GREKE PILJENICA

( Defects of sawnwood )

STUDENT:
Subai Samir

Pod grekama piljenica smatramo u mehanikoj obradi drva sve one

pojave na piljenicama koje u veoj ili manjoj mjeri smanjuju njezinu
uporabnu vrijednost.
Prema tome, pripada cijeli niz razliitih tzv. greaka drva:
- greke koje su posljedica napada raznih gljivica i insekata na drvo
- greke koje su nastale neodgovarajuim metodama manipulacije
piljenicama
- greke kao posljedica suenja drva
- greke nastale prilikom pilanske obrade

Trule drveta ( Rotten wood: decay )

Trule, odnosno razni studiji truljenja drveta, posljedica su napada

odgovarajuih vrsta gljivica na drvo.
U procesu truljenja dolazi do izrazite promjene boje drveta, pa zatim,
to je najvanije, do smanjenja vrstoe, tvrdoe te do smanjenja
gustoe drveta.

Vrste trulei:

S obzirom na posljedice koje nastaju u drvnim tkivima pod uticajem

gljiva, trule se uglavnom dijeli na 4 razliite kategorije:
1. prema izmjenjenoj boji drveta
2. prema izmjenjenoj vlanosti drveta
3. prema pravcu drvne mase
4. prema lokalizaciji u drvetu

Oteenja piljenica od insekata ( warm holes ):

Posljedice djelovanja insekata na drvo iskazuju se na piljenom

materijalu u obliku buotina koje se mogu sistematizirati prema
navedenim karakteristikama:

po dubini buotina razlikuju se plitke ( do 5 mm ) i duboke

buotine ( iznad 5 mm )
po veliini razlikuju se sitne buotine ( do 3 mm promjera ) i
krupne buotine ( promjera iznad 3 mm )
Prema broju buotina na 1 m dubljine piljenice, razlikuje se mala,
srednja i velika miiavost, odnosno crvotonost.

Buotine kod piljenica znae greku, posebno ako se piljenice dalje

prerauju u elemente za namjetaj, graevnu stolariju i sl.
Ta je greka estetskog karaktera, ali stvara i potekoe u daljnoj obradi
drva ( npr. kod povrinske obrade ), a kod velike crvotonosti moe
doi i do smanjenja vrstoe drva.

Raspukline ( Splits ):

Pod raspuklinama se, u najirem smislu, razumijeva pojava razdvajanja

drva u smjeru vlakanaca.
Raspukline obino nastaju uslijed unutranjih naprezanja drva prilikom
suenja.
Mogu biti i posljedica vanjskih, mehanikih utjecaja, npr. kod
manipulacije piljenicama.

Prema smjetaju razlikuju se:

Raspukline na licu ( iroj strani ) piljenice

Raspukline na uim stranama piljenice bone raspukline

elne raspukline, koje ne izbijaju na iru ili bonu stranu piljenice

Raspukline na licu ili bonoj strani mogu obuhvatati i elo piljenice

Prema veliini obino se razlikuju:

Napukline ili sunane pukotine . To su vrlo uske pukotine

( do 1 mm ) na piljenici koje su redovito posljedica utezanja drva
prilikom suenja.
Male, srednje i velike raspukline. Takve se raspukline obino
definiraju prema dubini prodiranja ( ne prolaze kroz itavu debljinu )
u piljenici te prema svojoj duini u odnosu na irinu piljenice.
Potpune raspukline prolaze kroz itavu debjinu piljenice. Mogu se
javljati na irim i na uim stranama piljenice.

Deformacija ( promjena oblika ) piljenica:

Pod deformacijom ili promjenom oblika piljenice razumijevamo

odstupanje stvarnog oblika piljenice od eljene, redovito pravilne
pravokutne prizmatske forme.
Do deformacije piljenica dolazi pri suenju piljenice, kao posljedica
nehomogenosti i anizotropnosti drva, kao i posljedica odgovarajuih
greaka.

Deformacija piljenice moe se oitovati kao:

Izboenost

Sabljastost

Koritavost

Vitopernost

Ili kao kombinacija navedenih promjena oblika

Izboenost:
Izboenost je zakrivljenost u uzdunom smjeru piljenice, u ravnini
okomitoj na njezinu iru stranu.
Izraava se maksimalnom visinom luka zakrivljenosti u odnosu na
odreenu duinu ili u odnosu na cijelu duinu piljenice.

Sabljastost:
Sabljastost ili bona zakrivljenost takoer je zakrivljenost u uzdunom
smjeru piljenice, ali u ravnini paralelnoj sa irom stranom piljenice.
Izraava se i mjeri isto kao i izboenost

Koritavost:

Koritavost je pojava zakrivljenosti piljenice po njezinoj irini.

Izraava se i mjeri maksimalnom visinom luka zakrivljenosti piljenice
u odnosu na njezinu irinu.

Vitoperost:
Vitoperost je pojava spiralne zakrivljenosti piljenice. Obino se izraava
i mjeri maksimalnom veliinom odstupanja ire plohe piljenice od ravne
podloge, i to u odnosu na odreenu duljinu ili u odnosu tog odstupanja
prema cijeloj duljini piljenice.

Greke obrade:

Greke obrade nastaju u znaajnom mjeri kao posljedica odreenih

naina i okolnosti raspiljivanja trupaca u primarne piljenice ili daljne,
sekundarne obrade primarnih piljenica. U greke obrade mogu se
Ubrojiti sljedee pojave na piljenicama:

Lisiavost
Netanost dimenzija
Hrapavost piljene povrine
Neistoa piljene povrine
Nepravilnost oblika piljenice

Lisiavost:

Lisiavima nazivamo otrobridno piljenje piljenice koje su na

odreenom dijelu svoje duine zadrale, uz rubove, prirodnu oblinu
trupca iz kojeg su ispiljene.
Lisiavost se moe pojaviti na razliitim piljenim sortimentima kao na
daskama, plankama, gredama itd.
Lisiavost se prema nekim propisima moe odrediti kao mala, srednja
i velika.

Jedan kriterij za odreivanje veliine lisiavosti jeste veliina lisiavog

dijela debljine piljenice u odnosu na cijelu debljinu piljenice, mjereno na
elu njezina lisiavog dijela.
Postoji i drugi kriterij za definiranje veliine lisiavosti, pri kojem se mjeri
veliina tetive zaobljenog ( lisiavog ) dijela piljenice, a ta se onda
stavlja u odnos prema debljini piljenice.
Lisiavost moe biti posljedica neodgovarajueg rasporeda pila na
jarmaama ( ili naina piljena, odnosno obrade, na drugim primarnim
pilanskim strojevima ) u odnosu na promjer trupca koji se raspiljuje; pad
promjera trupca s kojim se nije raunalo, pa neodgovarajue sortiranje
trupaca.

Netanost dimenzija:

Stvarne dimenzije piljenica ( debljina, irina, duina ) nisu, na svakom

njezinom dijelu posve jednake onim dimenzijama koje su se piljenjem
eljele postii.
Tako postoji netanost:

Debljine
irine
Duine piljenice

Netanost debljine u nekim se normama izraava kao apsolutna

razlika u debljini najdebljeg i najtanjeg mjesta uzdu piljenice.
Netanost irine, kod inae paralelno okrajanih piljenica, moe se
izraziti kao apsolutna razlika irine na oba ela piljenice.

Ako ela piljenice nisu paralelno prikrajena, onda dolazi do

nejednolikosti u duini piljenice. Ta se nejednolikost se moe izraziti
i mjeriti isto kao i irina piljenice.

Finoa piljene povrine:

Pod finoom piljene povrine, ili kao njezinoj suprotnosti hrapavosti,
podrazumijevamo odstupanja malih dijelova stvarno formirane piljene
povrine od idealno glatke povrine.

Hrapavost je posljedica vie uzroka, kao npr. nehomogenosti i

Anizotropnosti razliitih vrsta drva.
Kao elementi ocjene finoe ( hrapavosti ) piljene povrine mogu se
razlikovati uglavnom dvije pojave:

Kinematski tragovi zubaca

upanje vlakanaca ranog drva goda

Kinematski tragovi zubaca oituju se na piljennoj povrini u obliku

Udubljenja koja slijede trag vrhova zubaca u procesu piljenja.
Posljedica su postranog proirenja vrhova zubaca, nejednolinosti tog
proirenja, naina proirenja ( npr. pravilno stlaeni zupci su tu u
prednosti pred razvraenim zupcima ) i jos nekih initelja.
upanje vlakanaca ranog drva goda oituje se u dubinama na
piljenoj povrini uzrokovanim otkidanjem, postrnog dijela vrhova
zubaca drvnog tkiva u godu koje ima manju vrstou.
Na hrapavost posebno negativno djeluje zatupljenost zubaca lista pile.

istoa piljene povrine:

Pod pojmom istoe piljene povrine mislimo na pojavu upavosti i

vlaknatosti na piljenicama.
Pojava istoe piljene povrine znaajnija je kod piljenica drva
etinjaa nego kod drva tvrdih listaa.
Jedan od uzroka niske istoe piljene povrine moe biti i prisutnost
tenzijskog drveta u piljenicama.
No stupanj istoe piljene povrine ovisi o nainu izrade piljenica te o
reimu i odgovarajuim okolnostima piljenja.

Tako npr. zatupljeni zupci izazivaju vei stupanj upavosti, odnosno

vlaknatosti piljene povrine.
Isto tako, vea brzina piljenja malo poveava istou piljene povrine
( tu su u prednosti trane pile pred pilama jarmaama ).

upavost piljene povrine jest pojava da se cijeli snopovi vlakanaca

izdiu iz piljene povrine. Ta je pojava ea kod mekog drveta
etinjaa nego kod listaa, posebno tvrdih.
Vlaknatost jest pojava izdizanja pojedinanih vlakanaca iznad piljene
povrine. Moe se rei da je vlaknatost karakteristinija za piljenice
listaa.

Smrznuta piljenica:

U odreenim se okolnostima dogaa da se piljevina smrzne uz piljenu

povrinu. Ta bi se pojava mogla svrstati u greke istoe piljene
povrine.
Ovakva greka obrade se moe izbjei odeenim proizvodnim
postupcima, kao npr. prethodnim zagrijavanjem trupaca u bazenima
s vruom vodom.
Naime, ovako oneiena piljena povrina moe dovesti do odreenih
greaka u procesu suenja piljenica ( npr. pojava tamnih mrlja na
piljenici ) te stvarati i druge neprilike u proizvodnom procesu.

Resavost:

Resavost je pojava otkidanja veih snopova iverja uz bridove piljenice

uz koje prilikom piljenja izlazi list pile iz raspiljka.
Ta je pojava vezana i uz odreena svojstva drva, posebno njegovu
vrstou, ali i uz nain i reim piljenja.
Resavost je redovito prisutna kod raspiljivanja trupaca ili prizama
etinjaa.
Rjea je kod piljenja drva tvrdih listaa.