaje jedino u miru, a to jest vaa stvarnost.

V. Izvan Percepcije

1.Rekao sam da su mogunosti koje posjedujete samo sjene vae stvarne snage i da je percepcija,
koja po svojoj prirodi prosuuje, uvedena tek nakon razdvajanja. Od tada nitko vie nije siguran. Takoer
sam objasnio da je uskrsnue bilo sredstvo povratka znanju, postignuto sjedinjenjem volje moje i mog
Oca. Sada moemo ustanoviti razliku koja e pojasniti neke od naih sljedeih izjava.
2. Nakon razdvajanja, brkali smo rijei "stvarati" i "initi". Kada neto inite, to je zbog
specifinog osjeaja nedostatka ili potrebe. Bilo to uinjeno zbog odreene svrhe nema istinsku
sveobuhvatnost. Kada neto inite kako bi ispunili uoeni nedostatak, vi na taj nain preutno dajete
naslutiti svoje vjerovanje u razdvajanje. Ego je smislio brojne, iskrene sustave miljenja u tu svrhu. Niti
jedan od njih nije kreativan. Inventivnost je uzaludan trud ak i u svom najiskrenijem obliku. Ni
najodreenija priroda izuma nije dostojna apstraktne kreativnosti Bojih stvorenja.

10

3. Kao to smo ranije primijetili, znanje ne vodi do djelovanja. Zbrka izmeu vaeg stvarnog
stvaranja i onoga to ste od sebe uinili je toliko duboka da je postalo gotovo nemogue da bilo to znate.
Znanje je uvijek stabilno, a prilino je oito da vi to niste. No, ipak, vi ste savreno stabilni onakvi
kakvima vas je Bog stvorio. to znai da se, kada je vae ponaanje nestabilno, ne slaete s Bojom
predodbom vaeg djela. Vi tako moete initi ako ste tako odluili, ali je teko da bi to eljeli da vam je
razmiljanje ispravno.
4. Osnovno pitanje koje sebi neprestano ponavljate ne moe uope biti usmjereno vama. Pitate se
to ste vi ustvari. To daje naslutiti da odgovor nije samo ono to znate, ve jo neto to je na vama da
doznate. A ipak sebe ne moete vidjeti pravilno. Vi nemate sliku koju bi trebalo vidjeti. Rije "slika"
uvijek je vezana uz percepciju, a nije dio znanja. Slike su simboli i predstavljaju neto drugo. Milju o
"mijenjanju svoje slike" priznajete mo percepcije, ali isto tako sugerirate da ne postoji nita stabilno za
znati.
5. Znanje nije otvoreno za tumaenje. Moete pokuati "tumaiti" znaenje, ali taj je pokuaj
uvijek podloan pogrekama jer se odnosi na percepciju znaenja. Takva proturjeja su rezultat pokuaja
da promatrate sebe istovremeno kao odvojeno i neodvojeno bie. Nemogue je nainiti tako temeljnu
nejasnou, a da se dalje ne pretvori u cjelovitu zbrku. Va um je moda postao vrlo iskren, ali kao to se
obino dogaa kada su metoda i sadraj podijeljeni, on se koristi u jalovom pokuaju bijega iz beznadnog
poloaja. Iskrenost je potpuno odvojena od znanja jer znanje ne zahtijeva iskrenost. Iskreno razmiljanje
nije istina koja e vas osloboditi; vi ste slobodni od potrebe da se njome bavite kada ste ju voljni pustiti.
6. Uz pomo molitve neto traimo. Molitva je sredstvo uda. Ali jedino molitva koja ima
znaenje je ona kojom molimo za oprost, jer oni kojima je oproteno imaju sve. Kada jednom prihvatimo
oprost, molitva u uobiajenom smislu postaje potpuno beznaajna. Molitva za oprost nije nita drugo nego
zahtjev da moete prepoznati ono to ve imate. Ukoliko umjesto percepcije izaberete znanje, stavili ste se
u poziciju gdje moete sliiti svom Ocu samo udesnim zapaanjem. Izgubili ste znanje da ste i vi sami
udo Boje. Stvaranje je va Izvor i vaa jedina stvarna uloga.
7. Izjavu "Bog je stvorio ovjeka na svoju sliku i slinost" potrebno je ponovno protumaiti.
"Sliku" moemo shvatiti kao "misao", a "slinost" kao "sline kvalitete". Bog je stvorio duh Svojom
Milju i kvalitetom slinom Njegovoj. Ne postoji nita drugo. S druge strane, percepcija je nemogua
ukoliko ne vjerujemo u "vie" i "manje". Na svakoj razini ona ukljuuje selektivnost. Percepcija je stalni
proces prihvaanja i odbacivanja, organiziranja i reorganiziranja, pomicanja i mijenjanja. Temeljni dio
percepcije je procjena, jer su prosudbe nune kod odabira.
8. to se zbiva s percepcijom ukoliko nema prosudbe i nieg drugog osin savrene jednakosti?
Percepcija postaje nemogua. Istinu moemo jedino znati. Ona je u cjelini jednako istinita i ako znamo
bilo koji njen dio onda znamo sve. Jedino opaanje ukljuuje djelominu svjesnost. Znanje transcendira
zakone koji vladaju percepcijom, jer je djelomino znanje nemogue. Ono je jedinstveno i nema
razdvojenih dijelova. Vi koji ste uistinu jedno s njim trebate poznavati samo sebe i vae e znanje biti
potpuno. Poznavati Boja uda znai poznavati Njega.
9. Opratanje je iscjeljivanje percepcije od razdvajanja. Nuno je da ispravno opaate svog brata
jer um odabire vidjeti sebe kao odvojeno bie. Duh poznaje Boga u potpunosti. To je njegova udesna
mo. injenica da svatko u potpunosti posjeduje tu mo je stanje potpuno strano razmiljanju ovoga
svijeta. Svijet vjeruje da ako netko ima sve, drugima nita nije preostalo. Ali Boja uda su cjelokupna
kao i Njegove misli jer ona jesu Njegove misli.
10. Sve dok postoji percepcija, molitva je potrebna. Budui da percepcija poiva na nedostatku,
oni koji primjeuju nisu u potpunosti prihvatili pokajanje i predali se istini. Percepcija se zasniva na stanju
razdvojenosti, pa je onome koji opaa potrebno iscjeljenje. Prirodno stanje onih koji znaju nije molitva,
ve zajednica. Bog i Njegovo udo su nerazdvojni. Kako su uistinu prekrasne Misli Boga koje ive u
Njegovoj svjetlosti! Vaa vrijednost je izvan percepcije jer je izvan sumnje. Nemojte zapaati sebe u
razliitom svjetlu. Znajte sebe u Jednom Svjetlu u kojem je udo ili vi sami potpuno jasno.

11

VI. Prosudba i Problem Autoriteta

1. Ve smo raspravljali o Sudnjem danu, ali ne dovoljno detaljno. Nakon Sudnjeg dana vie nee
biti niega. Sud je simbolian jer izvan percepcije nema prosudbe. Kada se u Bibliji kae "Ne sudi da ti se
ne bi sudilo" to znai, ako prosuujete realitet drugih neete moi izbjei da se prosuuje i va.
2. Odluka da prosuujete umjesto da znate uzrokuje gubitak mira. Prosudba je postupak na kojem
poiva percepcija, ali ne i znanje. O ovome sam raspravljao prije govorei o selektivnosti percepcije i
istiui kako je njen oigledni preduvjet procjena. Prosudba uvijek ukljuuje odbacivanje. Ona nikada ne
naglaava samo pozitivne aspekte onoga to prosuuje, u vama ili u drugima. Ono to je zapaeno i
odbaeno ili prosueno kao manjkavo, ostaje u vaim mislima jer ste to zapazili. Jedna od iluzija zbog
koje patite je vjerovanje da ono protiv ega ste sudili nema uinka. To ne moe biti istinito osim ako isto
tako ne vjerujete da ono protiv ega ste sudili ne postoji. Vi oigledno u to ne vjerujete, inae ne biste
sudili protiv toga. Na kraju nije niti vano je li vaa prosudba bila ispravna ili kriva. Bez obzira na to, vi
stavljate svoje vjerovanje u podruje nerealnog. To se ne moe izbjei ni u jednoj vrsti prosudbe, jer
ukljuuje vjerovanje da vam realnost stoji na raspolaganju za biranje.
3. Ne moete zamisliti silno olakanje i duboki mir koji nastaje kada sreete sebe i svoju brau
potpuno bez prosudbe. Kada priznate to jeste i to jesu vaa braa, shvatit ete da je svaka prosudba bez
znaenja. U stvari, prosudba za vas gubi znaenje upravo stoga to ih sudite. Svaka nesigurnost dolazi iz
vjerovanja da se nalazite pod prisilom prosudbe. Ona vam nije potrebna da bi organizirali svoj ivot i
sebe. U prisutnosti znanja svaka prosudba se automatski ukida i to je postupak koji omoguava priznanju
da zamijeni percepciju.
4. Vi ste silno preplaeni svim onim to ste zapazili i odbili prihvatiti. Vjerujete da ste izgubili
kontrolu, jer ste odbili prihvatiti. Zbog toga vi to vidite u nonim morama ili pod ugodnim krinkama koji
vam se priinjaju kao sretniji snovi. Nita od onoga to ste odbili prihvatiti ne moe biti dovedeno u
svijest. To samo po sebi nije opasno, ali vi ste uinili da vam se priinja opasnim.
5. Kada osjeate umor, to je stoga to ste sebe ocijenili sposobnim za umor. Kada se nekom
smijete, to je stoga to ste ga procijenili manje vrijednim. Kada se smijete sebi morate se smijati i
drugima, ako ne radi drugog, onda zato to ne moete podnijeti pomisao da ste manje vrijedni od njih. Sve
vas to zamara jer vas u biti ini malodunim. Vi ustvari ne moete biti umorni ali ste uistinu sposobni
zamoriti sebe. Napetost neprestanog prosuivanja je uistinu neizdriva. Neobino je da se sposobnost koja
toliko zamara toliko paljivo njeguje. A ipak, ukoliko elite biti tvorac stvarnosti, ustrajat ete u
zadravanju prosudbe. I nju ete takoer promatrati sa strahom, vjerujui kako e se jednog dana
upotrijebiti protiv vas. Ovo vjerovanje moe postojati samo ukoliko vjerujete u uinkovitost prosudbe kao
oruja za obranu vlastitog autoriteta.
6. Bog nudi jedino milost. Vae rijei trebaju odraavati samo milost, jer to je ono to ste primili i
to je ono to trebate davati. Pravda je privremeni izlaz ili pokuaj da nauite znaenje milosti. Ona je po
prirodi prosudbena samo zato jer ste vi sposobni za nepravdu.
7. Govorio sam o razliitim simptomima, a na toj razini postoje gotovo bezbrojne varijacije.
Meutim, one imaju samo jedan uzrok: problem autoriteta. To je "korijen svakog zla". Svaki simptom
nastao od ega ukljuuje kontradikciju, jer je um podijeljen izmeu ega i Svetog Duha, tako da je sve to
ego uini nepotpuno i kontradiktorno. Taj neodrivi poloaj je posljedica problema autoriteta iz kojeg
mogu nastati jedino neshvatljive zamisli, budui prihvaa jednu nepojmljivu misao kao svoju premisu.
8. Pitanje autoriteta je ustvari pitanje autorstva. Kada imate problem autoriteta to je uvijek stoga
to vjerujete da ste vi tvorac sebe i projicirate svoje zablude na druge. Tako situaciju promatrate kao onu u
kojoj se ostali doslovno bore s vama za vae autorstvo. To je osnovna pogreka svih onih koji vjeruju da
su preoteli mo Boju. Ovo ih vjerovanje jako plai, ali Boga ne uznemirava previe. Meutim, On ga eli
odrijeiti, ne kako bi kaznio svoju djecu, ve samo stoga to zna da ih takvo vjerovanje ini nesretnima.

12

Boja djela su dobila svoje istinsko autorstvo, ali vi vie volite biti anonimni kada se odluite odvojiti od
Stvoritelja. Budui niste sigurni u svoje istinsko Autorstvo, vjerujete da je vae stvaranje bilo anonimno.
To vas stavlja u poloaj gdje se vjerovanje kako ste stvorili sebe ini znaajnim. Spor oko autorstva je u
vaim umovima ostavio toliku nesigurnost da moete posumnjati ak i u svoje postojanje.
9. Samo oni koji se odreknu svake elje za odbacivanjem znaju kako je njihovo vlastito
odbacivanje nemogue. Vi niste preoteli mo Boju, ali ste ju izgubili. Sreom, ako neto izgubimo to ne
znai da je i nestalo. To samo znai da se ne sjeate gdje je. Njegovo postojanje ne ovisi o vaoj
sposobnosti da ga prepoznate ili otkrijete. Mogue je promatrati stvarnost bez prosuivanja i jednostavno
znati da ona postoji.
10. Mir je prirodno nasljee duha. Svatko je slobodan odbiti prihvaanje tog nasljea, ali nije
slobodan ustanoviti to uistinu je njegovo nasljee. Problem o kojem svatko mora razmisliti je problem
osnovnog pitanja autorstva. Na kraju svaki strah dolazi, ponekad preko okolinih putova, zbog poricanja
Autorstva. Uvreda nikada nije usmjerena Bogu, ve onima koji Ga poriu. Poricati Njegovo Autorstvo
znai sebi poricati uzrok mira, tako da sebe vidite samo u dijelovima. Ova neobina percepcija jest
problem autoriteta.
11, Ne postoji nitko tko se ne osjea zatoenim na neki nain. Ukoliko je to rezultat njegove
slobodne volje, on mora uvidjeti da njegova volja nije slobodna, inae e u ovom poloaju kruno
rezoniranje postati prilino oigledno. Slobodna volja mora voditi do slobode. Prosudba uvijek zatvara jer
ona razdvaja dijelove realnosti nestabilnim stupnjevima elje. elje nisu injenice. elja sugerira kako
volja nije dovoljna. A ipak nitko razborit nee vjerovati je ono to elimo jednako stvarno kao i objekt
volje. Umjesto "Traite najprije Kraljevstvo Nebesko" recite "Volja vam je za Kraljevstvom Nebeskim" i
time ete rei "Znam to jesam i prihvaam svoje nasljee."

VII. Odnos Stvaranja i Slike o Sebi

1. Svaki sustav miljenja mora imati polazinu toku. On poinje ili injenjem ili stvaranjem,
razliku koju smo ve raspravili. Njihova slinost lei poput temelja u njihovoj snazi. Njihova razliitost
lei u onome to na njima poiva. Oba su kameni temeljci sustava vjerovanja po kojima ivimo. Pogreno
je vjerovati da je sustav miljenja koji se zasniva na laima slab. Nita to je uinilo dijete Boje nije bez
snage. Nuno je ovo razumjeti, inae neete moi pobjei iz zatvora kojeg ste sami nainili.
2. Ne moete rijeiti problem autoriteta podcjenjujui snagu svog uma. inei to vi varate sebe, a
to e vas povrijediti jer vi ustvari shvaate snagu uma. Vi takoer shvaate da ju ne moete oslabiti, kao
to ne moete oslabiti Boga. Ideja o "avlu" je zastraujua jer se ini kako je on izuzetno moan i
izuzetno aktivan. On se smatra silom koja se bori protiv Boga, u bitci za posjedovanjem njegovih djela.
avao zavarava laima i gradi kraljevstva u kojima je sve u izravnoj suprotnosti s Bogom. Ipak, on vie
privlai ljude nego ih odbija i oni su voljni "prodati" mu due zbog darova koji nemaju stvarnu vrijednost.
To apsolutno nema smisla.
3. Ve smo prije raspravljali o padu ili razdvajanju, ali je potrebno jasno razumjeti njegovo
znaenje. Razdvajanje je sustav miljenja koji je dovoljno stvaran u vremenu, ali ne i u vjenosti. Sva
vjerovanja vjerniku su stvarna. U simbolinom vrtu plod samo jednog drveta je bio "zabranjen". Ali Bog
to nije mogao zabraniti, inae ga ovjek ne bi mogao pojesti. Ako Bog poznaje svoju djecu, a ja vas
uvjeravam da je tako, bi li ih stavio u poziciju koja bi omoguavala njihovo unitenje? "Zabranjeno drvo"
je prozvano "drvetom, znanja". A Bog je stvorio znanje i slobodno ga dao svojim ljudima. Ovaj
simbolizam je objanjavan na razne naine, ali moete biti sigurni da je svako tumaenje koje prikazuje
Boga ili Njegova stvorenja sposobnima da unite svoju vlastitu svrhu pogreno.

13

4. Jesti plodove s drveta znanja je simboliki izraz prisvajanja sposobnosti samo-stvaranja. To je

jedino podruje u kojem Bog i Njegova stvorenja nisu suradnici. Vjerovanje da jesu je implicirano u
"pojmu o sebi" ili sklonosti sebstva da ini sliku o sebi. Slike se zapaaju, a ne znaju. Znanje ne moe
zavarati, a percepcija moe. Vi moete sebe smatrati samo-stvorivim, ali ne moete uiniti nita vie, ve
samo vjerovati u to. Ne moete to uiniti istinitim. Kao to sam ve rekao, kada konano ispravno
zapaate moete jedino biti sretni zbog toga. Meutim, do tada je vjerovanje da moete vie kamen
temeljac vaeg sustava razmiljanja i koristite svu svoju obranu protiv predodbi koje bi to mogle
osvijetliti. Jo uvijek vjerujete da ste vi slika vaeg vlastitog djelovanja. Va um se u ovoj toki razilazi sa
Svetim Duhom i problem se ne moe rijeiti sve dok vjerujete u neto to je doslovno neshvatljivu.
Upravo zbog toga vi ne moete stvarati i ispunjeni ste strahom zbog onoga to inite.
5. Um moe vjerovanje u razdvajanje prikazati vrlo stvarnim i zastraujuim, a to vjerovanje jest
"avao". Ono je mono, aktivno, unitavajue i jasno u suprotnosti s Bogom, jer doslovno porie Njegovo
Oinstvo. Pogledajte svoj ivot i vidite to je avao uinio. Ali morate razumjeti da e se to djelo
zasigurno razrijeiti u svjetlu istine, jer je njegova osnova la. Boje djelo, vae postojanje, jedini je temelj
koji se ne moe uzdrmati, jer je u njemu svjetlo. Vaa polazina toka je istina i vi se morate vratiti na svoj
poetak. Od tada je mnogo toga izgovoreno, ali se nita ustvari nije dogodilo. Vae Sebstvo je jo uvijek u
miru, iako vam je um u sukobu. Jo se niste vratili dovoljno unatrag i zato se toliko bojite. to se vie
pribliavate poetku, nad sobom osjeate strah od unitenja vaeg sustava razmiljanja, kao da je strah od
smrti. Smrt ne postoji ali postoji vjerovanje u smrt.
6. Grana koja ne donosi plodove biti e odsjeena i osuit e se. Budite sretni! Svjetlost e zasjati
iz istinskog Temelja ivota i va sustav miljenja biti e ispravljen. Drukije on ne moe opstati. Vi koji se
bojite spasa birate smrt. ivot i smrt, svjetlost i tama, znanje i percepcija su nepomirljivi. Vjerovati da se
oni mogu pomiriti znai vjerovati da se Bog i Njegov Sin ne mogu pomiriti. Jedino je jednost znanja
slobodna od sukoba. Vae kraljevstvo nije od ovoga svijeta jer vam je dano onkraj ovog svijeta. Samo u
ovom svijetu iluzija o problemu autoriteta ima znaenje. Svijet ne naputamo smru ve istinom, a istinu
mogu znati oni za koje je Kraljevstvo bilo stvoreno i na koje eka.

14

POGLAVLJE 4

ILUZIJE EGA
Uvod

1. Biblija govori da trebate ii s bratom dvostruko dalje od onoga to on trai. To doista ne znai
da ga koite na njegovom putovanju. Isto tako, predanost bratu ne moe koiti vas. Ona moe voditi
jedino zajednikom napretku. Posljedica istinske predanosti je nadahnue, rije koja je, ako ju pravilno
shvatimo, u suprotnosti s naporom. Biti zamoren znai biti maloduan, biti nadahnut znai biti u duhu. Biti
egocentrian takoer znai biti maloduan, ali biti okrenut sebi u ispravnom smislu znai biti nadahnut ili
biti u duhu. Oni koji su uistinu nadahnuti su prosvijetljeni i ne mogu boraviti u tami.
2. Moete govoriti iz duha ili iz ega, kako odaberete. Ukoliko govorite iz duha izabrali ste Budi
miran i znaj da sam ja Bog. Ove rijei su nadahnute jer one odraavaju znanje. Ukoliko govorite iz ega vi
odbacujete znanje umjesto da ga potvrujete i na taj nain sebe inite malodunim. Nemojte kretati na
beskorisna putovanja jer ona su uistinu uzaludna. Ego ih moda prieljkuje, ali se duh ne moe uputati u
tako neto jer on se nikada ne eli odvojiti od svojeg Temelja.
3. Putovanje na kri trebalo bi biti posljednje beskorisno putovanje. Nemojte se na njemu
zadravati, ve ga po zavretku odbacite. Ukoliko ga moete prihvatiti kao vlastito posljednje beskorisno
putovanje, vi se takoer moete slobodno prikljuiti mojem uskrsnuu. Dok tako ne uinite va je ivot
uistinu bezvrijedan. On tek nanovo stavlja na snagu razdvajanje, gubitak moi, uzaludne pokuaje ega za
nadoknadom i konano raspee tijela ili smrt. Takva ponavljanja su beskrajna sve dok ih se dobrovoljno
ne odreknemo. Nemojte initi jadnu pogreku pribijanja uz stari hrapavi kri. Jedina poruka raspea je
ta da kri moete savladati. Do tada moete se slobodno i dati razapeti koliko esto to elite. To nije
evanelje koje sam vam namjeravao ponuditi. Mi moramo krenuti na jo jedno putovanje i ukoliko budete
paljivo itali ove poduke one e vam pomoi da se pripremite za nj.

15

I. Ispravno Pouavanje i Ispravno Uenje

l . Dobar uitelj pojanjava svoje ideje i uvruje ih svojim pouavanjem. Uitelj i uenik su
slini u postupku uenja. Oni su u istom redu uenja i ukoliko ne dijele svoje poduke nedostajat e im
uvjerljivosti. Dobar uitelj mora vjerovati u ideje koje pouava, ali mora udovoljiti jo jednom uvjetu; on
mora vjerovati uenicima kojima prenosi svoje ideje.
2. Mnogi uvaju strau nad svojim zamislima jer ele zatititi svoje sustave miljenja onakvima
kakvi jesu, a uenje znai promjenu. Promjena uvijek plai one koji su odvojeni, jer ju ne mogu zamisliti
kao korak prema iscjeljenju razdvajanja. Oni uenje uvijek promatraju kao korak prema daljnjem
razdvajanju, jer je razdvajanje bilo njihovo prvo iskustvo promjene. Vjerujete da ete, ukoliko ne
dozvolite promjenama da uu u va ego, nai mir. Ova duboka zabuna je mogua samo ako smatrate da
jedan sustav miljenja moe stajati na dva temelja. Iz ega nita ne moe dosei duh i nita ne moe dosei
ego iz duha. Duh ne moe niti ojaati ego niti umanjiti sukob unutar njega. Ego jest kontradikcija. Vae
sebstvo i Sebstvo Boga jesu u suprotnosti. Oni su u suprotnosti u izvoru, smjeru i ishodu. Oni su u osnovi
nepomirljivi, jer duh ne moe promatrati, a ego ne moe znati. Stoga oni nisu u komunikaciji i nikada ni
ne mogu biti. Ipak, ego moe uiti, iako njegov tvorac moe biti zaveden. Meutim, on ne moe uiniti
potpuno beivotnim ono emu je podaren ivot.
3. Duh ne mora biti vrst, ali ego mora biti. Uenje se na kraju smatra zastraujuim jer ono vodi
do odricanja, a ne unitenja ega za svjetlost duha. To je promjena koje se ego mora bojati, jer on ne dijeli
moju blagost. Moja je lekcija bila poput vae i, jer sam ju nauio, ja ju mogu pouavati. Ja nikada neu
napadati va ego, ali vas pokuavam pouiti kako je nastao njegov sustav miljenja. Kada vas podsjetim
na vae istinsko stvaranje, va ego moe samo reagirati sa strahom.
4. Pouavanje i uenje su sada vaa najvea snaga, jer vam oni omoguavaju da izmijenite svoj
um. Pomognite i drugima u tome. Odbijanjem promjene uma vi neete dokazati da se razdvajanje nije
dogodilo. Sanjar koji sumnja u stvarnost svog sna dok jo sanja ne lijei uistinu svoj podijeljen um. Vi
sanjate o razdvojenom egu i vjerujete u svijet koji na njemu poiva. To je za vas vrlo stvarno. Vi to ne
moete razrijeiti ako o tome ne promijenite miljenje. Ukoliko ste voljni odrei se uloge uvara vaeg
sustava miljenja i Otvoriti ga meni, ja u ga vrlo njeno ispraviti i povesti vas natrag Bogu.
5. Svaki dobri uitelj nada se da e svojim uenicima prenijeti dovoljno svog uenja da ga oni
jednog dana vie nee trebati. To je jedini pravi cilj uitelja. Nemogue je uvjeriti ego u to, jer to ide
protiv svih njegovih zakona. No, prisjetite se da su zakoni postavljeni kako bi zatitili kontinuitet sustava
u koji vjeruje zakonodavac. Prirodno je da ego pokuava zatititi sebe kada ste ga ve stvorili, ali nije
prirodno da vi elite potivati njegove zakone ako u njih ne vjerujete. Ego ne moe birati zbog prirode
svog porijekla. Vi moete, zbog prirode svojeg.
6. Ega se mogu sukobiti u bilo kojoj situaciji, a duh se uope ne moe sukobiti. Ukoliko
promatrate uitelja samo kao vei ego bojat ete se, jer poveati ego znailo bi poveati tjeskobu zbog
razdvajanja. Ja u pouavati s vama i ivjeti s vama ako ete vi misliti sa mnom, ali moj e cilj uvijek biti
da vas konano odrijeim potrebe za uiteljem. To je u suprotnosti s ciljem uitelja okrenutog egu. On se
bavi djelovanjem svog ega na ego drugih ljudi i stoga tumai njihovo meusobno djelovanje kao nain
ouvanja ega. Ja se ne bih mogao posvetiti pouavanju kada bih u to vjerovao, niti ete vi postati predani
uitelji sve dok u to vjerujete. Mene neprestano smatraju uiteljem kojeg treba ili uzvisiti ili odbaciti, ali ja
ne prihvaam niti jednu od tih percepcija.
7. Vaa vrijednost nije uspostavljena pouavanjem niti uenjem. Vau vrijednost je ustanovio
Bog. Dok to osporavate sve to inite bit e zastraujue, a posebno situacije podvrgnute vjerovanju u
superiornost i inferiornost. Uitelji moraju biti strpljivi i ponavljati svoje lekcije sve dok ne budu nauene.
Ja sam voljan tako initi, jer nemam pravo odrediti granice vaeg uenja. Jo jednom, nita to radite ili
mislite ili elite ili inite nije nuno za uspostavljanje vae vrijednosti. O ovome se ne raspravlja osim u

16

zabludama. Va ego nikada nije u opasnosti jer ga Bog nije stvorio. Va duh nije nikada u opasnosti jer ga
je stvorio Bog. Svaka nejasnost po tom pitanju je. zabluda i sve dok postoji nije mogu nikakav oblik
predanosti.
8. Ego pokuava iskoristiti svaku priliku u obliku pohvale sebi kako b prevladao svoje sumnje. On
e ostati pod sumnjom sve dok vjerujete u njegovo postojanje. Vi koji ste ga nainili ne moete mu
vjerovati, jer pri ispravnom razmiljanju vi razumijete da on nije stvaran. Jedino razborito rjeenje je ne
pokuavati izmijeniti stvarnost, to bi bio uistinu zastrauju pokuaj, ve prihvatiti ju kakva jest. Vi ste
dio stvarnosti koja stoji nepromijenjena izvan dosega vaeg ega, ali lako dostupna duhu. Kada se bojite,
budite mirni znajte da je Bog stvaran, a vi ste Njegov voljeni Sin s kojim je On zadovoljan. Nemojte
dozvoliti da va ego to osporava jer ego ne moe poznati neto to je toliko izvan njegovog dometa kao to
ste vi.
9. Bog nije tvorac straha. Vi jeste. Vi ste odabrali stvarati drukije od Njega i stoga ste stvorili
strah za sebe. Vi niste u miru jer ne ispunjavate svoju ulogu. Bog vam je dao uzvienu ulogu koju vi ne
ispunjavate. Umjesto toga, va ego je izabrao strah. Kad se probudite neete ovo moi razumjeti jer to je
doslovno nevjerojatno. Sada nemojte vjerovati u nevjerojatno. Bile kakav pokuaj poveavanja njegove
vjerojatnosti je samo odgaanje neizbjenog. Rije neizbjeno je za ego zastraujua, ali radosna za
duh. Bog je neizbjean i ne moete Ga izbjei kao to ne moete izbjei sebe.
10. Ego se plai radosti duha, jer jednom kada ju osjetite skinuti ete svaku zatitu s ega i ostati
potpuno bez ulaganja u strah. Vae ulaganje je sada veliko jer je strah svjedok razdvajanja, a va se ego
raduje kada mu vi svjedoite. Napustite ga! Nemojte ga sluati i nemojte ga uvati. Sluajte samo Boga
koji je, ba kao i duh kojeg je stvorio, nesposoban za prijevaru. Oslobodite sebe i oslobodite druge.
Nemojte prikazivati svoju lanu i bezvrijednu sliku drugima, a ni sami ne prihvaajte takvu sliku drugih.
11. Ego je za vas izgradio otrcan i nezakriljen dom, jer on ne moe drukije graditi. Nemojte se
truditi da ta osiromaena kua stoji. Njena slabost je vaa snaga. Samo Bog je mogao nainiti dom
dostojan Njegovih stvorenja koji su Ga odluili napustiti svojim vlastitim izvlatenjem. Ipak, Njegov dom
e stajati zauvijek, spreman za vas kada odluite ui u nj. U to moete biti potpuno sigurni. Bog ne moe
stvoriti neto to je prolazno ba kao to ego ne moe nainiti neto to je vjeno.
12. Iz svog ega vi ne moete uiniti nita kako bi spasili sebe ili druge, ali iz duha moete initi
sve za spasenje oboje. Poniznost je poduka za ego, a ne za duh. Duh je izvan poniznosti jer on prepoznaje
Njegov sjaj i rado prosipa Njegovu svjetlost posvuda. Ponizni e naslijediti Zemlju jer je njihov ego
skroman i to im daje ispravniju percepciju. Kraljevstvo Nebesko je pravo duha ija su ljepota i
dostojanstvo izvan svake sumnje i iznad opaanja i zauvijek stoje kao znak ljubavi Boje za Njegova
stvorenja, koja su u potpunosti dostojna Njega i samo Njega. Nita drugo nije dovoljno vrijedno da bi bilo
poklon stvorenjima Boga samog.
13. Ako poelite, ja u nai zamjenu za va ego, ali nikada za va duh. Otac moe biti miran ako
ostavi dijete sa starijim bratom koji se pokazao odgovornim, ali to ne podrazumijeva nejasnou glede
djetetova porijekla. Brat moe zatititi djetetovo tijelo i njegov ego, ali on sebe ne brka za oca zbog toga
to radi. Moete mi povjeriti svoje tijelo i svoj ego samo zato jer vam to omoguuje da se njima ne bavite,
a meni dozvoljava da vas pouim o njihovoj nevanosti. Ne bih vam mogao objasniti njihov znaaj da i
sam nisam jednom bio namamljen vjerovati u njih. Primimo se uenja te lekcije zajedno kako bi se
zajedno mogli od njih osloboditi. Meni su potrebni predani uitelji koji e dijeliti moj cilj iscjeljenja uma.
Duh je daleko iznad potrebe zatite, vae ili moje. Sjetite se ovoga:
U ovome svijetu nisu vam potrebne nevolje jer ja sam pobijedio svijet.
Zbog toga vi trebate biti dobre volje.

17

II. Ego i Lana Autonomija

1. Razumno je upitati se kako je um ikada mogao stvoriti ego. Ustvari, to je najbolje pitanje koje
moete postaviti. Meutim, nema smisla davati odgovor u smislu prolosti jer prolost nije vana, a
povijest ne bi postojala kada se iste pogreke ne bi ponavljale u sadanjosti. Apstraktno miljenje primjenjuje se na znanje jer je znanje u potpunosti neosobno, a primjeri su nevani za njegovo
razumijevanje. Meutim, percepcija je uvijek specifina i stoga prilino konkretna.
2. Svatko ini ego ili sebstvo za sebe i postaje predmetom brojnih varijacija zbog svoje
nestabilnosti. On takoer stvara ego drugim ljudima koje promatra, to je jednako promjenjivo. Njihovo
meusobno djelovanje je postupak koji mijenja oboje, jer njih nije nainio Nepromjenjivi. Vano je
razumjeti da se ova promjena moe dogoditi i dogaa se jednako spremno kada doe do meusobnog
djelovanja u mislima kao i kada je ukljuena fizika bliskost. Razmiljanje o drugom egu jednako je
uinkovito u mijenjanju relativne percepcije kao i meusobno fiziko djelovanje. To je najbolji primjer d
je ego samo zamisao, a ne injenica.
3. Vae stanje uma je dobar primjer koji pokazuje kako je nastao ego. Kada odbacite znanje to je
kao da ga nikada niste ni imali. To je toliko oigledno da je potrebno samo priznati kako bi se vidjelo da
se to doista dogaa Ako se to dogaa u sadanjosti, zato nas iznenauje da se isto dogodilo u prolosti?
Iznenaenje je razumna reakcija na nepoznato, iako se teko javlja kao odgovor na neto to se ponavlja s
tolikom upornou. Ali nemojte zaboraviti da um ne mora funkcionirati na taj nain, iako sada tako
funkcionira.
4. Razmiljajte o ljubavi koju ivotinje pokazuju za svoje potomstvo i potrebu koju osjeaju da ih
zatite. To je stoga to ih smatraju dijelom sebe. Nitko ne odbacuje neto to smatra dijelom sebe. Vi
reagirate na svoj ego slino onome kako Bog reagira na svoja stvorenja, s ljubavlju, zatitom i blagou.
Vae reakcije na sebstvo koje ste nainili ne iznenauju. Ustvari one podsjeaju na razne naine kako ete
jednog dana reagirati na svoja prava djela, koja su bezvremenska ba kao i vi. Pitanje nije kako vi
reagirate na ego, ve ono to vjerujete da jeste. Vjerovanje je funkcija ega i sve dok je vae porijeklo
otvoreno za vjerovanje vi ga promatrate sa stajalita ega Kada pouavanje vie ne bude potrebno vi ete
samo poznavati Boga. Vjerovanje da postoji neki drugi nain zapaanja je najuzvienija ideja za koju je
razmiljanje ega sposobno. To je stoga to ona sadri nagovjetaj priznavanja da ego nije sebstvo.
5. Potkopavanje sustava miljenja ega vjerojatno se smatra bolnim, iako nije tako. Mala djeca
vrite od bijesa ako im oduzmete no ili kare, premda se mogu ozlijediti ako to ne uinite. U tom smislu
vi ste jo uvijek dijete Nemate osjeaj istinskog samo-ouvanja i lako ete odluiti da vam je potrebno
upravo ono to e vas najvie povrijediti. No, priznali vi to ili ne, vi ste pristali sudjelovati u naporu da
postanete ujedno i bezopasni i usluni, atributi koji moraju ii zajedno. ak i u odnosu na to, vai su
stavovi nuno u sukobu jer se svi stavovi zasnivaju na egu. To nee potrajati. Budite malo strpljivi i sjetite
se da je posljedica pouzdana kao i Bog.
6. Samo oni koji imaju istinski i trajni osjeaj obilja mogu biti istinski milostivi. To je oito ako
pogledate to je ukljueno. Ako dajete sve tada ego podrazumijeva da ete vi morati biti bez toga. Kada
povezujete davanje sa rtvom, dajete samo zato to vjerujete da na neki nain dobivate neto bolje, pa
stoga moete biti bez toga to dajete. Davanje radi dobitka je neizbjeni zakon ega, koji uvijek
procjenjuje sebe u odnosu na ego ostalih. On je stoga neprestano zaokupljen vjerovanjem u oskudicu iz
koje je nastao. Njegova cjelokupna percepcija ostalih ega kao stvarnih je samo pokuaj uvjeravanja sebe
kako je i on stvaran. Samouvaavanje u smislu ega znai jedino to da ego obmanuo sebe prihvaanjem
svoje stvarnosti i stoga je privremeno manje grabeljiv. To samouvaavanje je uvijek osjetljivo na stres,
izraz koji se odnosi na bilo koju uoenu prijetnju postojanju ega.
7. Ego doslovno ivi od usporedbi. Jednakost ne ulazi u njegov domet, a milostivost postaje
nemogua. Egu nikada ne ponestaje obilja jer je nastao kao zamjena za nj. Zbog toga je pojam

18

dobivanja nastao u sustavu miljenja ega. Apetit je mehanizam dobivanja koji predstavlja potrebu ega
za potvrivanjem. To je jednako istinito za apetite tijela kao i za takozvane vie potrebe ega. Apetiti
tijela nisu fizikog porijekla. Ego tijelo smatra svojim domom i pokuava zadovoljiti sebe preko tijela. Ali
pomisao da je to nemogue je odluka uma, koji je postao potpuno smeten po pitanju toga to je stvarno
mogue.
8. Ego vjeruje da je potpuno samostalan, to je samo drugi nain opisivanja kako on zamilja
svoje porijeklo. To je toliko zastraujue stanje da se on moe samo okrenuti drugim egoima i pokuati se
s njima ujediniti u jadnom pokuaju prepoznavanja ili napasti ih u jednako jadnom iskazivanju snage.
Meutim, nije slobodan za pretpostavku sumnji, jer je pretpostavka njegov temelj. Ego je vjerovanje uma
da je potpuno samostalan. Neprestani pokuaji ega da dobije priznanje duha i tako uspostavi svoje vlastito
postojanje su uzaludni. Duh je u svom znanju nesvjestan ega. On ga ne napada, on ga jednostavno uope
ne moe zamisliti. Dok je ego u jednakoj mjeri nesvjestan duha, on sebe promatra kao odbaenog od
neeg veeg od sebe. Zbog toga samouvaavanje u smislu ega mora biti zabluda. Boja stvorenja ne
stvaraju mitove, iako se kreativni napor moe pretvoriti u mitologiju. Meutim to se moe dogoditi samo
pod jednim uvjetom; ono to tako nastaje vie nije kreativno. Mitovi su u potpunosti perceptivni i toliko su
nejasnog oblika; po svojoj prirodi su karakteristino podijeljeni na dobro i zlo, tako da i najdobronamjerniji od njih ima zastraujue konotacije.
9. Mitovi i magija su blisko povezani, budui su mitovi obino vezani uz porijeklo ega, a magija
uz moi koje ego sebi pripisuje. Mitoloki sustavi openito ukljuuju neke izvjetaje o stvaranju i
povezuju ih s posebnim oblikom magije. Takozvana borba za opstanak je samo borba ega da sauva
sebe i svoje tumaenje vlastitog poetka. Taj poetak se obino povezuje s fizikim roenjem, jer je teko
utvrditi postojanje ega prije tog trenutka. Oni koji su vie okrenuti prema religioznom egu moda
vjeruju da je prije postojala dua i da e postojati i dalje nakon to je privremeno zapala u ivot ega. Neki
ak vjeruju da e dua biti kanjena zbog tog pada. Meutim, spas se ne odnosi na duh, koji nije u
opasnosti i ne treba ga spaavati.
10. Spas nije drugo nego ispravno miljenje, to nije Jedno-umnost Svetog Duha, ali ga treba
postii prije nego se Jedno-umnost ponovno uspostavi. Ispravno miljenje automatski vodi do slijedeeg
koraka, jer ispravna percepcija je suglasno nenapadaka, pa je stoga pogreno miljenje izbrisano. Ego ne
moe preivjeti bez prosuivanja i prema tome se odlae. Um tada ima samo jedan pravac kojim moe ii.
Njegov smjer je uvijek automatski, jer on samo moe biti upravljan sustavom miljenja pri kojem ustraje.
11. Ne moemo preesto naglaavati kako je ispravljanje opaanja tek privremeni izlaz. To je
potrebno jedino stoga to pogrena percepcija blokira znanje, dok je ispravna percepcija put koji vodi
prema njemu. Cjelokupna, vrijednost ispravne percepcije lei u neizbjenom razumijevanju da je svaka
percepcija nepotrebna. Tako se potpuno ukida blokada. Moete se pitati kako je to mogue postii sve dok
naizgled ivite u ovom svijetu. To je razumno pitanje. Meutim, morate paziti da to doista shvatite. Tko
ste to vi koji ivite u ovome svijetu? Duh je besmrtan, a besmrtnost je trajno stanje. To je istinito sada,
oduvijek je bilo i zauvijek e biti, jer ne podrazumijeva nikakve promjene. To nije kontinuum, niti ga je
mogue razumjeti usporeivanjem sa suprotnim. Znanje nikada ne ukljuuje usporedbu. U tome se on
razlikuje od svega ostalog to um moe shvatiti.

III. Ljubav bez Sukoba

1. Teko je razumjeti to Kraljevstvo Nebesko je u vama doista znai. To je stoga to to ego ne

moe razumjeti; on to tumai kao da se neto izvana nalazi unutra, a to ne znai nita. Rije unutra je
nepotrebna. Vi jeste Kraljevstvo Nebesko. to je drugo osim vas Stvoritelj stvorio i to je drugo osim vas
Njegovo Kraljevstvo? To je sva poruka Pokajanja: poruka koja u svojoj cjelokupnosti prelazi zbroj svojih

19

dijelova. I vi imate Kraljevstvo koje je stvorio va duh. On nije prestao stvarati zbog iluzija ega. Vaa
djela nisu bez oca kao to niste ni vi. Va ego i va duh nikada nee biti suradnici, ali va duh i va
Stvoritelj e to uvijek biti. Budite uvjereni da su vaa djela jednako sigurna kao i vi.
Kraljevstvo je potpuno ujedinjeno i potpuno
zatieno i ego nee nadvladati. Amen.
2. Ovo je napisano u obliku molitve jer koristi u trenucima iskuenja. To je deklaracija
nezavisnosti. Ukoliko ju u potpunosti shvatite vidjet ete da je vrlo korisna. Razlog iz kojeg vam je
potrebna moja pomo je to to ne priznajete svog Vodia i stoga vam je potrebno vodstvo. Moja uloga je
odvojiti istinito od lanog, kako bi istina mogla probiti barijere koje je postavio ego i zasjati u vaem umu.
Ego ne moe nadvladati nae ujedinjene snage.
3. Sigurno je do sada postalo oigledno zato ego duh smatra neprijateljem. Ego je nastao iz
razdvajanja i njegovo neprekidno postojanje ovisi o vaem neprekidnom vjerovanju u razdvajanje. Ego
vam mora ponuditi neku vrstu nagrade za odravanje ovog vjerovanja. Sve to on moe ponuditi je osjeaj
privremenog postojanja, koji zapoinje njegovim poetkom i zavrava njegovim zavretkom. On vam
govori da je ovaj ivot vae postojanje jer je to njegovo postojanje. Nasuprot ovog osjeaja privremenog
postojanja, duh vam nudi znanje o stalnosti i nepokolebljivom biu. Nitko tko je iskusio ovo otkrivenje
nikada vie nee potpuno vjerovati egu. Kako moe njegova siromana ponuda prevladati velianstveni
dar Boji?
4. Vi koji se poistovjeujete s egom ne moete vjerovati da vas Bog voli. Vi ne volite ono to ste
uinili, a to to ste uinili ne voli vas. Budui je nastao poricanjem Oca, ego ne osjea privrenost prema
svome tvorcu. Vi ne moete zaeti pravi odnos koji postoj i izmeu Boga i Njegovih stvorenja zbog
mrnje koju osjeate prema sebstvu onakvom kakvo ste stvorili. Vi na ego prebacujete odluku o
razdvajanju, a to se sukobljava s ljubavlju koju osjeate za njega jer ste ga vi nainili. Niti jedna ljubav u
ovome svijetu nije bez takve podvojenosti, a budui niti jedan ego nije iskusio ljubav bez podvojenosti ta
ideja je izvan njegovog razumijevanja. Ljubav e odmah ui u bilo koji um koji to istinski poeli, ali on to
uistinu mora eljeti. To znai da on to eli bez podvojenosti, a ta vrsta elje je u potpunosti bez nagona
ega za dobivanjem
5. Postoji odreena vrsta iskustva toliko razliita od bilo ega to ego moe ponuditi, da ju nikada
neete poeljeti prekriti ili ponovo sakriti. Potrebno je ponoviti da je razlog zbog kojeg svjetlost ne moe
ui, vae vjerovanje u tamu i sakrivanje. Biblija nudi mnoge aluzije na nemjerljive darove koji su
pripremljeni za vas, ali koje morate zatraiti. To nije uvjet poput onih koje postavlja ego. To je
velianstveni uvjet onoga to vi jeste.
6. Niti jedna sila osim vae vlastite volje nije dovoljno jaka ili dostojna da vas vodi. U tome ste
slobodni kao to je Bog slobodan i takvi trebate ostati zauvijek. Zamolimo Oca u moje ime da i dalje
budete brini prema Njegovoj ljubavi prema vama i vaoj prema Njemu. On nikada nije propustio
udovoljiti ovom zahtjevu, jer njime se trai samo ono to je On ve izvolio. Oni koji istinski pitaju uvijek
dobivaju odgovor. Nemaj drugih bogova jer drugi niti ne postoje.
7. Nikada vam nije palo na pamet da se odreknete svih ideja koje ste ikada imali, a koje se
suprotstavljaju znanju. Vi zadravate tisue sitnih mrvica straha koje spreavaju ulazak Svetome. Svjetlost
ne moe prodrijeti kroz zidove koje ste nainili kako bi blokirali put i nije voljna unititi ono to ste vi
nainili. Nitko ne moe vidjeti kroz zid, ali ga ja mogu zaobii. Pazite se, mrvica straha, jer me inae
neete moi traiti da to uinim. Ja vam mogu pomoi jedino na nain kako nas je na Otac stvorio. Ja u
vas voljeti i potivati i paziti na ono to ste nainili, ali neu to podravati ukoliko nije istinito. Ja vas
nikada neu napustiti vie nego bi to uinio Bog, ali moram ekati dok vi sami odluite napustiti sebe. Jer
ekam u ljubavi, a ne nestrpljenju, vi ete me sigurno iskreno potraiti. Ja u se odazvati na samo jedan
jasan poziv.
8. Gledajte paljivo i vidite to je to to uistinu traite. U tome budite vrlo iskreni sa sobom, jer ne
smijemo nita kriti jedni od drugih. Ukoliko istinski pokuate tako uiniti, poduzeli ste prvi korak u
pripremanju svog uma za ulazak Svetoga. Mi emo se za to pripremiti zajedno, jer jednom kada doe, vi

20

ete biti spremni pomoi mi pripremiti ostale za Njegov dolazak. Koliko dugo ete Mu uskraivati
Njegovo Kraljevstvo?
9. U vaem umu je, iako ego to porie, izjava vaeg oslobaanja. Bog vam je dao sve. Ova
injenica znai da ego ne postoji i to ga ozbiljno plai. U govoru ega, imati i biti imaju razliito
znaenje, ali oni su jednaki Duhu Svetome. Sveti Duh zna da vi ujedno i imate sve i jeste sve. Bilo kakva
razlika u tom smislu ima znaenje samo kada je ideja dobivanja, ime se podrazumijeva nedostatak, ve
bila prihvaena. Zbog toga mi ne pravimo razliku izmeu imati Kraljevstvo Boje i biti Kraljevstvo Boje.
10. Mirno bie Bojeg Kraljevstva, savreno svjesno u vaem razboritom umu, je bezobzirno
prognano iz dijela uma kojim vlada ego. Ego je oajan jer se suprotstavlja doslovno nepobjedivoj premoi,
bilo da spavate ili ste budni. Razmislite koliko ste mnogo budne svijesti bili voljni upotrijebiti kako bi
zatitili svoj ego, a kako malo da bi zatitili svoje ispravno razmiljanje. Samo bi se maloumnik odluio
vjerovati ono to nije istinito a zatim titio to vjerovanje po cijenu istine.

IV. Tako Ne Treba Biti

1. Ukoliko ne moete uti Glas Boji, to je stoga to ste odabrali ne sluati. Vai stavovi, osjeaji i
ponaanje pokazuju da sluate glas ega. Ipak, vi tako elite. To ste spremni sauvati i spasiti. Va um je
ispunjen shemama spaavanja lica svog ega i ne traite lice Krista. Ogledalo u kojem se ogleda ego je
zaista tamno. Kako on moe odravati varku svog postojanja osim pomou ogledala? Ali, mjesto u kojem
ete traiti sebe ovisi o vama.
2. Rekao sam da ne moete izmijeniti svoj um promjenom svog ponaanja, ali sam takoer mnogo
puta rekao da moete promijeniti svoj um. Kada vam raspoloenje kae da ste odabrali krivo, a to je svaki
put kada niste radosni, tada znajte da tako ne treba biti. U svakom sluaju, pomislili ste krivo o bratu kojeg
je Bog stvorio i promatrate slike koje stvara va ego u zatamnjenom staklu. Promislite iskreno to ste
pomislili, a to Bog ne bi pomislio; to niste pomislili a Bog bi. Iskreno pretraite sve to ste uinili ili
niste uinili i tada izmijenite um i mislite poput Boga. Izgleda kao da je to teko izvesti, ali je mnogo lake
nego razmiljati suprotno tome. Va um je jedno s Bojim. Ako to poriemo i razmiljamo drukije
odravamo na ego, ali istovremeno doslovno stvaramo raskol u naem umu. Kao brat pun ljubavi ja
brinem za va um i pourujem da slijedite moj primjer dok promatrate sebe i svog brata i pritom vidite u
jednom i u drugom velianstvena djela slavnog Oca.
3. Kada ste tuni, znajte da tako ne treba biti. Depresija dolazi iz osjeaja da ste lieni neega to
elite, a nemate. Prisjetite se da vas jedino vlastite odluke toga liavaju, a zatim odluite drukije.
4. Kada ste tjeskobni, shvatite da tjeskoba dolazi iz hirovitosti ega i znajte da tako ne treba biti.
Moete biti jednako budni protiv zapovijedi ega kao i za njih.
5. Kada se osjeate krivima, prisjetite se da je ego doista prekrio zakone Boje, ali vi niste.
Prepustite grijehe ega meni. Zbog toga postoji Pokajanje. No, dok ne promijenite miljenje o onima
koje je va ego povrijedio, Pokajanje vas ne moe osloboditi. Dok se osjeate krivima, vi ste u vlasti ega,
jer jedino ego moe iskusiti krivnju. Tako ne treba biti.
6. Pazite se iskuenja ega i nemojte dozvoliti da vas zavara. On vam nita ne nudi. Kada se
odreknete ovog dobrovoljnog maloduja, vidjet ete kako se um moe usredotoiti, nadii umor i izlijeiti
se. Ipak, niste jo dovoljno budni protiv zahtjeva ega da bi se oslobodili. Tako ne treba biti.
7. Lako je postii naviku povezivanja s Bogom i Njegovim stvorenjima ukoliko aktivno odbijete
dopustiti klizanje uma. Problem nije u koncentraciji ve u vjerovanju da nitko, ukljuujui i vas, nije
dostojan dosljednog napora. Budite uz mene dosljedno protiv te varke i nemojte dozvoliti takvom otrcanom vjerovanju da vas vrati natrag. Maloduni su beskorisni sebi i meni, a jedino ego moe postati
maloduan.

21

8. Jeste li zaista razmiljali koliko ste imali prilika za radost i koliko ste ih odbili? Mo Sina
Bojeg nema granica, ali on moe ograniiti izraz svoje moi onoliko koliko sam odabere. Va um i moj
mogu se ujediniti i sjajem istjerati ego, putajui snagu Boga u sve to mislite i inite. Nemojte pristati na
manje od toga i odbijte prihvatiti neto drugo za svoj cilj. Paljivo uvajte svoj um od bilo kakvih
vjerovanja koja bi prijeila njegovo ostvarenje i odmaknite se od njih. Prosudite svojim osjeajima koliko
ste to dobro uinili jer to je jedina pravilna upotreba prosudbe. Prosudba, kao i bilo koji drugi oblik
obrane, moe se koristiti za napad i za zatitu; ona moe povrijediti i lijeiti. Ego treba staviti na prosudbu
i procijeniti ga manjkavim. Bez nae privrenosti, zatite i ljubavi, ego ne moe postojati. Neka bude
uistinu na prosudbi i skinite s njega privrenost, zatitu i ljubav.
9. Vi ste ogledalo istine u kojem sam Bog blista savrenom svjetlou. Tamnom staklu ega trebate
samo rei Ja neu tamo gledati jer znam da te slike nisu istinite. Zatim dozvolite da Sveti sjaji na vas u
miru znajui da to i samo tako treba biti. Njegov um je sjao na vas pri vaem stvaranju i podario ivot
vaem umu. Njegov um jo uvijek sja na nas i to mora initi kroz vas. Va ego ga u tome ne moe
sprijeiti, ali moe sprijeiti vas da mu dozvolite da sjaji kroz vas.
10. Prvi Dolazak Krista je samo drugi naziv za stvaranje, jer Krist je Sin Boji. Drugi Dolazak
Krista ne znai drugo ve zavretak vladavine ega i iscjeljenje uma. Ja sam poput vas stvoren u Prvom i
pozvao sam vas da mi se pridruite u Drugom. Ja sam zaduen za Drugi Dolazak, a moja prosudba, koja
se koristi samo za zatitu, ne moe biti pogrena jer nikada ne napada. Vaa moe biti toliko iskrivljena da
vjerujete kako sam pogrijeio izabravi vas. Uvjeravam vas da je to pogreka vaeg ega. Nemojte ju
zamijeniti s poniznou. Va vas ego pokuava uvjeriti da je stvaran, a da ja nisam; jer ako ja jesam
stvaran nisam stvarniji od vas. To znanje, a ja vas uvjeravam da to jest znanje, znai da je Krist stigao u
va um i iscijelio ga.
11. Ja ne napadam va ego. Ja radim s vaim viim umom, domom Svetog Duha, spavali ili bili
budni, ba kao to va ego ini s vaim niim umom, koji je njegov dom. Ja sam vaa budnost, jer vi ste
previe zbunjeni da biste prepoznali vlastitu nadu. Ja ne grijeim. Va um e odabrati ujedinjenje s mojim,
a zajedno smo nepobjedivi. Vi i va brat ete ipak doi zajedno u moje ime i vratit e se vaa razboritost.
Dizao sam mrtve znajui da je ivot vjeni atribut svega to je ivi Bog stvorio. Zato mislite da mi je tee
nadahnuti malodune ili stabilizirati nestabilne? Ja ne vjerujem da postoji red tekoa u udima; vi to
vjerujete. Ja sam pozvao, a vi ete se odazvati. Ja shvaam da su uda prirodna, jer su ona izrazi ljubavi.
Moj poziv vama je jednako prirodan kao i va odaziv. I jednako neizbjean.

V. Iluzija Ega i Tijela

1. Sve stvari djeluju zauvijek zajedno. Nema iznimaka osim u prosudbi ega. Ego je maksimalno
budan pri odreivanju emu dozvoliti pristup u svijest, a na taj nain se ne odrava uravnoteen um. Ego
se dalje izbacuje iz ravnotee jer zadrava svoju primarnu motivaciju iz vae svijesti i uzdie prevlast kontrole umjesto razboritosti. Ego ima dobre razloge da tako ini, prema sustavu miljenja iz kojeg je nastao i
kojem slui. Razborita prosudba bi neizbjeno presudila protiv ega i ego ju mora brisati u interesu
samoouvanja.
2. Glavni izvor neuravnoteenog stanja ega je njegovo nerazlikovanje tijela i Bojih Misli. Boje
Misli su za ego neprihvatljive, jer jasno ukazuju na njegovo nepostojanje. Stoga ih ego ili iskrivljuje ili ih
odbija prihvatiti. Meutim, on ne moe uiniti da prestanu postojati. On stoga pokuava sakriti ne samo
neprihvatljive impulse tijela, ve takoer i Misli Boje, jer i jedno i drugo za njega predstavljaju
prijetnju. Bavei se u prvom redu vlastitim ouvanjem unato prijetnji, ego ih uoava kao jednake. Na taj
se nain ego pokuava spasiti od nestajanja, to bi se sigurno dogodilo u prisustvu znanja.

22

3. Sustav miljenja koji zbunjuje Boga i tijelo mora biti nerazborit. Ipak, ta je nejasnoa potrebna
egu, koji prosuuje samo u okviru opasnosti koja mu ili prijeti ili ne. U odreenom smislu strah koji ego
osjea od Boga je barem logian, budui pomisao o Njemu doista rastjeruje ego. Ali strah tijela, s kojim se
ego toliko blisko poistovjeuje, uope nema smisla.
4. Tijelo je po svom izboru dom ega. To je jedino poistovjeivanje u kojem se ego osjea sigurnim
budui je ranjivost tijela njegov najbolji argument da vi niste od Boga. To je vjerovanje koje ego gorljivo
podrava. A ipak ego mrzi tijelo, jer ne moe prihvatiti da je ono dovoljno dobro da bi bilo njegov dom.
Tako um ustvari postaje zbunjen. Ego mu govori kako je on stvarno dio tijela, a tijelo je njegov zatitnik, a
istovremeno mu govori kako ga tijelo ne moe zatititi. Stoga se um pita Gdje da krenem po zatitu?, na
to ego odgovara: Obrati se meni. Um, ne bez razloga, podsjea ego kako je on sam inzistirao na
poistovjeivanju s tijelom, pa prema tome nema smisla obraati se njemu za zatitu. Ego na to nema
pravog odgovora jer takav ne postoji, ali on ima tipino rjeenje. On zatire pitanje iz svijesti uma. Kada je
pitanje jednom izvan svijesti, ono moe i ono doista i stvara nelagodu; no, na nj ne moe odgovoriti jer se
to pitanje ne moe postaviti.
5. Ovo je pitanje koje treba postaviti: Gdje da krenem po zatitu? Trai i nai e ne znai da
trebate traiti naslijepo i oajniki neto to ne moete prepoznati. Tranje koje ima znaenje poduzima se,
organizira i upravlja svjesno. Potrebno je jasno izraziti i upamtiti cilj. Uenje i elja za uenjem su
neodvojive. Najbolje uite kada vjerujete da je ono to uite za vas vrijedno. Meutim, sve to elite
nauiti nema trajnu vrijednost. Uistinu, mnoge stvari koje elite nauiti moda ste odabrali upravo zato to
njihova vrijednost nije trajna.
6. Ego smatra prednou ne predavati se neemu to je vjeno, jer vjeno sigurno dolazi od Boga.
Vjenost je funkcija koju je ego pokuao razviti, ali je ne uspijeva postii. Ego stvara kompromise po
pitanju vjenog, ba kao to ini sa svim pitanjima koja se na bilo koji nain dotiu prave teme.
Izbjegavanjem pravih tema on se nada sakriti pravo pitanje i uvati ga dalje od uma. Karakteristino
bavljenje ega s nebitnim ima upravo taj cilj. Zaokupljenost problemima postavljenim tako da ih je
nemogue rijeiti, omiljeno je sredstvo ega kako bi prijeio napredak u uenju. Meu svim tim
diverzantskim taktikama, meutim, oni koji ih slijede nikada ne postavljaju jedno pitanje: Zato? To je
pitanje koje morate nauiti postavljati. to je svrha? Kakva god bila, ona e usmjeriti vaa nastojanja
automatski. Kada odluujete o svrsi, odluujete o svom buduem nastojanju; odluka ostaje uinkovita
ukoliko ne promijenite miljenje.

VI. Boje Nagrade

1. Ego ne prepoznaje stvarni izvor prijetnje i ako sebe povezujete s egom, ne razumijete
situaciju kakvom jest. Samo to to ste mu privreni daje egu mo nad vama. Govorio sam o egu kao da je
neto odvojeno, to djeluje samo po sebi. To je bilo nuno kako bih vas uvjerio da ga se ne moete samo
tako odrei i morate shvatiti koliko mnogo vaih misli je k egu usmjereno. Meutim, mi ga ne moemo
bez straha pustiti, inae ete sebe nuno promatrati u sukobu sve dok ste ovdje ili dok vjerujete da ste
ovdje. Ego je samo dio vaeg vjerovanja o sebi. Va drugi ivot se nastavlja bez prekida i uvijek je bio i
biti e potpuno netaknut vaim pokuajima da ga prekinete.
2. Uei kako izbjei iluzije nikada ne smijete zaboraviti vau sumnju prema bratu. To je ista ona
sumnja koju dugujete meni. Kad god nastupate egoistino prema drugome, odbacujete velianstvenost
vae zahvalnosti i svete percepcije koja bi iz nje nastala. Ovdje moemo upotrijebiti izraz sveti jer,
uei koliko mnogo dugujete cjelokupnom Sinstvu, ukljuujui i mene, vi se pribliavate znanju toliko
blizu koliko je to percepciji mogue. Jaz postaje toliko malen da znanje moe lako tei preko njega i
izbrisati ga zauvijek.

23

3. Za sada jo uvijek imate vrlo malo povjerenja u mene, ali ono e rasti kako se za vodstvo
budete ee okretali meni umjesto svome egu. Rezultati e vas sve vie i vie uvjeravati da je to jedina
razborita odluka koju moete donijeti. Onaj koga iskustvo pouava da jedan izbor donosi mir i uitak, dok
drugi donosi kaos i nedau ne treba dodatno uvjeravanje. Uenje putem nagraivanja je mnogo
uinkovitije od uenja putem boli, jer bol je iluzija ega i moe proizvesti samo privremeni uinak.
Meutim, Boje nagrade se odmah prepoznaju kao vjene. Kako ovo prepoznajete vi, a ne va ego, jasno
je da vi i va ego ne moete biti identini. Moete vjerovati da ste ve prihvatili ovu razliku, ali nikako jo
niste u to uvjereni. To pokazuje injenica da vjerujete kako morate pobjei od ega: ali od ega ne moete
pobjei poniavajui ga, kontrolirajui ili kanjavajui.
4. Ego i duh se meusobno ne poznaju. Razdvojen um takvo stanje moe odrati samo prekidom.
Uinivi tako, on porie sve istinski prirodne impulse, ne zbog toga to je ego neto odvojeno, ve stoga
to vi elite vjerovati da ste vi neto odvojeno. Ego je sredstvo ouvanja tog vjerovanja, ali odluka da
koristite sredstvo koje mu omoguuje trajanje je na vama.
5. Kako moete nekoga pouiti vrijednosti neeg to je namjerno odbacio? Vjerojatno je to
odbacio jer nije cijenio. Jedino mu moete pokazati kako je bez toga jadan i polako mu isto pribliavati,
uei ga da se njegov jad , vraanjem smanjuje. Tako e nauiti svoj jad vezati s nedostatkom, a osjeaj
suprotan jadu s prisustvom. Kako on mijenja miljenje o vrijednosti odbaenog, ono mu postaje poeljno.
Uim vas da veete jad uz ego, a radost uz duh. Vi ste nauili suprotno. Jo ste uvijek slobodni izabrati;
ali, moete li uistinu poeljeti nagrade ega u prisutnosti nagrada Bojih?
6. U ovom trenutku je moje povjerenje u vas vee od vaeg povjerenja u mene, ali nee uvijek biti
tako. Vaa misija je jednostavna. Od vas se trai da ivite pokazujui kako vi niste ego, a ja ne biram
pogreno kanale Boje. Sveti dijeli moje povjerenje i prihvaa moje odluke o Pokajanju jer se moja volja
nikada ne razilazi s Njegovom. Ve sam rekao da sam ja zaduen za Pokajanje. To je samo zato jer sam
zavrio svoju ulogu u njemu kao ovjek, a sada ju mogu zavriti kroz druge. Kanali koje sam izabrao ne
mogu ne uspjeti, jer u im posuditi svoju snagu sve dok im nedostaje vlastite.
7. Poi u s vama do Svetoga, i preko moje percepcije On moe premostiti taj mali jaz. Jedini dar
koji traim od vas je zahvalnost vaem bratu. Prinijet u ju Bogu umjesto vas, znajui da znati svog brata
znai poznati Boga. Ukoliko ste zahvalni svome bratu, zahvalni ste Bogu za sve to je stvorio. Svojom
zahvalnou vi poznajete svog brata, a jedan trenutak stvarnog prepoznavanja ini svako stvorenje vaim
bratom jer je svaki od njih od vaeg Oca. Ljubav ne pobjeuje sve, ali ona sve dovodi u red. Ja vas mogu
povesti natrag do vaih djela jer ste vi Kraljevstvo Boje. Vi ih sada ne prepoznajete, ali ono to je bilo
prekinuto jo je uvijek tamo.
8. Svojim pribliavanjem bratu vi prilazite meni, a povlaenjem od njega ja vam postajem sve
dalji i dalji. Spasenje je zajedniki pothvat. U njemu ne mogu biti uspjeni oni koji su se odvojili od
Sinstva, jer se oni odvajaju od mene. Bog e doi k vama tek kada ga podijelite sa svojom braom. Najprije uite od njih i bit ete spremni uti Boga. Jer funkcija ljubavi je jedna.

VII. Stvaranje i Komunikacija

1. Sve dok sadraj neke odreene iluzije ega nije bitan, njegovo ispravljanje je korisnije u
specifinom kontekstu, to je jasno. Iluzije ega su prilino odreene, iako je um po prirodi apstraktan.
Meutim, kada se um podijeli, jedan njegov dio postaje konkretan. Konkretni dio vjeruje u ego, jer ego
ovisi o konkretnom. Ego je dio uma koji vjeruje da je vae postojanje odreeno razdvajanjem.
2. Sve to ego uoava je odvojena cjelina, bez odnosa koji podrazumijevaju bivanje. Ego je protiv
komunikacije, osim ako se njome slui za uspostavu odvojenosti, a ne za njeno ukidanje. Sustav
komunikacije ega zasniva se na njegovom miljenju, kao i sve ostalo to on diktira. Njegova komunikacija

24

kontrolirana je potrebom da se zatiti i ona e ometati komunikaciju kada osjeti prijetnju. To

ometanje je reakcija na odreenu osobu ili vie njih. Specifinost miljenja ega ima za posljedicu lano
uopavanje koje ustvari uope nije apstraktno. Ono samo reagira na odreene naine na sve to se doima
povezanim.
3. Nasuprot tome, duh reagira na isti nain na sve to zna da je istinito i uope ne odgovara na
neto drugo. Niti pokuava ustanoviti to je istinito. On zna da je istinito sve to je Bog stvorio. On je u
potpunoj i izravnoj komunikaciji sa svim aspektima stvaranja, jer je u potpunoj i izravnoj komunikaciji s
njegovim Stvoriteljem. Ta komunikacija je Volja Boja. Stvaranje i komunikacija su istog znaenja. Bog
je stvorio sve misli prenosei Svoje Misli i tako zauvijek uspostavio kanal odravanja Njegove Misli i
Volje. Budui jedino bia istog reda mogu istinski komunicirati, Njegova stvaranja prirodno komuniciraju
s Njim i Njemu slinima. Ta komunikacija je savreno apstraktna, jer je njena kvaliteta univerzalna u
primjeni i nije predmet nikakve prosudbe, iznimke ili izmjene. Bog vas je stvorio pomou toga i za to. Um
moe iskriviti svoju funkciju, ali ne moe sebi podariti funkcije koje mu nisu dane. Zbog toga um ne moe
u potpunosti izgubiti sposobnost komuniciranja, iako ju moe odbiti koristiti u korist bivanja.
4. Postojanje kao i bivanje poiva na komunikaciji. Meutim, postojanje je specifino u prosudbi
kako, o emu i s kim je dostojno otpoeti komunikaciju. Bivanje je u potpunosti bez tih razlika. To je
stanje u kojem je um u komunikaciji sa svime to je stvarno. U omjeru u kojem dozvolite tom stanju da se
umanji vi ograniavate osjeaj vlastite stvarnosti; on postaje potpun jedino priznavanjem cjelokupne
stvarnosti u velianstvenom kontekstu stvarnog odnosa prema vama. To je vaa stvarnost. Nemojte ju
oskvrnuti ili prezati od nje. To je va pravi dom, va hram i vae stvarno Sebstvo.
5. Bog, koji okruuje sve bivanje, stvorio je bia koja kao pojedinci posjeduju sve, ali koji ele to
podijeliti kako bi poveali svoju radost. Ono to je stvarno, moe se poveati jedino dijeljenjem. Zbog
toga vas je Bog stvorio. Boanska Apstrakcija raduje se dijelei. To je znaenje stvaranja. Kako, to i
kome je potpuno nevano, jer pravo stvaranja daje sve; ono moe stvarati samo poput sebe. Prisjetite se
da u Kraljevstvu ne postoji razlika izmeu imati i biti, kao to postoji u postojanju. U stanju bivanja um
uvijek daje sve.
6. Biblija opetovano govori kako trebate hvaliti Boga. To ne znai da Mu trebate govoriti kako je
divan. On ne posjeduje ego kojim bi prihvaao takve pohvale, niti percepcije kojom bi ih prosudio. No,
ukoliko ne uzmete udjela u stvaranju, Njegova radost nije potpuna jer je vaa radost nepotpuna. A On to
zna. On to zna u Svom Vlastitom Bivanju i preko iskustva svog Sina. Ako su Njegovi kanali zatvoreni,
neprestani tok njegove ljubavi je blokiran, a On je usamljen kada misli koje je stvorio ne komuniciraju s
Njim u potpunosti.
7. Bog jc za vas sauvao vae Kraljevstvo, ali On ne moe dijeliti svoju radost s vama sve dok Ga
ne budete poznavali cjelokupnim umom. Otkrivenje nije dovoljno, jer ono je samo komunikacija od Boga.
Bogu ne treba da se otkrivenje Njemu vraa, to bi, naravno, bilo nemogue, ve eli da se ono prenese
drugima. To se ne moe uiniti s istinskim otkrivenjem; njegov sadraj se ne moe izraziti, jer je izrazito
osoban za um koji ga prima. Meutim, taj um ga moe prenijeti drugim umovima, preko stavova koje
donosi znanje dobiveno iz otkrivenja.
8. Bog se tuje kad god neki um naui biti potpuno koristan. To je nemogue postii ukoliko niste
potpuno bezopasni, jer ta dva vjerovanja moraju istovremeno postojati. Oni koji su zaista korisni su
nepovredivi, jer oni ne tite svoj ego te ih tako nita ne moe povrijediti. Njihova pomo je nain
zahvaljivanja Bogu i On e im tu zahvalu vratiti jer su slini Njemu i mogu se zajedno radovati. Bog izlazi
k njima i kroz njih i u cijelom Kraljevstvu je velika radost. Svaki um koji se izmijenio dodatak je radosti
svojom pojedinanom voljom za sudjelovanjem u njoj. Oni koji su doista od koristi su Boji udotvorci
koje ja usmjeravam dok se svi ne ujedinimo u radosti Kraljevstva. Ja u vas usmjeriti tamo gdje ete
istinski koristiti svima koji mogu slijediti moje vodstvo preko vas.

25

POGLAVLJE 5

LIJEENJE I POTPUNOST
Uvod

1. Iscjeljivati znai initi sretnim. Rekao sam da promislite koliko ste imali prilika za radost i
koliko ste ih odbili. To je isto kao da vam kaem kako ste odbili iscjeljivanje. Svjetlo koje vam pripada je
svjetlo radosti. Sjaj nije povezan s tugom. Radost poziva ujedinjenu volju na dijeljenje i promie prirodni
impuls uma da reagira kao jedno. Oni koji pokuavaju lijeiti, a da sami nisu potpuno radosni izazivaju
istovremeno razliite vrste reakcija, te tako uskrauju drugima radost da se od sveg srca odazovu.
2. Da bi bili srdani morate biti sretni. Ako strah i ljubav ne mogu koegzistirati, ako je nemogue
biti potpuno preplaen i ostati iv, onda je jedino mogue cjelovito stanje - stanje ljubavi. Ne postoji
razlika izmeu ljubavi i radosti. Stoga, jedino mogue cjelovito stanje je sasvim radosno. Iscjeljivati ili
initi radosnim znai isto to i ujediniti i uiniti jednim. Zbog toga nije vano kojem dijelu ili kojim
dijelom Sinstva se nudi izljeenje. Svaki dio ima koristi na jednak nain.
3. Vi ste blagoslovljeni svakom dobrohotnom misli svakog od vae brae koji se nalazi bilo gdje
na ovome svijetu. Trebali biste eljeti blagosloviti ih zauzvrat, iz zahvalnosti. Nije nuno poznavati ih
pojedinano, niti da oni znaju vas. Svjetlost je toliko snana da zrai Sinstvom i vraa zahvalu Ocu koji
iri Svoju radost na nj. Samo sveta Boja djeca su dostojna biti kanalima Njegove prekrasne radosti, jer
jedino su oni toliko prekrasni da ju uvaju dijelei. Nije mogue da dijete Boje voli svoga blinjeg
drukije nego samog sebe. Zbog toga molitva iscjelitelja glasi:
Dozvoli da poznam svoga brata kao to poznajem sebe.

26

I. Poziv Svetome Duhu

1. Iscjeljenje je misao pomou koje dva uma uoavaju svoju jednost i postaju sretni. Ova srea
poziva svaki dio Sinstva da s njima dijeli radost i dozvoljava Bogu ulazak u njih i kroz njih. Samo
iscijeljen um moe trajno iskusiti otkrivenje, jer je otkrivenje iskustvo iste radosti. Ukoliko ne odaberete
biti sasvim radosni, va um ne moe imati ono to nije izabrao biti. Prisjetite se da duh ne poznaje razliku
izmeu imati i biti. Vii um razmilja po zakonima kojima se pokorava duh i stoga tuje samo zakone
Boje. Za duh je dobivanje beznaajno, a davanje je sve. Budui ima sve, duh to uva davanjem i tako
stvara kako je stvarao Otac. Dok je ovakvom razmiljanju posjedovanje stvari potpuno strano, ono je
potpuno razumljivo ak i niem umu vezano uz ideje. Ukoliko dijelite materijalna dobra, vi dijelite
vlasnitvo nad njima. Meutim, ukoliko dijelite ideju ona se ne umanjuje. Ona je u cijelosti jo uvijek vaa
ak i ako ste ju potpuno dali od sebe. Osim toga, ako ju onaj kome ste ju poklonili prihvati kao svoju,
samo ju u vaem umu snai i poveava. Ukoliko moete prihvatiti da je ovaj svijet ideja, nestaje sveukupno vjerovanje u lane veze koje ego stvara izmeu davanja i gubitka.
2. Zaponimo postupak ponovnog buenja s nekoliko jednostavnih ideja:
Misli rastu kada ih dajemo od sebe.
to vie ljudi u njih vjeruje one, postaju jae. Sve je zamisao.
Kako onda povezati davanje i gubitak?
3. Ovo je poziv Svetome Duhu. Ve sam rekao da mogu posegnuti i spustiti Svetoga Duha, ali
vam ga mogu donijeti samo na va poziv. Sveti Duh se nalazi u vaem ispravnom razmiljanju, ba kao
to se nalazio i u mojem. Biblija kae: Neka u tebi budu misli koje su bile u Kristu Isusu i to koristi kao
blagoslov. To je blagoslov onima koji su spremni za uda. Njime se trai da moete misliti kako sam ja
mislio, prikljuujui se sa mnom mislima Isusovim.
4. Sveti Duh je jedini dio Svetog Trojstva koji ima simboliku funkciju. Njemu se obraa kao
Iscjelitelju, Tjeitelju i Vodiu. Njega se takoer opisuje kao neto odvojeno, od Oca i od Sina. I sam
sam rekao Ako ja odem poslat u vam drugog Tjeitelja i on e stanovati s vama. Zbog njegove
simbolike funkcije Svetog Duha je teko razumjeti jer je simbolizam otvoren za razliita tumaenja. Kao
ovjeka i kao jedno od Bojih stvorenja moje ispravno razmiljanje, pristiglo iz Svetog Duha ili
Univerzalnog Nadahnua nauilo me prije svega da je to Nadahnue namijenjeno svakome. Ja Ga sam ne
bih mogao primiti da to nisam znao. U ovom kontekstu odgovara rije znao, jer je Sveti Duh toliko
blizak znanju da ga poziva; ili bolje reeno, dozvoljava mu da doe. Ve sam prije govorio o vioj ili
istinskoj percepciji, koja je toliko blizu istini da Bog moe potei preko tog neznatnog jaza. Znanje
uvijek moe svugdje potei ali se ono ne moe suprotstaviti. Vi ga stoga moete zaprijeiti iako ga nikada
ne moete izgubiti.
5. Sveti Duh je Um Krista svjestan znanja koje lei izvan percepcije. On je doao na svijet kao
zatita zajedno s razdvajanjem, istovremeno nadahnjujui princip Pokajanja. Prije toga nije bilo potrebe za
iscjeljivanjem, jer nitko nije bio neutjean. Glas Svetog Duha je Poziv na Pokajanje ili vraanje integriteta
uma. Kada Pokajanje bude dovreno, a cjelovito Sinstvo izlijeeno vie nee biti Poziva na povratak. Ali,
vjeno je ono to Bog stvori. Sveti Duh e ostati sa sinovima Bojim, kako bi blagoslovio njihova djela i
drao ih u svjetlu radosti.
6. Bog je tovao ak i pogrena djela svoje djece jer su ih oni uinili. Ali On je takoer
blagoslivljao svoju djecu koja su razmiljala na nain koji je mogao uzdii njihove percepcije toliko
visoko da su Ga gotovo mogli ponovno dosei. Sveti Duh je Um Pokajanja. On predstavlja stanje uma
dovoljno blisko Jedno-umnosti da je prenoenje u nj konano mogue. Percepcija nije znanje, ali se moe

27

prenijeti u znanje ili prevesti u njega. Ovdje bi moglo biti korisnije upotrijebiti doslovno znaenje
prenoenja ili prevoenja budui je Bog taj koji ini posljednji korak.
7. Sveti Duh, podijeljeno nadahnue cjelokupnog Sinstva, uvodi takvu percepciju u kojoj su brojni
elementi slini onima u samom Kraljevstvu Nebeskom:
Prvo, njena univerzalnost je savreno jasna i nitko tko ju prima ni u jednom trenutku ne pomilja kako
njeno dijeljenje ukljuuje bilo to drugo osim dobitka. Drugo, ona je nesposobna za napad i stoga istinski
otvorena. To znai, iako sama ne stvara znanje, ona mu ni na koji nain ne staje na put.
I na kraju, pokazuje put iza iscjeljenja kojeg donosi i vodi um izvan njegovog ujedinjenja ka putevima
stvaranja. Upravo u tom trenutku javlja se koliinska promjena dovoljna za stvarni kvalitativni pomak.

II. Glas za Boga

1. Iscjeljenje nije stvaranje, ono je nadoknada. Sveti Duh promie iscjeljenje osvrtanjem na ono
to su djeca Boja bila prije pojave nunosti iscjeljenja i to e biti kada budu iscijeljeni. Ova izmjena
vremenskog niza trebala bi biti prilino poznata, jer je vrlo slina pomaku u opaanju vremena koju uvodi
udo. Sveti Duh je poticaj spremnima za udo; odluka da se razdvajanje iscjeljuje otputanjem. Vaa volja
je jo uvijek u vama jer ju je Bog usadio u vae misli i, iako ju moete putati da spava ne moete ju
izbrisati. Bog sam odrava vau volju na ivotu prenosei ju iz Svojih misli u vae sve dok postoj i
vrijeme. udo je odraz ovog saveza volje izmeu Oca i Sina.
2. Sveti Duh je duh radosti. On je Poziv na povratak kojim je Bog blagoslovio umove svojih
odvojenih Sinova. To je zvanje uma. Um nije imao zvanje do razdvajanja jer je prije toga imao samo
bivanje i ne bi mogao razumjeti Poziv ispravnom miljenju. Sveti Duh je Boji odgovor na razdvajanje,
nain na koji Pokajanje iscjeljuje sve dok se cjeloviti um ne vrati stvaranju.
3. Principi Pokajanja i razdvajanja javili su se istovremeno. Kada je nastao ego, Bog je u misli
stavio Poziv na radost. Taj Poziv je toliko snaan da se ego uvijek rastvara na njegov zvuk. Zbog toga
morate odabrati uti jedan od dva glasa u vama. Jedan vi proizvodite sami i taj nije od Boga. Ali drugi
vam je dao Bog, koji od vas trai samo da ga sluate. Sveti Duh je doslovno u vama. Njegov je glas taj
koji vas zove natrag, tamo gdje ste bili prije i gdje ete ponovno biti. ak i u ovom svijetu mogue je uti
samo taj Glas a ne i drugi. Da bi se to nauilo potreban je napor i velika volja. To je posljednja poduka
koju sam nauio i Boji Sinovi su jednaki kao uenici ba kao to su jednaki kao sinovi.
4. Vi jeste Kraljevstvo Nebesko, ali ste dozvolili da u vae misli ue vjerovanje u tamu i stoga
vam je potrebno novo svjetlo. Sveti Duh je sjaj kojem morate dozvoliti da progna ideju o tami. Pred
njegovom slavom otpada odvajanje, a probija se Kraljevstvo Nebesko. Prije razdvajanja nije vam bilo
potrebno vodstvo. Znali ste ono to ete ponovno znati, a to sada ne znate.
5. Bog ne vodi, jer On moe dijeliti samo savreno znanje. Vodstvo je po prirodi procjenjivako
jer ono podrazumijeva da postoji pravi put, a takoer i krivi put, jedan kojeg treba izabrati, a drugi kojeg
treba izbjei. Odabirom jednog odriemo se drugoga. Izbor Svetog Duha je izbor Boga. Bog nije u vama u
doslovnom smislu; vi ste dio Njega. Kada ste odluili napustiti Ga dao vam je Glas koji e govoriti za
Njega, jer On vie s vama ne dijeli svoje znanje bez zapreka. Izravna komunikacija je prekinuta jer ste vi
proizveli drugi glas.
6. Sveti Duh vas ujedno poziva da se prisjetite i da zaboravite. Vi ste izabrali biti u stanju
suprotstavljanja u kojem su suprotnosti mogue. Posljedica je da postoje izbori o kojima morate odluiti.
U svetom stanju volja je slobodna tako da je Njegova stvaralaka snaga neograniena, a izbor nema
znaaja. Sloboda izbora je ista mo kao i sloboda stvaranja, ali je njena primjena drugaija. Odabir ovisi o
podijeljenom umu. Sveti Duh je jedan od naina odabira. Bog nije ostavio svoju djecu bez utjehe, iako su

28

Ga oni odluili napustiti. Glas koji su stavili u svoje misli nije bio Glas za Njegovu Volju, za koju govori
Sveti Duh.
7. Glas Svetog Duha ne zapovijeda jer on nije sposoban biti drzak. On ne zahtijeva, jer ne trai
kontrolu. On ne pobjeuje, jer ne napada. On samo podsjea. Zanimljiv je samo zbog onog na to vas
podsjea. Podsjea vas na drugaiji nain, ostajui miran ak i usred metea kojeg moete nainiti. Glas za
Boga je uvijek tih, jer on govori o miru. Mir je jai od rata jer on iscjeljuje. Rat je podjela, a ne rast. Od
razdora nitko nema koristi. Od kakve je koristi ovjeku ako dobije cijeli svijet, a izgubi duu? Ukoliko
sluate krivi glas izgubili ste iz vida duu. Ne moete ju izgubiti, ali ju moete ne poznavati. Ona je stoga
za vas izgubljena sve dok ne odaberete ispravno.
8. Sveti Duh je va Vodi pri odabiru. On se nalazi u dijelu vaeg uma koji uvijek govori u prilog
ispravnom odabiru, jer on govori za Boga. On je ono to je preostalo u vaoj komunikaciji s Bogom, a
koju moete prekinuti ali ne i unititi. Sveti Duh je put kojim se Boja volja provodi na Zemlji i na Nebu. I
Nebo i Zemlja su u vama, jer je zov i jednog i drugog u vaem umu. Glas za Boga dolazi s vaih vlastitih
oltara Njemu namijenjenih. Ti oltari nisu predmeti, oni su predanost. A ipak, vi sada imate druge
predanosti. Vaa podijeljena predanost dala vam je dva glasa, a vi morate izabrati kojem oltaru elite
sluiti. Poziv kojem se odazovete je procjena jer predstavlja odluku. Odluka je vrlo jednostavna. Ona
nastaje na osnovu procjene koji vam je poziv vredniji.
9. Moj e um uvijek biti slian vaem, jer smo stvoreni jednaki. Samo moja odluka donijela mi je
svu mo na Nebu i na Zemlji. Moj jedini dar vama je pomo da i vi jednako odluite. Ta odluka je odabir
da se dijeli, jer sama odluka jest odluka da se dijeli. Ona je nastala davanjem i stoga je jedini izbor koji
podsjea na istinsko stvaranje. Ja sam va uzor za odluke. Odluivi se za Boga pokazao sam vam da se
takva odluka moe donijeti; da ju i vi moete donijeti.
10. Uvjerio sam vas da Um koji se je odluio za mene postoji i u vama i da mu moete dozvoliti
da vas promijeni kao to je promijenio mene. Taj um je nedvosmislen jer on uje samo jedan Glas i
odgovara na samo jedan nain. Vi ste svjetlost svijeta sa mnom. Odmor ne dolazi od spavanja ve od
buenja. Sveti Duh je Poziv da se probudite i budete sretni. Svijet je jako umoran, jer je to zamisao
zasienosti. Na je radosni zadatak probuditi ga na Poziv za Boga. Svatko e se odazvati na Poziv Svetog
Duha, inae Sinstvo ne moe biti jedinstveno. Ima li boljeg zvanja bilo kojem dijelu Kraljevstva od povratka u savrenu integraciju koja ga moe uiniti cjelovitim? Sluajte ovo preko Svetog Duha u sebi i
nauite svoju brau da sluaju kao to ja pouavam vas.
11. Kada vas iskuava pogrean glas, pozovite me da vas podsjetim kako iscjeljivati dijeljenjem
moje odluke i initi ju jaom. Dijelei taj cilj, mi poveavamo njegovu snagu privlaenja cjelokupnog
Sinstva i povratka natrag u jednost u kojoj je bila stvorena. Prisjetite se da sprega znai povezati
zajedno, a teret znai poruka. Stoga emo izreku Moja sprega je jednostavna, a moj je teret lak
preformulirati ovako: Okupimo se zajedno, jer je moja poruka laka.
12.Naloio sam vam da se ponaate kako sam se ja ponaao, ali mi moramo odgovarati istom
Umu da bi to uinili. Taj Um je Sveti Duh, ija Volja je uvijek za Boga. On vas pouava kako ouvati
mene kao uzor svojim mislima, kako bi se na kraju ponaali poput mene. Snaga nae ujedinjene
motivacije je iznad vjerovanja, ali ne i iznad postignua. Ono to mi moemo zajedno postii nema
granica, jer je Poziv za Boga Poziv bezgraninom. Dijete Boje, moja je poruka tebi upuena, kako bi ju
uo i poklonio drugima kada bude odgovarao Svetom Duhu unutar sebe.

III. Vodi ka Spasenju

1. Svoga brata prepoznajemo prepoznavanjem Svetog Duha u njemu. Ve sam rekao da je Sveti
Duh Most za prelazak od percepcije ka znanju, pa se ovim izrazima moemo sluiti kao da su meusobno

29

povezani jer u Njegovom umu oni to jesu. U Njegovom umu ova veza mora postojati jer, kada je ne bi
bilo, razdvojenost izmeu ta dva naina miljenja ne bi bila otvorena iscjeljenju. On je dio Svetog
Trojstva, jer je Njegov um djelomino va, a takoer i djelomino Boji. Ovo zahtijeva pojanjenje, ne
rijeima ve iskustvom.
2. Sveti Duh je ideja iscjeljenja. Budui miljena, ideja dobiva kada se dijeli. Budui je Poziv za
Boga, ona je takoer i zamisao Boga. Budui ste vi dio Boga ona je takoer i zamisao o vama, kao i o
svim Njegovim djelima. Zamisao Svetog Duha dijeli vlasnitvo ostalih zamisli jer slijedi zakone svemira
kojih je dio. Ona jaa darivanjem. Ona raste u vama kako ju dajete svome bratu. Va brat ne mora biti
svjestan Svetog Duha u sebi ili u vama da bi se to udo dogodilo. On se moda odvojio od Poziva za
Boga, kao to ste i vi uinili. Ovakvo odjeljivanje se iscjeljuje kako postajete svjesni Poziva Bogu u njemu
i tako priznajete njegovo bivanje.
3. Postoje dva dijametralno suprotna naina kojima promatramo svog brata. Oba moraju postojati
u vaem umu, jer ste vi taj koji promatra. Oni takoer moraju postojati u njegovom umu, jer vi promatrate
njega. Promatrajte ga preko Svetog Duha u njegovom umu i prepoznat ete ga u svojem. Ono to
priznajete kod svog brata priznajete u sebi, a ono to dijelite to i jaate.
4. Glas Svetog Duha u vama je slab. Zbog toga ga morate dijeliti. On mora ojaati prije nego Ga
moete uti. Ne moete Ga uti u sebi dok je tako slab u vaem umu. On nije slab sam po sebi, ve je
ogranien vaom nevoljkou da Ga ujete. Ukoliko poinite greku i sami potraite Svetog Duha u sebi
uplait ete se svojih misli jer, prihvativi stajalite ega, vi kreete na putovanje koje je egu strano, a on
vam je vodi. Iz toga e sigurno nastati strah.
5. Odgaanje je od ega, jer je vrijeme njegova zamisao. I vrijeme i odgaanje u vjenosti nemaju
znaenja. Ve sam prije rekao da je Sveti Duh Odgovor Boga na ego. Sve na to vas podsjea Sveti Duh je
u izravnoj suprotnosti sa zamislima ega, jer su istinite i lane percepcije i same u suprotnosti. Sveti Duh
ima zadatak odrijeiti sve to je uinio ego. On to ini na istoj razini na kojoj djeluje ego, inae um ne bi
mogao razumjeti promjenu.
6. Opetovano sam naglaavao da jedna razina uma nije razumljiva drugoj. Tako je s egom i sa
Svetim Duhom; s vremenom i vjenou. Vjenost je Boja zamisao, pa ju Sveti Duh savreno razumije.
Vrijeme je vjerovanje ega, pa ga nii um, koji je njegovo podruje, prihvaa bez pitanja. Jedini vjeni
aspekt vremena je sada.
7. Sveti Duh je Posrednik izmeu tumaenja ega i znanja duha. Njegova sposobnost bavljenja
simbolima omoguuje mu da radi sa vjerovanjima ega njegovim vlastitim jezikom. Njegova sposobnost
promatranja vjenosti iza simbola omoguuje mu razumijevanje zakona Bojih, koje On zagovara. On
stoga moe ponovno tumaiti to ego ini, ne unitavanjem ve razumijevanjem. Razumijevanje je
svjetlost, a svjetlost vodi ka znanju. Sveti Duh je u svjetlu jer On je u vama koji ste svjetlo, ali vi sami to
ne znate. Stoga je zadatak Svetog Duha da vas ponovno objasni u ime Boga.
8. Vi sami sebe ne moete razumjeti. To je zato to nemate znaenje osim svog ispravnog mjesta u
Sinstvu, a ispravno mjesto Sinstva je Bog. To je va ivot, vaa vjenost i vae Sebstvo. To je ono na to
vas podsjea Sveti Duh. To je ono to Sveti Duh vidi. Ova vizija plai ego jer je tako mirna. Mir je najvei
neprijatelj ega jer je, prema njegovom tumaenju stvarnosti, rat jamstvo opstanka. Ego postaje jak u
razdoru. Ukoliko vjerujete da razdor postoji, reagirat ete pakosno, jer je pomisao o opasnosti ula u va
um. Egu se takva pomisao dopada. Na poziv opasnosti Sveti Duh je jednako budan kao i ego,
suprotstavljajui mu se svojom snagom ba kao to mu ego eli dobrodolicu. Sveti Duh na to uzvraa
dobrodolicom miru. Vjenost i mir su jednako blisko povezani kao to su vrijeme i rat.
9. Percepcija dobiva znaenje iz odnosa. Oni koje prihvatite postaju temeljima vaih vjerovanja.
Razdvajanje je samo jo jedan izraz za razdvojeni um. Ego je simbol razdvajanja, ba kao to je Sveti Duh
simbol mira. Ono to zapaate kod drugih jaate u sebi. Vi moete dozvoliti svom umu da pogreno
zapaa, ali Sveti Duh dozvoljava vaem umu da ponovno protumai svoje pogrene percepcije.
10. Sveti Duh je savreni uitelj. On koristi samo ono to va um ve razumije kako bi vas pouio
da to ne razumijete. Sveti Duh se moe baviti nesklonim uenikom bez protivljenja njegovom umu, jer je
jedan njegov dio jo uvijek za Boga. Unato pokuajima ega da taj dio sakrije on je jo uvijek mnogo
snaniji od ega iako ga ego ne priznaje. Sveti Duh ga savreno prepoznaje jer je to njegovo boravite;

30

mjesto u umu gdje je On kod kue. I vi ste tamo kod kue, jer je to mjesto mira, a mir je Bog. Vi koji ste
dio Boga niste kod kue osim kada ste u Njegovom miru. Ukoliko je mir vjean, vi ste kod kue jedino u
vjenosti.
11. Ego je nainio svijet onako kako ga on vidi, ali Sveti Duh, koji ponovno tumai to to je
nainio ego, vidi svijet kao sredstvo pouavanja kojim e vas vratiti kui. Sveti Duh mora zapaati
vrijeme i ponovno ga prevoditi u bezvremenost. On mora raditi putem suprotnosti, jer radi s umom i za
um koji je u suprotnosti. Ispravljajte i uite i budite otvoreni za uenje. Vi niste nainili istinu, ali istina
vas ipak moe osloboditi. Gledajte kako gleda Sveti Duh i shvaajte kako On shvaa. Njegovo
razumijevanje se osvre na Boga u prisjeanju mene. On je uvijek u zajednici s Bogom i On je dio vas. On
je va Vodi prema spasenju, jer uva sjeanje na stvari prole i stvari koje e doi i dovodi ih u
sadanjost. On uva tu sreu njeno u vaim mislima i jedino trai da ju poveavate u Njegovo ime,
dijelei ju kako bi poveali Njegovu radost u sebi.

IV. Pouavanje i lijeenje

1. Ono to je strah prekrio jo uvijek je dio vas. Izlaz iz straha je pridruiti se Pokajanju. Sveti
Duh e vam pomoi da ponovno protumaite sve to smatrate zastraujuim i pouiti vas da je istinito
samo ono to je ispunjeno ljubavlju. Istina je iznad vae sposobnosti unitavanja, ali potpuno unutar vae
sposobnosti prihvaanja. Ona pripada vama jer ste ju vi, kao produetak Boga stvorili zajedno s Njim. Ona
je vaa jer je dio vas, ba kao to ste i vi dio Boga jer vas je On stvorio. Nita to je dobro ne moe biti
izgubljeno jer dolazi od Duha Svetoga, Glasa stvaranja. to nije dobro nikada nije ni bilo stvoreno i stoga
se ne moe zatititi. Pokajanje je jamstvo sigurnosti Kraljevstva, a savez Sinstva je njegova zatita. Ego ne
moe pobijediti Kraljevstvo jer je Sinstvo ujedinjeno. Ego blijedi i nestaje u prisutnosti onih koji uju
Poziv Svetog Duha da budu jedno.
2. Ono to ego uini on uva za sebe i zato je bez snage. Njegovo postojanje se ne dijeli. On ne
umire; on se jednostavno nikada nije rodio. Fiziko roenje nije poetak, ono je nastavak. Sve to se
nastavlja ve je bilo roeno. Ono e rasti kako vi postajete voljni vratiti neiscijeljeni dio svog uma u vii
dio, vraajui ga nepodijeljenog stvaranju. Ja sam doao dati vam temelje, kako bi vas vae misli mogle
uistinu osloboditi. Vi ste nosili teret nepodijeljenih zamisli koje su preslabe, a da bi rasle, ali nainivi ih
niste razumjeli kako ih razrijeiti. Vi ne moete sami ponititi vae prole greke. One nee nestati iz
vaeg uma bez Pokajanja, lijeka koji nije nastao od vas. Pokajanje treba shvatiti kao isti in dijeljenja. To
sam mislio kada sam rekao kako je ak i u ovom svijetu mogue sluati jedan glas. Ukoliko ste dio Boga i
Sinstvo je jedno, vi ne moete biti ogranieni na Sebe onakvoga kakvog ga vidi ego.
3. Svaka ljubavlju ispunjena misao u bilo kojem dijelu Sinstva pripada svakome dijelu. Ona se
dijeli upravo zato jer je ispunjena ljubavlju. Dijeljenje je Boji nain stvaranja, a takoer i va. Ego vas
moe drati u progonstvu iz Kraljevstva, ali u samom Kraljevstvu on nema moi. Ideje duha ne naputaju
um koji ih promilja, niti se one mogu meusobno sukobiti. Meutim, ideje ega se mogu sukobiti jer se
javljaju na razliitim razinama i takoer ukljuuju suprotne misli na istoj razini. Nemogue je dijeliti
suprotstavljene misli. Vi moete dijeliti jedino misli koje su od Boga i koje On uva za vas. Od takvih je
misli Kraljevstvo Nebesko. Ostale ostaju s vama dok ih Sveti Duh ponovno ne protumai u svjetlu
Kraljevstva, inei i njih dostojnima dijeljenja. Kada one postanu dovoljno proiene dozvoljava vam da
ih poklanjate. Odluka da ih dijelite znai njihovo proienje.
4. uo sam jedan glas jer sam shvatio da ne mogu sam okajati sebe. Sluanje jednog glasa
podrazumijeva odluku o dijeljenju kako bi ga i sami uli. Misli koje su bile u meni jo uvijek neodoljivo
privlae sve misli koje je stvorio Bog, jer Boja potpunost je potpunost Njegovog Sina. Vas se ne moe
povrijediti i vi ne elite pokazati svome bratu nita drugo osim vae Potpunosti. Pokaite mu da vas ne

31

moe povrijediti i da nemate nita protiv njega, jer to bi znailo da to imate protiv sebe. To znai kad
kaemo okrenuti drugi obraz.
5. Pouavanje se vri na vie naina, iznad svega primjerom. Pouavanje treba biti iscjeljivanje,
jer je to dijeljenje ideja i priznanje da dijeliti ideje ustvari znai jaati ih. Ja ne mogu zaboraviti svoju
potrebu pouavanja onoga to sam nauio, to je poraslo u meni jer sam nauio. Pozivam vas da pouavate
ono to ste nauili, jer inei tako vi se u to moete pouzdati. Uinite to pouzdanim u moje ime jer je moje
ime Ime Bojeg Sina. Ono to sam nauio dajem vam slobodno, a um koji je u meni raduje se jer ste odabrali sluati.
6. Sveti Duh e nas sve okajati popravljanjem uinjenog i tako olakati teret koji ste stavili na
svoje misli. Slijedei ga, voeni ste natrag Bogu gdje pripadate, a kako ete nai put ako ne povedete svog
brata sa sobom? Moja uloga u Pokajanju nije potpuna dok mu se ne pridruite i poklonite. Kako pouavate
tako ete i uiti. Ja vas nikada neu napustiti niti ostaviti, jer to bi znailo napustiti sebe i Boga koji me je
stvorio. Vi naputate sebe i Boga napustivi bilo kojeg od svoje brae. Morate nauiti promatrati ih
onakvima kakvi jesu i shvatiti da oni pripadaju Bogu ba kao i vi. Kako bi se mogli bolje ponaati prema
bratu nego vraajui Bogu ono to je Boje?
7. Pokajanje vam daje mo iscijeljenog uma, ali mo stvaranja pripada Bogu. Stoga se oni kojima
je oproteno moraju najprije posvetiti iscjeljivanju, jer primivi ideju iscjeljivanja, oni ju moraju poklanjati
kako bi ju zadrali. Puna mo stvaranja ne moe se izraziti sve dok je neka od Bojih zamisli zadrana
izvan Kraljevstva. Zdruena volja Sinstva je jedini stvoritelj koji moe stvarati poput Oca, jer jedino oni
koji su dovreni mogu razmiljati cjelovito, a razmiljanju o Bogu ne nedostaje nita. Sve to mislite, a ne
ide preko Svetog Duha je manjkavo.
8. Kako moete vi koji ste toliko sveti patiti? Cjelokupna vaa prolost je nestala, osim njene
ljepote, i nije ostalo nita osim blagoslova. Ja sam sauvao svu vau ljubaznost i svaku ljubavlju ispunjenu
misao koju ste ikada pomislili. Proistio sam ih od pogreaka koje su skrivale njihovo svjetlo i sauvao ih
za vas u njihovom savrenom sjaju. One su izvan unitenja i izvan krivnje. Stigle su od Svetog Duha u
vama, a mi znamo da je ono to Bog stvori vjeno. Vi uistinu moete poi u miru jer sam vas volio kao to
sam volio sebe. Idite sa mojim blagoslovom i radi mog blagoslova. uvajte ga i poklanjajte, kako bi
uvijek mogao biti na. Stavljam mir Boji u vae srce i u vae ruke, da ga uvate i poklanjate. Srce je isto
za uvanje, a ruke su snae za davanje. Mi ne moemo izgubiti. Moja prosudba je jednako snana kao i
mudrost Boja, u ijem srcu i rukama mi imamo nae bivanje. Njegova tiha djeca su Njegovi
blagoslovljeni Sinovi. Misli Boje su s vama.

V. Kako Ego Koristi Krivnju

1. Moda e neke nae zamisli postati jasnije i dobiti znaenje nakon to objasnim kako ego
koristi krivnju. Ego ima svrhu, ba kao i Sveti Duh. Svrha ega je strah, jer jedino uplaeni mogu biti
egoistini. Logika ega je jednako besprijekorna kao i ona Svetog Duha, jer va um ima na raspolaganju
sredstva priklanjanja Nebu ili zemlji, po svom izboru. Ali, svejedno se prisjetite da se oboje nalazi u vama.
2. Na Nebu nema krivnje, jer se Kraljevstvo postie Pokajanjem, koje vas oslobaa za stvaranje.
Ovdje se moe upotrijebiti rije stvarati jer jednom kada Sveti Duh popravi ono to ste nainili,
blagoslovljeni ostatak se vraa i nastavlja sa stvaranjem. Ono to je istinski blagoslovljeno nije sposobno
stvarati krivnju ve treba stvarati radost. Tako ga ego ne moe povrijediti jer je njegov mir neosvojiv. Ne
mogu ga povrijediti ometanja jer je cjelovit. Krivnja uvijek izaziva poremeenje. Sve to budi strah je
djeljivo jer se pokorava zakonu podjele. Ukoliko je ego simbol razdvajanja, on je osim toga i simbol
krivnje. Krivnja ni u kom sluaju nije od Boga. Ona simbolizira napad na Boga. Ta je ideja potpuno

32

beznaajna, osim za ego, no, nemojte podcjenjivati snagu vjerovanja ega u nj. To je vjerovanje iz kojeg
uistinu potjee svaka krivnja.
3. Ego je dio misli koji vjeruje u podjelu. Kako se dio Boga moe odijeliti, a da pritom ne vjeruje
kako Ga time napada? Prije smo govorili o problemu autoriteta koji se zasniva na ideji prisvajanja Boje
moi. Ego vjeruje da ste vi to uinili jer vjeruje da je s vama jedno. Ukoliko se poistovjetite s egom,
morate sebe promatrati kao krivca. Kad god posluate svoj ego osjeat ete krivnju i bojat ete se kazne.
Ego je prilino zastraujua pomisao. Koliko god smijeno razboritom umu zvui ideja o napadu na Boga,
nemojte zaboraviti da ego nije razborit. On predstavlja i zagovara sustav obmane. Sluati glas ega znai
vjerovati da je Boga mogue napadati; vjerovati da ste vi istrgli jedan njegov dio. Slijedi strah od odmazde
izvana, jer je ozbiljnost krivnje tolika da ju je potrebno projicirati.
4. Sve to prihvatite u svoje misli za vas je stvarno. Vae prihvaanje ini stvarnim. Ukoliko na
prijestolje svog uma postavite ego, takva dozvola za ulazak ini ga vaom stvarnou. To je stoga to je
um sposoban stvarati stvarnost ili initi iluzije. Ve sam prije rekao da morate nauiti razmiljati s Bogom.
Misliti s Njim znai misliti poput Njega. Iz toga nastaje radost, a ne krivnja, jer je to prirodno. Krivnja je
siguran znak da je vae razmiljanje neprirodno. Neprirodno razmiljanje uvijek e pratiti krivnja jer je to
vjerovanje u grijeh. Ego ne vidi grijeh kao nedostatak ljubavi, ve kao korisni in napada. To je nuno za
opstanak ega jer, ako grijeh smatrate nedostatkom, automatski ete pokuati izlijeiti situaciju. I uspjet
ete. Ego to smatra prokletstvom, no vi to morate nauiti smatrati slobodom.
5. Um koji ne osjea krivnju ne moe patiti. Budui razborit, um iscjeljuje tijelo jer je on ve
iscijeljen. U razboritom umu se ne moe zaeti bolest jer on ne moe napasti nekog ili neto. Ve sam
rekao da je bolest oblik magije. Moda bi bilo bolje rei da je to oblik magijskog rjeenja. Ego vjeruje da
e kanjavajui sebe ublaiti kaznu Boju. No, ak i u tome je drzak. On pripisuje Bogu namjeru
kanjavanja i onda tu namjeru uzima kao svoju povlasticu. On pokuava prisvojiti sve funkcije Boga
onako kako ih promatra, jer priznaje da se moe vjerovati samo potpunoj privrenosti.
6. Ego se ne moe suprotstaviti zakonima Bojim nita vie od vas, ali ih moe tumaiti kako on
eli, ba kao i vi. Zato je potrebno odgovoriti na pitanje to elite? Vi na nj odgovarate svake minute i
svake sekunde i svaki trenutak odluke je prosudba koja svakako ima uinka. Njen uinak e uslijediti
automatski dok se odluka ne izmijeni. Ipak, prisjetite se da su same alternative neizmjenjive. Kao i ego i
Sveti Duh je odluka. Zajedno oni tvore sve alternative koje um moe prihvatiti i pokoravati im se. Sveti
Duh i ego su jedini izbori koji vam se nude. Jednog od njih je stvorio Bog i stoga ga ne moete
iskorijeniti. Vi ste nainili drugi i njega moete iskorijeniti. Samo ono to je stvorio Bog je neopozivo i
nepromjenjivo. Ono to ste vi nainili uvijek se moe promijeniti jer, kada ne mislite kao Bog, vi ustvari
uope ne mislite. Obmanjujue ideje nisu stvarne misli, iako u njih moete vjerovati. Ali vi ste u krivu.
Funkcija misli dolazi od Boga i ona je u Bogu. Budui ste dio Njegovih misli, vi ne moete misliti
odvojeno od Njega.
7. Iracionalna misao je nesreena misao. Sam Bog zapovijeda vae misli jer ih je On stvorio.
Osjeaji krivnje uvijek pokazuju da vi to ne znate. Oni takoer pokazuju da vi vjerujete kako moete i
elite razmiljati odvojeno od Boga. Svaka nesreena misao je popraena krivnjom na svom poetku i
odrava se krivnjom u nastavku. Oni koji vjeruju da sami upravljaju svojim mislima ne mogu izbjei
krivnju i stoga se moraju pokoravati njenim zapovijedima. Zbog toga se osjeaju odgovornima za
pogreke ne shvaajui da prihvaanjem odgovornosti reagiraju neodgovorno. Ukoliko je jedina odgovornost udotvorca prihvatiti Pokajanje za sebe, a ja vas uvjeravam da je tako, onda odgovornost za ono
to je okajano ne moe biti na vama. Ovu dilemu moete rijeiti jedino prihvaanjem odrjeenja kao
rjeenja. Vi biste snosili odgovornost za uinke svog pogrenog razmiljanja kada se ono ne bi moglo
popraviti. Svrha Pokajanja je spasiti prolost samo u proienom obliku. Ukoliko prihvatite lijek za
nesreenu misao, lijek ija je djelotvornost izvan sumnje, kako njeni simptomi mogu ostati?
8. Trajna odluka da ostanete razdvojeni je jedini mogui razlog trajnog osjeaja krivnje. Ovo smo
ve prije rekli, ali nismo naglasili unitavajue rezultate te odluke. Bilo kakva odluka uma utjecat e i na
ponaanje i na iskustvo. Oekujete ono to elite. To nije obmana. Va um uistinu ini budunost i u bilo
kojem trenutku e ju preokrenuti u potpuno stvaranje ukoliko je prethodno prihvatio Pokajanje. On e se

33

takoer vratiti u potpuno stvaranje onog trenutka kada to uini. Kada odustanemo od nesreenih misli,
pravilan red misli postat e prilino oit.

VI. Vrijeme i Vjenost

1. Bog u svom znanju ne eka, ali Njegovo Kraljevstvo gubi vaim ekanjem. Svi Sinovi Boji
ekaju na va povratak, ba kao to vi ekate na njihov. Odlaganje nije vano u vjenosti, ali je u vremenu
tragino. Vi ste odabrali biti u vremenu, a ne u vjenosti i stoga vjerujete da jeste u vremenu. Ali va izbor
je ujedno slobodan i promjenjiv. Vi ne pripadate u vrijeme. Vae mjesto je jedino u vjenosti, gdje vas je
sam Bog postavio zauvijek.
2. Osjeaji krivnje slue ouvanju vremena. Oni uvode strahove od odmazde ili naputanja i tako
osiguravaju da e budunost biti slina prolosti. To je kontinuitet ega. Ono daje egu laan osjeaj
sigurnosti vjerujui da od njega ne moete pobjei. Ali vi to moete i trebate uiniti. Bog vam zauzvrat
nudi kontinuitet vjenosti. Kada odluite uiniti ovu zamjenu, istovremeno ete zamijeniti krivnju za
radost, opakost za ljubav, a bol za mir. Moja uloga je samo osloboditi vau volju. Va ego ne moe
prihvatiti tu slobodu i suprotstavljat e joj se u svakom trenutku, na svaki mogui nain. Kao njegov
tvorac, vi znate to on moe uiniti jer ste mu vi dali tu mo.
3. Uvijek se prisjeajte Kraljevstva i toga da se vi, koji ste dio Kraljevstva ne moete izgubiti.
Misli koje su bile u meni sada su u vama, jer Bog stvara savrenom pravednou. Neka vas Sveti Duh
uvijek podsjea na Njegovu pravednost; dozvolite mi da vas pouim kako ju dijeliti sa svojom braom.
Kako inae moete dobiti priliku traiti ju za sebe? Dva glasa govore istovremeno o razliitim
tumaenjima iste stvari, ili gotovo istovremeno, jer ego uvijek govori prvi. Alternativna tumaenja nisu
bila potrebna dok se nije pojavilo prvo.
4. Ego govori u prosudbi, a Sveti Duh ponitava njegovu odluku, slino kao to vii sud ima mo
ponititi odluku nieg suda u ovom svijetu. Odluke ega su uvijek krive, jer se zasnivaju na pogreci koju
trebaju zagovarati. Nita od onoga to ego promatra nije ispravno protumaeno. Ne samo da ego citira
Pismo u svoje svrhe, ve ga i tumai kao dokaz sebe. Biblija je u prosudbi ega strahovita. Budui ju
promatra kao strahovitu, tako ju i tumai. Kada se bojite, vi se ne obraate viem Sudu jer vjerujete da e i
njegov sud takoer biti protiv vas.
5. Postoji mnogo primjera kako tumaenja ega mogu zavesti, ali tek nekoliko e biti dovoljno da
pokaemo kako ih Sveti Duh moe ponovno protumaiti u svojem svjetlu.
6. Kako sije, tako e i eti On tumai u znaenju da ete ono to smatrate vrijednim
njegovanja njegovati u sebi. Vaa procjena o tome to je vrijedno ini to za vas vrijednim.
7. Osveta je moja, kae Gospodin lako moemo protumaiti ako se prisjetite da ideje rastu
samo ako ih dijelimo. Ovom izjavom se naglaava da se osveta ne moe dijeliti. Dajte ju stoga Svetom
Duhu, koji e ju razrijeiti u vama. Ona ne spada u va um koji je dio Bojeg.
8. Poslat u za kaznu grijehe oeva u treu i etvrtu generaciju, prema tumaenju ega ima
posebno opako znaenje. To postaje samo pokuaj kojim se jami opstanak ega. Svetom Duhu ova izjava
znai da u generacijama koje slijede On dalje moe tumaiti to su prethodne generacije pogreno
razumjele i tako osloboditi misli od sposobnosti stvaranja straha.
9. Opaki e propasti postaje izjava Pokajanja ukoliko rije propasti shvatimo kao popraviti.
Svaku misao koja nije ispunjena ljubavlju potrebno je popraviti, izraz koji ego ne moe niti shvatiti. Za
ego, popraviti znai unititi. Ego nee biti uniten jer je dio vaih misli, ve zato to je nekreativan i stoga
ne moe dijeliti; potrebno je ponovno ga protumaiti kako bi vas oslobodio straha. Dio vaeg uma kojeg
ste dali egu e se jednostavno vratiti u Kraljevstvo, u koje pripada va cjelokupni um. Vi moete odlagati
dovrenje Kraljevstva, ali ne moete u Njega uvesti pojam straha.

34

10. Ne trebate se plaiti da e vas Vii sud osuditi. On e samo odbaciti sluaj protiv vas. Ne moe
se voditi proces protiv djeteta Bojeg, a svaki svjedok o krivnji Bojih stvorenja je lani svjedok protiv
Boga samog. Obratite se sa svime to vjerujete Bojem Viem Sudu, jer on govori umjesto Njega i stoga
govori istinu. On e odbaciti sluaj protiv vas, bez obzira na to koliko paljivo ga vi izgradili. Sluaj moe
biti potkrijepljen lanim dokazima, ali ne moe imati Boje dokaze. Sveti Duh ga nee uti, jer On moe
samo svjedoiti istinu. Njegova presuda e uvijek glasiti tvoje je Kraljevstvo jer je On vama predan
kako bi vas podsjetio na ono to jeste.
11. Kada sam rekao Dolazim kao svjetlost svijetu to je znailo da sam doao svjetlost podijeliti
s vama. Sjetite se moje primjedbe o tamnom staklu ega i sjetite se da sam rekao: Ne gledajte tamo. Jo
uvijek je tono da o vama ovisi gdje ete se traiti. Strpljenje koje ukazujete svome bratu je strpljenje koje
ukazujete sebi. Nije li dijete Boje dostojno strpljenja? Pokazao sam vam beskrajno strpljenje jer je moja
volja Volja naeg Oca, od kojeg sam nauio biti beskrajno strpljiv. Njegov Glas je bio u meni kao to je u
vama, govorei o strpljenju prema Sinstvu u Ime njegovog Stvoritelja.
12. Sada morate nauiti da samo beskrajno strpljenje donosi neposredne uinke. Na taj nain
vjenost zamjenjuje vrijeme. Beskrajno strpljenje zaziva beskrajnu ljubav i donosei rezultate ini vrijeme
nepotrebnim. Mi smo opetovano govorili da je vrijeme sredstvo uenja koje treba ukinuti kada vie ne
bude od koristi. Sveti Duh koji u vremenu govori umjesto Boga, takoer zna da je vrijeme beznaajno. On
vas na to podsjea u svakom prolaznom trenutku vremena, jer je Njegova posebna funkcija vratiti vas u
vjenost i tamo trajno blagosloviti vaa djela. On je jedini blagoslov koji moete istinski dati, jer On je
istinski blagoslovljen. Kako vam je Njega Bog slobodno dao, morate Ga darivati kako ste ga primili.

VII. Boja Odluka

1. Vjerujete li vi zaista da moete stvoriti glas koji bi uguio Boji? Vjerujete li zaista da moete
izmisliti sustav misli koji vas moe odvojiti od Njega? Vjerujete li zaista da moete planirati svoju
sigurnost i radost bolje od Njega? Ne trebate biti niti paljivi niti bezbrini; trebate samo prebaciti svoje
brige na Njega jer On brine za vas. Vi ste Njegova briga jer vas On voli. Njegov glas vas uvijek podsjea
da, zbog Njegove brige, sva nada pripada vama. Vi ne moete izabrati bijeg od Njegove brige jer takva
nije Njegova Volja, ali moete izabrati prihvaanje Njegove brige i koristiti njenu beskrajnu mo za sve
one koje je pomou nje stvorio.
2. Postojali su brojni iscjelitelji koji nisu iscijelili sebe. Oni svojom vjerom nisu pomicali planine
jer im vjera nije bila cjelovita. Neki od njih bi ponekad iscijelili bolesne, ali nisu dizali ljude od mrtvih.
Ukoliko iscjelitelj ne iscijeli sebe, on ne moe vjerovati da ne postoji red tekoe u udima. On nije nauio
da je svaki um kojeg je stvorio Bog jednako dostojan iscjeljenja upravo stoga to ga je Bog stvorio
cjelovitim. Od vas se samo trai da vratite Bogu um onakav kakvim ga je stvorio. On od vas trai samo
ono to je dao, znajui da e vas to davanje iscijeliti. Zdravlje je potpunost, a zdravlje vae brae je ujedno
i vae.
3. Zato biste sluali beskrajne nerazborite pozive za koje mislite da vam pristiu, kada moete
znati da je Glas Boji u vama? Bog je preporuio svoj duh vama i trai da i vi preporuite svoj duh
Njemu. On ga eli sauvati u savrenom miru, jer vi ste s Njim od jednog uma i duha. Iskljuivanje sebe iz
Pokajanja je posljednja obrana ega i njegovog postojanja. Ono odraava potrebu ega za razdvajanjem i
vau volju da stanete na stranu njegove odvojenosti. Ta volja znai da ne elite biti iscijeljeni.
4. Ali sada je vrijeme. Od vas se ne trai da sami izradite plan spaavanja jer, kako sam ve rekao,
lijek nije nastao od vas. Sam Bog vam je dao savreno ispravljanje svega to ste uinili, a to nije u skladu
s Njegovom Svetom Voljom. Ja vam objanjavam Njegov plan, a takoer u vam rei o vaem udjelu u

35

njemu i koliko je hitno ispuniti ga. Bog plae nad rtvama svoje djece koja vjeruju da su za Njega
izgubljena.
5. Kad god niste sasvim radosni, to je zato to ste reagirali manjkom ljubavi prema nekom od
Bojih stvorenja. Smatrajui to grijehom vi postajete defanzivni jer oekujete napad. Odluka o takvoj
reakciji je vaa i stoga se moe popraviti. Ne moete ju popraviti pomou kajanja u uobiajenom smislu,
jer ono ukljuuje krivnju. Ako sebi dozvolite osjeaj krivnje, pojaat ete greku umjesto da joj dozvolite
ispravljanje.
6. Odluka ne moe biti teka. To je oigledno, ukoliko shvatite da ste tako osjeajui vjerojatno
ve odluili ne biti sasvim radosni. Stoga je prvi korak u ispravljanju, prepoznati da ste svojevoljno
pogreno odluili, ali jednako svojevoljno moete odluiti i drugaije. Budite vrsti prema sebi po tom
pitanju; ostanite potpuno svjesni da se postupak popravljanja uinjenog koji ne dolazi od vas svejedno
nalazi u vama, jer ga je Bog tamo postavio. Sav va posao je samo vratiti svoje razmiljanje u trenutak
kada je greka poinjena i predati ga mirno Pokajanju. Recite sebi to je iskrenije mogue, prisjeajui se
da e Sveti Duh potpuno odgovoriti na va najmanji poziv:

Vjerojatno sam donio krivu odluku, jer nisam u miru.

Tu sam odluku donio sam, ali mogu odluiti drukije.
elim odluiti drukije, jer elim biti u miru.
Ne osjeam se krivim, jer e Sveti Duh, ukoliko Mu to dozvolim,
popraviti sve posljedice moje pogrene odluke.
Odluio sam dozvoliti Mu da se za mene odlui za Boga.

36

RADNA KNJIGA ZA UENIKE

37

VJEBA 32

Ja sam izmislio svijet koji vidim

1. Danas nastavljamo razvijati temu uzroka i posljedice. Ti nisi rtva svijeta koji vidi jer si ga
sam izumio. Moe ga se odrei, lako kao to si ga i proizveo. Ti e ga vidjeti ili nee vidjeti, kako eli.
Dok to eli, vidjet e ga, kad vie ne eli, svijeta nee biti da bi ga ti vidio.
2. Dananja se ideja, slino prethodnim, primjenjuje na tvoj unutarnji i na tvoj vanjski svijet, koji
su zapravo jedno. Ipak, ti ih vidi kao razliite, pa se dananje vjebe ponovno sastoje iz dvije faze, jedne
koja obuhvaa svijet koji vidi izvan sebe i druge za svijet koji vidi u svom umu. U dananjim vjebama
probaj uvesti misao da oba ova svijeta postoje samo u tvojoj mati.
3. Ponovno zapoinjemo jutarnje i veernje vjebanje, ponavljanjem dananje ideje dva ili tri puta,
dok gledamo svijet kojeg doivljavamo kao da je izvan nas. Tada zatvori oi i pogledaj svoj unutarnji
svijet. Potrudi se oba ova svijeta drati ravnopravnim. Ponavljaj zadanu ideju to ee i bez urbe dok
promatra slike koje tvoja mata predoava tvojoj svjesnosti.
4. Za dva dua razdoblja vjebanja preporuam vrijeme od tri do pet minuta, ali ne manje od tri. U
ovo vjebanje moe utroiti i vie od pet minuta, ukoliko uvidi da te vjeba smiruje. Kao olakanje, za
rad izaberi vrijeme kada nisi ometan sa strane i kada se sam osjea dovoljno spremnim.
5. Ove vjebe se mogu izvoditi u kraem obliku i tijekom cijelog dana, to je ee mogue. Krae
primjene sastoje se od polaganog ponavljanja ideje, dok istrauje svoj svijet, unutarnji ili vanjski. Nije
vano koji e od njih izabrati.
6. Dananju ideju takoer treba odmah primijeniti na bilo koju situaciju koja te moe uznemiriti.
Ideju primijeni govorei sebi:
Ja sam izmislio ovu situaciju kakvom je vidim.

38

VJEBA 33

Postoji i drugi nain gledanja na svijet

1. Dananja je ideja pokuaj prepoznavanja da moe promijeniti svoje opaanje svijeta u oba
njegova aspekta, u vanjskom i unutarnjem. Punih pet minuta treba posvetiti jutarnjim i veernjim
vjebama. U ovim razdobljima ideju treba ponavljati to ee, dok ti je ugodno. Posebno je vano sve
raditi bez urbe. Naizmjenino ispituj svoja vanjska i unutarnja opaanja, ali s osjeajem da ih ne mijenja
naglo.
2. Jednostavno lagano gledaj oko sebe opaajui svijet koji smatra vanjskim. Tada zatvori oi i
ispituj svoje misli jednako oputeno. Probaj ostati neuvuen u bilo koji od tih svjetova, udaljen dok ideju
ponavlja tijekom dana.
3. Ideju treba to ee vjebati u kraim razdobljima. Posebne primjene ideje treba odmah
izvriti, im se pojavi bilo koja situacija koja te dovodi u iskuenje da postane uznemiren. U takvim
situacijama reci:
Postoji i drugi nain gledanja na ovo.
4. Zapamti, dananju ideju primijeni odmah, u istom trenutku kad postane svjestan da si neim
uznemiren. Moda se pojavi potreba da minutu mirno sjedne i samom sebi nekoliko puta ponovi ideju
dana. Zatvaranje oiju vjerojatno e pomoi.

39

VJEBA 34

Umjesto ovoga ja mogu vidjeti mir.

1. Dananja ideja poinje opisivati stanja koja prevladavaju u drugaijem nainu vienja. Jasno je
da je mir uma unutarnja stvar. On mora poeti s tvojim vlastitim mislima i tek se onda iriti prema van. Iz
tvog vlastitog unutarnjeg mira proizlazi i miroljubivo opaanje svijeta.
2. Za dananje vjebe potrebna su tri dua radna razdoblja. Savjetujem da to bude ujutro i naveer,
uz jedno dodatno razdoblje u najpogodnije vrijeme tijekom dana. Sve vjebe treba raditi zatvorenih oiju,
jer zadanu ideju primjenjujemo na tvoj unutarnji svijet.
3. Potrebno je oko pet minuta pretraivanja polja svijesti u svakom od duih razdoblja vjebanja.
Istrauj svoj um u potrazi za mislima iji je sadraj strah, situacijama koje izazivaju nemir, osobama ili
dogaajima koji "vrijeaju" ili bilo emu drugom gdje stvara misli suprotne ljubavi. Opaaj ih oputeno,
polako ponavljajui dananju ideju istovremeno s njihovom pojavom u svom polju svijesti. Dozvoli
svakoj od ovih misli da ode i da je zamijeni slijedea.
4. Ako ti bude teko misliti o odreenim osobama ili situacijama, ideju nastavi u sebi polako
ponavljati, ne primjenjujui je na bilo to posebno. Ipak, nikako nemoj raditi izuzetke.
5. Krae primjene ideje mogu se esto ponavljati tijekom dana, onda kada osjeti da je na bilo koji
nain ugroen tvoj mir uma. Svrha ovoga i jest da sebe zatiti od iskuenja tijekom dana. Ako ti se u
svijesti javi neki poseban oblik iskuenja, vjeba treba poprimiti ovakav oblik:
Umjesto onoga to sada vidim ja mogu vidjeti mir u ovoj situaciji.
6. Ako upadi u tvoj unutarnji mir dobiju oblik uopenih tetnih emocija, kao to su depresija, strah
ili briga, upotrijebi ideju u njenom poetnom obliku. Ako otkrije kako dananju ideju mora primijeniti
vie puta u mijenjanju nekog misaonog sadraja, ponavljaj uz njih zadanu ideju sve dok ne osjeti
rastereenje. Pomoi e ako samom sebi odreeno kae:
Ja mirom mogu zamijeniti svoje osjeaje depresije, strepnje ili brige (ili svoje misli o ovoj
situaciji, osobi ili dogaaju).

40

VJEBA 35

Moj um je dio Bojeg uma. Ja sam vrlo svet.

1. Dananja ideja ne razmatra nain kako ti sebe sada vidi. Ona zapravo opisuje to e pravo
vienje pokazati. Teko je nekome tko misli da se nalazi u fizikom svijetu povjerovati gornjoj izjavi o
sebi. A uvjerenje da se nalazi u fizikom svijetu proizlazi iz nevjerice u dananju ideju.
2. Ti vjeruje da si dio onoga u emu misli da se nalazi. To je stoga to sam sebe okruuje
okolinom koju eli. A ovu okolinu eli kako bi zatitio sliku o sebi koju si sam izgradio. Ta slika je dio
te okoline. Ono to vidi, dok vjeruje da si u toj okolini, vieno je oima slike. A to nije vienje. Slike ne
mogu vidjeti.
3. Dananja ideja predstavlja razliit pogled na samog sebe. Uspostavljanjem tvog Izvora ona
uspostavlja i tvoj Identitet i opisuje te onakvim kakvim uistinu izgleda. Primijenit emo dananju ideju na
neto drugaiji nain jer je danas naglasak na onome tko opaa, a ne na onome to se opaa.
4. Tijekom svakog petominutnog razdoblja, poni u sebi s ponavljanjem dananje ideje, a onda
zatvori oi pretraujui svoj um kako bi otkrio razne oblike opisnih pojmova kroz koje vidi sebe. Ukljui
sve atribute zasnovane na egu koje sebi pripisuje, pozitivne ili negativne, poeljne ili nepoeljne,
uzviene ili poniavajue. Svi su oni jednako nestvarni jer sebe ne gleda oima svetosti.
5. U poetku pretraivanja uma, vjerojatno e naglaavati ono to smatra negativnijim aspektima
opaanja samog sebe. U drugom dijelu, pak, umom mogu prolaziti opisni pojmovi koji napuhuju ego.
Pokuaj prepoznati kako smjer fantaziranja o samom sebi uope nije vaan. U stvarnosti, iluzije nemaju
nikakvog smjera. One jednostavno nisu istinite.
6. Ovako bi mogla izgledati nasumce sastavljena lista primjene dananje ideje:
Sebe vidim prevarenog.
Sebe vidim deprimiranog.
Sebe vidim malaksalog.
Sebe vidim ugroenog.
Sebe vidim bespomonog.
Sebe vidim pobjednikom.
Sebe vidim gubitnikom.
Sebe vidim milosrdnim.
Sebe vidim punog vrlina.
7. O ovim pojmovima ne treba misliti na apstraktan nain. Oni e ti se javiti kao razne situacije,
osobe i dogaaji koji prolijeu poljem svijesti. Izdvoji bilo koju odreenu situaciju koja se ukae, pronai
opisni pojam ili pojmove za koje osjea da odgovaraju tvojim reakcijama na navedenu situaciju i koristi
ih u primjeni dananje ideje. Kada si imenovao svaku od tih situacija, osoba ili dogaaja dodaj:
Ali moj um je dio Bojeg uma. Ja sam vrlo svet.
8. Tijekom duih razdoblja vjebanja, vjerojatno e se pojavljivati trenuci u kojima se nita
odreeno nee pojavljivati. Ne trudi se izmiljati stvari kako bi ispunio zadatak, ve se jednostavno opusti

41

i ponavljaj polako dananju ideju sve dok se neto ne pojavi. Kako nita to se pojavi ne treba izostaviti,
nita ne treba silom "iskopavati" ili posebno birati.
9. to ee tokom dana izdvoji svojstvo ili svojstva koja sebi povremeno pripisuje i na njih
primjeni dananju ideju. Svakome od njih dodaj i ideju u gore navedenom obliku. Ako se ne javi nita
posebno, jednostavno ponavljaj ideju dana zatvorenih oiju.

42

VJEBA 36

Moja svetost obuhvaa sve to vidim.

1. Dananja ideja proiruje jueranju od onoga tko opaa na ono to se opaa. Ti si svet zato to
je tvoj um dio Bojeg uma. A zato to si svet i tvoje vienje takoer mora biti sveto. "Bezgrean" znai
bez grijeha. Ti ne moe samo malo biti bez grijeha. Ti si ili bezgrean ili nisi. Ako je tvoj um dio Bojeg
uma i ti mora biti bezgrean ili e dio Njegovog Uma biti grjean. Tvoje je vienje povezano s Njegovom
svetou. Ne s tvojim egom ili s tvojim tijelom.
2. Danas je potrebno vjebati etiri puta po tri do pet minuta. Pokuaj ravnomjerno raspodijeliti
ova razdoblja tijekom dana. U kraim vremenskim razdobljima ideju ponavljaj i u ostalim dijelovima
dana, to ee kako bi odrao svoju zatitu tijekom dana. Dua razdoblja vjebanja trebaju ovako
izgledati:
3. Prvo, zatvori oi i nekoliko puta lagano ponovi zadanu ideju. Tada otvori oi i polako pogledaj
oko sebe. Primijeni ideju zasebno na sve to zamijeti, oputeno gledajui oko sebe. Reci, na primjer:
Moja svetost okruuje ovaj tepih
Moja svetost okruuje ovaj zid.
Moja svetost okruuje ove prste.
Moja svetost okruuje ovu stolicu.
Moja svetost okruuje ono tijelo.
Moja svetost okruuje ovu olovku.
Tijekom vjebanja, nekoliko puta zatvori oi i ponovi ideju u sebi. Tada otvori oi i nastavi dalje.
4. Kraa vjebanja treba raditi ovako: zatvori oi i ponovi dananju ideju,
otvori oi, pogledaj oko sebe i ponovi ideju. Zakljui s jo jednim ponavljanjem zatvorenih oiju. Sve
vjebe treba obavljati, naravno, to sporije, bez napora i oputeno.

43

VJEBA 37

Moja svetost blagoslivlja svijet.

1. Ova ideja sadri prvo svjetlucanje tvoje istinske funkcije u svijetu ili razlog zato si ovdje.
Tvoja je svrha da vidi svijet kroz svoju vlastitu svetost. Tako ste ti i svijet zajedno blagoslovljeni. Nitko
ne gubi. Nita se nikome ne oduzima. Svatko dobiva kroz tvoju svetu viziju. To oznaava kraj rtvovanja
jer nudi svakome njegov puni udio.
2. Nema drugog naina da se ideja rtvovanja ukloni iz miljenja svijeta. Bi1o koji drugi nain
vienja bezuvjetno bi zahtijevao plaanje nekoga ili neega. I kao rezultat toga, onaj tko opaa bi izgubio,
ne znajui zato gubi. Kroz tvoje vienje njegova se cjelovitost obnavlja u njegovoj svijesti. Tvoja svetost
ga blagoslivlja ne traei nita zauzvrat. Oni koji sebe vide cjelovitim nemaju nikakvih zahtjeva.
3. Tvoja je svetost spasenje svijeta. Ona dozvoljava da poduava svijet kako si s njim jedno. To
ne ini propovijedanjem, govorenjem bilo ega, ve jedino svojim tihim prepoznavanjem da su u tvojoj
svetosti sve stvari blagoslovljene zajedno s tobom.
4. Dananje se vjebe sastoje od etiri razdoblja od tri do pet minuta. Poni ponavljanjem dananje
ideje, a zatim gledaj oko sebe jednu minutu i ideju primijeni na sve to vidi:
Moja svetost blagoslivlja ovu stolicu.
Moja svetost blagoslivlja onaj prozor.
Moja svetost blagoslivlja ovo tijelo.
Potom zatvori oi i primijeni ideju na bilo koju osobu koja se ukae. Koristei njeno ime kai:
Moja svetost blagoslivlja tebe, (ime).
5. Zatim nastavi vjebanje zatvorenih oiju. Ako to eli, oi moe ponovno otvoriti i dananju
ideju primijeniti na vanjski svijet. Ideju moe naizmjenino primjenjivati na ono to vidi oko sebe i na
ono to vidi u mislima. A moe koristiti i svaku kombinaciju ova dva naina primjene. Kako ti se ini
zgodnim. Vjebu treba zavriti jednim ponavljanjem dananje ideje zatvorenih oiju, a odmah zatim,
ponavljanjem ideje otvorenih oiju.
6. Krae se vjebe sastoje od ponavljanja ideje to je ee mogue. Posebno je korisno ako se ona
tiho primijeni na svakoga koga sretne, koristei se imenom osobe dok se vjeba obavlja. Vano je ideju
upotrijebiti kada netko u tebi izaziva neprijateljske osjeaje. Dotinoj osobi odmah ponudi blagoslov svoje
svetosti. Ovako blagoslov ui zadrati u vlastitoj svjesnosti.

44

VJEBA 38

Nema niega to moja svetost ne moe uiniti.

1. Tvoja svetost izokree sve zakone svijeta. Ona je s one strane svakog vremenskog ogranienja,
prostornog ogranienja ili ogranienja bilo koje vrste. Tvoja svetost je potpuno neograniena u svojoj
snazi jer te uspostavlja kao Bojeg Sina koji je jedno s Umom svog Stvoritelja.
2. Kroz tvoju svetost ukazuje se Boja snaga. Kroz tvoju svetost Boja snaga postaje dostupna. A
ne postoji nita to Boja snaga ne moe uiniti. Prema tome, tvoja svetost moe ukloniti svaku bol, moe
ukinuti svu tugu, moe rijeiti sve probleme. Ona to moe uiniti povezana s tobom i s bilo kim drugim.
Ona je podjednako snana dok svakome pomae jer je podjednako snana dok svakoga spaava.
3. Ako si ti svet, sveto je i sve to je Bog stvorio. Ti si svet jer su svete i sve stvari koje je On
stvorio. A sve stvari koje je On stvorio su svete jer si i ti svet. U dananjim emo vjebama primijeniti
snagu tvoje svetosti na sve probleme, tekoe ili patnje u bilo kojem obliku misli da postoje, u tebi ili
nekom drugom. Neemo praviti razlike jer razlike nema.
4. Dananje vjebe se sastoje od etiri razdoblja duga punih pet minuta. Tijekom vjebi ponavljaj
zadanu ideju, zatvori oi i pretrauj svoj um otkrivajui bilo koji osjeaj gubitka ili nesree bilo koje vrste,
onako kako ih ti vidi. Pokuaj to manje razlikovati situaciju koja je teka za tebe i situaciju koja je teka
za druge. Prvo oznai situaciju, a potom i imenuj osobu o kojoj je rije. Prilikom primjene dananje ideje
moe koristiti ovakav nain vjebanja:
U situaciji koja sadri ........... u kojoj vidim sebe, nema niega to moja svetost ne
moe uiniti.
U situaciji koja sadri ........... u kojoj .......... vidi sebe, nema niega to moja svetost
ne moe uiniti.
5. Povremeno moe poeljeti promijeniti postupak i dodati svoje misli Na primjer, moe
poeljeti ukljuiti ovakve misli:
Nema niega to moja svetost ne moe uiniti jer u njoj lei Boja snaga.
Ukljui bilo koji oblik eli, ali zadri se na tome da vjebe budu usredotoene na temu "Nema niega to
moja svetost ne moe uiniti." Svrha dananjih vjebi je da ponu buditi u tebi osjeaj kako gospodari
svim stvarima zbog onoga to uistinu jesi.
6. U estim kraim vjebama primijeni ideju u njenom izvornom obliku, ukoliko se ne pojavi ili ti
ne padne na pamet neki poseban osoban problem ili problem vezan uz nekog drugog. U tom sluaju,
koristi poseban oblik prilikom primjene dananje ideje na dotini problem.

45

VJEBA 39

Moja svetost je moje spasenje.

1. Ako je osjeaj krivice pakao, to je njegova suprotnost? Poput teksta za koji je ova radna knjiga
napisana, ideje za vjebe su jednostavne, jasne i potpuno nedvosmislene. Nas ne zanimaju intelektualne
majstorije ili logike igrice. Mi se bavimo samo onim to je sasvim oigledno, a to je bilo previeno u
oblacima sloenosti u kojima ti misli da misli.
2. Ako je osjeaj krivice pakao, to je njegova suprotnost? Odgovor nije teak, vjerujte. Kolebanje
koje moe osjetiti odgovarajui na ovo pitanje nema svoj uzrok u nejasnoi pitanja. Ali, vjeruje li ti
uistinu da je osjeaj krivice pakao? Ako vjeruje, odmah e uvidjeti kako je tekst jasan i jednostavan. I
nee ti uope trebati radna knjiga. Nikome ne treba vjebanje da bi dobio ono to je ve njegovo.
3. Ve smo rekli da je tvoja svetost spasenje svijeta. A to je s tvojim vlastitim spasenjem? Ne
moe dati ono to sam nema. Spasitelj mora biti spaen. Kako e inae poduavati spasenju? Dananje
vjebe primijenit e na sebe, prepoznajui da je tvoje vlastito spasenje kljuno za spasenje svijeta. Dok
bude primjenjivao vjebe na svoj svijet, itav svijet e od tebe imati koristi.
4. Tvoja svetost je odgovor na svako pitanje ikad postavljeno ili e sada biti postavljeno ili e u
budunosti biti postavljeno. Tvoja svetost znai kraj osjeaja krivice i time kraj pakla. Tvoja svetost je
spasenje svijeta i tebe samog. Kako moe ti, kome pripada tvoja svetost, biti iz nje iskljuen? Bog ne
poznaje nesvetost. Zar moe biti da On ne poznaje Svog Sina?
5. Dananje vjebe se sastoje od etiri dua razdoblja od punih pet minuta, a dobrodola su i dua
i ea vjebanja. Ako eli prekoraiti zadane uvjete, preporuam vie kraih umjesto manje duih
vjebi. Ali dobro je obavljati i este i due vjebe.
6. Vjebe zaponi kao i obino, u sebi ponavljajui dananju ideju. Potom zatvorenih oiju kreni u
potragu za svojim mislima koje ne sadre ljubav, bez obzira u kojem se obliku pojavljuju; kao tjeskoba,
depresija, bijes, strah, briga, napad, nesigurnost. Bilo koji oblik uzmu, one su bez ljubavi i zato zastraujue. A upravo od njih se treba spasiti.
7. Odgovarajue teme za dananje vjebe su posebne situacije, dogaaji ili osobe koje povezuje s
mislima bez ljubavi bilo koje vrste. Uvjet za tvoje spasenje je vidjeti ih drukijim. A tvoj blagoslov svima
njima je ono to e te spasiti. I dati vienje.
8. Polako, bez svjesnog odabira i bez naglaavanja bilo ega posebnog, pretrai svoj um,
otkrivajui svaku misao koja stoji izmeu tebe i tvog spasenja. Dananju ideju primijeni na svaku od tih
misli na slijedei nain:
Moje misli bez ljubavi o.dre me u paklu.
Moja svetost je moje spasenje.
9. Vjebanje moe uiniti lakim ako povremeno, u predahu izmeu vjebi, lagano u sebi
ponovi zadanu ideju. Moda e pomoi ako u sve to ukljui nekoliko kratkih predaha u kojima e se
samo opustiti i nita ne misliti. Na poetku je vrlo teko odravati sabranost. Bit e ti mnogo lake kad um
postane discipliniraniji i manje rastresen.

46

10. U meuvremenu, moe slobodno koristiti razliite oblike vjebanja, onako kako ti se dopada.
Ali, ne mijenjaj osnovnu ideju mijenjajui nain njezine primjene. Kakav god nain primjene izabrao,
ideja treba izraziti svoje temeljno znaenje, da je tvoja svetost tvoje spasenje. Svaku vjebu zavri jo
jednom ponavljajui ideju u njezinom izvornom obliku. I dodaj:
Ako je osjeaj krivice pakao, to je njegova suprotnost?
11. U kraim vjebama koje treba obavljati tri ili etiri puta na sat, a poeljno je i vie, moe sebi
postaviti gornje pitanje i ponoviti dananju ideju. Ako se pojavi kakvo iskuenje posebno je koristan ovaj
oblik vjebe:
Moja svetost je moje spasenje od ovoga.

47

VJEBA 40
Ja sam blagoslovljen kao Sin Boji.
1. Danas poinjemo zahtijevati neke od sretnih stvari na koje imamo pravo, glede onoga to
uistinu jesi. Ovoga puta nisu potrebna duga vjebanja, ve vrlo kratka i esta. Poeljna su ponavljanja
svakih desetak minuta. Preporuam ti da proba s ovakvim rasporedom i da ga se dri to je preciznije
mogue. Ako zaboravi, ponovno pokuaj. Ako doe do duih prekida, ponovno pokuaj. Kad god se
sjeti, ponovno pokuaj.
2. Nije potrebno zatvarati oi tijekom vjebanja, iako moe koristiti ako to uini. Ipak, vjerojatno
u velikom broju situacija tijekom dana nee biti u prilici zatvoriti oi. Nemoj zbog toga proputati vjebe.
Ako ih zaista eli raditi, moe to posve dobro obaviti u svim okolnostima.
3. Dananje vjebe trae malo vremena i nisu naporne. Ponavljaj zadanu ideju. Potom dodaj
nekoliko svojstava koje povezuje s Bojim Sinom i primjeni ih na sebe. Evo dva mogua primjera:
Ja sam blagoslovljen kao Sin Boji.
Ja sam sretan, smiren, voljen i zadovoljan.
Ja sam blagoslovljen kao Sin Boji.
Ja sam smiren, spokojan, siguran i samosvjestan.
Ako raspolae s manjkom vremena, dovoljno je jednostavno sebi rei kako si blagoslovljen kao
Sin Boji.

48

VJEBA 41

Kud god idem, Bog je sa mnom.

1. Dananja ideja moe potpuno svladati osjeaj usamljenosti i naputenosti, esta iskustva svih
razdvojenih bia. Depresija je neizbjena posljedica razdvajanja. A to su i nemir, briga, duboki osjeaj
bespomonosti, bijeda, patnja i snaan strah od gubitka.
2. Oni koji se osjeaju razdvojenim izumili su mnoge naine "lijeenja" onoga to zovu "bolesti
svijeta". Ali jednu stvar nisu uinili, zaboravili su dovesti u pitanje samu realnost problema. Posljedice
ovog problema se ne mogu lijeiti jer sam problem nije stvaran. Dananja ideja ima snagu zauvijek
dovriti svu ovu ludoriju. A to jest ludorija, usprkos ozbiljnih i traginih oblika koje moe poprimiti.
3. Duboko u tebi je savrenost, spremna kroz tebe zraiti u vanjski svijet. Ona e izlijeiti svu
tugu, bol, strah i osjeaj gubitka, zato to e izlijeiti um koji misli da su ove stvari stvarne. Zbog svoje
lojalnosti tim stvarima um i strada.
4. Ti nikada ne moe biti lien svoje savrene svetosti zato to njezin Izvor ide s tobom gdje god
ti ide. Ne moe nikada patiti zato to Izvor svih radosti ide s tobom gdje god i ti ide. Ne moe nikada
biti usamljen zato to Izvor sveukupnog ivota ide s tobom gdje god ti ide. Nita ne moe unititi tvoj
duevni mir zato to Bog ide gdje god ti ide.
5. Ja razumijem da ti u ovo ne vjeruje. Kako bi i mogao vjerovati kada je istina skrivena duboko
u tebi, ispod tekih oblaka ludih misli, gustih i tamnih, a koje ipak predstavljaju sve ono to ti vidi?
Danas emo uiniti svoj prvi pravi pokuaj da proemo kroz taj tamni i teki oblak i uemo u svjetlost s
druge strane.
6. Danas emo raditi samo jednu dugu vjebu. Ujutro, po mogunosti odmah poslije buenja,
mirno sjedi sklopljenih oiju tri do pet minuta. Vrlo polako ponovi dananju ideju. Bez naprezanja, bez
razmiljanja o neem drugom. Potom pokuaj usmjeriti panju prema svojoj nutrini, mimo svih
beskorisnih misli o svijetu. Pokuaj ui duboko u svoj vlastiti um, izbjegavajui misli koje bi mogle
skrenuti panju.
7. S vremena na vrijeme moe ponoviti ideju dana, ako misli da ti moe pomoi. Ali iznad
svega, probaj potonuti unutar sebe, daleko od svijeta, daleko od svih glupih misli o njemu. Ti zapravo
pokuava proi mimo svih stvari. Pokuava napustiti vanjski, lani svijet privida i stii do istinske
stvarnosti.
8. Sasvim je mogue dosegnuti Boga. Zapravo, to je vrlo lako jer je to najprirodnija stvar na
svijetu. Moe se rei i da je to jedina prirodna stvar na svijetu. Put e se otvoriti, ako vjeruje da je to
mogue. Ova vjeba moe, dati iznenaujue rezultate, ak i u prvom pokuaju. A prije ili kasnije uvijek
je uspjena. U kasnijim vjebama detaljnije emo se pozabaviti ovom vrstom praktinog rada. Ne moemo
potpuno zakazati, a mogunost trenutnog uspjeha stalno je prisutna.
9. Tijekom cijelog dana esto koristi zadanu ideju. Ponavljaj je polako, zatvorenih oiju, ako je to
mogue. Misli o onome to izgovara, to znae tvoje rijei. Usredotoi se na svetost koje one
podrazumijevaju za tebe. Misli o Pratitelju koji ne poznaje neuspjeh, o potpunoj zatiti koja te okruuje.

49

10. Zaista si moe dozvoliti smijeh na raun misli o strahu, otkrivajui da Bog ide s tobom gdje
god ti ide.

50

VJEBA 42

Bog je moja snaga. Vienje je Njegov dar.

1. Dananja ideja povezuje dvije snane misli, obje vrlo vane. Ona takoer razlae uzronoposljedini odnos koji objanjava zato ne moe pogrijeiti u svojim naporima da postigne cilj kojem
tei ovaj teaj. Ti e vidjeti jer to je Boja Volja. Njegova Sila, a ne tvoja, daje ti snagu. I dar vienja je
Njegov, a ne tvoj vlastiti.
2. Bog je uistinu tvoja snaga. Ono to On daje istinski je dano. To znai da dar moe primiti u
bilo koje vrijeme, bilo gdje, u svim okolnostima koje te zateknu. Tvoj prolaz kroz vrijeme i prostor nije
sluajan. Ti ne moe ne biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Takva je Boja snaga. Takvi su Njegovi
darovi.
3. Danas emo raditi dvije vjebe, duge tri do pet minuta. Prva se treba obaviti odmah poslije
buenja, druga prije odlaska na spavanje. Ipak, bolje je priekati pogodnu priliku kada na miru moe
vjebati, od tonog potivanja vremena odreenog za vjebe.
4. Vjebe poni laganim ponavljanjem dananje ideje, otvorenih oiju, gledajui oko sebe. Potom
sklopi oi i nanovo ponovi ideju. Sporije nego prvi put. Potom, pokuaj misliti samo o stvarima koje ti se
javljaju u odnosu na zadanu ideju. Na primjer, sve moe ovako izgledati:
Vienje mora biti mogue. Bog istinski daje.
Boji darovi za mene moraju biti moji, jer mi ih je On dao.
5. Pogodna je svaka misao jasno povezana s dananjom idejom. Zapravo, moda e biti i
iznenaen koliinom razumijevanja koje neke od tvojih ideja sadre glede teaja. Neka sve one dolaze bez
cenzure, osim ako ustanovi da je um zalutao, a ti dopustio mislima koje nemaju veze s vjebom upad u
polje svijesti. Moda zapadne u stanje bez misli. Tada otvori oi i dananju ideju ponovi jo jednom,
polako gledajui oko sebe. Opet sklopi oi, ponovi jo jednom ideju i nastavi potragu za mislima s njom
povezanim.
6. Ipak zapamti, za dananje vjebe nije potrebno traiti odgovarajue misli. Jednostavno se
opusti, stani na stranu i dopusti mislima da se pojave. Ako ovo ispadne teko, bolje je vrijeme predvieno
za vjebu potroiti na ponavljanje zadane ideje, naizmjence otvarajui i zatvarajui oi.
7. Broj kratkih vjebi, koje bi i danas bile korisne, nije ogranien. Dananja ideja je prvi korak u
sakupljanju misli. To je poduka da zapravo prouava cjelovit misaoni sustav u kojem nita potrebno ne
nedostaje. Niti je u njega ukljueno neto proturjeno ili nebitno.
8. to ee ponovi dananju ideju, ee e samog sebe podsjetiti koliko je cilj ovog teaja
znaajan za tebe. Nemoj to zaboraviti.

51

VJEBA 43

Bog je moj Izvor. Ja ne mogu vidjeti izdvojeno od Njega.

1. Opaanje nije Boje svojstvo. Njegovo podruje je podruje znanja. Usprkos tome, On je
stvorio Svetog Duha kao posrednika izmeu opaanja i znanja. Bez ove povezanosti s Bogom, opaanje bi
u tvojem umu zauvijek zamijenilo znanje. Ali vezano uz Boga, opaanje e se izmijeniti, proistiti i
postati vodi do znanja. To je funkcija Svetog Duha, onako kako je On vidi. Stoga, to je i Njegova istinska
funkcija.
2. U Bogu ti ne moe vidjeti. Opaanje (percepcija) nema nikakve funkcije u Bogu i, zapravo, ne
postoji. Usprkos tome, u spasenju, koje znai uklanjanje neega to zapravo nije istinski ni postojalo,
opaanje ima izuzetno znaajnu svrhu. Boji Sin je stvorio opaanje s ciljem koji nije svet. To isto
opaanje mora postati sredstvo za obnovu njegove svetosti. Unutar svjesnosti tog istog Bojeg Sina.
Opaanje nema samo po sebi nikakvog znaenja. Ipak, Sveti Duh mu daje znaenje vrlo blisko Bojem.
Izlijeeno opaanje postaje sredstvo pomou kojeg Boji Sin oprata svom bratu, a time i samom sebi.
3. Ti ne moe vidjeti odvojeno od Boga zato to ne postoji odvojeno od Boga. Sve to radi,
radi u Njemu. Jer sve to misli, misli Njegovim Umom. Ako je vienje stvarno, a stvarno je kada dijeli
svrhu Duha Svetog, tada ti ne moe vidjeti odvojeno od Boga.
4. Danas je potrebno vjebati tri puta po pet minuta. Prva se vjeba treba obaviti to ranije, a trea
to kasnije tijekom dana. Ona druga se moe raditi u najpogodnije vrijeme, kada to okolnosti i vlastita
spremnost dozvole. Na poetku vjebe ponovi u sebi zadanu ideju otvorenih oiju. Potom pogledaj kratko
oko sebe i primijeni ideju na ono to vidi. Za ovaj dio vjebe dovoljno je izabrati etiri ili pet predmeta.
Na primjer, moe rei:
Bog je moj Izvor. Ja ne mogu vidjeti ovaj pisai stol izdvojeno od Njega.
Bog je moj Izvor. Ja ne mogu vidjeti ovu sliku izdvojeno od Njega.
5. Iako ovaj dio vjebe treba biti relativno kratak, objekte vjebanja izaberite bez svjesnog biranja,
svjesnog ukljuivanja ili iskljuivanja. U drugom i duem dijelu vjebe zatvori oi, ponovi dananju ideju,
pusti da ti se jave odgovarajue misli koje treba prilagoditi dananjoj ideji. Na svoj osobni nain. Na
primjer:
Ja vidim oima opratanja.
Ja vidim blagoslovljen svijet
.
Svijet mi moe pokazati mene samog.
Vidim svoje vlastite misli sline Bojim.

52

Ovoj vjebi odgovara bilo koja misao manje ili vie izravno povezana s dananjom idejom. Nije
neophodno da te misli budu doslovno usmjerene zadanoj ideji, ali ne smiju biti u suprotnosti.
6. Ako uhvati svoj um u lutanju, ako postane svjestan misli koje su u jasnom neskladu s
dananjom idejom ili ako ne moe o niemu misliti, otvori oi, ponovi prvi dio vjebe i onda pokuaj
opet s drugim dijelom. Nemoj troiti vrijeme na misli koje nisu u skladu s dananjom idejom. Da bi to
sprijeio, ee se vraaj prvom dijelu vjebe.
7. U primjeni kraih vjebi, njihov oblik se moe mijenjati u skladu s okolnostima u kojima se
moe nai tijekom dana. Na primjer, ako si u drutvu s nekom osobom neujno joj uputi poruku:
Bog je moj Izvor. Ja te ne mogu vidjeti odvojeno od Njega.
Ovaj se oblik moe primijeniti podjednako na strance i one koje smatra bliskima. Zapravo, pokuaj ne
initi nikakve razlike.
8. Dananju ideju treba primijeniti i na razne situacije i dogaaje koji mogu iskrsnuti tijekom
dana, osobito na one koji te dovode u nepriliku. Pogodan oblik bi bio, na primjer:
Bog je moj Izvor. Ja ovo ne mogu vidjeti odvojeno od Nj ega.
9. Ako se za vrijeme vjebi u svijesti ne javi nikakva posebna tema, tada samo ponovi ideju u
njenom zadanom obliku. Danas nemoj dozvoliti da proe due vrijeme, a da ne pomisli na sadraj ideje.
Na ovaj nain sebe podsjea to mora uiniti.

53

VJEBA 44

Bog je svjetlo u kojem vidim.

1. Danas razvijamo jueranju ideju dodajui joj novu dimenziju. Ti ne moe vidjeti u tami, a ne
moe stvoriti svjetlo. Moe stvoriti tamu i misliti da u njoj vidi. Ali svjetlo odraava ivot i zato je vid
stvaranja. Stvaranje i tama ne mogu istovremeno postojati, ali svjetlost i ivot mogu i moraju, jer su samo
razliiti vidovi stvaranja.
2. Vidjeti znai prepoznati unutarnje umjesto vanjskog svjetla. To ne vidi izvan sebe, niti je
pribor za gledanje izvan tebe. Vaan dio ovog pribora je svjetlo koje omoguuje vienje. Ono je uvijek s
tobom i ti moe vidjeti u svim okolnostima.
3. Danas pokuavamo dosegnuti ovo svjetlo. Da bi uspjeli trebamo pomo vjebe koju smo ve
koristili i koju emo koristiti sve vie. Ovaj oblik vjebanja je osobito teak za nediscipliniran um i
zahtjevan je cilj misaonog vjebanja. On trai ba ono to nedostaje nediscipliniranom umu, ali mora se
uspjeno obaviti ako eli vidjeti.
4. Danas vjebaj najmanje tri puta, a svaka vjeba treba trajati najmanje pet minuta. Poeljno je i
due vjebanje, ali samo u sluaju da vrijeme rada provodi leerno i bez napetosti. Oblik vjebe koji
danas koristimo je najlaki i najprirodniji za izvjeban um. Naravno, neizvjebanom umu on izgleda teak
i neprirodan.
5. Tvoj um vie nije potpuno neuvjeban. Spreman si za dananji oblik vjebanja, ali moda ipak
osjeti otpor. Razlog je jednostavan. Dok radi dananju vjebu za sobom ostavlja dosadanja vjerovanja
i sve misli koje si proizveo. Zapravo, rije je o izbavljenju iz pakla. Ali gledano oima ega radi se o
gubljenju osobnosti i silasku u pakao.
6. Ako se, barem za trenutak, moe odvojiti od ega, lako e uvidjeti kako su njegovi strahovi i
otpor besmisleni. Podsjeti se da dosegnuti svjetlost znai pobjei iz tame, bez obzira to vjeruje u
suprotno. Bog je svjetlost u kojoj ti vidi. Pokuaj Ga dosegnuti.
7. Vjebu zaponi ponavljanjem dananje ideje otvorenih oiju. Potom sklopi oi, ponavljajui
ideju jo nekoliko puta. Pokuaj potonuti u svoj vlastiti um. Izbjegavaj svako ometanje lagano prolazei
kraj njih. Tvoj se um ne moe zaustaviti osim ukoliko ga sam odlui zaustaviti. Jednostavno pusti da se
stvari odvijaju na prirodan nain. Promatraj svoje misli koje prolaze sa strane, bez uplitanja i blago sklizni
mimo njih.
8. Danas ne zagovaram nikakav odreen oblik vjebanja. Ipak, neophodno je vano osjetiti znaaj onoga
to radi, neprocjenjivu vrijednost dananjeg vjebanja. Budi svjestan da pokuava uiniti neto
sveto. Spasenje je tvoje najsretnije dostignue. Samo ono ima znaenje jer je jedino od ega
uistinu ima koristi.
9. Ako se tijekom vjebanja pojavi bilo kakav oblik straha, prekini i ponovi zadanu ideju zatvorenih oiju.
Ukoliko i ovo ne pomogne, otvori oi i napravi kratak predah. Ipak, pokuaj se to prije vratiti
vjebanju zatvorenih oiju.

54

10. Ako vjebe radi ispravno trebao bi se pojaviti osjeaj oputenosti. Moda i osjeaj da se pribliava
svjetlu. Misli o svjetlosti, bezosobnoj i bezgraninoj, dok prolazi mimo svojih misli o fizikom
svijetu. Ne zaboravi da te one dre vezanim uz ovaj svijet samo ako im sam daje snage.
11. Tijekom dana esto ponavljaj zadanu ideju, otvorenih i1i sklopljenih oiju. Radi to u svakoj pogodnoj
prilici. Budi odluan da danas ne zaboravi vjebe raditi to ee.

55

VJEBA 45

Bog je Um kojim ja mislim.

1. Danas u ruci drimo klju naeg istinskog miljenja. Tvoje misli nisu ono to ti misli da misli.
Niti ono to misli da vidi ima veze sa stvarnim vienjem. Ne postoji povezanost onoga to ti misli da je
stvarno i onoga to uistinu jest stvarno. I ovdje tvoje stvarne misli nisu nalik onome to ti misli da su
stvarne misli. Dakle, nita od onoga to misli da vidi nije nalik onome to e se pokazati istinskim
vienjem.
2. Ti misli Bojim Umom. Stoga s Njim i dijeli svoje misli. I On dijeli Svoje misli s tobom. To
su iste misli jer ih je proizveo isti Um. Dijeliti znai proizvesti neto slino ili isto. Misli koje misli
Bojim Umom nikad te ne naputaju jer misli ne naputaju svoj izvor. Stoga su tvoje stvarne misli u
Bojem Umu, ba kao i ti sam. One su i u tvojem umu, jer je i On u njemu. Kako si sam dio Njega tako su
i tvoje stvarne misli dio Njegovog Uma.
3. Gdje su onda tvoje stvarne misli? Danas ih elimo dosegnuti. Moramo ih potraiti u vlastitom
umu jer je on mjesto gdje se nalaze. One moraju biti tamo jer nisu mogle napustiti svoj izvor. Ono to je
smislio Boji Um je vjeno jer je dio stvaranja.
4. Danas opet vjebamo tri puta po pet minuta. Vjebe imaju isti oblik kojim smo se sluili juer.
Pokuavamo napustiti nestvarno u potrazi za stvarnim. Ne prihvaamo fiziki svijet u korist istine. Ne
doputamo svjetovnim mislima da nas zadravaju. Ne dozvoljavamo vjerovanjima svijeta da nam kau
kako je nemogue uraditi ono to Bog eli da napravimo. Umjesto toga, elimo kao mogue prepoznati
samo ono to Bog eli da inimo.
5. Vano je razumjeti da ono to uistinu elimo uraditi od nas uistinu eli i Bog. Vano je i
upamtiti da ne moemo pogrijeiti ispunjavajui Njegovu Volju. Postoje svi razlozi da vjerujemo kako
emo danas uspjeti. To je Boja Volja.
6. Dananje vjebe poinjemo ponavljanjem ideje u sebi, zatvorenih oiju. Drei cijelo vrijeme
na umu dananju ideju, pozabavi se s nekoliko vlastitih misli koje se pojave. Nakon to zadanoj ideji
doda etiri ili pet vlastitih misli, ponovi samu ideju jo jednom i blago reci samom sebi:
Moje stvarne misli su u mojem umu. elim ih pronai.
Potom pokuaj proi pokraj svih nestvarnih misli koje pokrivaju istinu u tvojem umu i dosegni vjenost.
7. Ispod svih besmislenih misli i ludih ideja kojima si pretrpao svoj um, nalaze se misli koje si
prvotno mislio s Bogom. One su i sada u tvojem umu, potpuno nepromijenjene. Tamo e uvijek i biti, a
uvijek su i bile. Sve to si do sada mislio promijenit e se, ali Osnova na kojoj sve poiva je nepromjenjiva.
8. Dananje vjebe su usmjerene prema ovoj Osnovi. U Njoj je tvoj um spojen s Bojim. Tamo su
tvoje misli jedno s Njegovim. Za dananje vjebanje samo je jedna stvar neophodna. Pristupi mu kao da
prilazi Nebeskom oltaru posveenom Bogu Ocu i Bogu Sinu. Jer mjesto kojem se eli pribliiti uistinu
je takvo. Vjerojatno jo ne moe razumjeti koliko visoko pokuava dosegnuti. Iako posjeduje odreeno

56

razumijevanje steeno dosadanjim vjebanjem, upozori samog sebe kako ovo nije igra ili puka zabava
ve vjebanje u svetosti i pokuaj da se dosegne Kraljevstvo Nebesko.
9. U kraim vjebama tijekom dana stalno se podsjeaj koliko je vano razumjeti svetost svojeg
uma koji misli zajedno s Bogom. Neka ti ne bude teko posvetiti minutu ili dvije izrazu potovanja
svetosti vlastitog uma. Barem na trenutak, odvoji se od misli koje nisu Njega vrijedne. I zahvali Mu za
misli koje On misli zajedno s tobom.

57

VJEBA 46

Bog je Ljubav u kojoj ja opratam.

1. Bog ne oprata jer On nikada nije ni prokleo. A prije potrebe za opratanjem mora postojati
prokletstvo. Opratanje je velika potreba ovog svijeta. Razlog lei u injenici da je ovo svijet iluzija. Oni
koji oprataju sebe oslobaaju iluzija, a oni koji ne oprataju uz iluzije se veu. Kako zapravo sam sebe
proklinje, sam sebi i oprata.
2. Iako Bog ne oprata, Njegova Ljubav je osnova opratanja. Strah proklinje, ljubav oprata.
Opratanje tako uklanja ono to je strah proizveo i vraa um Bojoj Svjesnosti. Iz ovog razloga opratanje
se uistinu moe nazvati spasenjem. Ono je sredstvo odstranjivanja iluzija.
3. Dananje vjebe vrijedi primijeniti najmanje tri puta po pet minuta. Poeljno je dodati ea i
kraa vjebanja tijekom dana. Kao i obino, vjebe zapoinjemo ponavljanjem ideje u sebi, zatvorenih
oiju. Minutu ili dvije nakon toga posveti misaonoj potrazi za osobama kojima nisi oprostio. Nije vano
"koliko mnogo" im nisi oprostio. Ili si im potpuno oprostio ili uope nisi.
4. Ako vjebe bude dobro radio, zasigurno e pronai cijeli niz ljudi kojima nisi oprostio. Samo
je jedno sigurno, objekt vjebanja je svaki onaj kojeg ne voli. I svakog od njih spomeni po imenu i reci:
Bog je Ljubav u kojoj ti opratani, (navedi ime osobe)
5. Svrha prvog dijela dananjih vjebi je da te navede da sam sebi oprosti. Nakon to si zadanu
ideju primijenio na sve one ija su ti imena pala na pamet, kai samom sebi:
Bog je Ljubav u kojoj opratam samom sebi.
Ostatak predvienog vremena za vjebanje posveti dodavanju slinih ideja. Na primjer:
Bog je Ljubav u kojoj volim samog sebe.
Bog je Ljubav u kojoj sam blagoslovljen.
Oblik primjene dananje ideje moe biti razliit, ali osnovna poruka ne smije biti promijenjena. Ona se
moe izraziti i ovako:
Ja ne mogu biti kriv jer sam Boji Sin.
Meni je ve oproteno.

58

Strah nije mogu u umu kojeg voli Bog.

Nema potrebe za napadom jer mi je ljubav oprostila.
Vjebu je potrebno zavrili ponavljanjem zadane ideje.
7. Krae vjebe se mogu sastojati od ponavljanja zadane ideje u njenom izvornom obliku ili
nekom slinom obliku koji dri prihvatljivim. Dananju ideju primijeni u bilo koje vrijeme tijekom dana
ako u sebi osjeti odbojnost ili neprijateljstvo prema drugoj osobi. U tom sluaju, u sebi uputi poruku
dotinoj osobi:
Bog je Ljubav, u kojoj ti opratam.

59

VJEBA 47

Bog je snaga u koju vjerujem.

1. Ako se oslanja samo na svoju vlastitu snagu ima sve razloge biti zabrinut, nemiran i
prestraen. to ti moe predvidjeti i kontrolirati? to je to u tebi na to se uistinu moe osloniti? to e ti
dati sposobnost razumijevanja problema i mudrost da njihovo rjeavanje izae na dobro? to u tebi moe
omoguiti prepoznavanje pravih rjeenja i to u tebi prua sigurnost da e se zadano i izvriti?
2. Ti sam ne moe uiniti nijednu od ovih stvari. Vjerovati da moe znai vjerovati u neto to
vjeru ne opravdava, ali opravdava strah, tjeskobu, depresiju, bijes i tugu. Tko moe vjerovati u slabost i
osjeati se sigurnim? Tko moe vjerovati u snagu i osjeati se slabim?
3. Bog je tvoja sigurnost u svim okolnostima. Njegov Glas govori u Njegovo ime u svim
situacijama, precizno savjetujui to treba uiniti da bi prizvao Njegovu snagu i Njegovu zatitu. Bez
izuzetaka jer Bog nema izuzetaka. Glas koji govori u Njegovo ime misli isto to i Bog misli.
4. Danas emo pokuati nadii vlastite slabosti i dosei Izvor stvarne snage. Neophodno je
vjebati etiri puta po pet minuta, a poeljno je raditi i due i ee. Kao i obino, vjebu poinjemo
ponavljanjem dananje ideje zatvorenih oiju. Potom minutu ili dvije posveujemo potrazi za situacijama
u naem ivotu u kojima prevladava strah. Odbaci u mislima jednu po jednu, govorei:
Bog je snaga u koju vjerujem.
5. Pokuaj se odvojiti od svih briga glede osjeaja vlastite nedoraslosti. Svaka situacija koja
izaziva osjeaj brige vezana je uz osjeaj manjkavosti. U suprotnom, vjerovao bi da problem moe rijeiti
uspjeno. Odvanost ne moe stei vjerom u sebe. Ali Boja snaga u tebi uspjena je u svim prilikama.
6. Prepoznavanje vlastitih slabosti nuan je korak u ispravljanju vlastitih greaka. Ali nije
dovoljno za potrebnu odvanost. Istovremeno, mora stei svjesnost kako je povjerenje u svoju stvarnu
snagu potpuno opravdano. U svakom pogledu i u svim okolnostima.
7. U zavrnom dijelu vjebi pokuaj dosei dubinu svojeg uma, mjesto stvarne sigurnosti.
Prepoznat e ga kada osjeti stvaran mir, bez obzira koliko osjeaj kratko trajao. Neka nestanu sve
trivijalnosti koje se pjene na Povrini tvojeg uma. Posegni duboko ispod njih, do Kraljevstva Nebeskog.
Postoji mjesto u tebi gdje se nalazi savren mir. Postoji mjesto u tebi gdje nita nije nemogue. Postoji
mjesto u tebi gdje poiva Boja snaga.
8. Tijekom dana esto ponavljaj dananju ideju. Koristi ju kao odgovor na svako iskuenje.
Zapamti, mir je tvoje pravo jer svoje povjerenje poklanja
Bojoj snazi.

60

VJEBA 48

Nema razloga za strah.

1. Dananja ideja iskazuje jednostavnu injenicu. Ona nije injenica onima koji vjeruju u iluzije,
ali iluzije nisu injenice. Zaista, nema razloga za strah. To je vrlo lako prepoznati, ali teko prepoznaju oni
koji ele da su iluzije istinite.
2. Dananje su vjebe kratke i jasne. Jednostavno, to ee ponavljaj zadanu ideju. Moe ju
koristiti otvorenih oiju, u bilo koje vrijeme i u bilo kojoj situaciji. Ipak, preporuam jednominutno
vjebanje zatvorenih oiju, vrijeme u kojem stigne nekoliko puta polako ponoviti ideju dana. Posebno je
poeljno ideju primijeniti u svakoj situaciji koja poremeti tvoj duevni mir.
3. Prisustvo straha siguran je znak da vjeruje samo u vlastitu snagu. Prisustvo svijesti da nema
razloga za strah pokazuje da negdje u tvojem umu postoji mjesto kojim pamti Boga. Dozvoli da Njegova
snage preuzme mjesto tvoje slabosti. U trenutku kada tako odlui, uistinu se vie nema ega bojati.

61

VJEBA 49

Boji Glas mi govori tijekom cijelog dana.

1. Sasvim je mogue sluati Glas Boji tijekom cijelog dana, bez prekidanja svakodnevnih
aktivnosti na bilo koji nain. Dio tvojeg uma u kojem prebiva istina stalno razgovara s Bogom. Bio ti toga
svjestan ili ne. Drugi dio tvojeg uma djeluje u svijetu i pokorava se njegovim zakonima. Taj je dio uma
stalno rastresen, neorganiziran i nesiguran.
2. Dio uma koji slua Glas Boji je smiren, uvijek odmoran i potpuno siguran. Taj je dio jedini
stvaran. Drugi dio je divlja iluzija, mahnit i izvan sebe, ali nestvaran. Pokuaj danas ne sluati ovaj dio.
Pokuaj se poistovjetiti s onim dijelom svojeg uma u kojem vlada vjeni duboki mir. Pokuaj uti Glas
Boji koji te ljubazno zove i podsjea da Stvoritelj nije zaboravio Svojeg Sina.
3. Danas su nam potrebne najmanje etiri vjebe po pet minuta. Ako je mogue i vie. Pokuat
emo uistinu uti Glas Boji koji te podsjea na Sebe i tvoje Pravo Ja. Ovim najsvetijim i najsretnijim
mislima prilazimo s povjerenjem, svjesni da tako sjedinjujemo svoju volju s Bojom Voljom. On eli da
uje Njegov Glas. On Ga daje da Ga moe uti.
4. Sluaj u dubokoj tiini. Budi miran i otvori svoj um. Proi pokraj razuzdane vriske i bolesnih
fantazija koje prekrivaju tvoje istinske misli i zamrauju tvoju vjenu vezu s Bogom. Uroni duboko u mir
koji te oekuje s one strane mahnitih, bunih misli, pogleda i zvukova ovog ludog svijeta. Ti u njemu ne
ivi. Mi pokuavamo dosegnuti tvoj pravi dom. Pokuavamo dosegnuti mjesto u kojem si uistinu
dobrodoao. Pokuavamo dosegnuti Boga.
5. Ne zaboravi esto ponavljati dananju ideju. Kada je potrebno, ini to otvorenih oiju, ali ih
radije zatvori kada moe. U svakoj prilici sjedni mirno i ponavljaj ideju. Zatvarajui oi prema svijetu
poziva da ti govori Glas Boji.

62

VJEBA 50

Mene podrava Ljubav Boja.

1. Ovo je odgovor na svaki problem s kojim se moe susresti, danas ili sutra ili tijekom svog
vremena. U ovom svijetu ti vjeruje da te podrava sve osim Boga. Ti vjeruje u trivijalne i lude simbole,
tablete, novac, "zatitna" odijela, ugled, dopadanje drugim ljudima, poznavanje "pravih" ljudi i beskrajnu
listu oblika nitavila koje ispunjava magijskim snagama.
2. Sve ove stvari su tvoja zamjena za Ljubav Boju. Sve se one tuju kako bi opstalo
poistovjeivanje s tijelom. One su pjesme pohvale egu. Ne vjeruj u ono to je bezvrijedno. Nee opstati.
3. Samo te Boja Ljubav moe zatititi u svim okolnostima. Ona se izdie iznad svakog iskuenja,
visoko iznad opasnosti ovoga svijeta, u podruje savrenog mira i sigurnosti. Ona e te prenijeti u stanje
svijesti koje nita ne moe ugroziti, nita ne moe uznemiriti, gdje se nita ne moe nametnuti vjenom
miru Sina Bojeg.
4. Ne vjeruj iluzijama. One e te ostaviti na cjedilu. Svu svoju vjeru pokloni Bojoj Ljubavi unutar
sebe, vjenoj, nepromjenjivoj, bezgrenoj. Ovo je odgovor na sve s ime se danas sukobljava. Kroz
Ljubav Boju u sebi moe razrijeiti sve naizgled teke probleme, lako i bez napora. Reci ovo sebi esto
tijekom dananjeg dana. Jer govori o povelji osloboenja od vjerovanja u idole. To je tvoje vlastito
priznanje istine o samom sebi.
5. Dva puta danas, po deset minuta, ujutro i uveer, dopusti dananjoj ideji da duboko prodre u
tvoju svijest. Ideju ponavljaj, misli o njoj, dozvoli da se jave sline misli i pomognu u prepoznavanju
istine. Dozvoli miru da te prekrije poput zatitnog pokrivaa. Ne dozvoli glupim i dokonim idejama ulazak
u polje svijesti. Sprijei ih da ometaju um Bojeg Sina. Takvo je Kraljevstvo Nebesko. Takvo je mjesto za
odmor gdje te je tvoj Otac zauvijek smjestio.

63

PREGLED I
Uvod

1. S dananjim danom poinjemo niz osvrta na protekle vjebe. Svaki osvrt ili pregled sadri pet
ve predstavljenih ideja, u nizu od prve do pedesete. Ponavljanje svake ideje prati kratak komentar. U
praktinom dijelu, vjebe treba primijeniti ovako:
2. Dan poinje itanjem pet ideja, uz obavezne komentare. Nije zadan odreen raspored
razmatranja ideja, osim to svaku treba proi najmanje jednom. Posveti dvije minute ili vie svakom
pregledu ideja. Nakon to si ih proitao razmiljaj o svakoj posebno, ne zanemarujui komentare. Radi to
to ee tijekom dana. Ako ti se neka od pet ideja dopada vie od drugih, pokloni joj vie panje. Na
kraju dana, obavezno jo jednom sve rezimiraj.
3. Komentare vjebi ne treba slijediti doslovno. Umjesto toga, pokuaj otkriti glavni smisao ideja i
razmiljaj o njemu kao dijelu vlastitog sustava vrijednosti. Kad si proitao ideju i odgovarajui komentar,
vjebe treba raditi zatvorenih oiju i sam. Po mogunosti na tihom mjestu.
4. Ovo je vano za tvoj stupanj znanja i stoga naglaavam. Ne trai nikakvo posebno okruenje u
kojem bi primijenio dosad naueno. Ono to naui najvie ti treba u situacijama koje izgledaju
uznemirujue. Svrha tvog uenja i jest da ti omogui svoju smirenost nositi svugdje sa sobom kako bi
lijeio patnju i nemir. A to ne moe postii izbjegavanjem neugodnih situacija i bjeanjem u izolirano
sklonite.
5. Ti e tek nauiti da je mir dio tebe. On samo trai da si prisutan na licu mjesta i svojim mirom
okrui situaciju u kojoj se nalazi. Na kraju e nauiti da nema granica tvom prisustvu. Tvoj mir je
svugdje, ba kao i ti.
6. Ideje u pregledu primijeni onako kako su ovdje iznesene. Nije potrebno vraati se na izvorna
uputstva. Sada naglaavam odnos izmeu prvih pedeset ideja koje smo obradili i povezanost i sklad
rnisaonog sustava prema kojem te one vode.

64

VJEBA 51

Dananji pregled obraduje slijedee ideje:

1. (1) Sve to vidim ne znai nita.
Razlog za ovo je da ja zapravo nita i ne vidim. A nita i nema znaenja. Ovo je nuno da prepoznam,
kako bih mogao uiti vidjeti. Jer ono to sada vidim zauzima mjesto pravom vienju. To to sada vidim
moram pustiti da ode, razumijevanjem da takvo vienje nema znaenja. Tada ga moe zamijeniti istinsko
vienje.
2. (2) Svemu to vidim ja sam dao svo znaenje koje za mene ima.
Ja prosuujem sve to gledam oko sebe. I samo to vidim. Svoju prosudbu i nita vie. To nije vienje. To
je iluzija realnosti jer je moje prosuivanje od realnosti potpuno odvojeno. Voljan sam prepoznati
nedostatak mog naina prosuivanja, zato to elim istinski vidjeti. Moje su me prosudbe povrijedile i ja
ne elim vidjeti u skladu s njima.
3. (3) Ne razumijem nita to vidim.
Kako mogu razumjeti ono to vidim kad sam to pogreno procijenio? Ono to vidim je projekcija mojih
vlastitih misaonih greaka. Ja ne razumijem ono to vidim jer to i nije razumljivo. Nema ga nikakvog
smisla pokuati razumjeti. Ali postoji svaki razlog da se napusti, kako bi se otvorio prostor za ono to se
moe vidjeti, razumjeti i voljeti. Ja mogu zamijeniti ono to sada vidim vrlo jednostavno. Samo moram
biti voljan to i uiniti. Zar to nije bolji izbor od onog kojeg sam ranije napravio?
4. (4) Ove misli ne znae nita.
Misli kojih sam svjestan ne znae nita jer pokuavam misliti bez Boga. Ono to zovem "svojim" mislima
zapravo nisu moje misli. Moje istinske misli su one koje mislim zajedno s Bogom. Nisam ih svjestan jer
sam proizveo svoje misli koje su zauzele njihovo mjesto. Ja sam voljan priznati da moje misli ne znae
nita i pustiti ih da odu. Izabrao sam zamijeniti ih onim mislima koje su moje osobne misli namjeravale
zamijeniti. Moje osobne misli su beznaajne. Svo stvaranje lei u mislima koje mislim zajedno s Bogom.
5. (5) Nikad nisam uzrujan iz razloga zbog kojeg mislim da jesam.
Nikad nisam uzrujan iz razloga zbog kojeg mislim da jesam jer stalno pokuavam opravdati svoje misli.
Stalno nastojim svoje misli uiniti istinitim. Od svih stvari sam napravio neprijatelje, kako bi moj bijes
bio opravdan a napadi utemeljeni. Ne razumijem koliko sam samo zloupotrijebio sve to vidim
pripisujui mu ulogu neprijatelja. To inim da bih zatitio sustav misli koji me povreuje i kojeg vie ne
elim. Sada elim da taj sustav misli nestane.

65

VJEBA 52

Dananji pregled obraduje ove ideje:

1. (6) Ja sam uzrujan jer vidim neto ega nema.
Realnost nikada nije zastraujua. Nemogue je da me ona uzruja. Realnost donosi samo savreni mir.
Kada se uzrujam, dogodi se jer realnost zamjenjujem iluzijama koje sam proizvedem. Iluzije su
uznemiravajue jer sam im ja dao realnost i tako istinsku realnost zamijenio iluzijom. Moja vlastita zbrka
niim ne djeluje na bilo to stvoreno od Boga. Ja se uvijek uzrujam
zbog niega.
2. (7) Ja vidim samo prolost.
Gledajui oko sebe, ja proklinjem svijet koji vidim. I to zovem vienjem. Ja se drim prolosti nasuprot
svemu i svakome. I od svega stvaram neprijatelje. Kada samom sebi oprostim i sjetim se tko sam uistinu,
blagoslovit u sve i svakoga koga budem vidio. Tada nee biti prolosti, ni neprijatelja. I na sve u gledati
s ljubavlju, to nisam uspijevao initi ranije.
3. (8) Moj um je zaokupljen prolim mislima.
Ja vidim samo svoje misli, a moj je um zaokupljen prolou. to, onda, ja mogu vidjeti kakvim zbilja
jest? Trebam se podsjetiti da gledam na prolost kako bih sprijeio da se sadanjost pojavi u mojem umu.
Trebam razumjeti da zapravo vrijeme pokuavam iskoristiti protiv Boga. Trebam nauiti odrei se
prolosti, jer time se niega ne odriem.
4. (9) Ne vidim nita kakvo je sada.
Nita ne vidim kakvo je uistinu sada. Zapravo, moe se rei da ja stvarno nita i ne vidim. Ja mogu vidjeti
samo ono to sada postoji. Izbor se ne sastoji u tome vidim li prolost ili sadanjost. Izbor se sastoji u tome
i samo u tome vidim li uope. Moj dosadanji izbor me stoji istinskog vienja. Sada ponovno biram kako
bih uistinu mogao vidjeti.
5. (10) Moje misli ne znae nita.
Ja nemam svojih osobnih misli. A ipak su samo osobne misli one kojih sam svjestan. to znae te misli?
One i ne postoje, pa tako i nita ne znae. Ipak, moj um je dio stvaranja, dio svog Stvoritelja. Ne bih li
radije svoje miljenje pridruio miljenju svemira, nego da sve uistinu svoje zatamnjujem alosnim i
beznaajnim "privatnim" mislima?

66

VJEBA 53

Danas emo pregledati slijedee ideje:

1. (11) Moje mi beznaajne misli pokazuju beznaajan svijet.
Kako misli kojih sam svjestan ne znae nita, tako i svijet koji oslikavaju ne moe imati znaenje. Ono to
proizvodi ovaj svijet je ludo. Ludo je i ono to sam svijet proizvodi. Stvarnost nije luda, ali ja imam
stvarne misli i lude misli. Zato stvarni svijet mogu vidjeti samo ako zatraim od svojih stvarnih misli
vodstvo u vienju.
2. (12) Ja sam uzrujan jer vidim beznaajan svijet.
Lude misli uzrujavaju. One proizvode svijet u kojem nigdje nema reda. Samo zbrka vlada svijetom
predstavljenim zbrkanim miljenjem. A zbrka nema zakona. Ja ne mogu mirno ivjeti u kaotinom svijetu.
Zahvalan sam to taj svijet nije stvaran i to ga uope ne trebam vidjeti. Naravno, ukoliko mu nisam
odluio pridati neku vrijednost. A ja ne pridajem vrijednost neemu to jc potpuno ludo i to nema
nikakvog znaenja.
3. (13) Beznaajan svijet raa strah.
Ono to je potpuno ludo raa strah, to je potpuno razumljivo. Ne daje nikakav razlog da u njega
vjerujemo jer se ne moemo pouzdati u neto ludo. Ono ne sadri nikakvu sigurnost ili traak nade. Ali
takav svijet nije stvaran. Ja sam mu pridodao iluziju stvarnosti i stradao zbog vjerovanja u ovakav svijet.
Sada mu to vjerovanje odluujem uskratiti i svoju vjeru premjestiti u stvarnost. Takvom u odlukom
izbjei sve posljedice svijeta straha jer primam na znanje da svijet straha zapravo ne postoji.
4. (14) Bog nije stvorio beznaajan svijet.
Kako svijet bez znaenja moe postojati ako ga Bog nije stvorio? Bog je Izvor sveg znaenja i sve to je
stvarno u Njegovom je Umu. Ali i u mojem umu jer On ga je stvarao zajedno sa mnom. Zato bih nastavio
patiti zbog posljedica mojih ludih misli, kad je savrenstvo stvaranja moj dom? Trebam se prisjetiti snage
moje vlastite odluke i prepoznati gdje je moje stvarno boravite.
5. (15) Moje misli su slike koje sam sam stvorio.
Sve to vidim odraava moje misli. Moje su misli te koje mi govore gdje sam i to sam. injenica da
vidim svijet u kojem postoji patnja, gubitak i smrt pokazuje da samo vidim predodbu svojih ludih misli,
ne dozvoljavajui svojim pravim mislima da bace dobrostivu svjetlost na ono to gledam. Ipak, Boji put
je siguran. Slike koje sam proizveo Njega ne mogu svladati jer takva nije moja volja. Moja volja je i
Njegova. Ja neu Njemu pretpostaviti druge bogove.

67

VJEBA 54

Danas emo pregledati ove ideje:

1. (16) Ja nemam neutralnih misli.
Neutralne misli su nemogue jer sve misli posjeduju snagu. One ili proizvode lani svijet ili odvode u
stvarni svijet. Ali ne mogu biti bez posljedica. Kao to svijet koji vidim izrasta iz mojih pogreaka u
miljenju, tako e se stvarni svijet pojaviti pred mojim oima kad greke ispravim. Moje misli ne mogu
biti izvan istine ili lai. Moraju biti ili jedno ili drugo. Ono to vidim pokazuje kakve zapravo imam misli.
2. (17) Ja ne vidim neutralne stvari.
Ono to vidim svjedoi o onome to mislim. Kad ne bih mislio, ne bih ni postojao jer i sam ivot je misao.
Svijet koji vidim trebam razumjeti kao zastupnika vlastitog stanja svijesti. Znam da se moje stanje svijesti
moe promijeniti. Takoer znam da se promijeniti moe i svijet koji vidim.
3. (18) Ja nisam sam u proivljavanju posljedica svojeg vienja.
Ja nemam osobnih misli, ja ne mogu vidjeti osobni svijet. ak se i ludu ideja razdvajanja mora podijeliti
prije nego to uoblii temelje svijeta kojeg vidim. To razdvajanje je, zapravo, dijeljenje niega. Ja mogu
prizvati i svoje prave misli koje sve dijele sa svakim. Isto onako kako moje misli o razdvajanju prizivaju
misli o razdvojenosti kod drugih, tako i moje stvarne misli bude stvarne misli drugih ljudskih bia. A
svijet kojeg mi pokazuju moje stvarne misli pojavit e se u vidokrugu drugih ljudi kao i u mom vlastitom.
4. (19) Ja nisam sam u proivljavanju posljedica svojih misli.
Ja u niemu nisam sam. Sve to mislim ili govorim ili radim poduava itav svemir. Boji Sin ne moe
misliti ili govoriti ili djelovati u prazno. On ne moe biti sam u niemu. Stoga ja posjedujem snagu da
izmijenim svaiju svijest zajedno s mojom, jer je moja snaga i Boja snaga..
5. (20) Ja sam odluio vidjeti.
Priznajui razdvojenu prirodu svojih misli, odluio sam vidjeti. Potrait u svjedoke koji e mi pokazati
kako se svjetsko miljenje promijenilo. Stajat u iza dokaza da je uinjeno kroz mene omoguilo ljubavi
da zamijeni strah, smijehu da zamijeni suze, a obilju da zamijeni gubitak. Potrait u stvarni svijet i
dozvoliti mu da me poui kako su moja volja i Boja Volja jedno.

68

VJEBA 55

Dananji pregled ukljuuje slijedee:

1. (21) Ja sam odluio stvari vidjeti drugaije.
Ono to sada vidim samo su znaci bolesti, nesree i smrti. To ne moe biti ono to je Bog odluio stvoriti
svom voljenom Sinu. Sama injenica da ja stvari vidim ovakvim dokaz je da ne razumijem Boga. Stoga ne
razumijem ni Njegovog Sina. Ono to vidim pokazuje da ne znam tko sam. Odluio sam u sebi otkriti
svjedoke istine, umjesto onih koji me veu uz iluziju.
2. (22) Ono to vidim je oblik osvete.
Svijet koji vidim teko moe biti predstavnik misli ljubavi. On je slika napada svih na svakoga. On je sve
drugo samo ne odraz Boje Ljubavi i ljubavi Njegovog Sina. Moje napadake misli proizvode ovu sliku.
Moje misli ispunjenje ljubavlju spasit e me od ovakvog opaanja svijeta. I dati mi mir. A taj mir je ono
to Bog eli da imam.
3. (23) Ja mogu pobjei od svijeta kojeg vidim odricanjem od napadakih misli.
Spasenje lei ovdje i nigdje drugdje. Bez napadakih misli ne mogu vidjeti napadaki svijet. Kad
opratanje dozvoli da se u moju svijest vrati ljubav, ja u vidjeti svijet mira, sigurnosti i radosti. To je ono
to sada biram vidjeti, umjesto onoga u to sada gledam.
4. (24) Ja ne opaam to je za mene najbolje.
Kako mogu prepoznati to je za mene najbolje kada ne znam tko sam? Ono to mislim da su moji najbolji
interesi samo e me vre vezati uz svijet iluzija. Ja elim slijediti Vodia kojeg mi je dao Bog da
otkrijem to je najbolje za mene. Priznajui da to sam ne mogu napraviti.
5. (25) Ja ne znam emu bilo to slui.
Za mene svrha svega je dokazati da su moje iluzije o samom sebi stvarne. U ovu svrhu pokuavam
iskoristiti sve i svakoga. Vjerujem i da svijet slui istoj svrsi. Zato ne prepoznajem pravi smisao svijeta.
Svrha koju sam pripisao svijetu proizvela je njegovu zastraujuu sliku. Trebam otvoriti svijest za stvarnu
svrhu svijeta. To mogu uiniti povlaenjem one koje sam mu pridodao i uenjem istine.

69

VJEBA 56

Na dananji pregled obraduje slijedee:

1. (26) Moje napadake misli napadaju moju neranjivost.
Kako mogu znati tko sam kada sebe vidim stalno napadnutog? Bol, bolest, gubitak, starost i smrt bez
prestanka me ugroavaju. Sve moje nade, elje i planovi izgledaju preputeni na milost i nemilost svijetu
kojeg ne mogu kontrolirati. Usprkos tome, savrena sigurnost i potpuno ispunjenje su moje nasljee.
Pokuao sam dati svoje nasljee u zamjenu za svijet koji vidim. Ali Bog ga je sauvao za mene. Moje e
me stvarne misli nauiti to je ono uistinu.
2. (27) Iznad svega ja elim vidjeti.
Prepoznavajui da ono to vidim odraava ono to mislim da jesam, razumijem da je vienje moja najvea
potreba. Svijet koji vidim svjedoi o zastraujuoj prirodi vlastite slike koju sam izgradio. Ako se elim
sjetiti tko sam, bitno je krivoj slici samog sebe dozvoliti da ode. Kada ju zamijeni istina, sigurno u dobiti
vienje. Ono znai da u svijet i samog sebe gledati kroz ljubav i milosre.
3. (28) Iznad svega ja elim stvari vidjeti drugaije.
Svijet koji vidim odrava moju zastraujuu sliku samog sebe i jami njeno nastavljanje. Dok svijet
budem vidio onako kako ga vidim danas, istina ne moe prodrijeti u moju svjesnost. Dozvolit u da se
otvore vrata iza ovog svijeta, da bih mogao gledati pokraj njega u svijet koji odraava Boju Ljubav.
4. (29) Bog je sve to vidim.
Iza svake slike koju sam stvorio nalazi se istina, vjena i nepromjenjiva. Iza svakog vela kojeg sam
navukao preko lica ljubavi, svjetlost ljubavi ostaje ne zatamnjena. S one strane svih mojih ludih elja
nalazi se moja volja sjedinjena s Voljom mog Oca. Bog je miran, svagdje i u svemu, zauvijek. A mi koji
smo dio Njega tek emo pogledati pokraj svih privida i s one strane prepoznati istinu.
5. (30) Bog je u svemu to vidim jer Bog je u mom umu.
U mom vlastitom umu, iza svih ludih i napadakih misli o razdvojenosti, nalazi se znanje da je sve
zauvijek jedno. Iako sam zaboravio, znanje o tome tko sam nisam izgubio. Ono je za mene sauvano u
Bojem Umu Koji nije napustio Svoje Misli. A ja, jedna od tih Misli, jedno sam s njima svima i jedno sam
s Njim.

70

VJEBA 57

Danas moemo pregledati ove ideje:

1. (31) Ja nisam rtva svijeta koji vidim.
Kako mogu biti rtva svijeta koji je potpuno uklonjiv, samo ako tako izaberem? Moji su lanci olabavili.
Mogu ih odbaciti i samom eljom da to uinim. Vrata zatvora su otvorena. Ja mogu izai tako to u
jednostavno odetati. Nita me ne zadrava u ovom svijetu. Zatvorenik sam samo zbog svoje odluke da
ostanem u zatvoru. Ja se mogu odrei svojih ludih elja i konano izai na sunevu svjetlost.
2. (32) Ja sam izmislio svijet koji vidim.
Ja sam osobno izgradio zatvor u kojem sebe vidim. Sve to trebam je to prepoznati i slobodan sam. Samog
sebe sam prevario vjerujui da je mogue u tamnicu staviti Bojeg Sina. Napravio sam veliku greku i ne
elim to vie initi. Boji Sin mora zauvijek biti slobodan. On je onakav kakvim ga je Bog stvorio, a ne
onakav kakvim bih ga ja elio napraviti. On je tamo gdje Bog eli da bude, a ne tamo gdje sam ga ja
mislio zatvoriti.
3. (33) Postoji i drugi nain gledanja na svijet.
Svrha svijeta nije ona kakvu sam mu pripisao. Stoga mora postojati i drugi nain gledanja na svijet. Ja sve
vidim izokrenuto, a moje su misli suprotne istini. Ja svijet vidim kao tamnicu Bojeg Sina. Stoga je svijet i
mjesto gdje on uistinu moe biti osloboen. Ja u na svijet gledati kakvim uistinu jest i vidjeti ga kao
mjesto gdje se Boji Sin oslobaa.
4. (34) Umjesto ovoga ja mogu vidjeti mir.
Kad svijet budem vidio kao mjesto slobode, razumjet u da on odraava Boje zakone umjesto pravila
koja sam ja izumio. Razumjet u onda da mir, a ne rat, vlada svijetom. I vidjet u da mir prebiva u srcima
svih koji ovo mjesto dijele sa mnom.
5. (35) Moj um je dio Bojeg uma. Ja sam vrlo svet.
Dok mir svijeta dijelim sa svojom braom, poinjem razumijevati da on dolazi iz dubine mog bia. Svijet
na koji gledam preuzeo je svjetlo mog opratanja i ono se zraei vraa natrag. U ovom svjetlu poinjem
vidjeti to su skrivale iluzije o samom sebi. Poinjem razumijevati svetost svih ivih stvari, svoju vlastitu
svetost i nae jedinstvo.

71

VJEBA 58

Danas emo razmotriti ove ideje:

1. (36) Moja svetost obuhvaa sve to vidim.
Iz moje svetosti proizlazi opaanje stvarnog svijeta. Poto sam oprostio, sebe vie ne vidim krivim. Mogu
prihvatiti nevinost koja je moja prava istina. Svetost svijeta je sve to vide oi koje razumiju, jer ja mogu
naslikati samo misli koje drim u samom sebi.
2. (37) Moja svetost blagoslivlja svijet.
Opaanje moje svetosti ne blagoslivlja samo mene. Sve to vidim u njenom svjetlu dijeli radost koju mi
donosi. Nema niega odvojenog od te radosti jer nema niega to ne dijeli moju svetost. Istovremeno, dok
ja prepoznajem svoju svetost i svetost svijeta zrai prema svima koji je mogu vidjeti.
3. (38) Nema niega to moja svetost ne moe uiniti.
Moja svetost posjeduje neogranienu iscjeljiteljsku snagu jer je neograniena u svojoj snazi da spaava.
Od ega se treba spasiti osim od iluzija? A to su iluzije do lane ideje o samom sebi? Moja ih svetost sve
uklanja, gradei istinu. U prisutnosti moje svetosti, koju dijelim sa Samim Bogom, nestaju svi idoli.
4. (39) Moja svetost je moje spasenje.
Kako me moja svetost spaava od svake krivice, njeno prepoznavanje je prepoznavanje spasenja. To je
ujedno i prepoznavanje spasenja svijeta. Jednom kad prihvatim svoju svetost, nita me ne moe prestraiti.
I zato to sam neustraiv, svatko mora dijeliti moje razumijevanje, Boji dar i meni i svijetu.
5. (40) Ja sam blagoslovljen kao Sin Boji.
Ovdje lei moje pravo na dobro i samo dobro. Ja sam blagoslovljen kao Boji Sin. Sve su dobre stvari
moje, zato to ih je Bog meni namijenio. Ja ne mogu pretrpjeti gubitak ili bol jer jesam ono to jesam. Moj
me Otac podrava, titi i usmjerava u svim stvarima. Beskrajna je Njegova briga za mene i zauvijek
prisutna. Ja sam blagoslovljen kao Njegov Sin.

72

VJEBA 59

Danas emo pregledati ove ideje:

l. (41) Kud god idem, Bog jc sa mnom.
Kako mogu biti usamljen kad Bog uvijek ide sa mnom? Kako mogu sumnjati i biti nesiguran u samog
sebe kada u Njemu poiva savrena izvjesnost? Kako me bilo to moe uznemiriti kad On poiva unutar
mene u potpunom miru? Kako mogu patiti kad me, kroz Njega, okruuju ljubav i radost? Ne trebam
odravati iluzije o samom sebi. Ja sam savren jer Bog ide sa mnom kud god ja idem.
2. (42) Bog je moja snaga, vienje je Njegov dar.
Danas ne trebam oi da bih vidio. Trebam elju da zamijenim svoju alosnu iluziju gledanja za vienje
koje mi Bog daje. Kristovo vienje je Njegov dar i On ga daje meni. Danas trebam prihvatiti ovaj dar i
shvatiti vjenost.
3. (43) Bog je moj Izvor. Ja ne mogu vidjeti izdvojeno od Njega.
Ja mogu vidjeti ono to Bog eli da vidim. I nita drugo ne mogu vidjeti. S one strane Njegove Volje lee
samo iluzije. Izabrao sam iluzije kada sam mislio da mogu vidjeti odvojeno od Njega. Izabrao sam iluzije
pokuavajui gledati tjelesnim oima. Dano mi je vienje Krista da zamijenim iluzije. Izabrao sam gledati
kroz vienje Krista.
4. (44) Bog je svjetlo u kojem vidim.
U tami ne mogu vidjeti. Bog je svjetlo. Stoga, ako trebam vidjeti to se mora dogoditi kroz Njega. Pokuao
sam definirati vienje i pogrijeio. Sada mi je dano razumjeti da je Bog svjetlo u kojem vidim. elim
dobrodolicu tom vienju i sretnom svijetu kojeg mi pokazuje.
5. (45) Bog je Um kojim ja mislim.
Ja nemam misli koje ne dijelim s Bogom. Nemam od Njega odvojenih misli jer nemam od Njega odvojen
um. Kao dio Njegovog Uma, moje su misli Njegove, a Njegove su Misli moje.

73

VJEBA 60

Danas emo razmotriti ove ideje:

1. (46) Bog je Ljubav u kojoj ja opratam.
Bog ne oprata jer On nikada nije ni prokleo. Nevini ne okrivljuju. Oni koji su prihvatili svoju nevinost ne
vide nita to bi trebalo oprostiti. Pa ipak, opratanje je sredstvo kojim u prepoznati svoju nevinost. Ono
je odraz Boje Ljubavi na zemlji. Ono e me dovesti Nebu dovoljno blizu, da me Boja Ljubav dosegne i
podigne natrag Njemu.
2. (47) Bog je snaga u koju vjerujem.
Ja ne opratam vlastitom snagom. To se odvija kroz Boju snagu u meni, koje se prisjeam opratajui.
Stvarnim gledanjem prepoznajem Njegov odraz na zemlji. Ja opratam svim stvarima jer osjeam u sebi
podizanje Njegove snage. I poinjem se sjeati Ljubavi koju sam odluio zaboraviti, ali Koju zaboraviti ne
mogu.
3. (48) Nema razloga za strah.
Kako e svijet izgledati siguran kad budem mogao istinski vidjeti! Neu gledati nita nalik ovome to sada
umiljam da vidim. Sve se saginje k meni da me blagoslovi. U svakome u prepoznati svog najdraeg
Prijatelja. Nema razloga za strah u svijetu kojem sam oprostio i koji je oprostio meni.
4. (49) Boji Glas mi govori tijekom cijelog dana.
Boji Glas nikada ne prestaje prizivati moje opratanje kako bi me spasio. Nema ni jednog trenutka u
kojem bi Njegov Glas zaboravio usmjeravati moje misli, voditi moje akcije i upravljati mojim stopalima.
vrsto se kreem ka istini. Nemam drugog puta jer Boji Glas je jedini vodi dat Njegovom Sinu.
5. (50) Mene podrava Ljubav Boja.
Sluajui Boji Glas, mene podrava Njegova Ljubav. im otvorim oi, Njegova Ljubav osvijetli svijet da
bih ga mogao vidjeti. Dok opratam, Njegova me Ljubav podsjea da je Njegov Sin bezgrean. I gledajui
svijet vienjem kojim me je On darovao, prisjeam se da sam Njegov Sin.

74

Zato "Teaj o udima" u 12 knjiga?

Izvornik "Teaja o udima" sastavljen je od gotovo 700 velikih stranica gusto
tipkanog teksta, 365 vjebi sa uputstvima te dodatkom nazvanim "Prirunik za
uitelje", to sve zajedno iznosi preko 1200 stranica jedne knjige. Kompetentan
prijevod zahtijeva viegodinji struan rad to je inilo neizvedivim svaki
pokuaj da se struno pripremljen "Teaj" pojavi i na hrvatskom jeziku. Urednitvo biblioteke SVJETLOST stoga je "Teaj u udima" odluilo prevesti,
kvalitetno opremiti i u obliku knjiga tiskati u 12 nastavaka. Svaki mjesec izlazi
jedna knjiga sastavljena od 2 ili 3 poglavlja teksta (ima ih ukupno 31) te 30 ili 31
vjebom, ovisno o broju dana u mjesecu u kojem bi knjiga bila tiskana. Na ovaj
su nain trokovi prijevoda, strune recenzije i samog tiskanja raspodijeljeni na
cijelu godinu i izvedivi.
Sve zainteresirane koji se ele ukljuiti u "Teaj o udima" dodatne obavijesti
mogu dobiti na adresi izdavaa:

TELEdisk d.o.o
Potonjakova 4
10000 ZAGREB
Tel.: 01 6683 630

75

Ovo je Teaj o udima.

Njegov cilj nije poduavati o znaenju ljubavi,
jer to se ne moe nauiti.
Njegov cilj je odstraniti blokade
koje koe svijest o prisutnosti ljubavi,
a ljubav je vae prirodno nasljee.
Nasuprot ljubavi je strah,
ali ono to je sveobuhvatno nema suprotnosti.
Stoga ovaj teaj moemo jednostavno
izraziti ovako:
Nita to je stvarno ne moe biti ugroeno
Ne postoji nita nestvarno
U tome lei Mir Boji.

76