Irena

Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Krzysztof Kieslowski (1941-1996) poljski je redatelj, roen 27. lipnja 1941.

13.3.1996.
- Diplomirao na Visokoj filmskoj koli u Lodzu, gdje je snimao svoje
prve kratkometrane filmove
- U periodu od 1969. do 1980. intenzivno se bavio dokumentarnim
filmom: Prije nego je poeo snimati dugometrane igrane filmove bavio
se socijalno angairanim dokumentarcima, kritika komunizma i
njene birokracije, c/b filmovi (Tramvaj, Ured, Koncert elja)
- U
Sedamdesetima:
godine
eksperimentalnog
filma
izmeu
dramaturgije i stvarnosti, tzv. dokudrama (Zidar, Radiografija, Prva
ljubav), dakle temelji se na stvarnim dogaajima, no kontrolirani od
redatelja, glumci vlastitog ivota. Naglasak stavlja na osjeaje
- Svjetsku slavu kao redatelj dobiva tek krajem Osamdesetih
- U samo sedam godina (od 1987 do 1994) reirao je 14 filmova visokog
umjetnikog, kulturalnog i etikog stupnja: radi se o deset epizoda
Dekaloga, Veronikinom dvostrukom ivotu, i Trilogiji (Plavo, Bijelo,
Crveno)
- Njegovi filmovi ne mogu se odvojiti od dva temeljna elementa koja su
obiljeila ovog redatelj: osobna formacija ovjeka koji je odrastao u
Poljskoj, zemlji koja je sauvala vlastitu katoliku matricu bez obzira
na komunizam, te njegova profesionalna suradnja s Krzysztofom
Piesiewiczem, odvjetnikom i su-scenaristom njegovih filmova koji je bio
katolik praktikant
- Kieslowski kae za sebe: Ne vjerujem u Boga, ali smo nas dvoje u
odlinom odnosu
- S tih premisa raa se filmografija koja odraava duhovna previranja,
perturbacije, koja e dotaknuti mnoga pitanja o smislu postojanja koja
nadilaze tek puku socioloku analizu te se smjetajui na razinu
filozofskog i metafizikog traenja i propitkivanja
- Ako radim film o ljubavi (u najirem smislu rijei), to je zato to za
mene ne postoji nita vanije. Ljubav, ako je se gleda kao ono to nas
gura prema neemu, vodi u potpunosti k smislu ivota.
- Kroz scenarij Kieslowski stvara likove koje stavlja u niz razliitih okolnosti
koje ih onda stavljaju pred izbor, odluke, kroz koje e manifestirati svoj
pravi karakter
- Kae da nije iao ba u kino, ono to voli je knjievnost; no kada govori o
redateljima koji su utjecali na njega, onda spominje Fellinija i njegov film
La strada
1

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Kako je nastao Dekalog?

- Izmeu 1986. i 1987. Kieslowski i Piesiewicz ponudili su poljskoj televiziji
da naprave deset kratkih filmova koji bi se zvali Dekalog
- Sve je nastalo od ideje Kieslowskog da realizira zajedno s Piesiewiczem
jedan nasilan, brutalan film o ubojstvu koji kulminira osudom na smrt
mladog ubojice. Piesiewicz koji je odvjetnik oduevljava se tom idejom,
posebno zato to je bio optereen tom kontradikcijom o ubojstvu ubojice
koji zakon doputa.
- Nacionalni Muzej u Varavi slika jednog poljaka iz 14. stoljea koja
prikazuje ploe Zakonika podijeljena na deset dijelova, u svakom dijelu
prikazana jedna zgoda iz svakodnevnog ivota koja kri jednu Boju
zapovijed; kod slikara umjetnika sloboda, predstavlja krizu ovjeka pred
Zakonom no sasvim daleko od naglaska na odnosu Boga i ovjeka.
Dekalog u mnogome odraava upravo to isto.
- Rukovoditelji tv-a dali su doputenje za snimanje samo dvije epizode, a
o uspjehu njih ovisilo je hoe li se snimanje ostalih epizoda nastaviti
- Tako su nastali Kratki film o ubijanju i Kratki film o ljubavi. Dvije su
dakle epizode snimane u dugoj verziji: Kratki film o ubijanju (dek. 5), i
Kratki film o ljubavi (dek. 6)
- prvi je bio prikazan u Cannesu te je oduevio publiku. To je potaklo
poljsku tv da zajedno s francuskom tv snime i ostale epizode Dekaloga
- U poetku su njih dvoje namjeravali scenarij za sve epizode napisati
sami, dok bi se redatelji iz epizode u epizodu izmjenjivali
- Radili su na projektu 18 mjeseci (1987-1988) i Kieslowski se toliko
zaljubio u Dekalog da je odluio svih 12 snimati i reirati sam
- Svaka epizoda ima drugog direktora fotografije
- Svaka epizoda traje izmeu 50 i 55 minuta, predstavlja likove u
razliitim
moralnim
krizama,
kompleksnost
ivljenja
u
postmodernom vremenu
- Ne radi se o jednostavnom prikazu mojsijevog zakonika, ve o
sofisticiranom propitkivanju i traenju to tih deset zapovijedi znae
za mukarce i ene danas; nekada se vie a nekada manje pribliavaju
zapovijedima, putajui da se razvijaju u novom i originalnom smjeru
- Tri epizode direktno se dotiu teme Boga: jedan, dva i osam
- Pitanje otkupljenja prisutno u svim filmovima, zatim grijeh, milost,
opratanje, pomirenje
2

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Jedan veliki kvart, blok stambenih zgrada u kvartu Stowki u Varavi,

mjesto je gdje se odvijaju svih deset pria iz svakodnevnoga ivota i gdje
susreemo raznolike likove (od znanstvenika, potara, odvjetnika,
lijenika, umjetnika, taksista, do uitelja itd.) koji tvore jedan tzv. umjetni
mikrokozmos
Epizoda se rijetko direktno i eksplicitno odnosi na dotinu Boju zapovijed
koju opisuje. Svedeni su na ljudsku dimenziju, na meuljudske odnose,
Bog se ustvari rijetko spominje.
Sam Kieslowski rekao je: ne vjerujem da su zapovijedi temeljni zakoni
idovsko kranskog vjerovanja. Po meni radi se o deset fraza koje
nastoje regulirati odnose meu ljudima. Zanimljivi su jer ih niti jedna
ideologija nije nikada stavila u pitanje. Ono to me fascinira u svezi
zapovijedi jest da se svi slaemo u tome da su one dobre, no istovremeno
ih svakodnevno krimo.
Polazei od jednog takvog sivog okruenja, neki kritiari su istaknuli da je
dominantna tema Dekaloga izolacija ovjeka, individua, njegova
nemogunost da komunicira s ostalim ljudima, otkuda proizlazi
egzistencijalni strah, anksioznost, koji je nemogue popraviti.
Lloyd Baugh nijee takvu interpretaciju budui da u mnogim
epizodama likovi tvore mreu kontakata odakle se razvijaju njihove zgode
koje zavravaju pozitivno. Kieslowski dakle nudi mogui put kojim
se moe izii iz te izgubljenosti u egzistencijalnom labirintu i taj put
izlaska je intenzivna ljubav u svom najviem obliku: ne tek ista
privlanost izmeu mukarca i ene ve solidarnost koja ujedinjuje sva
ljudska bia.
Vanost Kieslowskovih filmova stoji u tome to postavlja pitanja ljudske
savjesti i o ljudskoj savjesti, prije svega o etiki pravilnom izboru u
svijetu koji je sve kompleksniji.
U svakoj epizodi Dekaloga tajanstveni lik utjelovljen u glumcu Arturu
Barcisu: on je misteriozni svjedok svih zbivanja; njegov pogled
utjelovljenje je Boga, blinjega, nekada je to pogled indiferentnosti,
suosjeanja, nerazumijevanja, ljubavi, empatije, prisutan i odsutan u isto
vrijeme - NIJEMI SVJEDOK
Osnovna poruka filma prema Kieslowskomu je traiti Boga u stvarima
koje nadilaze Boga
Likovi sami prolaze kroz tzv. etiku pakla
Kieslowski postavlja pitanja o tome to je uistinu moralno, prikazuje
ovjeka rastrganog izmeu onoga to bi trebao i to mu nalae razum, te
osjeaja i onoga emu naturalistiki tei.
Treba li slijediti ono to je pravedno usprkos onome to nam govori srce,
ili pak biti vjeran sebi iako se na taj nain kri zakon i biva se
nepravedan?
Oba scenarista izbjegavaju svesti ovjekovo djelovanje na sheme jednog
etiko zatvorenog teorema, jednog univerzalnog razuma koji ne bi
doputao iznimke

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Kao da opravdavaju ljude koji varaju sami sebe, vie nego to ih optuuju;
njihov pogled je solidaran, osjea se patnja i u pogledu redatelja zbog
onoga koji ini krive izbore
Interpersonalni odnosi jako naglaeni, sve se vrti oko toga
U deset epizoda Dekaloga likovi stupaju na scenu u trenutku u kojem,
pred nekim izvanrednim dogaajem a u isto vrijeme tako svakodnevnim
poput ljubavi, smrti, mrnje, bolesti, seksa, prijevare, varanja, straha,
proivljavaju katastrofu savjesti te su prisiljeni staviti u pitanje svoje
izbore, prijanje sigurnosti, i postaviti nove kriterije kako bi preivjeti
stvarnost koja ih je snala
U svijetu Dekaloga nita nije stalno, stabilno, doreeno
U poetku su bili zamislili da e kraj biti apokaliptian, tj. da e itavi
kvart odletjeti u zrak zbog isputanja plina, no smatrali su da je ivot ve
sam po sebi tako teak i kompliciran
Zapovijed koja nadilazi svaku pojedinano zapovijed Dekaloga jest
zapovijed ljubavi!

Dekalog 1: Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene

1. Likovi
a. Tri glavna lika: otac Krzysztof, sin Pawel, teta Irena
b. Pawel: izmeu vjere i razuma
otvoren, pristupaan
pitanja koja postavlja, znatielja
joie de vivre
c. otac: profesor lingvistike
kompjuter
razum
otkupljenje
d. odnos izmeu oca i sina
e. Nijemi svjedok (pojavljuje se u 9 od 10 filmova): propitkuje gledatelja
svojim dubokim znaajnim pogledom
2. Narativni okvir filma
a. tipina tehnika Kieslowskoga
b. zapoinje i zavrava film istom scenom
3. Kljuni elementi:
a. monitor kompjutora, poruka (I'm ready), poziv (Are you ready?)
4

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

b. zamrznuto jezero; metafora ivota, ivota, vatra, Nijemi svjedok

4. Trenutak istine za Krzysztofa
a. suprotstavljanje istini
b. ponovni poziv: Krzysztof odgovara
c. dogaaj u crkvi
pod kriem
ikona Djevice, suze
metafora krsta, pomirenja, priesti
d. protagonist prvog dekaloga nosi isto ime kao redatelj
5. Ljubav kao sredite svega
a. ljubav roditelja i djeteta
b. ljubav Boga prema ovjeka (na Pawelovo pitanje tko je Bog, teta Irena
mu odgovara zagrljajem)
6. Motivi
a. bijela boja (led, mlijeko, papir, blijedo Pawelovo lice): metafora nevine
smrti
b. prolijevanje tinte u trenutku smrti

u sreditu prie nalaze se tri lika i jedan misteriozni promatra (figura

koja se pojavljuje i u ostalim epizodama)
obratiti pozornost na: odnos meu likovima, kransku ikonografiju
i simboliku, tajanstvenog promatraa, vezu izmeu prve
zapovijedi i ove prie, simboliku boja, simboliku detalja, narativni
okvir filma na koji nain poinje i zavrava
Krzysztof je sveuilini profesor, lingvist, koji vjeruje iskljuivo u znanost
i progres, njegov feti jedan je avangardni kompjutor (pretea moderne
domotike, za ono vrijeme ZF)
Njegov sin Pawel: izmeu razuma i vjere
Otvoren, znatieljan, inteligentan, otvorenost prema ivotu,
Teta Irena vjernica
Pawelova pitanja, koja su sve samo ne djetinjasta, dobivaju odgovore s
dvije strane: jedna je znanstvena Krzysztofova, jedna je vjernika Irenina
U filmu se sve odvija u dijalektici znanost-vjera, personificirane u
likovima Irene i Kryzstofa koji su u stvari projekcija Piesiewicza i
Kieslowskog
Preokret u filmu nakon Pawelove smrti
Pawelov otac odlazi u jednu crkvu nije sluajno da je Kieslowski odabrao
novu jo nedovrenu crkvu u jednom gradu poput Varave u kojem
sigurno ne nedostaju crkve
Krzysztof se baca na oltar tako da vosak pada na Marijinu ikonu koja
ostaje obiljeena tim umjetnim suzama, tako se njen pla stapa s plaem
oca koji je izgubio sina
5

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Krzysztof se nalazi ispred krsnoga zdenca iz kojega izvlai smrznuti

komad i s kojim radi znak kria, njegove se usne pomiu poput molitve
Tko je misteriozni lik koji utke sjedi na jezeru i sve promatra?
Uvijek je uhvaen sam u kadru: jedini koji ga vidi je Krtof kada ide na
jezero provjeriti tvrdou leda.
o Misteriozni ovjek gleda ga tugaljivo, te se ini kao da ve poznaje
bol koja e ga stii
o Misteriozni lik figura Boga, to sugerira sama gramatika filma:
kada Pawel pita tetu tko je Bog, ona ga zagrli i kae mu da je Bog
ljubav, sekvenca se zavrava i nova poinje sa slikom misterioznog
ovjeka koji se grije ispred logorske vatre. Kada Krzysztof odlazi na
jezero da trai sina, ogrjev je jo tamo ali misterioznog lika nema.
Nije li moda odveo Pawela na drugi svijet?
Na Krzysztofovom kompjutoru iz ista mira se pojavljuje tekst Im
ready, Spreman sam. Krzysztof to ita nakon to se tragedija ve
dogodila, i upravo nakon te poruke on odlazi u crkvu. Mogue tumaenje:
Krzysztof je kroz iskustvo prevelike boli sada spreman na obraenje.
U Dekalogu 1 jasno izlazi na vidjelo karakteristika svim filmova
Kieslowskog, a to je odbacivanje pojednostavljenja laganih rjeenja;
redatelj zna da je stvarnost vrlo kompleksna, no ne boji se progovoriti o
njenim kontradikcijama: dogaa se tada da Krzysztof, uvjereni
agnostik, reagira na sinovu smrt odlaskom u crkvu, dok Irena,
vjernica, tumara gradom noena strahom i oajem.
Nakon to Pawel umire kamera se sputa u razinu njegovim oiju, i
tako on postaje svjedokom onoga to se dogaa nakon njegove smrti,
sugerira se besmrtnost njegove due, prisutnost u ivotu njegovih
najmilijih
Ime tate isto kao redatelja agnostik, ateist, ne vjeruje u Boga
Dekalog 1 otvara se s kadrom vode koja prodire kroz led koji se otapa na
jezeru. Zatim dugi kadar misterioznog ovjeka, koji je inkarnacija duha,
koji sjedi uz vatru, zatvara se kadar njegovim pogledom u kameru, tih,
ozbiljan. Zatim kao anticipacija koja e zatvoriti epizodu teta Irena koja
plae pred ekranom gdje vidi Pawela. Zatim se kadar vraa na Barcisa
koji gleda u kameru, njegovo lice je transformirano, poinje plakati, no
moda samo zbog dima koji mu ulazi u oi?
Kamera zatim slijedi let jednog goluba koji leti ispred prozora zgrade u
kvartu Stowki koje e biti mjesto radnje itavog Dekaloga, sve dok se ne
spusti na prozor stana u kojemu ive Pawel i njegov tata
Ponavljanje figurativnih elemenata bijele boje (led, mlijeko, svijetlo koje
dolazi od sunca i lampi), boja koja navijeta bijelu nevinu smrt djeteta
(bijelo boja alovanja u staroj Grkoj)
Dvije zanimljive sekvence: prva kada Pawel susree mrtvog psa i zatim
trai objanjenje od oca zbog ega smrt, kao navjetaj vlastite smrti;
druga sekvenca kada se razlije crna tinta po bijelom papiru u
trenutku u kojem se pretpostavlja da je pukao led: vizualni i metaforiki
prikaz smrti moda najljepa i najslavnija slika u Dekalogu

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

U epilogu prie suze od voska koje se slijevaju niz Marijino lice: plae
nijemi svjedok, aneo ili sam Bog, i Bogorodica pred strahotom dogaaja
i gubitka voljene osobe
Sve se vrti u filmu oko pitanja vjere i razuma
Topli aj koji probija hladno mlijeko, boca vode koja se pretvara u led
Narativni okvir filma, tipina tehnika Kieslowskog otvara i zatvara
film u isto vrijeme (flashback)
Kranska simbolika, kri i ikona, prisutni u Dekalogu. U Prvom imamo
sliku Bogorodice iz estohove ona plae Bog suosjea, dijeli njegovu
patnju.
Obratiti panju na nijemog svjedoka koji se pojavljuje u devet od deset
epizoda, kako je obuen, u kojim se situacijama pojavljuje, izraz lica,
teoloka uloga, vanost pogleda.

Dekalog 2: Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud!

1. Etika pakla (termin koji se spominje u Dekalogu Osam)

2. Druga zapovijed: Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud. Potivati
Boje ime, dakle potivati Boga
7

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

a. Kako se utjelovljuje, prevodi, ovaj moralni imperativ u samoj radnji

filma?
b. Koji elementi, dijelovi filma tjeraju na promiljanje o smislu zapovijedi?
c. Obratite panju na trenutak u kojem se spominje Bog
3. Likovi:
a. Dorota: njezina aktualna situacija; njena kompleksnost; ljubav prema
muu
b. Lijenik: aktualna situacija u kojoj se nalazi (panja na ureenju
stana); njegov karakter; njegova prolost; unutarnji razvoj
c. Dinamika odnosa izmeu dva glavna lika, Dorote i lijenika
d. Andrzej: katalizator; s kojim likom iz Dekaloga 1 ga moemo
usporediti?
e. Janek
4. Moralna dilema:
a. ene
b. lijenika (obratiti panju na razgovor s asistentom)
c. mua
d. kompleksnost donoenja odluke: pitanje ljubavi, vjernosti, plodnosti,
potivanja ivota, Bojeg imena
5. Nijemi svjedok
a. Koliko ga puta susreemo u filmu?
b. U kojim situacijama? Tko ga vidi?
c. Kako je prikazan? Koja je njegova simbolika?
6. Detalji
a. biljke
b. ivotinje (metafora pele)
c. zidovi bolnike sobe
7. Zakljune sekvence filma
a. Gdje se nalazi Dorota i kakav je njen izraz lica? Uloga glazbe u filmu!
b. Razgovor izmeu lijenika i Andrzeja, koje je njegovo znaenje?
8. Kako je prikazan Bog u ovome filmu? Kakav je on? Bog ivota?
Osvetoljubivi Bog koji razara? Privatni Bog lijenika?

Serafino Muri, filmski kritiar, zove Dekalog dva misterijem ivota

Dorota glazbenica, svira violinu u jednom orkestru, snana ena (kao
uostalom mnoge ene koje Kieslowski prikazuje u svojim filmovima,
obratite panju na karakterizaciju ena gotovo sve intelektualke, ali i
problem majinstva, moda ak i kritika da se gubi narav majinstva s
ulaskom ena u intelektualni/poslovni svijet!???); stari kirurg; Dorotin
mu Andrzej
Ljubavni trokut: Janek, prijatelj od Andrzeja, Dorotin ljubavnik
8

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Poinje se s ciklusom tzv. etike pakla; u ovom sluaju ena koja se

nalazi pred tekim izborom: abortirati ili ekati da umre suprug i zadrati
dijete
Nema nikoga tko e rei koji od ta dva ivota ima vee pravo; ako mu
preivi, po svojoj savjesti ena odluuje abortirati, jer smatra da je to
jedini moralni in; ako mu umre, rodit e dijete
Dorota je stoga ostavljena sama, ona je ta koja mora donijeti odluku o
ivotu ili smrti djeteta pitanje slobodne volje
Kirurg, kojega Dorota moli za pomo da joj kae to e biti s njenim
muem, ne eli iskazati presudu, ne eli se igrati Boga - moralna ucjena
Kirurgov stan: odraz njegove nutrine, ekstremne samoe, ivota u
prolosti
Glazba: upuuje na unutarnji konflikt Dorote
Lice Dorote krupni plan: odraz due; vano za filmografiju
Kieslowskog snimati lice (ve vieno u Dekalogu 1 i nijemom svjedoku)
Njena psovka protiv Boga u emu se sastoji? Uvreda svetosti ivota,
njezino samoodreenje na temelju vanjskih imbenika, a ne na temelju
vlastite slobodne volje
Prva zapovijed: ne klanjaj se drugim bozima, druga zapovijed: ne ini
od sebe Boga; kada Boje ime spominjemo uzalud, kao da ga stavljamo
na nau razinu, tj. izjednaujemo se s njime, ne dajemo mu ast i slavu,
zamiljamo si da smo i mi bogovi ravni njemu, ophodimo se s njime kao
sebi ravnome, bez strahopotovanja. Dorota kao da nema
strahopotovanje prema ivotu koji je Boje djelo, ona se igra boice
Druga zapovijed nije prekrena kada izgovara Boje ime, kri zapovijed
kada donosi odluku: odluka je moralna, ona nee abortirati, no
temeljena na krivim pretpostavkama na nepotivanju ivota; ustvari
moralnu odluku donio je doktor, iako je lagao; Dorota nije bila u stanju
Kako bi omoguio da oboje mogu nastaviti ivjeti, primarijus e biti
prisiljen dati lano svjedoanstvo, te takoer, na neki nain, izrei
psovku, opsovati jer e izdati svoju zakletvu da govori istinu
Mnoga moralna pitanja: je li doktor smio lagati? Opravdava li cilj
sredstvo? Etika pakla! (u prvom dekalogu toga nije bilo, nije prikazan
ovjek koji se nalazi pred dramom izbora)
U trenutku u kojem Dorota dolazi k muu i kae da ga voli, on poinje
ozdravljati da li je izlijeen snagom ljubavi?
Metafore u filmu:
o Voda koja pada sa stropa u sobi gdje lei Andrzej metafora
ivota koji se raspada, voda koja kapa kao sat koji otkucava
posljednje minute ivota
o Dorota koja upa lie s biljke dijete u njenoj utrobi, meutim iza
njenih lea stabljika se uspravlja, nagovjetaj preivljavanja
o Metafizika slika kojom je prikazan Andrzejov izlazak iz tunela
smrti: borba za ivot pele koja je pala u sirup od jagoda pokraj
njegovog kreveta, napor koji ini da bi se dohvatila lice i njome se
uspela do ruba te se tako spasila metafora njegovog ozdravljenja,
bolesti iz koje e izii - tijek ivota koji nadilazi pojedinanu
slobodnu volju
9

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

o Dorota koja prolijeva aj i gleda kako tee bez da ita poduzme,

scena suprotna onoj gdje se pela izvlai iz ae
o Igra sa ivotom i smru biljaka i ivotinja je u filmu konstanta i
provlai se kroz itavu epizodu: od doktorovog kanarinca i Dorotine
biljke, do doktorovog psa koji je pregaen i tajnovitog zeca koji je
pao s balkona: izmeu ivota i smrti
Fotografija: Edward Klosinski (mu protagonistice), jasna, svjetlost
rasprena, nekada granii s preeksponiranou, kao to je ivot u ovom
dekalogu nekad preizloen zagonetnosti sluaja
esto kadrovi, slike voene dugim trenucima tiine, u kojima pogledi
govore vie od rijei: kao u trenutku u kojem Andrzejev ivot preuzima
prevlast nad boleu, i emu asistira, obuen u bolniara, nijemi
Svjedok Barcis
o Kieslowski jednom rekao za Barcisa: Nemam pojma tko je on,
neki tip koji doe i promatra. No budui da kod Kieslowskog niti
jedan detalj nije preputen sluaju, nemogue da Barcis ne bi imao
nikakvo znaenje u filmu.
o nijemi Svjedok nikada ne izgovara rije, ima boansko lice i
prodirui pogled, slii na klasinu bizantinsku ikonu, trokutasta
glava, pogled koji dotie gotovo samu duu. U nekim filmovima
njegova prisutnost primijeena od strane protagonista, dok u
drugima nije
o on ne utjee direktno na tijek radnje, ali potie likove svojim
pogledom da promiljaju nad svojim odlukama. Sam glumac Barcis
opisao svoj lik kao Krist koji se moe pojaviti u bilo kojem
trenutku
o Duhovni voa na putu, aneo uvar, glasnik, Bogojavitelj
o U Dekalogu 2 pojavljuje se dva puta: u trenutku kada lijenici
gledaju na mikroskop stanice i zakljuuju da bolest uznapreduje, i
zatim kada e se Andrzej poeti oporavljati; ini se da je on taj koji
spaava i dijete i mua, ali i brak
o Barcis izjavio: Jasno je da e Andrzej umrijeti Ja sam
tamo Ja znam da bolesnik nee umrijeti, ja to znam jer ja
nisam ljudsko bie.
o Sljedeeg dana vidimo ponovno svjedoka, u trenutku u kojem
Dorota po prvi puta dolazi k muu i miluje ga, nakon to je
prekinula izvanbranu avanturu; nijemi svjedok svjedoi toj
promjeni
Happy end
o paralelna montaa, Andrzej kod primarijusa da mu zahvali, Dorota
svira violinu, prvi puta nasmijeena
o I stari kirurg na neki nain ozdravio, izvukao se iz svoje izolacije
o Kraj: svaki ivot je krenje pretpostavljenog pravila univerzuma
o Na kraju se dogaa ono to se najmanje oekivalo, kao poruka da
naa sudbina nije samo u naim rukama, postoji neto vee
to nas nadilazi
10

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

o Simfonija pomirenja: Andrzej ozdravlja i prihvaa dijete, doktor

izlazi iz izolacije, Dorota svira u filharmoniji, svira za doktora koji je
u publici
o Kraj kao proslava ivota i Misterija

Kieslowski u ak tri epizode dekaloga (2., 3., 9.)stavlja kao sredinju

temu brak i njegovu borbu za moralni integritet
Svetost braka i djeteta; ljudski ivot je svet

11

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Dekalog 3: Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji!

1. Trea zapovijed: Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji.

a. Kako je preveden ovaj moralni imperativ unutar same radnje
filma?
b. Na koji nain film provocira tradicionalnu interpretaciju
zapovijedi?
c. Na kraju krajeva, koja je tematika filma?
drama osamljenosti, drama prijevare i brane vjernosti (tema
koja se pojavljuje u tri epizode dekaloga), drama oprosta, drama
ljubavi
2. Likovi:
a. Janusz: tko je i kakav je? Njegove odluke, prole, sadanje?
Ambivalentnost (dvoznanost) koju ivi?
b. Ewa: simbolinost njenog imena; njezina ivotna situacija; njene
motivacije. I ona je dvoznana.
c. Januszova supruga: poput sestre/tete u Dekalogu jedan; ne
spominje se ime (neprimjetna)
3. Struktura samog filma: duga mrana no
a. Okvir: u poetku, u Januszovoj kui: napetost. Kakav je osjeaj?
b. U crkvi, u kui; jo uvijek napetost
c. Nona odiseja po ulicama Varave
d. U Ewinoj kui: motiv?
e. Ponovna odiseja
f. Okvir: zavretak, u zoru, u Januszevoj kui: napetost? Ponovno
tipini kieslowskovski narativni okvir: gdje radnja poinje tu i
zavrava
4. Znaaj blagdana:
a. Badnja no: utjelovljenje, dolazak spasenja
b. Odlazak u crkvu
c. Ritual Ewine priesti
5. Nijemi svjedok: gdje, kada se pojavljuje? Koje znaenje ima?

12

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

6. Smiljena Ewina la, ime je motivirana? Kritiar Lagoria kae da se radi o

jednoj sterilnoj zavisti, Ewa ne eli vratiti izgubljenu ljubav, nego eli
samo da je nemaju niti drugi. Na kraju Ewa se ispovijeda.
7. Neki kljuni detalji:
a. Presvlaenje u djeda boinjaka
b. Pojavljuje se Krzysztof iz Dekaloga jedan
c. Sekvenca u centru za odvikavanje: Januszov bijes zato? to
znai?
8. Zavretak filma
a. Zbogom Janusza i Ewe
b. Kratki dijalog izmeu Janusza i negove ene. to znai?
c. Zavrni kieslowskianski obrat

Serafino Muri naziva ovaj film kratki film o usamljenosti

Blagdan, slavlje, karakterizira zajednitvo, zajedniko sudjelovanje u
svetom dogaaju, a radnja ovog filma dogaa se upravo u jednoj svetoj
noi, blagdanu par excellence, koji je Boi blagdan mira, obitelji,
susreta neba i zemlje, meutim za dvoje protagonista radi se o noi
konflikta i borbe s vlastitim demonima iz prolosti (tema prolosti i
memorije takoer vana usp. Dekalog 8): konflikt Janusza i supruge,
Janusza i bive ljubavnice koja mu ulazi u ivot upravo u trenutku
zdravice
Odmah se meutim javlja kontrast izmeu tog biti zajedno i
anksioznosti onoga koji je sam
Tako upravo dok se Janusz, preobuen u djeda boinjaka priprema da
provede veer s obitelji, s druge strane vani se vidi velika osamljenost
predstavljena kroz lik pijanca, i Pawelovog oca koji eka Boi sam, bez
sina, oaloen
Kod Ewe se radi o grijehu u pravom smislu rijei jer je svjestan: Ewa kri
sakralnost, svetost blagdana koji slavi svetu obitelj, iako je
formalno prisutna na misi i formalno izvrava Boju zapovijed, ona ga ne
svetkuje, jer ne slavi ivot. Kako bi u jednoj noi proivjela osjeaj da
moe staviti u krizu ionako ve krhku obiteljsku sreu svog biveg
ljubavnika Janusza, obvezuje ga lai da ostavi enu i djecu kako bi joj
pomogao nai Edwarda, ovjeka zbog kojeg je Ewa ostavila Janusza prije
tri godine koji apsurd!
Eva igra ruski rulet sa ivotom, elei jo jednom biti u sreditu Januszove
panje i to pod svaku cijenu
Paralele samoe u filmu ak i na polnoki gdje svatko ustvari dijalogizira
sam sa sobom
Jedina usamljenost koja je nesvjesna i ne poznaje bol je kod bolesne
Ewine tete
Usamljenost i nostalgija za prolou

13

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Odnos Janusza i njegove ene obrambeni, osjea se nelagoda koja

postoji izmeu dvoje, bliskost naruena grijehom prevare, prolosti koju
predstavlja Ewa, osjea se gorina i sumnja u sadanjost
Valcer usamljenosti
Leitmotiv pijanac koji lunja po ulicama i ponavlja gdje je moja kua?
Poetna scena pijanac koji luta ulicama i vue za sobom boino drvce;
upravo e boino drvce, simbol te svete boine noi, pojavljuje se u
gotovo svim scenama filma: no simbol je to sakralnosti koja je za mnoge
ve izgubila znaenje
Janusz obuen kao djed boinjak on je neka vrsta klauna koji glumi
sreu to se vidi i u susretu s Krzysztofom gdje glumi neku slavljeniku
ushienost; to to odlazi kui preobuen u djeda mraza odraz je
dvolinosti, ambivalentnosti i iskrenosti njegovih osjeaja
Sve vie se uoavaju oiljci jo neprobavljene prolosti, Kieslowski kao da
je nekada opsjednut prijevarom branih suprunika, on tako dobro
naglaava tu teinu da se kasnije nadie raskol i gorina koji nastaju kada
ljubav bude povrijeena i izigrana
Kod Ewe sve obiljeeno dvojnou: njeni osjeaji se izmjenjuju iz trena u
tren, njene izjave su kontradiktorne, okrutnost se izmjenjuje s njenou,
agresivnost s ranjivou
U toj boinoj noi dva glavna lika ove prie stavljaju na kocku ivot, i u
trenutku u kojem Janusz upada u tu klopku pojavljuje se Artur Barcis,
ovaj put kao voza tramvaja
Onaj tko spaava ivot i trenutak u kojem se dogaa preokret jest susret
s Barcisom, susret koji je za dvoje starih ljubavnika mogao zavriti kobno
tu im se nagovjetava mogunost da donesu novi i moralan izbor: Ewa
e napokon moi napustiti svoju vlastitu fiktivnu igru, Janusz e se moi
vratiti kui svojoj obitelji
Osjeaj smrti odzvanja kroz itavi film, od prikaza bolnice pa do pustih
ogoljelih ulica
Fotografija tome doprinosi: polusjena koja nastaje zbog kontrasta
izmeu crne boje noi i svjetala koja se reflektiraju od snijega
Igra odraza u staklu: stvarnost promatrana preko stakla, kamera snima
esto preko prozorskih stakala, dvostruka slika, materijalizira
dvoznanost situacija u kojima vie nema razlike izmeu zbilje i fikcije,
istine i elje, odnos interijer/eksterijer, unutranjost/vanjtina,
Ewa se igrala svojim ivotom, i tu isto kri zapovijed jer spomenuti se
dana Gospodnjega znai takoer potivati ivot (ivot i smrt kao
glavni motivi u Kieslowskovoj filmografiji): da nije provela no s Januszom
vjerojatno bi napravila samoubojstvo: motiv priesti
Na kraju ostaje jedna velika sumnja: Janusz se pita emu ta no
provedena s Ewom, Ewa se pita je li Janusz telefonirao Edwardu, ena od
Janusza se pita postoji li opet neto izmeu Janusza i Ewe
Preobuen u djeda boinjaka njegova maska
Ewa ena koja stavlja na kunju, napasnica, njen odraz na staklu
ulaznih vrata na Januszovoj zgradu poput duha, ona stavlja u napast i
vlastiti ivot
14

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Likovi putuju po mjestima na kojima ini se slavlje nije dolo: bolnica,

autobusni kolodvor, socijalna sluba za ovisnike
Dramatini preokret na kraju: kuni rat jo nije gotov, nakon to je
rijeio konflikt s Ewom (znak njihova pomirenja je blinkanje svjetlima s
auta kao pozdrav i zbogom), Janusz se sada mora suoiti s konfliktom koji
ga eka kod kue, suprugom koja ga pita Ewa?. Upravo je rizik tog
konflikta onaj pravi jer se na kocku stavlja njihov odnos, njihov brak. Tu
zavrnu zavrzlamu Kieslowski otpetljava u samo jednoj minuti i
samo kroz par dijaloga: Ewa?; Ewa. Ponovno e poeti izlaziti
naveer? Ne, ne. Nakon toga mir koji se ini konaan.

Dekalog 4: Potuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti bude na

zemlji

1. Koja je glavna tematika filma? Na koji se nain pribliava etvrtoj

zapovijedi?
2. Likovi:
a. kerka Anka i otac Michal. Kakvi su oni? Koliko imaju godina, kako
se ponaaju?
b. Anka studentica glume: odnos fikcije i stvarnosti u stvarnome
ivotu, recitiranje uloga; na identitet bioloki ili drutveno
odreen?
c. Ankin deko
d. profesor teatra
15

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

e. majka koja je odsutna

f. nijemi svjedok? to sugerira njegovo pojavljivanje u ovoj epizodi?
3. Niz znakova na poetku filma koji stvaraju napetost i upuuju na
neto drugo:
a. koverta (otvoriti nakon moje smrti) i karta za avion
b. igra na uskrsni ponedjeljak (Michalov pogled na polugolu Anku)
c. spavaica
d. identitet sudionika
4. Nakon to je otac otputovao, nastupa niz znaajnih dogaaja za Anku;
svaki od njih ima neko znaenje za dugu epizodu tamne noi koja slijedi
oev povratak kui. Na neki nain pripremaju epizodu. U ponovnom
gledanju filma, ine se ironijom.
a. susret s momkom
b. uta koverta (koja simbolika?); kraj rijeke
c. okulista
d. lekcija teatra: kljuno
e. majini predmeti, u jednoj Pandorinoj kutiji: fotografija, na poetku i
na kraju filma
5. Povratak Oca: kazalina dobrodolica na aerodromu to sugerira?
6. Kljuni moment filma: duga tamna no
a. panja na upotrebu kamere u zatvorenim prostorima (npr. lift)
b. atmosfera napetosti
c. Ankine optube: je li u pravu?
d. odgovor i obrana oca: ispravno? Sugeriraju stvarnost koja je izrazito
kompleksna
e. pitanje slobode koja je dana keri: je li odgovorna ili neodgovorna?
f. nazdravljaju votkom, masiranje lea..
7. Zakljuak filma
a. zora
b. otac izlazi s kojim razlogom? Anka ga zove kako?
c. njegova ispovijest
d. pismo: kako zavrava? to sugerira?
e. posljednji kadar: vana zakljuna sinteza; zamijetiti detalje Ankine
sobe.
f. panja na fotografiju. to se mijenja?

to bi ti napravio na Ankinom mjestu? Je li trebalo mnogo snage i

slobodne volje da se odoli iskuenju otvoriti pismo? Znailo bi moda
otvoriti pandorinu kutiju. Kako je ivjeti i dalje u nesigurnosti? To je kri
koji e oboje morati ponijeti dalje. No pitanje je slobodne volje, odluke za
to se opredijeliti. Zamislite da je otvorila pismo i da je u njemu pisalo da
Michal nije otac. Kakve bi posljedice to imalo za njihov odnos?
16

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Elektrin kompleks.
La u ovom filmu svedena na teatralnost, za Anku je fikcija oblik
stvarnosti.
Zanimljiv susret s doktorom iz Dekaloga dva, po vama zato ba s njim? I
njegova pacijentica moda kao majka od Anke?
Kao i u Dekalogu tri, no je bila katalizator, dan donosi svjeinu,
obraenje.
Kroz drugu polovicu prie kao da se sve kree prema kaosu. No upravo u
trenutku kada se sve ini izgubljeno, Michal u jednostavnoj ali elokventnoj
gesti, opredjeljuje se za biti otac, dobar i odgovoran. Po emu shvaamo
koja je njihova odluka? Na koji nain redatelj to prikazuje? Sljedeeg jutra,
kada odlazi kupiti mlijeko kao pravi otac, oajna kerka ga zove tata, i
po tome znamo da je rat zavrio i da postoji elja da se izmeu njih
uspostavi ponovno mir i spokoj. Jednostavno i bez puno rijei i
objanjenja. No i na kraju ostaje neka vrsta otvorenog kraja: ista dvojba
kao i u prijanjim epizodama: je li nevoljama stvarno doao kraj? Tako je i
u stvarnome ivotu. Nikada nismo odluili zauvijek, svaki dan pred nas
stavlja niz izbora.
Spavaica na poetku i na kraju filma? Nije vie prozirna!
Anka pomalo lii na Evu iz Dekaloga 3: obje su laljivice i dobre glumice.
Na kraju oni ine izbor: izabrali su biti otac i ker, ne zbog neke sudbine,
ve svojom slobodnom voljom, iako je moda postojala mogunost da
budu i neto vie. Oni ozdravljaju tek kada su si sve priznali.
Vrijednosti se okreu idui s boanske razine prema ljudskoj, ploa
potivanja prema ocu i majci ne kri se nepotivanjem, ve
radikalizacijom samog potivanja koja je dovela do ljubavi.

Dekalog 5: Ne ubij / KRATKI FILM O UBIJANJU

1. Tematika
17

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

a. radi se o prii o zloinu i kazni, pod vidom pete Boje zapovijedi,

uokviren filozofsko-moralnim diskursom koji stavlja u pitanje
kaznu/pravednost
b. rije je o duoj verziji Dekaloga: Kratki film o ubijanju, jednog od
dvaju pilot filmova Dekaloga
c. tematika nasilja na vie razina: Jacek, taksist, drava
d. tematika sudbine, slobode
e. determinizam prolosti
f. determinizam sadanjosti da se taksist i Jacek susretnu
g. pitanje slobode i izbora
2. likovi
a. Piotr, odvjetnik
b. Jacek, mladi
c. taksist
d. Jacekova sestra
e. neznanac
f. zamijetiti dva lika iz prijanjeg dekaloga
3. struktura
a. tri grananja: odvjetnik koji razmilja, Jacek koji luta, taksist na poslu
b. dvije radnje se kriaju: Jacek i taksist se susreu; ubojstvo
c. dvije radnje se isprepliu: susret, dijalog Jaceka i odvjetnika
d. narativni okvir: uvod i zakljuak odvjetnik promilja
4. elementi stila
a. glas izvan kadra
b. paralelna montaa
c. fotografija: koritenje neobinih kutova te filtri, zato?
5. Jacekov proces: efekt elipse
a. Piotrov govor
b. reakcija suca

6. Kieslowski stvara razliite stupnjeve dvoznanosti

a. u ubojici Jaceku
b. u taksistu koji je kao rtva
c. u odvjetniku
d. u izvritelju presude
8. Prisutnost nijemog svjedoka
a. na ulici: za Jaceka (vidi ga mladi)
b. u zatvoru: za Jaceka i odvjetnika (vidimo ga mi)
9. Zakljuak filma:
a. dvostruka frustriranost odvjetnika
18

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

b. na zlenoj poljani, no vizualno zatvoreno u jednom autu

c. ambijent, boje
10.

Gdje se nalazi nada u ovom filmu?

film dobio nagradu irija u Cannesu 1988., donio Kieslowskom slavu,
izlazi na svjetlo dana kao filmski genij te ga se od tada dri jednim od
najlucidnijih redatelja suvremene kinematografije
scena ubojstva vrijeme u filmu odgovara stvarnom vremenu
dogaanja, radi se o jednoj od najduljih scena ubojstva u povijesti
filma (gotovo 7.30 minuta)
nemogue ostati ravnoduan pred jednom takvom scenom
koritenje filtra zelena, crna i sepia da bi se naglasila prljavost,
neistoa, brutalnost ovoga svijeta
pojam osvete nasilje koje raa nasiljem zaarani krug
razliite vrste nasilja: taksist je nasilan i zao, mladii koji se tuku na
ulici, starica koja tjera Jaceka zbog golubova, Jacek
ciklus umiranja i raanja: dan u kojem umire Jacek, raa se Piotrov sin
tri sudbine s usporednom montaom
analogija Jaceka i Raskoljnikova iz Zloina i kazne
oba negativca, taksist i Jacek, prikazani u trenucima kada su njeni:
taksist daje hranu divljim psima, Jacek zabavlja djevojice
smrtna kazna drutvena osveta Jacek ubijen na isti nain kao i
taksist opravdanost ubojstva od strane pravde? Pravedno ubojstvo?
jedini put u cijelom Dekalogu da nijemi svjedok nastoji uiniti neto
konkretno, zaustaviti tijek dogaaja, kao da mae glavom u znak
neodobravanja, no Bog ne moe protiv nae volje
u ovoj epizodi odmak od ostalih dok su druge bile smjetene unutar
obitelji, gdje su ene imale glavnu ulogu i bili gotovo nositelj radnje, u
ovoj epizodi toga nema
takoer, dok smo se u ostalim epizodama mogli poistovjetiti s
likovima, u ovoj puno tee, iako moemo osjetiti suosjeanje
iako se Jacekova smrt moe initi opravdana, gledanje njegovog
smaknua nije nita stranije od ubojstva taksiste
triadina struktura
slike stakla provlae se kroz epizodu jer ta strana pria
reflektira/ogledava svijet usp. ogledalo u taksistovom autu za
vrijeme ubojstva
elipsa izmeu ubojstva i uhienja
svi likovi povezani i isprepleteni sluajnost ili sudbina?
Nije me zanimalo suenje, kae Kieslowski, svi znamo to odvjetnici
mogu rei. Ono to me vie zanimalo je to zapravo stoji iza scena
ljudske due, iza scena ubojstva.

19

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Dekalog 6: Ne sagrijei bludno / Kratki film o ljubavi

1. Prvi pogled na film

a. neobina pria o neobinoj ljubavi
b. deko Tomek
20

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

c.
d.
e.
f.
g.
h.
i.

fatalna Magda
originalni naslov filma: Kratki film o ljubavi
Tomekova ljubav prema Magdi
Magdina ljubav prema Tomeku
Obraenje i novi ivot
voajerizam
Tomekova usamljenost

2. Film kao parabola o Otkupljenju

a. kranski klju tumaenja prie
b. prolog i epilog
c. Tomek kristoliki lik?
3. Detalji na koje obratiti panju
a. uloga ene u filmu
b. vanost pogleda i gledanja
c. nijemi svjedok: gdje, zato?
d. staklo / prozori
e. mlijeko simbolika?
f. prolijevanje krvi
g. vizualni prikazi kria
h. simbolika imena

U sreditu prie je kontrast izmeu ljubavne istoe i neistoe,

izmeu zaljubljenosti i fizike privlanosti, izmeu idealiziranja
osjeaja i konkretnosti seksualnosti. Jedan mladi krade dalekozor
kako bi mogao pijunirati iz svoje sobe laku enu u koju je
zaljubljen, sve do pokuaja samoubojstva zbog cinizma kojim ena
usmruje njegovo udvaranje. Gdje je u tome svemu ljubav?
U televizijskoj verziji prie, Tomek na kraju doivljava neku vrstu
odrastanja, pria se ini itinerarij sazrijevanja jednog mladia koji
doivljava svoje prvo ljubavno razoaranje i koji je na kraju izlijeen
reenicom Prestao sam vas gledati. U filmskoj verziji tu se pria
ne zavrava, ve se naglaava otkupiteljska uloga Tomekove slijepe
ljubavi na Magdin cinizam u pogledu ljubavi i ona sada doivljava
ljubav kao solidarnost, dijeljenje ivota a ne tek mehanizam obrane
21

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

od usamljenosti kroz fiziko uivanje. Ljubav je neto to mijenja, iz

ega ljudi izlaze promijenjeni, u kojoj padaju osobne iluzije
(romantine ljubavi kod Tomeka i neromantine ljubavi kod Magde).
Kroz tajno pijuniranje zaljubljenog mladia (to predstavlja neisti
in, voajerizam, znak nezrele ljubavi) objekt nae elje svodi se na
objekt, meutim daljina s koje se gleda uva istou te ljubavi,
objekt ljubavi se idealizira, ona je sveta, sakralna i ne smije je se
dodirnuti, ve se promatra samo izdaleka.
Istinsko skvrnue ljubavi nisu neisti ini Magde dok se vodi istim
fizikim uitkom koje ivi sa svojim ljubavnicima, ne sagrijei
bludno ne odnosi se na fiziki seksualni in, na snoaj, ono se ne
odnosi na ljudsko tijelo. Sagrijeiti bludno odnosi se u ovom sluaju
na osjeaje: Magda se osjea povrijeena zbog Tomekovog pogleda
tek u trenutku u kojoj joj mladi ispovijeda da ju je vidio kako plae.
Kada Magda po prvi puta gleda Tomekovim dalekozorom vlastiti
prozor, vidjet e sebe kako plae dok je po stolu prosuto mlijeko i
shvaa koliko je ljubavi potrebno da bi se izdrao pogled u neiju
nutrinu, a ne samo u vlastitu.
to se mlijeka tie, on u klasinoj ikonografiji istone Crkve
oznaava Boju milost koja hrani: Seen as the food of the gods,
milk is also considered the first and most nutritious food. Because
of this, milk has come to symbolize spiritual nourishment and
immortality. With its off-white color, milk has also been associated
with the moon. Biblically, milk has been linked to honey, as God
promised to deliver the Israelites to a land of milk and honey.
Na slian nain i sam Kieslowski se zaljubljuje u svoje likove i slijedi
njihove i najmanje pomake i promjene izdaleka.
Oba glavna lika boje se posljedice ljubavi to ih tjera da prihvate
mehanizme samoobrane koja ih posljedino vodi u oprene
smjerove: Tomek je idealizira kao istou osjeaja, Magda negirajui
je i svodei na seksualnost.
Ono to Tomeka tjera da izie iz svoje anonimnosti je ljubomora,
nemogunost podnoenja da netko drugi bude uz njegovu voljenu
Magdu, pa i pod cijenu da sve uniti.
Magda je nesigurna, povrijeena, karte solitaria uvijek su spremne
na njenom stolu simbol sluaja s kojim Magda identificira vlastitu
slobodu. No njen je ivot nedovren ba kao i slika koju nikako da
dovri. Tomek je jedini koji uspijeva prekinuti njen egzistencijalni
autizam. U trenutku u kojem shvati da je Tomeka povrijedila, Magda
se kaje i prije nego saznaje da je pokuao samoubojstvo. Magda je
usamljena ba kao i Marcinova majka koja ini sve kako bi Tomeka
udaljila od njegove ovisnosti te od mogunosti da napusti njenu
kuu. Na kraju se perspektiva mijenja. Sada je Magda ta koja gleda
Tomeka i sada Magdu vidimo iznutra te se identificiramo s njome
kako smo se u poetku identificirali s Tomekom. Magda je na kraju
gola u prenesonom smislu rijei, razotkrila se, napokon je dopustila
da njena nutrina bude izloena, ona sada gleda u svoju nutrinu,
priznaje svoje osjeaje, ne sakriva vie svoju ranjivost.
22

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Prolog filma: narativni okvir koji povezuje poetak i zavretak

detalj Tomekovih ruku, u mraku njegove sobe, koje skoro dodiruju
Magdine ruke, dok tu gestu spreava stara vlasnica stana. Ta
poetna suspenzija, ponovljena je na kraju filma, govori o njihovoj
neusuglaenoj ljubavi, nemogunosti njenog ostvarenja. Kada se
kroz film njih dvoje gledaju, uvijek postoji neto to ih odvaja:
prozorska stakla, staklu u potanskom uredu, lee dalekozora.
Boje su esto tamne: no, tama Tomekove sobe, meutim boje u
Magdinom stanu vuku vie na crveno, toplo i u isto vrijeme
uznemirujue. Svaka boja konotira neto, ba kao i imena: Magda
Marija Magdalena.
Nijemi svjedok Artur Barcis pojavljuje se u trenutku najvee
Tomekove iluzije, dok radostan tri k Magdi s kolicima s mlijekom i u
trenutku najveeg razoaranja kada tri kui da si odree vene.
Njegov pogled je pun suosjeanja, gotovo majinski.
Glazbena tema Preisnera diskretna je, utljiva, gotovo
srameljiva.
Kieslowskov pogled i promiljanje o ljudskim osjeajima, o ljubavi, o
onome to je u isto vrijeme lijepo i runo, to ini sretnim i tunim
ljudsku egzistenciju.
Ipak na kraju prisustvujemo pobjedi ljubavi.
Metafora susreta Marije Magdalene s Isusom. Tomek potuje
Magdinu slobodu, i njeno nevjerovanje u autentinu ljubav. Ona tu
ideju odbija, ma nakon to Tomek prolijeva vlastitu krv, Magda se
poinje mijenjati. Njen je bio vapaj za pomo.
Na kraju nema vie odraza Magdinog lika u staklu (vidi drugoga, ne
samo refleksiju sebe, svog ega).
Patnje mladoga Wertera
Usporedba s voajerizmom Hitchcockovih filmova (Prozor u
dvorite).
Proitati stranice 216-223. iz knjige Danusie Stok: Kieslowski.

23

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Dekalog 7: Ne ukradi

1. Kieslowski kae: Ono to definitivno nisam elio je da

Dekalog postane skup osuda, zbirka propisa.
a. Poput Dekaloga 5, i ostalih filmova iz serije, i Dekalog 7 nastoji
sruiti nae uobiajeno i tradicionalno shvaanje dotine zapovijedi.
b. Prisjetimo se u tom smislu koncepta etike pakla, koja eli
naglasiti koliko je ivot kompliciran u postmodernom drutvu, kako
je teko uvijek postupiti moralno ispravno, donijeti pravilne izbore.
2. Tri enska lika: Ewa, Majka, Ania.
a. Simbolika imena?
b. Kakvi su mukarci u ovom filmu?
3. Ne ukradi. U ovom filmu, tko krade? to? Od koga?
a. Tko ima pravo posjedovati i to?
b. Kako, i tko kri to pravo?
c. U filmu postoji jedna velika kraa oita protiv zakona
civilna, pravna.
d. Ali prisustvujemo i nekim drugim kraama prijanjim i sadanjim
protiv jednog drugog prava.
e. Moe li se ukrasti ono to je nae?
4. Film pria zgodu o krai u svoj svojoj ljudskoj, psiholokoj,
afektivnoj i moralno-duhovnoj kompleksnosti.
a. Stil filma: jednostavan, temeljan, izbjegava prekomjernu
dramatinost i emotivnost.
b. Konstruira pripovijedanje i tematiku ljudsku dramu kroz veliki
naglasak na malim gestama.
5. Sekundarne tematike: moralno-duhovna impotencija; elja za
moi; psiholoko-moralno nasilje.
6. Je li mogue, u moralnom ivotu, u isto vrijeme biti krivac ali i
rtva jednog te istog zloina?
7. Zamijetiti i interpretirati reference na Boga.

24

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

8. Usredotoenost na djevojicu:
a. esto se u filmovima odnos dijete-odrasla osoba obrauje povrno,
presentimentalno. Dijete je slatko, nestano; odrasla osoba ranjiva,
osjetljiva, ui od djeteta koje se ponaa i razmilja zrelije od
roditelja sve varavo ali u isto vrijeme zavodljivo.
b. Zanimljivo da u Dekalogu 8, profesorica moralne filozofije kae:
Nita nije vanije od ivota jednoga djeteta. Ovaj princip odjekuje
u Dekalogu 7, ali i ostalim epizodama: 1, 2, 4, 5, 9.
9. Gdje se u ovoj epizodi nalazi nijemi svjedok?
10. Dekalog 7 smatra se najturobnijim, najtraginijim filmom iz
ove serije. U sreditu prie djevojica koja trpi sada i koja e
trpjeti itav ivot. Ali trpe i ostale tri osobe iz filma. Za njim
nema izlaza. Nema nade. Zato?

Moe li se ukrasti ono to nam pripada? Film promilja o pitanju to

se moe smatrati svojinom jednog ljudskog bia? to je uistinu
nae vlasnitvo? Moe li druga ljudska osoba biti neije vlasnitvo?
Pitanje prava na djecu i izigravanja boga.
To to si Ewa prisvaja Aniu ustvari je otkupljenje od njene
sterilnosti.
Majkina nezrelost u 17. godini kad je rodila Aniu, dovela ju do toga
da prihvati apsurdnost Ewinog zahtjeva jer se boji ivota, boji se da
je nedorasla svom majinstvu. Ali Majkin strah od ivota posljedica
je njenog odnosa s majkom Ewom, koja je uvijek imala prevelika
oekivanja od keri do toke da ju je uinila nesposobnom da sama
donesi odluke.
Ponovno se postavlja pitanje roditeljstva: tko je pravi roditelj?
Majka nailazi na prepreku u svom planu da s Aniom pobjegne u
Canadu, ali ne pravnu ili birokratsku prepreku: afektivan svijet Anie,
koji je od roenja temeljen na uvjerenjima koja Majka riskira da
uniti.
Ono to se dogaa Majki nije bitka za majinstvo, ve bijeg od
afektivnih veza, od neprihvatljive i tmurne prolosti, od onoga to
nikada nije trebala vidjeti, poput toga da njena majka doji njeno
dijete. Ewina neuroza, koja se sastoji u tome da svede na objekt
svog vlasnitva vlastite osjeaje, ono je to tjera Majku da otme
vlastito dijete.
I u odnosima s vlastitim partnerima, dvije su ene sline: zajedniki
im je zahtjev da sve odlue same, da ne dopuste da se stavi u
pitanje njihova volja od bilo koga, posebno mukaraca.
Prava kraa ije posljedice plaa Majka zapoela je prije nego je
Ewa slagala svoje lano majinstvo: Ewa je Majki ukrala sebe
samu, uguila ju je i svela na marionetu. Namjera Majke da se
emancipira je patetina i osuena na propast, jer je gonjena tek
25

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

snagom oaja. Njena je volja slijepa poput Ewine volje, e za

osvetom iji je jedini cilj usmrivanje majinske figure.
Teoretski, Majka je u pravu kada kae da Aniu eli povesti sa
sobom, ali postoji li pravo na osjeaje, kod osjeaja ne postoji
pravednost niti vlasnitvo, i ako je mala Ania nauila voljeti Ewu
kao svoju majku, Majka ne moe prisiliti svoju ker da ju voli samo
zato to joj je ona bioloka majka. Afektivna istina proces je spore
sedimentacije, nemogue da se rijei pravnim aktom.
Ania razrjeuje situaciju tako to doputa da ih Ewa otkrije u
njihovom sklonitu na eljeznikoj postaji. Ako Majka reflektira Ewu
u svojoj neurozi, Ania ogledava Majku u svom odbacijvanju svoje
bioloke majke, do stupnja koji gotovo granii s okrutnou.
Afektivni krug se zatvara, nemogunost ljubavi proima ovaj enski
odnos u troje.
U ovoj epizodi postoji surealna vizualna vena, koji se proima s
razigranim pogledom na svijet male Anie, iji su znak ogromne
pliane ivotinje iz kazaline predstave, ili Wojtekova kua prepuna
plianih medvjedia.
Fotografija Dariusza Kuca, u svojim finim kontrastima izmeu
ledene plave svjetlosti i crne sjene, elaborira vizualnu stesuru
Majkinog karaktera, koji ide od jednog ekstrema do drugog, od
totalne pokornosti do pobune, i kao to kae Wojtek, ona poznaje
samo crno i bijelo.
Na nijemi svjedok, aneo, jedva da se vidi. Kieslowski ga nije htio
prikazati jer on dolazi samo tamo gdje ima ljubavi. Vidimo ga u
daljini na eljeznikoj postaji sakrivenog u bogalju, jer su i sami
likovi dihovni bogalji i to se nee promijeniti.
Vrata vlaka koja se zatvaraju pred Majkom koja zauvijek odlazi znak
je neprevladive daljine s obitelji.
Kraj filma ambivalentan vie nego inae. Sve tri ene ive u uvjetu
reciprone, nevine okrutnosti.

26

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Dekalog 8: Ne reci lana svjedoanstva

1. Tematika etike pakla ili pakla etike, iako prisutna u svim

epizodama Dekaloga, ovdje izlazi na vidjelo na najeksplicitniji
nain. Dekalog osam moda je epizoda koja sintetizira bolje od
svih epizoda do sada duh Dekaloga - moralne kontradikcije i
pakao izbora izmeu dva zla.
2. Profesorica Zofia:
a. Kakva je? Vani, kod kue, na fakultetu?
b. Optereenost s redom koji ne uspijeva odrati: tranje, slika,
cvijee, materijal
c. ovjek od gume
d. Pedagoka metoda profesorice: jednaka onoj od Kieslowskog
3. Prevoditeljica Elzbieta:
a. Kako izgleda?
b. Dojam koji ostavlja nakon prvog susreta?
c. to nosi oko vrata?
4. Nita ne vrijedi vie od ivota jednog djeteta!
5. Sluaj otvoren za diskusiju:
a. Elzbietini motivi
b. Odnos dviju ena
c. Dvoboj
d. Kako zavrava pria?
6. Nijemi svjedok: kada se pojavljuje, zato?
7. Zakon ljubavi
a. Posjet prolosti, zbog ega?
b. Kakvo grozno mjesto
c. Meutim, u mraku, jedna svijea i jedna ikona
27

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

8. Dugi razgovor u Zofijinoj kui:

a. Paralela s dugim nonim razgovorom u Dekalogu etiri
b. Ispovijedi, objanjenja, molitva, oprotenje
c. A sutra?
9.

Zakljuak filma
a. Kroja
b. Dvije ene
c. Koja udna zemlja! Ti si se molila sino?

10.
a.
b.
c.

Ostaju strane ambivalentnosti:

Pijanac
Muterija prostitutke
Odabir krojaa

Zofia je stara profesorica na fakultetu koja dri seminar Etika pakla,

na kojemu izlae sluajeve iz svakodnevnog ivota za koje je jako
teko donijeti neki racionalni sud i napraviti dobar i jednoznaan
moralni izbor. Jedna studentica izlae sluaj iz Dekaloga 2, kojeg Zofia
poznaje budui da stanuje u istoj zgradi u kojoj stanuju i glavni akteri
te prie. Zofia komentira sluaj govorei da dijete ivi, i to je
najvanij. Elzbieta se ohrabruje i iznosi svoj sluaj, iji je protagonist i
sama profesorica.
I najistija savjest poznaje podruje sjene, dio osobne povijesti od koje
valja odgnati sud kako bi se preivjelo. ivot stare profesorice moralne
filozofije, Zofie, obiljeena je sumnjom da je dala prednost politikoj
odluci pred ljudskim milosrem, da je, dok je morala odabrati izmeu
dva zla ono koje je manje, krivo odabrala. Najednom se ta gotovo
zaboravljena prolost ponovno pojavljuje u krvi i mesu pred njenim
oima. Kao da nam ivot uvijek nanovo donosi situacije koje u prolosti
nismo do kraja razrijeili.
Elzbieta (Elizabeta), idovska djevojica koju je partizanka Zofia
(Sofija=Mudrost) 1943. rtvovala za Armju Krajowu aljui je u sigurnu
smrt, a koja paradoksalno postaje amerika prevoditeljica svih njenih
djela, odluuje se suoiti s vlastitim fantazmama posjeujui
traumatina mjesta iz djetinstva. Proivljavanje prolosti za Zofiu i
Elizabetu biti e poput katarze: obje e preoblikovati vlastitu afektivnu
tipologiju, te uspjeti shvatiti smisao svega onoga to im se dogodilo
prije 45 godina.
Ali la, to lano svjedoenje na koje se odnosi zapovijed, ostaje
netaknuta. Sofia je lagala djetetu i njenom skrbniku govorei im da su
se ona i njen mu u zadnji trneutak predomislili u svezi kumstva na
krtenju kako bi dobili falsificirani dokument i spasili djevojicu od
sigurne smrti, jer im njihova vjera ne doputa izricanje lanog
svjedoanstva. Tako su slagali kako bi prekrili sumnju (koja se kasnije
otkrila neosnovanom) da gosta kod kojeg bi djevojica imala odsjesti,
28

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

kontrolira Gestapo, te koji bi tako mogao otkriti njih i partizanski

pokret: to je bila toliko okrutna istina da se nije mogla izgovoriti, bila
ne neizreciva.
Zofia se utekla boanskim propisima kako bi prekrila svoj oportunizam
injenica. Sumnja i osjeaj krivnje sakrili su se kroz vrijeme upravo u
tu religioznu razliku, iji je izbor da ostavi djevojicu nain
legitimizacije hitlerovskog racistikog stereotipa prema kojemu je bolje
ne imati posla sa idovima.
Zofijin grijeh je u tome to si je uzela za pravo donijeti presudu o
sudbini jedne djevojice, riskirajui da donese presudu o smrti ili
ivotu koju je kirurg iz Dekaloga 2 odbio dati bolesnikovoj eni Doroti.
No pria o intoleranciji ne odnosi se samo na povijesne periode u
kojima je ona dosegla svoj vrhunac i na javnoj sceni, poput ideologija
nacizma, faizma ili komunizma.
Ta intolerancija prisutna je i u svakodnevnom ivotu to se vidi i u
sluaju ulaska na predavanje studenta koji je pijan i koji je odstranjen s
nastave na intolerantan nain: izbacuje ga crnac, ali i sama Zofija koja
ui te iste studente kako da sami dou do dobra. Zofijina volja za
oprotenjem i okajanjem ini se da je samo intelektualna, prisutna na
jednom racionalnom nivou, daleka od konkretnog ostvarenja vrednota
u koje ista ta ena vjeruje i propagira.
Zofija vie nije katolkinja, ostavila je Boga za leima. Ali njezina
umiljenost da sudi, da donosi presude, iako sublimirana u njenu
iluministiku filozofsku vjetinu, ostala ne netaknuta.
Postoje unutranja raspoloenja koja se nikada ne mijenjaju, poput
koso objeenje slike koju obje ene nastoje izravnati, ali uzaludno. Kao
to kae i ovjek od gume u parku, u ivotu doe vrijeme kad je
prekasno, vie se ne moe nauiti. Zofia nastavlja suditi svijet jer je
bezopasno izila iz ratne tragedije, dok oni koji su pobjegli, Elzibieta i
stari kroja koji je riskirao vjeanje zbog sumnje na izdaju, pate kada
vide svjedoke vlastitog ponienja.
Dekalog 8 moda je epizoda koja najvie sintetizira duh itavog
projekta: otkrivanje postojanja moralnih kontradikcija koje se nalaze
izvan dobre volje pojedinaca. U igri ogledala, sceni koja se odigrava u
staroj zgradi u kojoj se zbio prvi susret dviju ena u nekoliko minuta
sintetizira Zofijin ivot: od gubitka Elizabete, do anksioznog
nedostajanja, i nenadanog nalaenja. I dok trai Elizabetu, Zofia nailazi
na klijenta neke prostitutke koji ju vrijea. Gotovo sve scene imaju isti
tijek, koji stavlja u kontrast mudrosti i smisao pravednosti koji
zagovara Zofija s praktinom teinom pred dvoznaou ivota.
Barcis se pojavljuje u ulozi utljivog studenta, a vidimo ga upravo u
trenutku u kojem Elizabeta govori o onom Bogu koji je posluio Zofiji
kako bi opravdala svoj neljudski in.
Fotograf Andrzej Jarosiewitz konstantna igra sa sjenama koje
odraavaju unutranjost protagonistkinja sjene i sjeta.
Na pitanje koje postavlja Elzbieta je zbog ega neki imaju pravo
odluiti tko e biti spaen, dok drugi pasivno trpe i oekuju spasenje,
odgovora nema. Ili je moda jedini mogui odgovor sakriven u bolnoj
tiini staroga krojaa, s kojim se film zakljuuje.
29

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Dekalog 9: Ne poeli tueg enidbenog druga

1. Ako je Dekalog 8 bio neka sinteza etike pakla koja se protee

kroz gotovo sve epizode dekaloga, Dekalog 9, ili Ne poeli
tueg enidbenog druga govori o lajt motivu mnogih drugih
epizoda Dekaloga ali i ostalih Kieszlowskovih filmova: brana
ljubav i brana (ne)vjera i sve to je uz to vezano. Dakle,
poveznica s devetom Bojom zapovijedi je prilino eksplicitna u
ovoj epizodi.
2. Dva glavna lika: suprunici Roman i Hanka, kakav je njihov
odnos na poetku, kakav na kraju?
3. Tema: impotencija, no ne samo ona fizika ve nadasve
psiholoko-duhovna.
4. Pitanje koje se provlai kroz epizodu: to je zapravo ljubav?
Takoer prisjetiti se pitanja iz epizode 2 gdje Dorota pita
lijenika je li mogue voljeti dvije osobe u isto vrijeme. Koje
znaenje ima to pitanje za Dekalog Devet?
5. Znaaj djeteta poveznica ove epizode s mnogim ostalima,
tema draga Kieslowskom i Piesiewitzu.
30

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

6. Nijemi svjedok Barcis pojavljuje se dva puta u ovoj epizodi, u

kojim trenucima i zato?
7. U epizodi se pojavljuje u jednoj sceni eksplicitno kranska
simbolika. Obratite panju na nju, kakvo simboliko znaenje ono
moe imati?
8. Panja na konstantnu upotrebu stakala i ogledala ime se
sugerira mnogo toga npr. podijeljena i neintegrirana osoba,
takoer zanimljiva upotreba subjektivne kamere. Koritenje
zamuenosti, nedovoljne otrine, - ne vidi se dobro
9. Anticipacija filmova koji slijede, mnoge teme kasnijih filmova
sadrane u Dekalogu 9: Dvostruki Veronikin ivot, Tri boje. Npr.
telefonsko prislukivanje u filmu Tri boje: crveno, djevojka koja
zbog srane mane ne moe pjevati u Dvostrukom Veronikinom
ivotu, impotencija i brana nevjera u Tri boje: bijelo, pokuaj
samoubojstva i prijevara u Tri boje: Plavo.

Verbalni okvir filma: prva i posljednja reenica!

Ljubav Romana i Anke naruena je sigurnou da Roman vie nee
moi voditi ljubav. Kieslowski nas dovodi uvijek do ekstrema neke
situacije da propita i gledatelja kako bi reagirao u slinoj situaciji;
jednostavna rjeenja u sluajevima koje nam nudi redatelj nisu
mogua, etike i moralne norme mogu biti stavljene u pitanje.
Zanimljiva reenica Hanke U dubini srca nalazi se ljubav, ne meu
nogama.
Fotografija Kieslowskoga i Piotra Sobocinskoga igra svjetla i
geometrinost prostora, refleksi u staklu stalno prisutni.
Roman esto subjektivna toka gledita, kao da mi gledamo
njegovim oima.
Zamuenost likovi ne vide dobro jer im je srce zamraeno, ne vide
dobro jedan drugoga.
Zanimljivo da nakon to je Roman imao dokaz o Hankinoj prevari
ogledalo reflektira enu.
Barcis kada Roman eli izvriti samoubojstvo pojavljuju se na biciklu
s prtljagom, pa su ga neki definirali kao imuna Cirenca koji nosi
Romanov kri, a njegov pogled bez da intervenira je dvoznaan i
nadljudski, element transcendencije.
o Barcis kao aneo uvar
31

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

o ini se da redatelj sugerira da postoji poveznica izmeu

Barcisovog dubokog pogleda u trenutku nesree te Romanovog
duhovnog i fizikog ozdravljenja
Pitanje to je vanije: ono to se ve ima ili ono to nedostaje u jednoj
vezi?
ini se da je njihova ljubav jo ojaana upravo zbog onoga to
nedostaje.
U sceni u kojoj se Roman eli ubiti kri nad njegovom glavom i crkva.
Dok lei u bolnici na kraju filma, potaknut duhom ljubavi i nade zove
Hanku, moda prvi puta u filmu da misli na nekog drugog osim na
sebe.
Na kraju sve tri prie o branoj nevjeri, u Dekalogu 2, 3 i 9, likovi
postaju svjesni pogreaka koje su uinili, zbog ljubavi prema branom
drugu slobodno odluuju prekinuti nelegalnu vezu i obnoviti branu
obvezu.
Kieslowski jo jednom spaava svog protagonista od apsurda
samoubojstva te mu daruje nadu i ljubav.

Dekalog 10: Ne poeli nikakve tue stvari

1. Uvod i zakljuak: dva brata Jerzy i Artur

a. Kakvi su oni? to rade? Kakav je ambijent u kojemu ive?
b. to se mijenja u njihovom odnosu kroz film? to otkrivaju?
2. Tematika zapovijedi i filma: Pazi na stvari!
a. Na koji nain deseta zapovijed odgovara temi ove epizode?
32

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

b. Dvoznanost materijalnih stvari!

c. Panja na oev stan! Kakav je na poetku, a kakav je na kraju
filma?
3. Otac: prisutan, odsutan
a. Gdje i u kakvim smo ga okolnostima susreli ranije u ciklusu
Dekaloga?
b. Prisjetiti se komentara profesorice Zofje na njegove markice!
4. Izvanfilmski elementi:
a. Zvuk bubnjeva
b. Uski prostori, reetke
c. Sekvenca kirurkog zahvata: paralelna montaa s ime?
d. Nekoliko puta pojavljuje se subjektivni kadar koga?
5. U ovoj epizodi nema misterioznog svjedoka. Zato?
6. Klju humora, komedije: jedinstveni sluaj u Dekalogu.
a. Koji bi mogao biti teoloki znaaj toga?
b. Smijeh, humor kao iskustvo ekstaze, duhovnosti!
7. Velika zapovijed ljubavi u kakvom je odnosu s Deakologom
10?
8. Kako interpretirati ovaj film kao zadnji u nizu? to nam
Kieslowski sugerira o seriji od 10 filmova?

U roditeljskom stanu dva brata, koja emo odsada neprestano

gledati jednog pokraj drugoga to znai njihovo zajednitvo i
ponovni pronalazak, i to e se zahvaljujui dogaajima pretvoriti u
jednu pravu simbiozu.
Oni dolazei u oev stan pronalaze posebno zatiena vrata, alarm,
zakucane prozore; ak je i zrak zatvoren, popraen mrtvim
ribama u akvariju koje su umrle od gladi. Sve je hermetiki
zatvoreno.
Sinovi ne razumiju oca koji je svo svoje bogatstvo dao za markice, a
oni ivjeli bijedno itav ivot. Kao to djeca ne razumiju oca,
pretpostavljamo da niti otac nije razumio djecu, i da je afekt prema
djeci zamjenio s afektom prema markicama.
Ali ubrzo i dva brata postaju opsjednuti markicama, postaju robovi
istih. Papirii su ih zarazili. ele posjedovati. Kako se dogodi da
ovjek moe toliko eljeti posjedovati neto? Artur pita Jerzyja.
33

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Dva brata mijenjaju svoj prvotni plan da prodaju markice i zarade

novac. Njihova opsesija postaje ona oeva: kupiti Crveni Merkurij
kako bi dovrili kolekciju. Da bi ga dobio, Jerzy je spreman prodati
vlastiti bubreg, komad vlastitog tijela za komadi papira: komedija
postaje groteskno obojena u crno. Ali upravo dok se Jerzy nalazi u
bolnici na operaciji (scena se snima sa svim detaljima zahvata kako
bi se naglasio paradoks dogaaja) redatelj koristi duhovitu
paralelnu montau kako bi nam pokazao jednu drugu vrlo delikatnu
operaciju: lopovi koji su iskoristili odsutnost brae upadaju u stan
i kradu sve. Braa meutim sumnjaju jedan na drugoga i
meusobno se prijavljuju na policiju.
U emu se sastoji u ovoj epizodi odnos na desetu zapovijed?
Posjedovanje neega to nije nae? Zanimljivo je da ta tua stvar
je samo naizvan Crveni austrijski Merkurij; u stvarnosti tua stvar je
ono to su braa dobila u nasljedstvo od oca: to su stvari od nekog
drugog. Ne poeli ini se da se zapravo odnosi upravo na one
vrijednosti (ne misli se samo na vrijednosne markice) koje su
nasljeene iz prolosti, koje nas se ne bi trebale ticati i koje upravo
zbog toga postaje opasno eljeti posjedovati. Zahtjeva se zato
odmak od starih vrijednosti oca, i stvaranje vlastitih vrijednosti,
vlastitog identiteta koji nee krasti i eljeti ono tue, ono to je
bilo svojstveno prijanjoj generaciji.
Ono to su uistinu nasljedili od oca nisu samo markice, ve nadasve
elju za markicama, nasljeuju sposobnost da ele neto,
posjedovanje.
U pamet nam dolaze tragine tetralogije iz antike Grke koje su
predviale, nakon prikazivanja tri tragedije, u zakljuku prikazivanje
jedne satirine drame; ili se pak moemo prisjetiti ekspirovskih
last plays-a koje, iako su imale dramatinu radnju, zakljuuju se s
kominim otkrivanjem happy end-a.
Sakupljanje je beskorisna aktivnost, tipino djetinjasta, koja se
temelji na istom uitku posjedovanja. Aktivnost je to koja ne teti
dokle god ulazi u okvire igre, ali koja se moe pretvoriti u opsesivnu
maniju u odrasloj dobi u mjeri da pone predstavljati jedini smisao
ivota. U svakome od nas krije se dijete koje uiva u posjedovanju.
Takvo eksluzivno posjedovanje primarni je instinkt autistinog
prisvajanja svijeta, koji nadilazi ideoloka uvjerenja i kulturne
modele.
U sluaju Jerzyja i Artura, dva brata koji su totalno razliiti, ono to
ih ujedinjuje je misao da je njihov pokojni otac, najvei sakuplja
markica u Poljskoj, unitio njihovu obitelj zbog tako nerazumne
navike. Njihov bi ivot sada, nakon oeve smrti i milijunskog
nasljedstva, mogao postati onakav kakav su oduvijek eljeli: mogli
bi postati bogati. Ali najednom u njima se budi jedno iskonsko i
paranoino nepovjerenje u svijet i ljude, svatko im postaje prijetnja
koja ih eli eliminirati.
Radi se o najironinijoj epizodi iz itavog Dekaloga, ija se radnja
odvija u zatvorenim ambijentima, praznima, koji odraavaju, skupa
sa sivom fotografijom Jaceka Blawuta, manijakalnu zatvorenost u
34

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

redu ideja kolekcionista, a koje se temelji na pretpostavci da se

vrijednost jednom predmetu nadoda tako da ga se uini
nedostupnim. Recitacije
Meuljudski odnosi svedeni su na minimum, tek naznaeni: s jedne
strane Jerzijeva obitelj, i grupa City Death u kojoj pjeva Artur s
druge strane, varijable su koje ostaju u pozadini novog ivota
novopeenih filatelista. Pa i sama smrt spominje se gotovo s
nepotovanjem, i umjesto da bude trenutak tuge, postaje trenutak
osloboenja od anksioznog ivota sa prikovanim prozorima.
Metafora mrtvih ribica, na neki nain simboliziraju smrt starog
filatelista: nedostatak hrane i svjetla je ustvari znak tednje i
krtosti. Ono to je vano je samo posjedovanje, posjedovati stvari.
Dvojica brae ponaaju se poput dvojice djeaka koji ljubomorno
uvaju svoju igraku zaboravljajui na osobne probleme, oni se
skrivaju u fiktivni svijet daleko od onog stvarnog ivota koji im se,
ni se, uope ne svia.
Film zavrava u svjetlu tragikominog alovanja: Jerzy i Artur
kupuju od Tomeka iz Dekaloga 6 posljednju seriju dravnih markica,
u nadi da e jednog dana moi zapoeti sa filatelijom.
Dekalog 10 izvodi nas na neki nain iz etike pakla s jednim
crescendom aljive Rossinijeve opere, i zatvara se ne s eksplozijom
kvarta kako je to u poetku bilo zamiljeno, ve jednim
cmizdrenjem i povratkom u prozainu banalnost stvarnosti, u
kojoj od svog zla svijeta ne ostaje drugo nego solidarnost
grenika.
Svaki objekt udnje nije drugo nego zamjena objekta koji nam fali,
koji nam vjeno nedostaje. Radi se o prazninama u nama samima
koje elimo popuniti svime i svaime, samo da prekinemo taj
osjeaj praznine. A traenje objekta koji e nam umiriti prazninu u
srcu nikada ne prestaje.
Markice u prvom trenu za brau predstavljaju robnu vrijednost i
zamjenu za kokretne stvari poput auta i stana, ali ubrzo postaju
objektom udnje tako da braa investiraju mnogo i previe u to da
ih dobiju zbog same elje posjedovanja.
Problem idolatrije predmeta i fetiizam.
U ovom kratkom filmu ne radi se o zavisti na neto to imaju drugi,
a ja nemam i htio bih imati, ve na oinsko nasljedstvo.
Nijemi svjedok, zato ga nema? Kieslowski je rekao da je razlog taj
to jedan brat prodaje svoj bubreg i da u takvom filmu za figuru
poput Barcisa nema mjesta, no u isto vrijeme kae da mu je ao da
ga nije prikazao. Neki kritiari e rei da nijemog svjedoka
zamijenjuje Tomek koji je isto na neki nain znak prisutnosti
Transcendencije. Neki kau da je prisutan u humoru koji proima
ovaj film, posebno u posljednjem kadru.
U koju biste vi scenu postavili Svjedoka?
Na kraju nadilaze posjedovanje i to kroz jedan od glavnih Bojih
darova, a to je smijeh i humor. Smijeh je taj koji proiuje. Ponovno
vjeruju jedan drugome. Bratstvo, ponovno ujedinjenje i pomirenja
35

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

tako postaju glavne teme ove epizode. U gotovo svim epizodama

ljudi koji su bili nesposobni komunicirati, sada komuniciraju, postaju
bolja drutvena bia. Milost pobjeuje nad grijehom. Prava i
autentina ljubav (osim u Dekalogu 7). Milosrdni, transcendentni
Bog dotie ovjeanstvo i ponovno vraa mir i ljubav.

36

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

Tri boje: Plavo

1. Politika referenca na plavu boju francuske zastave i na

simboliku
slobode,
koja prisvaja ljudski,
egzistencijalni,
metafiziki, duhovni znaaj. U emu se sastoji autentina
duhovna sloboda?
2. Moemo govoriti o nekoliko koraka u filmu:
a. Juliena situacija prije nesree
b. niz odluka koje donosi nakon nesree
c. situacija koju ivi na kraju filma
d. ti koraci kao neka vrsta svetog putovanja kao put prema
slobodi?
e. Neuspjeh, razoaranje u ljubavi: to je? Kako reagiramo na njega? I
zato? Je li to in ljubavi? Kako bi se trebalo reagirati?
3. Pokuaj samoubojstva: na fizikoj razini, ali i na moralnoduhovnoj: ubojstvo vlastite prolosti. Samoranjavanje i osjeaj
krivnje.
4. Susreti Julie s raznim drugim likovima u filmu:
a. momak Antoine i privjesak s kriiem; postoji li paralela njega i
misterioznog ovjeka/nijemog svjedoka iz Dekaloga?
b. novinarka
c. medicinska sestra
d. slukinja Marie
e. Olivier
f. majka
g. Lucille
h. ulini muzika
i. odvjetnica Sandrine
5. Glazba kao suprotagonist filma
6. Uranjanje u plavu vodu bazena. Koji je njen znaaj?
Proienje? Zaborav?
7. Epzoda s makom i mievima
8. Referenca na Film Bijelo: kratki trenutak u Palai pravde
jedan delikatni ljubavni problem.
37

Irena
Sever

HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Ljetni Semestar 2012-2013
Dekalog Krzysztofa Kieslowskoga

9. Koje bi bilo znaenje starice s bocom: njena prisutnost je

konstanta od Veronike do Tri boje: Crveno?
10. Zakljuak filma: tipina emotivno nabijena kieslowskijanska
sekvenca:
a. repriza?
b. zakljuak?
c. hollywoodski happy end?
d. poetak?
11. Kieslowski: Julie je rtva u stanju da donese velike odluke.
a. pitanje njenog vjebanja slobode, donoenja odluka i izbora
b. koja je njena odluka ona najvanija u filmu?
11.
Glavna tema ovog filma: patnja, sloboda i ljubav, ljubav koja
oslobaa i koja otvara prema transcendentnom!
12.
Kada Julie poinje s procesom izlaenja iz krize? to i zato
se u njoj mijenja kada saznaje za muevu prevaru?
13.
Tekst himne ujedninjenja Europe: 1 Kor 13 Hvalospjev
ljubavi!!!
14.
Nekoliko disolvenca, zatamnjenja, prijelaza koji imaju
funkciju elipse vrijeme koje na tren staje ili prolazi velikom
brzinom.

38