1.

Problem i predmet istraivanja

Problem istraivanja je prouavanje razvitka pedagoke misli BiH u
razdoblju od 1918. do 1941.
Predmet razmatranja je irok,
viestran, raznolik tako da trai interdisciplinarni pristup. Pedagoka
misao na ovim prostorima je nastajala i razvijala se na teevinama
ranijih razdoblja AU monarhije i Turskog Carstva, ali na iskustvima i
utjecajima pedagoke misli i pogleda na irem jugoslavenskom
podruju.
2. Listovi koji su obraivali pedagoka pitanja
Postojala je gomila prosvjetno kulturnih drutava: LA
BENEVOLENCIJA, PROSVJETE, NAPREDAK, GAJRETA i
NARODNE UZDANICE.
Listovi koji su obraivali pedagoka pitanja: UZGAJATELJ, NOVI
OVJEK i NOVA KOLA, BOSANSKI PRIJATELJ 1850. - Fra
Ivan Frano Juki, slubene novine Bosanskog vijaleta, Sarajevski
cvjetnik, Neretva, kolski vjesnik 1894. (sadrava zakonske
odredbe kolske uprve), Uiteljska zora 1905. (za narodno
kolstvo, pokrenuo Ante Juki), Kranska obitelj 1900.-1918, pa
pokrenut 1938..
3. Pedagoki muzeji.
Prvi pedagoki muzej osnovan je u Beogradu 1896., u Ljubljani 1898.
(Slovenski kolski muzej), a u Zagrebu (Hrvatski kolski muzej)
1901.godine.
4. asopisi u BiH poslije 1941., do 1990.
Naa kola 1950., Prosvjetni list 1945. 1952., Porodica i
dijete od 1953., Uzgajatelj (Miljenko Vidovi, Primoten 1884.
Split 1963.).
5. asopisi u BiH od 1918. do 1941.
Jo za turske uprave tj. za vrijeme Turskog carstva, poeli su izlaziti
zapaeniji listovi: kolski vjesnik 1894. 1909. (bio je ujedno i prvi

pedagoki asopis u BiH), Uiteljska zora 1905., Srpska kola

1907. 1912.
6. Razvitak kolstva u BiH od 1918. do 1941.
Tijekom AU su osnovane gimnazije, dravne i privatne, i one su
nastavile rad u meuratnom razdoblju od 1918. do 1941. prva gimn. je
osnovana 1879. u SA, a od 1878. do 1912. osnovano je jo 6 gimn. u
BiH. Osnovane su u MO, SA, BL, Tuzli te privatne u Travniku, .B. i
Visokom. Takoer je otvorena i prva dravna realna gimnazija u SA
1923./24.
7. Centri pismenosti u BiH
Nepismenost puanstva je bila veoma velik problem, zbog toga su
organizirani teajevi za nepismene, kola i teajevi za domaice,
osnivanje gospodarskih i zdravstvenih teajeva kao i rad kulturnoprosvjetnih ustanova. U asopisima su izneseni teajevi za nepismene
koji su uvelike potpomogli educirati nepismeno stanovnitvo.
8. Uitelji i profesori pisci pedagokih tekstova
Najznaajniju ulogu odigravali su prvi profesori Uiteljskih kola i
gimnazija. Meu njima, dr. IVAN BRANISLAV ZOCH (1843.-1921.), 1.
direktor Sarajevske gimnazije, objavljivao na slovakom, njem. i hrv.
j. MEHMED-BEG KAPETANOVI, HAMDIJA KREEVLJENOVI,
MUSA AZIM ATI, MIHAJLO MILANOVI, ALEKSA ANTI,
JOVAN DUI, PETAR KOI, IVAN LEPUI, URO BUJHER,
IVAN FARKA, dr. JURE TURI, prof. ANTUN HANGI, EDHEM
MULABDI, don Frano Milievi, Eugen Mati.
* Izvan BiH uspjeha su imali: S.S. KRANJEVI, IVAN ZOVKO,
IVAN KLARI, STEVAN DELI, MITROVI ISAIJE, HAMDIJA
MULI, JAGODA TRUHELKA, LJUDEVIT DVORNIKOVI.
* Pisci udbenika u razd. AU: Stevo Kalueri, Milo Popara, Stevo
uturilo, ore okorilo, Pavle ori, Slavko Kosti, ore Raca.
9. ene pisci u BiH

Meu najistaknutijima su: JAGODA TRUHELKA (dola u BiH 1900.,

ravnateljica Vie djevojake kole u BL, pa u SA, pisala romane i
pripovijetke, objavljivala u Napredku, kolskom vjesniku, Uzgajtelju);
JELICA BELOVI (djelovala kao struna uiteljica u Zg, Osijeku,
Mo, objavljivala priloge u domaim i stranim asopisima); Josipa
Glembaj, Marija Dlustu, Mara Jaki, Anka Topi, Anka Maleevi.
10. asne sestre u BiH/ kole redovnikih zajednica
Prve su u BiH dole sestre Milosrdnice koje su djelovale u MO, SA,
Travniku, Ljubukom, BL, radile su u bolnicama, otvarale puke kole,
realne gimnazije, strune kole. Poslije njih stiu njegovateljice Krvi
Kristove, Keri Boje Ljubavi, Sluavke Malog Isusa, kolske sestre
Franjevke. Otvaraju vrtie, kole, osnovne kole irom BiH.
11. Gimnazije u BiH
Tijekom AU osnivane su gimnazije dravne i privatne. One su
nastavile radi i u meuratnom razdoblju 1918. 1941. god.
Prva gimnazija otvorena je 1879. u SA, a od 1878. do 1918. otvoreno
je jo 6 gimnazija u BiH, i to 2 u SA, MO, Banja Luci, Tuzli i Bihau.
Postojale su jo 4 privatne gimnazije u: Travniku, Visokom, irokom
Brijegu i Sarajevu. Gimnazije su bile klasine i realne.
Velika gimnazija u MO osnovana je 1893. g., i uz Franjevaku
gimnaziju u B dugo je bila jedina gimnazija u Hercegovini. Zatim su
otvorene gimnazije u: BL 1895., Tuzli 1898. 1915., Nadbiskupska u
Travniku 1882., Franjevaka gimnazija Bosne Srebrene 1882.,
Franjevaka klasina gimnazija u irokom Brijegu kojoj je pravo
privatnosti dano 1918.
U razdoblju od 1918. do 1941. otvorene su gimnazije diljem BiH, u
Prijedoru, Trebinju, Bjelini i Prva enska gimnazija u Sarajevu.
* FRANJEVAKA GIMNAZIJA BOSNE SREBRENE, klasini smjer,
otvorena 1882. u Kreevu, pa se preselila u Guu Goru pa u Visoko.
Pripremala kandidate za Franjevaku bogosloviju, imala bogatu
knjinicu.
* FRANJEVAKA KLASINA GIMNAZIJA na . Brijegu spada u red
uglednijih gimn. Imala je svoj aki dom. Do 1903. su je pohaala

samo djeca koja su se namjeravala posvetiti sveenikom zvanju.

Imali su literarno drutvo, pjevaki zbor, pomladak crvenog kria,
Ferijalni savez.
* ERIJATSKA GIMNAZIJA u SA osnovana 1887./1888. Izdravala
je drava, uili su arapski, turski, latinski, fran. i njem. kola je
davala ope obrazovanje za nastavak kolovanja na svjetovnim
fakultetima.
12.
Graanske kole
Tijekom AU otvorno je vie trgovakih kola, BL 1885./86., Brko
1885./86., Tuzla i MO 1885./86., Bijeljina, Biha, SA i Livno
1886./87, Travnik 1891./92., Trebinje 1893./94. U SA je 1912./13.
otvorena Trgovaka Akademija, za obraz. kadra za vie trgovako i
bankarko struno poslovanje. U Graanskim k. radili su nastavnici sa
zavrenom ped. k. k. su imale svoje glasilo: Graanska kola,
Organ
udruenja
nastavnika
graanskih
kola
kraljevine
Jugoslavije
13.

Strune kole - ZANATI

Mrea od ovih kola sastojala se od strunih kola, niih strunih

kola i zanatskih kola, sve su djelovale tijekom AU. Za upis u strune
kole traila se zavrena graanska kola ili nia gimnazija. Nastava
je trajala 4 god. Tijekom Jugoslavije otvorene su:
- Srednja tehnika kola Banja Luka 1939./40.
- Dravna trgovaka Akademija MO, 1939.40., BL 1931./32.,
Brko 1923./24. Privatna trgovaka akademija u SA 1938./39., a
Dravna trgovaka akademija u SA 1912.
* ZANATSKE kole: ope zanatske kole (egrtske kole), muke
zanatske kole 1. u SA 1939.: bravarski, kovaki, pukarski i
stolarski zanat), enske zanatske i enske strune kole, majstorsko
djelovodne kole, strune produene kole zanatskog smjera.
* DRAVNA SREDNJA TEHNIKA KOLA u SA 1889 3 odsjeka:
arhitektonsko-graevinski, strojarski i industrijsko-drvarski.

* DRAVNA SREDNJA TEHNIKA KOLA u BL 1939./40. 3

odjela: arhitektonsko-graevinski, elektrotehniki i strojarski.
14.
Uiteljske kole
Prve uiteljske kole su otvorene u Austro Ugarskoj, poevi s
onom u Sarajevu 1886. zbog nedostatka kadra 1882. je otvoren
uiteljski kurs koji je trajao 3 godine i zvao se Obrazovalite za
pomone uitelje. Pohaali su ga mladii od 16 god., a po zavretku
kursa polagao se ispit za zvanje pomonika uitelja.
1911. u SA je otvorena Dravna enska uiteljska kola
1884./85 u SA privatna uiteljska kola
1913./14. u MO je otvorena Druga dravna uiteljska kola. U
Derventi 1914./15. se sele radi ratnog stanja u SA i MO.
Od 1918./19. u dravi SHS bilo je 24 uiteljske kole, od toga u BiH
samo 3 koje je otvorila Austrija. Uiteljske kole su mogle biti
muke, enske, mjeovite, dravne i privatne. U srpnju 1931.
objavljen je privremeni nastavni plan obvezan za sve uiteljske kole,
i po tome zakonu traju 5 godina. U svi uiteljskim kolama velika
pozornost se usmjeravala na uenje pedagogije i metodiku kolskog
rada. Zatim je osnovana Srpska pravoslavna Bogoslovija u Reljevu
1882. i Vrhbosanska visoka teoloka kola u Travniku 1890., a 1893.
se premjeta u SA.
- Franjevaka teologija u Mostaru osnovana je 1895. fakultet je
uzdravala Franjevaka povancija u Hercegovini.
- Franjevaka bogoslovija u Sarajevu otvorena je 1909.
15.
enske redovnike zajednice
Od prvih su dole: Sestre milosrdnice, zatim Klanjateljice krvi
Kristove, Keri Boje ljubavi, Sluavke Malog Isusa i kolske sestre
franjevke.
16. Prva sveuilita
Akademija znanosti i umjetnosti u BiH osnovana je 1966. via
pedgoka kola u SA 1946. univerzitet u SA osnivan je 1949., u BL
1975., Tuzli 1976, MO 1977. FF u SA osnovan 1950., a odsjek za

pedagogiju 1963. stvoreni su odgovarajui uvjeti za razvitak

pedagoke misli.
17. Tiskare u BiH do 1941.
Prva tiskara osnovana je u Mostaru 1872., otvorio je Franjo Milievi.
Tu su tiskane knjige, tijekom turske vladavine tiskano je 38 knjiga.
Prva tiskara u Bosni osnovana je u Sarajevu 1866. (postavio je Ignjat
Sopran). Tiskale su se novine, zakoni, naredbe, knjige, udbenike
latinicom, irilicom, turskim i jevrejskim pismom.
18.
Kulturno prosvjetna drutva
Kulturno prosvjetna drutva su osnivana na vjerskoj tj. nacionalnoj
osnovi. Najpoznatiji KUD ovi su:
- Gajret i Nova uzdanica - kod Muslimana
- Prosvjeta - kod Srba
- Napredak - kod Hrvata
- La Benvolencija - kod idova.
19.
Samostani u BiH
Srednjovjekovni samostani u BiH do 1918. su osnovani u: Kreevu,
Fojnici, Kraljevoj Sutjesci, manastiri: Zavala (1514.), itomislii
(1563.), Tvrdo (1503.), Trebinje te medrese i brojne damije u
kojima su djelovali mektebi. Samostani su bili jo u: Olovu, Visokom,
Jajcu, Rami, Konjicu, Mostaru i Ljubukom.
20. Pisci pedagogije
Znanstvenici koji su se bavili pitanjima pedagokog naslijea su:
ore Pejanovi, dr. fra Julijan Jeleni, Vojislav Bogievi, dr.
Hajdrudin uri, Esad Peco, Mitar Papi, Todor Kruevac, Risto
Besarovi, dr. fra Rastislav Drlji.
21. Narodni prosvjetitelji
U vrijeme Osmanskog carstva djeluju promicatelji kolstva, narodni
prosvjetitelji: MILETI, BAKULA, MARIJANOVI, I. F. JUKI, V.

PELAGI, A. KRALJEVI, MARTI, PETRANOVI, PETRANOVI,

UNJI, L. KARAULA, NEDI.
Dananji pedagoki asopisi
1. ped. asopisi pojavili su se u 19. st. i odrali sve do danas. Danas
izlazi 15 asopisa. 1. hrv. asopis je DANICA HRVATSKA
SLAVENSKA i
, Knjivnik 28./39.,
22.

23.
Pedagoka dokumentacija
Spisi prosvjetnih vlasti i njihovih organa kao i ostalih resora koji su u
vezi s prosvjetom i odgojem.
1. dokumenti drutvenih organizacija o prosvjeti i odgoju
2. radovi odgajanika
3. pedagoka literatura
4. beletristika pedagokog sadraja
5. udbenici, skripte, osobna dokumentacija prosvjetnih radnika
6. dokumentacija kola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova
24.
25.

Prvi kolski zakon. (1869)

Zavodi u BiH

Zavod sv. Vinko u Sarajevu podiu sestre Milosrdnice 1871, a Zavod

sv. Josip, takoer u Sarajevu, podiu Keri Boje ljubavi 1882.
Godine.
(ako netko zna jo neki Zavod neka javi)